manualmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/nastavni_plan_2005/fpmzop... · web viewfakultet...

Manual

Sveučilište u Splitu

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Prijedlog Preddiplomskog studijskog programa

Matematika i informatika

Split, 15. travnja 2005.

NASTAVNI plan i program

Preddiplomski studij: Matematika i informatika

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

N. Tesle 12, 21000 Split

Telefon: + 385 21 385 133

Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected]

http: //www.pmfst.hr

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Predloženi studijski program je sljednik postojećeg nastavničkog studija matematike i informatike s dva desetljeća tradicije na ovom fakultetu.

· Postojanje studija opravdava prvenstveno trajna potreba šire regije koja gravitira Splitu za nastavničkim kadrom matematičko-informatičkog usmjerenja, ali i potražnja na tržištu rada za zanimanjima koja zahtijevaju temeljna matematička i informatička znanja, sposobnost rješavanja problema matematičkim aparatima uz poznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Poslodavci visoko vrednuju analitički pristup rješavanju problema, sposobnost apstraktnog promišljanja, temeljitost i vještinu u računanju kod osobe čija su praktična znanja primjenljiva u širokom opsegu poslova.

· Prijedlog studija je sačinjen sukladno razvitku spoznaja o podučavanju matematičkih i informatičkih sadržaja, u dvociklusnoj shemi. Kako je računarstvo znanost u razvoju, u ovaj prijedlog smo uvrstili nove sadržaje iz te oblasti. Naš koncept teži izgradnji osobe osposobljene za usvajanje uvijek novih znanja prema potrebama brzog razvoja široke domene primjene matematike i računarstva.

· Sličan studijski profil nalazimo u Sloveniji (Sveučilište u Ljubljani), Češkoj (Karlovo sveučilište u Pragu), Slovačkoj (Sveučilište u Bratislavi), Belgiji (Sveučilište u Antwerpenu), Austriji, V. Britaniji i drugdje.

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Zavod za matematiku i Zavod za informatiku imaju dugogodišnje iskustvo u organizaciji i izvođenju četverogodišnjeg nastavničkog studija matematike i informatike na matičnom fakultetu. Ovim prijedlogom uklopljenim u shemu «3+2» nastojimo studentima olakšati studiranje i otkloniti negativno iskustvo slabe prohodnosti studija. Dijelu studenata koji će se zadovoljiti temeljnom razinom znanja iz matematike i informatike i neće dostići obrazovanje primjereno nastavničkom zvanju, omogućit ćemo stjecanje akademskog stupnja dostatnog za obavljanje mnogobrojnih zanimanja iz područja primjene ovih dviju struka. Istovremeno ćemo usmjeriti naprednije studente prema karijeri nastavnika ili drugim zahtjevnijim zanimanjima.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Prema našim saznanjima sva tri preostala hrvatska sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Osijek) nudit će i dalje (kao i dosad) studijski program kompatibilan ovom našem prijedlogu, pa će se dvosmjerna razmjena studenata nastaviti nesmetano odvijati. Tomu će pogodovati činjenica da je prijedlog studija načinjen isključivo na bazi jednosemestralnih kolegija. U razmjeni studenata s inozemstvom bit će od pomoći to što su u studij ugrađeni već usuglašeni temeljni sadržaji «Europskog prvog stupnja iz matematike» (http://www.math.hr/hr/new/hr/_ostalo/uskladivanje_programa_iz_matematike.doc), uz odgovarajuća osnovna znanja iz računarstva.

2. Opći dio

Vrsta studija

Preddiplomski

Naziv

Matematika i informatika

Nositelji

Predlagači

Zavod za matematiku i Zavod za informatiku FPMZiOP

Izvođači

FPMZiOP

Trajanje

3 godine

ECTS

180

Uvjeti za upis

Zadovoljavajuće vrednovan uspjeh iz srednje škole i ispit iz matematike (do uspostave državne mature)

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Temeljno znanje iz matematike i poznavanje informacijske tehnologije. Kombinacija sposobnosti apstraktnog mišljenja, rješavanja problema korištenjem matematičkih alata i prakse pogodni su za primjenu u različitim zanimanjima ili pak za nastavak studija.

Mogućnosti nastavka studija

Diplomski studij matematike i informatike ili diplomski studiji srodnih struka uz odgovarajuće dopune.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Prvostupnik/prvostupnica matematike i informatike

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS

Uvod u matematiku

45+0+45

8

Uvod u algebru s analitičkom geometrijom

45+0+45

8

Uvod u računarstvo

30+0+30

5

Programiranje I

15+0+30

4

Računalni praktikum I

0+0+30

3

Strani jezik u struci I

0+45+0

2

UKUPNO:

135+45+180

30

II. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS

Diferencijalni i integralni račun 1

45+0+45

9

Linearna algebra

45+0+45

9

Programiranje II

30+0+30

5

Računalni praktikum II

0+0+30

3

Strani jezik u struci II

0+45+0

2

Izborni društveno-humanistički predmet

15+15+0

2

UKUPNO

135+60+150

30

Izborni društveno-humanistički predmeti

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS

OPĆI PREDMETI

Filozofija znanosti

15+15+0

2

Jezična kultura

15+15+0

2

Hrvatsko društvo u tranziciji

15+15+0

2

Sociologija znanosti

15+15+0

2

EDUKACIJSKI PREDMETI

Mediji u odgoju i obrazovanju

15+15+0

2

Psihologija samomotivacije

15+15+0

2

Metodologija istraživanja u obrazovanju

15+15+0

2

III. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS


45+0+45

9

Obične diferencijalne jednadžbe

30+0+30

6

Strukture podataka i algoritmi

30+0+30

5

Uvod u umjetnu inteligenciju

30+0+30

5

Psihologija odgoja i obrazovanja I

30+15+0

3

Sociologija odgoja i obrazovanja

15+15+0

2

UKUPNO

180+30+135

30

IV. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS

Kombinatorna i diskretna matematika

45+0+45

8

Kompleksna analiza

30+0+30

6

Baze podataka

30+0+30

5

Računalni praktikum III

0+0+30

3

Arhitektura računala

30+0+30

5

Psihologija odgoja i obrazovanja II

30+15+0

3

UKUPNO

165+15+165

30

V. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS

Osnove matematičke analize

45+0+30

7

Uvod u teoriju brojeva

30+0+30

5

Matematički programski alati 1

0+0+15

1

Objektno orijentirano programiranje

30+0+30

5

Ekspertni sustavi

30+0+30

5

Programiranje mrežnih aplikacija

15+15+0

3

Pedagogija

30+30+0

4

UKUPNO

180+45+135

30

VI. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V

ECTS

Osnove geometrije

30+0+30

5

Uvod u vjerojatnost i statistiku

45+0+45

8

Uvod u numeričku matematiku

30+0+30

5

Operacijski sustavi

30+0+30

5

Didaktika

30+30+0

4

Stručno-pedagoška praksa

0+0+15

1

Završni preddiplomski seminar

0+1+0

2

UKUPNO

165+31+150

30

Studenti prve i druge godine studija imaju pravo upisa vannastavne aktivnosti: „Tjelesna i zdravstvena kultura“, ukupno do 30 školskih sati po semestru, a program ove vannastavne aktivnosti bit će javno prezentiran prije početka svake školske godine.

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta

Uvod u matematiku

Kod

Vrsta

Predavanja i vježbe

Razina

Osnovni predmet

Godina

I.

Semestar

I.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

8 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (45 sati predavanja + 45 sati vježbi), izradu domaćih radova, samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Prof. dr. sc. Marko Matić

Kompetencije koje se stječu

Svrha ovoga predmeta je olakšati studentima prijelaz sa elementarnih matematičkih znanja na sustavno izlaganje i precizno zapisivanje sadržaja različitih tema iz više matematike o kojima se predaje na fakultetu.

Studenti će usvojiti osnove matematičkoga jezika i pisma te strogoga matematičkog mišljenja. Također će sistematski obnoviti i proširiti neka već stečena znanja o skupovima, relacijama i funkcijama, sa naglaskom na strogo definiranje i zapisivanje različitih pojmova. Isto tako studenti će na sustavan način obnoviti i produbiti znanja o skupovima brojeva i elementarnim funkcijama.

Preduvjeti za upis

Elementarna (srednjoškolska) matematika

Sadržaj

Kratki uvod: o povijesnomu razvoju matematike i osnovnim matematičkim disciplinama te o upotrebi različiti pisama u matematici, posebice latiničke abecede i grčkoga alfabeta.

Osnove matematičke logike: sudovi. logički veznici i složeni sudovi, istinostne tablice, tautologija i kontradikcija, logička ekvivalentnost sudova, nužan i dovoljan uvjet, suprotni sud, obrat po kontrapoziciji, predikat, univerzalni i egzistencijalni kvantifikator, negacija kvantifikatora.

Aksiomatska izgradnja matematičke teorije: osnovni matematički pojam, definicija, aksiom, teorem i njegov obrat, dokaz teorema i različite vrste dokaza

Skupovi: skup, podskup, skupovna inkluzija i jednakost skupova, univerzalni skup. zadavanje skupova, partitivni skup, operacije sa skupovima (Booleova algebra), particija skupa, Kartezijev produkt skupova.

Relacije: pojam relacije, uređajna i parcijalna uređajna relacija, uređen skup i omeđenost, primjeri uređenih i parcijalno uređenih skupova; relacija ekvivalencije, klase ekvivalencije i kvocijentni skup, primjeri.

Funkcije: pojam funkcije,. domena i kodomena, jednakost funkcija, slika funkcije i pojam praslike, graf funkcije, suženje i proširenje funkcije, kompozicija funkcija, injektivnost i surjektivnost, bijektivnost i pojam inverzne funkcije, egzistencija i jedinstvenost inverzne funkcije, permutacija skupa, pojam ekvipotentnih skupova, kardinalni broj skupa, konačni i beskonačni skupovi, prebrojivi i neprebrojivi skupovi.

Skupovi brojeva: skup N. princip matematičke indukcije. binomna formula, skupovi Z i Q, brojevni pravac i skup R, o prebrojivosti skupova N, Z i Q i neprebrojivosti skupa R, skup C, trigonometrijski zapis kompleksnog broja. Moivreove formule.

Potencije i polinomi: potencije s prirodnim eksponentom i raćunanje s njima, linearna i kvadratna funkcija, polinomi. teorem o jednakosti polinoma, djeljivost polinoma, Hornerova shema, najveća zajednička mjera polinoma, nultočke polinoma i algebarske jednadžbe, osnovni teorem algebre, cjelobrojni i racionalni korijeni algebarske jednadžbe, kompleksni korijeni algebarske jednadžbe. teorem o faktorizaciji, polinomi dviju i više varijabli, simetrični polinomi, osnovni teorem o simetričnim polinomima dviju varijabli, simetrične jednadžbe.

Racionalne funkcije i korijeni: potencije s cjelobrojnim eksponentom i racionalna funkcija. rastav racionalne funkcije na parcijalne razlomke, pojam korijena, racionalne jednadžbe i nejednadžbe, jednadžbe i nejednadžbe s korijenima.

Eksponencijalna i logaritamska funkcija i opća potencija: potencija s realnim eksponentom; definicija, svojstva i graf eksponencijalne funkcije. definicija logaritamske funkcije kao inverzne eksponencijalnoj funkciji, svojstva i graf logaritamske funkcije; eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe; definicija, svojstva i graf opće potencije kao funkcije.

Trigonometrijske i arcus funkcije: trigonometrijska kružnica, definicija, osnovna svojstva i grafovi trigonometrijskih funkcija, adicijske formule, trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe; definicija arcus funkcija kao inverznih funkcija restrikcija trigonometrijskih funkcija, njihova svojstva i grafovi.

Hiperbolne i area funkcije. Definicije, svojstva i grafovi hiperbolnih funkcija. Area funkcije kao inverzne funkcije hiperbolnih funkcija, njihova svojstva i grafovi.

Preporučena literatura

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

B. Pavković, B. Dakić, Polinomi, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1984.

Dopunska literatura

D. Blanuša, Viša matematika, I dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1965

S. Mardešić, Matematička analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1979.

N. J. Vilenkin, Priče o skupovima, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

S. Lipschutz, Schaum's Outline of Set Theory and Related Topics, McGraw-Hill, New York, 1998.

Š. Znam i dr., Pogled u povijest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Oblici provođenja nastave

Predavanja o temama navedenima u Sadržaju. Vježbe se sastoje od rješavanja zadataka i problema odabranih sukladno temama iz predavanja.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Završni ispit se sastoji od pismenoga i usmenoga dijela i polaže se po završetku nastave. Pismeni dio ptrethodi usmenomu a može se položiti i tijekom semestra kroz dva dvosatna parcijalna ispita sa zadatcima.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Domaći radovi sa zadatcima za vježbe, rezultati parcijalnih ispita, te pismenoga i usmenoga dijela završnog ispita.

Naziv predmeta

Uvod u algebru s analitičkom geometrijom

Kod

Vrsta

Predavanja i auditorne vježbe

Razina

Uvodni stručni kolegij

Godina

I.

Semestar

I:


8 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi, samostalan rad studenta na usvajanu znanja i ispiti)

Nastavnik

Prof. dr. sc. Anka Golemac


Znanja iz klasične algebre vektora i vektorskog zasnivanja analitičke geometrije u ravnini i prostoru te elementarno poznavanje algebarskih struktura kroz prikladne primjere i osnovna svojstva.

Student je stekao osnovna predznanja za izgradnju apstraktnih pojmova, kao što su vektorski prostori, operatori, afini prostori i slično, s kojima će se susresti u kolegijima Linearna algebra i Euklidski prostori. Sadržaji vezani uz krivulje, plohe i geometrijske transformacije poslužit će kao uvod u geometrijske kolegije na višim godinama studija.

Preduvjeti za upis

Srednjoškolska znanja iz matematike

Sadržaj

Klasična algebra vektora u V2 i V3. Orijentirane dužine.Vektori. Modul, smjer i orijentacija vektora. Zbrajanje vektora. Vektori i skalari. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Baza i dimenzija. Koordinatizacija. Skalarni produkt. Ortonormirana baza. Koordinatni prikaz skalarnog produkta. Vektorski produkt. Mješoviti produkt.

Elementi analitičke geometrije u E3. Kartezijev koordinatni sustav na pravcu, u ravnini i prostoru. Razni oblici jednadžbe ravnine. Udaljenost točke od ravnine. Kut dviju ravnina. Analitička predočenja pravca. Kut dvaju pravaca. Kut pravca i ravnine. Udaljenost točke od pravca. Zajednička normala i udaljenost dvaju pravaca.

Krivulje drugog reda u ravnini i njihovo analitičko predočenje. Plohe drugog reda. Krivulje u prostoru. Neki drugi koordinatni sustavi.

Geometrijske transformacije u R2 i R3. Koordinatni i matrični zapis transformacija. Kompozicija transformacija. Svojstva pojedinih skupova transformacija s obzirom na kompoziciju.

Algebarske strukture. Binarne operacija. Osnovne algebarske structure, definicije i primjeri. Grupe. Podgrupe. Primjeri iz prethodnih sadržaja. Grupe permutacija. Prsteni i polja, definicije i primjeri. Linearni prostori. Baza i dimenzija. Potprostori, presjek i suma.


K. Horvatić, Linearna algebra I i II, PMF – Matematički odjel, HMD, Zagreb, 1995.

N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra, Element, Zagreb, 1999.

N. Bakić, A. Milas, Zbirka zadataka iz linearne algebre s rješenjima, PMF–Matematički odjel, HMD, Zagreb, 1995.

N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra, Zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

S. Kurepa, Konačnodimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb 1992.


Predavanja i auditorne vježbe.


Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismei dio ispita se može položiti i kroz kolokvije.


Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Anketiranje studenata i ispiti

Naziv predmeta

Uvod za računarstvo

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS60 sati samostalnog rada uz konzultacije = 2 ECTS45 sati proučavanje literature = 1.5 ECTS

Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Cilj izučavanja predmeta je stjecanje temeljnih znanja o računalu kao sustavu, uvažavajući pri tom tehničku i programsku podršku. Zadani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: računala kao sustava, osnova operacijskih sustava osobnog računala, programskih sustava za uredsko poslovanje, osnova računalnih mrežnih sustava.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadržaj

Informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljni pojmovi). Računalo kao sustav. Temeljne funkcije sustava računala (ulaz, obrada, izlaz). Dekompozicija sustava računala (sustav tehničke podrške - hardware, sustav programske podrške - software). Vrste računala (mikroračunala, miniračunala, mainframe). Osobna računala i aktualne porodice osobnih računala. Područje primjene računalnih sustava. Operacijski sustav s tekstualnim korisničkim sučeljem MS - DOS. Operacijski sustav s grafičkim korisničkim sučeljem MS - Windows. Programski sustavi za uredsko poslovanje. Osnove računalnih mrežnih sustava.


S. Stankov: Uvod u računarstvo, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

Dopunska literatura

V. Čerić, M. Varga, H. Birolla: Poslovno računarstvo, Znak, Zagreb, 1998.


Predavanja, vježbe i seminari


Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Naziv predmeta

Programiranje I.

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


4 ECTS

15 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 šk. sati = 33.75 sati = 1 ECTS

45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1,5 ECTS

45 sati proucavanje literature = 1,5 ECTS

Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Steći temeljna znanja iz područja razvoja programske podrške, a posebno aplikacijske programske podrške. Zadani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrške, temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom programskom jeziku, metoda programiranja.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadržaj

Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska). Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrške. (analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma. - dijagrama toka, pseudokod, kodiranje programa, pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo, testiranje programa i otklanjanje pogrešaka, održavanje, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture( linijske strukture, razgranate strukture, cikličke strukture). Vodić kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano).


S. Stankov: Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

Dopunska literatura

Nema


Predavanja, vježbe i seminari


Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Naziv predmeta

Računalni praktikum I.

Kod

Vrsta

vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


3 ECTS

30 školskih sati vježbi= 22.5 sata ~ 1 ECTS

15 sati samostalnog rada uz konzultacije= 0.5 ECTS

15 sati proučavanja literature = 0.5 ECTS

30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Lada Maleš, predavač


Stjecanje znanja o mrežnom sustavu Internet i korištenje mrežnih usluga na Internetu. Izrada Web stranica.

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Sadržaj

Računalne mreže – osnovni pojmovi. Mrežni sustav Internet (povijest, organizacija, model klijent-poslužitelj, mrežne adrese, protokoli, usluge). CARNet, korisnik CARNet sustava. Mrežne usluge na Internetu (telnet, ftp, WWW, e-mail). Rad s preglednicima. Pretraživanje Interneta. Pristup Internetu. Izrada Web stranica - HTML, CSS.


· Kennedy B. Musciano C., HTML & XHTML: The Definitive Guide, Fifth Edition. O’Reilly & Associates, Inc., 2000

· Meyer E., Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, O’Reilly & Associates, Inc., 2000

· Maleš L., Osnove izrade web stranica (Oblikovanje web stranica pomoću HTML-a), Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2003

Dopunska literatura


vježbe na računalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne.

Za ispit student mora izraditi web stranice. Drugi dio ispita sastoji se od praktičnog ispita na računalu.


Hrvatski/Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja

Naziv predmeta

Engleski jezik u struci I

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

I.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Osposobiti studente za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis

Učenje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj

History of Mathematics. Introduction to Mathematics and Numbers. The Number System. Sets of Numbers. Mathematical Symbols. Fractions. Introduction to Computer Science Terminology. Computer Applications. What is a Computer? History of the Computer. Computer Viruses.


Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Computer Essentials, Burr Ridge, Illnois, Boston, 1994.

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Microcomputer Fundamentals, Irwin advantage series for computer education, Boston, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.

Načini provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Engleski jezik.

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anonimno anketno ispitivanje studenata

Naziv predmeta

Kod

Vrsta

Teorijski matematički predmet s auditornim vježbama

Razina

Uvodni matematički predmet

Godina

I.

Semestar

II.


9

Pohađanje predavanja i vježbi (45 šk.sati + 45 šk.sati ≈ 67.5 h): ≈ 2,25 ECTS boda.

Samostalno učenje, priprema kolokvija i završnog ispita, oko 200 sati ≈ 6,75 ECTS bodova.

Nastavnik

Doc. dr. sc. Damir Vukičević


Studenti će usvojiti terminologiju i osnovne pojmove diferencijalnog i integralnog računa realnih funkcija jedne varijable. Naglasak je na idejama na kojima se baziraju teorije diferenciranja i integriranja, a ne na tehničkim trikovima.

Također će se student upoznati sa osnovnim pojmovima vezanim za nizove i redove.

Student mora razviti sposobnost rješavanja zadataka koji odgovaraju teorijskim konceptima obrađenim u kolegiju. Od naprednih studenta se očekuje i sposobnost rješavanja nestandardnih zadataka.

Preduvjeti za upis

Srednjoškolska matematika

Sadržaj

Limes i derivacija. Ekstremi funkcije. Teoremi srednje vrijednosti. Ispitivanje tijeka i crtanje grafa funkcije. Primitivna funkcija i neodređeni integral. Određeni integral i osnovni teorem integralnog računa. Primijene određenog integrala. Taylorova formula. Redovi, konvergencija, apsolutna konvergencija i testovi konvergencije. Redovi potencija.


1. S. Kurepa, Matematička analiza 1: Funkcije jedne varijable, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

2. S. Kurepa, Matematička analiza 2: Diferenciranje i integriranje, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

3.P.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura

1. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986.

2. N. Uglešić: Viša matematika I,

http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf


Predavanja s temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.


Dva pismena kolokvija, završni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima rezultira oslobađanjem studenta od završnog pismenog ispita.


Hrvatski


Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Linearna algebra

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni matematički predmet

Godina

I.

Semestar

II.


9 ECTS bodova

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (45 sati predavanja + 45 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Dr. sc.Tanja Vučičić, docent


Student usvaja osnovna znanja iz linearne algebre i kompetencije u njihovoj primjeni. Dobiveno znanje je temelj za razumijevanje i usvajanje drugih matematičkih sadržaja.

Preduvjeti za upis

Odslušan predmet: Uvod u algebru s analitičkom geometrijom

Sadržaj

Linearni operator. Matrice. Opća linearna grupa. Rang. Determinante. Binet-Cauchyjev teorem. Laplaceov razvoj. Karakteristični polinom. Hamilton-Cayleyev teorem. Svojstvene vrijednosti linearnog operatora.. Dijagonalizacija. Sustavi linearnih jednadžbi. Egzistencija rješenja. Cramerov i homogeni sustav. Opče rješenje linearnog sustava. Gaussov algoritam. Unitarni prostor. Nejednakost Schwarz-Cauchy-Bunjakovskog. Norma, metrika. Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije. Ortogonalni komplement. Unitarni operatori. Hermitski i antihermitski operatori. Funkcionali na unitarnom prostoru.


1) K. Horvatić, Linearna algebra I, II i III, PMF – Matematički odjel, HMD, Zagreb, 1995.

2) N. Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb, 1995.

3) N. Bakić, A. Milas, Zbirka zadataka iz linearne algebre s rješenjima, PMF–Matematički odjel, HMD, Zagreb, 1995.

4) N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra: zbirka zadataka, Element, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

1) S. Kurepa, Konačno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb, 1992.

2) I.V. Proskurjakov, Problems in linear algebra, MIR Publishers, Moscow, 1978.


Frontalna predavanja u kombinaciji s auditornim vježbama


Dva pismena kolokvija i/ili završni pismeni ispit te završni usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima oslobađa studenta od završnog pismenog ispita.


Hrvatski


Rezultati ispita i anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Programiranje II

Kod

Kod će biti naknadno usklađen s ostalim kolegijima

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari.

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosić


Cilj predmeta je osposobiti studente za programiranje u suvremenim razvojnim okruženjima i rad u programerskim timovima. Nadalje, studenti trebaju steći znanja o vrednovanju kao i o metodama testiranja programske podrške. Ovi se ciljevi ostvaruju kroz upoznavanje s temeljnim metodama i paradigmama programiranja kroz predavanja kao i odgovarajućim vježbama gdje studenti samostalno i timski izrađuju programsku podršku.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadržaj

Komparativni prikaz i klasifikacija programskih jezika, primjeri programskih jezika, metodologija izrade programske podrške, pregled paradigmi programiranja, strukturirano programiranje, modularno programiranje, objektno orijentirano programiranje, prikaz i usporedba raznih razvojnih okruženja izrade programske podrške, izrada programske podrške s grafičkim korisničkim sučeljem korištenjem odgovarajućih razvojnih okruženja, osnove programiranja mrežnih aplikacija, načini pohrane podataka, testiranje programske podrške.


Robert W. Sebesta: Concepts of Programming Languages, Addison Wesley, 6 edition, 2003.

Mitchell C. Kerman: Programming and Problem Solving with Delphi, Addison Wesley, 2001.

Dopunska literatura

Maureen Sprankle: Problem Solving and Programming Concepts, Prentice Hall, 2000.

William Buchanan: Delphi Programming, Palgrave Macmillan, 2003.


Predavanja, vježbe i seminari.


Praktični ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Naziv predmeta

Računalni praktikum II.

Kod

Vrsta

vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


3 ECTS

30 školskih sati vježbi = 22.5 hours ~ 1 ECTS

30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS


Nastavnik



Cilj praktikuma je da se studenti na praktičan način upoznaju sa raznim aspektima suvremene programske i sklopovske tehnologije. Praktikum bi kod studenata svih profila trebao stvoriti naviku korištenja računala kao oruđa u svakodnevnom radu (nastava, struka, znanstveni rad, administrativni poslovi).

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Sadržaj

Sadržaj praktikuma oblikuje se u skladu sa razvojem korisničkih alata zanimljivih studentima studijske grupe kojim je praktikum namjenjen.


Originalni priručnici za korištenje programskih paketa odnosno alata.

Dopunska literatura


Vježbe na računalu



Ispit se sastoji iz praktičnog ispita na računalu.


Hrvatski/Engleski



Naziv predmeta

Engleski jezik u struci II

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 ECTS = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Osposobiti studente za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis

Učenje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj

Ratio, Proportion and Percentage. Equations and Formulae. Lines and Angles. Two-dimensional Figures. The Triangle. The Circle. Communication and Connectivity. Telecommuting. Computers and Careers. Files and Databases. Management Information Systems and Systems Development.


Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Computer Essentials, Burr Ridge, Illnois, Boston, 1994.

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Microcomputer Fundamentals, Irwin advantage series for computer education, Boston, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.

Načini provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Engleski jezik.

Način praćenja



Naziv predmeta

Mediji u odgoju i obrazovanju

Kod

Vrsta

Predavanja i seminari

Razina

Napredna razina

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave +15 sati pripreme za seminare + 22.5 proučavanje literature za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Stjepan Rodek, izv. profesor


Cilj je kolegija u kritičkom pedagoškom promišljanju uloge medija u suvremenom odgoju i obrazovanju, te razvoju «medijske pismenosti» kod polaznika, koja će im pomoći u razumijevanju mehanizama djelovanja medija na mlade.

Zadaci:

· Upoznati se s osnovnim spoznajama pedagogije i didaktike medija, sa istraživačkim trendovima u području primjene medija, te različitim teorijama medijskog učinka

· Razvijati sposobnosti za smislenu, didaktički utemeljenu primjenu novih medija u učenju i nastavi

· Formirati kritičke stavove prema ponuđenim medijskim sadržajima

· Upoznati se s načinima oblikovanja medijske poruke i njezinom dekonstrukcijom, kako bi se mogao identificirati kontekst i relevantni čimbenici koji određuju istinitost poruke

Preduvjeti za upis

Upisuju ga studenti nakon položenog ispita iz Osnova pedagogije

Sadržaj

Definiranje osnovnih termina: medij, masovni medij, nastavni medij, pedagogija medija, didaktika medija.

Istraživački trendovi u području primjene medija. Evaluacijska istraživanja. ATI- istraživanja (Aptitude-Treatment-Interaction). Akcijska istraživanja.

Mediji u učenju i nastavi: izbor, funkcija i klasifikacija nastavnih medija. Auditivni, vizualni i audiovizualni mediji u odgoju i obrazovanju. Multimedijski pristup odgoju i obrazovanju. Novi informacijski i komunikacijski mediji.

Teorije medijskog učinka: Tradicionalni pristup, Pristup koji uvažava razloge uporabe medija (Uses-and-Gratifications-Approach), Interakcionistički pristup, Pristup latentnih posljedica, Pristupi koji polaze


Trowler, P. (2002). Komunikacija i mediji. U: Haralambos,M. I Holborn, M. Sociologija – teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing

Košir, M. i dr. (1999). Život s medijima – priručnik o medijskom odgoju za roditelje, nastavnike i učitelje. Zagreb: Doron

Rodek, S. (1992). Istraživački trendovi u području primjene medija – različiti pristupi i teorije. U:Istraživanja odgoja i obrazovanja, vol. 9. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja

Dopunska literatura

Rodek, S. (1988). Nove informacijske tehnologije – izazov odgoju i obrazovanju. U: Odgoj i obrazovanje na pragu 21. st. Zagreb: PKZ i Savez pedagoških društava Hrvatske

Rodek,S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: NIRO «Školske novine»

Craggs, C.E. (1992). Media Education in the Primary School. London – New York: Routledge

Masterman, L. (1994). Media Education in 1990's in Europe. A Teachers Guide, Strassbourg: Council of Europe Press

Postman, N.(1994). Das Verschwinden der Kindheit. Frankfurt/Mein: Fischer Taschenbuch Verlag

Dichanz, H. I Kolb, G. (1979). Unterrichtstheorie und Medienpraxis. Stuttgart: Ernst Klett Verlag


Program se realizira putem predavanja, seminara i konsultacija. Tijekom semestra studenti provode vlastiti miniprojekt istraživanja medijske problematike (problem istraživanja po vlastitom izboru ili u dogovoru s profesorom). Seminari se organiziraju kao radionice u kojima je naglasak na aktivnostima polaznika.


Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza polaže se usmeni ispit na kojem se kroz razgovor s kandidatom vrednuje usvojenost znanja , kvaliteta provedenog miniprojekta, te komentiraju dobiveni rezultati.


Hrvatski i njemački


Studentska evaluacija na kraju semestra

Naziv predmeta

Psihologija samomotivacije

Kod

Vrsta


Razina

Napredna razina

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor


Upoznavanje i vježbanje nekih načina samomotiviranja

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Postavljanje ciljeva – hijerarhija vrijednosti; Planiranje; Kako se motivirati; Kako se nositi s uspjehom i neuspjehom;


M. Rijavec, D.Miljković: U potrazi za čarobnom svjetiljkom: psihologija samomotivacije, IEP, Zgb.,2002.

Dopunska literatura

D. Miljković, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP-D2, Zgb., 2001.

D. Miljković, M.Rijavec: Kako postati i ostati (ne)sretan – psihologija iracionalnih vjerovanja, Zgb., IEP – D2, 2001.


Predavanja i radionice


Seminarski rad


Hrvatski

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta


Naziv predmeta

Metodologija istraživanja u obrazovanju

Kod

Vrsta


Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sati nastave + 37.5 sati pripreme za seminare, čitanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik

Dr.sc. Josip Milat, red. prof.


OPĆE KOMPETENCIJE

Osposobljenost za početno samostalno i uspješno provođenje znanstveno-istraživačkog rada te samostalno korištenje znanstvenih rezultata u profesionalnom radu.

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE

Sposobnost statističke obrade (prikupljanje sređivanje i prikazivanje) podataka u nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu

- Sposobnost samostalnog pisanja vlastitog stručnog i znanstvenog rada u skladu sa zahtjevima metodologije

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

I. dio (predavanja)

Uvod u opću metodologiju znanstvenog istraživanja - osnovna pojmovna određenja; društvo i znanost - uloga znanosti u razvoju društva. Određenje znanosti - gneoseologijske osnove znanosti; epistemološke karakteristike; sustav i klasifikacija znanosti; klasifikacija znanstvenih istraživanja. Određenje metodologije istraživanja; metodologija i metodika; znanstveno ispitivanje i znanstveno istraživanje; znanstveno otkriće i tehnički izum. Karakteristike i problemi znanstvene spoznaje - što je znanstvena spoznaja; uloga teorije i empirijskih mjerenja; znanstvena teorija i empirijske činjenice; znanstvena istina, zakonitost i vjerojatnost; objektivnost istine i znanstvenih zakona; etape znanstvenog istraživanja (projekt istraživanja).

Karakteristike dobrog stručnog i znanstvenog rada. Pisane forme stručnog i znanstvenog rada Osnovne naznake za izradu diplomskog rada.

II. dio

Osnove metodologije pedagoških istraživanja, granice i mogućnosti istraživanja odgoja i obrazovanja; priroda i karakteristike pedagoških istraživanja; izvori za izbor problema istraživanja. Paradigme i vrste istraživanja u pedagogiji. Metode pedagoških istraživanja – hermeneutika - opservacijska, deskriptivna i eksperimentalna metoda. Tehnike i instrumenti za prikupljanja podataka: sistematsko promatranje; anketiranje; intervjuiranje; studij slučaja; analiza sadržaja; testiranje; skale procjena. Metode analize podataka – kauzalna, kvalitativna i kvantitativna – statistička analiza podataka. Pisanje izvještaja o istraživanju i primjena rezultata istraživanja.

Seminar:

Analiza jednog istraživačkog projekta. Samostalna izrada i razrada jednog projekta istraživanja po slobodnom izboru studenata; elementi za izradu anketnog upitnika. Provođenje i zajednička analiza jednog akcijskog istraživanja.


Andrilović V.: Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str.:1 – 140.

Milat J.: Osnove metodologije istraživanja, Školska knjiga Zagreb, 2004., str.: 1 - 117

Mužić V.: Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 2004., str.: 1 - 167.

Dopunska literatura

Mejovšek M.: Uvod u kvalitativne metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Slap. Jastrebarsko, 2003., str.: 1 – 263.

Šošić I. – Serdar V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga Zagreb, 2000., str.: 1- 358.


Program se realizira u obliku predavanja i seminara (na kojemu studentima obrađuju izrađuju projekt istraživanja za realni primjeri iz prakse). U predavanjima se više naglašavaju problemi opće metodologije zbog nedostatka adekvatnih bibliografskih izvora. Za ostala područja dat će se osnova pojmova objašnjenja i uvođenja u literaturu. U radu seminara, u analizi i razradi problema, aktivno sudjeluju i studenti.


Svaki student za pristupanje ispitu obavezno izrađuje projekt jednog istraživanja po slobodnom izboru.

Način polaganja ispita: zajednička analiza (student i nastavnik) izrađenog seminarskog rada - projekta istraživanja i usmeni ispit – razgovor o problemima metodologije pedagoških istraživanja.


Hrvatski


Studenti će nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik – ispitivanje stavova o kvaliteti nastave (upitnik će izraditi studenti koristeći literaturu), a rezultate će obraditi i objaviti studenti.

Nastavnik će pratiti kvalitetu prateći rad studenata tijekom nastave i provjerom dostignuća na ispitima.

Vanjska evaluacija

Naziv predmeta

Filozofija znanosti

Kod

Vrsta

Predavanja.

Razina

Uvodni tečaj iz filozofije znanosti.

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 37.5 sati pripreme za nastavu, čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Nastavu iz izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i više iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija.

doc. dr. sc. Berislav Žarnić


Student se osposobljava za logičku analizu znanstvenih tekstova. Stječe sposobnost prepoznavanja i opisivanja filozofskih pitanja u znanstvenoj spoznaji.

Preduvjeti za upis

Nema.

Sadržaj

Kolegij obuhvaća tri dijela. Prvi je dio uvodnog karaktera i posvećen je općenitom filozofsko-logičkom i metodološkom obrazovanju. Drugi i treći usmjereni su prema izabranim pitanjima filozofije znanosti.

U prvom se dijelu uvode osnovni logički i metodološki pojmovi. U drugom dijelu razmatraju se izabrani problemi filozofije znanosti uz tumačenje izvornih tekstova. Odnos spoznaje i jezika tematizira se na Wittgensteinovom Tractatus-u. Proučava se Carnapov (empirijski) kriterij smislenosti. Analizira se Popperov prikaz znanstvene metode. Razlike između znanosti o čovjeku i znanosti o prirodi analiziraju se obzirom na razliku u vrsti objašnjenja (Von Wright) i obzirom na jezik (Davidson). Pitanje ograničenja spoznaje istražuje se u filozofskom tumačenju Gödelovih metateorijskih rezultata. U trećem, kraćem dijelu analizira se pitanje promjene teorije u okviru Kuhnove filozofije povijesti znanosti te u okviru suvremenih formalnih teorija.


Lelas, Srđan i Vukelja, Tihomir (1996) Filozofija znanosti. Zagreb: Školska knjiga

Nagel, Ernest i Newman, James R. (2001) Gödelov dokaz. Zagreb: Kruzak

Filozofija nauke. (1984) [izbor tekstova] priredio N. Sesardić. Beograd: Nolit

Kuhn, Thomas (2000) Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk/HSD

Dopunska literatura

Davidson, D. (2001) Subjective, Intersubjective, Objective. Oxford University Press.

Heisenberg, Werner (1996) Fizika i filozofija. Zagreb: Kruzak

Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir Šikić. Beograd : Nolit

Popper, Karl Raimund (1966) Objective knowledge. Clarendon Press.

Von Wright, Georg Henrik (1971) Explanation and Understanding. London: Routledge & Kegan Paul

Wittgenstein, Ludwig (1987) Tractatus Logico-Philosophicus. Sarajevo: V. Masleša

Žarnić, Berislav (2004) Simbolička logika [skripta]. http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf


Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz primjenu logičkog obrazovnog software-a.


Usmeni ispit.


Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.


Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

Naziv predmeta

Jezična kultura

Kod

Vrsta

predavanja, seminari

Razina

Temeljni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme za seminare i kolokvije + 15 priprema za ispit

Nastavnik

mr.sc. Jagoda Granić, viši predavač


Prepoznavanje općih svojstava svih jezika. Uloga jezika u izgradnji individualnog i kolektivnog identiteta. Optimalna komunikacija u različitim medijima jezičnog izraza. Komunikacijska kompetencija u obrazovanju.

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Suvremena lingvistička percepcija jezika kao osnovnog obilježja čovjeka. Struktura jezika i njegove funkcije. Jezik i govor. Jezik, kultura, društvo. Stavovi prema jeziku. Sličnosti i razlike među jezicima. Specijalne, temporalne i socijalne varijacije u upotrebi jezikā u jezičnim zajednicama. Višejezičnost. Javna komunikacija: domene i diskursi. Jezična i komunikacijska kompetencija. Funkcionalno diferenciranje i jezična kultura. Norma u jeziku. Standard i nestandardni idiomi.


Pavličević-Franić, D., Kovačević, M., (ur.) (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena/ Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Theoretical Considerations and Practice. Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenoga govorništva. Školska knjiga, Zagreb.

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Izdanja Antibarbarus, Zagreb.

Škiljan, D. (1994). Pogled u lingvistiku. Naklada Benja, Rijeka.

Dopunska literatura

Ivanetić, N.(2003). Uporabni tekstovi. Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Katičić, R. (1986). Novi jezikoslovni ogledi. Školska knjiga, Zagreb.

Kovačević, M., Pavličević-Franić, D. (ur.) (2002). Komunikacijska kompetencija uvišejezičnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Reviews, Problems, Guidelines, Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Pranjković, I. (1997). Jezikoslovna sporenja. Konzor, Zagreb.

Škarić, I. (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Školska knjiga,Zagreb.

Škiljan, D. (1988). Jezična politika. Naprijed, Zagreb.


Predavanja. Seminari..

Diskusije (radionice).


Samostalna studentska izlaganja.

Kolokviji. Pismene provjere. Radionice. Pisanje eseja.

Ispit: pismeni i usmeni.


hrvatski jezik


Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praćenja.

Naziv predmeta

Hrvatsko društvo (u tranziciji)

Kod

Vrsta

Predavanja/Seminar.

Razina

Napredni stupanj složenosti.

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 15 sati pripreme za seminare + 22.5 sata čitanje literature, izrada istraživačkog rada, priprema za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof.


Cilj je kolegija upoznavanje studenata s temeljnim informacijama, činjenicama i procesima suvremenog hrvatskog društva. Kolegij doprinosi razvijanju sposobnosti i vještina za kritičku analizu procesa u hrvatskom društvu u tranziciji, kako bi kvalitetnije obavljali svoju profesionalnu ulogu.

Kolegij doprinosi da budući nastavnici stječu opće vještine koje im omogućuje: prijenos znanja u praksi, rješavanje problema, donošenje odluka, kritičnost i samokritičnost, timski rad, sposobnost primjene znanja u praksi, istraživačke vještine, a posebno mogućnost prilagodbe novim situacijama te samostalnost i mogućnost sudjelovanja u radu na projektima. Takvim vještinama mogu doprinijeti zadovoljavanju potreba učenika.

Preduvjeti za upis

Položen ispit iz Sociologije (ako je taj predmet zastupljen u NPP) i iz Sociologije obrazovanja.

Sadržaj

- Povijesne promjene hrvatskog društva od Prvog svjetskog rata do danas.

- Kretanje stanovništva i promjene društvene strukture Hrvatske.

- Moderno društvo i modernizacija u Hrvatskoj.

- Hrvatsko društvo u procesima tranzicije. Glavna obilježja pretvorbe i

privatizacije.

- Obilježja vrijednosti i kulture suvremene Hrvatske.

- Hrvatsko društvo u procesima globalizacije i europske integracije.

Identitet.

- Razvoj hrvatskog društva. Zaštita prirodne i kulturne baštine.


- Bićanić, R. (1996). Kako živi narod. Pravni fakultet i Globus, Zagreb

(odabrani dijelovi).

- Bilandžić, D. (1999). Hrvatska moderna povijest. Golden marketing,

Zagreb (odabrana poglavlja) str. 695-798.

- Bjelajac, S.; Pilić, Š. (2003). Odnos identiteta i želje za priključenjem

Hrvatske Europskoj Uniji studenata nastavničkih studija u Splitu.

Znanstveni skup Hrvatskog sociološkog društva: "Identitet i razvoj:

priključenje Hrvatske Europskoj Uniji", Zagreb.

- Karajić, Nenad (2000). Politička modernizacija: Prilozi sociologiji

hrvatskoga društva,HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb.

- Pilić, Š. (1999). Obrasci društvenosti u eri informacijske tehnologije,

Informatologia, Vol. 32, No 1-2, str. 48-52.

- Pusić, V. (1998). Demokracija i diktature. Politička tranzicija u Hrvatskoj

i jugoistočnoj Evropi. Durieux, Zagreb.

- Rogić, I.; Z. Zeman (ured.) (1998). Privatizacija i modernizacija. Institut

društvenih znanosti I. Pilar, Zagreb.

- Tomašić, D. (1997). Društveni razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. HSD,

Jesenski i Turk, Zagreb.

- Županov, J. (1995). Poslije potopa. Globus, Zagreb.

Dopunska literatura

- Cifrić, I. (2003). Ruralni razvoj i modernizacija. Institut za društvena

istraživanja, Zagreb.

- Cifrić, I. i dr. (1998). Društveni razvoj i ekološka modernizacija, HSD,

Zavod za sociologiju FF, Zagreb.

- Cifrić, I. priredio (2000). Znanost i društvene promjene. HSD i Zavod za

sociologiju, Zagreb.

- Čačić-Kumpes, J.(pr.) (2000). Kultura, etničnost, identitet. Jesenski i Turk,

Zagreb.

- Časopisi: Društvena istraživanja i Revija za sociologiju (određeni brojevi).

- Gelo, J. (1987). Demografske promjene u Hrvatskoj: od 1780. do 1981.

godine. Globus, Zagreb.

- Kalanj, R. (2000). Ideje i djelovanje. Ogledi o kulturnim promjenama i

razvoju. HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb.

- Katunarić, V. (1994). Labirint evolucije. HSD i Zavod za sociologiju,

Zagreb.

- Kregar, J. (1999). Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija. RIFIN,

Zagreb.

- Lajić, I. (1992). Stanovništvo dalmatinskih otoka: povijesne i suvremene

značajke depopulacije. Consilium i Institut za migracije i narodnosti,

Zagreb.

- Meštrović, M. priredio (2001). Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj.

Ekonomski institut, Zagreb.

- Nejašmić, I. (1991). Depopulacija u Hrvatskoj. Korijeni, stanje, izgledi.

Globus i Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

- Parsons, T. (1991). Društva. August Cesarec, Zagreb.

- Pilić, Š. (2003). Socijalna eko-historija krajeva uz rijeku Krku u suvremenim putopisima. U: Roksandić, D., Mimica, I., Štefanec, N., Glunčić-Bužančić, V.

(ur.). Triplex confinium (1500-1800): Ekohistorija. Split-Zagreb: Književni

krug - Zavod za hrvatsku povijest, 305-336.

- Pilić, Š. (2001). Je li Split europski ili antieuropski grad.Mogućnosti

XLVIII, 4-6, 116-118.

- Sekulić, D. (1991). Strukture na izmaku: Klase, sukobi i socijalna

mobilnost. Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb.

- Štulhofer, A. (2000). Nevidljiva ruka tranzicije: Ogledi iz ekonomske

sociologije.

- Šuvar, S. (2004). Hrvatski karusel: prilozi političkoj sociologiji hrvatskog

društva. Razlog, Zagreb

- Vrcan, S. i dr. (1999). Pakiranje vlasti. Alinea, Zagreb.

- Wertheimer - Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Mate, Zagreb.

- Žunec, O. (1998). Rat i društvo. Sociologija vojske i rata. Jesenski i Turk,

HSD, Zagreb.


Predavanje, seminar, istraživanje, rad na projektu.


Izrada istraživačkog rada i usmeni ispit.


Hrvatski


Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati praćenja.

Naziv predmeta

Sociologija znanosti

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 15 sati pripreme za seminare + 22.5 sata čitanje literature, pisanje seminarske radnje, priprema za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Slobodan Bjelajac, docent


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim problemima dvostranoga odnosa znanosti i društva, jer osim unutar znanstvenih faktora na znanost i njezin razvoj utječu i izvan znanstveni faktori, a jedan od najutjecajnijih je društvo sa svim svojim elementima strukture i razvoja.

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Pojam i predmet sociologije. Znanstvena utemeljenost sociologije. Metodologijska utemeljenost sociologije. Sociologija znanosti kao proizvod sociološke specijalizacije. Pojam i predmet sociologije znanosti Pojam društva. Pojam strukture i društvene strukture. Strukture društva u povijesnom razvoju. Pojam i društvena struktura znanosti. Povijesni razvoj misli o društvu i nastanak sociologije. Pravci nakon nastanka sociologije. Suvremena sociologija. Nastanak i razvoj sociologije znanosti. Znanost i drugi društveni podsustavi. Statistička istraživanja u znanosti. Društvene funkcije znanosti. Znanstvenik kao temeljni element znanosti. Znanstvena djelatnost. Odnosi i grupe u znanstvenim zajednicama. Znanstvene institucije. Znanstvene tvorevine. Kamo ide znanost?


• Bjelajac, S. (2004). Sociologija znanosti (skripta). Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti.

Dopunska literatura

• Ben-David, J. (1986). Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga

• Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga.

• Haralambos, Michael (1989) Uvod u sociologiju . Zagreb: Globus.

• Posavec, Z. i Rodin, D. (ed.) (1980). Znanost, tehnika, društvo. Zagreb: Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu i Izdavački servis Sveučilišne naklade Liber.

• Koare, A. (1981). Naučna revolucija. Beograd: Nolit.

• Kuvačić, I. (1977). Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed.

• Needham, J. (1984). Kineska znanost i zapad. Zagreb: Školska knjiga.

• Prpić, K. (1996). Produktivnost istaknutih znanstvenika. Zagreb: Revija za sociologiju 1-2.

• Srića, V. (1988). Od krize do krize vizije. Zagreb: Privredni vjesnik i Mladost.


Predavanja, multimedijalne projekcije, filmovi


Test znanja, seminarski rad i usmeni ispit


Hrvatski

Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Teorijski matematički predmet s auditornim vježbama

Razina

Uvodni matematički predmet

Godina

II.

Semestar

III.


9

Pohađanje predavanja i vježbi (45 šk.sati + 45 šk.sati ≈ 67.5 h): ≈ 2,25 ECTS boda.

Samostalno učenje, priprema kolokvija i završnog ispita, oko 200 sati ≈ 6,75 ECTS bodova.

Nastavnik

Doc. dr. sc. Damir Vukičević


Student se upoznaje s diferencijalnim i integralnim računom funkcija više realnih varijabli. Naglasak je na razmatranju jedno-, dvo- i trodimenzionalnih prostora. Također se naglasak stavlja na osnovne ideje, a ne na tehničke trikove.

Na predavanjima se izlažu teorijska znanja ilustrirana prikladnim primjerima, a na vježbama se usvaja metodologija rješavanja odgovarajućih zadataka.

Preduvjeti za upis

Srednjoškolska matematika i odslušani kolegij Diferencijalni i integralni račun 1.

Sadržaj

Osnovni pojmovi u Rn. Derivacija vektorske funkcije i primijene. Funkcije više varijabli, parcijalne derivacije i derivacije u smjeru vektora i primijene. Parcijalne derivacije kompozicija i implicitno definiranih funkcija. Višestruki integrali. Zamjena varijabli u dvostrukom integralu. Linijski integrali. Skalarna i vektorska polja. Divergencija i rotacija.


1. S. Kurepa, Matematička analiza 3: Funkcije više varijabli, Tehnička knjiga, Zagreb, 1981.

2. Š. Ungar, Matematička analiza, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura

1. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986.

2. M. Lovrić, Vector Calculus, Addison-Wesley Publ. Ltd., Don Mills, Ontario, 1997.

3. N. Uglešić: Viša matematika II,

http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf


Predavanja s temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.


Dva pismena kolokvija, završni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima rezultira oslobađanjem studenta od završnog pismenog ispita.


Hrvatski


Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Obične diferencijalne jednadžbe

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni matematički kolegij

Godina

II.

Semestar

III.


6 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Dr. sc. Tanja Vučičić, docent


Teoretsko znanje o uvjetima egzistencije rješenja diferencijalnih problema. Sposobnost prepoznavanja različitih tipova diferencijalnih jednadžbi i njihovog rješavanja odgovarajućim postupcima. Produbljeno znanje o linearnoj diferencijalnoj jednadžbi i linearnim sustavima.

Preduvjeti za upis

Kompetencije iz diferencijalnog i integralnog računa

Sadržaj

Obične diferencijalne jednadžbe prvog reda – osnovni pojmovi (pojam rješenja, prvog integrala, polja smjerova). Iskaz teorema o egzistenciji i jedinstvenosti. Elementarne metode rješavanja, primjeri i primjene.

Obične diferencijalne jednadžbe višeg reda – jednadžbe rješive po najvišoj derivaciji, sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, svođenje na normalan sustav prvog reda, iskaz teorema o egzistenciji i jedinstvenosti.

Linearne diferencijalne jednadžbe. Linearne autonomne jednadžbe, operatorska eksponencijalna funkcija i metode njenog računanja.

Dokaz teorema o egzistenciji i jedinstvenosti.


1) M. Alić, Obične diferencijalne jednadžbe, skripta, PMF-Zagreb, Matematički odjel, 1994.

2) G. Birkhoff, G.-C. Rota, Ordinary Differential Equations, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1989.

3) M.L. Krasnov, A.I. Kiselyov, G.I. Makarenko, A Book of Problems in Ordinary Differential Equations, MIR Publishers, Moscow, 1981.

Dopunska literatura

1) L.S. Pontryagin, Ordinary Differential Equations, Addison-Wesley, Reading, 1962.

2) V.I. Arnold, Ordinary Differential Equations, MIT-Press, Cambridge, 1973.


Frontalna predavanja kombinirana s auditornim vježbama.


Dva pismena kolokvija i/ili završni pismeni ispit te završni usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima oslobađa studenta od završnog pismenog ispita.


Hrvatski


Rezultati ispita i anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Strukture podataka i algoritmi

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari.

Razina

Osnovna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik



Cilj predmeta je upoznati studente s temelnim strukturama podataka kao i sodgovarajućim algoritmima. Student je nakon uspješno položenog predmeta u stanju odabirati i prilagođavati prikladne strukture podataka i algoritme u ovisnosti o postavljenim zadacima.

Preduvjeti za upis

Poznavanje jednog programskog jezika koji podržava kazaljke.

Sadržaj

Pojam tipa, apstraktnog tipa i strukture podataka. Elementi od kojih se gradi struktura: polje, zapis, kazaljka. Tablice. Vezane liste. Stogovi. Redovi. Cikličke strukture. Dvostruko vezane linearne liste. Algoritmi za obavljanje osnovnih operacija nad strukturama podataka: umetanje, izbacivanje, traženje. Vremenska kompleksnost algoritama. Rekurzivne metode. Odabrani algoritmi rješavanja elementarnih matematičkih problema. Algoritmi raspršenog adresiranja. Rijetko punjene matrice. Bit-map algoritmi. Usmjereni grafovi. Primjena usmjerenih grafova pri optimizaciji izvršavanja procesa u računalnim sustavima. Binarna stabla. AVL stabla. Struktura gomile (Heap). Jednostavni algoritmi sortiranja (bubble, insertion, selection). Složeni algoritmi sortiranja (merge, quick). Algoritmi kompresije i redukcije audio i video zapisa.


I R. Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley,1998

D. Baldwin, G. W. Scragg: Algorithms and Data Structures, Charles River Media, 2004.

Dopunska literatura

S. Chang: Data Structures and Algorithms: World Scientific Pub Co Inc, 2003.


Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari.


Praktični ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Naziv predmeta

Uvod u umjetnu inteligenciju

Kod

Vrsta

Razina

osnovna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS

30 školskih sati predavanja i 30 školskih sati vježbi =

= 45 sati = 1.5 ECTS

45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS

30 sati proučavanja literature = 1 ECTS


Nastavnik

Mr.sc. Lada Maleš, predavač


Cilj kolegija je upoznati studente sa metodama, tehnikama, dostignućima i primjenom umjetne inteligencije.

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Sadržaj

Definicija inteligencije i umjetne inteligencije. Turingov test. Ekspertni sustavi (definicija, arhitektura, područje primjene). Prikaz znanja, metode i tehnike za prikaz znanja. Formalizam za prikaz znanja pomoću semantičkih mreža. Okvira i produkcijskih pravila. Primjeri primjene. Prikazi baza znanja i načina njihove formalizacije. Agenti i multiagentski inteligentni sustavi. Neizraziti skupovi i svojstva. Operacije nad neizrazitim skupovima. Neizrazita aritmetika. Viševrijednosna logika. Neizrazita logika. Pravila zaključivanja u neizrazitoj logici. Zaključivanje o vremenskim odnosima u vremenskim bogatim domenama. Neuronske mreže.


· Russell S., Norvig P., Artificial Intelligence – A Modern Approach, 2nd Ed., Prentice Hall, 2003.

· Haykin S., Neural Networks, Comprehensive Foundation, 2nd, Prentice Hall, 1999.

· Zimmermann, H.J., Fuzzy Set Theory and Its Applications, 2nd. Ed., Kluwer Academic Publishers, 1991

Dopunska literatura

· Klir G.J.,. Fogler T.A, Fuzzy Sets, Uncertanity and Information, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New York, 1988.

· Kaufmann A., Gupta M.M., Introduction to Fuzzy Arithmetic, Theory and Applications, Van Nostrand Reinhold, New York, 1991.


Predavanja i vježbe na računalu



Ispit se sastoji iz usmenog ispita.


Hrvatski/Engleski



Naziv predmeta

Psihologija odgoja i obrazovanja I

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni kolegij

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS

3 = 90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i razvojne psihologije; bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg ponašanja

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Metode i istraživačke tehnike; Ličnost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, čuvstva, stavovi, vrijednosti; Neke teorije ličnosti; Životna razdoblja:djetinjstvo, mladost, zrelost,starost


V. Andrilović, M. Čudina: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zgb, 1985.

N. Pastuović: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen, Zgb., 1997.

Dopunska literatura

A. Fulgosi: Psihologija ličnosti - teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zgb, 1981.

D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997.

D. Miljković, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996.

M. Rijavec: Čuda se ipak događaju:psihologija pozitivnog mišljenja,IEP,Zgb., 1997.

X x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit


Hrvatski

Način praćenja



Naziv predmeta

Sociologija odgoja i obrazovanja

Kod

Vrsta

Predavanja/Seminari/Konzultacije

Razina

Unutar polja sociologije kolegij je naprednog stupnja složenosti u grani posebne sociologije.

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare i izrada eseja + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof.


Cilj ovog kolegija je da budući nastavnici putem stvaralačkog sudjelovanja u njegovom izvođenju steknu spoznaje o odnosu između odgojno-obrazovnog podsistema i globalnog društvenog sistema, spoznaje o socijalnom temelju vlastite struke i da ovladaju metodom analitičko-sintetičkog promatranja procesa i institucije obrazovanja u suvremenom društvu.

Preduvjeti za upis

Položen ispit iz predmeta Sociologija (ukoliko je imaju).

Sadržaj

I. TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED

1. Sociologija obrazovanja: nastanak i razvoj

2. Odnos sociologije obrazovanja prema drugim posebnim sociologijama i

dr. znanstvenim disciplinama.

3. Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije odgoja i

obrazovanja.

II. DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA

1. Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, industrijalizacija, modernizacija).

2. Društveni karakter obrazovanja. Društvene nejednakosti u obrazovanju.

(Ne)jednakosti šansi.. Socijalizacija. Društvene vrijednosti. Konflikti.

Socijalni konsenzus u obrazovanju.

3. Uloga obitelji; škola. Tranzicijski problemi obrazovanja.

III. INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA

1. Škola kao organizacija: suvremene tendencije u svijetu: funkcije.

2. Sveučilište u povijesti i danas.

3. Sociologija i Curriculum.

4. Obrazovanje i ideologija. Reprodukcija kulture.

5. Društveni činioci školskog uspjeha. Školski sustav u RH.

IV. EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE

1. Obrazovanje i društvena pokretljivost (stratifikacija, mobilnost,

diferencijacija i selekcija).

2. Profesionalne aspiracije i profesionalna orijentacija mladih.

3. Obrazovanje i društvena reprodukcija (spolna, profesionalna).

4. Obrazovanje i zapošljavanje.

5. Identitet i obrazovanje u procesu globalizacije i europske integracije.

V. SOCIOLOGIJA (PROFESIJE) NASTAVNIKA

1. Sociologija profesije.

2. Formiranje nastavničke profesije.

3. Socio-profesionalna skupina: učitelji,nastavnici, profesori.

4. Društveni položaj, društvena uloga i društveni ugled.

VI. OBRAZOVANJE I KULTURA

1. Obrazovanje i demokracija.

2. Ekološka edukacija. Zaštita kulturne i prirodne baštine.

3. Religijska kultura.

4. Edukacija i multikulturno društvo. Multikulturalizam, interkulturalizam i

obrazovanje.

VII. OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE

1. Modernizacija i promjene u obrazovanju.

2. Kriza obrazovanja.

3. Promjene modernog društva i obrazovne reforme.

4. Alternativno obrazovanje.

5. Obrazovanje za budućnost.


- Cifrić, I. (1990). Ogledi iz sociologije obrazovanja, Školske novine,

Zagreb.

- Haralambos, M.; Holbron, M. (2002). Sociologija: Teme i perspektive,

Golden marketing, Zagreb (11. poglavlje: Obrazovanje, str. 773-882).

- Marinković, R.; Karajić, N. ur./eds. (2004). Budućnost i uloga

nastavnika/Future and the role of teachers. PMF/Faculty of science,

Zagreb.

- Pilić, Š. (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist

Society: the Case of Croatia. In: Ronald, G. S. (ed.) (2002). Teacher

Education in the Euro-Mediterranean Region. Peter Lang, New York,

Washington, Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels,

Vienna, Oxford.

- Pilić, Š. i Lovrić, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska

obilježja i proces školovanja. Školski vjesnik, Vol. 49, br. 1, str. 21-33.

- Pilić, Š. (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj. Napredak,

Vol. 140, br. 4, str. 481-487.

- Pilić, Š. i Stankov, S. (1998). Računalne tehnologije i nastavnici:

komparativna analiza Hrvatske i SAD. Informatologia, Vol. 31, br. 1-2,

str. 53-56.

- Vujević, M. (1991). Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb.

Dopunska literatura

- Školstvo u svijetu (1993). (Komparativna analiza hrvatskog i europskog

školstva) S. Antić et al., (ur.) HPKZ, Zagreb.

- Ballantine, J. H (1983). The sociology of education. Englewood Cliffs,

Prentice-Hall.

- Baranović, B. (1994). Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalističkoj

Hrvatskoj, Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3-4, str. 201-211.

- Bogdanović, S. (1990). Obrazovanje - rijeka ponornica, Andragoški

centar Zagreb.

- Cacouault, M.; Oeuvrard, F. (1995). Sociologie de l'education, Paris,

Editions La Decouverte.

- Cifrić, I. (1998). Obrazovanje između tradicije i modernizacije,

Obrazovanje odraslih, Vol. No 1-4.

- Časopis Društvena istraživanja (1998). God. 7, br. 4-5 (36-37), tematski

blok - Studiranje u Hrvatskoj: Aspiracije i mogućnosti.

- Delors, J. i sur. (1998). Učenje: blago u nama, Educa, Zagreb.

- Despot, B. (priredila) (1991). Sociološko istraživanje mladih i problema

obrazovanja, IDIS, Zagreb.

- Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb.

- Goja, J. (1998). Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalna i

konfliktna perspektiva, Sociologija sela, 36, 1-4 (139/142) : 89-102.

- Hess, B.B.; Markson, E.W and Stein, Lj. (1988). Sociology, Third Edition,

Macmillan Publishing Company, New York (Chapter 14: Education).

- Ilič, I. (1990). Dole škole.

- Ilišin, V. i dr. (2001). Djeca i mediji. Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži i Institut za društvena istraživanja, Zagreb.

Zagreb.

- Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa,

Zagreb.

- Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Educa, Zagreb.

- Meštrović, M. i Štulhofer, A. (priredili) (1998). Sociokulturni kapital i

tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb.

- Mialaret, G. i sur. (1989). Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine,

Zagreb.

- Morin, E. (2002). Odgoj za budućnost. Educa, Zagreb.

- Perspektive obrazovanja, (1982, II 1986. III 1989). Školska knjiga, Zagreb

i dr.

- Pilić, Š. (2003). Bibliografija radova iz sociologije obrazovanja

objavljenih u časopisu Sociologija sela (1963.-2002.), Školski vjesnik,

Vol. 52, br. 3-4, str. 361-368.

- Pilić, Š. (2002). Ekologija i obrazovanje: tematska selektivna bibliografija.

Školski vjesnik, Vol. 51, br. 1-2, str. 121-125.

- Pilić, Š. (1998). Vrjednovanje odnosa nastavnik - učenik sa stajališta

učenika, U: Vrjednovanje obrazovanja. Pedagoški fakultet, Osijek,

str. 23-35.

- Pilić, Š. (1996). Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika. U:

Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb.

- Suchodolski, B. (1988). Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Školske

novine, Zagreb.

- Šooš, E. (1987). Demokratizacija obrazovanja, Školske novine, Zagreb.

- Vujčić, V. (1990). Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb. (1989).

Obrazovanje i društvo, CDD, Zagreb.


Predavanje, seminar, mala istraživanja, Internet, konzultacije, mentorski rad.


Kontinuirano praćenje rada studenata, izrada eseja (po izboru), test znanja i usmeni ispit.


Hrvatski



Naziv predmeta

Kombinatorna i diskretna matematika

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni stručni kolegij

Godina

II.

Semestar

IV.


8 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi, samostalan rad studenta na usvajanu znanja, ispiti)

Nastavnik

Prof. dr.sc. Anka Golemac


Student je osposobljen za rješavanje kombinatornih zadataka primjenom različitih metoda kombinatornih prebrojavanja i ima temeljna znanja iz teorije grafiva i izabranih tema diskretne matematike.

Preduvjeti za upis

Osnovna znanja iz linearne algebre te iz diferencijalnog i integralnog računa

Sadržaj

Povjesni pregled. Kombinatorna prebrojavanja. Permutacije i kombinacije skupova i multiskupova. Binomni i multinomni koeficijenti. Formula uključivanja-isključivanja. Formule inverzije. Rekurzivne relacije. Fibonaccijevi brojevi. Linearne rekurzije i njihovo rješavanje. Sustavi rekurzija i neke nelinearne rekurzije. Funkcije izvodnice. Osnovna svojstva i neki primjeri. Rekurzije i funkcije izvodnice. Osnovni pojmovi teorije grafova. Ciklusi i stabla. Bojanje grafova I Ramseyevi brojevi. Digrafovi. Planarni grafovi. Primjeri još nekih važnih diskretnih struktura.


D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001. D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989. M. Cvitković, Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press, Oxford, 1998.

R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999.


Predavanja, auditorne vježbe i rješavanje zadaće.


Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.


Hrvatski


Anketiranje studenata i ispiti

Naziv predmeta

Kompleksna analiza

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni predmet

Godina

II.

Semestar

IV.


6 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), izradu domaćih radova, samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Prof. dr. sc. Marko Matić


U ovomu predmetu studenti upoznaju osnovnim pojmovima i tezultate iz teorije kompleksnih funkcija kompleksne varijable s naglaskom na teoriju analitičkih funkcija. Studenti moraju razviti sposobnost razumijevanja rezultata izlaganih na predavanjima kao i postavljanja i rješavanja zadataka i problema koji se mogu postaviti u svezi s tim rezultatima. Tehnike rješavanja zadataka studenti usvajaju na vježbama.

Preduvjeti za upis

Kompetencije iz diferencijalnog i integralnog računa funkcije jedne varijable i više varijabli.

Sadržaj

Prostor kompleksnih brojeva C i konvergencija nizova i redova u C. Kompleksne funkcije kompleksne varijable. Pojam analitićke funkcije i osnovna svojstva. Osnovne analitičke funkcije i njihova svojstva. Integral kompleksne funkcije. Indeks zatvorene krivulje. Cauchyev teorem i Cauchyeva integralna formula. Morerin teorem. Nizovi i redovi kompleksnih funkcija i redovi potencija. Taylorov red. Teorem o jedinstvenosti analitičke funkcije. Liouvilleov teorem. Izolirani singulariteti i njihova klasifikacija. Meromorfne funkcije. Teorem o ostatku (reziduumu) i primjene. Gama i Beta funkcija. Princip argumenta. Rouchéov teorem. Inverzna funkcija analitičke funkcije. Konformna preslikavanja. Mobiusove transformacije i njihova svojstva.


H. Kraljević, S. Kurepa, Matematička analiza 4/I: Funkcije kompleksne varijable, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Matematička analiza III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.

Š. Ungar, Matematička analiza 4, (skripta), Zagreb, 2001.

W. Rudin, Real and complex analysis, McGraw-Hill, New York, 1970.

M.A. Lavrentjev, B.V. Šabat, Metody teorii funkcij kompleksnogo peremennogo, Nauka, Moskva, 1973.


Predavanja o temama navedenima u Sadržaju. Vježbe se sastoje od rješavanja zadataka i problema odabranih sukladno temama iz predavanja.


Završni ispit se sastoji od pismenoga i usmenoga dijela i polaže se po završetku nastave. Pismeni dio ptrethodi usmenomu a može se položiti i tijekom semestra kroz dva dvosatna parcijalna ispita sa zadatcima.


Hrvatski


Domaći radovi sa zadatcima za vježbe, rezultati parcijalnih ispita, te pismenoga i usmenoga dijela završnog ispita.

Naziv predmeta

Baze podataka

Kod

Vrsta


Razina

Osnovna

Godina

II.

Semestar

IV.


5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Tonći Dadić, dipl.ing


Sposobnost oblikovanja relacijske baze podataka kao osnovice informacijskog sustava. Osnovno znanje SQL upitnog jezika. Osnovno administriranja najzastupljenijih sustava za upravljenje relacijskim bazama podataka.

Preduvjeti za upis

Poznavanje teorije skupova i logičke algebre

Sadržaj

Uvod u baze podataka. Oblikovanje modela podataka. Relacijski model i SQ

manualmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/nastavni_plan_2005/fpmzop... · web viewfakultet...

Documents