poŠtarina plaĆena u poŠti 10000 zagreb ......poŠtarina plaĆena u poŠti 10000 zagreb -...

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

prosinac 2017.ZAGREB, VLAŠKA 68

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

12/

17.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.Računovodstvene provjere za 2017. godinu u neprofitnom računovodstvu .......................................... 3

Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač.Popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacija .....................................................................................15

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.Naglasci iz pojedinih područja rada neprofitnih organizacija .....................................................................22

POSLOVNO DJELOVANJEDarko MAREČIĆ, dipl. iur.Udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe u trgovini i zaštiti potrošača...............................31

Maja MAGDIĆ-HANŽEK, dipl.iur.Udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije u ugostiteljstvu i turizmu .......................................37

POREZIIva ULJANIĆ ŠKREBLIN, dipl. oec.Dražen OPALIĆ, bacc. oec. Oporezivanje primitaka športskih sudaca i delegata ......................................................................................44

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. vis. šk. i ovl. rač.Neprofitne osobe – sastavljanje 12. obrasca PDV za 2017. godinu ...........................................................58

NOVO! IZDANJE 2017.

VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje KNJIGE

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

(skupina autora)

Biblioteka: Biblioteka računovodstvoIzdavač: RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo

i poslovne uslugeIzdanje: Zagreb, lipanj 2017.Pripremila: Skupina autoraBroj stranica: 880

U sustavu neprofitnog računovodstva, ako isklju-čimo proračune i proračunske korisnike, nalazi se više desetaka tisuća pravnih osoba kojima nije cilj stjecanje dobitka na tržištu obavljanjem neke od gospodarske djelatnosti, nego prikupljanje sred-stva na nepoduzetnički način u svrhu zadovolje-nja nekih općih potreba. No, bez obzira na to, zbog nedostatka sredstava neprofitne se organizacije ponekad javljaju na tržištu radi stjecanja prihoda. Obje te okolnosti u općem okruženju zahtijevaju poštovanje pravila rada, što uključuje i odgovara-juće računovodstveno praćenje te njemu pripada-juće financijsko izvještavanje. Financijski su izvje-štaji javno dostupni svima zainteresiranima.

S obzirom na to da su mnoge neprofitne organi-zacije imale na raspolaganju RRiF-ovu knjigu sve-obuhvatnog sadržaja iz 2009. godine koja je bila obnovljena 2011. godine (VI. izdanje), a kako su u međuvremenu nastale promjene u okruženju u kojemu posluju neprofitne organizacije, odlu-čili smo ponuditi novu knjigu istovrsnog sadržaja usklađenog s aktualnim promjenama.

U stvaranju ovog izdanja sudjelovao je znatan broj autora – stručnih osoba iz različitih područja. Time knjiga jamči za svoju sadržajnu i stručnu kvalitetu. Osim osvježenih tema koje su bile sastavnice VI. iz-danja ove knjige, bez obzira na to jesu li poglavlja ažurirana djelomično ili donose u potpunosti novi pristup, u ovom VII. izdanju pojavljuju se i potpu-no nove teme od kojih se izdvajaju: VI. Financiranje rada neprofitnih organizacija (darivanja i sponzor-stva udruga iz javnih izvora, Humanitarna pomoć i dr.), zatim: Planiranje – program rada i financijski plan, VII. Upravljanje te VIII. Nadzor poslovanja. U dijelu knjige u kojem se obrađuju posebni oblici neprofitnih organizacija izdvojili bismo udruge (osnutak i prestanak rada prema propisima koji se primjenjuju od 2015. godine) te sportske organi-zacija (s posebnim osvrtom na sportaše u sustavu sporta) i zaklade.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2017.PROSINAC 3

RAČUNOVODSTVORAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj. UDK 657.1

Računovodstvene provjere za 2017. godinu u neprofitnom računovodstvu

U 2017. godini neznatno je mijenjan pravni okvir neprofitnog računovodstva te stoga nema ni bit-

nih promjena u računovodstvenim postupanjima u od-nosu na ona koja su bila u primjeni za 2016. godinu.

S obzirom na to da se završna računovodstvena pro-vjera, u načelu, obavlja krajem godine, u ovom se član-ku objašnjava računovodstveni pristup nizu poslovnih promjena koje su svojstvene radu neprofitnih organiza-cija koje se ponajprije nalaze u dvostavnom računovod-stvenom sustavu.

Upozoravamo sve osobe u sustavu neprofitnog raču-novodstva da dužnu pažnju posvete provjeri svog pore-znog položaja kako u području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost tako i u sustavu oporezivanja dobitka.

1. UVODPravni okvir koji uređuje poslovanje neprofitnih or-

ganizacija je raznovrstan. Ovom prigodom prednost se daje onim propisima kojima se uređuje računovod-stvo neprofitnih organizacija (dalje: neprofitna orga-nizacija). Propisi koji su se koristili u ovom članku su:

Zakon o financijskom poslovanju i računovod-stvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon)

Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i ra-čunskom planu (Nar. nov., br. 1/15. i 25/17., dalje: Pravilnik)

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. do 115/16., dalje: Zakon o PDV )

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. – 41/17.)

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12. i 115/16.)

Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16.) Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. –

115/16.) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.,

41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO) Naredba o vođenju nadzorne knjige o kapitalnim

poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 127/13.)Upozorava se da su neprofitne organizacija treba-

le do kraja veljače 2017. godine odrediti svoj knjigo-vodstveni sustav za 2017. godinu te da o tome postoji zabilješka u Ministarstvu financija, Državnoj rizni-ci. Ona je dio podataka koji su upisani u Registar ne-profitnih organizacija1.

U nastavku se daju neka pojašnjenja stavaka pro-pisanih računskim planom neprofitnog računovod-

1 Dostupno na: https://banovac.mfin.hr/rnoprt/. Pristupljeno 15. stu-denoga 2017.

stva koji je sastavni dio Pravilnika i koji se na pro-pisanoj razini ne može mijenjati. Propisana razina je razina odjeljka koji sadrži četiri broja. Dakle, sve poslovne promjene moraju se razvrstati u četvero-znamenkaste knjigovodstvene račune i ne mogu se otvarati novi četveroznamenkasti knjigovodstveni računi. Nasuprot tome, dopuštena je razrada petero i višeznamenkastih knjigovodstvenih računa prema odluci neprofitne organizacije.

Pretpostavke svih knjiženja u ovom praktikumu: – Pri ispisu naziva računa ne rabi se uvijek puni

naziv računa, već samo propisani broj računa. – Obračunsko razdoblje je 2017. godina – Neprofitna organizacija nije obveznik obraču-

navanja poreza na dodanu vrijednost. Ona je porezni obveznik iz čl. 90. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

– Ona nije ni obveznik poreza na dobit prema Za-konu o porezu na dobit

– Osnovni materijalni propis koji se rabi u prizna-vanju navedenih poslovnih promjena je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu ne-profitnih organizacija i Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu

Napominje se da računovodstvena postupanja ne daju pravo neprofitnim organizacijama za po-stupanja koja se njima prikazuju.

Pravni temelj postupanja koja se računovodstve-no pojašnjavaju neprofitne organizacije moraju tražiti u zakonima na temelju kojih su osnovane, zakonima koji uređuju određeno poslovanje koje se računovodstveno iskazuje i svojim općim i internim aktima. Npr. davanje zajmova je dopustivo samo ako je to dopušteno aktima neprofitne organizacije, da-rivanje isto tako i dr. Porezno rasterećenje nekih pro-mjena nije isto izravni temelj dopustivosti određe-nih izdataka, već to može biti posredan izvor prava.

Jednako tako, potrebno je upozoriti neprofitne organizacije na to da svoje djelovanje i neka svoja postupanja moraju imati uređene svojim aktima.

Upozoravaju se na to i da se u 2017. godini po prvi put prati izvršenje financijskih planova neprofitnih organizacija za 2016. godinu, o čemu se izvještavaju nadležna tijela.

2. IMOVINA (RAZRED 0 I 1)Sva imovina se iskazuje ili u računu 0, Nefinan-

cijska imovina ili na računu 1, Financijska imovina.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2017. PROSINAC4

Temeljna postavka iskazivanja ikoje imovinske pozicije je da riječ o resursu (sredstvu koji stvara zaradu, koji se koristi u poslovanju) koji je rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Sve promjene koje ne zado-voljavaju ove postavke mogu biti rashod i ne mogu dobiti obilježje imovine, bez obzira na to je li riječ o kratkotrajnoj ili dugotrajnoj imovini.

U razredu 0 nalaze svi oblici nefinancijske imovi-ne bez obzira na njezinu ročnost odnosno vijek tra-janja. U načelu tu će se najčešće nalaziti dugotrajna imovina, jer samo se u nekim okolnostima koji u biti i nisu svojstveni neprofitnom poslovanju iskazuje kratkotrajna imovina.

� Je li odgovarajuće označena dugotrajna imovina koja je nabavljena u 2017. godini plaćena darova-nim novcem, odnosno koja je dobivena na dar, ako se amortizira?

Primljene donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod. Odgođeni se prihod uključu-je u prihode razdoblja u visini iskazanog rashoda amortizacije.

Ako je dio dugotrajne imovine koja se amortizira kupljen novčanim sredstvima iz donacije, a dio iz drugih izvora, mora se razmjerno izvorima odredi-ti amortizacija da bi se odgovarajući dio odgođenih prihoda uključio u prihode razdoblja.

Mislimo da se ovim pristupom ne bi moglo kori-stiti ako se nabava ove vrste imovine financira iz op-ćih izvora, dakle onih koji nemaju obilježje dara bez obzira na to što su oni prema planu financiranja uporabljeni za nabavu te vrste imo-vine stoga što to nije predviđeno propisom.

9 Primjer:Građanin je udruzi Dobrobit da-

rovao računalni program za knjigo-vodstvo. On ga je darovao u veljači 2017. godine. Računalo je tada i pre-dano na uporabu.

Njegova je procijenjena vrijednost 12.000,00 kn.

Obračunana amortizacija za razdoblje ožujak – prosinac 2017. godine je 2.500,00 kn (12.000,00 x 0,25:12x10 mj.).

9 Knjiženje 1. Darivana dugo-trajna imovina koja se amortizira

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Ulaganja u računalne programeDonacije nefinancijske imovine koja se amortizira

Za primitak dara

0261

292200

12.000,00

12.000,00

2. AmortizacijaPri nabavi nisu priznati rashodi

Za obračunanu amortizaciju

4311029111

2.500,002.500,00

3. Donacije nefinancijske imovine koja se amortizira

Prihodi od građana i kućanstavaZa uključivanje u prihode razdoblja

29220035410

2.500,002.500,00

9 Shema 1. Razvrstavanje dugotrajne nefinancijske imovine između skupine 02 i 04

DNFI

DMI

DNMI

3.500,00 i više

Od 0,01 do…..

Može sk. 04

Otpis linearan prema propisanim stopama

Prema odluci svi oblici otpisa mogući

Otpis linearan prema propisanim stopama

Do 3.499,99

Sk. 02

Može jednokratan otpis

Obrazloženje:Za imovinu dobivenu na dar treba u pomoćnom

knjigovodstvu dugotrajne nefinancijske imovine imati obilježje o tome, jer se za svotu obračunane amortizacije odgođeni prihodi uvrštavaju u prihode izvještajnog razdoblja. Dakle, mora se znati koliko amortizacije ima izvor u darivanoj dugotrajnoj imo-vini koja se amortizira.

Obračun amortizacije:Poteškoće će zasigurno nastati ako je dugotrajna imo-

vina koja se amortizira djelomično nabavljena iz dara, a djelomično iz ostalih izvora. Morat će se osigurati po-datak o tome koliko se amortizacije za jednu imovinu odnosi na izvor donacije, a koliko na ostale izvore

� Je li pravilno razvrstana dugotrajna nefinancij-ska imovina koja se iskazuje na računima skupine 02, Proizvedena dugotrajna imovina, od sitnog inventara koji se iskazuje na skupini 04, Sitni inventar?

U skupinu 04 može se svrstati samo dugotrajna materijalna imovina kojoj je pojedinačna nabavna odnosno procijenjena vrijednost niža od 3.500,00 kn. Stoga se dugotrajna nefinancijska imovina u vri-jednosti do 3.500,00 kn može ostaviti u skupini 02, Proizvedena dugotrajna imovina, gdje i pripada po svojoj prirodi, ili svrstati u skupinu 04.

U skupinu 04, Sitni inventar, ne može se razvrsta-ti dugotrajna nefinancijska imovine iz skupina 01, Neproizvedena dugotrajna imovine i 03, Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti iako im je poje-dinačna vrijednost niža od 3.500,00 kn.

� Je li dosljedno poštovana računovodstvena poli-tika u vezi s iskazivanjem nabavljanja stvari zaliha-ma ili rashodima u trenutku nabave?

Kratkotrajna nefinancijska imovina je ona koja je namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj pro-daji u roku kraćem od godine dana i koja se iskazu-je u skupini 06, Proizvedena kratkotrajna imovina. Ona se priznaje u rashode tek pri utrošku odnosno prodaju. Stoga je ovo skupina računa koja nije svoj-stvena neprofitnom poslovanju. Upozorava se da na bi bilo prikladno na ovoj skupini računa iskazivati nabavu stvari koje se koriste u redovnom poslova-nju neprofitne organizacije, npr. uredski materijal, materijal za održavanje, materijal za čišćenje i sl.


� Jesu li predujmovi za nabavu nefinancijske imo-vine iskazani u okviru odgovarajućih računa razreda 0 ili u okviru razreda 1 (odjeljak 1293)?

Prema našem bi se mišljenju ti predujmovi trebali iskazivati u razredu 0. Naime, novac koji je dan za nabavu nefinancijske imovine ima novčano obiljež-je ročnosti i vrste te imovine i to više nije financijska imovina. Oko toga treba također usvojiti odgovara-juću računovodstvenu politiku.

� Je li u analitičkom knjigovodstvu i na odgova-rajućim računima glavne knjige iskazana nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti imovine koja nema knjižne vrijednosti?

Kad je nabavna vrijednost imovine jednaka nje-zinu ispravku vrijednosti, ako se još uvijek koristi, ona mora biti iskazana u poslovnim knjigama. Njoj nije mjesto u poslovnim knjigama u času otuđenja (prodaja, darovanje…). Za imovinu koje se iskazuje u skupini 04, Sitni inventar imovina će se nalaziti u evidenciji bez obzira na njezinu knjigovodstvenu vrijednost i njezina uporabna svojstva sve dok se ne otuđi. Ovakav pristup rashodovanoj imovini odno-sno imovini koja se ne upotrebljava u skupinama 01, Neproizvedena dugotrajna imovina, 02, Proizvedena dugotrajna imovina i 03, Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti nije izrijekom propisan, no preporučuje se radi jednoobraznosti postupanja sa svim imovinskim pozicijama.

Opisani je pristup prisutan i kada se dugotrajna nefinancijska imovina rashoduje odnosno prestane koristiti.

9 Primjer:Udruga ima računalni program koji joj više ne služi

jer joj više nije mogao pružiti sve podatke koje joj tre-baju. Stoga ga je odlučila isključiti iz uporabe odnosno rashodovati jer se njime trajno prestaje koristiti.

Nabavna je vrijednost tog programa 5.000,00 kn, dok je njegov ispravak vrijednosti 4.800,00 kn.

9 Knjiženje 2. Prestanak korištenja dugotrajne ne-materijalne imovine

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Računalni programIspravak vrijednostiVišak prihoda

Za stanje dugotrajne nefinancijske imovine

0261029112

522111

5.000,004.800,00

200,00

2. Neotpisana vrijednostIspravak vrijednosti

Za ispravak vrijednosti računalnog programa zbog njegova rashoda odnosno prestanka trajnog korištenja

462102911

200,00200,00

3. Ispravak vrijednostiRačunalni program

Za otuđenje računalnog programa

029110261

5.000,005.000,00

� Je li ispravno formirana nabavna vrijednost nefi-nancijske imovine?

Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, ne-

2 U članku je korišten Analitički računski plan koji je prilog knjizi Raču-novodstvo neprofitnih organizacija, RRiF plus d.o.o., Zagreb 2017.

povratne poreze na promet, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovi-ma nabave i osposobljavanja za početak uporabe.

U nastavku se daju još neka pojašnjenja u vezi s određenim skupina računa imovine.

Razred 0 - Nefinancijska imovina

SKUPINA 01, NEPROIZVEDENA DUGOTRAJNA IMOVINA

� Je li kao prirodno bogatstvo iskazano u skupini 01, Neproizvedena dugotrajna imovina zabilježena samo ono prirodno bogatstvo nad kojim organizacija ima vlasništvo?

Ako nije tako, to bogatstvo treba stornirati i preni-jeti u izvanbilančnu evidenciju.

� Je li pri nabavi građevinskih objekata razdvojena vrijednost zemljišta od vrijednosti građevine?

To se razdvajanje vrijednosti mora napraviti. Samo u iznimnim okolnostima to nije moguće. Tada se ta vrijednost iskazuje objedinjeno kao ona imovi-na koja u toj simbiozi ima veću vrijednost (u načelu, kao građevinski objekt).

SKUPINA 02, PROIZVEDENA DUGOTRAJNA IMOVINA

� Jesu li pri ispravku vrijednosti proizvedene dugo-trajne imovine korištene stope otpisa koje su propisa-ne Pravilnikom?

Na podskupini ispravka vrijednosti skupina raču-na 02 (podskupina 029) iskazuje se ispravak vrijed-nosti sve imovine bez obzira na to je li riječ o imovi-ni čija svota obračunane amortizacije tereti razred 4 ili razred 5. Tijekom 2017. godine dopušteno je od-stupanje od izrijekom propisanih stopa amortizaci-je. One se mogu uvećati do maksimalno dvostrukih propisanih stopa za dugotrajnu imovinu kojom se:

– koristi za gospodarsku djelatnost kod neprofit-nih organizacija, obveznica poreza na dobitak

– nabavlja iz donacija povezanih s izvršenjem ugovornih programa (projekata i aktivnosti)

– nabavlja iz donacija povezanih s nefinancij-skom imovinom.

Ako se koristi mogućnost do dvostrukog uvećanja stope, smatramo da ju je potrebno obznaniti u računo-vodstvenim politikama. Dakle, samo se u tim okolno-stima iskazane stope mogu uvećati do dvostrukog po-stotka, a one se ne smiju smanjiti ni u jednoj okolnosti.

Iako je mogućnost dvostrukog povećanja stopa amortizacije dopuštena promjenama Pravilnika sre-dinom 2017. godine i o tome se nije izjasnilo u pre-laznim odredbama Pravilnika o izmjenama i do-punama Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 25/17.), smatramo da bi se one mogle primjenjivati cijelu 2017. godinu. To gledište temeljimo na nekoliko činjenica: bilanca se nije još predala za 2017. godinu, izvještaji o prihodi-ma i rashodima tijekom godine su privremeni izvje-štaji te se time ide u korist neprofitnih organizacija. O tome bi se trebalo očitovati Ministarstvo financija.

Jednako tako mora se poštovati razrada imovine po skupinama koje su sastavni dio Pravilnika bez ob-zira na to što se možda imovina koju je potrebno raz-vrstati ne prepoznaje u nekoj od navedenih skupina.


U nastavku se daju stope koje se moraju primije-niti pri otpisu dugotrajne nefinancijske imovine.

9 Tablica 1. Stope amortizacije (otpisa vrijednosti)

Red. br.

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI1. Stambeni i poslovni objekti

od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25

od drveta i ostalog materijala 20 5

2. Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4

3. ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna oprema 4 25uredski namještaj 8 12,5ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska opremakomunikacijski uređaji 5 20pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20

4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20

5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5precizni i optički instrumenti 5 20mjerni i kontrolni uređaji:

- mehanički 8 12,5- elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 20

7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA

1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu 8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 5

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10

IV KNJIGEKnjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINAPatenti, koncesije, licencije, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

Upozorava se da ako za skupinu patenata, konce-sija, licencija, prava korištenja tuđih sredstava i dr. nije ugovorom utvrđen rok korištenja računovod-stveni propisi ne određuju kako se u pogledu otpisa ponašati prema toj imovini. Predlažemo da se drži u knjigama sve do raskida ugovora s nabavnom vri-jednosti jer nije mjerljiv parametar prema kojem bi se utvrdilo vrijeme otpisa. Svakako preporučujemo u toj okolnosti o tome napraviti bilješku uz financij-ske izvještaje.

SKUPINA 04, SITNI INVENTAR � Je li dosljedno poštovana politika u vezi s otpi-

som sitnog inventara?S obzirom na to da su samo za dugotrajnu imovi-

nu propisane stope otpisa, za sitan se inventar mogu primijeniti stope prema odluci organizacije. Nema zapreka da otpis bude i odmah pri nabavi sitnog in-ventara.

SKUPINA 05, NEFINANCIJSKA (DUGOTRAJNA) IMOVINA U PRIPREMI

� Je li dosljedno poštovana računovodstvena poli-tika u vezi s korištenjem računa skupine 05?

Pravilnik propisuje da se računi skupine 05 kori-ste samo u tijeku izrade ili nabave proizvedene du-gotrajne imovine. Dakle, neprofitna organizacija će sama odlučiti što smatra nabavom imovine i prema tome će odrediti uporabljuje li račune ove skupine. Preporuča se da ako se rabe ovi računi da se rabe za sve nabave dugotrajne nefinancijske imovine radi ujednačenosti pri iskazivanju poslovnih promjena.

SKUPINA 06, PROIZVEDENA KRATKOTRAJNA IMOVINA

� Je li razdužen račun skupine 06 za svu prodanu proizvedenu kratkotrajnu imovinu?

Ako nije, nisu terećeni rashodi. Stoga je rezultat (višak / manjak) poslovanja netočan.

Pri razduženju, knjiženju na potražnu stranu ra-čuna 06, treba obratiti pozornost da se računi raz-dužuju po nabavnim ili procijenjenim vrijednosti-ma. Dakle, razdužuju se po onim vrijednostima po kojima su bili i zaduženi (knjiženje na dugovnu stra-nu računa 06).

Razred 1, Financijska imovina

Nije sporno da i ti oblici imovine mogu stvarno vrijediti različito od vrijednosti iskazane u knjiga-ma. Za neke od njih, npr. potraživanja od kupaca, predviđene su posebne podskupine računa (169 – Ispravak vrijednosti potraživanja) koje se rabe radi usklađenja početno iskazane vrijednosti, dok za druge, npr. skupina 12, za umanjenje vrijednosti ne postoji odgovarajuća podskupina računa.

9 Primjer:Udruga ima u svojoj dugotrajnoj nefinancijskoj

imovini umjetničku sliku koju je prodala trgovačkom društvu. Umjetnička slika je prodana za 6.000,00 kn.

Kupac nije platio svoj dug. Potraživanje je u cijelo-sti postalo prijeporno. Prema odluci udruge, potraži-vanje je vrijednosno usklađeno.

Nakon što je potraživanje i utuženo, ostalo je nena-plaćeno te je, prema odluci udruge, isknjiženo.


9 Knjiženje 3. Vrijednosno usklađenje potraživa-nja za prihode i otpis potraživanja

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Umjetnička djelaVišak prihoda

Za dio stanja

02625221

5.000,005.000,00

2. Ostala nespomenuta potraživanjaPrihodi od prodaje dugotrajne imovine

Neotpisana vrijednost dugotrajne imovine

Umjetnička djelaZa prodaju slike (prihodi i isknjiženje)

1651

3621

46210262

6.000,00

5.000,00

6.000,00

5.000,00

3. Otpisana potraživanjaIspravak vrijednosti potraživanja

Za vrijednosno usklađenje

46221691

6.000,006.000,00

4. Ispravak vrijednosti potraživanjaOstala nespomenuta potraživanja

Za isknjiženje potraživanja

16911651

6.000,006.000,00

� Ima li ikoji račun financijske imovine potražno stanje, odnosno je li se od aktivnoga knjigovodstvenog računa pretvorio u pasivan knjigovodstveni račun?

� Postoje li dokumenti koji su sporni i prema koji-ma nije bilo moguće utvrditi prirodu poslovnih pro-mjena?

� Jesu li svi dokumenti o obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga, prijeboj i dr.) dostavljeni za knjiženje i proknjiženi?

� Koja je kvaliteta iskazane imovine s obzirom na unovčivost? Ako je kvaliteta sporna, treba predložiti imovinu koju treba vrijednosno uskladiti ili otpisati.

� Jesu li usklađena stanja u pomoćnim knjigama i pomoćnim evidencijama s podatcima u glavnoj knjizi?

SKUPINA 11, NOVAC U BANCI I BLAGAJNIS obzirom na to da ne postoje propisani knjigo-

vodstveni računi za novac na računu kod domaće poslovne banke u domaćoj valuti i za novac u stra-noj valuti, preporučujemo otvoriti analitičke račune za tu vrstu računa kod poslovne banke.

Neprofitna organizacija može imati nekoliko po-slovnih računa kod različitih poslovnih banaka. Oni se često otvaraju kako bi se pratila jedna od djelatno-sti neprofitne organizacije. Tako se djelatnost prati preko računa, a ne preko posebnih obračunskih je-dinica. To nije nužno jer se uspješnost neke djelatno-sti može pratiti preko posebno organiziranih računa prihoda i rashoda, a otežano je poslovanje s novcem.

Na knjigovodstvenom računu na kojem se iskazu-je novac u stranoj valuti kod domaće poslovne ban-ke treba osigurati podatak o stanju strane valute. Taj podatak treba osigurati za svaku valutu posebno. On se može osigurati otvaranjem subanalitičkih ra-čuna u glavnoj knjizi, ali i vođenjem pomoćne evi-dencije ili knjige.

Jednako treba postupiti i pri vođenju knjigovod-stvenog računa za račun u stranoj valuti kod inoze-mne poslovne banke (račun 1112). Napominjemo da za otvaranje računa u inozemstvu ne treba posebno odobrenje Hrvatske narodne banke. No, treba pri-paziti na devizne evidencije (nadzorne knjige, kapi-

talni poslovi) te moguća statistička izvješća Hrvat-ske narodne banke3.

� Treba li obračunati tečajnu razliku na stanje strane valute na računima kod poslovnih banaka?

Tečajna razlika nastaje isključivo u transakcijama u stranoj valuti zbog promjene valutnog tečaja izme-đu dana transakcije i datuma podmirenja tih tran-sakcijskih stavki. Rashod tečajne razlike iskazuje i pri izračunu tečajne razlike na stanje novčanih sredstva u stranoj valuti. U stručnoj praksi ove tečajne razlike se nazivaju realizirane (ostvarene) tečajne razlike.

Ostale tečajne razlike, tečajne razlike koje se od-nose na stanja potraživanja i obveza (npr. „otvore-ne“ stavke kupac i dobavljača) koja su iskazana u stranoj valuti ne mogu se priznati rashodima, već, ako se evidentiraju na stanjima potraživanja i obve-za, u ovoj okolnosti, priznat će (zadužit će se) se kao rashodi budućih razdoblja.

Iz odredaba Pravilnika isključene su razlike zbog primjene valutne klauzule, odnosno razlike koje se pojave između transakcijske vrijednosti i vrijedno-sti podmirenja tih stavki ako je ugovorena primjena Zakona o obveznim odnosima. Prema čl. 22. ZOO, dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vri-jednost ugovorne obveze u valuti RH izračunava na temelju tečaja valute RH u odnosu prema stranoj va-luti. One su se prije u smislu računovodstvenih pro-pisa smatrale tečajnim razlikama i s njima se jedna-ko postupalo kao i s tečajnim razlikama.

Prema našem mišljenju, a s obzirom na bit pro-mjena vezanih uz primjenu valutne klauzule, i na-dalje bi se trebao zadržati pristup iz prethodnoga računovodstvenog propisa, dakle jednako kao i s tečajnim razlikama. Ovome u prilog se navodi da i u računskom planu je isti račun rashoda predviđen za ove obje okolnosti.

9 Primjer:Sklopljen je ugovor o kupnji stručne knjige. Godiš-

nja preplata iznosi 400,00 eura. Preplata je plaćena s deviznog računa u veljači

2017. godine. Srednji tečaj HNB-a za 1 euro je 7,40 kn.Račun je primljen u ožujku 2017. godine (tečaj je

7,50 kn).

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

SSP kn/knp kn/knp SSP

1. Dobavljači iz inozemstvaDevizni račun

Za plaćanje predujma

2426011111

400,00 2.960,00 400,00

2.960,00

2. LiteraturaDobavljači iz inozemstva

Za primitak računa

4261524260

3.000,00 400,00

3.000,00

3. Dobavljači iz inozemstvaTečajna razlika

Za realiziranu tečajnu razliku

242603415

40,00 40,00

Jednak pristup je i pri priznavanju pozitivnih te-čajnih razlika koje se iskazuju u razredu 3.

Ostvarene pozitivne razlike i razlike na novčanim računima iskazuju se prihodima, a pozitivne tečaj-

3 Detaljnije o tome pisano je u RRiF-u br. 8/13., Miškić, G.: Odgovori na neka pitanja u vezi sa statističkim izvješćem kreditnih i depozitnih poslova s inozemstvom, str. 163.


ne razlike na stanja potraživanja i obveza se odga-đaju odobrenjem računa 2922, Odgođeno priznava-nje prihoda.

� Jesu li uspoređena stanja računa novčanih sred-stva i novčanih ekvivalenata s izvodima iz poslovnih knjiga kod osoba koda kojih se oni nalaze?

S obzirom na to da se prometi po računima finan-cijske imovine, u načelu, bilježe na temelju izvoda o prometima i stanjima računa koji su otvoreni kod poslovne banke, treba provjeriti jesu li dostavljeni svi izvodi. Ako su dostavljeni svi izvodi, treba pro-vjeriti jesu li svi knjiženi, odnosno jesu li knjižene sve promjene koje su iskazane na njima.

Ako postoji negativno stanje računa novčanih sredstava kod poslovne banke, a ono je jednako sta-nju na izvodu, izvjesno je da je korišten kredit. Po-datak o kreditu treba iskazati u okviru razreda 2 – Obveze, a stanje knjigovodstvenog računa novčanih sredstava treba biti nula.

Ako postoji više poslovnih računa u bankama, preporučujemo za svaki račun voditi analitički ra-čun novčanih sredstava kako bi se lakše uskladili prometi i stanja po tim računima.

U slučaju postojanja više blagajni, treba osigurati podatke o prometima i stanjima vezanim za svaku od tih blagajni. Treba, stoga, provjeriti jesu li možda pogreškom prometi jedne blagajne knjiženi kao pro-meti druge blagajne.

Ako se uplaćuje i isplaćuje gotovina, treba pro-vjeriti ima li prijelazni račun stanje. Ako ima stanje, treba istražiti zbog čega se ono pojavilo jer stanja ne smije biti.

SKUPINA 12, DANI DEPOZITI I DRUGA POTRAŽIVANJA, OSIM ZA PRIHODE

� Odgovara li stanje depozita stanju depozita kod poslovne banke ili druge financijske institucije?

� Odgovara li stanje jamčevine ili kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze podatku koji o tome postoji kod osobe kojoj je dano jamstvo?

� Postoje li potraživanja od osobe koja je podigla gotovinu na bankomatu? Ako postoje, što je razlog? Je li možda riječ o danom zajmu ili utrošak nije oprav-dan odgovarajućom dokumentacijom?

Naime, fizička osoba ne bi smjela kod sebe za-državati gotovinu jer tada to zadržavanje poprima oblik zajma. Ne postoji propisan rok u kojem bi fi-zička osoba za potrebe djelatnosti pravne osobe mogla imati gotovinu koja pripada pravnoj osobi. S obzirom na to, moglo bi se zaključiti da ona nikada ne bi mogla imati tu gotovinu, ali u praksi je sasvim sigurno opravdano da je ona možda dan-dva ima kod sebe, odnosno da neutrošenu gotovinu ne treba krajem radnog dana polagati na račun jer joj treba za neku kupnju sljedećeg dana. Je li riječ o tim okol-nostima ili je riječ o prikrivenom pozajmljivanju, odlučivat će se u svakoj okolnosti.

� Jesu li otvorena potraživanja za ona službena pu-tovanja za koja su dani predujmovi ili iskazana potra-živanja odgovaraju saldu obveza po ostvarenim puto-vanjima i danim predujmovima za buduća putovanja?

S obzirom na to da se tijekom godine, u većini slučajeva, potraživanja i obveze vezane za službena putovanja iskazuju na jednom knjigovodstvenom

računu, krajem godine treba provjeriti stanje na ra-čunu potraživanja. Ono se mora uskladiti sa stvarno danim predujmovima za službena putovanja koja će se ostvariti u sljedećim razdobljima.

Iako se putni nalozi trebaju analitički pratiti, usklađenje potraživanja za dane predujmove za službena putovanja može se napraviti jedinstvenim knjiženjem kako se ne bi trebali „otvarati“ obračuni za svaku osobu i za svaki putni nalog. Time se posti-že ispravan prikaz potraživanja u bilanci.

� Jesu li predani obračuni za službena putovanja koja su ostvarena?

Iako ne postoji propisan rok u kojem se treba na-praviti obračun troškova nastalih na službenom putu, primjereno ga je napraviti u roku od najviše sedam dana. Svako zadržavanje novca izvan toga roka, ako se po obračunu putnog naloga novac treba vratiti, može dobiti obilježje danog zajma. Tada se postavlja i pitanje obračuna kamata.

� Odgovora li stanje potraživanja za porez na do-danu vrijednost podatcima iz probnog obračuna po-reza na dodanu vrijednost?

Podatak o pretporezu i podatak o potraživanju poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) u skladu sa Zakonom o PDV -u po obračunu mora biti u skla-du s probnim obračunom PDV-a.

Ako ne odgovora, treba provjeriti: ¾ imaju li knjigovodstveni računi pretporeza stanje

9 Oni ne bi smjeli imati stanje na dan probnog obračuna PDV-a jer je stanje računa znak da pretporez u knjigovodstvu nije uključen u obračun PDV-a.

¾ jesu li potraživanja za PDV po obračunskim razdobljima smanjivana ako su korištena za namirenje obveze po nekom od sljedećih obra-čunskih razdoblja

¾ je li pri tom usklađenju isključeno početno sta-nje koje se odnosi na prethodne godine.

� Odgovaraju li potraživanja za dane predujmove njihovom stanju ili možda nisu zatvorene obveze za koje su dani?

Ta je provjera usko povezana s provjerom otvo-renih stavaka obveza prema poslovnim partnerima kojima su dani predujmovi.

Bez obzira na to je li primatelj predujma za taj predujam neprofitnoj organizaciji dao račun za pri-mljeni predujam, odnosno bez obzira na to je li ne-profitna osoba obveznik PDV-a, predujam ne mije-nja svoje obilježje: on ostaje predujam sve dok se ne provede ugovorni odnos za koji je dan.

� Jesu li otvorena potraživanja nastala na temelju ugovornih odnosa u vezi s obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) ili su na temelju tih ugovora samo zatvorena potraživanja po-slovnih partnera iz izvornoga pravnog posla?

� Jesu li namirena potraživanja nastala na teme-lju ugovornih odnosa u vezi s obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) ili su mož-da te namire otvorene kao potražna stanja na drugim računima imovine (npr. potraživanja od kupaca4)?

4 Više o tome može se pročitati u knjizi: Botički et al. (2017.) Računo-vodstvo neprofitnih organizacija. VII. izdanje. Zagreb: RRiF plus., str. 91.


SKUPINA 13, DANI ZAJMOVI � Jesu li na tim računima iskazana samo potraži-

vanja za dane zajmove ili su iskazana potraživanja i za kamate?

Ako su iskazana za kamate, treba ih stornirati.Naime, potraživanja za kamate na dane zajmove,

bez obzira na to je li riječ o redovitim ili zateznim kamatama, iskazuju se odvojeno od potraživanja za dane zajmove. Ona se vode u podskupini 16 – Potra-živanja za prihode.

Osobitu pozornost treba obratiti na davanje kamata koje se odnose na 2017. godinu, a koje na 2018. i sljedeća izvještajna razdoblja jer one koje se odnose na buduća razdoblja imaju obilježje prihoda budućih razdoblja.

Upozorava se da to područje, područje odobra-vanja zajmova, treba biti uređeno aktima neprofit-ne organizacije na temelju općeg propisa, Zakona i provedbenih propisa5.

Jednako tako, pitanje obračunavanja odnosno neobračunavanja kamata je predmet ugovornih od-nosa između zajmodavca i zajmoprimca. No, kod ob-veznika poreza na dobitak, odnosno pri odobravanju zajmova fizičkim osobama, ako se kamate ugovore niže od onih koje zahtijevaju ti porezni propisi, mora se odgovarajuće postaviti u porezni sustav. Tada se mora uvećati osnovica poreza na dobitak, odnosno, niže zaračunana kamate fizičkim osobama smatra se njezinim oporezivim primitkom.

SKUPINA 14, VRIJEDNOSNI PAPIRI Vrijednost računa skupine 14 početno iskazuje po

metodi troška, odnosno njezinu vrijednost čine svi izdatci za njezino stjecanje.

Obvezna je revalorizacija propisana samo za du-gotrajnu imovinu, i to samo u određenim okolnosti-ma koji nisu ispunjeni u 2016. godinu.

Treba obratiti pozornost na kvalitetu te imovine. Možda su neki od primljenih vrijednosnih papira nekvalitetni ili nenaplativi. U tom slučaju, popi-snom povjerenstvu treba predložiti da ih predlože za vrijednosno usklađenje ili za otpis.

Treba napraviti probni popis kako bi se utvrdilo odgovara li stanje vrijednosnih papira koji se na-laze kod neprofitne organizacije onome koje je na odgovarajućim knjigovodstvenim računima. U tom slučaju vrijednosne papire ne popisuje popisno po-vjerenstvo, nego ga radi osoba koja usklađuje knji-govodstvene račune vrijednosnih papira.

Da bi tiskanica bila vrijednosni papir, ona mora imati određene elemente (Gorenc, 2005., str. 218.).

� Jesu li kao imovina iskazani samo vrijednosni papiri ili možda i papiri koji su primljeni samo kao osiguranje naplate, a da nemaju sve elemente vrijed-nosnih papira?

� Jesu li otpisani vrijednosni papiri koji su nena-plativi?

SKUPINA 15, DIONICE I UDJELI U GLAVNICIDionice i udjeli u glavnici razvrstavaju se prema

osobi u koju je uloženo: u glavnici banaka i ostalih fi-nancijskih institucija, u glavnici trgovačkih društava.

Ta skupina (skupina 15) ima svoj račun ispravka vrijednosti – odjeljak 1591.

5 Detaljnije se o tome može pročitati u RRiF-u br. 11/16., str. 200.

9 Primjer:Udruga ima svoj uredski namještaj kojim namjera-

va osnovati trgovačko društvo. Njegova je nabavna vri-jednost 7.500,00 kn, a ispravak vrijednosti 450,00 kn.

Udruga je osnovala trgovačko društvo (društvo s ograničenom odgovornosti, d.o.o.) koje će se baviti trgovinom. Svota temeljnog kapitala je 12.500,00 kn. Od toga je novcem odmah uplaćeno 5.000,00 kn, u stvarima (uredskim namještajem) čija je procijenje-na vrijednost 5.000,00, a 2.500,00 kn se treba uplatiti naknadno.

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Uredska oprema i namještajIspravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovineVišak prihoda

Za dio stanja

02210

029115221

7.500,00

450,007.050,00

2. Drugi rashodi otuđene imovineIspravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine

Za vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine

4621

02911

2.050,00

2.050,00

3. Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovineDionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava

Uredska oprema i namještajKunski računOstale obveze

Za udjele u glavnici

02911

1521022101111024938

2.500,00

12.500,007.500,005.000,002.500,00

� Je li neprofitna organizacija koja ima dionice / udjele upisana u odgovarajuće evidencije u registrima?

� Je li iskazano povećanje udjela ako se dobitak pretvorio u udjele?

� Postoje li potraživanja od pravnih osoba koja su se prevela u dionice / udjele?

� Jesu li dionice / ulaganja bitno promijenile svoju vrijednost i treba li ih stoga vrijednosno uskladiti?

� Ako treba, na koji način treba utvrditi njihovu vrijednost?

SKUPINA 16, POTRAŽIVANJA ZA PRIHODEPotraživanja za prihode uključuju: potraživanja od

kupaca – podskupina 161, potraživanja za članarine i članske doprinose – podskupina 162, potraživanja za prihode po posebnim propisima – podskupina 163, potraživanja za prihod od imovine – podskupina 164, ostala nespomenuta potraživanja – podskupina 164 i ostala nespomenuta potraživanja – podskupina 165.

Upozorava se ne sljedeće: ¾ samo one neprofitne osobe koje su obveznici poreza na dobitak obveznici su i fiskalizacije pa time i ispunjenja svih zahtijeva koji se postav-ljaju pred obveznike fiskalizacije u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom za dio djelatnosti za koji su i obveznici poreza na dobitak

¾ s obzirom na to da su gotovo sve neprofitne oso-be porezni obveznici („mali“ porezni obveznik) u sustavu poreza na dodanu vrijednost, prema odredbama Općega poreznog zakona trebaju izdavati račune za sve isporuke. Dakle, i kada


one nisu obveznici obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, one jesu porezni obveznici u sustavu poreza na dodanu vrijednost pa time i Općega poreznog zakona.

Za skupinu potraživanja 16 otvoren je poseban odjeljak računa za ispravak njihove vrijednosti – odjeljak 1691.

Za potraživanja od kupaca treba otvoriti analitič-ke račune potraživanja od domaćih i stranih kupaca. Oni će se iskazati na analitičkim računima odjeljka 1611 – Potraživanja od kupaca jer s tom svrhom nisu otvoreni posebni odjeljci računa.

Sva potraživanja za prihode ne moraju nužno biti i prihod razdoblja. Naime, samo su potraživanja za recipročne prihode izravno povezana s prihodima, dok potraživanja za nerecipročne prihode moraju biti naplaćena u izvještajnom obračunskom razdo-blju ili u kratkom vremenu iza njega.

Da bi se moglo iskazati potraživanje, ono mora biti mjerljivo.

Smatramo da nema zapreke iskazati potraživa-nje za članarinu jer je prema Pravilniku pretpo-stavka za iskazivanje imovine, pa time i potraživa-nja, da je riječ o izvorima koje kontrolira neprofitna organizacija, a rezultat su prošlih događaja ako se od njih očekuju buduće koristi. Naime, smatramo da su članovi iskoristili članska prava, te se očekuje da to plate u obliku članarine. Pri tome nije bitno što je prihod od članarine razvrstan u skupinu ne-recipročnih prihoda.

Rjeđe će biti moguće iskazati potraživanje za pri-hode po posebnim propisima jer, u načelu, ono nije pouzdano mjerljivo.

� Treba analizirati otvorene stavke potraživanja kako bi se ispravilo moguće knjiženje potraživanja ili naplatio knjigovodstveni račun poslovnog partnera.

� Jesu li obračunane kamate ako je tako ugovoreno – u slučaju redovnih kamata, odnosno je li iskorišteno pravo na naplatu zatezne kamate?

� Treba provjeriti poslovne partnere koji imaju veli-ke promete i velika stanja nenaplaćenih potraživanja.

� Treba provjeriti stanja poslovnih partnera s obzi-rom na dospijeće naplate.

Ako se kasni s naplatom, treba poduzeti aktivno-sti koje su aktima neprofitne organizacije predviđe-ne za te okolnosti: opomena, tužba i dr.

� Treba pratiti je li nad kojim od poslovnih partnera otvoren stečajni postupak ili je on možda likvidiran.

Ako je otvoren stečajni postupak pa se propustio rok za prijavu u stečajnu masu, postaje upitna napla-ta potraživanja. Ako je poslovni partner likvidiran, potraživanje treba isknjižiti. Ako je riječ o isknjiže-nju potraživanja, odgovarajuće se treba postaviti u porezne sustave (porez na dohodak, ako je riječ o potraživanju od fizičke osobe odnosno porez na do-bitak, ako je riječ o potraživanju od pravne osobe).

� Jesu li na računu potraživanja za prihode od prodaje (podskupini 161) proknjižena potraživanja za obračunane kamate?

One moraju biti proknjižene na računu podsku-pine 164.

� Jesu li na računu podskupine 162 proknjižena potraživanja za članarine ili su možda proknjižena na podskupini 161?

Potraživanja za članarine moraju biti proknjižena na podskupini 162. Ako se na jednom računu nala-ze zaračunani različiti prihodi, moraju biti iskazani tim prihodima pripadajuća potraživanja.

Ako su neprofitne organizacije obveznici poreza na dobitak, pri otpisu potraživanja moraju paziti na porezni položaj otpisanih potraživanja, a sve mora-ju pripaziti otpisuju li potraživanje od fizičkih osoba jer u toj okolnosti može se postaviti pitanje opore-zivog primitaka te osobe (u načelu, položaj drugog dohotka).

� Je li osiguran podatak o stanju potraživanja u stranim sredstvima plaćanja?

SKUPINA 19, RASHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

� Treba provjeriti jesu li svi budući rashodi iz po-četnog stanja uključeni u rashode 2017. godine ako se na nju odnose.

� Jesu li u prihode uključeni svi novčani priljevi koji se odnose na nerecipročne prihode 2017. godine koji su naplaćeni do određenog dana u 2018. godini, ako je tako odlučila neprofitna organizacija?

9 Primjer:Neprofitna organizacija odlučila je da sve nereci-

pročne prihode koji su naplaćeni do 25. veljače izvje-štajne godine za prethodnu izvještajnu godinu uključi u prihode prethodne izvještajne godine.

Neprofitna je organizacija naplatila u blagajni 23. veljače 2018. godine 600,00 kn dara od fizičke osobe.

Ista organizacija naplatila je na transakcijski raču-na 26. veljače 2018. godine dar od trgovačkog društva u svoti od 2.000,00 kn.

9 Knjiženje: Nerecipročni prihodi naplaćeni u sljedećem obračunskom razdoblju

2017.

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Nedospjela naplata prihodaPrihodi od građana i kućanstava

Za nerecipročne prihode naplaćene u 2018.

1921035419

600,00600,00

2018.

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. BlagajnaNedospjela naplata prihoda

Za nerecipročne prihode 2017. koji su naplaćeni u 2018.

11310019210

600,00600,00

2. Kunski računNedospjela naplata prihoda

Za nerecipročne prihode 2018.

1111035310

2.000,002.000,00

Iako su i jedan i drugi prihod – nerecipročni prihod, samo onaj koji je naplaćen 23. veljače 2018. uključen je u prihode 2017. godine. Uključenje / neuključenje te vrste prihoda koji su naplaćeni u izvještajnoj godi-ni za prethodnu izvještajnu godinu ovisi o odluci ne-


profitne organizacije. Zadnji je datum onaj koji omo-gućuje neprofitnoj organizaciji pravodobnu predaju financijskih izvještaja. Dakle, oni se mogu, ali se ne moraju, uključiti u prihode prethodne godine.

� Jesu li u prihode uključeni svi recipročni prihodi 2016. za koje nisu do 31. prosinca 2016. godine mogli biti izdani računi?

3. OBVEZE (RAZRED 2)Obveze u razredu 2 uključuje obveze za rashode

(skupina 24), obveze za vrijednosne papire (skupina 25) i obveze za kredite i zajmove (skupina 26).

U razredu 2 nalazi se odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (skupina 29).

Obveze za potrebe računskog plana nisu podi-jeljene prema ročnosti. Stoga ne postoje posebni odjeljci računa za dugoročne i kratkoročne obveze.

Ako se taj podatak želi osigurati, za svaki odjeljak treba otvoriti odgovarajući analitički račun ili ga se može osigurati u analitičkom knjigovodstvu pridru-živanjem odgovarajućih parametara svakom računu.

SKUPINA 24, OBVEZE ZA RASHODE � Odgovaraju li podatci iz glavne knjige podatci-

ma iz pomoćnih knjiga?Ako analitičke evidencije u pomoćnim knjigama

nisu sastavni dio glavne knjige izravnim prijenosom u glavnu knjigu, postoji mogućnost da podatci u po-moćnim knjigama nisu pravilno uključeni u glavnu knjigu. To mogućnost treba odmah isključiti.

� Jesu li proknjižene sve obveze, uključujući i one za koje se trebao dobiti račun, ali je njegova dostava izostala?

Dakle, obveze se knjiže kad je nastala poslovna promjena koja je vezana za nastajanje obveze (npr. primljena stvar, korištena usluga i sl.). Svota obveze može se knjižiti u okviru računa dobavljača ili neke druge prirodne vrste obveze, ali trebalo bi otvoriti analitički račun. Svota po kojoj se obveza knjiži je ugovorena vrijednost posla.

� Jesu li dobiveni knjigovodstveni dokumenti u vezi s tzv. obračunskim namirama (cesijama, asigna-cijama, preuzimanjem dugova i sl.) i jesu li svi pro-knjiženi?

Iako ugovorni odnosi vezani za tzv. obračunske namire ne moraju biti u pisanom obliku, da bi po-stali knjigovodstveni dokumenti, moraju udovolja-vati temeljnim postavkama pripisanim za knjigo-vodstvenu dokumentaciju: Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektronički dokaz o nasta-loj poslovnoj promjeni (Zakon, čl. 17. st. 2.).

Obveze se bilježe na knjigovodstvenim računima u razdoblju u kojem su nastale. Dakle, za njihovo bi-lježenje u razdoblju nije presudno razdoblje u kojem je njihovo dospijeće, već razdoblje njihova nastanka.

Dugovnu stranu prometa obveza za rashode čine namirenja obveza. Namirenja ne moraju biti samo novčana, već mogu biti povezana s nekim od ugo-vora kojima obveze namiruju (obračunske namire: cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.).

� Jesu li usklađeni prometi knjigovodstvenih raču-na dobavljača s prometima odgovarajućih knjigovod-stvenih računa kod tih poslovnih partnera?

To se odnosi posebno na poslovne partnere s koji-ma je ostvaren velik promet. Nije dovoljno uskladiti samo stanje otvorenih stavaka jer rashode ne čine samo otvorena stavke, već ukupni promet.

� Jesu li usklađene kartice obveza za rashode po poslovnim partnerima?

� Ima li koja od kartica poslovnih partnera i na-kon usklađenja dugovno stanje?

Ako ga ima, riječ je o danom predujmu za buduće isporuke ili danom zajmu. No nije isključeno da je previše plaćeno po nekom računu i da se novac tre-ba potraživati.

Predujmove bi trebalo prenijeti na aktivne ra-čune, račune razreda 1 (potraživanja za dane pre-dujmove u skupini računa 12), a zajmove na račune skupine 13.

Ako je riječ o danim predujmovima za buduće is-poruke, oni se mogu na temelju zbrojnog pregleda objedinjeno, samo za potrebe bilanciranja, prenijeti na knjigovodstveni račun skupine 12, a početkom 2018. godine treba ih vratiti natrag.

Danim predujmovima pozornost trebaju posve-titi obveznici poreza na dodanu vrijednost: trebaju provjeriti jesu li dobili ulazne račune za dane pre-dujmove. Tim računima predujam ostaje na istoj bilančnoj poziciji, poziciji danih predujmova jer is-poruka nije još nastala.

� Jesu li proknjižene sve obveze za plaće za pret-hodna razdoblja bez obzira na to jesu li plaće ispla-ćene?

Obveza za plaću nastaje i kada plaća nije isplaćena. � Odgovaraju li potražni prometi na knjigovod-

stvenim računima obračunanih doprinosa i poreza analitičkom evidencijom obračunanih plaća?

Ti podatci trebaju odgovarati poreznim izvješći-ma koja se dostavljaju mjesečno ili godišnje.

� Odgovaraju li stanja na računima obveza za za-poslene nenamirenim obvezama pa svakoj od prirod-nih vrsta obveze?

Time se treba isključiti mogućnost knjiženja na pogrešnu vrstu obveze za zaposlene.

� Jesu li kao obveze za doprinose i poreze na pod-skupini 241 iskazane samo obveze za zaposlene ili su se možda uključile i istovrsne obveze za poslove koje su odradile osobe koji nisu zaposlenici (radnici)?

Tu se moraju iskazati samo obveze prema za-poslenicima (radnicima), a istovrsne obveze koje se odnose na osobe koje nisu zaposlenici (radnici) trebaju biti dio prirodne vrste temeljne obveze (npr. doprinosi na osobnu uslugu sastavni su dio obveze na podskupini 242).

Smatramo da ne bi trebalo izdvajati obveze za po-reze u vezi s tim odnosima i iskazivati ih na računu odjeljka 2491 jer se time gubi podatak o ukupnoj ob-vezi za te poslove.

� Odgovara li obveza za porez na dodanu vrijed-nost po obračunu probnom obračunu poreza na do-danu vrijednost?

Ti podatci moraju biti jednaki. � Jesu li u obveze za primljene predujmove uklju-

čena i potražna stanja kupaca?


Treba paziti da aktivni računi (u načelu, računi ra-zreda 1) nemaju potražno stanje. Ako ih imaju, riječ je o predujmu za buduće isporuke ili o dobivenoj po-zajmici ili novce treba vratiti. Time nastaje obveza.

� Odgovara li obveza poreza na dobitak koja se iskazuje na računu 2491, Obveze za poreze

SKUPINA 26, OBVEZE ZA KREDITE I ZAJMOVEUz načelne provjere koje su opisane u okviru sku-

pine 24 – Obveze za rashode, u skupini 26 – Obveze za kredite i zajmove treba provjeriti sljedeće:

� Jesu li odvojene obveze za kredite i zajmove od obveza za kamate u vezi s njima?

Obveze za kamate iskazuju se odvojeno od obve-za za primljene kredite i zajmove. Obveze za kredi-te i zajmove iskazuju se na skupini 26, a za kamate po tim zajmovima i kreditima na skupini 24. Stoga tome treba uskladiti i promete.

� Odgovaraju li podatci na knjigovodstvenim ra-čunima skupine 24 i 26 u vezi s primljenim kreditima i zajmovima podatcima koje imaju kreditori ili za-jmodavci?

To usklađenje treba obaviti prije popisa obveza. Postupak usklađivanja nije propisan.

� Ako su kamate za primljeni zajam isplaćivane, a zajmodavac je fizička osoba, jesu li obračunane pore-zne obveze?

Naime, najmodavac fizička osoba ostvarila je do-hodak od kapitala. Na taj se dohodak obračunava porez na dohodak (po odbitku) od kapitala i plaća se istodobno s isplatom kamate. On se iskazuju za-jedno s mogućom obvezom za plaćanje prireza na odjeljku računa 2491.

Nikako se ne smiju zaboraviti porezni izvještaji, u ovoj okolnosti obrazac JOOPD.

� Je li možda neki zajmodavac ili kreditor otpu-stio dug?

Otpust duga nastupa kada obveza prestaje vje-rovnikovom izjavom dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi (ZOO, čl. 203.).

Dakle, nema obveze na temelju otpusta duga ako je to volja kreditora ili zajmodavca. Tada se dug pre-tvara u dar i iskazuje se prihod od darivanja.

� Jesu li pravilno razvrstane obveze za primljene kredite i zajmove?

Naime, otvoren je poseban odjeljak za kredite, a poseban za zajmove. Kredite daju banke i slične or-ganizacije, a zajmove daju ostale osobe.

� Jesu li odvojeni domaći krediti i zajmovi od onih koji su odobreni iz inozemstva?

Posebnim se odjeljkom prate krediti i zajmovi do-biveni u zemlji od onih dobivenih u inozemstvu.

� Jesu li kao obveze iskazane i obveze dane po na-čelu odobrenja negativnog stanja na računu kod po-slovne banke ili je samo negativno stanje određenog dana iskazano kao obveza za primljeni kredit?

Ne bi bilo primjerno iskazati kao obveze za zajam samo ono što je negativno stanje posljednjeg dana obračunskog razdoblja jer je zajam dan u svoti koja je jednaka najvećem negativnom stanju računa kod poslovne banke.

Upozorava se da postupanja bi trebala biti uređe-na u vezi sa zaduživanjima posebnim aktima nepro-fitne organizacije.

SKUPINA 29, ODGOĐENO PLAĆANJE RASHODA I NAPLAĆENI PRIHODI BUDUĆIH RAZDOBLJANa računu skupine 29 nalaze se i prihodi i rasho-

di: obračunani rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje (odjeljak 2911) i naplaćeni prihodi koji se odnose na buduća razdoblja (unaprijed pla-ćeni prihodi – odjeljak 2921 te odgođeno priznava-nje prihoda – odjeljak 2922).

Računi skupine 29 su poveznica poslovnih pro-mjena koje se istodobno trebaju prikazati u nekoliko obračunskih razdoblja.

� Iskazuju li se potraživanja za nerecipročne pri-hode?

Ako se iskazuju potraživanja za nerecipročne pri-hode, stanje nenaplaćenih potraživanja moraju u načelu odgovarati stanju podskupine 292. Naime, treba pripaziti na mogući pomak priznavanja nere-cipročnih prihoda do dana koji omogućuje njihovo uključivanje u financijske izvještaje.

� Je li specificirano stanje otvorenih pozicija skupi-ne 29 sa stanjem na dan kontrole stanja?

Takva će razrada pomoći pravilnom rasknjižava-nju otvorenih pozicija u sljedećoj godini.

4. PRIHODI (RAZRED 3)Prihodi se iskazuju u nekoliko podskupina: od

podskupine 311 – Prihodi od prodaje robe i pružanja usluga do 363 – Ostali nespomenuti prihodi.

Neki od njih imaju obilježje recipročnih, a neki nerecipročnih prihoda.

S obzirom na tu podjelu, različita su pravila njiho-va priznavanja.

Za iskazivanje nerecipročnih prihoda (donacija, članarina, pomoći, doprinosa i ostalih sličnih pri-hoda) bitno je ostvarenje novčanog tijeka ili neke druge imovinske koristi, a za iskazivanje reciproč-nih prihoda (prihoda na temelju isporučenih dobara i usluga) nije bitan novčani tijek. Dakle, prihodima razdoblja iskazuju se naplaćeni nerecipročni priho-di (bez obzira na oblik namire: stvari, obračunske namire i dr.) i zaračunani recipročni prihodi koji se odnose na 2017. godinu.

Za iskazivanje (priznavanje, knjiženje) prihoda bitno je odrediti razdoblje na koje se oni odnose, odnosno kojem pripadaju. Ako oni ne pripadaju iz-vještajnom obračunskom razdoblju, moraju se iska-zati kao odgođeni prihodi (skupina 29). Oni se sa skupine 29, odnosno odgođenih prihoda, uključuju u razred 3, odnosno prihode izvještajnog razdoblja, kada nastupi razdoblje na koje se odnose.

� Je li pravilno utvrđena vrsta prihoda s obzirom na različito vrijeme njihova iskazivanja?

Nerecipročne prihode čine donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi. Dakle kod njih, u načelu, ne postoji međusobna povezanost iz-među činidbe i protučinidbe.

Oni se priznaju po novčanom načelu ako je ispunje-na pretpostavka da se odnose na izvještajno razdoblje.

U Zakonu, pojašnjena je mogućnost korekcije ovog temeljnog novčanog načela. Prema odredbi čl.


26. Zakona, mogu se priznati u izvještajnom razdo-blju ako su naplaćeni najkasnije do trenutka pre-dočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Stoga, iako su ovi prihodi naplaćeni u izvještajnom razdoblju koje slijedi iza izvještajnog razdoblja za koje se sastavljaju financijski izvještaji, oni se mogu uključiti u prihode izvještajnog razdoblja za koje se sastavljaju financijski izvještaji. Odluku o uključiva-nju tada naplaćenih prihoda u izvještajno razdoblje za koje se sastavljaju financijski izvještaji donosi sa-mostalno svaka neprofitna osoba. Smatramo da ako takva odluka nije donesena, u prihode izvještajnog razdoblja mogu se priznati samo oni nerecipročni prihodi koji su naplaćeni do kraja izvještajnog raz-doblja za koje se sastavljaju izvještaji.

9 Primjer:Udruga svojim članovima zaračunava članarinu.

Razdoblje za koje se zaračunava je mjesec. Udruga zaračunava svom članu članarinu za prote-

klo razdoblje. Svota članarine za jedan mjesec je 400,00 kn. Tom je istom članu zaračunala i zakup prostora koji ona daje u zakup. Svota zakupnine je 500,00 kn.

Račun je naplaćenu svoti od 450,00 kn na blagajni. Prema dogovoru između primatelja i isporučitelja, razmjerno se namiruje svako od potraživanja (200,00 kn članarine, 250,00 kn zakupnine.

9 Knjiženje 44. Potraživanja za prihode

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za članarinePotraživanja za prihode od nefinancijske imovine

Prihodi od članarinaPrihodi od zakupa

Za zaračunane isporuke

16210

16421321103421

400,00

500,00

400,00500,00

2. BlagajnaPotraživanja za članarinePotraživanja za prihode od nefinancijske imovine

Za naplatu potraživanja

1131016210

16421

450,00 200,00

250,00

3. Prihodi od članarina/umanjenje prihodaOdgođeno priznavanje prihoda - ostalo

Za korekciju nerecipročnih prihoda

321109

29228

200,00

200,00

S obzirom na to da članarina nije naplaćena do kraja obračunskog razdoblja, nerecipročne prihode treba prepraviti.

U primjeru je korišten račun potraživanja za čla-narine.

� U kojoj su svoti ostvareni prihodi koji se prema pravilima oporezivanja porezom na dodanu vrijed-nost smatraju poduzetničkim prihodima?

Ako će poduzetničkih prihoda biti ostvareno više od propisane granice, neke se neprofitne organiza-cije trebaju prijaviti u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.

� Jesu li prihodima iskazani i novčani tijekovi koji-ma ne raspolaže neprofitna organizacija?

Naime, da bi se novčani tijek iskazao prihodom, potrebno je da neprofitna organizacija tim novcem i raspolaže. Ako ona njime ne raspolaže, primitkom novca priznaje se obveza za daljnje usmjeravanje

novca. Kada se novac proslijedi, smanjuje se obveza.No, bez obzira na ovu temeljnu odredbu u vezi

s priznavanjem prihoda, one neprofitne organiza-cije koje moraju iz primljenih sredstava financira-ti druge neprofitne organizacije, poglavito prema odredbama posebnih propisa (primjerice, u su-stavu sporta, tehničke kulture i sl.), i ona sredstva koja moraju usmjeriti tim organizacijama moraju prikazati svojim prihodom prema njegovoj prirod-noj vrsti. Kada će ta sredstva usmjeravati tim po-vezanim organizacijama, iskazat će rashod u sku-pini 47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija. Te će organizacije ovako primljene prihode iskazati na skupini računa 37 - Prihodi od povezanih organizacija.

9 Primjer:Zajednica tehničke kulture platila je račun udru-

ge tehničke kulture za kupnju opreme u svoti od 6.000,00 kn.

9 Knjiženje 5. Financiranje povezanih neprofit-nih organizacija

Udruga tehničke kulture

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Uredska opremaObveze prema dobavljačima u zemlji

Za kupnju opreme

0221

24250

6.000,00

6.000,00

2. Obveze prema dobavljačima u zemlji

Odgođeno priznavanje prihodaZa prijenos obveze Zajednici

2425029228

6.000,00

6.000,00

3. Odgođeno priznavanje prihodaKapitalni prihodi od povezanih neprofitnih organizacija

Za obavijest Zajednice da je račun plaćen u ime Udruge

29228

3712

6.000,00

6.000,00

Zajednica tehničke kulture

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Rashodi budućih razdobljaObveze iz ugovora povezanih s obračunskim namirama

Za preuzimanje obveze udruge

19110

24930

6.000,00

6.000,00

2. Obveze iz ugovora povezanih s obračunskim namirama

Novac u banciZa plaćanje računa udrugeKapitalni rashodi - financiranje povezanih organizacija

Rashodi budućih razdobljaZa uključivanje u rashode

2493011110

471219110

6.000,00

6.000,00

6.000,00

6.000,00

Ako postoji povezanost u financiranju između više i niže razine povezanih organizacija, nije bitno je li takvo financiranje izravno na račun povezane nepro-fitne organizacije niže razine ili posredno plaćanjem neke njezine obveze. Upitno je kada pri neizravnom financiranju iskazati rashod financiranja u skupini 47, u trenutku preuzimanja obveze ili u trenutku nje-zina namirenja? Računovodstveni propisi to izravno ne uređuje. S obzirom na to da prihodi koje će ostva-riti neprofitna organizacija niže razine po svojoj biti


imaju obilježje nerecipročnih prihoda, smatramo da bi se i usporedni rashodi kod neprofitne organizacije više razine trebali iskazati rashodima razreda 4 kada je obveza prema dobavljaču namirena. Do tada bi se za svotu preuzete obveze trebao zadužiti račun 1911, Rashodi budućih razdoblja.

� Je li prodavana dugotrajna imovina?Ako je prodavana, prihodi se ne iskazuju u sku-

pini računa 31, nego u podskupini 362 – Prihodi od prodaje dugotrajne imovine. Riječ je o recipročnim prihodima.

� Je li iznajmljivana dugotrajna imovina?Ako je iznajmljivanja, prihodi se ne iskazuju u

skupini 31, nego u podskupini 341 – Prihodi od nefi-nancijske imovine.

Ti prihodi pripadaju skupini recipročnih prihoda. � Jesu li obračunavane kamate koje su povezane s

potraživanjima?Ako su obračunavane, treba ih iskazati prihodi-

ma podskupine 341 – Prihodi od financijske imovine. � Jesu li donacije pravilno iskazane?

Donacije su prema računskom planu razvrstane prema osobama koje su ih dale i pripadaju skupini nerecipročnih prihoda.

No, ne iskazuju se sve primljene donacije kao pri-hod u trenutku primitka novca.

Ako su primljene donacije za preraspodjelu, ne iskazuju se prihodom u trenutku primitka novca, nego kao obveza za raspodjelu. Kada se proslijede osobi kojoj su namijenjene, iskazuju se prihodom i rashodom od donacija. No, smatramo da za to tre-baju biti ispunjene određene ugovorne ili zakonske pretpostavke.

Na toj podskupini ne mogu se iskazivati obveze za prikupljene tuđe prihode. Te obveze bi se trebale iskazati na odjeljku 2493.

Podskupina 245 ne smije biti rabljena za izbjega-vanje iskazivanja prihoda, odnosno za uravnoteže-nje prihoda i rashoda, kako bi se izbjeglo iskazivanje viška / manjka prihoda.

Ni kada su donacije primljene za provedbu proje-kata ne iskazuju se odmah kao prihodi izvještajnog razdoblje, nego kao odgođeni prihod na odjeljku 2922, Odgođeno priznavanje prihoda. Tek u svoti iska-zanih rashoda koji se odnose na provedbu tog pro-jekta otpuštaju se odgođeni rashodi tako da se tereti odjeljak 2922 i odobri odgovarajuća skupina računa 35. Prirodna vrsta rashoda može biti različita.

S prihodima se jednako postupa ako je riječ o sredstvima koja su primljena za nabavu dugotrajne imovine koja se amortizira, odnosno o primitku du-gotrajne imovine u stvarima i pravima.

Tim zahtjevima, odnosno utvrđivanju rashoda koji će biti temelj za utvrđivanje odgođenih prihoda koji se otpuštaju u prihode izvještajne godine, treba prilagoditi i evidencije, bez obzira na to je li riječ o knjigovodstvenim ili pomoćnim evidencijama.

� Postoje li zastarjele obveze?Ako su obveze zastarjele, mogu se ispuniti vjerov-

niku. No, neprofitna osoba može donijeti odluku da će, ako vjerovnik postavi zahtjev za namirenje obve-ze, staviti prigovor zastare i da neće platiti obvezu.

Ako takvu odluku donese tijekom 2017. godine, tu vrstu smanjenja obveza može iskazati kao ostale prihode. Ne može je iskazati kao otpis obveze jer za otpis obveze treba vjerovnikova suglasnost.

Zastara nastupa u različitim razdobljima (Pavi-čić, 2008., str. 258.).

� Treba provjeriti otvorene stavke na računima vri-jednosno usklađenih potraživanja.

Smatramo da se na računu 3632 mogu iskazati i naplaćena potraživanja koja su bila vrijednosno usklađena naniže, a ne samo naplaćena otpisana potraživanja. Naime, bit jedne i druge naplate je da su ostvarena iza razdoblja u kojem su bila smanjena.

Razlika između otpisanih i vrijednosno usklađe-nih potraživanja je što otpisana potraživanja nesta-ju iz bilance, dok se vrijednosno usklađena potra-živanja bilančno iskazuju na dugovnoj i potražnoj strani knjigovodstvenog računa imovine.

5. RASHODI (RAZRED 4)Osnovno je načelo da se rashodima razdoblja

mogu iskazati samo rashodi koji se odnose na izvje-štajno razdoblje. Rashodi koji nemaju obilježje pri-padnosti izvještajnom razdoblju iskazuju se na knji-govodstvenom računu budućih rashoda – odjeljku 1911. Oni se s tog računa u odgovarajućem razdoblju prevode u rashode razdoblja i iskazuju prema svojoj prirodnoj vrsti u razredu 4.

Sve obveze za rashode ne iskazuju se odmah ras-hodima, nego se mogu iskazati kao imovina (dugo-trajna, kratkotrajna, sitan inventar)6.

� Jesu li odgođeni rashodi iz početnog stanja sku-pine 19 pravilno uključeni u rashode 2017. godine, od-nosno odnose li se na 2017. ili na neku godinu nakon 2017. godine?

� Je li se pravilno razvrstala dugotrajna od krat-kotrajne imovine s obzirom na različit pristup otpisu njezine nabave vrijednosti?

Prama odredbi čl. 41. Pravilnika, amortizacija se počinje obračunavati od prvog idućeg mjeseca u kojem je imovina predana na uporabu. No, odredba čl. 24. Zakona propisuje da se vrijednost pojedinog predmeta dugotrajne imovine amortizira počevši od prvog dana mjeseca iza mjeseca u kojem je stavljena u upotrebu. S obzirom na to da se razlikuje pojam pre-dati u uporabu (pri čemu se imovina ne mora nužno upotrebljavati) i staviti u uporabu (pri čemu se mora upotrebljavati), predlažemo da se neprofitna organi-zacija jasnije odredi o početku obračuna amortizaci-je u svojim računovodstvenim politikama.

� Je li ujednačen otpis sitnog inventara?

S obzirom na to da postoje različite mogućnosti izračuna vrijednosti za koju se smanjuje vrijednost sitnog inventara preko računa ispravka vrijednosti sitnog inventara, neprofitna organizacija mora u vezi s tim imati poznatu računovodstvenu politiku i nje se pri obračunu treba pridržavati.

� Je li ispravno iskazan rashod u vezi s otuđenjem dugotrajne imovine?

6 Detaljnije o tome se može pročitati u ovom članka pod naslovom: Imovina (razred 0 i 1)


Knjižna se vrijednost (nabavna vrijednost sma-njena za ispravak vrijednosti) mora otpisati na teret računa 4621 – Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine.

� Je li tijekom godine rashodovana dugotrajna imovina?

Ako je rashodovana, a još postoji dio neotpisane vrijednosti, treba je proknjižiti na teret računa 4621.

� Je li za određene izdatke korišten odgovarajući račun skupine 47 – Rashodi vezani za financiranje povezanih neprofitnih organizacija?

Ovim se računom iskazuje prijenos sredstava koja u sustavu financiranja „nadređene“ neprofitne organizacije moraju prenositi svojim „podređenim“ neprofitnim organizacijama s kojima je povezana osnivačkim ili drugim općim aktima. Smatramo da prijenosi sredstava između „nadređenih“ i „po-dređenih“ neprofitnih organizacija koji ne bi imali obilježje obveznom međusobnog financiranja ne bi trebali biti uključeni u ovi skupinu računa već da bi u načelu pripadali skupini 45, Donacije

6. VLASTITI IZVORI (RAZRED 5)Razred vlastitih izvora (razred 5) čine vlastiti

izvori – skupina 51 i rezultat poslovanja – skupina 52.Zakon ne propisuje da se vlastiti izvori formiraju

iz nabavne vrijednosti dugotrajne imovine kao što je to bilo u godinama kada se rashod dugotrajne imo-vine priznao u cijelosti pri njezinoj nabavi.

Stoga bi se vlastiti izvori u skupini 51 mogli for-mirati iz viška prihoda prema odluci osnivača ako takvo utemeljenje postoji u aktima o osnivanju od-nosno ako za to postoji zakonska pretpostavka. U načelu se onda tim aktima određuje i namjena nji-hove upotrebe.

Skupina 52 formira se pri utvrđivanju rezultata izvještajnog razdoblja. Sučeljavanjem prihoda i ras-hoda može biti ostvaren manjak ili višak prihoda

Za što se koristi višak prihoda, odnosno kako se nadoknađuje manjak prihoda, odlučuje neprofitna organizacija u skladu s posebnim zakonom na te-melju kojeg je osnovana i sa svojim statutom.

Višak prihoda ne može se uključiti u prihode teku-ćeg razdoblja samo zato da bi se poboljšao rezultat

tekućeg razdoblja. On se ne smije uključiti u priho-de razdoblja ni kako bi bio usporediv s planom dje-latnosti odnosno financijskim planom za izvještajnu godinu ako se on radi prema novčanom načelu. Samo kada rezultatom koji ima protutežu u imovini može raspolagati osoba koja je izvan neprofitne osobe (npr. osnivač) i ako se ona te imovine odriče u korist ne-profitne osobe, za odrečenu se svotu može iskazati prihod. To nije prihod iz viška prihoda, nego prihod iz imovine kojom raspolaže ta osoba. To odricanje od raspolaganja ne treba pratiti novčani tijek.

U ostalim okolnostima višak prihoda izvještajnog razdoblja ostaje neraspoređen. U sljedećim obra-čunskim razdobljima ostvarit će se višak ili manjak. Višak će povećati postojeći višak koji je donesen iz prethodnog razdoblja, a manjak će smanjiti višak donesen iz prethodnog razdoblja.

� Ako je za obračunsko razdoblje siječanj – lipanj utvrđen višak / manjak prihoda, treba li ga stornirati ili će se raditi ispravak tog rezultata u skladu s rezul-tatom kraja godine?

� Je li u početnom stanju iskazan višak i manjak prihoda ili je iskazano njihovo prebijeno stanje?

S obzirom na to da nije postojao poseban sinte-tički račun za manjak prihoda, može se dogoditi da neprofitna osoba ne zna točno strukturu stanja na bivšem računu – saldo fonda.

� Treba provjeriti je li stornirana obračunana amor-tizacija za razdoblje siječanj – lipanj 2017. godine?

S obzirom na to da se na izvorima mora proknji-žiti svota ukupno obračunane amortizacije koja se odnosi na „staru“ imovinu, treba već proknjiženu amortizaciju stornirati ili doknjižiti.

Preporučujemo storniranje zbog jednostavnosti i usklađenja s izvještajnim razdobljem.

9 LITERATURA1. Botički et al. (2017.) Računovodstvo neprofitnih orga-

nizacija. VII. izdanje. Zagreb: RRiF plus.2. Gorenc, V. (2005.) Osnove statusnog i ugovornog trgo-

vačkog prava. Zagreb: Gorenc i dr.3. Pavičić, D. (2008.) Zastara tražbina prema ZOO-u i

nekim posebnim propisima. Računovodstvo, revizija i fi-nancije, Zagreb, god. XVIII., br. 2/08., str. 258–268.

Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač. UDK 657.3

Popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacija

Prije sastavljanja financijskih izvještaja, potreb-no je provesti popis imovine i obveza te stanje u

poslovnim knjigama uskladiti sa stvarnim stanjem. Ako stvarno stanje odstupa od stanja u poslovnim knjigama, nastaju popisne razlike koje je potrebno proknjižiti na odgovarajući način.

1. UVODU skladu s odredbama čl. 19. st. 2. Zakona o finan-

cijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih or-ganizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon), sve neprofitne organizacije obvezne su provesti popis imovine i obveza najmanje jednom, i to na kra-ju svake poslovne godine, te tako utvrđeno stanje


uskladiti sa stanjem na datum bilance. Obveza pro-vođenja popisa imovine i obveza propisana je za sve neprofitne organizacije neovisno o tome na koji na-čin vode poslovne knjige. To znači da popis imovine i obveza trebaju provesti i neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo.

Iz odredaba Zakona proizlazi da neprofitna orga-nizacija provodi popis imovine i obveza u sljedećim slučajevima:

u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije

na kraju svake poslovne godine

na početku poslovanja

Na početku poslovanja neprofitna organizacija treba popisati imovinu i obveze te njihove pojedi-načne vrijednosti iskazati u naturalnim (količina) i vrijednosnim (novčanim) pokazateljima. Razlog provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza je usklađenje knjigovodstvenog sa stvarnim sta-njem, a sve u cilju sastavljanja financijskih izvje-štaja koji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja neprofitne or-ganizacije. S obzirom na to da se bilanca sastavlja na zadnji dan poslovne godine (31. prosinca), s tim je datumom potrebno napraviti i popis imovine i obveza. Međutim, popis se fizički ne obavlja na taj datum već prije ili poslije, ali se svodi stanje na taj datum. Svođenje na datum popisa ovisi o tome provodi li se popis prije ili poslije 31. prosinca. Ako se popis provodi prije 31. prosinca, stanje dobive-no na datum provođenja popisa treba uvećati za ulaze (npr. nabava imovine, primljene donacije i sl.) te umanjiti za izlaze (npr. isplate, plaćanja, prodaja i sl.). Nasuprot tomu, ako se popis provodi nakon 31. prosinca, popisanom stanju treba doda-ti izlaze, a oduzeti ulaze.

Uputno je da neprofitna organizacija provede popis imovine i u posebnim slučajevima kao što je promjena odgovornih osoba za upravljanje pojedi-nom vrstom imovine, elementarna nepogoda (npr. poplava ili požar) ili krađa.

Neprofitna organizacija koja obavlja knjižničnu djelatnost nije obvezna, u skladu s čl. 19. st. 3. Za-kona provoditi popis knjiga i knjižnične građe svake godine, već joj je dopušteno da to učini u roku koji nije dulji od tri godine.

2. PREDMET POPISA IMOVINE I OBVEZAS obzirom na to da je obveza neprofitne organiza-

cije popisati cjelokupnu imovinu i obveze, to znači da treba popisati imovinu koja je u posjedu neprofit-ne organizacije neovisno o tome nalazi li se ta imo-vina u prostorima neprofitne organizacije ili kod njezinih članova te cjelokupne obveze.

Sljedeća shema prikazuje koju sve imovinu i ob-veze treba obuhvatiti popis.

9 Shema 1. Predmet obuhvata popisa imovine i obveza

01 – Neproizvedena dugotrajna imovina

02 – Proizvedena dugotrajna imovina

03 – Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti

04 – Sitni inventar05 – Nefinancijska imovina u

pripremi06 – Proizvedena kratkotrajna

imovina

IMO

VIN

A

RAZRED 0Nefinancijska

imovina

11 – Novac u banci i blagajni12 – Depoziti, jamčevni

polozi i potraživanja od zaposlenih

13 – Zajmovi14 – Vrijednosni papiri15 – Potraživanja za prihode

RAZRED 1Financijska

imovina

OBV

EZE

24 – Obveze za rashode25 – Obveze za vrijednosne

papire26 – Obveze za kredite i

zajmove

RAZRED 2Obveze

Međutim, iako nije posebno navedeno u Zakonu, naše je mišljenje da popis imovine i obveza treba obuhvatiti i razred 6 – Izvanbilančni zapisi ako ne-profitna organizacija ima evidentiranu tuđu ma-terijalnu imovinu ili vrijednosne papire te s njima povezane obveze. Popisom se treba obuhvatiti sva imovina neovisno o tome ima li knjigovodstvenu vrijednost ili ne, jer je svrha provedbe popisa utvrdi-ti postojanje same imovine odnosno obveza.

3. PROVEDBA POPISA IMOVINE I OBVEZAPopis imovine i obveza (inventuru) obavlja po-

vjerenstvo za popis. Provođenje popisa te osnivanje povjerenstva za popis, neprofitna organizacija ure-đuje statutom ili drugim svojim najvišim aktom.

3.1. OSNIVANJE POPISNOG POVJERENSTVAOsnivanje popisnog ili popisnih povjerenstava te

organizacija samog popisa u djelokrugu je rada za-konskog zastupnika udruge. Naime, u skladu s čl. 20. st. 2. Zakona, zakonski zastupnik neprofitne orga-nizacije određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popi-snim listama. Za provođenje popisa može se imeno-vati jedno ili više povjerenstava ovisno o tome koli-ko neprofitna organizacija ima imovine.

Zakon posebno ne propisuje tko može biti član popisnog povjerenstva te koliko članova popisno po-vjerenstvo treba imati stoga neprofitna organizaci-ja sama uređuje osnivanje popisnih povjerenstava. Članovi povjerenstva mogu biti osobe koje su zapo-slenici neprofitne organizacije, ali i vanjski suradni-ci. U praksi se najčešće osnivaju povjerenstva koja imaju najviše tri člana (predsjednik povjerenstva i dva člana). Međutim, popisno povjerenstvo može


biti i samo jedna osoba. Kako bi rezultati provedenog popisa bili objektivni i nepristrani, u povjerenstvu se ne bi trebala nalaziti osoba koja je izravno odgovor-na za imovinu koja se popisuje. No kod nekih nepro-fitnih organizacija to nije moguće provesti jer nema dovoljno osoba koje bi obavile popis, a da ujedno nisu i odgovorne za imovinu koju popisuju. Naime, u praksi često u neprofitnoj organizaciji nema oso-ba koje imaju sklopljen ugovor o radu s neprofitnom organizacijom pa se postavlja pitanje tko će popisati imovinu i obveze. Smatramo da nema zapreke da se to da u zadatak osobi koja i nema poveznicu s nepro-fitnom organizacijom putem ugovora o djelu.

Zakonski zastupnik donosi odluku o provođenju godišnjeg popisa imovine i obveza te imenovanju popisnog (popisnih) povjerenstava. U nastavku pri-kazujemo primjer prethodno navedene odluke.

9 Primjer odluke o godišnjem popisu imovine i obveza i osnivanju popisnih povjerenstava

Udruga Moj pasCvjetna 64ZagrebU skladu s čl. 20. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14.) i čl. 12. Statuta neprofitne organizacije donosim

Odluku o godišnjem popisu imovine i obveza i osnivanju popisnih povjerenstava

1. Sa stanjem 31. prosinca 2017. godine treba obaviti sveo-buhvatni popis imovine i obveza Udruge Moj pas odno-sno: nefinancijsku imovinu (razred 0) financijsku imovinu (razred 1) i obveze (razred 2).

2. Voditeljica računovodstva Ana Kos organizira i rukovodi popisom.

3. Popis će obaviti sljedeća popisna povjerenstva: Povjerenstvo za popis nefinancijske i financijske imovine

u sastavu: Ana Krištić – predsjednica povjerenstva, Tena Tenić – članica i Antea Kruška – članica

Povjerenstvo za popis potraživanja i obveza u sastavu: Morana Koranić – predsjednica povjerenstva, Borna Bornić – član i Asja Kušan – članica.

4. Popisna povjerenstva trebaju obaviti popis u razdoblju od 15. do 23. prosinca 2017., a sa stanjem 31. prosinca 2017. godine.

5. Popis će se obaviti u prostorijama Udruge Moj pas, a način provedbe popisa odredit će organizator popisa te će upu-te o tome dostaviti popisnim povjerenstvima najkasnije do 10. prosinca 2017. godine.

6. Izvještaj o obavljenom popisu s prijedlozima vezanim uz popisne razlike te popisne liste predsjednici povje-renstava trebaju dostaviti najkasnije do 15. siječnja 2018. godine.

U Zagrebu 5. prosinca 2017. godine Predsjednica Udruge Moj pas Cvijeta Puslica

Odluku o provođenju popisa treba dostaviti svim osobama koje sudjeluju u popisivanju, a uz Odluku potrebno je dostaviti i sve upute te materijal potre-ban za provođenje popisa.

3.2. PROVOĐENJE POPISA IMOVINE I OBVEZAS obzirom na to da je svrha popisa uskladiti stvar-

no stanje s knjigovodstvenim stanjem, prije provo-đenja samog popisa treba provjeriti jesu li proknji-

ženi svi poslovni događaji te postoji li vjerodostojna dokumentacija za sve poslovne događaje. Nakon toga pristupa se popisu imovine i obveza.

U cilju provođenja kvalitetnog popisa imovine i obveza uputno je da neprofitna organizacija slijedi faze prikazane na sljedećoj slici.

9 Slika 1. Faze provođenja popisa imovine i ob-veza

• donošenje odluke o osnivanju popisnog (popisnih) povjerenstava

• utvrđivanje popisnih razlika (manjak ili višak)

• unos podataka o knjigovodstvenom stanju u popisne liste

• donošenje odluke o popisnim razlikama:– nadoknađivanje utvrđenih manjkova– otpis neneplativih i zastarjelih potraživanja– rashodovanje imovine

• knjiženje popisnim razlika

• popisivanje imovine i obveza

• sastavljanje Izvještaja o obavljenom godišnjem popisu

• unos podataka o stvarnom stanju imovine i obveza u popisne liste

• dostavljanje Izvještaja o obavljenom godišnjem popisu zakonskom zastupniku neprofitne organizacije

1.

2.

3.

4.

5.

6.

9.

8.

7.

¾ donošenje odluke o osnivanju popisnog (popi-snih) povjerenstava

¾ popisivanje imovine i obveza ¾ unos podataka o stvarnom stanju imovine i ob-veza u popisne liste

¾ unos podataka o knjigovodstvenom stanju u popisne liste

¾ utvrđivanje popisnih razlika (manjak ili višak) ¾ sastavljanje Izvještaja o obavljenom godišnjem popisu

¾ dostavljanje Izvještaja o obavljenom godišnjem popisu zakonskom zastupniku neprofitne or-ganizacije

¾ donošenje odluke o popisnim razlikama: – nadoknađivanje utvrđenih manjkova – otpis nenaplativih i zastarjelih potraživanja – rashodovanje imovine ¾ knjiženje popisnim razlika

Nakon donošenja odluke o provođenju popisa imovine i obveza te imenovanja popisnih povjeren-stava, pristupa se provođenju samog popisa. Način provođenja popisa ovisi o vrsti imovine i obveza koja se popisuje. Popis nefinancijske imovine (npr. ne-kretnine, oprema i sl.) provodi se brojanjem i mjere-njem. Nematerijalna imovina (npr. patenti, konce-


sije, licencije i sl.) koja se po svojim karakteristikama javlja u obliku prava i nema materijalni oblik, ne može se popisati brojanjem jer je to imovina koja je sadržana u ugovorima i drugoj dokumentaciji. Kod ove imovine popis se obavlja prema knjigovodstve-nom stanju, a cilj je utvrditi opravdanost iskazivanja ove imovine. Također se tijekom popisa provjerava hoće li evidentirana imovina u budućnosti donosi-ti koristi ili ne. Ako se objektivno može odrediti da neko evidentirano pravo neće donositi koristi u bu-dućnosti, predlaže se rashodovanje te imovine.

Popis financijske imovine i obveza također se pro-vodi prema knjigovodstvenom stanju. Zadatak po-vjerenstva je utvrditi postoji li i dalje pravna osnova za evidentiranje obveza, jesu li obveze možda već ispunjene (npr. kompenzacija), a da ispunjenje nije evidentirano. Popis obveza provodi se na način da se izvrši usklađenje s dobavljačima i ostalima prema kojima postoji obveza potvrđivanjem izvoda otvore-nih stavki. Ako se tijekom usklađenja s dobavljačima ustanovi da postoji obveza koja nije evidentirana zbog nedostatka vjerodostojne dokumentacije, istu je po-trebno pribaviti kako bi se obveza mogla evidentirati.

Popis potraživanja započinje, u načelu, slanjem izvoda otvorenih stavki (IOS) kupcima, poglavito značajnima po prometu. Iako takav način popisa nije posebno Zakonom propisan, to je najpouzda-niji način popisa potraživanja odnosno utvrđivanje stvarnog stanja potraživanja. Neprofitna organiza-cija sastavlja izvod otvorenih stavki (IOS) i dostavlja ga svojim kupcima. Na izvodu otvorenih stavki od kupca se zahtjeva potvrda suglasnosti otvorenih stavki ili ako isti nije suglasan s iskazanim stanjem, podatak o osporavanju iskazanog.

9 Primjer 1. Izvod otvorenih stavki

Udruga Budi hrabarPut obale 6510 040 ZagrebOIB: 22556644778Naše cvijeće d.o.o.Mirna ulica 8810 000 ZagrebOIB: 66554477812Predmet: Izvod otvorenih stavkiPregledom naših analitičkih evidencija utvrdi smo da na dan 15. prosinca 2017. godine imate dug prema nama u vrijednosti 2.800,00 kn prema sljedećim stavkama:

Broj računa

Datum račun

Datum dospijeća

Svota duga u kn

4/2017. 1. 3. 2017. 15. 3. 2017. 2.000,00 10/2017. 1. 6. 2017. 15. 6. 2017. 300,00 11/2017. 1. 7. 2017. 15. 7. 2017. 500,00 Ukupno: 2.800,00 Pregled izradio: Darko Darkić1. Potvrđujemo suglasnost otvorenih stavki2. Osporavamo stavke u cijelosti3. Osporavamo stavke _______________________Potpis i pečat:

Molimo da Izvod otvorenih stavki ovjerite svojim pečatom i potpišete uz zaokruživanje odgovarajuće oznake te isti vratite na našu adresu u roku 8 dana. U protivnom ćemo smatrati da ste suglasni s otvorenim stavkama.

Nakon prikupljenih podataka od kupaca, sastav-lja se popis potraživanja u kojem bi se potraživanja mogla prikazati prema dospijeću te se može nave-sti prijedlog daljnjeg postupanja ako su ona već dospjela (utuženje ili otpis) koji mora biti u skladu s usvojenim procedurama1. S otpisom je potrebno biti oprezan stoga što se može pojaviti pitanje opo-rezivog primitka fizičke osobe odnosno porezno ne-priznatog rashoda za obveznike poreza na dobitak. Otpis treba biti i u skladu s dopustivim rasponima raspolaganja imovinom zakonskog zastupnika.

Popis novca u blagajni provodi se brojanjem nov-čanica. Ako se utvrdi da u blagajni nedostaje novac, treba odrediti odgovornost za nastali manjak. Zate-čeni novac treba nakon brojanja provjeriti na način da se utvrdi postoje li možda oštećene novčanice. Popis novca u banci provodi se utvrđivanjem stanja novca na računima sa stanjem 31. prosinca prema izvodu sa računa. Ako se na izvodu računa pojavlju-je negativni saldo, znači da neprofitna organizacija koristi dopušteni minus u okviru okvirnog kredita te treba provesti knjiženje obveze po kreditu. U tom je slučaju stanje novca na računu nula.

Popis proizvedene kratkotrajne imovine (npr. zalihe) provodi se brojanjem, vaganjem ili mjere-njem. Prilikom popisa zaliha popisno povjerenstvo treba obratiti pozornost i na njihovo stanje odnosno je li možda za neke zalihe istekao rok trajanja ili su izgubile na svojoj kvaliteti zbog djelovanja vanjskih čimbenika. Ako se utvrde zalihe koje nisu više upo-rabljive, treba donijeti odluku o njihovu otpisu, ali i predložiti na koji se način iste mogu unovčiti (npr. prodaja) ili zbrinuti.

3.3. POPISNE LISTEPopisne listu jesu knjigovodstvene isprave čiju

vjerodostojnost potpisima potvrđuju članovi po-vjerenstva za popis (čl. 20. st. 3. Zakona). Sadržaj popisne liste nije posebno Zakonom propisan, ali je navedeno da se podatci o popisu unose u popisne liste u naturalnim, odnosnom novčanim izrazima. S obzirom na to da je cilj popisa utvrditi stvarno sta-nje te knjigovodstveno stanje usporediti s njim, u praksi popisna lista kojom se popisuje imovina ima sljedeće podatke:

¾ podatke o neprofitnoj organizaciji koja provodi popis

¾ podatke o popisnom povjerenstvu ¾ podatke o stvarnom stanju imovine ¾ podatke o knjigovodstvenom stanju imovine ¾ podatke o popisnim razlikama (višak ili ma-njak)

¾ napomenu o stanju imovine ¾ podatke o mjestu i datumu provođenja popisa ¾ potpise članova povjerenstva za popis i ¾ potpis osobe odgovorne za imovinu koja se po-pisuje.

Međutim, ne može se sva imovina i obveze „uvr-stiti“ u popisne liste koje sadržavaju prethodno na-vedene podatke. Stoga se za pojedine vrste imovine i obveza koriste popisne liste drukčijeg sadržaja. Tako se npr. kod popisa stanja novca na računima u

1 Više se o tome može pročitati u RRiF-u, br. 11/16., str. 200 - 211.


popisnu listu unose podatci o brojevima računa na kojima neprofitna organizacija vodi novčana sred-stva (IBAN računa), zadnji broj izvoda s datumom

obavljanja popisa (31. prosinca) te stvarno i knjigo-vodstveno stanje novca na računima. Na jednak se način postupa i kod popisa novca u blagajnama.

9 Primjer popisne liste za popis nefinancijske imovine

Udruga Moj pasPopis započet: 18. 12. 2017.Popis završen: 19. 12. 2017.

POPISNA LISTA nefinancijske imovine broj 1

Popisno povjerenstvo:1. Ana Krištić – predsjednica povjerenstva2. Tena Tenić - članica3. Antea Kruška - članica

Redni broj

Inv. br. Naziv imovine Nabavna

vrijednostIspravak

vrijednosti

STVARNO STANJE

STANJE PO KNJIGAMA

RAZLIKANapomeneVIŠAK MANJAK

količina količina kol. svota kol. svota 1. 4 Računalo M 5.600,00 5.600,00 1 kom 1 kom 0 0 0 0

2. 8 Stol (ovalni) 4.300,00 4.300,00 0 kom 1 kom 0 0 1 4.300,00 Procijenjena vrijed. 3.500,00

3. 10 Stol (pisaći) 4.000,00 3.500,00 1 kom 1 kom 0 0 0 04. 13 Ormar (željezni) 10.000,00 9.800,00 1 kom 1 kom 0 0 0 0 Brava ne radi.5. 14 Telefon 3.800,00 2.000,00 1 kom 1 kom 0 0 0 06. 15 Klima uređaj 5.000,00 0,00 1 kom 1 kom 0 0 0 0 7. 16 Ormar (drvo) 4.000,00 0,00 1 kom 1 kom 0 0 0 0

UKUPNO 36.700,00 25.200,00 6 7 0 0 1 4.300,00

Završeno rednim brojem 7Potpis odgovorne osobe: Borna Bornić Potpis članova popisnog povjerenstva: 1. Ana Krištić 2. Tena Tenić 3. Antea Kruška U Zagrebu 19. prosinca 2017. godine

3.4. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM POPISU IMOVINE I OBVEZA

Nakon što je obavljen popis imovine i obveza, povjerenstvo za popis treba sastaviti izvještaj na te-melju popisnih lista i svojih zapažanja te isti predati zakonskom zastupniku neprofitne organizacije. Uz izvještaj o obavljenom popisu zakonskom zastupni-ku neprofitne organizacije dostavljaju se i popisne liste. Sadržaj izvještaja o obavljenom popisu imovi-ne i obveza nije posebno Zakonom propisan, no u praksi najčešće sadržava sljedeće elemente:

¾ podatke o utvrđenim popisnim razlikama (manjkovi i viškovi)

¾ mišljenje o razlogu nastanka popisnih razlika (osobito manjkova)

¾ mišljenje o utvrđenim obvezama koje su za-starjele (prijedlog za otpis obveza)

¾ mišljenje o utvrđenim potraživanjima koja su dospjela, a nisu naplaćena (prijedlog za postu-panja)

¾ prijedlozi za povećanje učinkovitosti upravlja-nja imovinom i obvezama.

Uz prethodno navedeno, popisno povjerenstvo može u izvještaju o obavljenom popisu dati i druga pojašnjenja i upute kako bi zakonskom zastupniku neprofitne organizacije pružili što više podataka koji će poslužiti kao podloga za donošenje odluka o popisnim razlikama.

9 Primjer izvještaja o obavljenom popisu imo-vine i obveza

IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM POPISUPredsjedniku Udruge Moj pasPovjerenstvo osnovano odlukom o godišnjem popisu i osni-vanju povjerenstva za popis od 5. prosinca 2017. godine u sastavu Predsjednica Ana Krištić Članica Tena Tenić Članica Antea Kruškaobavilo je popis nefinancijske i financijske imovine od 18. do 19. prosinca 2017. godine, a sa stanjem 31. prosinca 2017. godine

1. Povjerenstvo je obavilo popis u punom sastavu uz na-zočnost osoba koje su odgovorne za upravljanje imo-vinom.

2. Imovina kojom raspolaže udruga je označena inventar-skim brojevima.

3. Povjerenstvo nije utvrdilo nepravilnosti u radu osoba od-govornih za pojedini oblik imovine.

Popisom je utvrđen: manjak ovalnog stola (inventarski broj 8, nabavna vrijed-

nost 4.300,00 kn, amortiziran u cijelosti).Procijenjena vrijednost ovalnog stola je 3.500,00 kn. Prijedlog povjerenstva za knjiženje: Za utvrđeni manjak treba teretiti radnika Matka Jankića po procijenjenoj vrijednosti ra-čunala od 3.500,00 kn.Napomene i prijedlozi povjerenstva: potraživanja od bivših članova udruge za članarine su ne-

naplativa te ih treba otpisati na ormaru (željezni) brava ne radi te treba dogovoriti po-

pravak.U Zagrebu 5. siječnja 2018. godine Potpis članova povjerenstva: 1. Ana Krištić 2. Tena Tenić 3. Antea Kruška

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr


S obzirom na to da su popis obavljala dva povje-renstva, svako povjerenstvo sastavlja svoj izvještaj i dostavlja ga predsjedniku udruge.

4. REZULTATI PROVEDENOG POPISA IMOVINE I OBVEZA

Kao rezultat provedenog popisa pojavljuju se po-pisne razlike koje mogu biti višak ili manjak imo-vine. Višak nastaje kada je stvarno stanje imovine veće od stanja u poslovnim knjigama. Ako je stvarno stanje imovine manje u odnosu na stanje u knjiga-ma, nastaje manjak imovine.

Zakonski zastupnik neprofitne organizacije, u skladu s čl. 21. Zakona i ovlastima koje proizlaze iz statuta ili drugih najviših općih akata neprofitne or-ganizacije, na temelju izvještaja popisnog povjeren-stva i priloženih popisnih lista odlučuje o:

¾ nadoknađivanju utvrđenih manjkova ¾ priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova ¾ otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza

¾ rashodovanju imovine ¾ mjerama protiv osoba odgovornih za manjko-ve, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potra-živanja i slično.

Odluku o popisnim razlikama i prijedlogu nji-hova knjiženja, zakonski zastupnik neprofitne or-ganizacije dostavlja u računovodstvo koje provodi knjiženje poslovnih događaja. Sve utvrđene popisne razlike i odluke o načinu nadoknađivanja istih, tre-baju se proknjižiti u računovodstvo s datumom 31. prosinca.

4.1. MANJAK UTVRĐEN POPISOMManjak se pojavljuje kao posljedica prirodnih

karakteristika imovine (kalo, rastep, kvar i lom) ili lošeg upravljanja imovinom (npr. otuđenje, unište-nje,…). Kada se utvrdi manjak, treba ustanoviti koji je razlog njegova nastanka te na koji će se način evi-dentirati. Razlikujemo manjak koji se evidentira na teret neprofitne organizacije, na teret radnika (oso-be koja upravlja pojedinim oblikom imovine) i na teret odgovorne osobe. Manjak za koji se ne može utvrditi odgovorna osoba knjiži se na teret neprofit-ne organizacije. Način knjiženja takva manjka ovisi o tome ima li imovina koja nedostaje knjigovodstve-nu vrijednost ili ne. Ako je riječ o manjku dugotraj-ne nefinancijske imovine koja ima knjigovodstvenu vrijednost, tada se ta vrijednost knjiži na teret raču-na 4624 – Ostali nespomenuti rashodi. Kod manjka dugotrajne nefinancijske imovine koja nema knji-govodstvenu vrijednost, jer je u cijelosti amortizi-rana, provodi se njezino isknjižavanje iz evidencije. Preporučuje se da se utvrde okolnosti u kojima će se manjak imovine moći proglasiti „objektivnim“ manjkom, odnosno teretiti neprofitna organizacija.

Ako je utvrđen manjak na teret odgovorne oso-be (ako odgovorna osoba za nastali manjak ne tereti radnika koji je odgovoran), on se smatra neto-svotom koju treba podići na bruto i obračunati kao plaću (ako je riječ o osobi koja je zaposlena u neprofitnoj organi-zaciji) odnosno kao drugi dohodak (ako je riječ o oso-bi koja nije zaposlenik neprofitne organizacije).

Kada je riječ o manjku na teret radnika, za proci-jenjenu vrijednost manjka potrebno je izdati račun na datum utvrđivanja manjka, a to je 31. prosinca. Radnik treba utvrđenu vrijednost manjka uplatiti neprofitnoj organizaciji (na transakcijski račun ili u gotovini) ili dati pisanu dozvolu da mu se svota za koju ga se tereti obustavi od plaće.

9 Primjer 2. Knjiženje manjka utvrđenog popi-somUdruga Cvijet provela je popis imovine i obveza.

Utvrđen je manjak jednog stola nabavne vrijedno-sti 5.500,00 kn, ispravaka vrijednosti 4.000,00 kn. Za nastali manjak nije utvrđena odgovornost neke oso-be te se donosi odluka o isknjižavanju imovine na teret udruge. Također je utvrđen manjak mobilnog telefona vrijednosti 2.000,00 kn koji je otpisan u cije-losti (sitan inventar). Utvrđen je manjak kosilice (na-bavna vrijednost 10.000,00 kn, ispravak vrijednosti 9.000,00 kn, procijenjena vrijednost 4.000,00 kn) na teret radnika. Radniku se izdaje račun za kosilicu na procijenjenu vrijednost.

9 Knjiženje:

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Ispravak vrijednosti postrojenja i opremeOstali nespomenuti rashodi

Uredska oprema i namještaj (stol)Za manjak na teret udruge

029112

4624602210

4.000,001.500,00

5.500,00

2. Ispravak vrijednosti sitnog inventaraSitni inventar u uporabi

Za isknjižavanje sitnog inventara

0491104211

2.000,002.000,00

3. Ispravak vrijednosti postrojenja i opremeOstali nespomenuti rashodi

Oprema za održavanje (kosilica)Za isknjiženje kosilice koju nadoknađuje radnik

02911462460223

9.000,001.000,00

10.000,00

4. Potraživanja od kupaca Prihodi od prodaje dugotrajne imovine

Za račun radniku za manjak

1611

36211

4.000,00

4.000,00

Procjenu vrijednosti imovine koja je utvrđena kao manjak na teret radnika može obaviti popisno povjerenstvo oslanjajući se na raspoložive podat-ke o tržišnoj vrijednosti te imovine. S obzirom na to da neprofitna organizacija iz prethodnog pri-mjena nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, na vrijednost manjka za koji se tereti radnik nije obračunan PDV.

4.2. VIŠAK UTVRĐEN POPISOMNastankom viška, evidentira se povećanje imovi-

ne i povećanje prihoda. Način knjiženja utvrđenog viška ovisi o tome o kojoj je imovini riječ. U načelu, vrijednost nastalog viška predstavlja prihod. Kod utvrđenog viška novca u blagajni priznaje se prihod na računu 36333 – Viškovi.

Vrijednost viška procjenjuje popisno povjeren-stvo na temelju raspoloživih podataka.

2 U knjiženjima korišten je analitički računski plan koji je prilog knjizi Računovodstvo neprofitnih organizacija, RRiF plus d. o. o., Zagreb, 2017.


9 Primjer 3. Knjiženje viška utvrđenog popisomPopisom imovine udruge Kava utvrđen je višak

novca u blagajni u svoti od 30,00 kn te višak jednog stola procijenjene vrijednosti 4.000,00 kn.

9 Knjiženje:

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Glavna blagajnaViškovi

Za višak novca u blagajni

11310036332

30,0030,00

2. Uredska oprema i namještaj (stol)Višak

Za utvrđeni višak (stol)

0221036332

4.000,004.000,00

Prije knjiženja viškova utvrđenih popisom po-trebno je provjeriti nije li višak nastao zbog manj-kave evidencije, odnosno treba provjeriti jesu li pro-knjiženi svi poslovni događaji jer je najčešći razlog nastanka viška imovina nepravodobno knjiženje poslovnih događaja. Naime, moguće je da je nepro-fitna organizacija primila donaciju, ali ju nije pro-knjižila na odgovarajući način.

4.3. POPISNE RAZLIKE KOD NEPROFITNE ORGANIZACIJE OBVEZNIKA PDV-a

Neprofitna organizacija koja je obveznik PDV-a treba na vrijednost nastalog manjka obračunati PDV primjenom odgovarajuće stope ako je riječ o manjku imovine kod koje je propisana obveza obra-čuna PDV-a odnosno ako je riječ o imovini kojom se koristi za obavljanje oporezive djelatnosti. Naime, u skladu s čl. 26. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. – 41/17.), kod pore-znog se obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem do-bara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske komove i manj-kova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manj-kovi uslijed više sile predstavljaju manjkove (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene na temelju očevidnika nadležnog tijela za procjenu štete. Ako se neprofitna organizacija bavi proizvodnjom i uz to je obveznik PDV-a, tehnološki manjkovi koji nastaju u procesu proizvodnje sma-traju se manjkovima na koje se ne obračunava PDV. Na popisom utvrđeni višak ne obračunava se PDV.

4.4. RASHODOVANJE DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE

Rashodovanje predstavlja trajno povlačenje imo-vine iz uporabe jer se više ne može koristiti, a pri-jedlog za rashodovanje imovine može dati popisno povjerenstvo. Jedan od zadataka popisnog povje-renstva je i utvrditi koja imovina nije više u uporabi, od koje se imovine ne očekuju koristi u budućnosti te koja se imovina treba dati na uništavanje. Nakon donošenja odluke o rashodovanju imovine, ona se povlači iz uporabe te se uništava ili otuđuje (npr. prodaja, darovanje, davanje na zbrinjavanje i sl.).

Sama odluka o rashodovanju ne znači i „brisanje“ imovine iz evidencije sve do njezina fizičkog otuđenja.

4.5. OTPIS POTRAŽIVANJA I OBVEZAZakonski zastupnik neprofitne organizacije do-

nosi odluku o otpisu potraživanja kada su ona za-starjela ili nenaplativa. Potraživanja po osnovi ispo-ruka dobara i usluga zastarijevaju u roku od 3 godine od nastanka potraživanja ako nisu poduzete radnje vezane uz prekid zastare. Ako su potraživanja zastar-jela ili nenaplativa, može se donijeti odluka o njiho-vu otpisu. Pritom je potrebno imati na umu da otpis potraživanja prema fizičkim osobama može dovesti do obračuna doprinosa, poreza i možebitnog prireza.

Otpisom potraživanja nastaju rashodi. Knjiženje se provodi na način da račun 4622 – Otpisana potra-živanja duguje, a račun potraživanja koje se otpisu-je – potražuje. Ako se naknadno naplate otpisana potraživanja, potrebno je provesti knjiženje na na-čin da račun 1111 – Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka duguje, a račun 3632 – Naplaćena otpisana potraživanja potražuje.

Posljedica otpisa obveza je nastanak prihoda. Dugovanje se ne može otpisati jer dug može samo otpustiti vjerovnik, a ne dužnik. No, ako su obve-ze zastarjele, može se donijeti odluka da se obveza neće namiriti i da će se isticati rok zastare ako vje-rovnik traži plaćanje svog potraživanja. Na temelju navedenoga može se zadužiti račun obveze, a račun 3631 – Otpis obveza odobriti.

5. POSLJEDICE NEPROVOĐENJA POPISA IMOVINE I OBVEZA

Neprovođenje popisa imovine i obveza predstav-lja prekršaj prema čl. 45. st. 1. t. 15. Zakona za koji su propisane novčane kazne za neprofitnu organizaci-ju kao pravnu osobu te za njezina zakonskog zastu-pnika. Naime, propisano je da će novčanom kaznom biti kažnjena neprofitna organizacija ako ne popiše imovinu i obveze sukladno odredbama Zakona (čl. 20.). Visina novčane kazne ovisi o tome kakvo knji-govodstvo vodi neprofitna organizacija. Sljedeća sli-ka prikazuje visinu propisane kazne ovisno o tome kakvo knjigovodstvo vodi neprofitna organizacija.

9 Slika 2. Novčana kazna za neprovođenje popi-sa imovine i obveza

KAZNA ZANAČIN VOĐENJA POSLOVNIH KNJIGA

DVOJNO KNJIGOVODSTVO

JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO

NEPROFITNU ORGANIZACIJU

5.000,00 – 200.000,00 kn

1.000,00 – 50.000,00 kn

ZAKONSKOG ZASTUPNIKA NO

5.000,00 – 20.000,00 kn

1.000,00 – 10.000,00 kn

S obzirom na visinu kazni, neprofitna organizaci-ja treba pristupiti provođenju popisa imovine i ob-veza krajnje ozbiljno i profesionalno.

6. ZAKLJUČAKNeprofitna organizacija obvezna je provesti popis

imovine i obveza i na kraju svake poslovne godine. Smatramo da je provođenje popisa imovine i obveza zakonska obveza svih neprofitnih organizacija neo-


visno o tome kako vode poslovne knjige. Popis imo-vine i obveza treba obaviti s datumom na koji se sa-stavljaju financijski izvještaji (31. prosinca). Popisno povjerenstvo koje je imenovao zakonski zastupnik neprofitne organizacije odgovorno je za provođenje popisa. Nakon provedenog popisa, popisno povje-renstvo sastavlja izvještaj na temelju kojeg zakon-ski zastupnik neprofitne organizacije donosi odlu-ke o načinu knjiženja nastalih popisnih razlika i o

terećenju odgovornih osoba. Popisne razlike mogu biti višak ili manjak. Manjak može biti na teret ne-profitne organizacije, radnika ili odgovorne osobe. Svrha provođenja popisa nije samo utvrditi popisne razlike nego utvrditi i stanje imovine i obveza te se stoga nakon provedenog popisa najčešće provodi procedura koju je propisala neprofitna organizacija koja posljedicu može biti rashodovanje imovine od-nosno otpis potraživanja ili obveza.

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj. UDK 336.12/617.2

Naglasci iz pojedinih područja rada neprofitnih organizacija

�Mogu li se izvori financiranje steći iz zarade u obavljanju nekih od najčešće doticanih djelatnosti te ako mogu, za što se smiju upotrijebiti?

� U čemu je poseban porezni položaj neprofitnih organizacija?

� Treba li se do kraja godine možda mijenjati fi-nancijski plan za 2017. godinu?

No, na temelju saznanja iz ovog članka, nije mo-guće u potpunosti poštovati propise koje određuju način rada neprofitnih organizacija, nego su ona samo smjernice za daljnja proučavanja.

2. UGOSTITELJSTVOUgostiteljsku djelatnost uređuje Zakon o ugosti-

teljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15. i 121/16.). Ugostiteljska djelatnost je pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka te pružanje usluga smještaja. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati organizacije koje su izrijekom navedene u Zakonu o ugostitelj-skoj djelatnosti, dok se prethodno navedeni zakon ne primjenjuje na određene radnje iz ugostiteljske djelatnosti kada ih obavljaju neke posebne vrste pravnih osoba. Tada su za te radnje propisana i ra-znovrsna ograničenja.1

1 Detaljnije o navedenome može se u obliku pitanja i odgovora proči-tati u ovom Prilogu.

S obzirom na to da se svakodnevno postavljaju te-meljna pitanja iz poslovnog okruženja koja se od-

nose na neprofitne organizacije koje prikazuju poslovne promjene u sustavu neprofitnog računovodstva, ovim se člankom daju najvažnije odrednice nekih područja koja su zanimljiva neprofitnim organizacijama.

1. UVODU praksi neprofitnih organizacija svakodnevno

se postavljaju zahtjevi za financiranjem rada iz izvo-ra koji nisu izvorno njima svojstveni. Oni mogu biti povezani i s gospodarskim djelatnostima. U nekim slučajevima neprofitne organizacije imaju poseban položaj u poreznom sustavu te im je stoga dopušte-no nešto što nije dopušteno trgovačkim društvima.

Neke su neprofitne organizacije u 2017. godini trebale provesti samoprocjenu poslovanja i po po-trebi sastaviti akcijski plan otklanjanja uočenih ne-pravilnosti. Za 2017. godinu po prvi je put usvojen financijski plan prema metodologiji koja uključuje razvrstavanje prihoda i rashoda po propisanoj me-todologiji te će se po prvi put u 2018. godini provjeri-ti izvršenje tog plana. U članku se, između ostaloga, odgovora na sljedeća pitanja:

NOVO! IZDANJE 2017.VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje KNJIGE

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

(skupina autora)U neprofitnom sustavu u Republici Hrvatskoj, ako se isključe proračuni i proračunski korisnici, na-

lazi se više desetaka tisuća pravnih osoba kojima cilj nije stjecanje dobitka. Njih se s računovodstvenog motrišta smatra neprofitnim organizacijama. Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 ♦ faks: 01/ 4699-766 ♦ e-pošta: [email protected]


9 Shema 1. Ugostiteljska djelatnost i osobe koje ih mogu obavljati

Ugostiteljska djelatnost

(čl. 5. Zakona)

ugostiteljske obrazovne ustanove

Hrvatski planinarski

savez i njegove članice

samo priprema i usluživanje

napitaka, pića. slastica i slično

amaterske sportske udruge

Hrvatska glazbena mladež

muzeji i galerije koje obavljaju

muzejsku djelatnost

ustanove koje obavljaju

kazališnu djelatnost

udruge

učenički centri

Hrvatski ferijalni savez

lovačke

studentski centri

Hostelski savez

ribičke

javna ustanova “Memorijalni centara Domovinskog rata

Vukovar”

javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima

zdravstvene ustanove

u svojim poslovnim prostorijama i prostorima

u svojim prostorijama i prostorima za potrebe posjetitelja

u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za svoje potrebe

u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu

za svoje članove i članove međunarodnih glazbenih udruga

kojih je član ili partner

u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za posjetitelje muzeja

odnosno galerije

u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga

omladinskog turizma kojh su savezi članovi

u svojim planinarskim objektima prvenstveno za svoje članove i članove međunarodnih udruga

planinara kojih je savez član

u svojim klupskim prostorijima i prostorima za svoje članove i

druge registrirane lovce odnosno ribolovce

Trgovačka društva

Zadruge

Obrtnici

Trgovci pojedinci

Posebna skupina osoba

NOMOTEHNIKA - izrada općih akata(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)

S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA+ dodatak

KOMENTAR jedinstvenih nomotehničkih pravilaCijena za obje knjige u kompletu: 231,00 kn


9 Shema 2. Osobe i radnje na koje se ne primjenjuje Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Vrsta usluge Vrsta pravne osobe Tko pruža Gdje se pruža Kada se pruža Kome se pruža Namjena

Smještaj i prehrana

ustanove(čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona2)

– socijalne skrbi – zdravstva – odgoja i obrazovanja – druge slične ustanove

djelatnici navedenih ustanova

– djelatnicima i korisnicima tih ustanova

– djelatnicima i korisnicima neke od navedenih ustanova

neimenovane osobe(čl. 6. st. 1. t. 2. Zakona)

djelatnici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova

– pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske

– djelatnicima Ministarstva obrane

– djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova

– pripadnicima ministarstava obrane i oružanih snaga drugih država

Savez izviđača Hrvatske i njegove udruge – članice(čl. 6. st. 1. t. 3. Zakona)

– članovima Saveza izviđača Hrvatske

– članovima Svjetske organizacija izviđačkog pokreta

radi obavljanja djelatnosti udruge

– prehrana „topli obrok“

– napitci – bezalkoholna

pića

– pravne i fizičke osobe – (čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona) – državna tijela – (čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona) – tijela jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave

– (čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona)

u svojim prostorijama i prostorima

za vrijeme trajanja radnog vremena

djelatnicimabez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarskih koristi

– udruge – (čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona)

dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili aktivnost

svojim članovima

Pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka

dobrovoljna vatrogasna društva(čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona)

dobrovoljna vatrogasna društva

u svojim poslovnim prostorijama i prostorima

– za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja

– svoje članove – najviše do četiri puta

u jednoj kalendarskoj godini

– za vrijeme obilježavanja obljetnica

– članove drugih vatrogasnih organizacija

– prijava mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu najkasnije tri dana prije održavanja navedenih događaja

– za vrijeme obilježavanja ostalih vatrogasnih manifestacija

– građanima

– obvezno izdavanje čitljivog i točnog računa za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu

udruge umirovljenika(čl. 6. st. 1. t. 6. Zakona)

u svojim klupskim prostorijama

za članove udruga umirovljenika

bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi

udruge i ustanove nacionalnih manjina(čl. 6. st. 1. t. 8. Zakona)

u svojim prostorijama i prostorima

održavanja manifestacija

radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta

2 Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti


2.1. TRGOVINANeprofitne organizacije vrlo rado zalaze u područje trgovanja. No i tu postoji niz ograničenja3.

9 Shema 3. Neprofitne organizacije u Zakonu o trgovini

Osoba koja obavlja

trgovinu

Pravna osoba registrirana za obvljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini radi ostvarivanja dobitka ili drugog

gospodarskog učinka

Fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini radi ostvarivanja dobitka ili drugog

gospodarskog učinka

– minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine

– opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti u skladu s propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisimaOSIMako je riječ o prigodnoj prodaji na sajmovima, izložbama i sl.

Trgovac

svoje proizvode

prodaja na malo

Osobe koje nisu trgovci

pravne osobe (udruge, zadruge,

ustanove i sl)(čl. 5. st. 1. t. 6.

Zakona)

radi ostvarivanja svojih ciljeva

u skladu s odredbama svojih

akata

.........

u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u

skladu s posebnim propisima

na štandovima i klupama unutar

trgovačkih centara, ustanova i sl.

na štandovima i klupama izvan tržnica na malo

na kiosku

3 Detaljnije o navedenome može se u obliku pitanja i odgovora proči-tati u ovom Prilogu.

2.2. POREZINeprofitne organizacije imaju poseban položaj i u

poreznom sustavu. U nastavku se daju samo osnov-ne odrednice toga posebnog položaja.

2.2.1. Porez na dohodakU okviru primitaka fizičkih osoba nije jasno odre-

đeno koje se osobe smatraju neprofitnim organizaci-jama iako je to temelj za neke neoporezive primitke koje fizičkim osobama isplaćuju te neprofitne orga-nizacije. Smatramo da bi tu trebalo razmatrati samo one organizacije koje nisu obveznici poreza na dobi-tak, odnosno samo isplate povezane s onim dijelom djelatnosti za koji neprofitne organizacije koje jesu obveznici poreza na dobitak, to nisu.4

4 Detaljnije o službenim putovanjima kod neprofitnih organizacija možete pročitati u članku objavljenom u RRiF-u, br. 4/17. str. 58.

pretplatite se na elektroničko izdanje

Vaših omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr


9 Shema 4. Neprofitne organizacije u sustavu oporezivanja dohodaka

Neprofitne organizacije

svojim članovima pod istim uvjetima bez protučinidbe

dnevnice

tuzemstvo

utemeljeno na statutu i odlukama nadležnih tijela

neprofine organizacije

naknade prijevoznih troškova

primitci po osnovi prijevoza, u visini stvarnih izdataka

pod istim uvjetima

inozemstvo

izvor financiranja članarine koje nisu oporezive porezom

na dobitak

naknade troškova noćenja

primitci po osnovi noćenja, u visini stvarnih izdataka

vezani su uz obavljanje djelatniosti neprofitne

organizacije

računi za uslugu glase na neprofitnu

organizaciju

per diem

za neprofitnu organizaciju po njezinu nalogu

obavljaju poslove iz njihova djelokruga

naknade za uporabu privatnog automobila

u službene svrhe

do propisanih svota

do isplate troškova sl. putovanja u kalendarskoj godini fizička osoba nije ostvarila primitke po osnovi

nesamostalnog rada ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak

čl. 9. st. 1. t. 11. Zakona o porezu na dohodak

do isplate troškova sl. putovanja u kalendarskoj godini fizička osoba

je ostvarila primitke po osnovi nesamostalnog rada ili primitke od

kojih se utvrđuje drugi dohodakčl. 9. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na

dohodak

npr. - posebna radna ili svečana odjeća obilježena nazivom ili

znakom neprofitne organizacije- sistematski kontrolni liječnički

pregled - obrazovanje i izobrazba

pomoći i potporečl. 8. st. 2. t. 9. Zakona o porezu na dohodak

službena putovanja fizičkih osoba

čl. 9. st. 1. Zakona o porezu na dohodak

primitci koji se osiguravaju svim

članovimačl. 54. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak

2.2.2. Porez na dobitakIako ih se izrijekom na navodi kao neprofitne

organizacije, one se prepoznaju u osobama koji-ma je dopušteno paušalno oporezivanje porezom na dobitak (… političke stranke, udruge, turističke zajednice...). Samo je tim (neprofitnim) organiza-cijama dopuštena mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dobitak5.

Dvije se pretpostavke moraju ispuniti da bi na-vedene organizacija bili obveznici poreza na do-bitak: moraju obavljati gospodarsku djelatnost i njezino neoporezivanje treba dovesti do stjeca-nja neopravdanih povlastica na tržištu. Sadržaj-no određenje pojma gospodarske djelatnosti ure-

5 Detaljnije o tome se može pročitati u članku: Dremel, N. (2016). Pore-zni položaj neprofitnih organizacija od 1. siječnja 2017. godine. Računo-vodstvo, revizija i financije, XXVI (2), str. 295-301.

đeno je Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 115/16.), dok za to stvara li neoporezivanje te dje-latnosti neopravdane povlastice na tržištu, nije ja-sno određeno. Je li neka od navedenih osoba obve-znik obračunavanja poreza na dobitak, prosuđuje se od slučaja do slučaja i od godine do godine kod iste organizacije6.

O načelnim odredbama koje bi mogle biti puto-kaz za samostalno određivanje statusa organizacije u sustavu oporezivanja porezom na dobitak, izjasni-lo se Ministarstvo financija, Porezna uprava7. Na-pominje se da ne postoji zakonska odredba prema

6 Detaljnije o tome se može pročitati u knjizi Računovodstvo neprofit-nih organizacija, RRiF d.o.o., 2017.

7 Dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Porezni%20status%20neprofitnih%20pravnih%20osoba.pdf. Pristupljeno 20. stu-denog 2017.


kojoj bi navedene organizacija postale obveznicima poreza na dobitak tek nakon što za to dobiju rješenje Porezne uprave. Stoga oprez! Upućuju se sve nepro-

fitne organizacije ako dvoje oko toga jesu li obve-znici poreza na dobitak ili ne, da porazgovaraju sa svojom Poreznom upravom.

9 Shema 5. Neprofitne organizacije u sustavu oporezivanja dobitka

Neprofitne organizacije(... vjerske zajednice,

političke stranke, sindikati, komore, udruge,

umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna

društva, zajednice tehničke kulture, turističke

zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije)

čl. 2. st. 6. Zakona o porezu na dobit

može se primjenjivati ako samo obavlja djelatnost po osnovi koje je organizacija

obveznik poreza na dobitakčl. 5. b st. 2. Zakona o

porezu na dobit

može se primjenjivati ako po osnovi djelatnosti za

koju je obveznik poreza na dobitak ostvaruje više od 50

% ukupnih prihodačl. 5. b st. 2. Zakona o

porezu na dobit

zahtjev za plaćanje poreza u paušalnoj svoti Poreznoj upravi

najkasnije 15 dana nakon početka poreznog razdoblja,

odnosno 8 dana od dana početka obavljanaj djelatnosti

godišnji porez utvrđuje Porezna uprava rješenjem

u roku od 15 dana od dana isteka poreznog razdoblja podnosi se

izvješće Poreznoj upravi (obrazac PD-PO)

evidencija o prihodima

porezna osnovica je dobitak koji se utvrđuje prema

računovodstvenim pripisima kao razlika

prihoda i rashodačl. 5. st. 1. Zakona o

porezu na dobit

paušalna svotačl. 5. b st. 1. Zakona o

proezu na dobit

3. SAMOPROCJENA, PLANIRANJEIako je Zakon o financijskom poslovanju i raču-

novodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon) jedinstven i odnosi se načelno na poslovanje svih neprofitnih organizacija koje se

takvima smatraju prema propisima na temelju kojih su osnovane, svi dijelovi Zakona se ne odnose na sve neprofitne organizacije pa time se ni svi provedbe-ni propisi ne odnose na sve neprofitne organizacije koje se prema biti svog poslovanja smatraju nepro-fitnim organizacijama.

9 Shema 6. Osnovna podjela neprofitnih organizacija prema obuhvatu Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije

opće odredbe

neprofitne organizacije koje obvezno vode

dvostavno knjigovodstvo

posebne odredbe

neprofitne organizacije koje dragovoljno vode

dvostavno knjigovodstvo

samoprocjenapolitičke stranke

sve neprofitne organizacije koje

u ovoj shemi nisu posebno

navedene

javno ne objavljuju financijske izvještaje

neprofitne organizacije koje vode jednostavno

knjigovodstvo

financijski planovi

godišnja revizija financijskih izvještaja

neke organizacije

vjerske zajednice

ustanove čiji su osnivači fizičke

osobe i neke pravne osobe

sindikati i udruge poslodavaca

djelomična primjena Zakona

potpuna primjena Zakona

potpuno isključenje iz Zakona

Izvor: Izradila autorica prema Zakonu

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI


3.1. SAMOPROCJENASamoprocjena se odnosi na one neprofitne orga-

nizacije koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo (osim političkih stranaka). Napominjemo da se do 30. ožujka 2017. godine morala napraviti samopro-cjena učinkovitosti i djelotvornosti funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2016. godinu popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola (dalje: Upitnik). Samoprocjenu je trebao provesti zakonski zastupnik neprofitne organizacije. Ona se bez pozi-va ne predaje ni jednoj instituciji, nego je dio doku-mentacije neprofitne organizacije koja se zadržava u neprofitnoj organizaciji.

No svakako se ne smije zanemariti obveza za-konskog zastupnika da o samoprocjeni izvijesti najviše tijelo neprofitne organizacije (koje se če-sto naziva skupština, ali može imati i drugi na-ziv), odnosno tijelo koje je na temeljem najvišeg akta (koji se često naziva statut) za to ovlašteno. Ta tijela ovo izvješće primaju na znanje.

Neke neprofitne organizacije možda su trebale sastaviti i akcijski plan za poboljšavanje sustava fi-nancijskog upravljanja i kontrola u odnosu na 2016. godinu. Njega je trebao sastaviti zakonski zastupnik do kraja ožujka 2017. godine ako je riječ o neprofitnoj organizaciji koja je ostvarila u 2016. godini prihode u svoti od 3.000.000,00 kn ili više te ako je odgovor na ikoje pitanje iz Upitnika koji je sastavljen za 2016. godinu bio negativan ili djelomično potvrdan. Ak-cijskim se planom navode aktivnosti i osobe koje su odgovorne za njihovo izvršenje kako bi se njima ot-klonile okolnosti koje su dovele do takvih odgovora. Tim su se planom trebali utvrditi i rokovi u kojima će se otkloniti nepravilnost.

Ako se ne provodi samoprocjena funkcionira-nja sustava financijskog upravljanja i kontrola, prekršajno će odgovarati neprofitna organizacija i njezin zakonski zastupnik.

Pitanja iz Upitnika neizravno upućuju neprofitne organizacije da urede poslovanje po područjima na koja se pitanja odnose. Naime, pitanja izlaze izvan okvira pravila djelovanja odnosno aktivnosti koje su propisane nekim propisima pa se stoga traži unu-tarnje uređenje djelovanja8.

3.2. PLANIRANJEZakon je dao osnovne smjernice za financij-

sko planiranje, a Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju finan-cijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15., dalje: Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja) detaljno propisao metodologiju plani-ranja. Ministarstvo financija dalo je i uputu za me-todologiju planiranja, ali samo u dijelu koji se odnosi na način uključivanja planiranog rezultata poslova-nja u financijski plan9. Prvi financijski plan prema detaljno propisanoj metodologiji neprofitne organi-zacije morale su sastaviti i donijeti do kraja 2016. go-dine za 2017. godinu. Dakle, za 2017. godinu po prvi put treba su se pratiti izvršavanje tako usvojenoga financijskog plana. Stoga se njegovo izvršavanje mora obvezno pratiti po skupinama računa. Izvrša-vanje se, u načelu, prati kroz račune glavne knjige.

9 Shema 7. Sastavnice financijskog plana

Godišnji financijski plan

Plan prihoda i rashoda

Može i plan novčanih tijekova

Plan zaduživanja i otplata

Obrazloženje financijskog plana

Izvor: Izradila autorica prema Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja

Dakle, ako izostane ikoji dio financijskog plana, financijski plan nije sastavljen u skladu s pravnim okviru odnosno financijski plan ne čini samo plan prihoda i rashoda.

8 Detaljnije o tome može se pročitati u članku: Dremel, N. (2016)..Sa-moprocjena, planiranje i interni akt neprofitne organizacija. Računovod-stvo, revizija i financije, XXVI (11), str. 200-211

9 Dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/WEB%20METODOLOGIJA%20

IZRADE%20FINANCIJSKOG%20PLANA%20TE%20IZMJENA%20I%20DO-PUNA.pdf. Pristupljeno 22. studenog 2017.

9 Shema 8. Postupak donošenja (godišnjeg) financijskog plana

Prijedlog godišnjega financijskog

plana

- Sastavljaju ga osobe kojima je dano u nadležnost njegovo sastavljanje uz pomoć stručnih službi neprofitne organizacije

- Podnose ga zakonskom zastupniku

Podnošenje na usvajanje

Usvajanje do 31. prosinca

tekuće godine za sljedeću godinu

Zakonski zastupnik podnosi prijedlog financijskog plana skupštini ili nekom drugom statutom ovlaštenom tijelu

Skupšitna odnosno statutom ovlašteno tijelo usvaja godišnji financijski plan

Izvor: Izradila autorica prema Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja

Profesionalan savjet traži od profesionalca, a ne od prijatelja.

www.rrif.hr


3.2.1. Plan prihoda i rashodaFinancijski plan u planu prihoda i rashoda radi

se na temelju načela nastanka događaja. Prihodi i rashodi u financijskom planu raspoređuju se naj-manje na skupine računa iz Računskog plana za neprofitno računovodstvo. Riječ je o upotrebi eko-nomske klasifikacije.

Skupine računa iz računskog plana prikazuje shema 9.

9 Shema 9. Skupine računa prihoda i rashoda iz računskog plana za neprofitno računovodstvo

Prihodi Rashodi

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 41 Rashodi za radnike

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 42 Materijalni rashodi

33 Prihodi prema poseb-nim propisima 43 Rashodi amortizacije

34 Prihodi od imovine 44 Financijski rashodi35 Prihodi od donacija 45 Donacije36 Ostali prihodi 46 Ostali rashodi

37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 47

Rashodi vezani uz finan-ciranje povezanih ne-profitnih organizacija

No, prema odredbi čl. 16. Pravilnika o sustavu fi-nancijskog upravljanja, u financijskom planu mora biti vidljiv i planirani rezultat godine u kojoj se do-nosi financijski plan. Dakle, u financijskom planu za 2017. godinu mora biti vidljiv planirani rezultat za 2017. godinu (višak ili manjak prihoda), odnosno, u financijskom planu za 2018. godinu treba biti na-značen i planirani višak / manjak za 2018. godinu.

3.2.2. Izvršenje plana prihoda i rashoda za 2017. godinu

S obzirom na to da će o izvršenju financijskog plana za 2017. godinu trebati u 2018. godini izvi-jestiti nadležna tijela i da bi njegovo izvršenje tre-balo biti u zadanim okvirima koji uključuju i eko-nomsku klasifikaciju (raspored prihoda i rashoda po skupinama računa iz propisanog računskog plana za neprofitno računovodstvo), upozorava se na neke mogućnosti promjene izvornih vrijednosti usvojenog plana prihoda i rashoda, a da se ne mora pristupiti promjenama plana prihoda i rashoda po proceduri propisanoj za donošenje financijskog plana. Ako se izišlo iz zadanih okvira, najkasnije do kraja 2017. godine potrebno je promijeniti plan prihoda i rashoda za 2017. godinu, odnosno, u na-čelu se nije smjelo izlaziti iz dopuštenih okvira pri-je tih promjena.

U nastavku se razmatraju samo dvije okolnosti: prenamjena i značajno odstupanje.

Prema odredbi čl. 18. Pravilnika o sustavu finan-cijskog upravljanja, financijski plan ne treba izmije-niti ako se svote na rashodnim stavkama usvojenoga financijskog plana smanjuju, a druge se povećavaju. O preraspodjeli u prihodima se ne govori.

Bitno je napomenuti da se na temelju preraspo-djele ne mogu stvarati nove stavke rashoda, od-nosno ne smije nastajati nova vrsta rashoda.

Do koje se svote može smanjivati određena stavka rashoda te, ako tako odredi neprofitna organizacija, do koje se može povećavati stavka koja ima izvor u ovom smanjenju, određuje sama neprofitna organi-zacija, odnosno njezino najviše tijelo u odnosu na izvorni plan, odnosno ono koje je za donošenje ta-kvih odluka ovlašteno na temelju statuta odnosno, smatramo, općeg akta najviše razine. Bitno je na-pomenuti i da se stavke odnose na vrste rashoda na razini skupine računskog plana. Dakle, ako npr. nije bila planirana kupnja uredskog materijala, a pla-nirana je kupnja računalnih usluga, plan prihoda i rashoda nije se mijenjao jer su obje vrste troška raz-vrstane na računima skupine 42 – Materijalni rasho-di pa se bez ikakvih poteškoća u vezi s izvršavanjem plana može pristupiti kupnji uredskog materijala.

Usvojeni godišnji financijski plan ne treba mije-njati ni ako ne nastupe značajna odstupanja nasta-lih prihoda i rashoda u odnosu na (izvorno) planira-ne. Što je značajno odstupanje, određuje neprofitna organizacija u svom aktu (ili najvišem ili nekom drugom). Je li riječ o odstupanju u okviru planiranih skupina računa prihoda odnosno rashoda ili se ono odnosi na ukupne prihode i rashode? Može li se zna-čajno odstupanje odnositi na nepostojeće stavke?

Koji je međuodnos preraspodjele i značajnog od-stupanja u odnosu na izvorno planirane rashode, Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja nije ure-dio. Odnosi li se i jedna i druga okolnost na izvorno usvojene stavke ili ne?

U nastavku se daje jedan od pogleda na ta pitanja.Pretpostavka za taj pogled je da je za preraspodje-

lu rashoda odobreno 20 %, bez ograničenja u postotku ili svoti povećanja rashoda na koje se preraspodjeljuju stavke rashoda. U ovom se primjeru preraspodijelila stavka 41 i usmjerila na stavku 45. Jednako tako kao beznačajno odstupanje u rashodima i prihodima je dopušteno odstupanje od 30 % i za uvećanje i za sma-njenje, bez daljnjih ograda. U ovom izračunu zanema-rili smo da kao sastavni dio plana prihoda i rashoda mora navesti i planirani višak / manjak prihoda jer on nije bitan za ova razmatranja. Prema odluci skupštine, financijski plan mora biti uravnotežen. Naime, propisi ne zahtijevaju da financijski plan mora biti uravno-težen, no smatramo da bi radi dobroga financijskog upravljanja on trebao biti uravnotežen.

9 Tablica 1. Izvorni plan prihoda i rashoda (pove-zano s izvorima financiranja) – slučaj a)

Rashodi Prihodi Ukupno prihodiSkupina Svota Skupina 32 Skupina 34

41 100,00 80,00 20,00 100,0045 50,00 20,00 30,00 50,00

150,00 100,00 50,00 150,00

Napominje se da se prema propisanoj metodo-logiji ne trebaju upariti izvori financiranja (koji se često povezuju sa skupinama računa) sa skupinama prihoda. Što se može financirati iz kojih prihoda, određuje sama neprofitna organizacija. U našem primjeru uz skupine rashoda povezani su prihodi s određenih skupina računa. Stoga se predvidjelo da će se rashodi skupina 41 i 45 financirati djelomično iz skupina prihoda 32 i 34. No, moglo se odrediti da se ukupni rashodi financiraju iz ukupnih prihoda.


9 Tablica 2. Izvorni plan prihoda i rashoda (bez povezivanja s izvorima financiranja) – slučaj b)

Rashodi PrihodiSkupina Svota Skupina Svota

41 100,00 32 120,0045 50,00 34 30,00

150,00 150,00

Ako se sagleda beznačajno odstupanje (stopa od 30 %) u odnosu na izvornu stavku, krajnje granice prihoda i rashoda u planu prihoda i rashoda do kojih se ne treba mijenjati financijski plan su:

Slučaj a)

Rashodi Prihodi

Skupina Izvorna svota

Svota odstupanjaGranična svota

mogućeg odstupanja

Skupina 32 Skupina 34

Smanjenje Povećanje Niža Viša Izvorna svota Smanjenje Povećanje

Granična svota mogućeg

odstupanjaIzvorna

svota Smanjenje Povećanje


odstupanjaNiža Viša Niža Viša

41 100,00 -30,00 +30,00 70,00 130,00 80,00 -24,00 +24,00 56,00 104,00 20,00 -6,00 +6,00 14,00 26,0045 50,00 -15,00 +15,00 35,00 65,00 20,00 -6,00 +6,00 14,00 26,00 30,00 -9,00 +9,00 21,00 39,00

Ukupno 150,00 -45,00 +45,00 115,00 195,00 100,00 -30,00 +30,00 70,00 130,00 50,00 -15,00 15,00 31,00 65,00

Slučaj b)

Rashodi Prihodi

Skupina Izvorna svota


odstupanjaSkupina Izvorna

svota


odstupanja41 100,00 70,00 130,00 32 120,00 84,00 156,0045 50,00 35,00 65,00 34 30,00 21,00 39,00

150,00 100,00 105,00 195,00

Ako je prenamjena dopuštena u stopi od 20 % u odnosu na osnovnu stavku, smatramo da se moguće preraspodjele ne mogu raditi nezavisno od krajnjih granica koje su utvrđene za beznačajno odstupanje.

Slučaj a)

Rashodi Prihodi

Skupina Izvorni plan

Moguća svota preraspodjele

Plan nakon preraspodjele

Skupina 32

Skupina 34

41 100,00 -20,00 80,00 80,00 20,0045 50,00 +20,00 70,00 20,00 30,00

150,00 0,00 150,00 100,00 50,00

Slučaj b)

Rashodi Prihodi

Skupina Izvorni plan

Plan nakon po preraspodjele Skupina Izvorni

plan41 100,00 80,00 32 120,0045 50,00 70,00 34 30,00

150,00 150,00 150,00

No, u slučaju a), bez obzira na ovu odredbu o preraspodjeli, smatramo da nije moguće postupiti prema preraspodjeli ako one premašuju izračunana značajna odstupanja. Primjerice, iako se sa stavke (skupine računa) 41 moglo prenijeti na stavku 45 – 20 jedinica, time se izlazi izvan okvira beznačajnog odstupanja (dopušteni raspon rashoda skupne 45 je 35 – 60) pa se stavka 45 ne može izvršavati u rasponu od 61 – 70 bez promjene plana prihoda i rashoda. S obzirom na to da nema promjena u prihodima, iz-vjesno je da su i izvorne vrijednosti prihoda u gra-

nicama dopustivoga beznačajnog odstupanja. Stoga treba donositi mudru odluku o tome što je beznačaj-no odstupanje, za što je potrebno poznavati poslo-vanje neprofitne organizacije. Značajno odstupanje ne mora biti određeno u postotku, nego ono može biti određeno i na druge načine, a može biti povezi-vanje postotka i apsolutnih svota.

Smatramo da bi radi sustava dobroga financijskog upravljanja bilo prirodno da se značajno odstupanje određuje u odnosu na usvojene skupine računa, a ne na ukupne prihode i rashode. Jednako tako mislimo da se radi dobroga financijskog upravljanja bezna-čajna odstupanja ne bi trebala odnositi na stavke koje nisu usvojene, osim ako nije riječ o prihodima. Upozorava se da će prekršajno odgovarati neprofit-na organizacija i njezin zakonski zastupnik ako se ne izradi i / ili usvoji financijski plan.

4. ZAKLJUČAKNeprofitne organizacije, s motrišta ovog članka,

one koje svoje poslovanje bilježe u neprofitnom ra-čunovodstvenom sustavu, prije no što donose po-slovne odluke, moraju sagledati pravni okvir u ko-jem ih donose kako ne bi izišle iz okvira dopustivog postupanja. Jedinstveni odgovor na to pitanje, kao i na niz drugih pitanja, ne postoji za sve statusno ra-zličite neprofitne organizacije (npr. turističke zajed-nice, dobrovoljna vatrogasna društva i sl.).

U vezi s obavljanjem gospodarskih djelatnosti, tre-ba sagledati, između ostaloga, nekoliko okolnosti:

1) Postoji li poseban zakon koji uređuje rad u toj djelatnosti kojim možda ne bi bilo nekim oso-bama (npr. udrugama, sindikatima, ustanova-ma i sl.) dopustivo obavljanje te vrste djelatno-sti? Jednako tako za te gospodarske djelatnosti mora postojati i pretpostavka u internim akti-ma tih organizacija.

2) Postaje li se obavljanjem tih gospodarskih dje-latnosti obveznikom poreza na dobitak?

3) Što se može iz djelatnosti neprofitne organiza-cije financirati iz tog izvora?

www.rrif.hr


Isplate primitaka fizičkim osoba koje nisu rad-nici u neprofitnoj organizaciji mogu u nekim okol-nostima, a poglavito kada je njezin primitak pove-zan sa službenim putovanjem, biti neoporezive, što nije dopušteno u profitnim organizacijama. Do kraja 2017. godine potrebno je pozorno provjeriti izvršavanje financijskog plana za 2017. godinu koji

je usvojen najmanje na skupinama računa iz ra-čunskog plana neprofitnog računovodstva. Treba provjeriti postoji li opasnost od njegova prekora-čenja izvan zadanih okvira koji se samo u dopusti-vim okolnostima mogu razlikovati od usvojenoga financijskog plana u dijelu koji se odnosi na plan prihoda i rashoda.

POSLOVNO DJELOVANJE

Darko MAREČIĆ, dipl. iur. UDK 658.6

Udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe u trgovini i zaštiti potrošača

kim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonice (Nar. nov., br. 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14.).

U obavljanju trgovine, trgovci te fizičke i pravne osobe iz čl. 5. st. 1. ZoT-a (što znači i NPO), obvezni su pridržavati se uvjeta i načina obavljanje trgovine te obveza i zabrana propisanih odredbama ZoT-a i svih drugih propisa, ovisno o načinu prodaje i pro-dajnom asortimana (npr. pridržavati se propisanih uvjeta, obveza i zabrana glede mjesta prodaje robe izvan prodavaonica, označavanja neprehrambenih proizvoda i označavanja hrane i dr.), a u slučaju pro-daje robe potrošačima za njihovu neposrednu upo-rabu ili uporabu u kućanstvu, obveza i zabrana pro-pisanih odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 41/14. i 110/15. – dalje: ZoZP). Naime, ovim se Zakonom uređuje zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim obli-cima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu, između ostaloga, i kroz propisivanje obveza i zabrana kojih su se trgovci obvezni pridržavati kad djeluju na tržištu odnosno u poslovnim odnosima s potrošačima te se uređuje propisivanje prava potrošača i načina ostva-rivanja tih prava u odnosu na trgovce. Prema ZoZP-u, za potrebe tog Zakona, trgovcem se smatra bilo koja osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profe-sionalne djelatnosti, uključujući i osobu koja nastupa u ime ili za račun trgovca, što znači i NPO kad obav-lja prodaju proizvoda potrošačima za njihovu nepo-srednu uporabu ili uporabu u kućanstvu.

2. ODGOVORI NA PITANJA IZ PODRUČJA TRGOVINE

� Uz koje uvjete udruge i druge neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine?

Uz koje uvjete udruge, ustanove i sl. neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine, propisano je odredbom čl. 5. st. 1. t.6. i st. 2. ZoT-a.

Djelatnost trgovine mogu obavljati udruge, ustano-ve i druge neprofitne prave osobe pod uvjetima i

na način propisan odredbama posebnog propisa kojima se uređuje obavljanje djelatnosti trgovine. Kad udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe obavljaju pro-daju proizvoda potrošačima za neposrednu potrošnju, u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača smatraju se trgovcima te su dužni pri-državati svih obveza propisanih odredbama toga zako-na. U nastavku ovog članka, dajemo sažeti prikaz odgo-vora na najčešće postavljana pitanja udruga, ustanova i drugih neprofitnih pravnih osoba iz područja trgovine i zaštite potrošača.

1. UVODNE NAPOMENETrgovina je gospodarska djelatnost kupnje i pro-

daje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti li drugog gospodarskog učinaka, a obavlja se kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo. Uvjeti i način obavljanja djelatnosti trgovine uređeni su odredbama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09.-odl.Ust.s., 68/13. i 30/14., dalje: ZoT) i njegovih provedbenih propisa. Djelat-nost trgovine mogu obavljati trgovci (fizičke i prav-ne osobe registrirane za obavljanje trgovine) i druge pravne i fizičke osobe taksativno navedene u čl. 5. st.1. ZoT-a, među njima i udruge, ustanove, zadru-ge i druge neprofitne pravne osobe (dalje: NPO), uz uvjete i na način propisan odredbama ovog Zakona. Trgovina se može obavljati u prodajnim objektima (skladištima, prodavaonicama, tržnicama na veli-ko), a trgovina na malo i izvan prodavaonica. Osim u slučaju propisanih iznimaka, djelatnost trgovine smije se obavljati u prodajnom objektu odnosno izvan prodavaonice samo ako je nadležno tijelo do-nijelo rješenje kojim je utvrđeno da su za prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja trgovina ispunjeni minimalni tehnički i drugi uvjeti propi-sani odredbama Pravilnika o minimalnim tehnič-


Tom je odredbom propisano da NPO, radi ostvariva-nja svojih ciljeva, a u skladu s odredbama statuta ili drugih općih akata, svoje proizvode mogu prodavati na malo izvan prodavaonica, na jedan ili više nači-na propisanih istom odredbom toga Zakona te ako ispunjavaju minimalne tehničke i druge uvjete iz čl. 12. istog Zakona, osim u slučaju prigodne prodaje.

Dakle, udruge, ustanove i druge neprofitne prav-ne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine uz ispu-njavanje sljedećih uvjeta: da je u odredbama statuta ili drugog općeg akta, u popisu djelatnosti koje NPO može obavljati, navedena i djelatnost prodaje vla-stitih proizvoda na malo izvan prodavaonica (nije obavezno, ali je poželjno navesti jedan ili više nači-na obavljanja prodaje na malo izvan prodavaonica propisanih čl. 5. st. 1. t. 6. ZoT-a); da se djelatnost prodaje obavlja radi ostvarivanja statutom ili dru-gim općim aktom utvrđenog cilja zbog kojeg je NPO i osnovan, što znači da sredstava (prihod) ostvaren prodajom vlastitih proizvoda iskorištava isključivo za potrebe ostvarivanja tog cilja, a ne u svrhu ostva-rivanja profita odnosno podjele dobitka među čla-novima NPO-a; da NPO može obavljati prodaju na malo samo svojih (ne i tuđih bilo kupljenih bilo njoj darovanih) proizvoda; da se vlastiti proizvodi mogu prodavati samo na malo izvan prodavaonice, i to samo na jedan ili više načina iz čl. 10. st. 1. t., 2., 3., 4., 9. i 13. ZoT-a; da su za prodaju izvan prodavaoni-ce ispunjeni minimalni tehnički i drugi uvjeti iz čl. 12. ZoT-a, osim kad se prodaja obavlja za vrijeme i na mjestima održavanja prigodne prodaje.

Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, NPO ne može obav-ljati djelatnost trgovine, a ako bi NPO ipak obavljala trgovinu robe protivno propisanim uvjetima (npr. kupnja robe radi njene daljnje prodaje, prodaja tuđe ili vlastite robe na veliko ili u prodavaonici, ili na neki od nedopuštenih načina na malo izvan proda-vaonica, ili bez ispunjavanja minimalnih tehničkih uvjeta za prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja prodaja vlastite robe, a kada ti uvjeti mo-raju biti ispunjeni), tada bi bila riječ o neregistrira-noj djelatnosti trgovine, što je sankcionirano odred-bama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar. nov., br. 61/16.). Ako NPO želi obavljati djelatnost trgovine na ostale nači-ne koji joj odredbama ZoT-a nisu dopušteni, trebao bi osnovati trgovačko društvo i djelatnost trgovine upisati u sudski registar.

� Na koje sve načine udruga može, a na koje ne smije obavljati djelatnost trgovine?

Udruga i druge NPO mogu obavljati prodaju svo-jih proizvoda izvan prodavaonica na jedan ili više od slijedećih načina: na štandovima i klupama izvan tržnica na malo; na štandovima i klupama unutar ustanova, trgovačkih centara i sl.; putem kioska; pri-godnom prodajom; u prostorima kulturnih, sakral-nih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstve-nih i drugih javnih ustanova te u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode.

Udruge i druge NPO ne mogu obavljati prodaju svojih proizvoda na veliko, na tržnicama na malo, pokretnom prodajom, prodajom putem automata i prodajom na daljinu (TV prodaja, prodaja putem ka-taloga, putem interneta i putem telefona).

� Smije li udruga obavljati komisijsku prodaju?Komisijska prodaja (negl. commission sale., njem.

kommissionshandel) jedan je od načina pružanja usluga u trgovini u kojem sudjeluje komisionar (pro-davatelj), s jedne strane, i njegov komitent (vlasnik robe), s druge strane. Ugovorom o komisionoj pro-daji komisionar se obvezuje da će za ugovorenu na-knadu (proviziju) od komitenta preuzeti ugovorenu količinu robe te ju, u svoje ime ali za račun komi-tenta, prodavati potrošačima. Kako je odredbom čl. 5. st. 1. t. 6. ZoT-a propisano da udruga i drugi NPO mogu obavljati prodaju na malo izvan prodavaonica samo svojih proizvoda, smatramo da udruga i drugi NPO na temelju ugovora o komisijskoj prodaji ne bi mogli obavljati prodaju robe koja je predmet ugovo-ra u svoje ime i za račun komitenta, jer to nije njezina roba, nego tuđa roba (roba u vlasništvu komitenta).

� Prema Zakonu o trgovini, udruga može obavljati prodaju na propisane načine samo svojih proizvoda. Znači li to da se mogu prodavati samo oni proizvodi koje izrade članovi udruge ili proizvodi koje namje-ravamo prodavati mogu izraditi i drugi proizvođači?

Odredbom čl. 5. st. 1. t. 6. ZoT-a propisano je da udruge i slični NPO-i mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva obavljati prodaju svojih proizvoda na malo izvan prodavaonica na način iz čl. 10. st. 1. t. 2., 3., 4., 9. i 13. istog Zakona. Ni navedenom odredbom ni ostalim odredbama toga Zakona nije definirano što se smatra vlastitim proizvodima udruge ili drugog NPO-a. Stoga, pojam „svoje“ (proizvode) treba tu-mačiti prema cilju koji je zakonodavac želio postići propisivanjem takva uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine od strane udruga i drugih NPO-a (tzv. te-leološko tumačenje pravne norme). Propisivanjem uvjeta uz koje udruge i drugi NPO-i mogu obavlja-ti djelatnost trgovine svakako nije bila onemogućiti takvim pravnim osobama obavljati trgovinu, nego ograničiti njezino obavljanje u odnosu na oblike (na-čine) obavljanja trgovine i podrijetlo proizvoda koji su predmet prodaje u odnosu na trgovce. Naime, dok je trgovcima obavljanje djelatnosti trgovine osnovna djelatnost koju oni obavljaju radi ostvarivanja dobit-ka na tržištu (zbog čega tu djelatnost moraju upisati u odgovarajući registar), dotle udruge i drugi NPO-i prodaju robu isključivo radi ostvarivanje svojih cilje-va i bez namjere stjecanja dobitka. Ako bi se udruga-ma i drugim NPO-ima omogućilo da obavljaju dje-latnost trgovine tako da mogu kupovati proizvode radi njihove daljnje prodaje, tada se ne bi razlikovali od trgovaca. Međutim, pojam „svoji“ proizvodi ne treba tumačiti restriktivno na način da to moraju biti proizvodi koje su izradili članovi udruge ili drugi NPO-i, nego ekstenzivno, što znači da proizvode koji su predmet prodaje mogu izraditi ili doraditi i drugi (vanjski) proizvođači, u skladu s idejnim rješenjima udruge ili drugog NPO-a, a da ti proizvodi materija-lom od kojeg su izrađeni, izgledom ili na drugi na-čin upućuju na određenu udrugu ili drugi NPO od-nosno određeno mjesto, događaj ili aktivnost kojom se udruga ili drugi NPO bavi. Bitno je da je izgled i namjena proizvoda koji su izradili članovi udruge ili prema idejnom rješenju NPO-a vanjski proizvođači, izravno povezana s ostvarivanjem ili služi ostvariva-nju cilja zbog kojeg je udruga osnovana.


Primjerice, proizvodi koje članovi NPO-a sami izrađuju i dalje prodaju su: kolači i/ili druga jela koje su izradili članovi udruge osnovane radi očuvanja autohtonih jela; narodne nošnje ili lutke obučene u narodne nošnje koju su izradili članovi udruge osno-vane radi očuvanja narodnih običaja; med i pčeli-nji proizvodi koje su proizveli članovi medarskih udruga; vino i proizvodi od grožđa koje su proizveli članovi vinarskih udruga; radovi i predmeti koje su izradili učenici članovi učeničkih zadruga i učenici strukovnih škola i sl. Primjer proizvoda koje prema idejnom rješenju izrađuju ili dorađuju vanjski proi-zvođači: majice, bedževi i drugi predmeti s utisnu-tim znakom dobrovoljnoga vatrogasnog društva; knjige i druge tiskane publikacije u kojima se opisuje ratni put određene braniteljske udruge, majice i kape s utisnutim grbom i logom ratne postrojbe; mini-skulpture, replike izložbenih predmeta, ilustrativne knjige s prikazom izložbenih primjeraka u određe-nom muzeju, galeriji i sl., a koji su izrađeni na temelju narudžbi tih ustanova; vodilice za pse, posudice za jelo, privjesci za ključeve s otisnutim logom udruge za zaštitu ili zbrinjavanje pasa lutalica i tome sl.

� Na kojim sve mjestima udruga može obavljati prodaju svojih proizvoda sa štandova i uz koje uvjete?

Udruga i drugi NPO može obavljati prodaju svojih proizvoda na: a) štandovima i klupama izvan tržni-ca na malo (na javno prometnim površinama: uli-ce, ugibališta uz javne ceste, trgovi, parkovi, šetnice i dr., te na površinama koje imaju pristup s javno-prometnih površina: dvorišta i drugi otvoreni pro-stori u vlasništvu ili na korištenju pravnih ili fizičkih osoba); b) štandovima i klupama unutar trgovačkih centara i sl. ustanova; i c) u prostorima sportskih, kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških i dru-gih javnih ustanova te na prostorima koji su progla-šeni zaštićenim područjem prirode (nacionalni par-kovi, parkovi prirode i dr.); e) na mjestima i u vrijeme održavanja prigodne prodaje.

Prodaja na štandovima i klupama na otvorenim prostorima izvan tržnica na malo i prigodnom pro-dajom može se obavljati samo na mjestima javno-prometnih površina koja su u tu svrhu (svrhu proda-je) određena odlukom predstavničkog tijela općine / grada na kojem se obavlja prodaja, a na (privatnim) površinama koje imaju pristup s javno-prometnih površina, na onim mjestima za koja je, na zahtjev udruge ili drugog NPO-a, predstavničko tijelo općine / grada na čijem se području nalazi površina, izdalo odobrenje. Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (općine / grada) nije odlukom odredilo mjesta na javno-prometnim površinama na kojima je dopuštena prodaja robe, tada se na javno-promet-nim površinama te općine / grada takva prodaja ne može obavljati.1 Pojedine općine / gradovi svojim odlukama o komunalnom redu ili korištenju javnim površinama, mogu propisati dodatne zahtjeve (npr. ishođenje lokacijskog odobrenja od strane upravnog odjela nadležnog za komunalne poslove, plaćanje naknade i / ili porez za korištenje javnom površi-nom, izgled prodajnog štanda i dr.) ili se dodatni

1 Mišljenje Ministarstva gospodarstva, KLASA 330-01/15-02/25, URBROJ 526-05-01/1-15-2, od 28. siječnja 2015.

zahtjevi, ovisno o namjeni javne površini, mogu propisati posebnim zakonima (npr. za korištenje po-morskim dobrom potrebno je ishoditi koncesijsko odobrenje, za korištenje površinom unutar zaštiće-nog područja prirode dopuštenje pravne osobe koja upravlja tim područjem i dr.) i tada je potrebno ispu-niti i te zahtjeve (ishoditi dozvole, koncesije, rješenja i platiti naknadu). Za prodaju proizvoda s prodajne klupe odnosno štanda unutar zatvorenih prostora trgovačkih centara, sportskih, kulturnih, prosvjet-no-pedagoških, sakralnih i drugih ustanova, uvjeti nisu propisani, što ne isključuje pravo vlasnika od-nosno korisnika tog prostora uvjetovati prodaju skla-panjem ugovora za postavljanje prodajnih klupa ili štandova, plaćanje zakupnine i sl.

Za obavljanje prodaje s klupa i sa štandova na svim prostorima i prostorijama, osim u slučaju pri-godne prodaje, potrebno je od mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno u Gradu Zagrebu ishoditi rješenje o tome da su ispunjeni minimalni tehnički i drugi uvjeti kojima mora udo-voljavati prodajna klupa odnosno štand, a u sluča-ju prodaje hrane ili predmeta, opće uporabe i opći sanitarni i zdravstveni uvjeti u skladu s propisima o hrani. Prodaja robe ne može se započeti obavljati prije nego što nadležni ured ne izda rješenje. Sve što je navedeno za prodajnu klupu odnosno štand, pri-mjenjuje se i na prodaju robe iz kioska.

� Kao udruga proizvođača sira, namjeravamo obavljati prodaju svojih proizvoda na ugibalištima uz prometnice. Kakav mora biti izgled (dimenzije) pro-dajne klupe odnosno štanda?

Oblik, izgled ili dimenzije kupe ili štanda za-konom i podzakonskim propisima nije propisan, osim način njihova održavanja. Međutim, općine i gradovi mogu svojom odlukom propisati izgled (boju, oblik, dimenzije) prodajnog štanda, u kojem je slučaju potrebno izgraditi prodajnu klupu odno-sno štand u skladu s predmetnom odlukom. Dok je prodajna klupa nenatkrivena, dotle je prodajni štand natkriven te može imati s unutarnje stranice pregrade ili zatvorene prostore za čuvanje robe. Po-vršina klupe i štanda mora biti od materijala koji se lako čisti, bez oštećenja, a roba (osobito hrana) koja se izlaže na klupi ili štandu mora biti zaštićena od vanjskih štetnih utjecaja (prašine, ispušnih plinova motornih vozila) te vremenskih atmosferilija (kiše, sunca, vjetra i snijega). Ako se štandovi i klupe po-stavljaju na mjestima javno-prometnih površina, u tu svrhu određenih odlukom općine / grada, ili na drugom mjestu koje ima pristup s javno-prometne površine u skladu s odobrenjem nadležnog tijela op-ćine / grada, tada je nadležno tijelo općine / grada obvezno prije izdavanja odobrenja za lokaciju po-stavljanja prodajne klupe / štanda, osigurati pro-storije za zdravstveno-sanitarne potrebe prodajnog osoblja na udaljenosti od najviše 100 metara.

� Za vrijeme novogodišnjih blagdana namjerava se prodavati božićne i novogodišnje čestitke koje su izradili članovi udruge. Je li to dopustivo?

U konkretnom je slučaju riječ o prigodnoj proda-ji, pod kojom se smatra prodaja robe organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi. Prigodnom prodajom dopuštana je prodaja samo


proizvoda i robe koji su predmet organiziranja spo-menutih manifestacija i može trajati najdulje do 60 dana tijekom jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije. Prigodna pro-daja može se obavljati u zatvorenom prostoru i na otvorenim prostorima (prostorima javno-prometnih površina i na prostorima koja imaju pristup s javno-prometne površine). Ako se prigodna prodaja obavlja na prostorima javno-prometnih površina, može se obavljati samo na onim mjestima koja su u tu svrhu određena odlukom općine / grada, a za prodaju na mjestima (privatnih) površina koje imaju pristup s javno-prometnih, potrebno je od predstavničkog ti-jela općine / grada ishoditi odobrenje. Na mjestima održavanja prigodne prodaje, prodaja se obavlja naj-češće s prodajnih klupa ili štandova, a može se obav-ljati i iz kioska. Organizator prigodne prodaje može uvjetovati izgled prodajne klupe odnosno štanda ili kioska ili uvjetovati prodaju vlastitih proizvoda sa štandova i / ili klupa ili kioska u njihovom vlasništvu.

Dakle, ako se namjerava obavljati prodaja vlastitih izrađenih božićnih i novogodišnjih čestitaka ili dru-goga božićnog i novogodišnjeg materijala, morate kontaktirati s organizatorom prigodne prodaje radi osiguranja prodajnog prostora na mjestu održavanja prigodne prodaje te možebitno sklapanja ugovora o korištenju tim prostorom za prodaju svojih proizvo-da, ili možete sami organizirati prigodnu prodaju (ne dulje od 60 dana) na mjestima javno-prometnih površina koje su u tu svrhu određene odlukom opći-ne / grada na čijem području želite obavljati prigod-nu prodaju ili na drugoj (npr. privatnoj) površini, ali uz prethodno pribavljano odobrenje predstavničkog tijela općine / grada na čijem se području nalazi ta površina. Rješenje o ispunjavanju minimalnih uvje-ta glede prodajne klupe / štanda ne morate ishoditi.

� Na prostoru u sklopu muzeja nalazi se prodajni kiosk u kojem se namjerava obavljati prodaja proizvo-da povezanih s djelatnosti muzeja. Donedavno se tim kioskom, na temelju ugovora o zakupu, služio trgovac koji je u kiosku obavljao prodaju raznih suvenira i za njega ishodio rješenje nadležnog ureda o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta. Treba li ustanova isho-diti rješenje za prodaju proizvoda iz tog kioska?

Ako je trgovac koji je prethodno za kiosk u ko-jem je obavljao djelatnost trgovine ishodio rješenje nadležnog ureda o tome da prodajni objekt (kiosk), oprema i sredstva ispunjavaju minimalne tehničke uvjete za prodaju suvenira, a ustanova namjerava u istom nastaviti s obavljanjem svojih proizvoda, nije obvezna ishoditi novo rješenje o ispunjavanju mini-malnih tehničkih uvjeta, uz uvjet da u međuvreme-nu (od dana ishođenja rješenja do nastavka obavlja-nja prodaje od strane vaše ustanove) nisu učinjene bitne promjene vezane uz prodajni prostor kioska, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost pro-daje te da predmet prodaje neće biti hrana niti drugi proizvodi opasni za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš. Naime, rješenje o ispunjavanju mi-nimalnih tehničkih uvjeta smatra se realnim, a ne personalnim aktom, što znači da se odnosi na ispu-njavanje propisanih uvjeta za prodajni objekt, opre-mu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine (ovdje na prodaju vlastitih proizvoda), bez obzira na

to koji je subjekt (prvi) ishodio rješenje i koji subjekt u tom prostoru nastavlja s obavljanjem prodaje. Pre-poručujemo da zbog potrebe mogućega inspekcij-skog nadzora osigurate u prodajnom prostoru pre-sliku rješenja prethodnog trgovca kojim je utvrđeno ispunjavanje propisanihih tehničkih uvjeta.

� Odnosi li se obveza vođenja knjige popisa propi-sana za trgovce i na udruge kad prodaju svoje proi-zvode s prodajnog štanda?

Odredbom čl. 16. st. 2. ZoT-a propisano je da se odredba st. 1. istog članka, kojom se propisuje ob-veza trgovcima glede osiguranja podataka o stanju robe u prodajnom objektu, i to na temelju pisanih isprava ili elektroničkog zapisa o nastalom poslov-nom događaju iz kojih se može spoznati poslovni događaj (zaduženje robe, prodajna cijena, razdu-ženje i dr.), odgovarajuće odnosi i na osobe iz čl. 5. st. 1. tog Zakona, što znači i za udruge, ustanove i druge NPO-ove. S obzirom na to da udruga i drugi NPO mogu obavljati prodaju samo svojih proizvoda, tada se isprava o robi (proizvodima) u prodajnom objektu (kiosku) te na prodajom mjestu (ako se pro-daja obavlja s prodajne klupe ili štanda) sačinjava pod nazivom „zaduženje za vlastitu robu“ i sastoji se najmanje od sljedećih podataka: nazivu udruge ili drugog NPO-a, broju i datumu sačinjavanja isprave o zaduženju vlastite robe; nazivu, mjernoj jedinici i količini proizvoda koji se prodaju (nalaze u kiosku odnosno na prodajnom štandu ili klupi); malopro-dajnoj cijeni po kojoj se vlastiti proizvod prodaje te njezinoj promjeni (povišenju, sniženju). Bitno je istaknuti da se navedena isprava mora nalaziti u prodajnom objektu (kiosku) odnosno na prodajnom mjestu (štandu, klupi) tijekom prodaje (poslovnog vremena) kako bi se na zahtjev nadležnog inspek-tora mogla njemu predočiti na uvid. Oblik isprave o zaduženju vlastite robe nije propisan, ali minimal-no mora sadržavati navedene podatke.

� Udruga proizvođača vina namjerava obavlja-ti prodaju svojih vina na manifestaciji „Dani vina“. Mora li na mjestu prodaje istaknuti obavijest o zabra-ni prodaje vina maloljetnim osobama?

Ako su predmet prodaje robe vlastito proizvede-na alkoholna pića (npr. rakije, vinjaci, likeri i dr.) ili pića koja sadržavaju alkohol (npr. vino, piva), tada je i udruga obvezna u prodajnom objektu (kiosku) od-nosno na prodajnom mjestu (na prodajnom štandu ili klupi) vidno istaknuti pisanu obavijest o zabrani prodaje alkoholnih pića te drugih pića i napitaka koji sadržavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina, te se takva pića ni u kojem slučaju ne smije proda-vati maloljetnim osobama. Štoviše, prodavatelj mora uskratiti prodaju tih pića kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godine, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid proda-vaču neke od osobnih isprava (npr. osobnu iskaznicu, zdravstvenu iskaznicu, putovnicu, vozačku dozvolu, indeks o pohađanju fakulteta ili visokih učilišta).

� Je li udrugama propisano radno vrijeme za obav-ljanje prodaje?

Radno vrijeme u djelatnosti trgovine nije propisa-no, nego ga samostalno određuje trgovac odnosno u ovom slučaju udruga ili drugi NPO, vodeći pritom


računa o radnopravnoj zaštiti zaposlenih prodavate-lja te interesima kupca. U slučaju prodaje s klupe i štanda unutar trgovačkih centara ili drugih ustano-va te u slučaju prigodne prodaje, radno vrijeme pro-daje može odrediti vlasnik odnosno pravna ili fizička osoba koja upravlja trgovačkim centrom i / ili usta-novom, a u slučaju prigodne prodaje organizator, a tada se potrebno pridržavati toga radnog vremena. Na prodajnom kiosku odnosno prodajnom štandu ili na klupi koji se nalaze unutar zatvorene prostorije (npr. trgovačkog centra, ustanove i sl.), potrebno je čitljivo i za potrošače vidno istaknuti obavijest o rad-nom vremenu, osim ako je radno vrijeme istaknula osoba koja upravlja trgovačkim centrom ili drugom ustanovom odnosno organizator prigodne priredbe, te se istaknutoga radnog vremena treba pridržavati.

3. ODGOVORI NA PITANJA IZ PODRUČJA ZAŠTITE POTROŠAČA

� Na koji način udruga mora isticati cijene svojim proizvodima prilikom prodaje?

Kada udruga i drugi NPO obavljaju prodaju svojih proizvoda bilo sa prodajnog štanda odnosno klupe bilo iz kioska, obvezni su, u skladu s čl. 7. ZoZP-a, vidljivo, čitljivo i nedvosmisleno istaknuti svotu ma-loprodajne cijene, a u slučaju prodaje robe u rasutom stanju (rinfuzi) potrebno je istaknuti cijenu za jedi-nicu mjere (npr. za 1 kg, 1 l ili 1 m2 ). Maloprodajna cijena i cijena za jedinicu mjere konačne su cijene za pojedini proizvod odnosno određenu količinu proi-zvoda, uključujući poreze i druga davanja (npr. tro-šarinu na alkoholna pića i druge trošarinske proizvo-de). Cijene se obvezno moraju istaknuti u kunama s oznakom „kn“, a mogu se istaknuti i u drugoj valuti (npr. eurima) pri čemu je za kupca mjerodavna cijena istaknuta u kunama. Cijena za jedinicu mjere ističe se na prodajnom mjestu proizvoda na koji se odnosi, a maloprodajna cijena na proizvodu ili na prodajnom mjestu (prodajnom štandu odnosno klupi). Međutim, maloprodajna cijena robe koja se prodaje u kiosku i one koja se prodaje s prodajne klupe ili štanda, može biti istaknuti i u obliku cjenika, u kojem za svaki pro-izvod mora biti, uz maloprodajnu cijenu, označen i naziv proizvoda. Nije dopušteno za isti proizvod isti-cati dvije ili više cijena, osim u slučaju odobravanja popusta za pojedine proizvode ili skupine proizvoda i u slučaju posebnih oblika prodaje (akcijske prodaje, rasprodaje, sezonskog sniženja, prodaje proizvoda s greškom i proizvoda kojima istječe rok uporabe), koji traju dulje od tri dana, kada je potrebo uz redovitu ci-jenu, istaknuti i sniženu cijenu.

�Može li udruga odobravati kupcima svojih proi-zvoda popuste te provoditi akcijske prodaje i sezonska sniženja?

Udruga i svaki NPO mogu kupcima odobravati popuste za pojedine proizvode ili skupinu proizvo-da, za pojedine skupine potrošača (npr. za starije osobe, za vojnike, za djecu) i za pojedine oblike pla-ćanja (npr. za gotovinsko plaćanje). Međutim, u tom je slučaju udruga obvezna na prodajnom mjestu (na štandu ili klupi odnosno na kiosku) vidno istaknuti uvjete pod kojima odobrava navedene popusta te se pridržavati tih uvjeta.

Jednako tako, udruga i drugi NPO mogu, kroz pojedine posebne oblike prodaje (akcijske prodaje, rasprodaje, sezonska sniženja, prodaju proizvoda s greškom i proizvoda kojima istječe rok uporabe) pro-davati svoje proizvode po nižim cijenama od redo-vito utvrđenih cijena. Ako takvi oblici prodaje traju dulje od tri dana, kao i kad je riječ o odobravanja po-pusta za pojedine proizvode ili skupinu proizvoda u razdoblju duljem od tri dana, potrebno je uz redovi-tu cijenu istaknuti i nižu cijenu. Ako navedeni oblici prodaje traju do tri dana, tada nije potrebno isticati i nižu cijenu, ali se potrošačima mora pružati infor-macija (usmeno ili putem vidno istaknutih pisanih obavijesti) o konačnoj cijeni tih proizvoda. Bitno je naglasiti da se rasprodaja proizvoda po nižoj cijeni može provoditi samo u slučaju prestanka poslova-nja udruge ili drugog NPO-a, prestanka poslovanja u dotadašnjem poslovnom prostoru (kiosku ili pro-dajnoj klupi / štandu), prestanka prodaje određe-nih proizvoda ili kad je poslovanje udruge ozbiljno ugroženo, zbog čega postoji potreba da se preostali proizvodi na zalihi rasprodaju po nižoj cijeni od re-dovite cijene. Sezonsko sniženje može se provoditi samo dvaput godišnje: kao zimsko sezonsko sniže-nje, koje započinje 27. prosinca, i kao ljetno sezon-sko sniženje, koje započinje 1. srpnja, te može trajati najdulje 60 dana, računajući od tih datuma. Nakon isteka ovih rokova udruga ne može oglašavati sezon-sko sniženje, ali može prodavati preostale proizvode po sniženoj cijeni do istaka zalihe. Na proizvodu koji ima grešku i zbog koje se prodaje po sniženoj cijeni, ili na mjestu prodaje takva proizvoda, mora biti ja-sno, vidljivo i čitljivo naznačeno da je riječ o proizvo-du s greškom, a potrošača se mora upoznati u čemu se greška sastoji. Ako proizvodu istječe rok uporabe zbog čega se prodaje po sniženoj cijeni, potrebno je jasno, vidljivo i čitljivo (na proizvodu ili prodajnom mjestu) istaknuti i krajnji rok uporabe.

� Je li udruga obvezna na prodajnom štandu ili klupi istaknuti obavijest o načinu podnošenja pri-govora, s obzirom na to da je u Zakonu o zaštiti po-trošača propisano da se potrošaču mora omogućiti podnošenje pisanog prigovora samo u poslovnim pro-storijama trgovca?

Udruga i svaki NPO obvezni su omogućiti potro-šaču podnošenje pisanog prigovora u svojim poslov-nim prostorijama (i bez odgađanja pisanim putem potvrditi potrošaču primitak prigovora) te poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom. S obzirom na to da je odredbom čl. 5. st. 1. t.14. ZoZP-a propisano da se pod poslovnom prostorijom trgovca smatra prodajni prostor u nekretnini u kojem trgovac trajno obavlja svoju djelatnost (npr. prodavaonica) i prodaj-ni prostor u pokretnini u kojem trgovac uobičajeno obavlja svoju djelatnost (npr. prodajni štand, kiosk), nema dvojbe da se navedena obveza odnosi i na udruge i druge NPO-ove kad svoje proizvode proda-ju s prodajnog štanda odnosno prodajne klupe ili iz kioska. Udruga je obvezna na prodajnom štandu od-nosno prodajnoj klupi ili na kiosku, vidno istaknuti pisanu obavijest o načinu podnošenja pisanog prigo-vora, odgovoriti potrošaču u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora te voditi i čuvati evidenciju prigovora potrošača najmanje godinu dana od dana


primitka pisanog prigovora. Evidencija prigovora nije propisana, što znači da udruga sama odlučuje kako će ju voditi (npr. u vidu knjige, na računalu i sl.).

� Je li udruga obvezna zamijeniti potrošaču ku-pljeni proizvod ili vratiti uplaćenu svotu ako potrošač tvrdi da proizvod ima nedostatak, iako ga je kod pro-daje pregledao i preuzeo?

Kod potrošačkih ugovora potrošač kao kupac nije obvezan pregledati kupljeni proizvod radi utvrđi-vanja postojanja moguće nedostatka, ali je obvezan obavijestiti udrugu o postojanju nedostatka u roku od 2 mjeseca od dana kad je nedostatak otkrio, a naj-kasnije u roku od 2 godine da preuzimanja proizvo-da. Odredbom čl. 400. st. 1. Zakona o obveznim od-nosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 25/11. i 78/15.) propisano je da prodavatelj (u ovom slučaju udruga ili drugi NPO) odgovara za materijalni nedostatak proizvoda koji je proizvod imao u trenutku prijela-za rizika na kupca (što je trenutak predaje proizvo-da potrošaču), bez obzira na to je li taj nedostatak bio poznat prodavatelju. Zakonska je pretpostavka da je nedostatak koji se pojavio u roku od 6 mjeseci od dana predaje proizvoda potrošaču, postojao i u vrijeme predaje proizvoda potrošaču, osim ako pro-davatelj (udruga) ne dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi proizvoda ili naravi nedostatka. Ako postoji dvojba u vezi s postojanjem odnosno ne-postojanjem nedostatka na proizvodu ili o tome je li nedostatak nastao krivnjom potrošača ili ne, ne-dostatak se dokazuje vještačenjem u za to ovlašte-nim ustanovama ili uz pomoć ovlaštenoga sudskog vještaka. Za nedostatak koji se pojavi na proizvodu u roku od 6 mjeseci od kupnje, troškove vještače-nja snosi prodavatelj (udruga) bez obzira na ishod vještačenje, a nakon tog roka pa sve do isteka roka od 2 godine, troškove vještačenja snosi prodavatelj (udruga) ili potrošač, ovisno o rezultatu vještačenja.

Pod pretpostavkom da vas je potrošač uredno i pravodobno obavijestio o postojanju nedostat-ka, ima pravo prema svojem izboru: zahtijevati od udruga uklanjanje nedostatka, ili zahtijevati preda-ju drugog proizvoda bez nedostatka, ili zahtijevati sniženje cijene i povrat razlike do uplaćene svote. Ako je potrošač odabrao opciju otklanjanja nedo-statka u primjerenom roku u kojem udruga nije otklonila nedostatak, ima pravo zahtijevati raskid ugovora odnosno povrata uplaćene cijene u cijelosti, s tim da udruzi preda kupljeni proizvod. Potrošač može raskinuti ugovor bez ostavljanja naknadnog roka ako mu udruga izjavi da ne može otkloniti ne-dostatak ni u naknadnom roku, ili bi način uklanja-nja nedostatka ili predaje druge stvari bez nedostat-ka za potrošača imalo neugodnost. Potrošač nema pravo zahtijevati raskid ugovora ako je nedostatak neznatan, ali mu pripadaju druga prava. Uz svako odabrano pravo, potrošač ima pravo na popravljanje štete prema općim pravilima o odgovornosti za šte-tu. Nakon isteka dvije godine da kupnje proizvoda, potrošač nema prava koja mu pripadaju po osnovi materijalnog nedostatka na proizvodu.

� Je li udruga obvezna vratiti potrošaču proizvod koji mu se ne sviđa?

Proizvod koji je potrošač kupio, a koji mu se više ne sviđa, udruga nije obvezna zamijeniti drugim

proizvodom ili povratom uplaćene cijene, ali je sva-kako u duhu dobre poslovne prakse da se potrošači-ma iziđe u susret i udovolji tom zahtjevu. Naime, čl. 85. Posebnih uzanci u trgovini na malo (Nar. nov., br. 16/95.) propisuje da kad „potrošač želi ispravnu i neupotrebljavanu robu već kupljenu u toj prodava-onici zamijeniti drugom, smatra se dobrim poslov-nim običajem da trgovac udovolji želji potrošača“.

� Je li udruga obvezna potrošačima izdavati raču-ne za kupljenu robu?

Udruge i drugi NPO-ovi obvezni su izdavati ra-čun potrošačima te ih fiskalizirati, ako su obveznici poreza na dobitak.

� Smiju li se potrošačima naplaćivati vrećice za odnošenje kupljenih proizvoda?

Udruga i drugi NPO može naplaćivati potrošači-ma vrećice za odnošenje robe uz uvjet da za vrećice vidno istakne maloprodajna cijena.

� Je li udruga obvezna označavati proizvode koje prodaje?

Udruga i drugi NPO koji prodaju neprehrambene proizvode na tržištu, obvezni su na ambalaži, privje-snici, naljepnici ili na samom proizvodu najmanje sadržavati podatke o osnovnom obilježju proizvo-da u mjeri potrebnoj da bi potrošač donio odluku o kupnji, kao što su: naziv proizvoda, tip i model pro-izvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda) te naziv i sjedište proizvođača. Podatci moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnom pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključi-vati znakove i piktograme lako razumljive potroša-ču. Ako je posebnim propisima propisano kojim se podatcima i na koji način označavaju određeni pro-izvodi, tada se na označavanje tih proizvoda primje-njuju ti propisi (npr. posebnim propisima propisano je označavanje hrane, označavanje tekstilnih pred-meta, predmeta opće uporabe i dr.).

Svaka pretpakirana (zapakirana) hrana namije-njena tržištu, osim u slučaju propisanih iznimaka, obvezatno mora biti označena općim (minimalnim) podatcima o: nazivu hrane; popisu sastojaka te, posebno istaknutim načinom pisanja u odnosu na ostali tekst, svim sastojcima ili pomoćne tvari koje uzrokuju alergije ili intolerancije na hranu; količini određenih sastojaka ili kategoriji sastojaka; neto ko-ličini hrane; datumu minimalne trajnosti ili „upo-trijebiti do“ datuma; posebnim uvjetima čuvanja i / ili upotrebe hrane – ako je primjerno, te uputom za upotrebu, ako je potrebno za pravilnu uporabu hra-ne; imenu ili nazivu i potpunoj adresi subjekta u po-slovanju s hranom pod čijim se imenom ili nazivom tvrtke hrana stavlja na tržište, a koji ima sjedište na području EU-a, zemlji podrijetla ili mjestu podrije-tla – ako bi propust takva navođenja mogao krivo navoditi potrošača o pravom podrijetlu ili kad je to za određenu hranu posebnim propisom propisano; stvarnoj alkoholnoj jakosti po volumenu – za pića koja sadržavaju više od 1,2 % vol.; nutritivnoj dekla-raciji (podatci o hranjivim vrijednostima hrane).

Svaka nepretpakirana (nezapakirana) hrana stav-ljena na tržište RH obvezno mora biti označena slje-


dećim osnovnim (minimalnim) podatcima: nazi-vom hrane; imenom ili nazivom i adresom subjekta u poslovanju s hranom koji tu hranu nudi ili prodaje krajnjem potrošaču; zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla ako bi izostavljanje tog podatka moglo do-vesti potrošača u zabludu u pogledu stvarne zemlje ili mjesta podrijetla, ili je navođenje tog podatka za određenu hranu posebnim propisom propisano kao obvezatno; popisom sastojaka za smrznute deserte, mesne pripravke, konditorske, pekarske i slastičarske proizvode te ako potrošač iz naziva hrane ne može spoznati pravu prirodu hrane i ako bi naziv hrane mogao dovesti potrošača u zabludu; tvarima ili pro-izvodima koji uzrokuju alergije ili intoleranciju na hranu; oznakom datuma „upotrijebiti do ...“ za hranu koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva, osim

za hranu izuzetu od ove obveze (npr. za pekarske pro-izvode i kolače ako se konzumiraju unutar 24 sata od proizvodnje, zatim za svježe voće i povrće i dr. ).

Osim tih podataka, ako je za pojedinu kategoriju (vrstu, skupinu) hrane propisano dodatno označa-vanje, tada hrana mora biti označena i tim podatci-ma (npr. voće i povrće o sorti i klasi, kruh podatkom o neto-masi). Ako nisu osigurani podatci o sljed-nosti hrane u dokumentima koji prate hranu, tada hrana mora biti označena i oznakom serije i lota. Alergeni sastojci moraju biti istaknuti posebnim fontom ili stilom pisanja u odnosu na ostali tekst, a kod prodaje nepretpakirane (rasute) hrane, ti se po-datci mogu dati i usmeno, s tim da se o tome mora istaknuti obavijest na prodajnom mjestu hrane koja sadržava alergene sastojke.

Maja MAGDIĆ-HANŽEK, dipl.iur. UDK 658.6

Udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije u ugostiteljstvu i turizmu

¾ Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma kojih je savez član,

¾ Hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima ponajprije za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara kojih je savez član

¾ lovačke i ribičke udruge, u svojim klupskim prostorijama i prostorima, za svoje članove i druge registrirane lovce odnosno ribolovce

¾ amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim prostorijama i prostorima,

¾ Hrvatska glazbena mladež u objektima Me-đunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu za svoje članove i članove međunarodnih glazbe-nih udruga kojih je Hrvatska glazbena mladež član ili partner.

Dakle, samo navedene udruge (ali ne i udruge branitelja!) mogu pod uvjetima propisanim ZUD-om za ugostitelja, obavljati ugostiteljsku djelatnost nakon ishođenog rješenja o minimalnim uvjetima te mogu pružati ugostiteljsku uslugu u skladu s iz-danim rješenjem nadležnog tijela.

Ali, u skladu s odredbom čl. 6. st. 1. t. 4. ZUD-a, udruge (tu spadaju i udruge branitelja) mogu pru-žati usluge prehrane (“toplog obroka”), napitaka i bezalkoholnih pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, za svoje članove u svojim poslovnim prostorijama i prostori-ma dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili ak-tivnost, i to se ne smatra obavljanje ugostiteljske dje-latnosti i odredbe ZUD-a u navedenim slučajevima se ne primjenjuju. Ali, udruge branitelja ne mogu

Neke bi neprofitne organizacije željele stvoriti izvore financiranja obavljanjem ugostiteljskih i

turističkih djelatnosti. Na pitanja mogu li ih obavljati te, ako mogu, kako ih obavljati, mogu li od toga ostvarivati dobitak odgovara se u ovom članku.

1. UVODZakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br.

85/15. i 121/16.), uređeni su način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, koju osim ugostitelja, pod propisanim uvjetima mogu obavljati i određene udruge i ustano-ve. Odredbe navedenog zakona ne primjenjuju pod određenim uvjetima kod pružanja usluge prehrane („toplog obroka“), napitaka i bezalkoholnih pića, te kod pripremanja i usluživanja jela, pića (alkoholna i bezalkoholna) i napitke, koje obavljanju neke udru-ge i ustanove i to se ne smatra obavljanjem ugosti-teljske djelatnosti. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14.), određene turističke usluge mogu pružati ustanove, udruge i druge neprofitne organizacije.

Kako u provedbi navedenih zakona pojavljuju ne-doumice glede njihove primjene, odgovore na neka pitanja možete čitati u nastavku ovog članka.

2. MOGU LI UDRUGE BRANITELJA OBAVLJATI UGOSTITELJSKU DJELATNOST?

Odredbom čl. 5. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti (Nar. nov., br. 85/15. i 121/16. - dalje: ZUD), taksativno su navedene udruge koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost:


uopće usluživati alkoholna pića, ne mogu pružiti navedene usluge trećim osobama, nego samo člano-vima udruge i to u u svojim poslovnim prostorijama i prostorima dok se obavlja njihova osnovna djelat-nost ili aktivnost, odnosno ne mogu uopće obavljati ugostiteljsku djelatnost u skladu s odredbom čl. 4. ZUD-a (pripremanje i usluživanje alkoholnih pića, pružanje usluga smještaja, cateringa).

Ako bi udruga branitelja obavljale ugostiteljsku djelatnost, npr. ako bi udruga branitelja „Dubrava“, Avenija Dubrava 10, Zagreb, usluživala alkoholna pića, inspektori Ministarstva financija – Carinske uprave, u skladu sa Zakonom o zabrani i sprječa-vanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar. nov., br. 61/11.), poduzimaju upravne mjere (dono-se usmena rješenje o zabrani pružanja navedenih usluga, zatim dostavljaju stranci rješenje u pisanom obliku, a žalba ne odgađa njegovo izvršenje). Nave-deno se rješenje izvršava bez odgode, nakon obav-ljana inspekcijskog nadzora pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili nami-jenjene radu ili na drugi pogodan način. Zabrana obavljanja neregistrirane djelatnosti je na snazi do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće od 30 dana od dana izdavanja usmenog rješenja. Pečaće-nje poslovnih prostorija inspektor će, iznimno, kad okolnosti slučaja zahtijevaju, provesti najkasnije u roku od dva dana od dana kada je obavio inspekcij-ski nadzor, odnosno kada je izdao usmeno rješenje. Propisana je i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja, te odu-zimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

3. MOGU LI UDRUGE UMIROVLJENIKA OBAVLJATI UGOSTITELJSKU DJELATNOST?

Prema odredbi čl. 6. st. 1. t. 6. ZUD-a, pripremanje i usluživanje jela, napitaka i pića (alkoholna i bezal-koholna), bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umi-rovljenika organiziraju za članove udruga umirov-ljenika u svojim klupskim prostorijama, ne smatra se obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Dakle, sve udruge umirovljenika mogu za svoje članove pripremati i usluživati jela (jednostavna i složena jela), napitke (čaj, kavu, kakao i dr.) i sva pića – alkoholna i bezalkoholna, ali bez namjere stjeca-nja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih kori-sti. Navedeno je pružanje usluga dopušteno udruga-ma umirovljenika kao posebno socijalno osjetljivoj skupini ljudi, ali uz ograničenja, jer ne mogu pruža-ti uslugu trećim osobama koje nisu članovi udruge umirovljenika, izvan klupskih prostorija, ne mogu pružati usluge smještaja, cateringa i sl.

Ni udruge umirovljenika ni udruge branitelja nisu navedene među udrugama koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, ne mogu ishoditi rješenje o minimalnim uvjetima te ne mogu, pod uvjetima propisanim ZUD-om, obavljati ugostiteljsku djelat-nost kao drugi ugostitelji.

4. KOJA JELA MOGU PRIPREMATI I USLUŽIVATI UDRUGE I USTANOVE KAO SUDIONICI PROSLAVA I MANIFESTACIJA?

Sudjelovanje na raznim proslavama i manifesta-cijama, sve je aktraktivnije kako za ugostitelje, obi-teljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnika, tako i za pravne osobe (tu spadaju i udruge i ustanove), jer osim Adventa, gotovo svaki veći grad ima neko popularno događanje (Rapska fjera, Kaj su jeli naši stari, Špancirfest, Picokijada, Đakovački vezovi i dr.) u kojem sudjeluju i razne udruge i ustanove.

Prema odredbi čl. 12. st. 2. ZUD-a, sudionici pro-slava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i / ili jedini-ce lokalne samouprave ili drugi organizator uz odo-brenje jedinice lokalne samouprave, mogu na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge priprema-nja i usluživanja jela, pića, napitaka.

Sudionici proslava i manifestacija, osim ugostitelja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, trgov-ca pojedinca i fizičkih osoba – obrtnika, mogu biti i pravne osobe (udruge i ustanove), koji nisu ugostite-lji, uz obvezu isticanja i pridržavanja istaknutih ci-jena, te izdavanje računa za pruženu uslugu. Mogu usluživati sva jela, a to će najčešće biti jednostavna jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu, kao npr.: naresci, sir, pržene i slane ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, razne vrste bur-gera, hot-dog, kotleti, ćevapčići, ražnjići, kotlovina, jela iz kotlića, pomfrit, palačinke i slična jela, a mogu usluživati i razna variva, pečene odojke, janjetinu i slična pića (alkoholna i bezalkoholna) te napitke. Kod pripremanja i usluživanja hrane moraju biti is-punjeni propisani uvjeti u skladu s Zakonu o hrani (Nar. nov., br. 81/13., 14/14. i 30/15.). Uvjet je da imaju odobrenje jedinice lokalne samouprave, da istaknu cijene usluga i pridržavaju se istaknutih cijena, te da izdaju račune za pruženu uslugu. Budući da je u pri-jedlogu izmjena i dopuna ZUD-a, koji će uskoro stu-piti na snagu, propisano da sudionici proslava i ma-nifestacija imaju obvezu isticanja i tvrtke odnosno naziva te da moraju poštovati zabranu usluživanja alkoholnih pića, drugih pića i / ili napitaka koji sadr-žava alkohol osobama mlađim od 18 godina, predla-žemo da svi sudionici navedeno i istaknu, npr. naziv – Udruga „Čuvarice kulturne baštine“, Samobor, Sa-moborska 25, te da istaknu sljedeći tekst: „Zabranje-no je usluživanje odnosno dopuštanje konzumiranja alkoholnih pića, drugih pića i / ili napitaka koji sadr-žavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina“ te da navedenu zabranu i poštuju.

5. KOJA DOGAĐANJA MOGU ORGANIZIRATI DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVA I KOJE SU NJIHOVE OBVEZE?

Prema odredbi čl. 6. st. 1. t. 5. ZUD-a, pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove, članove drugih vatrogasnih organizacija te građane, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježa-vanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini, uz prethodnu prijavu mjesno nadležnoj službi turi-

www.rrif.hr


stičke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu, najkasnije tri dana prije održavanja nave-denih događaja, te obvezu izdavanja čitljivog i toč-nog računa za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu.

Dakle, navedeno pripremanje i usluživanje jela, pića (alkoholnih i bezalkoholnih) i napitaka koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna uz navedene uvjete ne smatra se obavljanjem ugostiteljske djelat-nosti i na njih se ne primjenjuju odredbe ZUD-a, kao na ostale ugostitelje.

Nadalje, propisana je obveza prijave pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka, koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove, članove drugih vatrogasnih organizacija te građane, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima,

– za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja – obilježavanja obljetnica – i ostalih vatrogasnih manifestacija

u službu Turističke inspekcije Ministarstva turiz-ma, prema svom sjedištu, najkasnije tri dana prije početka održavanja navedenih događaja.

Radi olakšanja prijave navedenih događaja za dobrovoljna vatrogasna društva, na internetskim stranicama Ministarstva turizma, pod izbornikom Turistička inspekcija objavljen je obrazac OB-T-III (dobrovoljna vatrogasna društva).

Popunjeni obrazac OB-T-III (ne plaća se upravna pristojba!) potrebno je dostaviti elektroničkom po-štom na: [email protected] ili osobno ili redovitom poštom u službu Turističke inspekcije Ministarstva turizma, prema svom sjedištu1.

9 Primjer obrasca OB-T-III:

Dobrovoljno vatrogasno društvo „Trešnjevka“(naziv dobrovoljnog vatrogasnog društva)

Zagreb, Ozaljska 152 (naselje, ulica i kućni broj dobrovoljnog vatrogasnog društva)

MINISTARSTVO TURIZMASLUŽBA TURISTIČKE INSPEKCIJE

– PODRUČNA JEDINICA Zagreb(naziv područne jedinice)

PRIJAVA ZA DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVAU skladu s odredbi čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti (Nar. nov., br. 85/15. i 121/16.) prijavljujemo Naslovu pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka, koje organizi-raju dobrovoljna vatrogasna društva1 za vrijeme održavanja:

– vatrogasnih natjecanja, – obilježavanja obljetnica i – ostalih vatrogasnih manifestacija.

Navedeni će se događaji održati u poslovnim prostorijama i prostorima dobrovoljnoga vatrogasnog društva “Trešnjevka“ i trajat će od 15. prosinca 2017. do 16. prosinca 2017. U skladu s Tbr. 1. Tarife upravnih pristojbi u Prilogu I, koja je sastavni dio Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (Nar. nov., broj 8/17. i 37/17.), upravna pristojba se ne plaća.

PODNOSITELJ PRIJAVE(ime, prezime i potpis odgovorne osobe)

Miro MirićU Zagrebu 11. prosinca 2017.

(mjesto / datum podnošenja prijave)

Ministarstvo turizma, Samostalni sektor turističke inspekcije, Trg Republike Hrvatske 8/I, 10000 Zagreb, OIB: 87892589782,

http://www.mint.hr................

1 Dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=12752. Pristupljeno: 24. studenog 2017.

Dobrovoljno vatrogasno društvo mora izdati čitljiv i točan račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu.

Nadalje, dobrovoljno vatrogasno društvo može organizirati pripremanje i usluživanje jela, pića, i napitke, ali ne i pružati uslugu smještaja.

Nadalje, mjesto održavanja događaja ograniče-no je samo na njihove poslovne prostorije i prosto-re, kao i vrijeme održavanja ograničeno je samo za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilje-žavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifesta-cija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj go-dini. Stoga dobrovoljna vatrogasna društva ne mogu organizirati proslave rođendana, svadbe, ne mogu propisane događaje organizirati više od četiri puta u jednoj kalendarskoj godini itd.

Potrebno je napomenuti da dobrovoljna vatroga-sna društva mogu u skladu s odredbom čl. 12. st. 2. ZUD-a biti sudionici proslava i manifestacija (Ad-vent, Božićni sajam, Novogodišnji sajam, Rujanfest, Bundekfest i dr.) uz obvezu isticanja i pridržavanja istaknutih cijena, te izdavanje računa za pruženu uslugu. Mogu pripremati i usluživati sva jela, pića (alkoholna i bezalkoholna), te napitke. Uvjet je da imaju odobrenje jedinice lokalne samouprave, da istaknu cijene usluga i pridržavaju se istaknutih ci-jena, te da izdaju račune za pruženu uslugu.

Dakle, na navedenim proslava i manifestacijama mogu sudjelovati i razna dobrovoljna vatrogasna društva.

6. KOJE UDRUGE I USTANOVE MOGU PRUŽATI USLUGU SMJEŠTAJA?

Neke udruge i ustanove mogu, osim pružanja usluga prehrane, pružiti i uslugu smještaja te se na-vedene usluge ne smatraju obavljanjem ugostiteljske djelatnosti, dok druge mogu pružiti uslugu smještaja (ponekad i prehrane), u skladu s izdanim rješenjem o minimalnim uvjetima nadležnog ureda ili Ministar-stva turizma, kao i drugi ugostitelji, te se navedeno smatra obavljanjem ugostiteljske djelatnosti.

6.1. KADA SE PRUŽANJE USLUGE SMJEŠTAJA NE SMATRA OBAVLJANJEM UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI

Odredbom čl. 6. st. 1. ZUD-a propisano je da se odredbe toga Zakona ne primjenjuju na:

– pružanje usluga prehrane i smještaja u objek-tima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, od-goja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, ako te usluge pružaju djelatnici navedenih ustanova djelatnicima ili korisnicima svojih ustanova, ili djelatnicima ili korisnicima neke druge od navedenih ustanova (čl. 6. st. 1. t. 1.)

– organiziranje prehrane i smještaja koje organi-zira Savez izviđača Hrvatske i njegove udruge – članice, za članove Saveza izviđača Hrvatske i Svjetske organizacije izviđačkog pokreta, radi obavljanja djelatnosti udruge (čl. 6. st. 1. t. 3.).

Stoga turistički inspektori Ministarstva turizma ne nadziru usluge prehrane i smještaja u ustano-vama kao što su: domovi umirovljenika, domovi za nezbrinutu djecu, bolnice, škole i dječji vrtići itd. jer su te usluge namijenjene korisnicima i djelatnicima, a pružaju ih njihovi djelatnici, te prehranu i smještaj


koje organizira Savez izviđača Hrvatske i njegove udruge – članice, radi obavljanja djelatnosti udruge, jer se navedeni smještaj ne smatra obavljanjem ugo-stiteljske djelatnosti

6.2. KADA SE PRUŽANJE USLUGE SMJEŠTAJA SMATRA OBAVLJANJEM UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI

Odredbom čl. 5. st. 2. ZUD-a taksativno su nave-dene udruge koje mogu obavljati ugostiteljsku dje-latnost, odnosno, između ostalog, pružati uslugu smještaja. a to su:

¾ Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma kojih je savez član

¾ Hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima ponajprije za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara kojih je savez član

¾ lovačke i ribičke udruge, u svojim klupskim prostorijama i prostorima, za svoje članove i druge registrirane lovce odnosno ribolovce

¾ amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim prostorijama i prostorima

¾ Hrvatska glazbena mladež u objektima Me-đunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu za svoje članove i članove međunarodnih glazbe-nih udruga kojih je Hrvatska glazbena mladež član ili partner.

Istom odredbom ZUD-a navedene su i ustanove koje mogu, između ostaloga, pružati uslugu smje-štaja, a to su:

¾ javne ustanove koje upravljaju zaštićenim po-dručjima

¾ zdravstvene ustanove ¾ specijalne bolnice i lječilišta ¾ javna ustanova „Memorijalni centar Domovin-skog rata Vukovar“

¾ ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski centri u svojim poslovnim prostori-jama i prostorima

¾ ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i posluživanja napitaka, pića, slastica i slično, za potrebe svojih posjetitelja

¾ muzeji i galerije koje obavljaju muzejsku djelat-nost, u svojim poslovnim prostorijama i prosto-rima za posjetitelje muzeja, odnosno galerije.

Tako npr. Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel), da bi po-slovao kao ugostitelj, mora ishoditi rješenje nadlež-nog ureda za vrstu Hostel, a u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih obje-kata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smje-štaj (Nar. nov., br. 54/16. i 69/17.). Hrvatski planinar-ski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima mora ishoditi rješenje nadležnog ureda za vrstu Planinarski dom, a u skladu s navedenim Pravilnikom. Lovačke udruge, u svojim klupskim prostorijama i prostorima, moraju ishoditi rješe-nje nadležnog ureda za vrstu Lovački dom, ribičke udruge npr. za prenoćište i sl., također u skladu s navedenim Pravilnikom. Amaterske sportske udru-

ge mogu ishoditi rješenje nadležnog ureda odnosno Ministarstva turizma u skladu s navedenim Pravil-nikom, ili u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (Nar. nov., br. 54/16.), ili Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standar-dima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (Nar. nov., br. 56/16.), ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta u kojem žele poslovati i za koju ispunjavaju uvjete.

Nadalje, npr. zdravstvene ustanove – specijalne bolnice i lječilišta, mogu ishoditi rješenje Ministar-stva turizma u skladu s Pravilnikom o razvrstava-nju, kategorizaciji i posebnim standardima ugo-stiteljskih objekata iz skupine Hoteli (Nar. nov., br. 56/16.), npr. za Lječilišne vrste; Lječilišni hotel bašti-na, Lječilišni hotel, Lječilišni aparthotel, Lječilišno turističko naselje, Lječilišni turistički apartmani, Lječilišni pansion, Lječilišni difuzni hotel i Lječilišni integralni hotel.

Ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski centri u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, mogu ishoditi rješenje za vrstu Učenič-ki dom ili Studentski dom ili Akademis, a u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugo-stiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Nar. nov., br. 54/16. i 69/17.) itd.

6.2.1. Minimalni uvjetiZa pružanje usluge smještaja, tj. za obavljanje ugo-

stiteljske djelatnosti, moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu glede uređenja i opreme ugostiteljskih objekta, usluga te drugi uvjeti propisani Zakonom i podzakonskim propisima. Navedene udruge i usta-nove ne smiju pružati uslugu smještaja, tj. obavljati ugostiteljsku djelatnost bez rješenja nadležnog ure-da, odnosno rješenja Ministarstva turizma da objekt ispunjava uvjete propisane ZUD-om i podzakonskim propisima (minimalni uvjeti za obavljanje ugostitelj-ske djelatnosti za vrstu objekata koji se ne kategorizi-raju odnosno uvjeti za vrstu i kategoriju).

Rješenje o minimalnim uvjetima izdat će se udru-zi odnosno ustanovi iz odredbe čl. 5. st. 2. ZUD-a, uz sljedeće uvjete:

1. da je registrirana za udrugu ili ustanovu koja može obavljati ugostiteljsku djelatnost

2. da ima pravo korištenja poslovnim prostorom ili objektom (izvadak iz zemljišne knjige, kupo-prodajni ugovor, ugovor o zakupu i sl.)

3. da ugostiteljski objekt u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propi-sane za određenu vrstu objekta, odnosno kate-goriju ugostiteljskog objekta

4. da ispunjava i druge uvjete propisane tim Zako-nom i propisima donesenim na temelju tog Za-kona, odnosno uz zahtjev mora biti priloženo:

9 prethodno odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode (Kuše-vićeva 2) u skladu s čl. 65. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – za objekte u Povijesnoj urbanoj cjelini grada Zagreba te za zaštićena nepokretna kulturna dobra izvan povijesne urbane cjeline

9 izvješće o ispravnosti električnih instalacija 9 izvješće o ispitivanju učinkovitosti ventilacije


9 rješenje da su provedene mjere za zaštitu od buke izdano od Ministarstva zdravstva

9 izvješće o onečišćenju zraka od štetnih emi-sija za ugostiteljske objekte u kojima se pri-premaju i uslužuju jela

9 nalaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, ako se radi o ugostiteljskom objektu koji se prvi put otvara ili nije poslovao duže od 6 mjeseci

9 dokaz o nepropusnosti vodovodne i kanali-zacijske instalacije, ako se radi o ugostitelj-skom objektu koji se prvi put otvara

9 dokaz o nepropusnosti sabirne jame za objek-te koji su smješteni na područjima koja nisu priključena na javnu kanalizacijsku mrežu

5. da građevina koja je, odnosno u kojoj je ugo-stiteljski objekt, ispunjava uvjete u skladu s odredbama Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13. i 20/17.)

6.2.2. Obveze udruga i ustanovaUdruge i ustanove koje obavljaju ugostiteljsku dje-

latnost obvezne su pridržavati se odredbe čl. 10. Zako-na o ugostiteljskoj djelatnosti, kao i drugi ugostitelji:

9 vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt, odnosno u ulazu ugostiteljskog objekta smješte-nog u građevini zaštićenoj kao kulturno dobro, na propisani način, natpis s oznakom vrste ugo-stiteljskog objekta, odnosno vrste i kategorije;

9 vidno istaknuti na ulazu u objekt obavijesti o radnom vremenu i radnim, odnosno neradnim danima i pridržavati se istaknutoga radnog vremena;

9 utvrditi kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj i istaknuti ga na recepciji, te izva-dak iz kućnog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima;

9 utvrditi normative o utrošku namirnica za po-jedino jelo, piće i napitak, pružiti usluge u koli-činama i kakvoći u skladu s normativima, nor-mativ za vrijeme rada imati u ugostiteljskom objektu, te na zahtjev normativ predočiti gostu;

9 vidno istaknuti cijene usluga koje se nude na hrvatskom i najmanje jednom svjetskom jezi-ku, na način dostupan gostima i pridržavati se istaknutih cijena, a pri pružanju usluga smje-štaja u cjenicima istaknuti i svotu boravišne pristojbe te cjenike (jelovnik i / ili kartu pića) staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka;

9 ispostaviti gostu čitljiv i točan račun za sva-ku pruženu ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, količine i cijene pruženih usluga, odno-sno odobrenog popusta, a pri pružanju usluga smještaja navesti u računu i svotu boravišne pristojbe;

9 pridržavati se propisanoga radnog vremena; 9 na propisani način voditi knjigu gostiju u ugo-stiteljskom objektu za smještaj;

9 u ugostiteljskom objektu za smještaj osigurati goste od posljedica nesretnog slučaja;

9 omogućiti gostu podnošenje pisanih prigovora u ugostiteljskom objektu i bez odgađanja pisa-nim putem potvrditi njegov primitak. Nadalje,

obvezne su gostu omogućiti podnošenje pisa-nog prigovora poštom, telefaksom ili elektro-ničkom poštom te u ugostiteljskom objektu vi-dljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanih prigovora. Nadalje, obvezne su u pisa-nom obliku odgovoriti na prigovore najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimljenog pri-govora. Osim toga obvezne su voditi i čuvati pi-sanu evidenciju prigovora gostiju godinu dana od primitka pisanog prigovora gosta;

9 pisanim putem obavijestiti nadležni ured od-nosno Ministarstvo o trajnom prestanku obav-ljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu, u roku od osam dana od nastale promjene;

9 ispunjavati uvjete propisane posebnim propi-sima o hrani;

9 pružati ugostiteljske usluge koje su utvrđene rješenjem nadležnog ureda, odnosno Ministar-stva turizma;

9 prema gostu odnositi se uljudno, korektno i profesionalno;

9 postupati s povećanom pažnjom, prema pravi-lima struke i običajima (pažnja dobrog struč-njaka);

9 ispunjavati uvjete odgovarajućeg stupnja i vrste obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita, potrebnih za obavlja-nje ugostiteljske djelatnosti ovisno o vrstama ugostiteljskih objekta odnosno imati zaposle-nu osobu koja ispunjava te uvjete, u skladu sa Pravilnikom koji će donijeti ministar (navedeni Pravilnik još nije donijet!);

9 onemogućiti iznošenje pića i napitaka radi konzumiranja izvan zatvorenih prostora ugo-stiteljskog objekta iz skupine „Barovi“ koji is-punjavaju uvjete za rad noću u skladu s poseb-nim propisima od 21.00 do 6.00 sati;

9 prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju, smije se koristiti oznakom propisane vrste i ka-tegorije ugostiteljskog objekta, koja je utvrđena rješenjem nadležnog ureda odnosno Ministar-stva turizma.

Obvezne su pridržavati se i čl. 13. Zakona o ugo-stiteljskoj djelatnosti, prema kojem je zabranjeno usluživanje odnosno dopuštanje konzumiranja al-koholnih pića, drugih pića i / ili napitaka koji sadr-žavaju alkohol u ugostiteljskom objektu osobama mlađim od 18 godina u skladu s odredbom čl. 13. st. 1. Zakona.

U ugostiteljskim objektima u kojima se uslužuju alkoholna pića, druga pića i / ili napitci koji sadrža-vaju alkohol, mora na vidljivom mjestu biti istaknu-ta oznaka o zabrani njihova usluživanja odnosno konzumiranja osobama mlađim od 18 godina (čl. 13. st. 2.).

Ugostitelj ne smije uslužiti gosta odnosno dopu-stiti mu konzumiranje alkoholnih pića, drugih pića i / ili napitaka koji sadržavaju alkohol ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a gost dobrovoljno ne do-kaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid neke od osobnih isprava.

Nadalje, obvezni su pridržavati se i odredaba drugih zakona i podzakonskih propisa kao i drugi


ugostitelji npr: Zakona o hrani, Zakona o vinu, Pra-vilnika o vinu itd. koji kontroliraju poljoprivred-ni inspektori Ministarstva poljoprivrede, Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda koji kontroliraju sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva i turistički inspektori Ministarstva turiz-ma, Zakona o autorskim i srodnim pravima, Zakona o boravišnoj pristojbi, Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te obliku i sadržaju obrasca prijave turističkoj zajednici itd. koje kontroliraju inspektori Ministarstva financija – Carinske uprave, Zakona o mjeriteljstvu koje kontroliraju mjeriteljski inspekto-ri Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Zakona o zaštiti potrošača koji kontroliraju tržišni inspektori Mini-starstva gospodarstva, poduzetništva i obrta itd.

7. PRUŽANJE ODREĐENIH USLUGA TURISTIČKE AGENCIJE OD STRANE HRVATSKOGA FERIJALNOG I HOSTELSKOG SAVEZA

Hrvatski ferijalni i hostelski savez može osim obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružati i odre-đene usluge turističke agencije, bez ikakva dodat-nog administriranja. Prema odredbi čl. 7. st. 6. Zako-na o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14. – dalje: ZoPUT) Hrvat-ski ferijalni i hostelski savez može, iznimno, u svr-hu promicanja omladinskog (mladežnog) turizma i turističke kulture mladih, u svojim poslovnim pro-storima, za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog (mladežnog) turizma čiji je Sa-vez član, pružati sljedeće usluge turističke agencije:

¾ organiziranje paket aranžmana, sklapanje i provedba ugovora o paket aranžmanu, organi-ziranje izleta, sklapanje i provedba ugovora o izletu

¾ posredovanje ugostiteljskih usluga (prodaja i rezervacija smještaja i drugih ugostiteljskih usluga)

¾ posredovanje usluga prijevoza (prodaja putnih karata i rezervacija mjesta za sva prijevozna sredstva)

¾ posredovanje u pružanju usluga u posebnim oblicima turističke i ugostiteljske ponude

¾ davanje turističkih obavijesti i promidžbenog materijala

¾ posredovanje u sklapanju ugovora o osigura-nju putnika i prtljage

¾ rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za sve vrste priredaba, muzeja i dr. te prodaja robe vezane za potrebe putovanja (razne putne po-trepštine, suveniri, turističke publikacije i sl.).

8. MOGU LI ŠKOLE ODNOSNO DRUGE ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE ORGANIZIRATI PUTOVANJE?

Prema odredbi čl. 6. st. 4. ZoPUT-u, škola odno-sno druga odgojno-obrazovna ustanova može za svoje učenike odnosno polaznike organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazovnih sadržaja i postizanja svojih ciljeva i zadaća koji se organiziraju kao djelatnost škole odnosno odgoj-no-obrazovne ustanove. Dakle, škola odnosno dru-ga odgojno-obrazovna ustanova može organizirati samo izlet (traje manje od 24 sata i ne uključuje no-

ćenje, a sastoji se od najmanje dvije pojedinačne us-luge koje se sastoje od prijevoza ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga), ali ne i ekskurziju.

Prema odredbi čl. 6. st. 5. ZoPUT-a, škole i druge odgojno-obrazovne ustanove obvezne su organi-zaciju izleta prijaviti nadležnoj službi turističke in-spekcije Ministarstva turizma prema svom sjedištu, najkasnije tri dana prije početka putovanja, te su na-dalje obvezne pri pružanju usluga:

¾ objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i ci-jena

¾ za svaku izvršenu uslugu izdati korisniku ra-čun, kartu ili potvrdu s brojem čime se potvr-đuje primitak uplate te čuvati preslike tih do-kumenata najmanje tri godine od dana njihova izdavanja

¾ postupati s povećanom pažnjom, prema pravi-lima struke i običajima (pažnja dobrog struč-njaka)

¾ koristiti se samo prijevoznim sredstvima u ko-jima su osigurani putnici i prtljaga.

Dakle, škole i druge odgojno-obrazovne ustano-ve mogu organizirati samo izlet, ali trebaju nadlež-noj službi turističke inspekcije Ministarstva turiz-ma dostaviti prijavu izleta najkasnije tri dana prije početka putovanja. Ako se organiziranje izleta vrši putem turističke agencije, škole nisu obvezne dosta-viti prijavu izleta. Jednako tako ako se obavlja samo usluga prijevoze, nema obveze za dostavom prijave izleta, jer je riječ samo o jednoj pojedinačnoj usluzi.

Obrazac OB-T-I za prijave nalazi se na internet-skim stranicama Ministarstva turizma u izborniku pod nazivom Turistička inspekcija.

Popunjeni obrazac (ne plaća se upravna pristoj-ba!) potrebno je dostaviti elektroničkom poštom na: [email protected], ili osobno ili redovi-tom poštom u službu Turističke inspekcije Ministar-stva turizma, prema svom sjedištu, kako je navede-no u t. 4. ovog članka.

Obrazac OB-T-IOsnovna škola „Zagreb“(naziv škole/druge odgojno-obrazovne ustanove)Zagreb, Tina Ujevića 12(naselje, ulica i kućni broj odgojno-obrazovne ustanove)



PRIJAVA ZA ŠKOLE I DRUGE ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE KOJE

ORGANIZIRAJU IZLETEU skladu s čl. 6. st. 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14.) prijavljujemo Na-slovu izlet* u ___________Krapinu___________________.Izlet će se organizirati dana __________11. prosinca 2017. U skladu s čl. 8. st. 1. t. 2. Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov., br. 115/16.), ova je prijava oslobođena od plaćanja upravne pristojbe.


Branko Brankić, ravnateljU Zagrebu 4. prosinca 2017.



Ministarstvo turizma, Samostalni sektor turističke inspekcije, Trg Republike Hrvatske 8/I, 10 000 Zagreb,

OIB: 87892589782, http://www.mint.hr* Izlet je unaprijed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih tu-rističkih i ugostiteljskih usluga, a traju manje od 24 sata i ne uključuju noćenje.OBVEZE ŠKOLA I DRUGIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA

� Škole i druge odgojno-obrazovne ustanove u skladu s odredbama čl. 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14.) mogu za svoje učenike, odnosno polaznike organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazovnih sadržaja i postizanja svojih ciljeva i zadaća koji se organiziraju kao djelatnost škole, odnosno odgojno obrazovne ustanove.

� Škole i druge odgojno-obrazovne ustanove obvezne su prijaviti organizaciju izleta mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svom sjedištu, najkasnije tri ( 3) dana prije početka putovanja ( prijava na stranici br. 1.).

� Za organizaciju izleta škole i druge odgojno-obrazovne ustanove obvezne su koristiti se samo prijevoznim sred-stvima u kojima su osigurani putnici i prtljaga.

� Škole i druge odgojno-obrazovne ustanove obvezne su objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena.

� Za svaku izvršenu uslugu obvezni su korisniku izdati ra-čun, kartu ili potvrdu s brojem čime se potvrđuje primi-tak uplate i čuvati kopije tih dokumenata tri godine od njihova izdavanja.

� Postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima stru-ke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).

................

9. NA KOJI NAČIN MOGU SINDIKATI I UDRUGE ORGANIZIRATI PUTOVANJE?

Prema odredbi čl. 6. st. 1. ZoPUT-a, sindikati, udru-ge umirovljenika, udruge planinara i slične udruge (dalje: udruge) mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom udruge organizirati putovanje (paket-aranžman i izlet) isključivo za svoje članove, s tim da paket aranžman može trajati do dva dana, uključujući najviše jedno noćenje.

Paket-aranžman (paušalno putovanje) jest unapri-jed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedi-načne usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga što čine cje-linu, a pružaju u vremenu dužem od 24 sata ili uklju-čuju barem jedno noćenje, te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (paušalnoj) cijeni.

Izlet jest unaprijed utvrđena kombinacija od naj-manje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od pri-jevoza ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga, a traju manje od 24 sata i ne uključuje noćenje.

Udruge mogu organizirati putovanje samo po-vremeno i bez svrhe stjecanja dobitka. Promidžbu i predstavljanje putovanja ne može se obavljati sred-stvima javnog priopćavanja. Dakle, putnici koji odlu-če koristiti se turističkim aranžmanima putem udru-ge, neka vode računa da se njima mogu koristiti samo članovi te udruge do najviše dva dana, jer će udruzi u protivnom Ministarstvo financija – Carinska uprava zabraniti obavljanje turističke djelatnosti izvan tih okvira, u skladu sa Zakonom o zabrani i sprječava-nju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar. nov.,

br. 61/11.). I, naravno, udruge nemaju ni druge obve-ze koje imaju turističke agencije, npr. ako se putnici koriste navedenim aranžmanima ne mogu se žaliti zbog oštećenja i gubitka prtljage, jer udruge nisu ob-vezne ponuditi putniku propisana osiguranja, nema jamčevine, ne moraju imati pratitelja putovanja koji bi se brinuo o vođenju i praćenju putnika itd.

Prema odredbi čl. 6. st. 5. ZoPUT-a udruge su obve-zne prijaviti organizaciju putovanja nadležnoj služ-bi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svom sjedištu, najkasnije tri dana prije početka puto-vanja, te su nadalje pri pružanju usluga obvezne:

¾ objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedi-ne usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena

¾ za svaku izvršenu uslugu izdati korisniku ra-čun, kartu ili potvrdu s brojem čime se potvr-đuje primitak uplate i čuvati preslike tih doku-menata najmanje tri godine od dana njihovog izdavanja,

¾ postupati s povećanom pažnjom, prema pravi-lima struke i običajima (pažnja dobrog struč-njaka)

¾ koristiti se samo prijevoznim sredstvima u ko-jima su osigurani putnici i prtljaga.

Dakle, udruge trebaju nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma dostaviti prijavu putovanja. Ako se organiziranje putovanja (paket-aranžmana i izleta) obavlja putem turističke agen-cije, sindikati i udruge nisu obvezne dostaviti prija-vu putovanja odnosno izleta, a također ako je riječ samo o usluzi prijevoza nema obveze za dostavom prijave, jer je riječ o pojedinačnoj usluzi.

Obrazac OB-T-II za prijave nalazi se na internet-skim stranicama Ministarstva turizma u izborniku pod nazivom Turistička inspekcija. Popunjeni obra-zac (ne plaća se upravna pristojba!) potrebno je dosta-viti elektroničkom poštom na: [email protected], ili osobno ili redovitom poštom u službu Tu-rističke inspekcije Ministarstva turizma, prema svom sjedištu, kao što je navedeno u t. 4. ovog članka.

Obrazac OB-T-IIUdruga „Sljeme“(naziv udruge/sindikata)Zagreb, Sljemenska cesta 5(naselje, ulica i kućni broj udruge/sindikata)



PRIJAVA ZA UDRUGE I SINDIKATE KOJI ORGANIZIRAJU PAKET ARANŽMANE I IZLETE

U skladu s čl. 6. st. 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., broj 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14.) prijavljujemo Naslovu putovanje (paket aranžman1, izlet2) u __Vukovar_.Putovanje će trajati od 20. prosinca 2017. do 21. prosinca 2017.U skladu s Tbr. 1. Tarife upravnih pristojbi u Prilogu I, koja je sastavni dio Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (Nar. nov., br. 8/17. i 37/17.), upravna pristojba se ne plaća.


Predsjednik udruge „Sljeme“, Tomo TomićU Zagreb , 15. prosinca 2017.



Ministarstvo turizma, Samostalni sektor turističke inspekcije, Trg Republike Hrvatske 8/I, 10 000 Zagreb,

OIB: 87892589782, http://www.mint.hr1 Paket-aranžman unaprijed je utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od pri-jevoza, smještaja ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga što čine cjelinu, a pružaju se u vremenu duljem od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje, te prodaju po ukupnoj una-prijed utvrđenoj (paušalnoj) cijeni.2 Izlet je unaprijed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih tu-rističkih i ugostiteljskih usluga, a traju manje od 24 sata i ne uključuju noćenje.OBVEZE UDRUGA I SINDIKATA

� Zakonom o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14.), propisano je odredbama čl. 6. da sindikati, udruge umirovljenika, udruge planinara i slične udruge mogu radi ostvariva-nja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom udruge organizirati putovanje (paket-aranžman i izlet) isključivo za svoje članove, s tim da paket-aranžman može trajati do dva dana, uključujući najviše jedno noćenje.

� Navedena putovanja udruge i sindikati mogu organizi-rati samo povremeno, bez svrhe stjecanja dobitka.

� Promidžba i predstavljanje putovanja ne može se obav-ljati sredstvima javnog priopćavanja.

� Organizaciju putovanja udruge i sindikati obvezni su pri-javiti nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svom sjedištu, najkasnije tri (3) dana prije početka putovanja (prijava na stranici br.1.).

� Za organizaciju putovanja udruge i sindikati obvezni su koristiti se samo prijevoznim sredstvima u kojima su osi-gurani putnici i prtljaga.

� Udruge i sindikati obvezni su objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena.

� Za svaku izvršenu uslugu obvezni su izdati korisniku ra-čun, kartu ili potvrdu s brojem čime se potvrđuje primi-tak uplate te čuvati preslike tih dokumenata tri godine od njihova izdavanja.

� Postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima stru-ke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).

................

POREZI

Iva ULJANIĆ ŠKREBLIN, dipl. oec.Dražen OPALIĆ, bacc. oec.

UDK 336.2

Oporezivanje primitaka športskih sudaca i delegata

Neizostavni sudionici u sustavu športa i športskih natjecanja su i športski suci i delegati koji nemaju

jednak položaj koji imaju i športaši. Ovaj članak daje cjelovito objašnjenje položaja šport-

skih sudaca u sustavu poreza i doprinosa koji može biti različit, a o kojem ovise i obveze isplatitelja.

1. UVODZakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br.

115/16., dalje: Zakon) propisano je oporezivanje djelatnosti športaša, a Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17., dalje: Pravilnik), iz-među ostaloga, propisane su i visine neoporezivih svota športskih stipendija i nagrada za športska ostvarenja te što se smatra tim primitcima, kome se mogu isplatiti i tko ih može isplatiti u svrhu ko-rištenja propisanoga neoporezivog dijela. Međutim, športašem se ne smatraju druge osobe u športu, pa tako ni športski suci i delegati. Navedeno proizlazi iz same definicije u čl. 52. st. 3. Pravilnika, prema ko-joj se točno definira tko se smatra „športašem“, a tko „drugim osobama u športu“:

Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš ama-ter ili športaš profesionalac u skladu s posebnom propisu. Drugim osobama u športu, u smislu Zako-

na i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredba-ma i to: športski suci, športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima.

Iako je navedeno određenje propisano čl. 52. Pravilinika, koji je vezan uz način utvrđivanja dru-gog dohotka, navedeno je važno zato što športaši koji su profesionalno osigurani po toj osnovi mogu izabrati hoće li dohodak koji ostvare po toj osnovi utvrđivati i oporezivati na način propisan za doho-dak od samostalne djelatnosti (na temelju poslov-nih knjiga) ili na način propisan za drugi dohodak (prema odbitku). Međutim, druge osobe u športu nemaju tu mogućnost izbora, odnosno, ako je, pri-mjerice, športski sudac osiguran po toj osnovi na obvezna osiguranja (što znači da mu je to osnovna djelatnost), dohodak koji ostvari po toj osnovi mora obvezno utvrđivati na temelju poslovnih knjiga kao dohodak od samostalne djelatnosti, bez mogućno-sti izbora da po toj osnovi utvrđuje drugi dohodak. Ako mu to nije osnovna djelatnosti, odnosno osigu-ran je po nekoj drugoj osnovi (primjerice po osnovi radnog odnosa) te mu je to zapravo druga djelat-nost, može izabrati hoće li po toj osnovi dohodak utvrđivati na način propisan za samostalne dje-latnosti ili kao drugi dohodak. Treća je mogućnost utvrđivanje dohotka od nesamostalnog rada ako je


športski sudac sklopio ugovor o radu sa, primjerice, športskim savezom.

U nastavku članka daje se posebni osvrt na opore-zivanje djelatnosti športskih sudaca porezom na do-hodak te prikaz o statusu u obveznim osiguranjima i njihove obveze po toj osnovi u različitim slučajevima:

– nesamostalni rad u Hrvatskoj (rezident i nere-zident)

– nesamostalni rad u inozemstvu (rezident RH) – samostalna djelatnost – drugi dohodak u Hrvatskoj i inozemstvu (rezi-

dent i nerezident) – ugovor o volontiranju – naknada putnih troš-

kova.Daje se i primjer ispunjavanja izvješća JOPPD, koji

se dostavlja Poreznoj upravi.

2. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA ŠPORTSKOG SUCA

Ako bi npr. športski savez sklopio ugovor o radu sa športskim sucem te se u tom slučaju dohodak po toj osnovi utvrđuje u skladu s čl. 20. Zakona kao razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama čl. 21. Zakona i izdataka nasta-lih u istom razdoblju u skladu s odredbama čl. 23. Zakona. Člankom 22. Zakona propisani su primitci koji se ne smatraju primitcima od nesamostalnog rada, a to su između ostalih:

– posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka, odnosno plaće, u skladu s posebnim propisi-ma o zaštiti na radu te odjeća određena prema posebnim pravilima poslodavca (primjerice, službeni dres suca s nazivom športskog saveza smatrao bi se neoporezivim primitkom)

– sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona (primjerice, ako svi zaposleni športskog save-za mogu jednom godišnje obaviti sistematski kontrolni pregled na teret kluba, tada se po toj osnovi ne bi utvrđivao dohodak od nesamo-stalnog rada)

– obrazovanje i izobrazba koje su u vezi s djelat-nosti poslodavca i isplatitelja primitka, odno-sno, plaće (primjerice posebna škola za šport-ske suce i sl.).

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se u skladu s čl. 24. Zakona, kojim je propisano da predujam poreza obračunava, obu-stavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, prilikom svake isplate prema propisima koji su na dan isplate.

O isplaćenom primitku, svotama obračunatih i uplaćenih doprinosa i obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak, isplatitelj primit-ka ima obvezu izvijestiti Poreznu upravu. Izvješće Poreznoj upravi podnosi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći radni dan. Izvješće se podnosi na obrascu JOPPD čiji su oblik i sadržaj te rok za podno-šenje propisani odredbama Pravilnika.

Vezano uz podnošenje godišnje porezne prijave, športski sudac koji po toj osnovi ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, istu nije obvezan podnijeti i to pod uvjetom:

¾ da godišnju poreznu prijavu nije obvezan pod-nijeti prema čl. 48. Zakona, odnosno da u pore-znom razdoblju uz dohodak od nesamostalnog rada nije ostvario dohodak za koji je propisano obvezno podnošenje porezne prijave

¾ da je predujam poreza na dohodak od nesamo-stalnog rada tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava obračunan i uplaćen prema odredbama Zakona i Pravilnika.

Međutim, za dohodak od nesamostalnog rada od 1. siječnja 2018. godine (a za dohodak ostvaren u 2017. godini) obvezno će se provesti poseban po-stupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, neovisno o tome je li porezni obveznik – športski sudac ostvario na te-melju godišnjeg obračuna (u koji će ući samo do-hodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak) razliku za uplatu ili za povrat preplaćenog poreza. Posebni postupak utvrđivanja ukupnoga godišnjeg dohotka i ukupnoga godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak provodi Porezna uprava po službenoj dužnosti. Međutim, ako porezni obve-znik – športski sudac želi iskoristiti neku od propi-sanih poreznih olakšica (primjerice uvećani osobni odbitak za dana darovanja i sl.), a o kojima Porezna uprava nema saznanja, obvezan je do kraja veljače tekuće za pretohodnu godinu dostaviti obrazac ZPP-DOH sa svim relevantnim podatcima.

Porezna uprava će, dakle, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, utvrditi poreznom ob-vezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom raz-doblju te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu će izdati privremeno porezno rješenje, koje će dostaviti pore-znom obvezniku prema adresi njegova prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže, i to najka-snije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Ako porezni obveznik utvrdi da su podatci iz privreme-noga poreznog rješenja nepotpuni ili netočni, moći će podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu.

� Inozemni dohodak športskog suca – rezidenta i oporezivanje dohotka športskog suca nerezidenta

O statusu poreznog obveznika kao rezidenta ili ne-rezidenta ovisi i opseg njegove porezne obveze: pre-ma načelu svjetskog dohotka (za ukupan dohodak koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu) odnosno prema načelu tuzemnog dohotka (za uku-pan dohodak koji nerezident ostvari u tuzemstvu). Prvenstveno je određenje rezidenta (tuzemnoga po-reznog obveznika u smislu Općega poreznog zakona – dalje: OPZ) ili nerezidenta (inozemnoga poreznog obveznika u smislu OPZ-a) uvjetovano njegovim prebivalištem ili uobičajenim boravištem. Naime, nerezident je, prema čl. 4. Zakona, fizička osoba koja u RH (dalje. RH) nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak koji se opore-zuje prema odredbama tuzemnog Zakona. Pojam prebivališta i uobičajenog boravišta određen je čl. 43. OPZ-a te porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno naj-manje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godi-ne. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obve-znik u RH ima u vlasništvu ili posjedu više stanova,


prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajenim se boravištem smatra stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, a pri tome nisu bitni krat-kotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Potrebno je napomenuti da se to utvrđivanje prebivališta i uobičajenog boravišta za porezne svr-he razlikuje od pravila o utvrđivanju prebivališta u skladu sa Zakonom o prebivalištu.

Utvrđivanje inozemnog dohotka koji ostvare športski suci i delegati rezidenti RH te obveze obra-čuna i uplate poreza na dohodak i izvješćivanja o inozemnom dohotku uređeno je čl. 80. i 81. Zakona te čl. 84., 87., 89., 90. i 91. Pravilnika, a obveze kod isplate primitaka športskim sucima i delegatima ne-rezidentima jednake su kao i kod športskih sudaca rezidenata (osim mogućnosti korištenja osobnog odbitka za uzdržavane članove), osim ako ugovo-rima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukgačije propisano.

Naime, prije utvrđivanja porezne obveze, kako za rezidenta tako i za nerezidenta, potrebno je utvrditi postoji li u primjeni sa zemljom izvora dohotka, od-nosno rezidentnosti poreznog obveznika, ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, s obzirom na to da odredbe međunarodnih ugovora koji su sklo-pljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH, a koji su na snazi, imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona. U skladu s time moguće su sljedeće situacije:

¾ porezni obveznik rezident ostvario je dohodak po osnovi djelatnosti športskog suca iz zemlje s kojom RH ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – u tom slučaju pri-mjenjuju se samo tuzemni propisi, a porez pla-ćen u inozemstvu može se uračunati pod propi-sanim uvjetima u tuzemnu poreznu obvezu

¾ porezni obveznik rezident ostvario je dohodak po osnovi djelatnosti športskog suca iz zemlje s kojom RH primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – u tom slučaju pre-ma ugovoru je potrebno utvrditi:

9 čiji je rezident porezni obveznik (prema čl. 4. Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja)

9 koji članak ugovora se primjenjuje na ostvareni dohodak (u pravilu za dohodak od nesamostal-nog rada športskog suca je to čl. 15. ugovora, jer se čl. 17. koji se odnosi na umjetnike i športaše ne primjenjuje na športske suce, iako nije de-finiran obuhvat značenja „športaša“, ali se iz Komentara OECD-ova Modela ugovora može zaključiti da se to odnosi samo na športaše, a ne i na druge osobe u športu)

9 koja zemlja ima pravo oporezivanja u skladu s predmetnim člankom

9 ako je pravo oporezivanja dano i zemlji rezi-dentnosti i zemlji izvora, koja se metoda za izbjegavanje oporezivanja primjenjuje u skladu s ugovorom

¾ porezni obveznik nerezident ostvario je doho-dak po osnovi djelatnosti športskog suca u RH, a isti je rezident zemlje s kojom RH ne primje-njuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja – u tom slučaju primjenjuju se samo tuzemni propisi, a možebitni porez plaćen u inozemstvu ne može se uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, nego će ga u većini slučajeva uzeti u obzir zemlja njegove rezidentnosti

¾ porezni obveznik nerezident ostvario je doho-dak po osnovi djelatnosti športskog suca u RH, a isti je rezident zemlje s kojom RH primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja – u tom je slučaju, prema ugovoru, potreb-no postupiti kako je navedeno u 2. točki za re-zidenta).

Republika Hrvatska ima u primjeni 61 ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te je veći-nom pitanje utvrđivanja rezidentnosti, odnosno primarnog utvrđivanja prava oporezivanja između dvije države ugovornice, riješeno na jednak način, na temelju Modela Ugovora OECD-a. U svim osta-lim slučajevima kada je riječ o pitanju utvrđivanja rezidentnosti, a porezni obveznik ima gospodar-ske ili neke druge veze s nekom drugom državom s kojom RH nema u primjeni ugovor, primjenjuju se samo nacionalna pravila te se rezidentnost utvrđuje u skladu s čl. 3. Zakona i OPZ-u.

U slučaju dvojbi oko utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe, porezni će obveznik Poreznoj upravi podnijeti obrasce: „Upitnik TU“ i „Upitnik TI“.

Obrazac „Upitnik TU“ popunjava porezni obve-znik kod ulaska u RH te ga predaje ovlaštenom dje-latniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upi-sa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obu-stave i uplate predujmova poreza na dohodak, od-nosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

Obrazac „Upitnik TI“ popunjava porezni ob-veznik kod izlaska iz RH te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod predaje zahtjeva za ispisom iz Registra poreznih ob-veznika, odnosno u ostalim situacijama kada nad-ležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim po-punjavanjem.

Nakon što se utvrdi rezidentnost, potrebno je utvrditi ima li RH na temelju ugovora pravo opore-zivanja ostvarenog dohotka ili ne, a kada se utvrdi koja država ugovornica ima pravo oporezivanja po-jedinih izvora dohotka, primjenjuju se nacionalna pravila oporezivanja. U pravilu, prema čl. 15. Mode-la ugovora plaće i slična primanja, koje rezident dr-žave ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada, oporezuju se samo u toj državi (državi rezidentno-sti), osim kada je riječ o nesamostalnom radu u dru-goj državi ugovornici (državi izvora). Ako je riječ o takvom nesamostalnom radu, primanje koje se od toga ostvaruje može se oporezivati u toj drugoj dr-žavi (državi izvora). Međutim, primanje koje rezi-dent države ugovornice ostvaruje od nesamostal-nog rada u drugoj državi ugovornici (državi izvora) oporezuje se samo u prvospomenutoj državi (državi rezidentnosti) ako:


a) primatelj boravi u drugoj državi (državi izvora) u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne tra-ju dulje od 183 dana u toj kalendarskoj godini

b) ako primanje isplati poslodavac koji nije re-zident druge države (države izvora) ili se ona isplate u njegovo ime i

c) ako primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koja poslodavac ima u toj dru-goj državi (državi izvora).

Takva je odredba propisana, primjerice, u Ugovo-ru između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu. To znači da ako športski sudac koji je hrvatski rezident ostvaruje plaću u Au-striji od austrijskog športskog saveza, pravo oporezi-vanja imaju i Hrvatska i Austrija, osim ako športski sudac boravi u Austriji manje od 183 dana tijekom godine (u tom bi slučaju pravo oporezivanja imala samo Hrvatska).

Međutim, svaki ugovor potrebno je zasebno po-gledati, jer se u pojedinim slučajevima pravo porezi-vanja daje samo jednog od država ugovornica.

� Oporezivanje dohotka iz inozemstva koji ostva-re športski suci i delegati rezidenti

Kada po osnovi obavljanja djelatnosti športskog suca porezni obveznik rezident RH ostvaruje do-hodak od nesamostalnog rada izravno iz inozem-stva, obvezan je sam obračunati, obustaviti i upla-titi predujam poreza na dohodak u roku od 30 dana od dana isplate primitka, a u istom roku podnosi i izvješće na obrascu JOPPD, pri čemu pod oznakom izvješća upisuje datum isplate dohotka. Oporezivi primitci od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema sred-njem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan isplate primitka.

Iznimno, ako športski sudac rezident RH, po os-novi primitka ostvarenog iz inozemstva ili u ino-zemstvu tijekom poreznog razdoblja plaća predu-jam poreza na dohodak u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, ali je o tome obvezan izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom prebivalištu / uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana ostvarenoga prvog primitka u tekućoj godini. Pisana izjava osobito sadrži: opće podatke o poreznom obvezniku (OIB, adresa pre-bivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, bankovnom računu na koji mu se primitak isplaćuje i ostalim po-datcima. Međutim, neovisno o poreznom oslobođe-nju i podnesenoj pisanoj izjavi, porezni obveznik je na zahtjev Porezne uprave obvezan dostaviti ispra-ve kojima se dokazuje pravo na navedeno porezno oslobođenje od plaćanja predujmova tijekom pore-znog razdoblja.

Nadalje, u tom slučaju, osim izjave, porezni ob-veznik športski sudac obvezan je dostaviti Poreznoj upravi podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, koji odgovara tuzemnom po-rezu na dohodak, na izvješću INO-DOH1, do 31. si-

1 Sadržaj samog Obrasca propisan je čl. 91. Pravilnika.

ječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Isto se izvješće podnosi i u slučaju ostvarivanja primitaka rezidenata iz ili u inozemstvu koji ne podliježu opo-rezivanju u RH i kada RH, u skladu s međunarodnim ugovorom, izuzima taj dohodak od oporezivanja. Ako do navedenoga roka porezni obveznik iz oprav-danih razloga ne posjeduje podatak o uplaćenom inozemnom porezu, isti želi ga uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, o tome je obvezan izvijestiti Pore-znu upravu i naknadno dostaviti podatak o uplaće-nom inozemnom porezu, a najkasnije do 30. stude-nog tekuće godine za prethodnu godinu. Na temelju dostavljenog izvješća Porezna će uprava obračunati porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, uz primjenu uračunavanja poreza koji je rezident pla-tio u inozemstvu, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, pod propisanim uvjetima.

� Uračunavanje poreza koji su športski suci i de-legati rezidenti platili u inozemstvu

Kad nema u primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može doći do dvostrukog oporezivanja istog dohotka (od strane zemlje re-zidentnosti i zemlje izvora). Međutim, ponekad se može dogoditi da dođe do dvostrukog oporezivanja i kada je ugovor u primjeni, jer je pravo oporeziva-nja dano i zemlji rezidentnosti i zemlji izvora. U tim slučajevima, kako bi se izbjeglo dvostruko opore-zivanje, zemlja rezidentnosti poreznog obveznika mora omogućiti ili uračunavanje poreza plaćenog u drugoj zemlji ugovornici ili izuzeti taj dohodak od oporezivanja, a primjena jedne od tih dviju metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja utvrđena je ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja (u pravilu čl. 23.).

U većini ugovora koje je RH sklopila i koje pri-mjenjuje, koristi se metodom uračunavanja, i to „redovni odbitak“ ako je pravo oporezivanja dano i zemlji izvora, a za dohodak koji se izuzima od opo-rezivanja (ako je pravo oporezivanja dano samo ze-mlji izvora) može se primijeniti metoda izuzimanja s progresijom (međutim, u slučaju Hrvatske, ona za svoje rezidente od 1. siječnja 2017. godine ne primje-njuje metodu izuzimanja s progresijom, nego samo potpuno izuzimanje). Takve su odredbe ugovorene sa sljedećim državama:

Albanijom, Armenijom, Austrijom, BiH, Bugar-skom, Crnom Gorom, Češkom, Čileom, Danskom, Finskom, Gruzijom, Indijom, Iranom, Irskom, Islandom, Izraelom, Luksemburgom, Srbijom, Ka-nadom, Mađarskom, Makedonijom, Maltom, Ma-rokom, Moldovom, Nizozemskom, Omanom, Polj-skom, Portugalom, Rumunjskom, San Marinom, Sirijom, Slovačkom, Slovenijom, Španjolskom, Švi-carskom, Turkmenistanom, Ukrajinom i Ujedinje-nim Kraljevstvom.

Prema pojedinim se ugovorima za dohodak koji se može oporezivati i u Hrvatskoj i u drugoj zemlji ugovornici može primijeniti samo metoda ura-čunavanja („redovni odbitak“) i to u ugovorima s: Azerbajdžanom, Bjelorusijom, Grčkom, Indonezi-jom, Italijom, Jordanom, JAR-om, Katarom, Kinom, Kuvajtom, Malezijom, Mauriciusom, Rusijom i Tur-skom. To zapravo znači da se za dohodak za kojeg pravo oporezivanja prema ugovoru ima samo zemlja


izvora, RH primjenjuje metodu potpunog izuzima-nja, odnosno ako je riječ o nerezidentu koji obavlja rad u Hrvatskoj i prema ugovoru se dohodak po toj osnovi može oporezivati samo u Hrvatskoj, država njegove rezidentnosti će taj dohodak potpuno izu-zeti od oporezivanja.

U preostalim se ugovorima primjenjuje metoda izuzimanja s progresijom, a samo za pojedine pri-mitke može se primijeniti metoda uračunavanja (obično dividende, kamate, autorske naknade i sl.). Države s kojima RH primjenjuje takve odredbe u ugovoru jesu: Belgija, Estonija, Francuska, Koreja, Latvija, Litva, Norveška, Njemačka i Švedska. Ovdje treba napomenuti da od 1. siječnja 2017. godine RH ne primjenjuje mogućnost izuzimanja s progresijom, odnosn,o ako je ugovorom propisana takva moguć-nost, RH izuzima primitak od oporezivanja, bez zbra-janja tako ostvarenog primitka s ostalim primitcima u poreznom razdoblju, a u svrhu određivanja više po-rezne stope za oporezivanje ostalih primitaka.

U slučaju da ugovor nije u primjeni, a kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, Hrvatska svojim rezidentima omogućuje da uračunaju porez plaćen u inozemstvu do propisanih svota.

Naime, rezidenti RH mogu uračunati porez pla-ćen u inozemstvu (kad nema ugovora, odnosno kad je ugovorom utvrđeno da se primjenjuje ta metoda), do visine tuzemne obveze obračunane na taj doho-dak ostvaren u inozemstvu. Prema čl. 80. Zakona, porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnoga poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u ino-zemstvu. Iznimno, porez koji je rezident RH platio u inozemstvu na temelju inozemnog dohotka neće se uračunati u tuzemni porez na dohodak ako nije plaćen u inozemstvu u skladu s odredbama među-narodnog ugovora, ako je međunarodni ugovor u primjeni. Jednako tako, ako je porez u inozemstvu plaćen u svoti većoj nego što je trebao biti plaćen u skladu s odredbama međunarodnog ugovora, pri uračunavanju će se uzeti u obzir samo porez u svoti u kojoj je trebao biti plaćen u skladu s odredbama međunarodnog ugovora.

Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni po-rez na dohodak športskih sudaca po osnovi nesamo-stalnog rada, obavlja se u godišnjem obračunu pore-za putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak na temelju podnesenog obrasca ZPP-DOH (ako je tijekom godine plaćen predujam poreza na dohodak u RH) ili INO-DOH (ako nije pla-ćen predujam poreza tijekom godine u RH, jer je pla-ćen u inozemstvu).

Svota do koje se inozemni porez u slučaju šport-skih sudaca može uračunati u tuzemni, utvrđuje se na sljedeći način:

1. iz razmjera svote ukupno obračunanoga tuze-mnoga godišnjeg poreza na dohodak i svote ukupno u godišnjem obračunu iskazanoga godišnjeg dohot-ka i prije smanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa

2. primjenom prosječne porezne stope na svotu godišnjega inozemnog dohotka od nesamsotalnog rada športskog suca dobiva se najviša svota do koje se može uračunati inozemni porez. Ako je u ino-zemstvu plaćena manja svota poreza od najvišega

mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.

� Oporezivanje isplate športskim sucima i dele-gatima nerezidentima

U slučaju športskog suca nerezidenta, koji je u RH ostvario dohodak po toj osnovi, najprije se utvrđuje primjenjuje li se između RH i zemlje njegove rezi-dentnosti ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja. Ako ne, dohodak koji ostvari u RH oporezu-je se u skladu s tuzemnim propisima. U protivnom, ako se primjenjuje ugovor, potrebno je najprije utvr-diti čiji je porezni obveznik rezident u skladu s tim ugovorom, a onda, ovisno o izvoru dohotka i rele-vantnim odredbama tog ugovora, koja zemlja ima pravo oporezivanja tog dohotka.

Ako prema ugovoru RH ima pravo oporeziva-nja dohotka športskog suca, primjenjuje se porezni tretman u skladu s tuzemnim propisima, a zemlja njegove rezidentnosti će ili uračunati porez plaćen u Hrvatskoj u njegovu poreznu obvezu ili izuzeti taj dohodak od oporezivanja. U protivnom, ako pravo oporezivanja ima samo zemlja rezidentnosti, RH će izuzeti taj dohodak od oporezivanja.

Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna pre-ma sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nereziden-ta, potvrdu o ostvarenom dohotku i plaćenom pore-zu na dohodak u RH.

Ako RH ima s državom čiji je porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja, primijenit će se odredbe ugovora. Prava iz ugovora ostvaruju se na temelju obrasca: Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na na-knade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja između Republike Hrvatske i ____________.

Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac Za-htjev treba ovjeriti nadležno inozemno tijelo. Ovje-reni se zahtjev podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako je riječ o učestalim mjesečnim isplatama, ovje-reni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih 12 mjeseci.

Obrazac Zahtjev sastoji se iz četiri primjerka: pri-mjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za ispla-titelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i pri-mjerka za Poreznu upravu RH. Podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti obrazac pri pore-znom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preo-stala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podatcima o podnositelju zahtjeva, izjavom podno-sitelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatite-lju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

Ako se pri isplati primitaka nerezidentu ne plaća porez na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nerezident može umjesto obrasca Zahtjev dostaviti samo potvrdu o reziden-tnosti koju je izdalo inozemno porezno tijelo ili za to ovlaštena osoba.


Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac Zahtjev ili potvrda o rezidentnosti, u trenutku podnošenja ne smiju biti stariji od 30 dana. Stoga, ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjev ili potvrde o rezidentnosti, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja. Međutim, ako ne raspolaže tim ispravama, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe Zakona. U tom slučaju nerezident može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primi-tak isplaćen, dostaviti Ministarstvu financija, Pore-znoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegava-nju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

U slučaju isplata primitaka u tuzemstvu šport-skim sucima i delegatima nerezidentima, koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije uređeno drukčije, podatke o ostva-renom primitku isplatitelji dostavljaju nadležnoj is-postavi Porezne uprave putem Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim pri-micima nerezidenata te inozemnom porezu (brazac INO-DOH) do 31. siječnja tekuće za prethodnu go-dinu. Ako se dostavlja izvješće na obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika, odnosno fizičke oso-be i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik susta-va elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješća se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan poseb-nim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

Vrlo je bitno napomenuti da se u slučaju ne-rezidenta ne može u tuzemnu obvezu poreza na dohodak uračunati porez plaćen u inozemstvu u zemlji njegove rezidentnosti, jer je zemlja rezi-dentnosti ta koja će poreznom obvezniku omogu-ćiti olakšicu kako bi se izbjeglo dvostruko opore-zivanje, jer ta zemlja (u pravilu) oporezuje njegov ukupan svjetski dohodak.

3. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA ŠPORTSKOG SUCA

Člankom 39. Zakona propisano je utvrđivanje drugog dohotka. Drugi dohodak, između ostaloga, smatra se i primitak športskog suca, uz uvjet da su-dac nije osiguran po toj osnovi ili da nema zasnovan radni odnos po osnovi obavljanja djelatnosti šport-skog suca.

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 24 % bez priznava-nja osobnog odbitka, a kao izdatci priznaju se upla-ćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka. Iznimno, športaši koji obavljaju profesionalnu dje-latnost športaša po osnovi koje su osigurani i dopri-nose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju, pri utvrđivanju drugog dohotka imaju pravo na 30 % porezno priznatih paušalnih izdataka, no ne i šport-ski suci, jer se oni smatraju drugim osobama u špor-tu, a ne športašima.

Odredbama čl. 40. st. 2. Zakona propisano je da predujam poreza na dohodak od drugog dohotka

obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatite-lji (npr. športski savez koji je anagažirao športskog suca) prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Navedeno se primjenjuje u slučaju da, primjerice, Hrvatski športski savez isplaćuje naknadu sucu koji je hrvatski rezident te u slučaju da Hrvatski športski savez isplaćuje naknadu sucu koji je hrvatski nerezi-dent, a sa zemljom njegove rezidentnosti RH nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja (te se primjenjuju tuzemni propisi).

Što se tiče obveze doprinosa, čl. 209. st. 1. t. 8. Za-kona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14. i 115/16.) propisano je da isplatitelji primitka od ko-jega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade športskom sucu i delegatu, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na svotu naknade. Ov-dje je potrebno skrenuti pozornosti na čl. 7. Zakona o doprinosima u kojem su propisani pojmovi koji, u smislu toga Zakona, imaju određeno značenje, pa je tako t. 24. toga članka propisano da se pod poj-mom „naknada športskom sucu i delegatu“ smatra primitak od kojeg se, u skladu s propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a isplaćuje se kao naknada za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnog športskog saveza, na natjecanjima učeničkih i studentskih športskih klubova te na međunarodnim natjecanjima tih klubova koja se, u skladu s propisima o športu, održavaju u RH te prema kriterijima uređenima propisom koji donosi ministar financija na prijedlog čelnika središnjeg tijela uprave nadležnog za šport.

Navedeno znači da naknade športskih sudaca i delegata od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a os-tvareni su na natjecanjima koji nemaju obilježja na-tjecanja amaterskih športskih kluba (npr. natjeca-nja Prve hrvatske nogometne lige) ili su ostvareni u inozemstvu podliježu obvezi doprinosa.

Ako Hrvatski športski savez isplaćuje naknadu sucu koji je rezident zemlje s kojom RH ima sklo-pljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja te ako sucu hrvatskom rezidentu naknadu isplaćuje strani športski savez izravno iz inozemstva (iz zemlje s kojom RH ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja), u pravilu se primjenjuje čl. 21. OECD-ova Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja, a koji se odnosi na ostali dohodak. Prema tom članku dijelovi dohotka rezidenta države ugovorni-ce, bez obzira na to gdje su nastali, koji nisu nave-deni u prethodnim člancima ugovora, oporezuju se samo u toj državi. Drugim riječima, Hrvatski šport-ski savez neće oporezivati naknadu koju isplati sucu nerezidentu (pod uvjetom da mu dostavi potvrdu o rezidentnosti te druge zemlje), a sudac koji je hrvat-ski rezident i ostvari naknadu izravno iz inozem-stva, platit će porez samo u RH. Međutim, potrebno je svaki ugovor pojedinačno razmotriti.

Način obračunavanja predujma poreza kada su-dac – hrvatski rezident ostvari drugi dohodak izrav-no iz inozemstva, razlikuje se od onoga propisanog kada tu naknadu ostvaruje u tuzemstvu. Naime, u ovom slučaju predujam poreza uplaćuje sam pore-


zni obveznik – sudac, ako je drugi dohodak ostvario izravno iz inozemstva, i to u roku od trideset (30) dana od dana isplate primitka2, odnosno godišnje prema čl. 81. st. 3. Zakona ako je po osnovi primitka ostvarenog iz inozemstva tijekom poreznog razdo-blja predujam poreza na dohodak platio u inozem-stvu. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvat-ske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren.

Način obračuna predujma poreza na dohodak od drugog dohotka:

¾ primitak ostvaren od obavljanja djelatnosti športskog suca može se smanjiti za plaćene do-prinose za obvezna osiguranja iz primitka pre-ma posebnim propisima (ako obveza doprinosa postoji) te se na tako utvrđeni dohodak odno-sno poreznu osnovicu primjenjuje stopa poreza u visini 24 % i možebitno propisana stopa prire-za na svotu utvrđenog poreza na dohodak;

¾ o isplaćenom primitku, svotama obračuna-nih doprinosa i uplaćenih doprinosa i obra-čunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak, u svakom slučaju kada se, prema pri-mitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku, isplatitelj primitka ima obvezu izvije-stiti Poreznu upravu. Izvješće Poreznoj upravi podnosi na dan isplate primitka ili najkasni-je sljedeći radni dan. Izvješće se podnosi na obrascu JOPPD čiji su oblik i sadržaj te rok za podnošenje propisani odredbama Pravilnika;

¾ nakon isteka godine u kojoj su isplaćeni primitci od kojih se, u skladu s odredbama Zakona utvr-đuje drugi dohodak, isplatitelj tih primitaka ob-vezan je poreznom obvezniku (primatelju) iz-dati potvrdu o svotama pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka te o postotku i svoti prizna-tih izdataka, svoti izdatka po osnovi uplaćeno-ga obveznog doprinosa iz primitka, nadnevku uplate doprinosa i predujma poreza na dohodak i prireza te neto-svote. Potvrdu izdaje na obras-cu Potvrda čiji su oblik i sadržaj te rok za podno-šenje propisani odredbama Pravilnika.

Porezni obveznici športski suci i delegati koji ostvare drugi dohodak izravno iz inozemstva, obve-zni su Poreznoj upravi prijaviti početak ostvarivanja dohotka, u roku od 8 dana od dana početka ostva-rivanja dohotka,3 a sve radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, odnosno vođenja evidencija o ostvarenim primitcima. Porezni obve-znici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave, nadležnoj prema njihovom prebi-valištu ili uobičajenom boravištu, podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na obrascu RPO.

Porezni obveznici dužni su pri prestanku ostva-rivanja dohotka iz inozemstva nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku ostva-rivanja u roku od osam dana. Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz inozemstva, obvezni su pod-nijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obvezni-

2 Pod uvjetom da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni nije drukčije uređeno.

3 Članak 87. Zakona o porezu na dohodak.

ka – obrazac RPO, neovisno o tome ima li RH prema međunarodnim ugovorima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne.

U nastavku navodimo tri primjera obračuna pre-dujma poreza na dohodak po osnovi drugog dohot-ka te ispunjavanja propisanog izvješća JOPPD.

9 Primjer 1. Športski sudac Marko Marić, OIB: 33333333333,

s prebivalištem u Gradu Zagrebu, obavlja djelatnost športskog suca po osnovi koje nije osiguran i dopri-nose za obvezna osiguranja ne plaća prema rješenju Porezne uprave (to mu nije osnovna djelatnost, odno-sno osiguran je po nekoj drugoj osnovi). Od primitaka po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak. Primitak je ostvario sudeći na međunarodnom juniorskom turni-ru u Zagrebu, te se prema ostvarenom primitku neće obračunati doprinosi.

Isplatitelj primitka, organizator turnira, obvezan je pri isplati primitka, u visini 1.000,00 kuna (bruto-primitak), obračunati i uplatiti i predujam poreza na dohodak od drugog dohotka i prirez porezu na doho-dak na propisane uplatne račune.

Uplatni račun za predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi djelatnosti športskog suca i prireza porezu na dohodak: broj računa op-ćine / grada prema prebivalištu / uobičajenom bo-ravištu suca (npr. za Grad Zagreb broj računa je HR1110010051713312009). U pozivu na broj unosi se: 1945 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD pre-ma kojem se obavlja uplata.

O isplaćenom i obračunanom i uplaćenom preduj-mu poreza na dohodak, kada se predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku, isplatitelj primit-ka ima obvezu izvijestiti Poreznu upravu. Izvješće se podnosi na obrascu JOPPD, i to isti dan (ili najkasnije sljedeći radni dan) kada se isplaćuje primitak.

Primitak za isplatu športskom sucu (neto-primi-tak), isplatitelj je obvezan isplatiti na njegov žiro-ra-čun. Športski sudac nije u sustavu PDV-a. Izračun:

Red. br. Opis Svota

1. Bruto-primitak 1.000,002. Dohodak = porezna osnovica 1.000,003. Porez na dohodak (stopa 24 %) 240,004. Prirez porezu na dohodak (stopa 18 %) 43,205. Primitak za isplatu (neto-primitak) 716,80

U nastavku dajemo primjer popunjenog obrasca JOPPD, pod pretpostavkom da je isplata drugog do-hotka bila 21. kolovoza 2017. godine.

Opseg: 692 str.Cijena: 399,00 kn (380,00 kn + PDV 5%)

LAŽIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, PRIJEVARE

I RAČUNOVODSTVENA FORENZIKA(60 slučajeva iz prakse)

Knjiga je namijenjena prvenstveno profesionalnim računovodstvenim forenzičarima i onima koji to žele postati, računovodstvenim stručnjacima, revizori-ma, analitičarima ali i širokoj publici koju zanima ovo područje jer se prvi dio knjige može čitati iz zabave.


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVASREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD- stranica A-

I Z V J E Š Ć Eo primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

na dan _______________________

I. OZNAKA IZVJEŠĆA II. VRSTA IZVJEŠĆA

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1. Naziv/ime i prezime

2. Adresa

3. Adresa elektroničke pošte

4. OIB

5. Oznaka podnositelja

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK IZNOS

1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.)

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća)

1.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala

3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava i posebnih vrsta imovine

4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja

5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa

2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka

3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima

6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

7. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa

2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka

3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

6. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose

21. kolovoza 2017.

17233 1

ŠK PRVAKZagreb, Zagrebačka 5š[email protected]

1 1

283,20




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























21. kolovoza 2017.

17233 1

ŠK PRVAKZagreb, Zagrebačka 5š[email protected]

1 1

283,20

I. OIB podnositelja izvješća ______________________ II. Oznaka izvješća ______________________ III. Vrsta izvješća ______________________ IV. Redni broj stranice ____/____

1. R

edni

bro

j

2. Šifra općine/grada

prebivališta /boravišta

4. OIB stjecatelja/osiguranika

6.1. Oznakastjecatelja/osiguranika

7.1. Obvezadodatnog

doprinosa zaMO za staž spovećanimtrajanjem

8. Oznaka prvog/zadnjeg

mjeseca u osiguranju po

istoj osnovi

10. Ukupni sati rada prema

kojima se radi obračun

10.0.Ukupni neodrađeni

sati rada (10.-odrađeni

sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)

12.1. Doprinos za mirovinsko

osiguranje

12.3. Doprinos za zdravstveno

osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje

12.7. Dodatni doprinos za mirovinsko

osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim

trajanjem - II STUP

12.9. Poseban doprinos za

zapošljavanje osoba s

invaliditetom

13.2. Izdatak - uplaćeni

doprinos za mirovinsko osiguranje

13.4. Osobni odbitak

14.1. Iznos obračunanog

poreza na dohodak

15.1. Oznaka neoporezivog

primitka

16.1. Oznaka načina isplate

17. Obračunani primitak od nesam. rada

(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada

5. Ime i prezime stjecatelja/osiguranika

6.2. Oznakaprimitka/obveze

doprinosa

7.2. Obvezaposebnogdoprinosa

za poticanjezapošljavanja

osoba sinvaliditetom

9. Oznaka punog/

nepunog radnog

vremena ili rada s polovicom

radnog vremena

10.1. Razdoblje obračuna

od


do

12. Osnovica za obračun doprinosa


osiguranje - II STUP

12.4. Doprinos za zaštitu

zdravlja na radu

12.6. Dodatni doprinos za mirovinsko osig. za staž osiguranja

koji se računa s povećanim

trajanjem

12.8. Poseban doprinos za korištenje

zdravstvene zaštite u

inozemstvu

13.1. Izdatak 13.3. Dohodak 13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu

na dohodak

15.2. Iznos neoporezivog

primitka

16.2. Iznos za isplatu

111111111111 17233 1 1 1

1.013333 0 0

00000

33333333333 4001

4013 0 0

1.000,00 0,00 0,00 240,00 0 2 0,00

0,00 1.000,00 1.000,00Marko Marić 43,20 0,00 716,80

0 0

01.01.2017. 31.12.2017.

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00


1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


111111111111 17233 1 1 1

1.013333 0 0

00000

33333333333 4001

4013 0 0

1.000,00 0,00 0,00 240,00 0 2 0,00

0,00 1.000,00 1.000,00Marko Marić 43,20 0,00 716,80

0 0

01.01.2017. 31.12.2017.

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

9 Primjer 2. Športski sudac Ivan Ivanić, OIB: 55555555555, s

prebivalištem u Gradu Zagrebu, osiguranik II stupa mirovinskog osiguranja, bavi se suđenjem na uta-kmicama odbojke na pjesku. Nije osiguran po osnovi bavljenja tom djelatnošću suca, nego je osiguran po osnovi radnog odnosa. Dana 22. ožujka 2017. godine primio je naknadu za suca za suđenje na turniru u Italiji, na svoj devizni račun, u svoti od 5.000,00 eura. Uplatu je izvršio organizator turnira sa sjedištem u Italiji. Od primitaka po toj osnovi športski sudac je obvezan sam obračunati predujam poreza i prire-za te doprinose iz osnovice (kako je riječ o primitku

ostvarenom izravno iz inozemstva, ne postoji obveza obračuna doprinosa na osnovicu) te u roku od 30 (tri-deset) dana od kada je ostvario primitak obustaviti i uplatiti obračunanu svotu te o tome izvijestiti Pore-znu upravu putem obrasca JOPPD, a s obzirom na to da prema čl. 22. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Italije o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja porezima na dohodak i na imovinu, pravo opo-rezivanja navedenog dohotka ima samo RH.

Izračun:

Red. br. Opis Svota

1. Bruto-primitak u eurima 5.000,00

2. Srednji tečaj HNB na dan 22. ožujka 2017. za euro 7,51345

3. Bruto-primitak u hrvatskim kunama 37.567,25

4. Doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup (stopa 7,5 %) 2.817,54

5. Doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup (stopa 2,5 %) 939,18

6. Dohodak = porezna osnovica 33.810,537. Porez na dohodak (stopa 24 %) 8.114,538. Prirez porezu na dohodak (stopa 18 %) 1.460,619. Primitak za isplatu (neto-primitak) 24.235,38

U nastavku dajemo primjer popunjenog obrasca JOPPD.





na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























22. ožujka 2017.

17081 8

Ivan IvićZagreb, Ilica [email protected]

1 1

9.575,14

2.817,54

939,18




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























22. ožujka 2017.

17081 8


1 1

9.575,14

2.817,54

939,18




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























22. ožujka 2017.

17081 8


1 1

9.575,14

2.817,54

939,18




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























22. ožujka 2017.

17081 8


1 1

9.575,14

2.817,54

939,18




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























22. ožujka 2017.

17081 8


1 1

9.575,14

2.817,54

939,18




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























22. ožujka 2017.

17081 8


1 1

9.575,14

2.817,54

939,18


1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


55555555555 17081 1 1 1

1.013333 0 0

99380

5555555555 4002

4025 0 0

37.567,25 3.756,72 0,00 8.114,53 0 2 0,00

0,00 33.810,53 33.810,53Ivan Ivić 1.460,61 0,00 24.235,38

0 0

01.01.2017. 31.12.2017.

2.817,54 0,00 0,00 0,00 0,00

37.567,25 939,18 0,00 0,00 0,00


1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


55555555555 17081 1 1 1

1.013333 0 0

99380

5555555555 4002

4025 0 0

37.567,25 3.756,72 0,00 8.114,53 0 2 0,00

0,00 33.810,53 33.810,53Ivan Ivić 1.460,61 0,00 24.235,38

0 0

01.01.2017. 31.12.2017.

2.817,54 0,00 0,00 0,00 0,00

37.567,25 939,18 0,00 0,00 0,00

9 Primjer 3. Športska sutkinja Mara Ivić, OIB: 66666666666,

s prebivalištem u Gradu Zagrebu, osiguranica II. stupa mirovinskog osiguranja, bavi se suđenjem na utakmicama ženskih nogometnih ekipa, ali nije osi-gurana po toj osnovi, nego je osigurana po osnovi radnog odnosa..

Dana 24. kolovoza 2017. godine primila je naknadu za suđenje na turniru u SAD-u, na svoj devizni žiro-račun u svoti od 800,00 USD. Uplatu je izvršio organi-zator turnira sa sjedištem u SAD-u. Od primitaka po toj osnovi športska je sutkinja obvezna sama obraču-nati predujam poreza i prireza, međutim, s obzirom na to da je istodobno od tog dohotka porez plaćen i u SAD-u, nije obvezna platiti predujam poreza na do-hodak po toj osnovi u RH,nego će samo u roku od 8 dana izvijestiti Poreznu upravu o ostvarenom dohot-ku i plaćenom porezu u inozemstvu, a krajem godine, odnosno najkasnije do 31. siječnja 2018. godine pod-nijet će obrazac INO-DOH na kojem će iskazati uku-pne primitke ostvarene u inozemstvu u 2017. godini po osnovi kojih je plaćen porez u inozemstvu, a nije plaćen predujam, odnosno konačan porez u RH tije-kom poreznog razdoblja.

Budući da je u ovom slučaju riječ o drugom do-hotku, razliku poreza na dohodak po osnovi na-knade ostvarene iz SAD-a platit će po privremenom poreznom rješenju o godišnjem porezu na dohodak izdanom na temelju obračuna Porezne uprave u po-sebnom postupku. Što se tiče doprinosa za obveza


osiguranja, obveznica je obvezna dostaviti obrazac JOPPD u roku od 30 dana od dana primitka.

Izračun doprinosa:

Red. br. Opis Svota

1. Bruto-primitak u USD 800,00

2. Srednji tečaj HNB na dan 24. kolovoza 2017. za 1 USD 6,8154

3. Bruto-primitak u hrvatskim kunama 5.452,32

4. Doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup (stopa 7,5 %) 408,92

Doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup (stopa 2,5 %) 136,31

Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostva-

ri drugi dohodak iz čl. 39. Zakona. Navedeno znači da porezni obveznik – športski sudac koji po osnovi te djelatnosti dohodak utvrđuje na način propisan za drugi dohodak nije obvezan za tako ostvareni dohodak podnijeti godišnju poreznu prijavu, i to pod uvjetom:

¾ da godišnju poreznu prijavu nije obvezan pod-nijeti prema čl.48. Zakona, odnosno da u pore-znom razdoblju uz drugi dohodak nije ostvario dohodak za koji je propisano obvezno podno-šenje porezne prijave

¾ da je predujam poreza na dohodak od drugog dohotka tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava obračunan i uplaćen prema odredbama Zakona i Pravilnika.




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























24. kolovoza 2017.

17236 8

Mara MarićZagreb, Jordanovac [email protected]

1 1

408,92

136,31




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























24. kolovoza 2017.

17236 8


1 1

408,92

136,31




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























24. kolovoza 2017.

17236 8


1 1

408,92

136,31




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























24. kolovoza 2017.

17236 8


1 1

408,92

136,31


1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


66666666666 17236 1 1 1

1.013333 0 0

99840

6666666666 4002

4038 0 0

0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0,00

0,00 0,00 0,00Mara Marić 0,00 0,00 0,00

0 0

01.01.2017. 31.12.2017.

408,92 0,00 0,00 0,00 0,00

5.452,32 136,31 0,00 0,00 0,00

Članovi uprave, prokuristi i likvidatori zbirka bitnih propisa

Zakon o trgovačkim društvima Zakon o sudskom registru Stečajni zakon Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o radu Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Zakon o računovodstvu Zakon o doprinosima Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-646/1999, U-I-945/1999

Opseg: 140 str.

Cijena: 84,00 kn



1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


66666666666 17236 1 1 1

1.013333 0 0

99840

6666666666 4002

4038 0 0

0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0,00

0,00 0,00 0,00Mara Marić 0,00 0,00 0,00

0 0

01.01.2017. 31.12.2017.

408,92 0,00 0,00 0,00 0,00

5.452,32 136,31 0,00 0,00 0,00

Porezni obveznik – športski sudac koji u pore-znom razdoblju ostvari samo plaću po osnovi rad-nog odnosa i drugi dohodak po osnovi djelatnosti športskog suca (i drugi dohodak po nekoj drugoj osnovi), nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu. Prema navedenim primitcima Porezna će uprava, po službenoj dužnosti, provest poseban po-stupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i utvrditi postoji li razlika za uplatu ili povrat. Ako porezni obveznik želi iskoristiti prava propisana Za-konom, a za koje Porezna uprava ne raspolaže po-datcima bitnim za utvrđivanje prava na smanjenje dohotka te podatcima o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, može do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za prizna-vanjem prava u posebnom postupku (obrazac ZPP-DOH) te istom priložiti vjerodostojne isprave.

4. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ŠPORTSKOG SUCA

Porezni obveznici – športski suci koji su po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno obavljaju tu djelatnost kao osnovnu djelatnost po osnovi koje su upisani u registar obveznika poreza na dohodak, utvrđuju dohodak od te djelatnosti kao dohodak od samostalne djelatnosti.

Potebno je napomenuti i da porezni obveznici – športski suci koji nisu po toj osnovi obvezno osigu-rani prema propisima koji uređuju obvezna osigu-ranja ili im to nije osnovna djelatnost po osnovi koje su upisani u registar poreznih obveznika i dohodak utvrđuju prema odredbama čl. 39. Zakona kao dru-gi dohodak, mogu izabrati, na vlastiti zahtjev, način utvrđivanja dohotka po osnovi te djelatnosti – kao dohodak od samostalne djelatnosti prema čl. 30. – 35. Zakona, koji utvrđuju na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga.

Dakle, porezni obveznik – športski sudac koji do-hodak od te djelatnosti utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje ga kao razliku iz-među poslovnih primitaka i poslovnih izdataka na-stalih u poreznom razdoblju, a na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Poslovne knjige i evidencije prema čl. 34. st. 2. Zakona su knjiga pri-mitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.

Poslovnim primitcima smatraju se sva dobra (no-vac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja porezni obveznik ostvari prilikom obavljanja samo-stalne djelatnosti u poreznom razdoblju (čl. 31. st. 1. Zakona). Navedena dobra utvrđuju se prema njiho-voj tržišnoj vrijednosti (čl. 31. st. 2. Zakona).

Kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni izdatci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Iz-među izdataka i primitaka mora postojati među-zavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili bu-dućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti pri-mitaka s izdatcima polazi se od normativa (utroš-ka materijala i energije i sl.), vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. Stoga se poslovnim izdatcima smatraju svi odljevi dobara poreznog obveznika učinjeni tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja po-slovnih primitaka. Riječ je o svim izdatcima koji su izravno vezani za obavljanje samostalne djelatno-sti (čl. 32. Zakona).

Postoji skupina izdataka koji se ne priznaju pri-likom utvrđivanja porezne obveze (čl. 33. Zakona):

a) 50 % troškova reprezentacije (ugošćenja, daro-va s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razono-du, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka), u visini stvarno na-stalih troškova iz poslovnog odnosa s poslov-nim partnerom;

b) porez na dodanu vrijednost na vlastitu potroš-nju, te besplatne isporuke i ostali izdatci;

c) primitci poduzetnika koji obavljaju samostal-nu djelatnosti na osnovi naknada, potpora i na-grada, iznad propisanih svota;

d) dnevnica i troškova službenog putovanja ob-veznika koji obavljaju samostalnu djelatnost (iznad propisane svote). Naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom pu-tovanju priznaju se u visini stvarnih izdataka (čl. 7. st. 2. Pravilnika). Dnevnice u tuzemstvu priznaju se neoporezivo do 170,00 kuna za služ-beno putovanje koje traje više od 12 sati dnev-no. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85 kuna;

e) 30 %4 izdataka nastalih uporabom vlastitoga ili unajmljenoga osobnog motornog vozila i dru-gih sredstava za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba (pod uvjetom da se prilikom uporabe tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak). Postoji iznimka: U slučaju opisane uporabe motornog vozila u cijelosti se kao po-slovni izdatci priznaju ukupno nastali izdatci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava;

f) plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza, doprinosa za obvezno osiguranje i sl.) (čl. 35. st. 1. t. 10. Pravilnika).

4 Od 2018. godine ta se svota povećava na 50 %.


Navedeni izdatci koji se ne mogu odbiti prilikom utvrđivanja porezne obveze samo su prikazani kao primjer. Zakon, naime, nadalje propisuje da se kao poslovni izdatci ne mogu odbiti niti svi drugi izdatci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti (čl. 33. st. 3. Zakona).

Porezni obveznik – športski sudac koji utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti kao razliku iz-među poslovnih primitaka i poslovnih izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, obvezan je plaćati mjesečni predujam poreza na do-hodak od samostalne djelatnosti na način propisan čl. 37. Zakona. Mjesečni predujam poreza na doho-dak plaća se do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje pre-dujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u ko-jem se obavljala samostalna djelatnost. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizišle od obavljanja samostalne djelatnosti. Mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti porezni ob-veznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje po-rezne prijave do isteka roka za podnošenje sljedeće godišnje porezne prijave, odnosno od ožujka tekuće godine do veljače iduće godine.

Obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne pla-ća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave (čl. 37. st. 4. Zakona).

U skladu s odredbama čl. 34. st. 1. Zakona, športski suci koji utvrđuju dohodak ostvaren po toj osnovi na način propisan za samostalnu djelatnost, obvezni su upisati se u registar obveznika poreza na dohodak.

Prijavu za upis u registar poreznih obveznika (obrazac RPO) športski sudac podnosi nadležnoj is-postavi Porezne uprave prema svom prebivalištu / uobičajenom boravištu, i to:

– u roku od osam (8) dana od dana početka obav-ljanja djelatnosti ili početka ostvarivanja pri-mitaka od te djelatnosti.

� Izvješćivanje isplatitelja primitaka o dohotku od djelatnosti športskog suca

Bitno je napomenuti da porezni obveznik – šport-ski sudac o načinu utvrđivanja dohotka koji ostvaruje obavljanjem te djelatnosti (kao dohodak od samo-stalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga ili kao drugi dohodak) i plaćanju doprinosa za obvezna osi-guranja po toj osnovi (prema rješenju Porezne uprave ili ne), treba obavijestiti i isplatitelja primitaka (pri-mjerice športski savez) i to zbog pravilne primjene zakonskih odredaba od strane isplatitelja primitaka:

¾ pri obračunu i uplati predujma poreza na do-hodak od drugog dohotka, ako se po osnovi obavljanja djelatnosti športskog suca utvrđuje dohodak na način propisan za drugi dohodak;

¾ pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osi-guranja. Potrebno je istaknuti sljedeće:

� porezni obveznici – športski suci isplatitelju daju izjavu na početku svake godine u kojoj ostvaruju primitke, da dohodak utvrđuju na

temelju poslovnih knjiga te da porez na do-hodak plaćaju prema stvarnom dohotku, a isplatitelji primitaka u tom slučaju ne obraču-navaju niti doprinose za obvezna osiguranja

� osiguranici po osnovi djelatnosti športskog suca koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i pla-ćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj Naredbom koju na temelju čl. 254. Zakona o doprino-sima donosi ministar financija. Mjesečna osnovica utvrđuje se kao umnožak svote prosječne plaće i koeficijenta 1,1 (u skladu s čl. 66. st. 1. t. 3. Zakona o doprinosima).

Ova kategorija osiguranika / obveznika obvezna je sama za sebe utvrđivati osnovicu i svote doprino-sa te o tome podnositi izvješće na obrascu JOPPD (kao i ostali obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost od koje dohodak utvrđuju na temelju poslov-nih knjiga).

9 Primjer 4. Športski sudac Karlo Karlić, OIB: 44444444444, iz

Zagreba, osiguranik II. stupa mirovinskog osiguranja, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti na teme-lju poslovnih knjiga propisanim odredbama Zakona o porezu na dohodak. Obvezu doprinosa za svoje osob-no osiguranje za kolovoz 2017. godine obvezan je sam obračunati i o tome izvijestiti Poreznu upravu. Rok za obračun, uplatu i izvješćivanje je 15. rujna 2017. godine.

Izračun:

ObračunRed. br. Opis Svota

1. Osnovica za obračun doprinosa 8.512,902. Za mirovinsko osiguranje (15 %) 1.276,94

3. Za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (5 %) 425,65

4. Za zdravstveno osiguranje (15 %). 1.276,945. Za zaštitu zdravlja na radu (0,5 %) 42,566. Za zapošljavanje (1,7 %) 144,72

Uplatni računi

1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

Uplatni račun: HR1210010051863000160 – Državni proračun RHmodela „68“ – brojčana oznaka (šifre) vrste prihoda 8230 – OIB – 17258

2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Uplatni račun: HR7610010051700036001 – Doprinos za mirovinsko osig. na temelju individualne kap. štednjemodela „68“ – brojčana oznaka (šifre) vrste prihoda 2330 – OIB – 17258

3. Doprinos za zdravstveno osiguranjeUplatni račun: HR6510010051550100001 HZZO – obvezno zdravstveno osiguranjemodela „68“ – brojčana oznaka (šifre) vrste prihoda 8605 – OIB – 17258

4. Doprinos za zaštitu zdravlja na raduUplatni račun: HR6510010051550100001 HZZO – obvezno zdravstveno osiguranjemodela „68“ – brojčana oznaka (šifre) vrste prihoda 8133 – OIB – 17258

5. Doprinos za zapošljavanjeUplatni račun: HR1210010051863000160 – Državni proračun RHmodela „68“ – brojčana oznaka (šifre) vrste prihoda 8796 – OIB – 17258





na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























15. rujna 2017.

17258 1

Karlo KarlićZagreb, Stenjevečka [email protected]

1 1

1.276,94

425,65

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa

2. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa

3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće

5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka

6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina

8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

9. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnostima

11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose

12. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE

1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje

2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom

3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI

VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA

X. PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti

2. Iznos obračunane naknade

1.276,94

42,56

144,72

























1.276,94

42,56

144,72




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























15. rujna 2017.

17258 1


1 1

1.276,94

425,65




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























15. rujna 2017.

17258 1


1 1

1.276,94

425,65




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























15. rujna 2017.

17258 1


1 1

1.276,94

425,65




na dan _______________________




2. Adresa


4. OIB




























15. rujna 2017.

17258 1


1 1

1.276,94

425,65

























1.276,94

42,56

144,72

























1.276,94

42,56

144,72


1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


44444444444 17258 1 1 1

1.013333 0 3

000000

44444444444 0043

5801 0 1

0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0,00

0,00 0,00 0,00Karlo Karlić 0,00 0,00 0,00

0 0

01.08.2017. 31.08.2017.

1.276,94 1.276,94 144,72 0,00 0,00

8.512,90 425,65 42,56 0,00 0,00


1. R

edni

bro

j





7.1. Obvezadodatnog




istoj osnovi





sati rada)

11. Iznos primitka

(oporezivi)


osiguranje


osiguranje

12.5. Doprinos za

zapošljavanje



trajanjem - II STUP



invaliditetom





poreza na dohodak


primitka



(plaća)

3. Šifra općine/

grada rada



doprinosa




9. Oznaka punog/

nepunog radnog


radnog vremena


od


do





zdravlja na radu



trajanjem



inozemstvu



na dohodak


primitka


44444444444 17258 1 1 1

1.013333 0 3

000000

44444444444 0043

5801 0 1

0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0,00

0,00 0,00 0,00Karlo Karlić 0,00 0,00 0,00

0 0

01.08.2017. 31.08.2017.

1.276,94 1.276,94 144,72 0,00 0,00

8.512,90 425,65 42,56 0,00 0,00

U skladu s čl. 48. st. 1. t. 1. Zakona, porezni ob-veznik – športski sudac koji dohodak od te djelat-

nosti utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost (na temelju poslovnih knjiga), obvezan je po isteku poreznog razdoblja podnijeti godišnju poreznu prijavu u kojoj je obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po osnovi samostalne djelatnosti, nesamostalnog rada i dru-gog dohotka (koji nije konačan).

Porezni obveznik – športski sudac koji u pore-znom razdoblju ostvari:

¾ dohodak od samostalne djelatnosti po toj os-novi (dohodak utvrđuje kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka na temelju propisanih poslovnih knjiga),

¾ drugi dohodak, neovisno o izvoru tog dohotka, ¾ dohodak od kapitala,

obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu i iskazati ukupno ostvareni dohodak po osnovi obav-


ljanja samostalne djelatnosti športskog suca i drugi dohodak, dok dohodak od kapitala ne može iskazati jer je riječ o konačnom dohotku.

U slučaju športskih sudaca rezidenata, koji doho-dak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga na način propisan za samostalne djelatnosti, ako obavljanjem te djelatnosti ostvare dohodak izravno iz inozemstva, pribrojit će ga dohotku ostvarenom u tuzemstvu i do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu podnijet će godišnju poreznu prijavu za ukupni dohodak od samostalne djelatnosti ostvaren u tuzemstvu i ino-zemstvu. To znači da porezni obveznici športski suci, rezidenti RH, koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz čl. 28. Zakona, ne podnose ni pisanu izjavu ni obrazac INO-DOH ako su primitci iz ili u inozemstvu uneseni u poslovne knjige i evidencije u skladu s čl. 34. Zakona. Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak športskog suca rezidenta RH obavlja se u godišnjem obračunu pore-za putem podnesene godišnje porezne prijave.

Kao i u slučaju drugog dohotka ostvarenog izrav-no iz inozemstva, porezni obveznici športski suci koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti izravno iz inozemstva, obvezni su Poreznoj upravi prijaviti početak ostvarivanja dohotka i prestanak ostvarivanja dohotka iz inozemstva, u roku od 8 dana, na obrascu RPO.

Kada je riječ o nerezidentima, prema čl.40. stavku 2. Zakona, dohodak nerezidenta ostvaren u RH po os-novi profesionalne djelatnosti (odnosno samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 29. st. 2. Zako-na), pa tako i profesionalne djelatnosti športskog suca, u oba slučaja utvrđuje se kao drugi dohodak (osim ako od te djelatnosti ne utvrđuje dohodak od nesamo-stalnog rada) te su isplatitelji obvezni prilikom svake isplate i istodobno s isplatom obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od drugog do-hotka po stopi od 24 % bez smanjenja za osobni odbi-tak, osim ako međunarodnim ugovorima nije utvrđe-no drukčije. Posebno je potrebno napomenuti da je čl. 39. st. 5. t. 3. Zakona propisano da se pri utvrđivanju drugog dohotka priznaju izdatci, prije izdataka iz st. 4. istoga članka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka prema posebnim propisima, u visini 30 % od ostvarenih primitaka fizičkim osoba-ma po osnovi primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u vezi s tiskom, radi-jem i televizijom te zabavnim priredbama.

5. UGOVOR O VOLONTIRANJU – NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA

U skladu s čl. 9. st. 1. t. 11. Zakona, oporezivim pri-mitcima ne smatraju se:

– naknada troškova noćenja na službenom puto-vanju u visini stvarnih izdataka

– naknada za uporabu privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom ki-lometru

– dnevnica u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno (za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna)

– dnevnica u inozemstvu do svote i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdatcima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna isplaćene po osnovi službenih putovanja fizič-kim osobama koje u neprofitnim organizacija-ma (športskim savezima) do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdo-blju nisu ostvarile primitke po osnovi nesamo-stalnog rada iz čl. 21. Zakona ili primitke od ko-jih se utvrđuje drugi dohodak iz čl. 39. Zakona.

Primitci po osnovi naknada za službena puto-vanja odnose se na službena putovanja za potrebe športskih saveza (odlazak na športska natjecanja, turnire i sl.).

Iznimno, oporezivim se primitcima ne smatraju naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja prema čl. 9. st. 1. t. 12. Zakona koje ispla-titelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihova djelokruga, odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju.

� Način isplate naknada za službeni putNeoporeziva svota navedenih naknada službenog

puta može se isplatiti u gotovu novcu (isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova nov-ca – novčanica i kovanica i sve druge isplate obav-ljene izravno odnosno mimo računa poreznih obve-znika kod banke) ili na račun primatelja naknade.

Ako naknadu isplaćuje športski savez ili organi-zator natjecanja ili neka druga neprofitna organiza-cija fizičkoj osobi – športskom sucu koja ostvaruje i drugi dohodak kod te organizacije, tada se po osnovi tih naknada utvrđuje drugi dohodak i obavezno se isplaćuje na žiro-račun športskog suca – stjecatelja tog primitka.

Na obrascu JOPPD iskazuju se i neoporezivi pri-mitci športskog suca (npr. neoporezivi dio troškova službenog puta i sl.), ali se mogu iskazati do 15. dana u mjesecu za sve isplate u prethodnom mjesecu.

Potrebno je naglasiti da se obrazac JOPPD ne mora podnositi za naknade isplaćene u visini stvarnih iz-dataka, po osnovi službenih putovanja u vrijeme na-tjecanja i turnira, koje podmiruju neprofitne organi-zacije – športski savezi športskim sucima, a koji u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi ne-samostalnog rada iz čl. 21. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz čl. 39. Zakona.

� Naknade za službeni put iz inozemstvaJednako tako, ako športski sudac ostvari naknadu

za službeni put (trošak prijevoza ili noćenja) u ino-zemstvu (primjerice ako sudi na nekom športskom natjecanju u inozemstvu) od inozemnog isplatitelja, neprofitne organizacije, te su naknade neoporezive ako do trenutka isplate navedenih naknada u istom poreznom razdoblju ta neprofitna organizacija nije isplatila športskom sucu primitke po osnovi nesa-mostalnog rada iz čl. 21. Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz čl. 39. Zakona. Športski sudac ima obvezu u tom slučaju upisati se u registar poreznih obveznika u roku od 8 dana od dana kada je ostvario tu naknadu, ali, kao ni tuzemni isplati-telj, nema obvezu podnošenja obrasca JOPPD.


Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. vis. šk. i ovl. rač. UDK 061.2/336.2

Neprofitne osobe – sastavljanje 12. obrasca PDV za 2017. godinu

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u su-stavu neprofitnog računovodstva, a obavljaju

poduzetničku djelatnost i s motrišta PDV-a prelaze prag isporuka dobara i usluga u 2017. godini u svoti većoj od 300.000,001 kn, smatraju se obveznicima PDV-a. Među-tim, i oni koji nisu prešli prag isporuke, tzv. mali porezni obveznici, u određenim poreznim situacijama trebaju se registrirati za potrebe PDV-a, a to znači da trebaju iskazati obvezu PDV-a, ali nemaju pravo na pretporez. Zbog toga se na neprofitne osobe primjenjuju porezna postupanja koja nisu svojstvena poreznim obveznicima iz poduzet-ničkog okruženja. No, uvažavajući ove posebnosti, one se, u načelu, ponašaju kao redoviti porezni obveznici.

Ovim se člankom daju posebitosti i obračunske radnje za ovu skupinu obveznika, a koje se odnose na sastav-ljanje obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, odnosno obrazac PDV za prosinac 2017. godine.

1. UVODNeprofitne pravne osobe kao obveznici PDV-a ili

kao mali porezni obveznici, u poslovanju također primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rješenje USRH, 143/14. i 115/16. – dalje: Zakon o PDV-u) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 1/17. i 41/17 - dalje: Pravilnik o PDV-u).

Zato je kraj poslovne godine, a ponajprije ostvare-ni promet tijekom godine, i za ovu skupinu poreznih obveznika odlučujući element za upis u registar pore-znih obveznika ili izlazak iz registra, o čemu će ovisiti i porezni status isporuka dobara i usluga neprofitnih osoba. Visina ostvarenog prometa (isporuka doba-ra i usluga) u prethodnoj godini, u vrijednosti većoj od 300.000,00 kn, kriterij je za ulazak u sustav pore-za na dodanu vrijednost (dalje: PDV) u 2018. godini. Međutim, mnogi će poduzetnici upravo zbog visine praga prometa iskoristiti mogućnost izlaska iz su-stava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretpore-za za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su pri nabavi koristili pretporez. Za izlazak iz sustava PDV-a trebaju pre-dati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi (dalje: PU) jer će se u protivnom smatrati da žele i nadalje, ali dobrovoljno, ostati u sustavu PDV-a. Osim ulaska u registar obveznika PDV-a „po sili zakona“ neke se osobe trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a.

Nadalje, u određenim situacijama neke neprofitne pravne osobe bit će osobe koje se ne smatraju pore-znim obveznicima, a u nekim situacijama smatrat

1 Vrijednosna granica za 2017. godinu bila je 230.000,00 kn

će se malim poreznim obveznicima i osobama koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a, a koji su navedeni u čl. 39. Zakona o PDV-u. Osim navedenoga, neprofitne pravne osobe javljaju se kao obveznici PDV-a, i to ne samo u tuzemstvu nego i u prometu dobara i usluga u druge države članice EU-a te će se u tom smislu morati registrirati za potrebe PDV-a. U tom slučaju PU, na temelju podnesenog za-htjeva – obrasca P-PDV, dodjeljuje neprofitnoj pravnoj osobi PDV identifikacijski broj (OIB s predznakom „HR“) kako bi te pravne osoba mogle sudjelovati u transakcijama na jedinstvenome zajedničkom tržištu i postupati prema odredbama drugih država članica i u pogledu svih ostalih administrativnih obveza.

2. AKTUALNA PITANJA U VEZI S OPOREZIVANJEM NEPROFITNIH PRAVNIH OSOBA KAO OBVEZNIKA PDV-a I MALIH POREZNIH OBVEZNIKA

Sustav poreza na dodanu vrijednost se, u načelu, pri određenju neprofitnih osoba prvenstveno osla-nja na temeljnu podjelu tih osoba na one koje se, u pravilu, ne smatraju poreznim obveznicima i one koje su porezni obveznici u smislu sustava oporezi-vanja PDV-om.

Ako je riječ o neprofitnim osobama koje se sma-traju poreznim obveznicima u skladu s odredbama Zakona o PDV-u, na njih se na jednak način primje-njuju sve odredbe kao da je riječ i o profitnim osoba. To znači da samo neprofitne osobe koje se, u pravi-lu, ne smatraju poreznim obveznicima imaju nešto drukčiji porezni status u smislu sustava oporeziva-nja PDV-om. No taj različit status ovisi o propisanim kriterijima u skladu sa Zakonom o PDV-u.

Obveznici primjene neprofitnog računovodstva, kao obveznici PDV-a, primjenjuju sva pravila koja propisuju propisi o oporezivanju PDV-om. To znači da za isporuke dobara i obavljene usluga trebaju iz-davati račune sukladno odredbi čl. 79. st. 1 Zakona o PDV-u, trebaju voditi propisane porezne knjige i evi-dencije, sastaviti prijave za mjesečna ili tromjesečna razdoblja oporezivanja u tijeku godine, te su obve-zni sastaviti prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Razlika u odnosu na ostale mjesece ili tromjesečje u kojem obveznici predaju PDV obrazac je u tome što se u obrascu PDV za prosinac trebaju provesti sva usklađenja i isprav-ci za tu kalendarsku godinu, što proizlazi iz čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u.

Radi osiguranja podataka o naplaćenim i pla-ćenim naknadama, u skladu s čl. 125.k st. 3. Pra-vilnika o PDV-u, obveznici koji utvrđuju obvezu prema naplaćenoj naknadi mogu u poreznim evidencijama, knjigama U-RA i I-RA, odnosno na drugi odgovarajući način iskazati naplaćene i pla-ćene račune. U praksi se najčešće u knjigama do-daje još jedan stupac u kojemu se bilježi plaćanje


odnosno naplata. Tako plaćeni račun znači pravo priznavanja pretporeza iz plaćene svote računa, a po naplaćenom računu nastaje porezna obveza. Stoga se i evidentiranje u poreznim evidencijama ovih obveznika, vezano za priznavanje pretpore-za, obveza te utvrđivanje ukupne porezne obve-ze u razdoblju oporezivanja može voditi na način kako odluči odnosno ustroji evidenciju sam pore-zni obveznik.

2.1. KOJE SU NEPROFITNE OSOBE OBVEZNICI PDV-a

Neprofitne pravne osobe, osim onih za koje je na temelju Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u navedeno da se ne smatraju poreznim obveznici-ma ili su prema čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođe-ni PDV-a, u načelu su porezni obveznici. Zakon o PDV-u pojam poreznog obveznika posebno pojaš-njava u čl. 6. st. 1. Zakona o PDV-u, čl. 6. st. 1. i čl. 4. Pravilnika o PDV-u.

Neprofitne pravne osobe, ovisno o poreznom statusu, u načelu mogu biti:

¾ osobe koje se ne smatraju poreznim obvezni-cima – neka javnopravna tijela (čl. 6. st. 5. Za-kona o PDV-u, npr. komore)

¾ porezni obveznici na temelju rješenja PU-a – odnosi se na neprofitne pravne osobe koje su temeljem obavljanja gospodarske – komercijal-ne djelatnosti, odnosno isporuka dobara i uslu-ga, prešle prag od 300.000,002 kn

¾ „mali porezni obveznici“ – ako obavljaju gospo-darsku djelatnost čija vrijednost isporuka doba-ra ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendar-skoj godini nije bila veća od 300.000,00 kn

¾ osobe koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a – obavljaju isključivo is-poruke od javnog interesa koje su, prema čl. 39. Zakona o PDV-u, oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza

¾ osobe u sustavu PDV-a koje obavljaju isporu-ke oslobođene plaćanja PDV-a i one koje nisu oslobođene plaćanja PDV-a – ako obavlja gos-podarsku djelatnost od koje je u prethodnoj godini ostvarila isporuke dobara ili usluga u vrijednosti iznad 300.000,00 kn, a ima pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima samo u dijelu koji se odnosi na usluge za koje je obveznik PDV-a

¾ porezni obveznici upisani u registar obvezni-ka PDV-a – ako obavljaju gospodarsku djelat-nost od koje su u prethodnoj godini ostvarili isporuke dobara ili usluga u vrijednosti iznad 300.000,00 kn.

Ako neprofitne pravne osobe nisu upisane u registar obveznika PDV-a, trebaju se u određe-nim situacijama registrirati za potrebe PDV-a, ako su obvezne platiti PDV, odnosno preuzeti ob-vezu plaćanja PDV-a kao:

2 Granična svota od 300.000,00.kn primjenjuje se za porezni položaj za 2018. godinu, dok se za 2017. godinu primjenjivala svota od 230.000,00 kn.

– stjecatelji dobara iz druge države članice EU-a – ako su na osnovi stjecanja dobara unutar po-dručja EU-a prešli prag stjecanja (ili odustali od praga) te su obveznici plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice, za što su dobili PDV identifikacijski broj

– primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze ili reverse charge, u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. i čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u.

Osim temeljnih odredaba propisa o PDV-u koji su se primjenjivali u razdoblju oporezivanja, a koje trebaju primjenjivati svi obveznici PDV-a, a to je obveza izdavanja računa sa svim propisanim ele-mentima, primjena temeljnih pravila za priznava-nje pretporeza, prijava obveze PDV-a u mjesečnim ili tromjesečnim obračunskim razdobljima i dr., neprofitni porezni obveznici trebaju voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze upravo iz načina obavljanja djelatnosti, odnosno prepoznavanja koji su prometi oporezivi, a koji oslobođeni PDV-a. To s druge strane uvjetuje obvezu podjele pretporeza, usklađenja tijekom godine priznatog pretporeza s pravom na priznavanje pretporeza na kraju godine te ispravku pretporeza. Pritom također treba voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze iz načina fi-nanciranja tih djelatnosti.

Neprofitni porezni obveznici imaju specifičan porezni položaj koji je rezultat redovite, uobiča-jene djelatnosti za koju su registrirani, a isporuke dobara i usluga u okviru obavljanja tih djelatno-sti su, u pravilu, oslobođene PDV-a i drugih pro-meta – isporuka za koje se ova skupina obveznika ponaša poduzetnički i za koju su obveznici PDV-a. Nadalje, neprofitni se obveznici mogu jednim di-jelom financirati iz sredstava državnih i lokalnih proračuna, donacija, sponzorstva, što u pravilu ne određuje niti uvjetuje da na temelju primitka tih sredstava trebaju biti u sustavu PDV-a. No, ako osim prometa koji su oslobođeni PDV - ostvaruju oporezive promete, npr. najam prostora, komerci-jalne seminare i dr. (veće od 230.000,00 kn tijekom poreznog razdoblja), trebaju se upisati u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja sljedeće godine. Oslobođene isporuke za ovu skupinu poreznih ob-veznika navedene su u čl. 39. Zakona o PDV-u i čl. 48. – 73. Pravilnika o PDV-u.

Isporuke dobara i usluga koje obavljaju udru-ge, ustanove, sindikati, komore i dr. pravne osobe iz čl. 39. Zakona o PDV-u, oslobođene su plaća-nja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. No, ako navedeni porezni obveznici obavljaju i neku drugu djelatnost – isporuke koje nisu oslobođene plaćanja PDV-a, a komercijalne su naravi, tada su za taj dio poslovanja obveznici PDV-a s pravom na odbitak pretporeza, ali samo za tu oporezivu dje-latnost. To znači da svi navedeni porezni obvezni-ci koji obavljaju oporezive i oslobođene isporuke trebaju često dijeliti pretporez iz ulaznih računa. Obveza podjele pretporeza odnosi se isključivo na ulazne račune koji su istodobno povezani s is-porukama koje su oslobođene PDV-a i oporezive PDV-om, odnosno koje se ne mogu izričito pripi-sati oporezivima ili oslobođenim isporukama.


Aktualno porezno pitanje je i porezni položaj članarina i kotizacija koje zaračunavaju neprofitne osobe. U nastavku se daje dio stajališta Ministar-stva financija (MF KLASA: 410-01/15-01/2832, od 14. prosinca 2015. godine) u kojem se objašnjava pore-zni položaj članarina i usluga usko povezanih uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili su-djeluju u tjelesnom odgoju.

Udruga iz dostavnog popisa koja je upisana u Re-gistar udruga Republike Hrvatske i Registar neprofit-nih organizacija, a nije obveznik PDV-a niti poreza na dobitak, obratila se upitom u vezi s poreznim tretma-nom kotizacije koju zaračunava sudionicima određe-nih projekata.

... Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke l) Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su us-luge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindi-kalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju svojim članovi-ma u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja.

Odredbama članka 24. Pravilnika o PDV-u propi-sano je da ako neprofitne pravne osobe, osnovane na temelju posebnih propisa, radi ispunjavanja svojih statutom utvrđenih zadaća ubiru članari-nu, članarina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara odnosno obavljanje usluga pod uvjetom da se članski doprinos utvrđuje po određenom krite-riju jednako za sve članove. Ako neprofitne pravne osobe za prikupljenu članarinu obavljaju određe-ne isporuke dobara odnosno usluga tada članari-na predstavlja naknadu za te isporuke.

Člankom 39. stavkom 1. točkom m) Zakona o PDV-u i člankom 63.a Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14. i 130/15., u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da su usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavijaju neprofitne pravne oso-be osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tje-lesnom odgoju oslobođene plaćanja PDV-a. Prima-telji tih usluga su osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.

U skladu s navedenim, napominjemo da Porezna uprava nije nadležna za davanje očitovanja o tome može li udruga od sudionika tražiti da participiraju/sufinanciraju u projektu uplatom kotizacije, iako isto, prema navodima u upitu nije nedopušteno pravilima Erasmus+ programa. Što se tiče poreznog tretma-na kotizacije, napominjemo da ako zaračunavanje predmetne kotizacije predstavlja način prevaljiva-nja troškova na sudionike tada je kotizacija zapra-vo nadoknada učinjenih izdataka udruge koja je sastavni dio ukupne naknade koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV u smislu članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u, pod uvjetom da je udru-ga upisana u registar obveznika PDV-a.

U vezi izdavanja računa, napominjemo da je odredbama Zakona o PDV-u propisana obveza iz-davanja računa između poreznih obveznika te da su odredbe u vezi gotovinskih računa koji se izdaju kraj-njim kupcima propisane Općim poreznim zakonom

(Nar. nov., br.147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13. i 26/15., u daljnjem tekstu: OPZ). Tako je člankom 54. stavkom 1. OPZ-a propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evi-dencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. U skladu s navedenim, udruga je obvezna izdati račun u slučaju kada sudio-nicima zaračunava iznos od 10 – 15% ukupnog troška sudjelovanju na projektu (kotizacija). U tom slučaju iznos od 10 – 15% ukupnog troška sudjelovanju na projektu (kotizacija) predstavlja prihod od prodaje dobara i pružanja usluga.

Aktualno je porezno pitanje i porezni položaj usluga usko povezanih uz sport. U nastavku se daje dio stajališta Ministarstva financija (MF KLASA: 410-019/17-01/06, od 28. kolovoza 2017.).

… Obzirom da je odredbama članka 46. stavka 1. Zakona o sportu propisano da sportski savez uređuje pitanja koja se odnose na registraciju sportaša i njihov status te stegovnu odgovornost sportaša, kada obavlja-ju poslove evidencije prelaska igrača iz kluba u klub, prvu registraciju sportaša te brisanje sportaša iz ma-tične evidencije, sportski savezi oslobođeni su plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona.

Nadalje, odgovorom, KLASA: 410-19/13-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/14-27 od 31. siječnja 2014. godi-ne očitovali smo se da kada grad daje na korištenje uz naknadu sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amater-ski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona. Nave-deni odgovor objavljen je na internetskim stranicama Porezne uprave…

Slijedom navedenog, usluga davanja sportskog objekta na korištenje u svrhu organiziranja sportskog natjecanja, treninga ili nastave tjelesnog odgoja oslo-bođena je plaćanja PDV-a temeljem članka 39. stavka 1. točke m) Zakona kada ju obavljaju neprofitne prav-ne osobe, primjerice ustanove ili sportski klubovi, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.

Prema tome, kada se usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj obavljaju primjerice u okviru trgovač-kog društva, oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavku 1. točki m) Zakona nije primjenjivo, obzirom da se trgovačka društva osnivaju prema Zakonu o tr-govačkim društvima, za samostalno i trajno obavlja-nje djelatnosti radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom dobara ili pružanjem usluga na tržištu.

Prema navedenome, posljedica ulaska u sustav PDV-a neprofitnih osoba je i obveza poreznog postu-panja prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, odnosno vođenja poreznih knjiga i evidencija, izdavanja računa kako to određuju propisi o PDV-u, utvrđivanja obveze PDV-a, plaćanja poreza i dr. No kako je riječ o neprofitnim poreznim obveznicima koji obavljaju i oslobođene isporuke, problemi mogu biti s određivanjem vrste usluga ili prepoznavanjem oporezivih i oslobođenih usluga i isporuka dobara, a posebno pri određivanju prava na odbitak pretpore-za po ulaznim računima i njihovim svrstavanjem u račune po kojima je u potpunosti dopušten odbitak pretporeza, odnosno po kojima je samo djelomično dopušten odbitak pretporeza.


2.2. TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA – POREZNI POLOŽAJ

Nadalje, i unutar čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u neka tijela mogu biti neprofitne pravne osobe. Sukladno odredbama navedenog članka, poreznim se obve-znikom ne smatraju tijela državne vlasti, tijela dr-žavne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kad ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem dje-latnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, kod obav-ljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelat-nostima ili transakcijama. Ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona, smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Tako je čl. 5. st. 5. Pravilnika o PDV-u nave-deno da će tijelo nadležno za zaštitu tržnog natje-canja odrediti da je došlo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja te će PU utvrditi rješe-njem da su navedena tijela porezni obveznici za te djelatnosti ili transakcije.

U Dodatku I. navedene su sljedeće djelatnosti:1. telekomunikacijske usluge2. isporuka vode, plina, električne energije i grijanja3. prijevoz dobara4. lučke usluge i usluge zračnih luka5. prijevoz putnika6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodi-

ma koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj orga-nizaciji tržišta tih proizvoda

8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi9. skladištenje

10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komerci-jalnim oglašavanjem

11. djelatnosti putničkih agencija12. vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga,

industrijskih kantina i slično.Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave,

tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, komore te druga tijela s javnim ovlasti-ma obavljaju gospodarsku djelatnost iz Dodatka I. koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijal-ne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slič-no), smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu. Za-nemarivi opseg je vrijednost navedenih isporuka u svoti ispod 300.000,00 kn.

No, ako navedene osobe obavljaju istodobno dje-latnosti u okviru svog djelokruga ili ovlasti i neku drugu gospodarsku djelatnost u smislu Zakona o PDV-u, smatrat će se poreznim obveznikom, ali samo u odnosu na gospodarsku djelatnost koju obavljaju. Pritom treba voditi brigu o pravilnoj po-djeli pretporeza.

Može se zaključiti da se sve obveze koje su pro-pisane odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u odnose i na neprofitne pravne osobe koje su obveznici PDV-a. Jedina dodatna obveza koju trebaju provesti neprofitne osobe, a ne odnosi se na većinu trgovačkih društava, je usklađenje i ispravak pretporeza u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (u na-šem primjeru za prosinac 2017.).

99 Napomena: Opširnije o obveznicima PDV-a te obvezi ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a može se pročitati u ovom broju časopisa RRiF – rubrika POREZI.

2.3. POSEBNOSTI PRI STJECANJU DOBARA IZ EU-a I OBVEZE KOD “INOZEMNIH USLUGA”

Stjecanje dobara unutar EU-a je prema čl. 4. Zako-na o PDV-u o PDV-u i čl. 2. Pravilnika o PDV-u pred-met oporezivanja u RH, a usluge samo ako je mjesto oporezivanja usluge u RH. Neprofitne pravne osobe koje su obveznici PDV-a trebaju se prije stjecanja dobara i inozemnih usluga registrirati za potrebe PDV-a najkasnije 15 dana prije početka obavljanja transakcija koja su predmet oporezivanja u RH (za-tražiti PDV identifikacijski broj), prema čl. 154. st. 2. Pravilnika o PDV-u

U opisanom slučaju prodavatelj, porezni obve-znik iz jedne države članice EU-a neće zaračunati PDV, odnosno isporuka dobra je oslobođena PDV-a ako je riječ o kupcu, poreznom obvezniku, iz druge države članice EU-a. Porezni status kupca proda-vatelj će provjeriti u informatičkoj bazi VIES (VAT Information Exchange System), uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih zakonodavstvom te zemlje člani-ce (dokaz da je dobro otpremljeno iz jedne zemlje članice u drugu, da je dobro zaprimljeno i dr.).

Pri stjecanju dobara unutar EU-a koje je taj ne-profitni porezni obveznik stekao za potrebe svoga poslovanja, treba sam obračunati PDV. Osnovica je naknada za isporuku dobra (kao i osnovica u tuze-mnom prometu), a obvezu PDV-a iskazuje u pore-znoj prijavi bez novčanog tijeka, odnosno plaćanja obveze. U istoj prijavi PDV-a porezni obveznik ima ujedno pravo na priznavanje pretporeza ako su zadovoljeni temeljni uvjeti za priznavanje pretpo-reza, odnosno ako se stečenim dobrom koristi za potrebe obavljanja oporezivih isporuka. Na jednak se način postupa i s inozemnim uslugama za koje je mjesto oporezivanja u RH, a pružatelj usluge je primijenio prijenos porezne obveze jer je usluga oporeziva prema primatelju –načelo B2B (iz EU-a ili treće zemlje).

Dakle, ako neprofitni porezni obveznik iz RH nabavlja dobra od pravne osobe iz EU-a koja nije porezni obveznik – nije u bazi VIES (mali porezni obveznik u svojoj zemlji), stjecanje nije oporezivo PDV-om u RH, a prodavatelj iz EU-a neće obračuna-ti PDV na isporuku dobra. Na naknadu za stjecanje dobara u opisanom slučaju ne treba obračunati PDV i porezni obveznik – stjecatelj nema obvezu takav račun evidentirati u poreznim evidencijama (evi-dencija o stjecanju dobara iz EU-a, obrazac PDV,

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


obrazac PDV-S). Račun treba evidentirati samo u knjigovodstvenim evidencijama, kao obvezu prema dobavljaču.

Jednako tako, stjecatelj ne treba obračunati PDV – nije predmet oporezivanja, ako nabavlja – dobiva dobra iz EU-a bez naknade, u skladu s čl. 4. st. 1. t. 2. Zakona o PDV-u. Jednako se odnosi na dobivene uzorke (neovisno o vrijednosti) te na darove male vrijednosti (do 160,00 kn).

Međutim, također treba istaknuti da će se nepro-fitne pravne osobe iz čl. 39. Zakona o PDV-u te osobe koje prema čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u zapravo nisu porezni obveznici, smatrati poreznim obveznicima u određenim poreznim situacijama, kako pri stje-canju dobara iz EU-a (ako su prešli prag stjecanja ili ako su odustali od praga) tako i za usluge koje im za-računavaju inozemni porezni obveznici prema na-čelu B2B (engl. business to business).

U nastavku se daje prikaz obveza „male“ nepro-fitne osobe kada stječe dobra ili usluge iz EU-a.

9 Slika 1. Obveze „maloga“ neprofitnog obvezni-ka pri stjecanju dobara i usluga iz EU-a

OBVEZE “MALOGA” NEPROFITNOG OBVEZNIKA PRI STJECANJU DOBRA I USLUGA IZ EU-a

Za usluge koje obavi EU-ov porezni obveznik, a mjesto oporezivanja je u RH, treba zatražiti PDV identifikacijski

broj prije obavljene usluge.

Porezna obveza pri stjecanju dobara nastaje u trenutku izdavanja računa , a ako račun nije izdan, 15. dana u

sljedećem razdoblju oporezivanja.

Porezna obveza pri stjecanju usluga nastaje kada je usluga obavljena

Za izračun porezne osnovice u kn treba primijeniti srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze te obračunati PDV po

stopi od 25 %, 13 % ili 5 %

Obvezu za stečena dobra i usluge (ako su zadovoljeni uvjeti) treba evidentirati na obrascu PDV i obrascu PDV-ZP

“Mali” porezni bveznici nemaju pravo priznavanja pretporeza pri stjecanju dobara i usluga iz EU-a.

Za stjecanje dobara (prije nego prijeđe prag od 77.000,00 kn tijekom godine), treba se registrirati za potrebe PDV-a 15

dana prije stjecanja kojim prelazi ovaj prag

PDV identifikacijski broj treba dostaviti dobavljaču za dobra i usluge iz EU-a.

Napominjemo da „mali“ porezni obveznici ne trebaju tražiti PDV identifikacijski broj za usluge koje su mu zaračunali porezni obveznici iz trećih zemalja. Međutim, ako obavljaju samo oslobođene isporuke, trebaju iskazati obvezu, bez prava prizna-vanja pretporeza na obrascu PDV koji, prema čl. 173. st. 3. Pravilnika o PDV-u, trebaju predati u papir-natom obliku. Neprofitne osobe, obveznici PDV-a, iznimno mogu priznati pretporez djelomično, i to u visini utvrđenog postotka iz obrasca PDV u posljed-njem razdoblju oporezivanja, sli samo ako obavljaju oporezive i oslobođene isporuke dobara i usluga.

Kada će neprofitne pravne osobe (koje nisu ob-veznici PDV-a) nabavljati dobra iz drugih država članica ili obavljati stjecanje dobara unutar EU-a u tuzemstvu, obvezno se trebaju registrirati za potrebe PDV-a, ako vrijednost dobara koja stječu u tekućoj kalendarskoj godini (u skladu s čl. 5. st. 1. t. b) Zakona o PDV-u i čl. 27. st. 1. Pravilnika o PDV-u) prijeđu svotu od 77.000,00 kn (prag stjeca-nja). U tom će im slučaju PU dodijeliti PDV iden-tifikacijski broj – u postupku registracije za potre-be PDV-a predajom obrasca PDV-P, najkasnije 15 dana prije početka obavljanja transakcija koja su predmet oporezivanja u RH, kako bi mogli sudje-lovati u transakcijama na zajedničkom tržištu.

Navedene osobe mogu i unaprijed odlučiti da će odustati od navedenog praga stjecanja, a to znači da će se registrirati za potrebe PDV-a već prvim tran-sakcijama unutar EU-a, odnosno prije nego što pri-jeđu prag stjecanja od 77.000,00 kn tijekom godine. Za te potrebe trebaju nadležnoj ispostavi PU-a pod-nijeti pisanu izjavu da odustaju od propisanog praga i time se obvezuju na rok od 2 kalendarske godine. Protekom propisanog roka navedena se izjava može opozvati u pisanom obliku.

Prema stajalištu Ministarstva financija (MF KLASA: 410-19/13-01/312, od 13. rujna 2013. godine) upravo se za ovu skupinu poreznih obveznika i pre-poručuje dodjela PDV identifikacijskog broja zbog odustajanja od praga stjecanja.

Nakon što se pravna osoba koja nije porezni obveznik jednom registrira za potrebe PDV-a (u opisanom slučaju za stjecanje dobara), u dalj-njim transakcijama, također u pogledu primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, odnosno u transakcijama između dvaju poreznih obveznika (B2B), smatrat će se poreznim obveznikom. To znači da su obvezni obračunati i platiti PDV, u skladu s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona o PDV-u, prema kojima svaki porezni obve-znik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojem se obavljaju usluge iz čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u, mora plaćati PDV ako mu te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Međutim, kako su navedene osobe samo registrirane za potrebe PDV-a, nemaju pravo priznavanja pretporeza.

No, ako se nabavljenim dobrom ili uslugom kori-ste za oporezive i oslobođene isporuke, neprofitne pravne osobe mogu samo djelomično priznati pret-porez (prema izračunanom postotku).

U nastavku se daje primjer stjecanja dobara i usluga iz EU-a za neprofitne osobe.

9 Primjer 1. Stjecanje dobara „maloga“ poreznog obveznika – sportske udruge, od poreznog obve-znika iz EU-aSportska udruga - SPORT koja obavlja samo oslo-

bođenu djelatnost primila je račun od njemačkoga poreznog obveznika za isporučenu sportsku opremu. Račun dobavljača iznosi 8.200 eura, datum računa je 13. rujna 2017. godine, PDV na računu nije obračunan. Dobra su zaprimljena isti dan kada je zaprimljen i ra-


čun njemačkoga poreznog obveznika (račun je mo-gao doći i poslije, odnosno sve do 15. listopada 2017. godine). Zdravstvena ustanova treba sama obraču-nati PDV te u poreznim i knjigovodstvenim eviden-cijama iskazati obvezu. Za izračun obveze PDV-a pri stjecanju dobara unutar EU-a (ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice utvrđeni u stranoj va-luti) primjenjuje se, prema čl. 36. st. 2. Zakona o PDV-u, srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze obra-čuna PDV-a. Međutim, nema pravo na priznavanje pretporeza. Iskazanu obvezu PDV-a prema datumu izdavanja računa treba u knjigovodstvenim podatci-ma evidentirati kako se pokazuje u nastavku.

Izračun: 8.200 x 7,50 = 61.500,00 x 25 % = 15.375,00 kn

9 Knjiženje: Stjecanje dobara „maloga“ poreznog obveznika – sportske udruge

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Oprema…Dobavljači iz EU-a (8.200 eura) Obveza za PDV 25 %

Za stjecanje sportske opreme od poreznog obveznika iz Njemačke

0225242603

24922

76.875,0061.500,00

15.375,00

Porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a obve-zu za PDV. Nadalje, porezni obveznik treba u po-reznim i knjigovodstvenim evidencijama za rujan 2017. godine iskazati samo obvezu (u obrascu PDV pozicija II. 7. Stjecanje dobara unutar EU po stopi od 25%). Obrasce PDV i PDV-S za rujan treba predati elektroničkim putem Poreznoj upravi do 20. listo-pada 2017. godine.

9 Primjer 2. Stjecanje dobara „maloga“ poreznog obveznika – sportske udruge koja dijeli pretporez, od poreznog obveznika iz EU-aPretpostavimo da sportska udruga SPORT iz

prethodnog primjera obavlja oslobođene i oporezi-ve promete, a nabavljenu sportsku opremu će kori-stiti za oslobođenu i oporezivu djelatnost. Za te po-trebe primjenjuje postotak priznavanja pretporeza (na temelju izračuna u obrascu PDV za 12. mjesec 2016.) od 22%. Iskazanu obvezu PDV-a prema da-tumu izdavanja računa iz primjera br. 1. treba u knjigovodstvenim podatcima evidentirati kako se pokazuje u nastavku.

Izračun: 8.200 x 7,50 = 61.500,00 x 25 % = 15.375,00 kn x 22% = 3.382,50

koji se može priznati. 9 Knjiženje: Stjecanje dobara „maloga“ poreznog

obveznika – sportske udruge koja dijeli pretporez

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Oprema…Pretporez 25 %

Dobavljači iz EU-a (8.200 eura) Obveza za PDV 25 %

Za stjecanje sportske opreme od poreznog obveznika iz Njemačke

0225124222426024922

73.492,503.382,50

61.500,0015.375,00

3 Koristio se Analitički računski plan koji je prilog knjizi Računovodstvo neprofitnih organizacija, RRiF plus d.o.o., 2017.

Porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a obvezu za PDV i dio pretporeza u svoti od 3.382,50 kn. Nada-lje, porezni obveznik treba u poreznim i knjigovod-stvenim evidencijama za rujan 2017. godine iskazati obvezu i pretporez to u obrascu PDV, pozicija II. 7. Stjecanje dobara unutar EU po stopi od 25 % i III. 7 – Pretporez od stjecanja dobara unutar EU-a po stopi od 25%. Obrasce PDV i PDV-S za rujan treba predati elektroničkim putem Poreznoj upravi do 20. listopa-da 2017. godine.

Razlika u evidentiranju u odnosu na prethodni primjer je u tome da sportska udruga ima pravo pri-znavanja pretporeza u visini 22 % od ukupno obra-čunanog pretporeza, odnosno u svoti od 3.382,50 kn.

9 Primjer 3. Stjecanje usluge „maloga“ poreznog obveznika – sportske udruge, od poreznog obve-znika iz MađarskeSportska udruga SPORT primila je račun mađar-

skoga poreznog obveznika za uslugu promidžbe koja se odnosi samo na oslobođenu djelatnost. Ra-čun dobavljača iznosi 3.600 eura, usluga je obavljena 10. listopada 2017. godine, a datum računa je 15. li-stopada 2017. PDV na računu nije obračunan – rever-se charge. Porezna je obveza nastala kad je usluga obavljena, a sportska udruga treba sama obračunati PDV te u poreznim i knjigovodstvenim evidencija-ma iskazati obvezu. Za izračun obveze PDV-a za pri-mljene usluge od poreznog obveznika iz EU-a (ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice utvr-đeni u stranoj valuti) primjenjuje se, prema čl. 36. st. 2. Zakona o PDV-u, srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Međutim, nema pravo na priznavanje pretporeza. Iskazanu obvezu PDV-a prema datumu obavljene usluge treba u knji-govodstvenim podatcima evidentirati kako se poka-zuje u nastavku.

Izračun: 3.600 x 7,50 = 27.000,00 x 25 % = 6.750,00 kn

9 Knjiženje: Stjecanje usluge „maloga“ poreznog obveznika – sportske udruge

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. PromidžbaDobavljači iz EU-a (5.250 eura) Obveza za PDV 25 %

Za stjecanje medicinske opreme od poreznog obveznika iz Mađarske

425302426024923

33.750,0027.000,00

6.750.00

Porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a obvezu za PDV Nadalje, porezni obveznik treba u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama za listopad 2017. godine iskazati samo obvezu (u obrascu PDV pozi-cija II. 10. Primljene usluge iz EU-a po stopi od 25 %). Obrasce PDV i PDV-S za listopad treba predati elek-troničkim putem Poreznoj upravi do 20. studenog 2017. godine.

Ako se promidžbena usluga iz prethodno nave-denog primjera odnosila na oporezivu i oslobođenu djelatnost neprofitne osobe, sportska udruga mogla bi priznati pretporez djelomično prema izračuna-nom postotku u visini. 26% od ukupno obračunanog pretporeza, odnosno u svoti od 1.755,00 kn. Razlika nepriznatog pretporeza u svoti od 4.995,00 kn uraču-


nala bi se u trošak usluge. Porezni bi obveznik tada u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama za listo-pad 2017. godine iskazao obvezu (u obrascu PDV po-zicija II. 10. Primljene usluge iz EU-a po stopi od 25 %) te pretporez (u obrascu PDV pozicija III. 10. Pretporez od primljenih usluga iz EU-a po stopi od 25 %).

99 Napomena: Opširnije o poreznom položaju stjecanju dobara unutar EU-a može se pročitati u časopisu RRiF, br. 10/16., str. 101.

2.4. POSEBNOSTI KOD ISPORUKE DOBARA UNUTAR EU-a I OBVEZE KOD „INOZEMNIH USLUGA“

Uvjeti za oslobođenje isporuke dobara unutar EU-a za porezne obveznike u RH, a tako i za nepro-fitne porezne obveznike (svim zemljama članica), navedeni su u čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u. Is-poruke su oslobođene PDV-a pod uvjetom da je ri-ječ o isporuci dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njihov račun otpre-mi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj državi članici.

Navedeni se uvjeti pokazuju na sljedećoj slici: 9 Slika 2. Uvjeti za oslobođenu isporuku dobara

unutar EU-a

UVJETI ZA OSLOBOĐENU ISPORUKU DOBARA UNUTAR EU-a

Dobra treba isporučiti prodavatelj / porezni obveznik ili osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njihov račun

Dobra trebaju biti isporučena / prevezena iz tuzemstva u drugu zemlju članicu (to ne treba biti

zemlja u kojoj kupac ima sjedište)

Dobra trebaju biti isporučena i treba izdati račun poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluje kao takav u toj

drugoj državi članici

Prema čl. 170. st. 1. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji primjenjuje oslobođenje od PDV-a, na temelju čl. 41. Zakona o PDV-u, treba dokazati da su kumulativno ispunjeni svi navedeni uvjeti. Pritom treba voditi brigu o tome da oslobođena isporuka dobara u jednoj zemlji članici znači oporezivo stje-canje u drugoj državi članici. Ta se međusobna po-vezanost i kontrola postiže poreznim izvješćima te poreznim prijavama, kako kod isporučitelja dobra tako i kod stjecatelja u drugoj državi članici EU-a.

Neprofitni se porezni obveznik ponaša kao redo-viti porezni obveznik i kod zaračunavanja te prima-nja usluga iz EU-a ili iz trećih zemalja. To znači da za usluge zaračunane poreznim obveznicima u EU-u ili trećim zemljama za koje mjesto oporezivanja nije u RH (prema temeljnom načelu oporezivanja – pro-midžba, posredovanje i dr. ), trebaju primijeniti prije-nos porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u – reverse charge. Jednako tako, za primljene usluge koje su neprofitnom poreznom obvezniku zaračunali porezni obveznici iz EU-a ili trećih zemalja, trebaju obračunati PDV u RH i imaju pravo na pretporez.

Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-nancija (MF KLASA: 410- 01/16-01/1752, od 5. rujna 2016. godine), kada je neprofitna udruga primila ra-čune od umjetnika i glazbenika iz EU-a, a dio teksta daje se u nastavku:

… u upitu se navodi da je udruga tijekom prošle go-dine organizirala glazbenu radionicu sufinanciranu dotacijom iz gradskog proračuna, a za koju su polazni-ci uplatili kotizacije na koje je obračunan PDV. Prema navodima u upitu za predavanja na spomenutoj radi-onici (za piano master classes) angažirana su dvojica umjetnika iz Europske unije s kojima je udruga sklopila ugovore o autorskom djelu na koje je obračunat PDV u skladu sa zakonskim odredbama o prijenosu porezne obveze na primatelja usluge. Također, u upitu se navodi da je udruga u suradnji s zajednicom grada Z., organi-zirala i „Festival A“, a koji je jednim dijelom financiran i iz proračuna Grada Z. Prema navodima u upitu, za nastup na festivalu udruga je angažirala i dio glazbe-nika iz Europske unije te je i na njihove honorare (izvo-đački ugovori) obračunat PDV. S obzirom da prema navodima u upitu Obrazac PDV-a u kojem je udruga iskazala obvezu i pretporez nije prihvaćen postavljeno je pitanje ima li udruga pravo na odbitak pretporeza obračunanog na ugovore stranih umjetnika.

… U skladu s navedenim, neprofitna udruga koja je upisana u registar obveznika PDV-a temeljem obav-ljanja oporezivih isporuka ima pravo na odbitak pret-poreza za isporuke dobara ili usluge koje su joj drugi porezni obveznici obavili za potrebe njenih oporezivih transakcija, ali nema pravo na odbitak pretporeza za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za is-poruke dobara i obavljanje usluga koje su oslobođene PDV-a temeljem članka 39. Zakona o PDV-u. Prema tome, neprofitna udruga ima pravo na odbitak pret-poreza za primljene usluge od stranih umjetnika na koje je temeljem prijenosa porezne obveze obračunala PDV ako su joj takve usluge obavljene za potrebe nje-nih oporezivih transakcija.

Međutim, one koji nisu porezni obveznici zakono-davac smatra tzv. „malim“ poreznim obveznicima koji samo u određenim poreznim situacijama (kada prijeđu prag stjecanja dobara od 77.00,00 kn tijekom godine i za određene „inozemne“ usluge – nema pra-ga) trebaju prenijeti ili preuzeti obvezu PDV-a, ali bez prava na priznavanje pretporeza. Napominjemo da je čl. 41. st. 2. Zakona o PDV-u izričito navedeno da se oslobođenje za isporuku dobara unutar EU-a ne primjenjuje na isporuku dobara koju obavi mali po-rezni obveznik iz čl. 90. st. 1. Zakona o PDV-u te na isporuku dobara obavljenu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjeca-nja dobara unutar EU-a nisu predmet oporezivanja PDV-om prema čl. 5. st. 1. t. a) i b) Zakona o PDV-u. To znači da za isporuke unutar EU-a „mali“ porezni ob-veznik treba na računu staviti napomenu: PDV nije obračunan prema čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u.

Porezni obveznici koji obavljaju oslobođene is-poruke iz čl. 39. i 40. Zakona o PDV-u (bolnice, škole, socijalne ustanove, društva za osiguranje i reosiguranje, banke i dr.), u pravilu obavljaju oslo-bođene isporuke dobara i u sluga. Međutim, ako od obavljanja neke gospodarske djelatnosti, odnosno isporuke u 2017. godinu prijeđu prag od 300.000,00 kn, trebaju se za taj dio oporezivih aktivnosti, od-


nosno isporuka dobara i usluga, upisati u registar obveznika PDV-a. To znači da tada za takve isporu-ke dobara unutar EU-a mogu primijeniti oslobođe-nje iz čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u uz prethodno dobiveni PDV identifikacijski broj te uz zadovolje-nje ostalih propisanih uvjeta.

99 Napomena: Opširnije o oporezivanju isporuka dobara unutar EU-a može se pročitati u časopisu RRiF, br. 10/16., str. 55.

3. SASTAVLJANJE OBRASCA PDV ZA POSLJEDNJE RAZDOBLJE OPOREZIVANJA KALENDARSKE GODINE

Neprofitne pravne osobe su specifične kako po načinu poslovanja te bilježenju poslovnih događaja tako i po obračunavanju poreza u prometu dobara i usluga. Svi, pa i ti porezni obveznici, trebaju, pre-ma čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 6. Pra-vilnika o PDV-u, u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke PDV-a za tu kalendarsku godinu. Za 2017. godinu to znači da obrazac PDV za prosinac 2017. treba predati do 20. siječnja 2018. godine.

3.1. KOJI RAČUNI ULAZE U POSLJEDNJE RAZDOBLJE OPOREZIVANJA KALENDARSKE GODINE I POREZNE EVIDENCIJE

Temeljni uvjeti kojima se propisuje koji računi od-nosno isporuke treba evidentirati u mjesečni odno-sno tromjesečni obrazac PDV ujedno su uvjeti koje treba primjenjivati i pri izradi obrasca PDV za po-sljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.

To znači da u posljednje, kao i svako drugo, razdo-blje oporezivanja treba evidentirati sve isporuke po kojima je nastala porezna obveza te sve ulazne raču-ne na temelju kojih se može priznati pretporez. Pravi-la u vezi s nastankom porezne obveze propisuju čl. 29. – 32. Zakona o PDV-u i čl. 36. – 40. Pravilnika o PDV-u i to: Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nasta-ju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.

Za primljene predujmove obveza PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma, a ako je isporuka do-bra ili usluge obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj.

U nastavku se daje pregled izlaznih i ulaznih ra-čuna koje treba evidentirati u obrascu PDV za po-sljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.

9 Tablica 1. Računi koji ulaze u obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske go-dine – 12. mjesec 2017. godine

Tek. br. RAČUNI – ISPORUKE – NABAVE

IZLAZNI RAČUNI1. Izlazni računi u tuzemstvu koji nose datum iz 2017. (za

dobra i usluge, tuzemni prijenos porezne obveze i dr.)2. Isporuke dobara i usluga u tuzemstvu u 2017. neovisno

o tome s kojim datumom su računi izdani i jesu li izdani 2017. ili 2018.)

3. Izdani računi za primljeni predujam u 2017.– tuzemstvo4. Naplaćeni računi u 2017. za porezne obveznike koji

utvrđuju obvezu prema naplaćenoj naknadi

Tek. br. RAČUNI – ISPORUKE – NABAVE

5. Izdani računi za isporuke dobara usluga u EU-u – datum iz 2017.

6. Izdani računi ili obavljene usluge poreznim obveznicima u EU-u ili trećim zemljama u 2017.

7. Izdani računi za isporuke u treće zemlje – izvoz dobara8. Manjak dobara – prema inventuri za 2017. ULAZNI RAČUNI1. Primljeni računi za nabave u tuzemstvu koji nose datum

2017. (za dobra, usluge, tuzemni prijenos porezne obveze)

2. Primljeni računi za nabave u tuzemstvu u 2017. koji su izdani i primljeni najkasnije s datumom do 20. siječnja 2018.

3. Računi za dani predujam koji su izdani i primljeni najkasnije s datumom do 20. siječnja 2018.

4. Primljeni računi za stjecanje dobra iz EU-a koji nose datum 2017.

5. Primljeni računi za usluge koje su obavili porezni obveznici iz EU-a i trećih zemalja u 2017. i obavljene usluge u 2017. za koje nisu primljeni računi

6. Uvoz dobara – carinski postupak u 2017.

Pravila za priznavanje pretporeza uređuju čl. 57. – 61. Zakona o PDV-u i čl. 130. – 136. Pravilnika o PDV-u. Tako je čl. 133. Pravilnika o PDV-u propisa-no da:

(1) Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretpo-reza u razdoblju oporezivanja u kojem je primio do-bro ili su mu obavljene usluge za što ima račun sa po-dacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdo-blju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjeca-nje dobara unutar Europske unije prema članku 4. stav-ku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. Zakona ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan.

(3) Porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na od-bitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Poreznom obvezniku koji primjenjuje postu-pak oporezivanja prema naplaćenim naknada-ma, u skladu s čl. 125.i st. 3. i 4. Zakona o PDV-u obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primit-ka plaćanja, a ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. To, me-đutim, ne utječe na vrijeme iskazivanja prihoda prema računovodstvenim pravilima koja su utvr-đena u računovodstvenim propisima kojima je uređeno računovodstvo neprofitnih organizacija.


U posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine treba također evidentirati obračunani PDV na manjkove dobara koji su utvrđeni po godišnjem popisu – inventuri.

Podatci se u obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine unose iz ustroje-nih knjigovodstvenih evidencija i obrazaca I-RA i U-RA te izvanknjigovodstvenih i drugih pomoćnih evidencija te carinskih i drugih knjigovodstvenih isprava rabljenih tijekom godine za utvrđivanje po-reznih obveza u razdoblju oporezivanja. Osim knjiga I-RA i U-RA, prema čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u, porezni su obveznici trebali radi osiguravanja poda-taka o ostalim isporukama u EU i trećim zemljama i drugdje voditi posebne evidencije, i to:

1. EVIDENCIJU ZA STJECANJE DOBARA IZ EU-a2. EVIDENCIJU ZA STJECANJE USLUGA IZ EU-a3. EVIDENCIJU ZA STJECANJE DOBARA I USLU-

GA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH (treće zemlje)

4. EVIDENCIJU ZA TUZEMNI PRIJENOS PORE-ZNE OBVEZE

5. EVIDENCIJU O PDV-u PRI UVOZU DOBARA.

3.2. OBVEZE U VEZI S PODJELOM PRETPOREZA U 2017. GODINI IZ ULAZNIH RAČUNA

Obveza podjele pretporeza odnosi se na obve-znike PDV-a koji obavljaju oporezive i oslobođene promete iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u. Prema čl. 62. st. 1. Zakona o PDV-u i čl. 137. Pravilnika o PDV-u, ako se porezni obveznik koristi primljenim ili uvezenim dobrima i uslugama koje su mu obav-ljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je do-pušten odbitak pretporeza.

Pretporez se može priznati samo iz ulaznih računa koji se odnose i koji su povezani s opore-zivim isporukama. No svota pretporeza koja se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je do-pušten odbitak, a koji se ne može izravno pripi-sati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti, od-nosno kao postotak. Izračunava se stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupnu svotu isporuka bez PDV-a.

To konkretno znači da se pretporez NE može priznati za oslobođene isporuke iz čl. 39. Zakona o PDV-u koje prema st. 1. t. l) navedenog članka obav-ljaju neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobro-tvorne ili druge općekorisne naravi svojim člano-vima u njihovo zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, a pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti na-čela tržnog natjecanja. Jednako tako oslobođene su usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj koje obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, pre-

ma čl. 39. st. 1. t. m) Zakona o PDV-u i dr. Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2017.

je izračunani postotak na temelju prometa ostva-renog u 2016. godini, odnosno na temelju isporuka dobara i usluga u 2016. godini. To znači da se po-stotak izračunan u obrascu PDV za 12. razdoblje oporezivanja 2016. (pod red. br. VII.) primjenjuje za podjelu pretporeza u cijeloj 2017. godini. Međutim, za usklađenje postotka korištenog pretporeza u ti-jeku 2017. godine treba, prema čl. 62. st. 2. Zakona o PDV-u, i to prije izrade obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, od-nosno u našem primjeru za prosinac 2017. godine, izračunati novi postotak na temelju prometa cije-le 2017. godine te nakon toga provesti usklađenje, kako se pokazuje u nastavku.

% podjele pretporeza =

Oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje se mogao iskoristiti pretporez

Oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje se mogao iskoristiti pretporez + isporuke za koje

nije dopušten odbitak pretporeza (oslobođenja iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u) i svote

subvencija (osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga)

Kako je iz formule vidljivo, primljene subvencije ulaze u izračun (nazivnik), osim onih koje su izrav-no povezane s cijenom isporuka dobara i usluga. U vezi s poreznim položajem subvencija Ministar-stvo financija dalo je stajalište MF Klasa: 410-19/14-01/246, od 16. srpnja 2014. godine, a dio se stajališta daje u nastavku.

… Slijedom navedenog, ukoliko naknada, odnosno subvencija čini razliku rashoda ostvarenih prometo-vanjem na domaćim linijama u određenom mjesecu i prihoda ostvarenih prodajom karata na istim linija-ma u tom mjesecu, mišljenja smo da subvencija koju porezni obveznik ostvaruje temeljem ugovora o ob-vezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza zaključenog s Ministarstvom nije izravno povezana s cijenom isporučenih usluga domaćeg linijskog zrač-nog prijevoza te sukladno odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika ne ulazi u naknadu i ne podliježu opo-rezivanju PDV-om.

Utvrđenim su se postotkom neprofitne pravne osobe trebale u 2017. godini koristiti kao kriteri-jem – svotom priznavanja pretporeza iz ulaznih računa, ali samo za one ulazne račune koji se nisu u cijelosti mogli izravno pripisati određenim ispo-rukama. Za ostale ulazne račune koji se odnose na više neprepoznatljivih isporuka, dio pretporeza koji se može odbiti trebalo je utvrditi na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka te ga je tre-balo zaokružiti najviše do sljedećeg cijelog broja.

Nadalje, poduzetnici su mogli dio pretporeza koji se može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio po-slovanja – prometa, uz uvjet da su vodili odvojeno knjigovodstvo i o tome su trebali izvijestiti nadlež-nu ispostavu PU-a 15 dana prije početka obračun-skog razdoblja u kojem su započeli primjenjivati ovaj način podjele pretporeza. No, tada su trebali primjenjivati izabrani način odbitka pretporeza naj-


manje 2 godine, o čemu također nadležna ispostava PU donosi rješenje. Ako žele ponovno promijeniti izabrani način utvrđivanja odbitka pretporeza, tre-ba o tome ponovo izvijestiti nadležnu ispostavu PU, najkasnije 15 dana prije početka kalendarske godine u kojoj počinje primjenjivati postotak za razmjerni odbitak pretporeza.

Napominjemo da se obveza podjele pretporeza tijekom 2017. godine NIJE odnosila na porezne ob-veznike koji su utvrdili pravo na priznavanje pret-poreza najmanje u svoti od 98 %.

U nastavku se daju primjeri kako je trebalo izra-čunati postotak priznavanja pretporeza te usklađe-nje korištenog pretporeza na kraju 2017. za nepro-fitnog obveznika PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – PDV obrazac za prosinac 2017. godine.

3.3. IZRAČUN POSTOTKA ZA PRIZNAVANJE PRETPOREZA U PROSINCU 2017. GODINE KOD NEPROFITNE PRAVNE OSOBE – SPORTSKE UDRUGE

U nastavku se daje pregled ukupnog prometa na temelju kojeg je neprofitni obveznik - sportska udruga utvrdio postotak priznavanja pretporeza za potrebe izrade obrasca PDV za posljednje raz-doblje oporezivanja 2017, odnosno prije samog usklađenja. Pretpostavka izračunanog postotka iz primjera je da je porezni obveznik neke ulazne račune izravno pripisao oporezivim isporukama i priznao pretporez u cijelosti te drugima koje se od-nose samo na oslobođene isporuke te je u cijelosti isključio priznavanje pretporeza.

9 Tablica 2. Izračun postotka za priznavanje pretporeza za neprofitnog obveznika u posljed-njem razdoblju oporezivanja kalendarske godine (prosinac 2017. godine) za potrebe usklađenja ko-rištenog pretporeza

Tek. br. Opis prometa Svota u kn

Raspored na brojnik i nazivnik ovisno o tome može li se

priznati pretporez i je li gospodarska djelatnost

1. prihodi od promidžbenih usluga

3.250.000,00oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

2. usluga najma poslovnog prostora drugom poreznom obvezniku – komercijalno

215.000,00

oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

3. usluga najma športske dvorane – komercijalno

457.500,00oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

4. sponzorstva za uslugu reklamiranja 852.000,00 oporezivo – ulazi u

brojnik i nazivnik5. prihodi od

obavljenih usluga unutar EU-a 551.000,00

prijenos porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u – reverse charge – ulazi u brojnik i nazivnik

6. prihodi od isporuka dobara obavljenih u drugim državama članicama

255.300,00

oslobođeno prema čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u – ulazi u brojnik i nazivnik

Tek. br. Opis prometa Svota u kn

Raspored na brojnik i nazivnik ovisno o tome može li se

priznati pretporez i je li gospodarska djelatnost

7. prihodi od članarina – za članove prema statutu udruge – naknada za uslugu

1.001.000,00

oslobođeno PDV-a – ulazi samo u nazivnik

8. kamate na pozajmice – nije povremena financijska transakcija 395.200,00

ulazi u nazivnik (Ako se na kraju 2017. utvrdi da je riječ o povremenoj transakciji – dvije pozajmice tijekom godine, neovisno o visini kamate, može se provesti usklađenje i vratiti pretporez.)

9. zatezne kamate

77.000,00

ne ulazi u brojnik i nazivnik – nije predmet oporezivanja niti gospodarska djelatnost

10. kamate po a-vista i oročenim depozitima

213.000,00ne ulazi u brojnik i nazivnik – nije gospodarska djelatnost

11. donacije društava, fizičkih osoba i dr. 295.000,00

ne ulazi u brojnik i nazivnik – nije gospodarska djelatnost

12. prodaja dugotrajne imovine 655.900,00

ne ulazi u brojnik i nazivnik(isključeno iz formule)

UKUPNO BROJNIK(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6) 5.580.800,00

UKUPNO NAZIVNIK(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6 +

7 + 8)6.977.000,00

NE ULAZI U IZRAČUN(9 + 10 + 11 + 12) 1.240.900,00

Napominjemo da se povremenim transakcijama, u skladu s čl. 138. st. 4. Pravilnika o PDV-u (izmjena u Nar. nov., br. 1/17.) koje su stupile na snagu 2. siječ-nja 2017. godine, smatra:

Povremenom isporukom nekretnine iz članka 62. stavka 3. točke b) Zakona smatraju se dvije isporuke nekretnina koje obavi porezni obveznik u jednoj ka-lendarskoj godini kojemu isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju obavlja. Povremenom fi-nancijskom transakcijom iz članka 62. stavka 3. točke c) Zakona smatraju se dvije transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka b) do g) Zakona koje porezni obve-znik obavi u jednoj kalendarskoj godini.

Navedene odredbe primjenjuju u 2017. godini, a time i za izračun novog postotka priznavanja pret-poreza za 2017. Zakonodavac je ovim izmjenama Pravilnika o PDV-u konačno uredio što se smatra po-vremenim isporukama nekretnina i povremenim fi-nancijskim transakcijama.

Osim navedenih prometa u tablici, u brojnik JE TREBALO evidentirati izuzimanje dobara i usluga, a NIJE TREBALO uključiti povremeno davanje da-rova u vrijednosti do160,00 kn i uzoraka te isporuke koje nisu predmet oporezivanja PDV-om.

U nazivnik SE TREBALA UKLJUČITI ukupna vri-jednost godišnjih isporuka – promet (bez PDV-a) te sve druge isporuke dobara i usluga iz čl. 39. i 40. Za-


kona o PDV-u. U nazivnik se NISU SMJELI UKLJU-ČITI, uz promete navedene u tablici, i prihodi koji se ne smatraju prihodima od gospodarske djelatnosti (npr. od tečajnih razlika).

Postotak priznavanja pretporeza trebalo je izra-čunati na sljedeći način:

% PRIZNAVANJA PRETPOREZA

= 5.580.800,00 = 79,99% = 80% (zaokruženo)6.977.000,00

Kako je vidljivo iz izračuna, dio pretporeza koji je sportska udruga kao obveznik PDV-a mogla privre-meno odbiti u 2017. treba ispraviti s novim postotkom za priznavanje pretporeza na temelju prometa u 2017. te ga treba uskladiti u posljednjem razdoblju oporezi-vanja kalendarske godine (prosinac 2017.) za potrebe usklađenja korištenog pretporeza. U opisanom pri-mjeru, PDV iz ulaznih računa koji se ne može pri-znati u visini 20% (100 - 80) treba knjižiti na trošak (prema prirodnoj vrsti troška), odnosno u ovom slu-čaju knjižit će se razlika između priznatog pretpo-reza tijekom 2017. godine (npr. 73%) i izračunanog na kraju 2017. godine (80 %) u posljednjem razdoblju oporezivanja. To znači da je iz ulaznih računa koji se odnose na oporezive i oslobođene isporuke pretporez priznavan u tijeku 2017. godine samo u visini 80 %, neovisno o tome je li bila riječ o ulaznim računima koji se odnose na troškove tekućeg održavanja, naba-vi sitnog inventara, dugotrajnoj imovini i dr.

Napominjemo također da svota odbitka pretpo-reza koji se usklađuje u posljednjem razdoblju opo-rezivanja kalendarske godine ne utječe na visinu troška nabave i proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poreznog obveznika, u skladu s čl. 138. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

3.4. USKLAĐENJE POSTOTKA ZA PRIZNAVANJE PRETPOREZA U PROSINCU 2017. GODINE – NEPROFITNA OSOBA

U posljednjem razdoblju oporezivanja kalendar-ske godine – prosinac, a prema ostvarenom prometu tijekom 2017. godine (kako je prikazano u prethod-noj tablici), utvrđen je postotak u visini 80 %. Ako se tijekom 2017. godine (na temelju prometa ostva-renog u 2016.) porezni obveznik koristio postotkom priznavanja pretporeza u postotku od 73%, u PDV obrascu za prosinac 2017. godine može još dodatno priznati svotu pretporeza (kao razliku), što se može izračunati na sljedeći način:

9 Primjer 4. Usklađenje postotka za priznavanje pretporeza za neprofitnu osobu u prosincu 2017. godine – povećanje priznatog pretporeza

Tek. br. O P I S % Svota

pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2017. 73 % 440.800,00

2. Novi izračun postotka priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za 12. mjesec 2017.440.800,00 x100 / 73 = 603.835,62 x 80 % (ili 440.800,00 x 80/73)

80 % 483.068,49

3. RAZLIKA PRETPOREZA ZA PRIZNATI (2 – 1) 42.268,49

9 Knjiženje: Usklađenje priznatog pretporeza u prosincu 2017. godine – povećanje priznatog pret-poreza za 2017. godinu

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednost

Ostali nespomenuti prihodiZa povećanje priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2017.

1242936338

42.268,4942.268,49

Na kraju godine porezni obveznici koji dijele pret-porez trebaju provesti usklađenje za promet cijele godine.

9 Primjer 5. Usklađenje postotka za priznavanje pretporeza za neprofitnu osobu u prosincu 2017.godine – smanjenje priznatog pretporezaNa kraju 2017. godine, a prema ostvarenom pro-

metu tijekom 2017., utvrđen je postotak u visini 80 %. Ako se tijekom 2017. godine (na temelju prome-ta ostvarenog u 2016.) porezni obveznik koristio po-stotkom priznavanja pretporeza u postotku od 91%, u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – obrazac PDV za prosinac 2017. godine po-rezni obveznik treba smanjiti svotu pretporeza (kao razliku), što se može izračunati na sljedeći način:


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2017. 91 % 440.800,00

2. Novi izračun postotka priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2017.440.800,00 x100 / 91 = 484.395,60 x 80 % (ili 440.800,00 x 80 / 91)

80 %387.516,48

3. RAZLIKA PRETPOREZA ZA SMANJENJE (1 - 2) 53.283,52

9 Knjiženje: Usklađenje priznatog pretporeza u prosincu 2017. godine – smanjenje priznatog pret-poreza

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednostOstali nespomenuti prihodiZa smanjenje priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2017.

1242946248

53.283,5253.283,52

Na opisani način neprofitne pravne osobe, obve-znici PDV-a, trebaju provesti usklađenje pretporeza za sve ulazne račune po kojima je korištena podjela pretporeza neovisno o tome je li riječ o rashodima koji su povezani ili nisu povezani s nabavom dugotrajne imovine, u skladu s čl. 138. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

www.rrif.hr


3.5. KORIŠTENJE POSTOTKA PRIZNAVANJA PRETPOREZA U NOVOM OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU

Porezni obveznici koji imaju obvezu podjele pret-poreza, vezano za priznavanje pretporeza u prvom obračunskom razdoblju sljedeće godine (mjeseč-nom ili tromjesečnom - siječanj, veljača…), trebaju postupiti kako je određeno čl. 138. st. 8. Pravilnika o PDV-u, i to:

Porezni obveznici moraju za prvo razdoblje opo-rezivanja tekuće godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka protekle godine.

Smatramo da porezni obveznici koji su stvarni postotak podjele pretporeza izračunali prije nave-denih rokova mogu novoutvrđeni postotak početi primjenjivati i prije. Tako, u našem primjeru, ako mjesečni obveznici predaju obrazac PDV za prosi-nac 2016. početkom siječnja 2016., smatramo da bi postotak za podjelu pretporeza koji su izračunali u posljednjem razdoblju oporezivanja trebali početi primjenjivati za siječanj 2017.

3.6. ISPRAVAK PRETPOREZAPrema čl. 64. Zakona o PDV-u i čl. 139., 140. i 141.

Pravilnika o PDV-u, ispravak pretporeza treba pro-vesti ako se u vezi s nekim gospodarskim dobrom u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizve-deno promijene uvjeti koji su u toj godini bili mje-rodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Pro-mjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je do-vela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada je riječ o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdo-blje od 10 godina.

Dakle, ispravak pretporeza je promjena pret-hodno priznatog pretporeza različita od one koja je povezana s usklađenjem priznavanja pretporeza ti-jekom godine na temelju izračuna postotka prizna-vanja pretporeza.

Godišnja svota ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 svote PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra, a provodi se na temelju inter-nog obračuna.

Treba voditi brigu o tome da se ispravak treba provesti i ako se dobro prodaje, a pretporez je dje-lomično korišten. To je zbog toga što se u opisa-nom slučaju kod prodaje PDV treba obračunati na ukupnu vrijednost, a time stječe pravo na ispravak dijela pretporeza koji nije mogao iskoristiti jer je obavljao oporezivu i oslobođenu djelatnost. Ako po-rezni obveznik, u skladu s čl. 65. Zakona o PDV-u, unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko do-bro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretpore-za. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gos-

podarskog dobra oslobođena. U opisanom slučaju ispravak odbitka pretporeza provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka.

Ispravak pretporeza NE provodi se ako pretpo-rez koji bi se trebao ispraviti po svakom dobru du-gotrajne imovine, gospodarskom dobru, ne pre-mašuje svotu od 1.000,00 kn (čl. 142. Pravilnika o PDV-u). Misli se na izračunanu razliku po svakom dobru koju tek tada treba ispraviti za 1/5 ili 1/10 utvrđene svote. Pritom se gospodarskim dobrima prema čl. 64. st. 3. Zakona o PDV-u smatraju dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.

Prema navedenome, ispravke pretporeza kod gos-podarskih dobara u obrascu PDV za posljednje raz-doblje oporezivanja kalendarske godine (u našem primjeru za prosinac 2016.), treba provesti u sljede-ćim slučajevima:

1. izlazak iz sustava PDV-a zbog promjene „cen-zusa” – visine ostvarenog prometa (ispod 300.000,00 kn) – poduzetnička se djelatnost i dalje obavlja

2. ulazak u sustav PDV-a zbog promjene „cen-zusa” – visine ostvarenog prometa (iznad 300.000,00 kn)

3. prenamjena korištenja dugotrajne imovine (obavljanje oporezive djelatnosti u 2016., a po-tom oslobođene u 2017. – iz čl. 39., 40. i 114. Za-kona o PDV-u) i obrnuto

4. promjena postotka utvrđenog za odbitak pret-poreza – odnosi se na porezne obveznike koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslo-bođene PDV-a (za dugotrajnu imovinu nabav-ljenu u razdoblju od 2013., a za nekretnine na-bavljene u razdoblju od 2008.)

5. kod isporuke gospodarskih dobara ako je pret-porez djelomično korišten pri nabavi.

Napominjemo da prema čl. 176. t. 15. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik treba posebno izraču-nati svotu ispravka pretporeza za svako pojedinač-no gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz po-reznu prijavu koju podnosi PU-u. Iz obračuna mora biti vidljiva ukupna svota pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na povrat pretpore-za i svota smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U prijavi PDV-a ispravak pretporeza bit će naveden u jednoj svoti pod III.15.

Ako porezni obveznik prema priloženom obraču-nu iskaže obvezu poreza koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.15. prijave PDV-a, bit će iskazan podatak o svoti ispravka pret-poreza s predznakom minus (-). Na taj će način u pri-javi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje opo-rezivanja iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namirit će svoju obvezu prema državnom proraču-nu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza, odnosno kad od države potražuje dio pretporeza, tada u obrascu porezne prijave iskazuje svotu ispravka s predznakom plus (+).

Također ističemo da se izuzimanje dobara – dugotrajne imovine za privatne potrebe članova udruge ne smatra prenamjenom dobara, nego pro-


metom, prema čl. 4. st. 1. t. 1. i čl. 7. Zakona o PDV-u, koji podliježe oporezivanju. Osnovica za obračun PDV-a je tržišna cijena – vrijednost takva izuzetog dobra u trenutku izuzimanja.

3.6.1. Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a ili prelaska u cijelosti na promete oslobođene PDV-a

Uz zadovoljenje kriterija za izlazak iz sustava PDV-a (isporuke manje od 230.000,00 kn u prethodnoj go-dini i da u sustav PDV-a nije ušao dobrovoljno), pore-zni obveznik treba nadležnoj ispostavi PU dostaviti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a, do 15. siječnja tekuće godine. To znači da za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2017. godine zahtjev treba predati najkasnije do 15. siječnja 2017. godine.

Pisani zahtjev može imati sljedeći sadržaj:

Sportska udruga SPORT10 000 Zagreb, Pelješka 45OIB 12345612345 MINISTARSTVO FINANCIJA - POREZNA UPRAVA - PODRUČNI URED ZAGREBNadležna ispostava Porezne uprave: Medveščak Predmet: Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-aZbog smanjenja ostvarenog prometa oporezivih isporuka u 2017. godini koje su manje od 300.000,00 kn (bez PDV-a), molim da mi se u skladu s čl. 90. st. 1. Zakona o PDV-u odobri izlazak iz sustava PDV-a te da me se briše iz registra obveznika PDV-a.Zagreb, 14. siječnja 2018. Podnositelj zahtjeva: Udruga SPORT potpis i pečat

Pri izlasku iz sustava PDV-a na kraju 2017. godine, pri čemu porezni obveznik nastavlja obavljati regi-striranu djelatnost (ali bez obračuna PDV-a), treba postupiti na sljedeći način:

1. provesti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za koju je korišten pretporez

2. provesti ispravak pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine

3. provesti ispravak pretporeza za zalihe.Neprofitni porezni obveznik sportska udruga

SPORT izlazi iz sustava PDV-a, a u dugotrajnoj imo-vini ima evidentiranu „novu“ nekretninu.

9 Primjer 6. Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a u 2017. godiniSportska udruga SPORT u svibnju 2014. godine

nabavila je nekretninu te je po stopi PDV-a od 25% korišteno pravo na pretporez u svoti od 288.000,00 kn. To znači da je porezni obveznik u petoj godini korištenja gospodarskim dobrom izišao iz sustava PDV-a. Stoga je porezni obveznik za preostalo raz-doblje za ispravak pretporeza u koje se uključuje i godina u kojoj je došlo do promjene (dakle od 2018. do 2023. godine) obvezan obaviti ispravak pretpo-reza, odnosno za ukupno 6 godina.

Svota pretporeza koju treba ispraviti izračunava se na sljedeći način:

288.000,00 / 10 x 6 = 172.800,00 kn.Ispravak pretporeza smatra se rashodom pore-

znog obveznika i ne utječe na visinu troška nabave

dugotrajne imovine, a knjiženje poslovnog događaja treba provesti kako slijedi:

9 Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a u posljednjem razdoblju oporeziva-nja kalendarske godine (prosinac 2017. godine)

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznika

Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

Za provedeni ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2018.

12429

46248

172.800,00

172.800,00

U okolnosti kada porezni obveznik ne izlazi iz su-stava oporezivanje PDV – om, već od 1. siječnja 2018. godine nastavlja u okviru svoje registrirane djelat-nosti obavljati samo oslobođene isporuke, treba provesti ispravak pretporeza, ali na kraju 2018. godi-ne, i to u visini 1/10 ili 1/5 pretporeza koji je koristio pri nabavi dugotrajne imovine. Nasuprot tome, ako će nastaviti obavljati oslobođene i oporezive ispo-ruke, ispravak pretporeza treba iskazati također na kraju 2018. godine na poziciji III. - 15., s predznakom minus (–), ali u visini 1/10 ili 1/5 korištenog pretpo-reza, i to za dugotrajnu imovinu kojom će se koristiti samo za oslobođene isporuke u 2018. godini.

3.6.2. Mogućnost ispravka pretporeza zbog ulaska u sustav PDV-a

Kada mali porezni obveznik uđe u sustav PDV-a, ima pravo naknadnog priznavanja pretporeza jer je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Navedeno je određeno čl. 140. st. 6. Pravilnika o PDV-u kao prelazak s oporezi-vanja prema čl. 90. Zakona o PDV-u na redoviti postupak oporezivanja. Međutim, ako će ući u su-stav PDV-a 1. siječnja 2018. godine, pravo isprav-ka pretporeza ima tek u obrascu PDV za prosinac 2018. godine. Ako je porezni obveznik ušao u su-stav PDV-a 1. siječnja 2017., ispravak može prove-sti u obrascu PDV za prosinac 2017. godine na na-čin pokazan u nastavku.

Naknadno pravo priznavanja pretporeza odnosi se na gospodarska dobra koja je mali porezni ob-veznik nabavio dok nije bio u sustavu PDV-a i dok nije mogao iskoristiti pretporez te stječe pravo priznavanja pretporeza ulaskom u sustav PDV-a za preostalo razdoblje za koje se ispravak provodi. Naknadni ispravak – pravo priznavanja pretpore-za odnosi se na razdoblje od pet, a za nekretnine deset godina.

9 Primjer 7. Ispravak pretporeza zbog ulaska u sustav PDV-a u 2017. godiniMali neprofitni porezni obveznik – Sportska

udruga SPORT (nije u sustavu PDV-a) i nabavio je sportsku opremu 2015. godine za potrebe poslova-nja. Račun dobavljača iznosi 125.000,00 kn, PDV u računu 20.000,00 kn, ali nije iskoristio pretporez jer tada nije bio u sustavu PDV-a te ga nije imao pravo iskoristiti. U 2018. godini ulazi u sustav PDV-a jer je u 2017. imao isporuke iznad 300.000,00 kn, a opremom


se služi i nadalje za obavljanje oporezive djelatnosti – sportska djelatnost (vježbe i treninzi uz naknadu).

Kako je došlo do promjene uvjeta za priznavanje pretporeza, a razdoblje koje se promatra je pet go-dina, odnosno do 2019. godine (2015 + 4), promjena uvjeta dogodit će se u četvrtoj godini od godine na-bave opreme, odnosno u 2018. godini. To znači da porezni obveznik ima pravo priznavanja pretporeza za preostale dvije godine. Prema čl. 140. st. 3. Pra-vilnika o PDV-u godišnja svota ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 pretporeza, a obavljeni se ispravak iskazuje u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, u skladu s čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u. U opisanom primjeru porezni obveznik može prove-sti ispravak u obrascu PDV za prosinac 2018. godine u svoti od 4.000,00 kn te u obrascu PDV za prosinac 2018. godine ako ostane u sustavu PDV-a.

Svotu ispravka treba izračunati na sljedeći način: 20.000,00 : 5 = 4.000,00 kn.

9 Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog ulaska u sustav PDV-a u posljednjem razdoblju oporeziva-nja kalendarske godine (prosinac 2018. godine)

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje


Ostali nespomenuti prihodiZa povećanje priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine zbog ulaska u sustav PDV-a od 1. siječnja 2018. – obrazac PDV za prosinac 2018.

1242936338

4.000,004.000,00

Ispravljeni pretporez pri ulasku u sustav PDV-a treba u opisanom primjeru evidentirati u obrascu PDV za prosinac 2018. godine s predznakom minus (+) pod III.15.

Mogućnost naknadnog prava na priznavanje pretporeza odnosi se također i na zalihe dobra.

3.6.3. Ispravak pretporeza na zalihe dobara pri izlasku ili ulasku iz sustava PDV-a

S obzirom na to da neprofitne pravne osobe ne obavljaju poduzetničku djelatnost, nije često i uo-bičajeno, ali i oni mogu u trenutku izlaska ili ula-ska u sustav PDV-a imati zalihe dobara. U skladu s čl. 65.a Zakona o PDV-u, u slučaju prijelaza s re-dovitog postupka oporezivanja na posebni postu-pak oporezivanja prema čl. 90. Zakona o PDV-u i obrnuto, porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo. Ispravak se odnosi na sve zalihe neovisno o tome koliko dugo su evidentirane na zalihi pore-znog obveznika (nije propisano razdoblje od 5 ili 10 godina). To znači da ispravak pretporeza na zalihe treba ispraviti kod izlaska ili ulaska u sustav PDV-a. Pritom se zalihama dobara, u smislu čl. 142.a st. 3. Pravilnika o PDV-u, smatraju zalihe u skladu s Hr-vatskim standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financij-skog izvještavanja.

99 Napomena: O ispravku PDV-a na zalihe dobara kod izlaska ili ulaska u sustav PDV-a detaljnije se može pročitati u ovom broju časopisa RRiF u član-ku: Sastavljanje obrasca PDV za prosinac 2017. go-dine, u rubrici POREZI.

3.6.4. Ispravak pretporeza zbog promjene postotka za priznavanje pretporeza

Obveza ispravka pretporeza zbog promjene po-stotka za priznavanje pretporeza proizlazi iz čl. 140. st. 7. Pravilnika o PDV-u gdje je navedeno: Promje-nom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza sma-tra se i promjena postotka iz čl. 62. st. 4. Pravilnika utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska do-bra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka.

Navedenim postupkom treba ispraviti dio pretpo-reza u obrascu PDV za posljednje razdoblje opore-zivanja kalendarske godine (prosinac 2017. godine) za dugotrajnu imovinu za koju od početka uporabe kada je dobro nabavljeno ili proizvedeno, ili kada je odbijen pretporez do kraja godine za koju se izrađuje obrazac PDV, nije prošlo 5 ili 10 godina. Ispravak se za dugotrajnu imovinu provodi za 1/5 ili 1/10 (ako je riječ o nekretnini) koja je nastala zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretporeza.

Za te potrebe, odnosno za ispravak pretporeza u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporeziva-nja kalendarske godine, porezni obveznici treba-ju popisati svu nabavljanu dugotrajnu imovinu te korišteni pretporez, i to za nekretnine koje su na-bavljene u razdoblju od 2008. godine, a za ostalu dugotrajnu imovinu u razdoblju od 2013. godine za koju je korišten pretporez Tada pojedinačno za svako gospodarsko dobro treba izračunati koliko iznosi svota pretporeza za ispravak. Ako je pojedi-načna svota manja od 1.000,00 kn po dobru dugo-trajne imovine (misli se na cijelu svotu ispravka, a ne samo jednu petinu/desetinu), za tu imovinu ne treba provesti ispravak pretporeza, u skladu s čl. 142. Pravilnika o PDV-u.

U nastavku se daje primjer izračuna i knjiženja ispravka pretporeza za nabavljenu dugotrajnu imo-vinu – nekretnina, za neprofitnu pravnu osobu koji je utvrđen zbog promjene postotka priznavanja pretporeza u 2010. u odnosu na 2017. godinu kada je došlo do promjene postotka priznavanja pretporeza.

9 Primjer 8. Obračun „ispravka“ pretporeza kod neprofitne pravne osobe – nekretnina nabavljena 2009. godineNeprofitni porezni obveznik sportska udruga

SPORT nabavio je nekretninu u ožujku 2010. godine i priznao pretporez pri nabavi u postotku od 100% i u svoti od 431.500,00 kn. Na temelju ostvarenog prometa u 2017. godini utvrđuje se novi postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2017. godine koji iznosi 90%. Taj postotak (i svota pretporeza) uspoređuje se s postotkom priznava-nja pretporeza u godini nabave, odnosno 2010. Ne-profitni korisnik treba izračunati svotu za ispravak pretporeza kao 1/10 razlike pretporeza koji je pri-znat u 2010. u odnosu na pretporez koji je u obras-cu PDV za prosinac 2017. godine utvrđen u visini od


90%. Prema navedenim podatcima, izračun se po-kazuje u nastavku.


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u 2010. 100 % 431.500,002. Novi izračun postotak priznavanja

pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2017.431.500,00 x 90 %

90 % 388.350,00

3. RAZLIKA PRETPOREZA – ZA SMANJENJE (1 – 2) 43.150,00

4. 1/10 RAZLIKE PRETPOREZA ZA ISPRAVAK 4.315,00

Iz izračuna je vidljivo da je ukupna razlika za ispra-vak veća od 1.000,00 kn, odnosno u našem primjeru je 43.150,00 kn. U obrascu PDV za prosinac 2017. godi-ne treba ispraviti samo 1/10 koja je 4.315,00 kn

9 Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog promjene postotka u prosincu 2017. godine – smanjenje pri-znatog pretporeza

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznika

Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

Za provedeni ispravak pretporeza zbog promjene postotka priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2017.

12429

46248

4.315,00

4.315,00

Izračunanu svotu ispravljenog pretporeza treba iskazati u obrascu PDV za prosinac 2017. godine na poziciji III. - 15. s predznakom minus (–).

9 Primjer 9. Obračun „ispravka“ pretporeza kod neprofitne pravne osobe – nekretnina nabavljena 2012. godineNeprofitni porezni obveznik sportska udruga

SPORT nabavio je nekretninu u ožujku 2013. godi-ne i priznao pretporez pri nabavi u postotku od 70% i u svoti od 263.000,00 kn. Na temelju ostvarenog prometa u 2017. godini utvrđuje se novi postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2017. koji iznosi 90%. Taj se postotak (i svota pretpo-reza) uspoređuje s postotkom priznavanja pretpore-za u godini nabave, odnosno 2013., iz obrasca PDV-K 2013. Neprofitni korisnik treba izračunati svotu za ispravak pretporeza kao 1/10 razlike pretporeza koji je priznat u 2013. godini u odnosu na pretporez koji je u obrascu PDV za prosinac 2017. utvrđen u visini od 90%. Izračun se pokazuje u nastavku.


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u PDV-K za 2013. 70% 263.000,00

2. Novi izračun postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za 12. mjesec 2017.263.000,00 x 100/70 =375.714,29 x 90 % (ili 263.000,00 x 90/70)

90% 338.142,86

3. RAZLIKA PRETPOREZA – ZA POVEĆANJE (1-2) 75.142,86

4. 1/10 RAZLIKE PRETPOREZA ZA ISPRAVAK 7.514,29

9 Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog promjene postotka u prosincu 2017. godine – povećanje pri-znatog pretporeza

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje


Ostali nespomenuti prihodiZa provedeni ispravak pretporeza zbog promjene postotka priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2017.

1242936338

7.514,297.514,29

9 Izračunanu svotu ispravljenog pretporeza tre-ba iskazati u obrascu PDV za prosinac 2017. na poziciji III. – 15. s predznakom plus (+).

9 Primjer 10. Obračun „ispravka“ pretporeza kod neprofitne pravne osobe – oprema nabavljena 2016. godineNeprofitna sportska udruga SPORT nabavila je

sportsku opremu za vježbanje u 2016. godini i u ci-jelosti priznala pretporez pri nabavi, a na kraju 2016. godine provedeno je usklađenje na postotak od 80%, što je ukupno 3.870,00 kn priznatog pretporeza za tu opremu. Na temelju ostvarenog prometa u 2017. godini utvrđuje se novi postotak priznavanja pret-poreza u obrascu PDV za prosinac 2017. koji iznosi 89%. Neprofitna pravna osoba treba izračunati svo-tu za ispravak pretporeza kao 1/5 razlike pretporeza koji je priznat u 2016. godini u odnosu na pretporez koji je u posljednjem razdoblju oporezivanja kalen-darske godine, prosincu 2017., utvrđen u visini 89 %. Izračun se pokazuje u nastavku.


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u 12. PDV obrascu za 2016. 80 % 3.870,00

2. Novi izračun postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za 12. mjesec 2017.3.870,00 x 100/80 = 4.837,50 x 89 % (ili 3.870,00 x 89/80)

89 % 4.305,37

3. RAZLIKA PRETPOREZA (1 – 2) 435,374. 1/5 RAZLIKE PRETPOREZA ZA ISPRAVAK -

U opisanom primjeru neprofitna udruga SPORT ne treba provesti ispravak pretporeza za nabavljenu opremu jer je razlika pretporeza manja od 1.000,00 kn.

I kod neprofitne pravne osobe napominjemo da se obveza ispravka pretporeza zbog promjene po-stotka u obrascu PDV za prosinac 2017. godine ne odnosi na nabavljenu dugotrajnu imovinu u 2017. godini. Ispravak za tu dugotrajnu imovinu treba provesti u zadnjem obračunskom razdoblju za 2018. godinu u dijelu koji se odnosi na razliku stope pri-znavanja pretporeza iskazanu u obrascu PDV za prosinac 2017. i novu stopu koja će se tek utvrditi na temelju ostvarenog prometa za 2018. godinu. Za imovinu nabavljenu u 2017. treba na kraju 2017. go-dine provesti samo usklađenje korištenog postotka u tijeku 2017. (prema izračunanom postotku ostva-renom prometa u 2016. i onog koji se izračuna prema prometu 2017. godine)


3.7. SASTAVLJANJE OBRASCA PDV ZA POSLJEDNJE RAZDOBLJE I ZAKLJUČIVANJE POREZNIH KNJIGA I EVIDENCIJA

Iako su djelatnost i poslovanje neprofitnih prav-nih osoba specifični u odnosu na porezne obvezni-ke trgovačka društva, s motrišta PDV-a nema znatne razlike. To znači da neprofitne pravne osobe – obve-znici PDV-a trebaju za usluge i isporuke dobara koje su oporezive PDV-om primjenjivati sva pravila koja propisuje Zakon i Pravilnik o PDV-u.

Za izradu obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, kao pripremu za sastavljanje obrasca, porezni obveznici trebaju uskladiti i zaključiti sljedeće porezne i knjigovod-stvene evidencije:

¾ knjigu I-RA za redovite isporuke te za primlje-ne predujmove

¾ knjigu U-RA za redovite nabave te za dane pre-dujmove

¾ evidenciju o prodanim dobrima (obrazac PDV-MI) i evidenciju o nabavljenim dobrima u po-sebnom postupku oporezivanja marže (obra-zac PDV-MU)

¾ internu evidenciju (na temelju računovodstve-nih podataka) o nezaračunanim isporukama

¾ PDV-F evidenciju o naknadnim oslobođenji-ma, povratima PDV-a strancima u okviru osob-nog putničkog prometa

¾ evidenciju o plaćenom PDV-u pri uvozu dobara ¾ evidenciju za stjecanje dobara iz EU-a ¾ evidenciju za stjecanje usluga iz EU-a ¾ evidenciju za stjecanje dobara i usluga od pore-znih obveznika bez sjedišta u RH

¾ evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze.99 Napomena: Porezni obveznici koji su tijekom

godine imali povrat PDV-a strancima u putničkom prometu, trebaju uz obrazac PDV koji se predaje za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, u skladu s odredbom čl. 115. Pravilnika o PDV-u, priložiti evidenciju računa o dobrima pro-danim strancima, odnosno obrazac PDV-F.Obveza zaključivanja (zbrajanja) poreznih evi-

dencija, knjige I-RA i U-RA proizlazi iz čl. 166. st. 1. Pravilnika o PDV-u. Knjige izdanih i primljenih ra-čuna zaključuju se za svaku kalendarsku godinu i pri prestanku poslovanja. Zaključivanje je zapravo upisivanje kumulativnih zbrojeva osnovica i iska-zanog PDV-a kao obveze ili pretporeza. Odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u nije propisana obveza zbrajanja posebnih evidencija koje porezni obve-znici trebaju voditi prema čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u (za stjecanje dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i treće zemlje te evidenciju o plaćenom PDV-u pri uvozu dobara).

Prema čl. 166. st. 4. Pravilnika o PDV-u, obveza zaključivanja knjiga odnosi se i na preprodavate-lje koji primjenjuju poseban postupak oporezi-vanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete koji vode evi-denciju o prodanim dobrima (obrazac PDV-MI) i evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (obrazac PDV-MU). Ovi porezni obveznici izravno iz navede-nih evidencija unose podatke u obrazac PDV na poziciju II. 3., obvezu za PDV, a za pretporez na poziciju III.3. Ovo će se rijetko susretati u nepro-fitnom sustavu jer je tim osobama ograničena dopustivost trgovanja.

Nakon predaje obrasca PDV za posljednje razdo-blje oporezivanja kalendarske godine te zaključenja poslovnih knjiga i poreznih evidencija, od 1. siječ-nja porezni obveznici trebaju otvoriti nove porezne evidencije, knjige U-RA i I-RA, za račune koji se od-nose na porezno razdoblje sljedeće godine. To znači, primjerice, da zaključivanjem knjiga za 2017. godinu porezni obveznici trebaju ustrojiti i otvoriti nove knjige koje se odnose na 2018. godinu.

Kako ne postoji konzistentnost porezne evidenci-je (knjiga I-RA i U-RA) s pojedinim pozicijama prija-ve na obrascu PDV, nego se podatci moraju uzimati i iz drugih obračuna i pomoćnih evidencija odnosno vjerodostojnih knjigovodstvenih i poslovnih ispra-va, proizlazi da je za ispunjavanje porezne prijave, kako mjesečne tako i godišnje, najtočnija knjigovod-stvena evidencija.

To znači da treba obvezno koristiti se i podatci-ma iz knjigovodstvenih evidencija, a za neprofit-ne pravne osobe - obveznike PDV-a to su podatci iskazani na analitičkim računima podskupina računa 124 i 249 u skladu s računskim planom za neprofitne organizacije koji je sastavni dio Pravil-nika za neprofitno računovodstvo.

99 Napomena: Sadržaj obrasca PDV (koji je isti za sve porezne obveznike) daje se u rubrici POREZI u ovom broju časopisa RRiF – Sastavljanje obrasca PDV za prosinac 2017. godine.

3.8. SALDIRANJE PRETPOREZA I OBVEZE PDV-a U RAČUNOVODSTVENIM EVIDENCIJAMA

Shematski prikaz saldiranja pretporeza i obveze PDV-a za porezno razdoblje ova skupina neprofitnih pravnih osoba - obveznika PDV-a, može prikazati na sljedeći način:

NOVO ! IZDANJE 2017.Pravna, računovodstvena i porezna praksa

ČLANOVI DRUŠTVA, ČLANOVI UPRAVE, PROKURISTI I LIKVIDATORI

Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760,faks: 01/ 4699-766e-pošta: [email protected]

Opseg: 392 str. Cijena: tiskano izdanje: 378,00 kn

(360,00 kn + PDV 5 %)e-knjiga: 350,00 kn

(280,00 kn + PDV 25 %)


9 Knjiženje: Pretporez je veći od obveze

Opis knjiženja:

(1) Prijenos ukupne porezne obveze za sve isporuke tijekom poreznog razdoblja (knjiženje u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine)

(2) Prijenos razlike – više priznatog pretporeza u odnosu na ukupnu poreznu obvezu u poreznom razdoblju

(X – Y ) Označava više priznati pretporez nego li je bila ukupna porezna obveza u razdoblju oporezivanja

1242. – Pretporezxxxxx

2492. – Obveze za PDVx y y

yy(x – y)

12429 – Potraživanja za razliku većeg pretporeza od obveze po obračunu u posljednjem razdoblju oporezivanja

(x – y)

9 Knjiženje: Obveza je veća od pretporeza

1242. – Pretporezxxxx

2492. – Obveze za PDVx y y

yyyy

24929 – Obveze za PDV u posljednjem razdoblju oporezivanja

(y – x)

(y – x)

Opis knjiženja: (1) Prijenos manje svote pretporeza po svim ulaznim ra-

čunima tijekom razdoblja oporezivanja (2) Prijenos više obračunane porezne obveze u odnosu na

pretporez tijekom razdoblja oporezivanja (Y – X) Označava više obračunanu poreznu obvezu u odnosu

na pretporez u razdoblju oporezivanja

4. ZAKLJUČAKOsim temeljnih odredaba Zakona i Pravilnika

o PDV-u koje trebaju primjenjivati svi obveznici PDV-a, a to je obveza izdavanja računa sa svim pro-pisanim elementima, primjena temeljnih pravila za priznavanje pretporeza, prijava obveze PDV-a u mjesečnim ili tromjesečnim obračunskim razdo-bljima i dr., neprofitni porezni obveznici, obvezni-ci PDV-a, trebaju voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze upravo iz načina obavljanja djelatnosti, odnosno prepoznavanja koji su prometi oporezivi, a koji oslobođeni PDV-a.

Obveza izrade obrasca PDV za posljednje razdo-blje oporezivanja kalendarske godine za ovu sku-pinu poreznih obveznika, odnosno neprofitnih pravnih osoba, podrazumijeva i kontrolu ispravno obračunanog PDV-a na promete dobara i usluga u poslovnoj godini za koju se sastavlja obrazac PDV. Neprofitni porezni obveznici trebaju dijeliti pret-porez ako obavljaju oporezive i oslobođene pro-mete tijekom godine, što znači da imaju i obvezu usklađivanja pretporeza te ispravka pretporeza za nabavljenu dugotrajnu nefinancijsku imovinu u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.

HRVATSKI RAČUNOVODSTVENI

SUSTAVVII. izdanje 2016.

Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760,faks: 01/ 4699-766e-pošta: [email protected]

Opseg: 1.102 str.Cijena: tiskano izdanje: 294,00 kne-knjiga: 300,00 kn

Biblioteka: Biblioteka računovodstvoIzdavač: RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne uslugeIzdanje: Zagreb, veljača 2016.Pripremila: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ, viši pred. i ovl. rač.

Kupnjom e-pretplate + internetsko izdanje dobivate:- 12 brojeva časopisa sa svim prilozima, u elektroničkom obliku izravno na svoj uređaj, uz mogućnost

pretraživanja i ispisa- do 40 minuta telefonskih savjeta godišnje uz mogućnost dokupa minuta- mogućnost pretraživanja, čitanja i ispisivanja članaka na našem portalu www.rrif.hr u PDF formatu

svih časopisa od 2001. do zadnjeg objavljenog broja, te pristup sadržaju vijesti i stručnim informacijama, propisima, mišljenjima i odgovorima na pitanja na našem portalu, a za internetski pristup časopisu dodjeljujemo vam korisničko ime i lozinku

- pristup PROPISIMA I STAJALIŠTIMA Ministarsta financija i drugih – na www.rrif.hr.

www.rrif.hr

- pretplatite se na elektroničko izdanje svojih omiljenih stručnih časopisa

– besplatno pristupite mrežnim stranicama Propisi i stajališta (Ministarsta financija i drugih) na www.rrif.hr

RRiF izdanja uvijek dostupna......bilo kada, bilo gdje!

NOVO U PRIPREMI NOVO

U pripremi za tisak je veliki RRiF-ov računovodstveni priručnik, ažuriran i usklađen sa zadnjim promjenama u poreznom i računovodstvenom sustavu. Ovo je u nas najkompetentnija knji-ga za praktično knjigovodstvo, kojom se objašnjavaju knjiženja na primjerima brojnih po-slovnih događaja.

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKAXI. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2017./2018.

Ovo izdanje našeg priručnika za praktično računovod-stvo / knjigovodstvo stavilo je pred autore zadaću da nakon četiri godine unesu u svoje tekstove i primjere knjiženja sve zakonske promjene koje su na snazi, kao i one koje će se primijeniti od početka 2018. godine. To su u prvom redu promjene u poreznom sustavu i drugim propisima te promjene u hrvatskim i među-narodnim računovodstvenim standardima. Uz sve to, priručnik je „osvježen“ novim tekstovima i primjerima kako bi odgovorio na što više pitanja iz praktičnog ra-čunovodstva. Knjiženje poslovnih događaja prikazana su prema redoslijedu izvornoga RRiF-ovog Računskog plana za poduzetnike, XXII. izdanje (siječanj 2018.). Svaki je autor pisao o onom području o kojemu ima specija-listička znanja, što je s obzirom na golemo područje obuhvata bilo logično kako bi se postigla najveća po-uzdanost prezentirane građe.Knjiženje poslovnih događaja objašnjava se uz primje-nu Hrvatskih standarda financijskog izvješćivanja te MSFI-ja i MRS-a, poreznih i drugih propisa koji uređuju poslovanje poduzetnika (npr. ZTD, ZOO i dr.) odnosno, nalažu određene postupke u knjigovodstvu poduzet-nika. Brojni primjeri poslovnih događaja s knjiženjima obrađeni su prema modelu temeljnice ili na “T” kontima. Na kraju knjige dano je kazalo pojmova za lakše pronalaženje tražene problematike.Knjiga je namijenjena trgovačkim društvima svih djelatnosti, obrtnicima, slobodnim zanimanjima i OPG-ima koji su obveznici poreza na dobitak te zadrugama.

Očekivani opseg: više od 1.000 stranicaCijena knjige u pretplati (prije izlaska iz tiska): 525,00 kn (s PDV-om)Vrijeme izlaska iz tiska: prosinac 2017.

Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 faks: 01/ 4699-766 e-poštu: [email protected].

poŠtarina plaĆena u poŠti 10000 zagreb ......poŠtarina plaĆena u poŠti 10000 zagreb -...

Documents