bizdirekt zagreb 15 16 prosinac 2008

8/15/2019 BIZdirekt Zagreb 15 16 Prosinac 2008

1/27

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis dvobroj 15/16, godina II, prosinac 2008.

tema broja

Društveno odgovorno poslovanje

posebni prilozi

intervjuDario Dunkovi}

Poslovna klasa automobilaVina i delicijeMultimedijaKozmetika


2/27

Sadràj

tema broja: Dru{tveno odgovorno poslovanje

“Nakon perioda upoznavanja s pojmom dru{tveno odgo-vornog poslovanja, uvjeravanja da je to poslovno dobar idugoro~no isplativ koncept te temelj odrìvog poslovanja, ~inise da smo do{li u fazu kada pitanje vi{e nije biti dru{tvenoodgovoran ili ne, nego kako trajno povezati svoju dru{tvenuodgovornost sa svojom poslovnom aktivno{}u te ju sustavnougra|ivati u svoje poslovanje i u svoju strategiju. ”

25 Vina i delicije

33 Poslovna klasa automobila 44 Kozmetika

37 Multimedija

Uvodnik

BIZ vijesti

Reportaà

- Analizom trì{ta kapitala do odgovora

Intervju mjeseca

- dr. sc. Dario Dunkovi}, izvr{ni direktor za financije iIT u DI Geli

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

- Finska

Trì{te kapitala

Poslovni kalendar

14

40

50

5

6

9

10

17


3/27

Uvodni

Štovani,

Moè li se u dana{nje vrijeme ikako izbje}i razgovor okrizi? Bilo da ste na utakmici, s dru{tvom na ve~eri ilipi}u, ili provodite vrijeme na Facebooku, spomen kri-ze vrlo je te{ko izbje}i. Iako se ne nastojimo povoditiza ostalim medijima te se trudimo zadràti svoj pre-poznatljiv stil, ipak se osje}am odgovornim da stvarikomentiram, ali iz pomalo druga~ijeg kuta. Vratimose u pro{lost! Mla|i poduzetnici i manageri (koji su seu poslovnom svijetu na{li 2000. i kasnije) zapravo senikada nisu susreli s ozbiljnijom krizom te su na nekina~in „razmaèni“. Odnosno, navikli su poslovati uuvjetima konstantna gospodarskog rasta te im je jediniozbiljniji problem pravila rastu}a konkurencija. Starijise ipak sje}aju i puno teìh vremena te se u posljednjevrijeme volim posavjetovati s njima i razgovarati o timdanima (jo{ im je svje` kraj 90-ih kada je nelikvidnosteksplodirala). Oprezno i pametno upravljanje tijekom

novca te mogu}nost kvalitetnih kompenzacija bile supresudne stvari za preìvjeti (neki su ~ak i dio pla}eispla}ivali kroz robu i usluge dobivene u kompenza-ciji). Tu svakako ponovno dolazi do zna~aja i provjeraboniteta kupaca (tvrtke koje su do nedavno glasile kaozdrave i uspje{ne mogu pod utjecajem krize brzo zapa-sti u probleme, a time dovesti u pitanje i ispunjavanjesvojih obveza prema va{oj tvrtki). Tako|er, ne smiju sezanemariti ni kvalitetni odnosi s klijentima, partnerskiodnosi s dobavlja~ima te kvalitetno upravljanje mar-ketingom (identificiranje ciljne skupine i ogla{avanjeu medijima koji pokrivaju upravo tu ciljnu skupinu).Investicije ne treba zaustaviti, no treba ih ponovno raz-motriti sukladno novim trì{nim uvjetima te, ukolikosu i dalje ekonomski opravdane, nastaviti jednakim

tempom, ali uz pomno pra}enje svih signala s trì{ta.No, kriza ima i svojih pozitivnih strana. Mnoge uslugepostaju jeftinije i pristupa~nije (od vrhunskih arhite-kata, savjetnika, dizajnera do izvo|a~a radova), dio }e nekvalitetne konkurencije nestati s trì{ta i ostavi-ti vama ve}i prostor, dobavlja~i su spremni na ve}eustupke, a i cijena zemlji{ta i nekretnina }e se srozati,{to }e predstavljati izvrsnu priliku za one koji mogudo}i do odre|enih financijskih sredstava.

U ovo je vrijeme vi{e nego ikada do izraàja do{ladru{tvena odgovornost. Koje su se tvrtke istakle natom podru~ju te {to to uop}e zna~i za posao, pro~itajteu na{oj Temi broja. Kriza je nagrizla i autoindustriju (uovom broju nemamo niti jednog ogla{iva~a u tom pri-logu!), pa nismo mogli izbje}i povu}i paralele. Kako seu toj djelatnosti stvari mijenjaju doslovce iz dana u dan,

bojim se koliko }e tekst ve} biti zastario kada iza|e iztiska. Na sre}u svih optimista koji uvijek znaju uìvatiu ìvotu i priu{titi si male radosti, obradili smo kratkepri~e o vinu, kozmetici i multimediji.

Na kraju, èlim vam ~estit Boì} te sretnu i uspje{nuNovu 2009. Siguran sam da }emo nakon isku{enja kojanas ~ekaju svi zajedno iza}i ja~i i jo{ spremniji za noveposlovne uspjehe.

Krešimir Šimac

Impressum:Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domi-

ni}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris

Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja, Jasmina Fija~ko @igoli}Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Gra~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Gra~ka urednica Maja Homen

Zamjenik gra~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotogra Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)


4/27

„u~inkovita kreativnost“ bila temelj njezina uspje{nograda u proteklih {esnaest godina.

Tvrtka Watch Centar otvorila je 4. prosinca 2008. go-

dine vrata svoga novog ekskluzivnog prodajnog pro-stora „TIMELESS by WATCH CENTAR“ u samomcentru Zagreba na adresi Mesni~ka 1. Osim promocijenovih modela poznatih brandova satova i nakita, pre-zentirana je i knjiga „Global goodness“ koja je projektu suradnji tvrtke Sequel (vlasnik licence za Guess i GCsatove i nakit) i svih Guess i GC distributera diljemsvijeta. Radi se o projektu u sklopu programa „TIME

s umakom od {ljiva i rakije, slavonski steak ku}e sazape~enim grahom... Posjetite ih te se uvjerite u kva-litetu i autenti~nost jela na{ih slavonskih i baranjskihpredaka.

Agencija Imago osvojila je prvu nagradu u kategoriji„Inovativni mediji“ za Tuborg Green stra`nje etikete,

na festivalu SEMPL u Portoroù, najpoznatijem medi- jskom doga|anju u regiji. Premda je Imago za svoj radi do sada osvajao brojne nagrade, ZLATNI SEMPLERima poseban zna~aj. I to ne samo zbog ~injenice da jerije~ o medijskoj nagradi, ve} i zato {to je kori{tenjeproizvoda kao intimnog kontakta s potro{a~em vrlologi~no, a opet toliko neuobi~ajeno. Agencija je ovimvrijednim priznanjem ponovno dokazala za{to je

POUC - Pu~ko otvoreno u~ili{te Centar ustanova jeza obrazovanje odraslih, koja omogu}ava kvalitetnostjecanje srednjo{kolskog obrazovanja i usavr{avanjestru~nog znanja. Jedan od trenutno aktualnih te zani-mljivih programa koji nude jest program usavr{avanjaza MENAD@ERA-PRAKTIÂRA. Na~in je radakonzultativno instruktivni, a obuhva}a sljede}e ko-legije i sadràje: menad`ment, marketing, financije,ra~unovodstvo, trgova~ko pravo, bankarstvo, vanjsko-trgovinsko poslovanje, poslovnu matematiku, poslov-nu statistiku te poslovnu korespondenciju. Sadràji ivje`be ostvaruju se u 410 sati, a grupne i individual-ne konzultacije te prakti~ne vje`be ostvaruju se u 155sati. Nastava i vje`be organizirane su u malim grupa-ma. Program je ponajprije namijenjen voditeljima i ru-

kovoditeljima u poduze}ima radi unaprje|enja poslo-vanja novim tehnikama i tehnologijama rukovo|enja(menad`ment), ali i svim ostalim ambicioznim ljudimakoji u poslovima menad`menta vide svoju perspekti-vu te osobni prosperitet za bolju i sretniju budu}nost.Program se upisuje u radnu knjiìcu, a pro{ao je verifi-kaciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta Re-publike Hrvatske. Nastavu provode iskusni nastavniciprema propisanom programu Ministarstva znanosti,obrazovanja i {porta.

U podrumu ve} postoje}eg restoran kluba Waldingeru Osijeku nalazi se novootvoreni restoran „Gradskipodrum“, koji svojom tradicionalnom slavonskomkuhinjom, prihvatljivim cijenama i tambura{komglazbom u ve~ernjim satima nudi nezaboravan pro-vod. Iz jelovnika koji je prepun tradicionalnih lokal-nih delicija po svojoj se originalnoj recepturi izdvajaju

juha zafrigu{a s jajima i doma}im kruhom, svinjetina

U devet mjeseci ove godine dru{tvo GRAWE Hrvatskau zdravstvenom osiguranju ostvarilo je porast od ~ak25% u odnosu na isto razdoblje pro{le godine. Marija[o{tari}, voditeljica Grupe za zdravstvena osiguranjaGRAWE Hrvatska, nagla{ava da im je prioritet jam~itivisoku razinu kvalitete usluga za svoje korisnike. Sto-ga GRAWE Hrvatska d.d u svojoj ponudi zdravstvenogosiguranja pod imenom GRAWEvital nudi razli~itevrste programa zdravstvene za{tite prilago|ene indi-vidualnim potrebama i ̀ eljama: GRAWEvital Preventprogrami nude preventivnu zdravstvenu za{titu krozvi{e stupnjeva, GRAWEvital Hospital program kojipruà financijsku sigurnost za vrijeme boravka u bo-lnici te GRAWEvital Operation, program osiguranjanaknade za slu~aj operacije. Sve {to osiguranici trebaju

u~initi jest nazvati kontakt brojeve GRAWE slu`be,nakon ~ega }e ih djelatnici voditi kroz cijeli sustav -od savjetovanja u svezi odabira lije~nika, ugovaranjatermina te ispitivanja o zadovoljstvu kori{tenom uslu-gom. GRAWE Hrvatska biljeì uspje{nu suradnju svi{e od 200 ugovornih zdravstvenih ustanova i 15 bo-lnica.

Z vijesti

Va`nost preventivne brige za zdravlje - boljesprije~iti, nego lije~iti

POUC - aktualni program usavr{avanja zaMENAD@ERA-PRAKTIÂRA

BIZ vijest

Novootvoreni nacionalni restoran „Gradskipodrum“ u 'Waldingeru'

Agenciji Imago novo me|unarodno priznanjeOtvoren „TIMELESS by WATCH CENTAR“


5/27

www.mirakul.h

Reporta`

Analizom trì{ta kapitala do odgovoraUzrocima globalne nancijske krize te na~inima izlaska iz nje bavili su se mnogistru~njaci, a sude}i prema prognozama, ovakvo }e stanje potrajati jo{ neko vrijeme.

U ovo nesigurno i pomalo pesimisti~no doba globalnefinancijske krize, kada prognoze o njezinu zavr{etkute razmjerima variraju iz dana u dan, malo je tko po-tpuno uvjeren u blistavu budu}nost. Pravi je trenutak,dakle, poku{ati dati odgovore na mno{tvo pitanja okoaktualne recesije.

Kako se nositi s problemima u ovakvim uvjetimamoglo se saznati na specijalisti~kom seminaru u or-ganizaciji Mirakul edukacijskog centra te Hrvatskeudruge financijskih savjetnika (HUFS), pod nazivomGdje je dno financijske krize. Jedno od osnovnih pi-tanja kojima su se predava~i bavili bili su uzroci glo-

balne financijske krize, njezini indikatori te utjecajna svjetsko gospodarstvo. Razmatrali su se i mogu}ina~ini izlaska iz krize, kao i razvoj makroekonomskesituacije u Hrvatskoj, regiji te u svijetu tijekom nared-ne godine. Predava~i su propitivali i strategije ulaganjafinancijskih institucija za vrijeme volatilnog trì{ta,na~in disperzije rizika za vrijeme financijske krize teoptimiziranje prinosa portfelja uklju~ivanjem dodat-nih financijskih instrumenata za vrijeme medvje|egi volatilnog trì{ta.

Fundamentalna i tehni~ka analiza poprimaju sveva`niju ulogu na trì{tu koje se vi{e ne kre}e u jed-

nom smjeru. Selektivno prepoznavanje kvalitetnihdionica dobivat }e sve vi{e na zna~enju te }e jam~itio~ekivane prinose. Stoga je poznavanje fundamental-ne i tehni~ke analize te analize kvalitete managementaod klju~ne va`nosti za diferencijaciju perspektivnihdionica. Mnogima je najzanimljiviji dio seminara bioprikaz analize ulaganja u dionice, obveznice i investi-cijske fondove te tako nastojao produbiti znanje po-laznika o ulaganjima u sklopu njihova redovitog poslau bankarskoj grupaciji ili investicijskom fondu, ali ina razini individualnog ulaga~a. Predava~i su tako|ernastoji analizirati investicijske mogu}nosti ulaganja ufinancijske instrumente, prezentiraju}i ih kroz njihove

karakteristike, vrjednovanje i rizik. Saznalo se i kakvasu financijska izvje{}a za tre}i kvartal te kakvi su fun-damentalni pokazatelji pojedinih kompanija.

Ciljna je skupina polaznika bila raznolika i zanimljiva,od bankara, portfolio managera, brokera, investicij-skih i financijskih analiti~ara, investicijskih savjetnika,individualnih i portfolio investitora, risk managera,analiti~ara do svih privatnih ulaga~a na trì{tu kapi-tala. Organizacijom ovoga seminara tvrtka Mirakuluspje{no je zakora~ila na podru~je specijaliziranih po-slovnih seminara te }e u idu}oj godini nastaviti punoaktivnijim tempom. ■

Pi{e: Ante Veki}

Kako se nositi s pro-blemima u ovakvimuvjetima, moglo se sanati na specijalisti~koseminaru u organizacEdukacijskog centraMirakul te Hrvatskeudruge nancijskihsavjetnika (HUFS), ponazivom Gdje je dnonancijske krize.

Z vijesti

TO GIVE“ koji je osnovan od strane gospo|e CindyLivingston (President and CEO Sequela) za pomo}siroma{tvom ugroènoj djeci u Etiopiji. U knjizi su sa-kupljeni tradicionalni recepti svih zemalja distributera,uklju~uju}i i Hrvatsku, te crteì djece koja su bila vo-ljna nacrtati svoje omiljeno jelo te podijeliti dio svojekulture i tradicije s djecom diljem svijeta.

Lenovo je predstavio prijenosno ra~unalo ThinkPadX301, postavljaju}i nove granice najtanjeg i najlak{egpotpuno opremljenog ra~unala visokih performansa usvojoj klasi. Kao i njegov prethodnik, u PC industrijiprihva}en prijenosnik ThinkPad X300, ThinkPad X301

opremljen je najsuvremenijim karakteristikama i teh-nologijama tankih i laganih dimenzija po~etne teìnemanje od 1,33 kg i debljine svega 2,54 cm. Prijeno-snik osigurava ve}u mogu}nost pohrane podataka sizborom 64 GB ili novog 128 GB SSD diska dostup-nog od rujna. Prijenosnik ThinkPad X301 u prosjekuosigurava 20% bolje performanse u usporedbi s pri-

jenosnikom ThinkPad X300, zahv aljuju}i najnovijojmemoriji DDR3 kao i najnovijem Intel® Core 2 Duoniskonaponskom procesoru. „Lenovo nastavlja dono-siti tehnolo{ke inovacije nude}i korisnicima u pokretunajnovija pobolj{anja kao {to je SSD disk i tehnolo-gija digitalnog prikaza uklopljena u novi prijenosnikThinkPad X301“, izjavio je Sam Dusi, potpredsjednikglobalne poslovne jedinice prijenosnika Lenovo. „Pri-

jenosnik ThinkPad X301 nastavak je na{e predanos tispajanju funkcionalnosti i prenosivosti te opremanjaposlovnih korisnika s najnaprednijim ra~unalnim ala-tima za pruànja visokih performansa.“

Lenovo pro{iruje obitelj najtanje i najlak{e serije

prijenosnika ThinkPad X300


6/27

Jo{ je uvijek prisutan kulturolo{ki izakonski jaz izme|u hrvatskog i stranihtrì{taIshodi{te svih tih razlika leì u ~injenici da smo mi ipak socijalna dràva, dok sustranci u tom pogledu dosta stroì. Imaju stroà pravila pona{anja u businessu.Isklju~ivi su u pridràvanju tih pravila i vrlo negativno gledaju na njihovo kr{enje.

Razgovarao: Ante Veki}

tervju mjeseca

Hrvatska drvoprera|iva~ka industrija zapala je uznatne probleme. Ove je godine u ste~aj oti{lo {estdrvoprera|iva~kih tvrtaka s oko 1.600 radnika, bezposla je ostalo jo{ oko 400 njih u manjim pogonimai pilanama, a da stvar bude jo{ gora, prema procjena-ma Udruènja drvoprera|iva~ke industrije Hrvatske

gospodarske komore posao }e do kraja godine izgubiti jo{ 1.000 zaposlenih u drvnoj industriji. Izravni je toutjecaj svjetske krize, jer drvoprera|iva~ka je industrijauglavnom izvozno orijentirana. No, ima i onih ~iji suhorizonti ne{to sun~aniji. Me|u njima je i Van Dongengrupa, nizozemska grupacija koja u Hrvatskoj upravljaposlovanjem Drvne industrije GELI, Ðakovo pilanom,tvrtkama Au Chateau, Geli Ambienti i Van Dongen.Mjesto financijskog managera u Grupi ve} ~etvrtugodinu obna{a jedan od pripadnika mla|e generacijehrvatskih managera, Dario Dunkovi}, koji uspje{nokombinira znanstvenu karijeru i poslovnu praksu. Uintervjuu mjeseca poku{ali smo saznati kako u tomeuspijeva, s kojim se problemima susre}e upravljaju}itvrtkom u stranom vlasni{tvu i o aktualnom gospodar-skom trenutku kroz prizmu znanstvenog rada.

Diplomirali ste i magistrirali kao prvi u svojoj genera-

ciji. Ove ste godine stigli i do doktorata. Koliko Vamznanstveni rad pomaè u poslu i kako pomiriti dvije

paralelne karijere?Nije jednostavno, ali uz dobru organizaciju iodre|ivanje prioriteta mogu}e je uspje{no funkcioni-rati na obje strane. Iz iskustva mogu re}i da je u svemutome posebno bitan dobar odnos s nadre|enim na po-

slu te dobra komunikacija i uskla|enost s mentorom,koji je u poziciji da, ukoliko je susretljiv i prepoznajekompetentnost, bude katalizator svim va{im naporima.No, akademske titule u poslovnom svijetu ne pomaùpuno. Ondje vladaju neka druga pravila. Susreo sam sei sa situacijama gdje mogu ~ak i odmo}i.

U doktorskoj se disertaciji bavite maloprodajom kao

djelatno{}u koja postaje klju~na u Hrvatskoj. Za{to jetomu tako i ho}e li aktualna kriza utjecati na tu pozici-

ju maloprodaje?Ulazak brojnih stranih maloprodajnih lanaca u Repu-bliku Hrvatsku pokazuje da je maloprodaja privla~na i

Intervju mjeseca

praksi pro{li kroz ~itavu proceduru. Dono{enje strate-gije tvrtke za razdoblje 2009. - 2012. govori dovoljnoo ozbiljnosti daljnjeg razvoja i nastavku proizvodnje.Osim toga, tvrtka je sada u velikoj mjeri preorijenti-rana na izvoz. Usporedbe radi, izvoz je 2004. godineimao udjel 20% u redovnim prihodima, dok je danasnarastao na 85%. Ve}inu proizvodnje izvozimo u Ni-zozemsku, gdje se vr{i distribucija iz distributivnogcentra do krajnjih kupaca.

Koji su se problemi javljali tijekom reorganizacije i

kako ste se s njima nosili?Najteè je bilo, a jo{ se uvijek zapravo s time mora-mo nositi, pomiriti razlike izme|u o~ekivanja vlasnika,koji dolazi iz jednog visokorazvijenog trì{nog sustava,te navika doma}eg okruènja, koje je jo{ uvijek ne{toza{ti}enije i labavije. Te bih razlike podijelio u dvijeglavne skupine; prva je zakonska regulativa, a druga– kulturolo{ke razlike. Primjerice, sustav bolovanja,

odmora i op}enito radnog vremena, predmet su stal-nog razmatranja i analiziranja. Dnevni odmor u Ni-zozemskoj nije pla}en, dok u Hrvatskoj zakon dopu{taradniku pola sata pla}enog dnevnog odmora. Razli~ita

je i forma ispunjavanja tjedne kvote obveznih rad nihsati... Ishodi{te svih tih razlika leì u ~injenici da smomi ipak socijalna dràva, dok su stranci u tom pogledudosta stroì. Imaju stroà pravila pona{anja u busines-su. Isklju~ivi su u pridràvanju tih pravila i vrlo nega-tivno gledaju na njihovo kr{enje.

Tijekom reorganizacije istaknuto mjesto imale supromjene u prodaji. Doìvjeli smo velik pad na doma-}em trì{tu. Ono {to nismo uspjeli je pronalaènje iobu~avanje managera prodaje i njegovog stru~nogosoblja. Nedostajale su vje{tine dobre komunikacijes ostalim ~lanovima tima, ali i odlu~nost i spremnostu samostalnom dono{enju odluka. Iako je sposobnostdjelovanja u timu klju~na, ponekad je va`no donijetiodluku odmah i sprije~iti odugovla~enje koje ponekadproizlazi iz timskog pristupa.

Kako ve}inu posla obavljate za izvoz, u dobroj ste po-ziciji za povla~enje paralele izme|u stranih i doma}egtrì{ta. Koje su glavne razlike?

Financijska politika poslovanja prili~no je ujedna~ena,kreditna politika tako|er, ~ak je i tehnologijaproizvodnje sli~na. No, ogromne su razlike na trì{tunabave i prodaje, u postojanju discipline i reda upridràvanju roka pla}anja. Kod njih je trì{te na-bave i prodaje znatno sre|enije nego kod nas. Ondjese ne kalkulira o pla}anju obveze, {to zna~i da se nadospjela potraìvanja moè ra~unati u dan, ali isto-vremeno i pla}ati dospjele obveze na isti na~in. Akopostoji obveza prema dobavlja~u od dvadeset dana,automatski se ide sa skra}enjem roka pla}anja kodkupca, uz obrazloènje da postoji ta obveza od stranedobavlja~a. Rekao bih da je takva disciplina zapravo

mo}na gospodarska djelatnost. Maloprodava~i diktira- ju cijene dobavlja~ima, oblikuju prodavaonice sve većeprodajne povr{ine kako bi ponudili sve vi{e, pona{ajuse agresivno prema svim ostalim sudionicima natrì{tu. U disertaciji ne koristim konvencionalna mje-rila ekonomske mo}i stranih i doma}ih maloprodava~au lancu distribucije, nego pak istraùjem njihovete`nje ka horizontalnim i vertikalnim integracijama.Rezultat primjene specijalne teorije transakcijskihtro{kova (“Theory of the Firm”) pokazuje da horizon-talne integracije me|u maloprodava~ima ne polu~ujutakve koristi koje bi mogle potaknuti razvoj doma}emaloprodaje, s druge pak strane, prednosti vertikalnihintegracija idu u tom smjeru.

Jo{ uvijek nismo zasi}eno trì{te i prihodi velikihmaloprodava~a i dalje }e rasti. Iako kaète “aktualnakriza”, oni veliki koji su ina~e i nositelji maloproda-

je u Hrvatskoj, ne}e imati razloga za b rigu. Oni su

ve} postigli snaàn utjecaj na ~itav dobavni lanac odproizvo|a~a do distributera te mogu prenijeti negati-vne utjecaje trì{ta i teret na one slabije. Ono {to semoè o~ekivati uslijed me|usobne konkurentnosti i“netrpeljivosti” u razdoblju ne{to smanjene potro{njestanovni{tva su akvizicije i ja~anje top-5 pozicija.

U poslovnom ste svijetu ipak u ne{to druk~ijoj ulozi.Kako ste zapo~eli profesionalnu karijeru u drvnoj in-dustriji?Pripravni~ki sam sta` odra|ivao u IPK Osijek, ~iji jeve}i dio 2003. godine bio pred privatizacijom, pa samkao i mnogi drugi u toj tvrtki za nastavak karijereodlu~io prona}i neku drugu tvrtku. Grupa Van Don-gen iz Nizozemske po~ela je s preuzimanjem drvneindustrije GELI i time su zapravo po~eli poslovati uHrvatskoj, a tu se pojavila i pozicija financijskog ma-nagera. Izazov je bio u ~injenici da se radi o stranojtvrtki koja poku{ava iskoristiti postoje}e kapacitete zaproizvodnju namje{taja po sasvim novom konceptu zanizozemsko trì{te.

Kako je strani vlasnik krenuo u poslovanje? Koji su za-datci postavljeni pred Vas na tom radnom mjestu?Bogatstvo prirodnom sirovinom – hrastom, i niì

tro{kovi proizvodnje glavni su motivi za dolazak stra-nog vlasni~kog kapitala. S obzirom na sve blagodatikoje nudi ovaj kraj, prvi korak bio je uvo|enje novogmanagementa koji }e provesti promjene. Bilo je po-trebno integrirati poslovanje u jedinstvenu cjelinupovezanu ra~unalnim sustavom iz kojeg bi se mogledobiti razli~ite kriti~ne informacije na vrijeme. Da bise do toga do{lo, bilo je potrebno odraditi reorgani-zaciju poslovanja, druga~ije oblikovati radna mjesta,tijek informacija i procesa, uspostaviti konsolidiranafinancijska izvje{}a. Iako se me|u stru~njacima mnogogovori o reinènjeringu poslovnih procesa i kako se onprovodi, malo je onih kompetentnih koji su doista udr. sc. Dario Dunkovi}, izvr{ni direktor za nancije i IT u DI Geli

Akademske titule uposlovnom svijetu nepomaù puno. Ondjevladaju neka drugapravila.


7/27

tervju mjeseca

iza}i iz njega nakon radnog vremena. Obveze i odgo-vornost su ultimativni i prema vlasniku i prema rad-nicima, psihi~ki je dosta stresno. Najva`nije je pravilnoposloìti prioritete. Odlu~iti {to je najva`nije, tomese posvetiti prvo, pa onda redom dalje. Ne poku{avatiraditi sve odjednom. Po vlastitoj procjeni potrebne sudvije-tri godine upornog rada u nekoj tvrtki srednjeveli~ine da bi se mogle donositi odluke o nizu speci-

jaliziranih problema, po~ev{i od organizacije, ljudskihresursa, investicija, financijske politike, do prodaje inabave. U na{oj misiji na prvome su mjestu zadovoljniradnici i briga o izvr{avanju njihovih radnih zadataka.

Kakvi su Vam planovi, osobni i profesionalni?Za tvrtku je va`no nastaviti razvoj ra~unalnog pra-}enja ~itavog proizvodnog procesa kako bi zaokruìliintegralni informacijski sustav ~itave Grupe. Podizanjeinformacijske u~inkovitosti na vi{u razinu potrebno jekako bi imali up-to-date stanje poslovanja. Pokazalo

se da raspolaganje informacijama na takav na~in do-prinosi dono{enju kvalitetnijih poslovnih odluka navrijeme. Taj }emo cilj ostvariti ubrzo, a tome ide uprilog i prodajna orijentacija na stabilno trì{te EU-akoje perspektivnim tvrtkama pruà {ansu nesmetanogdjelovanja i daljnjeg napretka.

Osobno se i dalje planiram usavr{avati u poslovnomsvijetu, iako iznimno va`nim smatram afirmaciju krozznanstveno-istraìva~ki rad, prvenstveno na podru~jumanagementa i distribucije.■

odraz jednog stanja u kojem svi veliku pa`nju pridajupravilnom funkcioniranju sustava, za razliku od nas,gdje svatko gleda sebe i ne brine za sustav. Imaju jakodobro organizirano trì{te, sve informacije o kupci-ma i dobavlja~ima dobivaju na vrijeme. Imaju izvrsnorazvijene institucije koje ih izvje{tavaju o relevantnimpodatcima, kao {to je, primjerice, odlazak nekog kupcau ste~aj ili u likvidaciju, {to im omogu}ava da na vri-

jeme djeluju. Jedna zanimljivost, primjerice nizozem-skog trì{ta, koja tako|er odraàva tu disciplinu jestda je dosta uniformirano, te da se u slu~aju, recimo,krize, svi, od onog najsiroma{nijeg do onog najboga-tijeg, jednako pona{aju. Slu{aju savjete svoje Vlade iako im ona sugerira da zbog {tednje smanje osobnupotro{nju i ne kupuju, primjerice, automobile, oni suna godinu dana spremni prestati kupovati automobile.Ako do|e prijedlog da ne grade ku}e – u godinu dana}e svi prestati s gradnjom. Strogo se drè preporuka ipravila, slo`ni su i disciplinirani po pitanju ekonom-

skog promi{ljanja.

Unato~ informatiziranom poslovanju koje omogu}avalak{e dono{enje poslovnih odluka, teret je i dalje velik.

Igra se velikim ulozima i potrebna je predanost te puno

energije za drànje svih konaca u rukama. Kako ne iz-gorjeti na radnome mjestu i zadràti hladnu glavu?Posao izvr{nog managera ne moè{ ostaviti u ure-du, posloìti radni stol i oti}i ku}i. On zahtijeva do-sta vremena, veliku dozu uklju~enosti, neprestanorazmi{ljanje o novim rje{enjima. Jednostavno, nije lako

Ve}inu proizvodnjeizvozimo u Nizo-

zemsku, gdje se vr{iribucija iz distributi-

og centra do krajnjihkupaca.


8/27

Finska - zemlja s najmanjim postotkomkorupcije na svijetuFinska ima najve}i broj mobilnih telefona i Internet veza per capita na svijetu, a uz toposjeduje vrhunsku infrastrukturu. Svjetski gospodarski forum (WEF) proglasio je nskogospodarstvo svjetski najkonkurentnijim.

Finska je doìvjela snaàn gospodarski rast potkraj 90-ih godina, djelomi~no zahvaljuju}i velikoj globalnojpotra`nji za informacijskom i komunikacijskom tehno-logijom. Posebnu ulogu ovdje odigrala je Nokia. Finskaima nezaposlenost od 6,9%. Do zna~ajnijeg s manjenjanezaposlenosti do}i }e samo sa strukturnim promje-nama na trì{tu rada, te u poreznom sustavu. Finskapoduze}a sve vi{e po~inju poslovati off-shore te bi se

moglo dogoditi da ovaj trend ugrozi finsko gospodarst-vo i trì{te rada, ~ija je reforma istaknuta kao jedan odklju~nih prioriteta Vlade. Vlada je do sada pokrenu-la ~etiri politi~ka programa: Program informacijskogdru{tva, Program politike zapo{ljavanja, Program po-litike poduzetni{tva te Program politike gra|anskogsudjelovanja.

Struktura gospodarstvaU javnim slu`bama zaposleno je 32% stanovni{tva, uindustriji 22%, u trgovinskim djelatnostima 14%, ufinancijskim, osiguravateljskim i poslovnim uslu`nimdjelatnostima 10%, u poljoprivredi i {umarstvu 8%,

u prometu i komunikacijama 8% te u graditeljstvu6%. Farmerstvo je uglavnom ograni~eno na plod-ne priobalne regije. Samo 7% povr{ine Finske podpoljoprivrednim je kulturama. Drvna masa, papir tedrvoprera|iva~ka industrija predstavljaju zna~ajansegment finske industrije, ~ija proizvodnja ukupno iz-nosi 7,9 milijuna godi{nje. Najzna~ajniji finski sektoriuklju~uju ICT tehnologiju, drvnu i papirnu industriju,

elektri~ni inènjering, metalnu i strojarsku industriju,brodogradnju, metalurgiju, kemijsku industriju i dru-ge. Sustav kanala koji povezuju finska jezera s osta-lim i s finskim zaljevom predstavljaju jeftin i efi kasanvid transporta za drvnu industriju. Oko 6.600 kmunutra{njih voda su plovne. @eljeznica je u dràvnomvlasni{tvu (duìna oko 5.836 km). Glavna zra~na lukau zemlji je Helsinki-Vantaa.

Finsko je gospodarstvo visoko industrijalizirano. Finskaima najve}i broj mobilnih telefona i Internet veza percapita na svijetu, a uz to posjeduje vrhunsku infrastru-kturu. Svjetski gospodarski forum (WEF) proglasio je

finsko gospodarstvo svjetski najkonkurentnijim. Osimtoga, Transparency International proglasio ju je zem-ljom s najmanjim postotkom korupcije na svijetu.

Poticajne mjereTrgova~ka dru{tva u stranom vlasni{tvu mogu kori-stiti Vladine poticajne mjere pod istim uvjetima kao itrgova~ka dru{tva u finskom vlasni{tvu. Poticajne mje-re odobravaju se u obliku gotovinskih bespovratnihsredstava, zajmova, poreznih olak{ica, dioni~kog sudje-lovanja, jamstava te u vidu obrazovanja i usavr{avanjazaposlenika. Ve}ina poticajnih mjera odnosi se na maloi srednje poduzetni{tvo te su namijenjene promicanjuulaganja u gospodarski manje razvijene regije. Poslov-na pomo} dostupna je trgova~kim dru{tvima, a koor-diniraju ju Centri za zapo{ljavanje i gospodarski razvoj(TE-Centres). Pomo} za ulaganja (Investment aid)odobrava se tvrtkama, posebice SME (tvrtkama kojezapo{ljavaju manje od 250 ljudi i koje imaju ukupni

prihod manji od 40 milijuna €) u podru~jima regio-nalnog razvoja i podru~jima strukturnih prilagodba.Velika trgova~ka dru{tva mogu tako|er dobiti pomo}za ulaganja u ovim podru~jima, no njihovi su limitiznatno manji.

Ulazak u EU pruìo je dodatne mogu}nosti za finan-ciranje malog i srednjeg poduzetni{tva, posebice zaprojekte od regionalnog zna~aja, uklju~uju}i projekte

Piše: Helena ̂ arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

namijenjene diversificiranju gospodarske struktureodre|enog podru~ja i smanjenju stope nezaposlenosti.

Mogu}nosti poslovne suradnjeInicijative koje su poduzete u dinamiziranju gospo-darske suradnje izme|u Finske i Hrvatske dale su re-zultate u individualnim poslovnim dogovorima malihi srednjih poduze}a, a velike multinacionalne kompa-nije djeluju direktno putem svojih marketin{kih odjelai nisu „vidljive“. U podru~ju suradnje u uslugama ugra|evinarstvu s hrvatske strane nije bilo interesa, aisto se pokazalo i u slu~aju poslovnih projekata s pa-pirnom industrijom StoraEnso. Promotivni semina-ri o hrvatskom gospodarstvu u kontekstu suradnje sFinskom uvijek su uspje{ni i posje}eni. Hrvatska jebila te ponovno postala izrazito atraktivna turisti~kaodrednica Finaca. Osim kao posjetitelji te korisnicihrvatskih marina i razli~itih oblika avanturisti~kog tu-rizma, Finci su zainteresirani i za medicinski turizam.

Posebno ih, kao ljubitelje prirode i jednostavnog ìvotau prirodnom okruènju, privla~i nezaga|ena priroda

odi~ za inozemna sulaganja i suradnju

Važne adrese:

Korisni linkovi:Ministarstvo vanjskihposlovahttp://formin.nland.

doc/eng/services/linksmain.html

Udruge poslodavaca;Konfederacija nskih

industrijawww.ek.

Gospodarstvo Finskehttp://www.enterprise

land.

Porezna i carinska unijahttp://ec.europa.eu/taxation_customs/in-

dex_en.htm

e informacije

iv:ublika Finskavni grad:sinkir{ina:

473 km2ovni{tvo:milijunabeni jezik:

ki/{vedskita:R = 1 EUR

Robna razmjena s Finskom

Izvoz RH u Finsku (2007.) Uvoz RH iz Finske (2007.)

Elektri~ni pogonskistrojevi

33%Telekomunikacijskaoprema

23%

Industrijski strojevi 22% Papir i karton 17%

Rotacijski elektri~nistrojevi

21%Valjani ~eli~niproizvodi

8%

Drvo 8% Industrijski strojevi 7%

Neelektri~ni dijelovii pribor

5% Lijekovi 5%

UKUPNI IZVOZ 16,3 mil. USD UKUPNI UVOZ 90 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Ku}a i ured Djeda Boì}njaka u Finskoj

Helsinki - glavni grad Finske

Poslovni obi~aji

Poèljno je dogovarati termine sastanaka dovoljno rano, te je potrebno biti to~u poslovnim i u dru{tvenim prigodama. Oslovljavanje imenom ~e{}e je kod njih djelatnosti nego u tradicionalnim krugovima i formalnim prigodama. Op}epozdravljanje je stiskom ruke, jasno izgovaraju}i svoje ime i prezime. Uobi~ajje ponuditi svoju posjetnicu na po~etku sastanka. Odluke se donose naj~e{}e

senzusom te su stoga odluke na licu mjesta rijetke, a poku{aji prisiljavanja nek

na dono{enje odluke mogu biti kontraproduktivni.

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE

HRVATSKE U FINSKOJ

Veleposlanik: dr. sc. Damir Ku{en

Kruunuvuorenkatu 5, 00160 Helsinki

Tel:+358 9 622 2232, 685 0170

croemb.helsinki…mvpei.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE

FINSKE U HRVATSKOJ

Veleposlanik: Ann-Marie Nyroos

Miramarska 23, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 6312 080

sanomat.zag…formin.


9/27

www.mirakul.h

hrvatskog kontinenta. Interes za investicije primarno je usmjeren na priobalna podru~ja, ponekad ne nu`nouz more, ve} i u bliòj unutra{njosti. Investitori su po-kazivali interes za izgradnju hotelskih naselja i golf te-rena, a nakon inicijalnih kontakata i posjeta Hrvatskoj,tragovi daljnjih poslovnih poteza nisu bili prepoznatiili su u nekom od stupnjeva realizacije.

Me|usobna robna razmjena izme|u Hrvatske i Finskeregulirana je asimetri~nim Sporazumom o stabilizaciji

o pridruìvanju koji je Hrvatska potpisala s EU i kojiHrvatskoj daje povla{teni poloàj, odnosno izvoz svihproizvoda u zemlje EU uz nultu carinsku stopu, osimonih proizvoda koji su navedeni u samom Sporazu-mu.

Postupak uvoza roba i usluga u FinskojOsim osnovne fakture, pri uvozu roba i usluga nu`nisu i posebni certifikati: sanitarni certifikati koje izda-

ju odgovaraju}a tijela u zemlji podrijetla potrebni suza robu kojom bi se u zemlju mogle unijeti zaraèneìvotinje ili biljne bolesti. Navedena roba uklju~ujeìve biljke, ìvotinje te sirove i prera|ene ìvotinjskeproizvode. Proizvodi s CITES (Convention on Inter-national Trade in Endangered Species of Wild Floraand Fauna) liste zabranjeni su, kao i oru`je. Osim toga,odre|eni proizvodi podlijeù obveznim tehni~kim pro-pisima i drugim kontrolama (primjerice, potro{a~ki ikomunalni proizvodi, prehrambeni proizvodi, kozme-tika, boje i sl.).

Finska primjenjuje antidampin{ko zakonodavstvo

EU-a, kao i sustav povlastica te uvozna davanja. Uvoz-ne restrikcije koje se primjenjuju i u ostalim zemljamaEU-a odnose se na uvozne dozvole koje su potrebneza tekstilne proizvode, neke prehrambene proizvode teèljezne i ~eli~ne proizvode. Uvozne dozvole na zahtjevizdaje Nacionalni odbor za carine.

S obzirom na slobodne zone, Finska ima dvije slobodneluke, Helsinki i Hanko. Tako|er postoji 21 skladi{nopodru~je na drugim lokacijama u zemlji. Bescarinskimskladi{nim podru~jima obi~no upravljaju poduze}a ulokalnom vlasni{tvu, a na raspolaganju su trgova~kimdru{tvima u doma}em ili stranom vlasni{tvu. ■

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

ko gospodarstvo

: 246 mlrd USD

per capita: 46 616 USD

a rasta BDP-a: 4,4%

prema sektorima: usluge (66,9%), industrija (30,3%), poljoprivreda (2,8%)

z (2007.): 112,5 mlrd USD

zni proizvodi: strojevi i transportna oprema (42%), i ndustrijski proizvodi

), kemijski proizvodi (8%), sirovine (6%)

lje izvoza: Njema~ka (11%), [vedska (11%), Rusija (10%), SAD (6%), Velika

nija (6%)

z (2007.): 100,1 mlrd USD

zni proizvodi: strojevi i transportna oprema (36%), gorivo (14%), industrij-

roizvodi (13%), sirovine (11%)

lje uvoza: Rusija (14%), Njema~ka (14%), [vedska (10%), Kina (8%), Velika

nija (5%)

a inflacije: 2,5%

aposlenost:6,9%

na ulaganja: 8,7 mlrd USD

netski kod zemlje: .fi

vni broj: +358

Ivalo (Ivalojoki) – jedna od najljep{ih nskih rijeka

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Nakon perioda upoznavanja s pojmom dru{tveno odgovornog poslovanja, uvjeravanja da je to poslovno dobar i dugoro~no isplativ koncept te temelj odrìvog poslovanja, ~ini se dasmo do{li u fazu kada pitanje vi{e nije biti dru{tveno odgovoran ili ne, nego kako trajnopovezati svoju dru{tvenu odgovornost sa svojom poslovnom aktivno{}u te ju sustavnougra|ivati u svoje poslovanje i u svoju strategiju.

Društvenoodgovornoposlovanje

Pripremila: Gordana ]ori}


10/27

Answers

Putem Siemens Caring Hands programa pomažemopotrebitima diljem svijeta.

Siemens Caring Hands je svjetski dobrotvorni program, koji obuhvaća inicijative od dugoročne

suradnje s dobrotvornim organizacijama, do hitne pomoći u slučaju prirodne katastrofe i to

putem volonterskog dobrotvornog rada Siemensovih djelatnika diljem svijeta.

Dijelimo zajednički cilj - stvoriti nove mogućnosti za bolju budućnost.

www.siemens.com/caringhands

Ako ja mogu činiti razliku,što tek može 400.000 djelatnika?

Iako }e neki, vjerojatno, postaviti pitanje - ima li uop-}e prostora za dru{tveno odgovorno poslovanje u dobakrize, te ho}e li dru{tveno odgovorne tvrtke smanjitisvoje dru{tveno odgovorne aktivnosti (ili ~ak presta-ti s tom praksom), izvjesno je, nakon {to je konceptzaìvio, da ga je u budu}nosti nemogu}e ignorirati. Di-

jelom stoga {to brojna istraìvanja potvr|uju da, una-to~ ekonomskoj krizi, potro{a~i prepoznaju, odlu~ujuse i ostaju vjerni brandovima koji su povezani uz {irudobrobit, a dijelom stoga {to su tvrtke ve} prepoznaledodanu vrijednost koju dobivaju dru{tveno odgovor-nim poslovanjem. Kao poticaj na r azmi{ljanje posluìt}e i savjeti kako iskoristiti prednosti svog poloàja zadru{tveno odgovorno djelovanje, te se ograni~iti naakcije koje su u izravnoj vezi s misijom poduze}a, asukladno tome u~inkovitije utje~u na kvalitetu poslo-vnih odluka.

Velik broj poduze}a pribjegava filantropiji kao sigur-

nom rje{enju, sudjeluju}i u razli~itim (humanitarnim)akcijama ili doniraju}i sredstva udrugama-nositeljimakoje zagovaraju bliske ciljeve. Tako|er, tvrtke mogukoristiti svoj poloàj i u~estalost kontakata s kupci-ma za promoviranje takvih ciljeva. Tako je, primjerice,portal TripAdvisor® Media Network (koji pruà savje-te vezane uz sve segmente putovanja, a mjese~no gaposjeti preko 32 milijuna posjetitelja!) odluku o doni-

ru{tveno odgovornoslovanje, nakon svogpostupnog uvo|enja,polako postaje main-

stream.

ema broja

ranju jednog milijuna dolara podijelio sa svojim posje-titeljima koji su putem weba glasovali za jednu od petpredloènih organizacija (Doctors Without Borders,Save the Children, The Nature Conservancy, Conser-vation International, National Geographic Society)i tako sudjelovali u odlu~ivanju koliko }e novca bitinamijenjeno pojedinoj organizaciji.

Me|utim, iako je filantropija vrlo zna~ajna i donacijesu neophodne za realizaciju razli~itih ciljeva, tvrtke bisvoju dru{tvenu odgovornost mogle prilagoditi svojemposlovnom djelovanju, te intenzivnije ugra|ivatita na~ela u samu bit svoga poslovanja. Primjerice,dugoro~no gledano, puno je ve}i u~inak ukoliko tvr-tka koja je percipirana kao mogu}i zaga|iva~, iako jojto zakon ne propisuje, dobrovoljno ugradi naprednemehanizme za{tite i svede mogu}nost zaga|ivanja nanajmanju mogu}u mjeru. Hrvatsko je gospodarstvozahva}eno svjetskom ekonomskom krizom koja }e,

prema financijskim i ekonomskim stru~njacima, po-trajati jo{ dugo. Na{a se poduze}a stoga ovih dana svevi{e bave pitanjem opstanka i preìvljavanja nego pita-njem rasta. Nedavna sve~anost i progla{enje business.hr -ovih supergazela protekli su u razmi{ljanjima {to}e se dogoditi s ovogodi{njim gazelama, te na koji sena~in nose s krizom koja prijeti smanjenjem prihoda,broja zaposlenika, izlazaka na nova trì{ta. U takvimokolnostima postavlja se pitanje ima li uop}e prostoraza dru{tveno odgovorno poslovanje, te je li taj konceptzapravo luksuz „zlatnih vremena“? Dakle, ho}e li tvr-tke koje su dru{tveno odgovorne to prestati biti u dobakrize?

Dru{tveno odgovorno poslovanje, nakon svog postu-pnog uvo|enja, polako postaje mainstream. Pruàju-}i nebrojene mogu}nosti za svoju primjenu, ostavljapuno prostora za pobolj{anja, budu}i da ga relativnomali broj poduze}a dobro provodi. Kako se puno aktiv-nosti moè svrstati u kategoriju „~initi dobro“ - po~ev{iod volonterizma u zajednici, preko odgovaraju}eg od-nosa prema zaposlenicima, pomaganja siroma{nima,do spa{avanja planeta – tvrtkama se otvara mno{tvomogu}nosti demonstriranja dru{tvene odgovornosti.Me|utim, nedostaje im iskustvo kako se usmjeriti, fo-

kusirati i kako polu~iti vi{estruko najbolji rezultat: zapoduze}e, za zajednicu, te za izabrano podru~je op}edobrobiti! Stoga se vrlo ~esto kod filantropskih dava-nja radi o podr{ci omiljenom projektu, koji nema nika-kve veze s temeljnom djelatno{}u tvrtke, te mu takone daje potreban zamah. Nadalje, budu}i da je konce ptdru{tveno odgovornog poslovanje sve vi{e prihva}eni tako doprinosi stvaranju prepoznatljivosti poduze}a(prema Michealu Porteru – ~ak i konkurentsku pred-nost poduze}a), sve prisutnija je potreba izvje{tavanjao dru{tveno odgovornom poslovanju, pa se u tu svrhukoriste web stranice, plakati, konferencije, blje{tavepublikacije ili dijelovi godi{njih izvje{}a. Poduze}a

et donirao dodatnih milijun kuna za razminiranje

tveno odgovorno poslovanje jedan je od Vipnetovih strate{kih ciljeva te stoga

àvaju niz projekata i doga|aja u Hrvatskoj tijekom cijele godine ulaganjem u

nike, zaposlenike, okoli{, kulturu, sport, dru{tvo znanja i zdravstvo.

et je jo{ 2002. godine prepoznao problem mina kao najve}u prepreku zamalizaciju ìvota, slobodno kretanje i ujedna~en gospodarski razvoj Hrvat-Zato su upravo u blagdansko vrijeme odlu~ili donirati dodatnih milijun kunatskom centru za razminiranje, umjesto poklona poslovnim partnerima. Kao

e}i privatni donator za razminiranje, do sada su tako uloìli ukupno 7,3 mili-kuna u razminiranje. Vipnet tradicionalno u prosincu donira 100.000 kuna

onalnim bolnicama, a do sada su uloìli 4,8 milijuna kuna u zdravstvo. Ovene, zajedno sa Samsungom, priklju~ili su se i borbi protiv raka dojke proda-Samsung Pink Ribbon mobilnih telefona u Vipnetovim centrima. Prikupljeni

c od prodaje namijenjen je za kupovinu ultrazvuka za Op}u bolnicu [ibenik.

et je jedna od prvih tvrtki koje su dobile certifikat ‘Poslodavac partner’ ino prva hrvatska tvrtka koja je otvorila korporativni vrti} za djecu, dok suslenicima na raspolaganju i brojni drugi sadràji, poput restorana, fitnes-azena, saune i sli~no. Aktivno ulaù u razvoj dru{tva znanja te obrazovanje,àvaju}i projekte poput Top stipendije za top studente i Vip Eureke. Osim ve} su osmu godinu zaredom generalni pokrovitelj Dubrova~kih ljetnih iga-podràvaju i Zagreb Film Festival, VipIN music festival te Vip Zagreb Jazz Fe-

l. Ponosni su sponzori na{ih najboljih tenisa~a Ivana Ljubi~i}a, Marija An~i}arina îli}a te hrvatskih alpskih skija{kih reprezentacija i slalomske utrke Vip

w Queen Trophy.


11/27

Stroj moè{ kupiti – dobre ljude te{ko

Iako automobilska industrija nije gospodarska granakojom bi se Hrvatska mogla pohvaliti, postoje iznimkekoje tvrde suprotno. Jedna od njih nastala je 1998. go-dine i danas uspje{no djeluje u Beli{}u. Rije~ je o tvrtkiHarburg Freudenberger koja zapo{ljava 410 ljudi i jo{250 kooperanata, a bavi se konstrukcijom strojeva nakojima automobilske gume proizvode Goodyear, Mi-chelin, Pirelli, Continental, Dunlop i mnogi drugi veli-kani svjetske autoindustrije. Konkurenciju u cijelomesvijetu moè izbrojati na prste jedne ruke.

Kompletna proizvodnja za izvoz„Harburg Freudenberger sastoji se od ~etiriju tvrtaka.Centrala se nalazi u Njema~koj, u Hamburgu, ondje jei tvrtka Freudenberger, imamo ovaj pogon u Beli{}u,tvrtku u SAD-u, a nedavno smo kupili i tvrtku u Mila-nu, specijaliziranu za proizvodnju strojeva za mije{anjeguma. Na{ je proizvod pre{a za izradu automobilskihguma, na koji nam otpada 90% proizvodnje, a ostatakse odnosi na dijelove za strojeve za mije{anje guma.Kompletnu proizvodnju izvozimo, a ove smo godineizradili ukupno 210 strojeva, koji sada rade u pogonimanajve}ih proizvo|a~a guma. Prema nekim podatcima,svaka tre}a automobilska guma na svijetu proizvedena

je strojem sastavljenim u Beli{}u“, kaè ~lan upraveHarburg Freudenbergera, Branko Vi{njovi}, koji je narukovode}e mjesto tvrtke stigao 2001. godine, nakon30 godina duge karijere u Njema~koj.

Odgovorno pona{anje prema radnicima i suradnicima

temelj je poslovanjaIskustva ste~ena ondje preslikava na svoju djelatnostu Beli{}u. Najva`nija me|u njima koje isti~e su tim-ski rad, uzajamno po{tivanje izme|u vodstva tvrtke injezinih radnika, jer {to je bolja ta simbioza - tvrtka

je uspje{nija. Odgovorno p ona{anje prema ra dnicimai suradnicima temelj je poslovanja Harburg Freuden-bergera.

„Smeta mi nepo{tivanje radnika s kojim se ~esto sus-re}emo u Hrvatskoj. Kod nas deset godina pla}a nijekasnila niti jednog dana i s kolikim se god problemimasusretali, uvijek {titimo sva prava radnika. Na kraju,radnici su ti koji omogu}uju napredak tvrkte. Bilo kojistroj uvijek se moè kupiti, ali dobrog radnika – te{ko.I zato je va`no biti fer. Dolaze}a kriza, primjerice, ne}e biti razlog otpu{tanja radnika, iako imamo osiguranposao samo za pola naredne godine. Namjera nam je

izraditi shemu fleksi radnih sati, uz koju bi radniciza sav prekovremeni rad koji ostvare u prvom dijelunaredne godine imali pravo na isti broj pla}enih satiodmora u drugom dijelu godine, ukoliko do|e do za-stoja u proizvodnji uzrokovanog krizom. Jer ipak, svuproizvodnju izvozimo i spremni smo na izravan udar“,isti~e Vi{njovi} te dodaje kako je siguran da }e zbogizvrsnih suradnika i zaposlenika kroz to razdoblje pro}i bez prevelikih turbulencija.

Dobar partner lokalnoj zajednici

Timski rad i odgovoran odnos prema partnerima tezaposlenicima Harburg Freudenbergeru samo je jedankota~ u mehanizmu odgovornog poslovanja. Korist odte tvrtke ima i dru{tvena zajednica.

„Ostvarili smo suradnju s Tehni~kom {kolom odaklenam dolaze u~enici na praksu, pomaèmo SOS dje~jeselo u Ladimirevcima, dje~ji vrti} u Beli{}u, UdruguZvono... Uvijek nastojimo ne{to profita vratiti u zajed-nicu, ali isto tako uvijek nastojimo stvoriti profit, jernajve}a je dru{tvena odgovornost poduzetnika ostva-riti zaradu koja }e nam u jo{ ve}oj mjeri omogu}iti da~inimo dobro“, napominje Vi{njovi}. ■

Tvrtka Harburg Freudenberger zapo{ljava 410 lj udi i jo{ 250 kooperanata, a bavi se konstrukcijomstrojeva na kojima automobilske gume proizvode Goodyear, Michelin, Pirelli, Continental, Dunlop imnogi drugi velikani svjetske autoindustrije.

Svaka tre}a automo-bilska guma na svijetproizvedena je strojemsastavljenim u Beli{}

Tema broja

Pi{e: Ante Veki}

P R O M O

Branko Vi{njovi}, ~lan uprave Harburg Freudenbergera

ema broja

èle obznaniti da su „dobar susjed“, da brinu o okoli{u,zaposlenicima, op}oj dobrobiti... Brandovi koje pove-zujemo s dru{tvenom odgovorno{}u donose dvostru-ku vrijednost svojim kupcima: osim {to su dobili ̀ elje-ni proizvod ili uslugu, podràli su i promjenu u kojuvjeruju. Gledano na taj na~in, kupci podràvaju „brak“izme|u profita i istovremenog bavljenja dru{tvenomdobrobiti, pa to stoga moè biti izvrsna strategija ti-

jekom te{kih vremena za gospodarstvo.

Nerijetko je dru{tveno odgovorno poslovanje opisanona na~in “dobro poslovati ~ine}i dobro” (doing wellby doing good), “ugra|ivanje dru{tveno odgovornogposlovanja u temeljnu djelatnost” te “dijelom kom-panijskog DNK”, budu}i da utje~e na odluke u cije-lom poduze}u. Osnovi problem – nefokusiranost inedosljednost u provo|enju dru{tveno odgovornogposlovanja, djelomice potje~e iz oteànog mjeren-

ja dru{tveno odgovorne izvedbe, p itanja suradnje s

konkurencijom na pitanjima op}e dobrobiti, kako }eodabir dru{tveno odgovorne strategije doista utjecatina konkurentsku prednost, te {to ~initi kada se pojavikonkurencija koja ne razmi{lja o dru{tveno odgovor-nom poslovanju, nego o osvajanju {to ve}eg trì{nogudjela. Ukoliko kupci osjete neiskrenost u provo|enjudru{tvene odgovornosti ili je ona lo{e provedena, tomoè poduze}u nanijeti veliku {tetu. Me|utim, ako

je dobro provedeno, ugra|eno u poslovanje tvrtke, ane predstavljeno kao odvojena aktivnost - dru{tvenoodgovorno poslovanje jednostavno je dobar win-winposao!

Unato~ ekonomskoj krizi, potro{a~i visoko vjerni branduGotovo 68% potro{a~a ostat }e vjerno svome brandu~ak i za vrijeme recesije, ukoliko taj brand omogu}avai neki vid op}e dobrobiti. Rezultat je to druge studijepona{anja potro{a~a koje je na uzorku od oko 6.000ispitanika u 10 zemalja {irom svijeta provela udru-ga goodpurposeTM. Nadalje, 71% ispitanika kaè da,razmi{ljaju}i o svom djelovanju u periodu ekonomskekrize, ustraju u davanju iste ili ~ak ve}e koli~ine vre-mena i novca za op}u dobrobit. Nadalje, 41% ispitani-ka tvrdi da }e u slu~aju dvaju proizvoda iste kvalitetei cijene, posve}enost proizvoda {iroj dru{tvenoj svrsiprevagnuti pri odabiru nad ~imbenicima kao {to sudizajn, inovacija i lojalnost brandu. Polovica }e takve

brandove spremno preporu~iti prijateljima, a 54% }e~ak biti spremno sudjelovati u promociji takva bran-da. Studija je ukazala na potrebu boljeg predstavljanjadru{tvene dobrobiti na koju brand utje~e, promi~e ilizagovara, budu}i da je svega 40% ispitanika upoznatos poduze}ima koja aktivno provode dru{tveno odgo-vorno poslovanja, a svega jedna tre}ina ispitanika poz-naje takve brandove! ■

tovo 68% potro{a~astat }e vjerno svomeandu ~ak i za vrijeme

recesije, ukoliko tajnd omogu}ava i neki

vid op}e dobrobiti.


12/27

Siemensova boì}na donacijavrijedna 400.000 knSredstva za boì}nu proslavu za poslovne partnere i darove kompanija donirala u humanitarnesvrhe.

Siemens d.d. ove je godine povodom boì}nih blag-dana prenamijenio financijska sredstva za boì}neproslave i darove za poslovne partnere u donaciju zahumanitarne udruge, centre i organizacije iz cijeleHrvatske. Ukupna vrijednost Siemensove boì}ne do-nacije iznosi 400.000 kuna, a sama donacija uskla|ena

je sa smjernicama Siemensova globalnog prog rama odru{tveno odgovornom djelovanju, posebice s progra-mom socijalnog potpomaganja zajednice Siemens Ca-ring Hands.Humanitarnu donaciju primit }e SOS Dje~je seloHrvatska za podmirenje reìjskih tro{kova tri SOS-ku}e u Ladmirevcima i Lekeniku koje se brinu za dje-cu bez roditelja i roditeljske skrbi neovisno o njihovojrasnoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Centru zaodgoj i obrazovanje Juraj Bona~i iz Splita Siemens d.d.

donirat }e sredstva za opremanje i modernizaciju desetu~ionica Centra za obrazovanje i rehabilitaciju djece,mladeì i odraslih osoba s posebnim potrebama. Sie-mens d.d. tako|er }e potpomo}i Down sindrom centariz Pule, Udrugu roditelja djece oboljele i lije~ene odmalignih bolesti Moje dijete s podru~ja Osje~ko-ba-ranjske ̀ upanije te Udrugu za pomo} djeci i obiteljimasuo~enim s malignim bolestima Krijesnica iz Zagrebau provo|enju programa psiholo{kog savjetovali{ta zaoboljele od malignih bolesti.

Korporativna odgovornost u SiemensuKorporacija Siemens na globalnoj je razini 2005. go-

dine pokrenula Siemensov me|unarodni dobrotvorniprogram Siemens Caring Hands i obrazovni programSiemens Generation21. Kroz Caring Hands programpruà se financijska ili materijalna pomo} djeci imladima, podràvaju se kampanje protiv ksenofobi-

je, pomaù se oso be s posebnim potreb ama, oboljeliod AIDS-a, besku}nici, starije ugroène ljude te sepomaè ljudima stradalim u prirodnim katastrofama.Generation21 sveobuhvatni je dugogodin{nji programza djecu i mlade koji ima fokus na prirodnim znanosti-ma i tehnologiji.

Siemens je 160 godina predan promicanju dru{tvene

dobrobiti Krajem rujna Siemens je objavio osnivanje neprofit-ne organizacije – Zaklade Siemens, ~ije }e se sredi{te

nalaziti u Münchenu, a bit }e usredoto~ena na tehno-logiju, obrazovanje, dobrotvorne programe, znanost ikulturu. Zapo~et }e svoj rad kao zasebna jedinica napo~etku 2009. godine s donacijom od oko 400 miliju-na eura. Predanost dobrobiti dru{tva sastavni je dioSiemensove korporativne kulture od samog osnivanjakompanije. Korporativna odgovornost ima dugu tra-diciju u Siemensu s obzirom na to da je 1849. godineutemeljen fond za zdravstveno osiguranje, 1858. godi-ne uveden sustav za sudjelovanje zaposlenika u dobiti,1891. godine uveden radni dan u trajanju od osam i polsati, a ve} 1910. godine otvoren prostor za rekreacijuzaposlenika.■

ema broja

Krajem rujnaSiemens je objavio

osnivanje neprotneganizacije – Zaklade

Siemens, ~ije }e sesredi{te nalaziti u

Münchenu, a bit }eedoto~ena na tehno-logiju, obrazovanje,

brotvorne programe,znanost i kulturu.

Dru{tveno odgovorno poslovanjekao imperativSAP je dru{tveno osjetljiva tvrtka koja svrsishodno doprinosi dru{tvenoodgovornom pona{anju.

Kao globalni lider, SAP prepoznaje va`nost korporativ-ne odgovornosti. Privatni sektor predstavlja va`nu ulo-gu za stvaranje sna`ne ekonomije, stoga je dru{tvenoodgovorno pona{anje obveza kojom }e tvrtke osiguratikvalitetan budu}i razvoj. SAP tako stvara zna~ajan rastnovih vrijednosti. Kao i sve dru{tveno osjetljive tvrtke,i SAP je predan stvaranju inicijativa za odrìvi svijetu kojem se transparentnost i integritet izgra|uju odsamog osnutka. înjenica je kako u SAP-u neprestanotraè na~ine za pobolj{anje vlastitih praksa, u skladu s

na~elima odrìvosti. Svjesni kako ne mogu samostalnodjelovati, nastoje sura|ivati s drugima koji pomaù st-varanju odrìvog dru{tva.

SAP je globalno angaìran kako bi maksimalno do-prinosio o~itovanju dru{tveno odgovornog pona{anjakoje se manifestira kroz podru~ja: obrazovanja – do-stupnosti znanja svima, razvoju znanstvenih, razvoj-nih i tehnolo{kih centara za unaprje|enje i u~inkovitrazvoj ljudskih potencijala, volonterstvu zaposlenikakroz razne projekte diljem svijeta. Tako|er sudjeluju u

radu neprofitnih organizacija, stvaraju temelje za osi-guranje osnovnih uvjeta za ìvot – kroz brojne fonda-cije, a sve kako bi potpomogli, razvili, implementirali iinicirali projekte usmjerene na edukaciju, inovaciju iposlovnu etiku.

Svi SAP-ovi zaposlenici primjenjuju iste osnovne vrijednosti koje su dovele do uspjeha tvrtke u po sljednja~etiri desetlje}a - fokus na korisnike, kvalitetu proizvo-da i uslugu, izvrsnost, integritet, predanost i strast –kako bi njihovim zajednicama velikodu{no dali svojevrijeme, znanje i novac. Primjenjuju}i kolektivnustru~nost, resurse i predanost svojih ljudi kroz lokal-

ne programe, generiraju gospodarski rast i vrijednostidiljem svijeta.

Lokalna trì{ta sna`no podupiru globalne SAP-ovesmjernice, svjesni potreba lokalnog trì{ta i mogu-}nosti sna`nog utjecaja na projekte ~ija je realizaci-

ja od zna~aja za dru {tvenu i gospodarsku zajednicu.Projekti koje u Hrvatskoj podupiru od samog osnu-tka SAP-a, kao i novi projekti koje je lokalno trì{tespremno prihvatilo, brojni su. Osobito su ponosni na

sudjelovanje u akcijama UNICEF-a u Hrvatskoj, te nato da hrvatskim bolnicama na godi{njoj osnovi osigu-ravaju ure|aje neophodne za kvalitetan rad. Tako|er,sportskim juniorima osiguravaju afirmaciju u Hrvat-skoj i svijetu, podràvaju opskrbu osnovnih sredstavaza razvoj pasa vodi~a za slijepe te otvaraju dijalogeizme|u raznih organizacija i institucija kako bi dopri-nijeli razvoju hrvatskoga gospodarstva.

Tvrtka nudi i besplatnu edukaciju kroz SAP Boot Cam-pove talentiranim apsolventima, od kojih je ve}ina ve}na{la svoj prvi posao. Bitno je napomenuti da su po-stali i jedini europski centar za edukaciju i izobrazbucertificiranih SAP-ovih stru~njaka koji sa ste~enomdiplomom mogu svoju karijeru nastaviti bilo gdjeu svijetu. Svakom lokalnom trì{tu otvaraju mogu-}nosti za gospodarski napredak – sklapanjem ugovoras hrvatskim partnerima i prihva}aju}i rje{enja doma-}ih stru~njaka koje slu`beno verificiraju kroz rigoro-zan sustav kvalitete. ■

Svi SAP-ovi zaposle-nici primjenjuju isteosnovne vrijednosti ksu dovele do uspjehatvrtke u posljednja~etiri desetlje}a - fokuna korisnike, kvalitetuproizvoda i uslugu,izvrsnost, integritet,predanost i strast – kbi njihovim zajednicavelikodu{no dali svojevrijeme, znanje i nova

P R O M O

Tema broja

P R O M O


13/27

www.mirakul.h

Vino - Jedna ~a{a na dan, doktor iz ku}e van!

Oni koji uistinu èle uìvati u vinu, otkrivati nove vinske doìvljaje i dijeliti to s dragimosobama, ̀ ele o vinu znati {to vi{e. No, rij e~ je o golemoj gra|i koja se moè svladati tekpomnim i dugotrajnim izu~avanjem. Mi }emo samo otvoriti {krinju prepunu blaga.

Vina i delicije

Pripremila: Lovorka [imi} Bo{njak


14/27

na i delicije

Opjevano je mnogim stihovima, o njemu su napisanetone knjiga, o njemu se pri~a i raspravlja – stolje}ima,a poznavanje toga drevnog ~ovjekova pratitelja postalo

je dijelom op}e kulture i na~ina ìvota. Ovo opojno pi-}e o kojemu pri~amo je vino – dar Boga ~ovjeku kojiga stolje}ima njeguje i usavr{ava, {tuje s posebnimpijetetom. Oni koji uistinu èle uìvati u vinu, otkri-vati nove vinske doìvljaje i dijeliti to s dragim oso-bama, èle o vinu znati {to vi{e. No, rije~ je o golemojgra|i koja se moè svladati tek pomnim i dugotrajnimizu~avanjem. Mi }emo samo otvoriti {krinju prepunublaga.

Vrste i sorteVino je mo`da najpopularnije alkoholno pi}e koje sesmatra jednim od najva`nijih sastojaka mnogih eu-ropskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura.Kako pi{e Wikipedija, postoje razne vrste vina kojeodraàvaju raznolikost klime tla na kojem su uzgojene

razli~ite vrste vinove loze. Obi~no razlikujemo vina poboji - bijelo, crveno ili roze i crno vino, a boju odre|ujeboja bobica gro`|a uz proces proizvodnje vina. Ovisnoo procesu u kojem je proizvedeno, vino moè biti ne-gazirano ili pjenu{avo, koje obi~no pogrje{no nazivamo{ampanjcem. Mjesta za nabrajanje vrsta vina i sorta vi-nove loze ovdje nema dovoljno. Doista ih je mnogo.Prema slu`benim podatcima, Hrvatska ima oko 130

autohtonih sorta vinove loze, a za{titu kontrolirano-ga porijekla vina ima 650 proizvo|a~a s 1.711 za{ti-}enih vina. Spomenut }emo samo neke. Bijelim sorta-ma pripadaju chardonnay, gra{evina, malvazija, pinotbijeli, pinot sivi, po{ip, ̀ lahtina, traminac. Me|u crnimse sortama isti~u aramon, babi}, cabernet sauvignon,frankovka, hrvatica, teran, zweigelt. Neke od spome-nutih autohtone su hrvatske vinske sorte – frankovka,gra{evina, hrvatica, plavac mali, teran, `lahtina.

Jedna od brojnih „vinskih“ stranica na Internetu kaèkako ima nekoliko vrsta vina: mirna vina mogu bitisuha, polusuha, poluslatka i slatka. Postoje potompjenu{ava vina, suha, polusuha, poluslatka i slatka. Bi-ser vina su suha i ostala, gazirana vina suha i ostala tespecijalna, desertna, aromatizirana i likerska vina.

Prema kakvo}i razlikuju se:1. Stolna vina

2. Stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla3. Kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla4. Vrhunska vina s oznakom kontroliranog podr ijetla5. Predikatna vina:* Kasna berba* Izborna berba* Izborna berba bobica* Izborna berba prosu{enih bobica

Hrvatska ima oko 130ohtonih sorta vinove, a za{titu kontrolira-ga porijekla vina ima0 proizvo|a~a s 1.711

za{ti}enih vina.

na Kalazi} s vinogorja Baranje – tradicija s tara tisu}e godina

Izvrsno tlo baranjske Banske kose i pogodna mikrok-lima uvjetovana neposrednom blizinom mo}nog Du-nava, preduvjeti su da vinova loza koja se ovdje bri`nonjeguje daje izvrsno gro`|e pogodno za proizvodnju na-

jboljih vina. Vinogradi Kalazi} kreirani su na na~in kojiosigurava optimalan prinos po trsu, kako bi se u svakojbobici gro`|a dobio maksimalan sadràj ekstrakta, sla-dora i aroma. Jer, kaè se, proizvodnja vrhunskog vinapo~inje u vinogradu.

Nalazi{ta ostataka rimske civilizacije na obroncima

Banske kose pokazuju da je i prije dvije tisu}e godinaovo podru~je bilo poznato kao vinorodno. Proces pre-rade gro`|a baziran na tisu}ljetnoj tradiciji realizira senajmodernijom vinarskom tehnologijom u podrumu.Na taj su na~in osigurali da sva rasko{ pojedine vinskesorte bude pa`ljivo o~uvana te potom vjerno prezentira-

na u nato~enoj ~a{i, pruìv{i vam nezaboravan uìtak.

svojim podrumima njeguju kvalitetne vrste vina s kontroliranim geografskim porijeklom: sauvignon bijeli, cabernet sauvignon, ra-ski rizling, gra{evina (talijanski rizling), chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, pinot crni, traminac, vina iznimne kvalitete za istinskioìvljaj.

Vina i delicije

* Ledeno vino6. Arhivska vina7. Specijalna vina :* desertno vino* likersko vino* aromatizirano vino.8. Pjenu{ava vina

Gra{evina, malvazija i dinga~ neka su od najpoznatijihhrvatskih vina. Od stranih vina te{ko je na~initi oda-bir, no jedno je sigurno. Najbolja i najpoznatija ona suiz Francuske i [panjolske, Njema~ke i Austrije. U po-sljednjih nekoliko godina Hrvatsku su pr eplavila i vinaiz zemalja tre}ega svijeta – Ju`ne Afrike, Argentine,îlea. Ta su vina, kaù enolozi, kvalitetna zbog iznim-no dobrih klimatskih uvjeta i puno sunca, a jeftina su

jer je jako jeftina i radna snaga koja ih pro izvodi, i tona velikim povr{inama. Sli~no je i s makedonskim vi-nima kojih je tako|er sve vi{e na na{em trì{tu. Za,

primjerice, 20-30 kuna moète kupiti makedonskovino koje je kvalitetom isto kao ono od 70 ili 80 kuna.Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatsku }e preplavitivina i iz Europe i iz svijeta, i u toj borbi za kupca jedi-no {to }e presuditi jest kvaliteta.

Vinske ceste i regijeHrvatska ima kontinentalnu i primorsku vinograd-

sku oblast. A vina iz jednoga i drugog kraja jako surazli~ita. U kontinentalnoj Hrvatskoj izdvaja se sjeve-rozapadni te sjeveroisto~ni vinogradski dio. U sjevero-zapadnom dijelu (Ple{ivica, Prigorje-Bilogora, Zagorje-Me|imurje, Pokuplje i Moslavina), uz doma}e staresorte, najvi{e se moè susresti gra{evina, moslavac ikraljevina. Sve se vi{e sadi i rajnski rizling, chardon-nay, bijeli i sivi pinot. U sjeveroisto~noj se hrvatskojvinskoj regiji (Slavonija i Podunavlje), prema nekima,proizvode najbolja hrvatska vina. Osim gra{evine imatu i zelenog silvanca, rajnskog rizlinga, chardonnaya,bijelog i sivog pinota, traminca, ali i sa uvignona, fran-kovke i zweigelta.

Primorsko podru~je podijeljeno je na Istru i Hrvatskoprimorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru tesrednju i ju`nu Dalmaciju. U Istri su poznata vrhunskacrna vina merlot i cabernet sauvignon te bijela mal-vazija. Ima i doma}eg terana, bijeloga i sivoga pinota,

chardonnaya i mu{kata. Na Susku uspijeva sorta troj{}ina, na Krku `lahtina, u primo{tenskom kraju babi}i plavina, a u srednjoj Dalmaciji debit i kujundù{e.Kor~ula je poznata po po{ipu, mara{tini i grku. S Visapotje~e bijela vugava i crni plavac. Hvar ima uz plavaci bogdanu{u, pr~, mekuju, a Pelje{ac plavac mali, odkojega se proizvodi vrhunsko crno vino dinga~, prvohrvatsko vino koje je dobilo za{titu zemljopisnog po-

Na sajmovima se promoviraju novi proizvo– nova vina, prezentise oprema, sustavi i thnologija u proizvodi ~uvanju vina. Tako|eeduciraju se potro{a~kako bi se poticala kutura pijenja vina.


15/27

rijekla, te postup. Ako krenete u bilo koji od spomenu-tih krajeva, te{ko da moète ne nai}i na vinsku cestu.To je poseban oblik nu|enja i prodaje poljoprivred-nih proizvoda nekog vinorodnog podru~ja, na kojemproizvo|a~i-sudionici, udruèni pod etiketom vinskeceste, nude svoje specijalitete, a posebice vino. Nara-vno, uz to ide i posebnost okoli{a te prirodne ljepotekojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne zname-nitosti. Vinske ceste posebno su ozna~ene, ima ih nakartama - samo trebate voljeti vino, doma}u kuhinju ilijepu prirodu, i to je to.

Sajmovi i prezentacijeLoza se u nas uzgaja tisu}ama godina i moè se slobod-no re}i kako je Hrvatska, me|u ostalim, vinska zemlja.Svaki vinorodni kraj ima svoj sajam vina, no najve}i regionalni sajam ove vrste u Hrvatskoj je Vinovita,koji se ove godine 14. put odrào na Zagreba~kom ve-lesajmu. Rije~ je o me|unarodnom sajmu vina te opre-

me za vinarstvo i vinogradarstvo.

Najstarija, pak, vinska manifestacija u Hrvatskoj sajam je vina u Bedekov~ini. Ove se godine taj sajam otvorio41. put. Rije~ je o sajmu i izlo`bi zagorskih vina.

Svoje sajmove vina imaju i Slavonija i Baranja, nekoli-ko njih, ve}ih i manjih: Slavin u Orahovici, Bonavita uTrnavi, Izlo`ba vina baranjskih vinogorja u KneèvimVinogradima. U Istri je najpoznatija me|unarodnaizlo`ba vina i vinarske opreme Vinistra, dok se u Splituproizvo|a~i okupljaju oko sajma vina Dionizijana. Odnekih inozemnih sajmova, a na kojima ve} godinamasudjeluju i hrvatski proizvo|a~i vina, izdvajamo najve}i svjetski sajam vina Vinitaly, koji se odràva u Vero-ni i za{titni je znak cijele Italije. Ugo{}uje preko 4.000izlaga~a na oko 80.000 m u poznatom izlo`benomcentru Verona Exhibition Centre. Manifestacija koju, usvakom slu~aju, vrijedi posjetiti, ukoliko imate mogu}nosti. I za sajam vina Prowein u njema~kom graduDüsseldorfu kaù da je jedan od najve}ih svjetskih sa-

jmova vina. Na njemu izlaè oko 3.000 izlaga~a, a na-mijenjen je poslovnim ljudima koji se bave prodajom

vina, ugostiteljstvom te stru~njacima iz svih podru~javinarstva.

KULTURA PIJENJA VINA

Vino i ~a{aDa bi se ku{alo vino, ispitalo boju, ustanovilo je li bi-stro ili mutno, odredilo osje}a li se miris vo}a, cvije-}a ili ne~ega drugog, usnama odredilo teksturu i puno-}u, najva`nija je prije svega pravilno odabrana ~a{a.Svaka vrsta vina ima odgovaraju}u ~a{u, no sa {est ti-pova ~a{a moèmo pokriti kvalitetno gotovo sva vina.Poznavatelji kaù da razlike u ~a{ama mogu zna~ajnoutjecati na okus vina jer su sve kvalitetne ~a{e dizajni-rane kako bi izrazile punu aromu i okus odre|ene vr-ste vina. Ukoliko vino ne posluùjete u odgovaraju}oj~a{i, posebno ako je vrhunske kakvo}e, njegove aromei okus ne}e biti u potpunosti oslobo|eni.

â{e za crno vino u pravilu su ve}e od onih za bijelo.Moraju biti na stalku i od nebru{enog stakla ili krista-la. ̂ a{e za pjenu{ac ili {ampanjac moraju biti izduène

jer tako }e mjehuri}e dulje usmjeravati prema na{emnosu. Crni pinot to~i se u posebne ~a{e jer ovo vinobrzo osloba|a aromu. [ira ~a{a pobolj{ava razvijanjemirisa. Bordo{ka vina od cabernet sauvignona, caber-net franca i merlota treba prozra~iti pa se to~e u veli-ke ~a{e. Porto te ostala slatka, desertna ili predikatnavina to~e se u male ~a{e, a piju se kao aperitiv ili pozavr{etku obroka. I ono {to vrijedi za bilo koju vinsku~a{u – u ~a{u se nikada ne to~i do vrha, drì se za sta-lak, kako se vino ne bi grijalo, a staklo ne bi uprljaloprstima.

Bijela vina pri posluìvanju trebaju biti hladnija negocrna. Isto tako, aromati~nija vina treba posluìti hlad-nija od onih prigu{enijih aroma. Sna`nija vina bilo bidobro isto~iti sat ili dva u posebne pokale kako bi ihprozra~ili i dopustili da razviju sve mirise zarobljenevi{im alkoholima.Vinu treba oko tri sata kako bi sepropisno rashladilo u hladnjaku. Posluìvanje vinana odgovaraju}oj temperaturi moè napraviti razliku

na i delicije

izme|u idealne ve~ere te uìvanja u aromi i okusu, alii razo~aravaju}eg osje}aja i za vas i za va{e goste. Naj-bolja formula za brzo hla|enje vina jest da isto staviteu posudu s ledom kojeg ste po{kropili solju. Gurnitevino dublje u led kako biste ubrzali hla|enje. U pra-vilu, {to su vina skuplja, to se mogu sluìti na vi{ojtemperaturi, ali za bijela vina, posebno ona suha, vri-

jedi serviran je na {to niòj temperaturi - od oko 10stupnjeva Celzijevih. Te{ka je vina najbolje serviratina sobnoj temperaturi, a vina koja su odleàvala u hra-stovim ba~vama obi~no se sluè na par stupnjeva vi{ojtemperaturi no obi~na vina.

Kako piti vino?Vino ne bi smjeli i ne bi trebali piti kao bilo koje dru-go pi}e - na brzinu, `mire}i i bez ljubavi prema tojboànskoj kapljici. Kao {to postoje savjeti o tome kojevino ide uz koju hranu, koje i kakvo se vino pije iz koje~a{e, tako postoje i savjeti kako piti, degustirati vino – i

to korak po korak. Vino je za uìvanje pa uz ove savje-te poku{ajte u vinu uìvati.

1. Pogledajte vino koje pijete. Njegovu boju i bistrinu.Bijela vina trebaju imati boju od nijanse izblijedjeleslame do duboke zlatne. Bijela vina tamne kako sta-re. Crvena vina mogu biti s bojama od nijanse crvenecigle, pa do skoro modro ljubi~aste boje {ljive. Crve-

na vina vremenom po~inju gubiti boju, postaju}i vi{esme|a. Vino moète gledati dok je ~a{a na stolu, ilidrè}i ~a{u u ruci. Pozadina treba biti bijela.2. Zavrtite vino u ~a{i i to nje`no. îni se to kako bise promije{ao kisik s vinom, i tako umek{alo tanine umladom vinu. To tako|er otvara aromu vina. Gledajtekako vino kvasi zidove ~a{e. Vina s vi{e alkohola imaju

ja~u povr{insku tenziju i formiraju deblje tragove naobodu ~a{e.3. Pomiri{ite vino. â{u drìte na nekoliko centimetaraod nosa. Potom stavite nos u ~a{u. Ne ùrite. Kvalite-tna bijela vina trebaju vas podsje}ati na vo}ne okuse,od lubenice ili dinje, preko kru{ke i breskve, do anana-sa ili banane. Crna vina, pak, podsje}aju na borovnicu,{ljivu, tre{nju ili vi{nju. Ba~va u kojoj je vino bilo do-prinosi aromi tako {to }ete osjetiti vaniliju, cedrovinuili cimet.4. Uzmite gutljaj vina, ali jo{ ne gutajte. Prokotrljajtevino preko svih svojih osjetilnih }elija na jeziku i ne-

pcima. Razli~iti dijelovi jezika osje}aju razli~ite oku-se. Zadrìte gutljaj nekoliko sekunda, razmi{ljaju}i ookusima vina koje probate. Bijela vina uspore|ujemo skru{kom, jabukom ili ananasom. Crna s vi{njama, {lji-vama i bobicama. Poslije vo}nih aroma u vinu traìmokarakteristike prepe~enog kruha ili maslaca. To suostatci kvasaca kori{tenih pri fermentaciji. Potom pro-bamo osjetiti tanine. Kod bijelih vina ih nema, ili su

Vina i delicije

Da bi se ku{alo vino,talo boju, ustanoviloje li bistro ili mutno,odredilo osje}a li se

miris vo}a, cvije}a ilie~ega drugog, usna-

ma odredilo teksturui puno}u, najva`nijaprije svega pravilno

odabrana ~a{a.

â{e za crno vino upravilu su ve}e od onza bijelo. Moraju biti stalku i od nebru{enostakla ili kristala. ̂ a{eza pjenu{ac ili {ampa

jac moraju biti izduè jer tako }e mjehuri}edulje usmjeravati prena{em nosu.


16/27

na i delicije

prisutni vrlo malo. Kod crvenih su izraèniji. Tanini serazlaù u boci tijekom starenja vina, i to moè utjecatina ono {to osje}amo.5. Progutajte vino i razmi{ljajte koliko je va{ih osje}ajavino zadovoljilo, koliko ga dugo osje}ate u ustima na-kon {to ste ga progutali, svi|aju li vam se okusi. Proba-

jte {to vi{e - vje`bajte svoj osjetilni aparat.

Boànstvo okusaOnaj tko je gurman i hranu ne doìvljava kao ne{to od~ega se jedino i isklju~ivo treba najesti da se ne budegladan, ve} istinski uìva u okusima, sigurno je da znada se hrana i vino trebaju me|usobno nadopunjavati,poticati okus te ne smiju negativno djelovati jedno nadrugo. Jedan je francuski pjesnik napisao „Jelo je po-treba, a razumjeti se u jelo i pi}e je umjetnost“. Nadnama «obi~nim smrtnicima» enolozi imaju prednost.Oni bez ikakvih problema mogu odrediti koje vino tre-ba piti uz koju hranu, i to po sastojcima te za~inima

koji su kori{teni u pripremi hrane, no neka osnovnapravila i za nas koji nemamo enolo{koga iskustva po-stoje (istina, uz ipak, koliko-toliko, poznavanje vina).

A pravila kaù: uz laganija jela idu laganija vina, uzte{ka jela ja~a vina. Uz kiselkasta idu svjeà kiselka-stija vina, uz bijelo meso i kuhanu ribu bijela vina, auz tamna mesa, divlja~ i pe~enu ribu crna vina. Uz sla-tka pak jela najbolje je piti polusuha, poluslatka, slatkavina ili pjenu{ce. Evo jo{ nekoliko konkretnijih pravila:uz razne vrste predjela - pr{ut, salamu, kobasicu, jaja,riblje specijalitete, pa{tete i razne salate serviraju sebijela vina. Uz predjela koja sadrè jaja ili neko mesotreba sluìti lak{a crna vina. Uz topla predjela dobro}e pasati ja~a i punija bijela vina s nagla{enim mirisom,kao chardonnay i sli~na vina, a od crnih vina dolaze uobzir lak{a vina s umjerenim alkoholom. Poznata jeuzre~ica da riba pliva tri puta: u vodi, ulju i vinu. Uzribu najvi{e idu bijela vina kao: chardonnay, rizlinzi,bijeli sauvignon, traminac, silvanac i druga bijela vina.Uz neke vrste ribe, kao {to su one masnije (sku{a, tun-

jevina, jegulja i druge plave ribe) sluè se i kvalitetnacrna vina. Isto tako i razne vrste umaka kao i prilogamogu utjecati na odabir vina koje }e se posluìti uzribu.

I da vam jo{ malo pomognemo (ili vas zbunimo) –chardonnay se najbolje slaè s teletinom, lososom,pe~enim sirom i bijelim umakom. Traminac je, kaù,idealan u kombinaciji sa svinjetinom, kineskom kuhin-

jom i {vicarskim sirom. Riesling je u pravilu vrlo suhovino i dobro se slaè s teletinom, {kampima, kremastimumacima i puretinom. A sivi pinot nikako nemojte pitis raj~icama i za~injenim jelima. [to se, pak, ti~e crvenihvina – barbera crvena vina savr{ena su u kombinaciji spizzom, tjesteninom, lazanjama i piletinom u limunu.Cabernet sauvignon najbolje ide uz janjetinu s ro{tilja,~okoladu, odrezak i patku. Merlot se savr{eno slaè s

pe~enim mesom i piletinom. Crni pinot najbolje od-govara uz losos, tunjevinu, janjetinu i patku. No dakombiniranje vina i hrane i nije tako lagan posao, pa~ak ni znaju}i spomenuta “pravila”, mo`da potvr|uje ipodatak da postoje mnoge knjige, vodi~i za odabir vinakoja idu uz pojedina jela. No, naravno, kao i sve u ìvotu… Svi|a li se vamauz ribu piti crno vino, uz lagana jela piti ja~a vina ilikombinirati {to “ne ide zajedno”, slobodno uìvajte

jer ukusi su r azli~iti i, kaù pametni ljudi, o njima sene raspravlja. A i znalci kaù – ve}ina se jela moèzdruìti s vi{e razli~itih vrsta vina ovisno o mjestu,dru{tvu ili godi{njem dobu.

Vino kao dar Bez obzira radi li se o blagdanima, ro|endanima ilidrugim posebnim prigodama, darivanje je sastavni diome|uljudskih odnosa u sklopu svih kultura. A vino

je jedan od darova kojega mnogi vole primiti. Poseb-no ako se radi o vinu kojega si ne}ete ba{ ~esto samipriu{titi. Izabrati vino za dar danas moè biti tako la-gan zadatak, no ujedno i jako teàk. Posebno ako nistevrsni poznavatelj vina. No, ovisno i o tome za koga gaodabirete. Ako vino kupujete, primjerice, enologu, a viste samo prosje~ni ljubitelj vina, morate sigurno bitidodatno oprezni i dobro se informirati ukoliko èliteostaviti dobar dojam. Ako ga kupujete i darujete ne ko-me koga dobro znate te znate koja i kakva vina voli,onda je mala vjerojatnost i da }ete pogrije{iti. Trì{te jedanas prepuno svega – puno je lo{ih, jeftinih vina, alii dobrih srednje cijene, kako hrvatskih, tako i inozem-nih. U kupovini vina moète se posluìti i Internetom.Ondje }ete na}i niz dobrih i korisnih informacija, odtoga koja su vina dobra, koja lo{a (mo`da malo rje|e),do njihove cijene i mjesta gdje ih moète kupiti. Ku-piti moète doista sve. Trebate samo znati koliko stespremni izdvojiti za kvalitetu.

DelicijeZnate li {to je zajedni~ko maslinovu ulju, puèvima,{parogama, tartufima, kulenu, vinima i in}unima? Svesu to delicije bez kojih bi na{a nepca bila osiroma{ena.Taj je popis ukusnih delicija jako duga~ak i vjerojatno

}ete se vrlo rijetko ili gotovo nikada na}i na jednomemjestu te probati ili bar vidjeti sve delicije koje Hrvat-ska ima. Sigurno, probali ste ih ve} mnogo. Sada ve}gotovo u svakom ve}em gradu u Hrvatskoj moèteprona}i trgovinu s hrvatskim i inim delicijama. Nekeod njih nose i oznaku izvornosti - istarsk i pr{ut, ce-tinski sir, maslinovo ulje, drni{ki pr{ut i pa{ki b a{kotin- dvopek, dok oznaku zemljopisnog podrijetla imajuslavonski kulin i pa{ki sir. Cilj je Hrvatske dobiti dva-deset za{ti}enih proizvoda na razini Europske unije.Te{ko je izdvojiti i govoriti samo o nekima, no jednaod delicija koja sigurno zasluùje svoje posebno mje-sto jest maslinovo ulje. O njemu, kao i o vinu, pri~a je

nepresu{na. No, za neku op}u kulturu mo`da posluè iovi podatci. Prvi olimpijski pobjednici dobivali su am-fore punjene maslinovim uljem kao nagradu za posti-gnuti uspjeh, a glave bi im kitili vjen~i}em maslinovegrane! To dovoljno govori o va`nosti masline i ma-slinova ulja kroz povijest. Tri su vrste maslinova ulja- ekstra djevi~ansko, djevi~ansko te rafinirano, a svaona imaju ljekovita svojstva. Hrvatska maslinova ulja,prema mi{ljenju nekih, me|u najboljima su u svijetu,no prema podatcima iz 2007. godine Hrvatska uvozioko dva milijuna litara maslinova ulja, a njeni gra|anitro{e tek do dvije litre po glavi stanovnika. Usporedberadi, Malteàni tro{e oko 20 litara ulja po ~ovjeku, od-nosno ~ak deset puta vi{e. Jedina mediteranska zemljakoja tro{i manje ulja od Hrvatske je Francuska, gdje setro{i tek 1,1 litra ulja po glavi stanovnika. Neuglednapodzemna gljiva oblika krumpira ili grude blata, kojubi rado {utnuli nogom, privla~i stotine tartufara sa psi-ma koji traè blago. Govorimo o tartufima. Jo{ jednoj

deliciji za koju }e neki dati pravo bogatstvo. Vje~na jedilema koji je tartuf bolji - skupi bijeli ili jeftiniji crni?Francuzi tvrde da je njihov crni “truffe de Perigord”bolji i kvalitetniji. Talijani tvrde da je njihov bijeli izAlbe najbolji. Talijanski stru~njak Cavallero kaè da jerazlika izme|u talijanskog i francuskog otprilike kaoizme|u an|ela i opatice. A mi kaèmo kako je najboljionaj istarski! Od davnina se za tartufe govori da su

afrodizijaci. Taj intenzivan miris mo`da i jest afrodi-zijak za svinje ili neke druge ìvotinje, no za ~ovje-ka vjerojatno ipak nije. Visoka cijena tartufa, koja semoè kretati i do 4 000 eura po kilogramu, ipak je,kaù, najja~i afrodizijak. U Istri se mogu konzumiratisvjeì tartufi cijelu godinu. Kada zavr{i sezona bijelog,po~inje sezona crnog tartufa (Tuber borchii). Tu je icrni ljetni (Tuber aestivum), pa zatim ponovno crni(Tuber melanosporum) i veli~anstveni bijeli (Tubermagnatum), kojeg s pravom treba nazivati “istarski”.

Spomenuli smo samo dvije od stotine slanih i slatkihdelicija koje moète kupiti u Hrvatskoj i koje se uHrvatskoj i proizvode. No, popis je doista duga~ak i na-ravno da sve te delicije, ovisno o kvaliteti, proizvo|a~ui jo{ puno toga, imaju svoju cijenu. Kao i vino – manjui ve}u. Na vama je da ih, sukladno svojim financijskimmogu}nostima, probate {to vi{e. Jer ìvot je kratak, atoliko toga treba probati i uìvati.

Za kraj po~etka pri~e o vinima i delicijamaAko o vinima i svim ostalim delicijama, stvarima kojeìvot ~ine ukusnijim, do sada niste previ{e razmi{ljali,mo`da je vrijeme da zapo~nete. U|ite polako u tajsvijet i slu{ajte one koji znaju {to je dobro, a {to lo{e.Po~astite se ponekad i onim skupljim primjercima.Va{e }e vam nepce biti zahvalno. ■

Vina i delicije

Bijela vina priluìvanju trebaju bitidnija nego crna. Istoko, aromati~nija vinaba posluìti hladnijaod onih prigu{enijih

aroma.

Optimalna temperatuza ~uvanje vina je od do 15 Celzijevih stupn

jeva. Previsoke temperature pogoduju brèdozrijevanju vina.


17/27

Kriza – automobili prvi na udaru

Globalna financijska kriza stigla je na sva podru~jaìvota i u sve grane gospodarstva, a me|u prvima je

na udaru automobilska industrija. Zapadnoeuropskotrì{te automobila biljeì pad prodaje novih automobi-la, najvi{e u [panjolskoj, gdje je ~ak 30% manje novo-registriranih automobila no prije godinu dana. SlijedeItalija i Velika Britanija. Premda je u Hrvatskoj krizazapravo tek na po~etku, jasno je da }e se potro{a~i, kadanovca ponestane, odre}i onoga {to im nije neophodnoza ìvot, a to svakako nije – novi automobil, pa }e za-cijelo ostati na dnu popisa prioriteta kod prosje~nogahrvatskog potro{a~a. Sli~no }e se pona{ati i tvrtke kaokupci automobila za potrebe svojega poslovanja. Zao~ekivati je da }e se rijetki u sljede}ih nekoliko mjeseciodlu~iti za obnovu svojega voznog parka. Ipak, zadnji

su trzaji prije krize donijeli brojku od 7.082 automobi-la prodanih u listopadu u Hrvatskoj.

Prava }e kriza prodaje novih automobila dosegnu-ti vrhunac u sljede}ih nekoliko mjeseci. Statistika jeneumoljiva – proizvo|a~ima automobila ne pi{e sedobro. Zatvaranje tvornica, otpu{tanje radnika, zatva-ranje prodajnih salona samo su dio onoga s ~im }e seproizvo|a~i sresti. Predvi|anja nisu optimisti~na, pa senajavljuje da autoindustriju ~eka te{ko i turbulentnovrijeme. A sve donedavno cvjetala je prodaja novih au-tomobila, koji su se bez ve}ih problema kupovali nakredit ili putem leasinga, financijskoga i operativnoga.Sada stvari stoje sasvim druk~ije. Neslu`bene informa-cije govore da se gotovo 30% zahtjeva za kupnju auto-mobila putem kredita ili leasinga ne odobrava, banke i

Prava }e kriza prodaje novih automobila dosegnuti vrhunac u sljede}ih nekoliko mjeseci. Statistika jeneumoljiva – proizvo|a~ima automobila ne pi{e se dobro.

Vrsta i cijena automobila koji vozi najvi{i

management tvrtke,ili njezin vlasnik, nijeodre|ena zahtjevimaposla, nego je stvarposebnih prava i dogvora, kao {to su pla}ai neke druge privilegodre|enoga radnogmjesta.

Ford Fiesta - Hrvatski automobil g

Poslovna klasa automobila

Pripremila: Daniela Maršalek


18/27

leasing ku}e puno su opreznije kod odobravanja, a kli- jenti se vi{estruko provjeravaju. Dio je istine i u tomu{to su neke od banaka zapravo ostale bez svjeèga ka-pitala, a za oporavak }e im trebati nekoliko mjeseci.

Poslovni automobiliPoslovni automobil mora ispuniti brojne uvjete, kojise nerijetko razlikuju od uvjeta koje traìmo od obite-ljskoga, gradskoga ili nekog drugog vozila.

Poslovna ili “executive” klasa automobila su limuzines tri volumena, dva para vrata te vrhunski motorizi-rane i specificirane. Da bi se odabrao idealan poslovniautomobil, treba odmah odrediti tko }e ga koristiti -srednji i vi{i management odre|ene kompanije kojipo svom statusu ima pravo, ali i privilegiju kori{tenjaslu`benog, odnosno poslovnog automobila. Tu pripa-daju i privatni poduzetnici – obrtnici, vlasnici poduze}a, odvjetnici, arhitekti, predstavnici stranih kompani-

ja ili sli~no. To su ljudi koji u automobilima pr ovodepuno vremena, u njemu i rade, prelaze desetke tisu-}a kilometara godi{nje. Zato takav poslovni automo-bil mora biti kvalitetan, visoke sigurnosti, posjedovatielektroni~ki sustav za odràvanje stabilnosti, mo`da~ak i pogon na sve kota~e. Automobil treba biti kom-foran te opremljen tako da nije problem u njemu pro-voditi puno vremena. Motori takvih vozila moraju bitisna`ni, ako se velik broj kilometara prolazi na otvore-noj cesti ~ak i sna`niji od optimuma. Dizelski su moto-

oslovna klasa automobila

ri bolji izbor: manje tro{e i imaju ve}i radijus kretanjaod benzinaca, a ugradnja plina na automobile koji semijenjaju poslije najvi{e tri godine ne isplati se.

Budu}i da se ono {to se krije iza karoserije ne vidi od-mah, a mnogi èle da je njihov automobil jasan poka-zatelj poloàja u tvrtki, poslovnih mogu}nosti i raspo-na cijene, vaàn je i stil automobila. Prestiàn poslovniautomobil ugodan je onome tko ga vozi, a ostavlja po-zitivan dojam na druge – pa {to god tko mislio o tome.Ba{ kao i elegantno odijelo ili kostim, dobre cipele iaktovka te ru~ni sat, i automobil je svojevrsno ogledalosvake poslovne ̀ ene ili mu{karca. Naravno, i znak sta-tusa u tvrtki. U Hrvatskoj je po prodaji poslovnim lju-dima najdraì Volkswagen Passat, tradicionalno u crnojboji - izgleda vrhunski i elegantno, ali ne i razmetno.

U klasi iznad Passata je mercedesova E-klasa, koja imaeleganciju i stil, ali i visoku cijenu, tako da, kao i mo-deli BMW-a, Audija, Lexusa i Jaguara, imaju problem“prejakog” imagea koji – ~esto ekonomski neopravda-no – sugerira rastro{nost tvrtke, {to ni jedna, zapravo,ne ̀ eli. Dobar poslovni automobil moè biti novi AudiA4, Mazda 6, Ford Mondeo ili Toyot a Avensis. BMW-ove serija 3 i 5, ba{ kao i Mercedes C-klase ili VolvoS60 izvrstan su, ali i prili~no skup izbor, a francuskaautomobilska industrija po povoljnim cijenama nudisvoje adute – nove Renault Lagunu i Citroën C5 te ve}dokazani Peugeot 407. U svakom slu~aju, automobilpostaje alat poslovnoga ~ovjeka, kako u obavljanju po-slova, tako i u gradnji vlastita te stila tvrtke.

Nijemci najdraì, Japance tek upoznajemoHrvatski kupci poslovnih automobila srednje i vi{eklase tradicionalno su najvjerniji automobilima snjema~kom putovnicom. Najprodavaniji model sre-dnje klase pro{le godine bio je uvjerljivo volkswage-nov Passat, a iza njega je peugeotova 407-ica. Dok suse hrvatskim kupcima ve} odavno pod koù zavuklinjema~ki i francuski automobili, poslovni ljudi tek st i-dljivo upoznaju japanske, koji glase kao najkvalitetnijina svijetu, sve su boljega dizajna, a uz to su i jeftini-

ji od europsk ih modela. Ne{to {iri put do srca hrvat-skih poslovnih ljudi prona{la je mazdina {estica, koja

je pro{le godine od japanskih automobila prodana unajvi{e primjeraka. Me|u Japancima se jo{ dobro drèToyota Avensis i Honda Accord.

Dobra prodaja nekih modela srednje te vi{e srednjeklase ide i dijelom zbog flotne prodaje, kada se naj~e-{}e cijela briga oko voznoga parka prepu{ta automo-bilskom centru, koji snosi i dodatne tro{kove ukolikose pojave. To zna~i da se, primjerice, poslovni ~ovjekvozi u Passatu, a za tvrtku uzima manja ili dostavnavozila istoga proizvo|a~a, {to se posebno isplati veli-kim tvrtkama koje imaju puno slu`benih ili dostavnihvozila. Tu Japanci jo{ ne mogu konkurirati europskim

Marke X X

2008

%

Total 2007

X I-X

2008

Units

2008

%

Units % Unts %

Opel 781 1 1,3% 10527 13,65% 650 9,94% 10534 15,04%

Renault 654 9 ,23% 7247 9 ,40% 5 56 8 ,5 0% 7275 10,38 %

Volkswagen 759 10,72% 6970 9,04% 725 11,09% 6961 9,94%

Peugeot 6 16 8 ,7 0% 5 88 6 7 ,6 3% 4 39 6 ,7 1% 58 41 8 ,3 4%

Škoda 407 5 ,75% 5 435 7 ,05 % 5 48 8 ,38% 4623 6 ,60%

or: Promocija plus

Model X X

2008

%

Total 2007

X I-X

2008

Units

2008

%

Units % Unts %

Opel Astra 510 7,20% 6109 7,92% 412 6,30% 7075 10,10%

Renault Clio 270 3 ,8 1% 325 5 4 ,22% 249 3 ,8 1% 3725 5 ,32%

Škoda Oktavia 25 0 3 ,5 3% 2879 3 ,73% 408 6 ,24% 2636 3 ,76%

Opel Corsa 1 56 2 ,20% 2672 3 ,47% 1 13 1 ,73% 1867 2 ,66%

Peugeot 207 203 2 ,8 7% 225 4 2 ,92% 229 3 ,5 0% 2560 3 ,65%

or: Promocija plus

Najprodavaniji automobili u Hrvatskoj u 2008.

Najprodavanije marke automobila u Hrvatskoj u 2008.

Volkswagen SPeugeot 308

[koda je ime Superb dala svojoj najve}oj limuzini, predstavljenoj 2002. godi nastaloj na temelju tada{njeg Passata. [est godina poslije stiè njezin nasljnik. Nova generacija Superba sada je l uksuzna limuzina. Nova platforma nast

je kombiniranjem podvozja starog i novog Passata, uklju~uju}i i neke mehani~

dijelove preuzete s aktualne Octavije. Velika je novost da [koda o~ekuje i doprodaju modela s 4x4 pogonom, {to do sada nije bio ~est slu~aj, gdje }e stra`

osovine biti uparene s volkswagenovim 4MOTION pogonom. Pogon na dkota~a bit }e tehnolo{ki dotjeraniji zbog ~ega se o~ekuje ti{a i ugodnija vo`njIzvana je zadràla pomalo konzervativan izgled, dok unutra{njost nudi vrhunmogu}nosti autoindustrije i luksuz.

Škoda Superb

Poslovna klasa automobila


19/27

proizvo|a~ima koji odavno razvijaju takav sustav pro-daje i kod nas, ali }e uskoro, vjerojatno, i oni zakora~itii na taj dio tr`i{t a, prve Toyota i Honda.

Kategorija malih slu`benih automobila namijenjena je ve}im tvrtkama koje imaju vi{e vozila za potrebeslu`benika i trgova~kih putnika, kojima treba pouzdanma

bizdirekt zagreb 15 16 prosinac 2008

Documents