biznis plan maline i kupine
TRANSCRIPT
BIZNIS PLAN
PODIZANJE ZASADA MALINE I KUPINE
Mesto i datum
2
1. OSNOVNI PODACI O PODNOSIOCU BIZNIS PLANA
Ime:
Adresa Adresa:
Telefon:
BPG:
Osnovna delatnost: poljoprivredna
Ukupan broj članova domaćinstva: 4
Ukupan broj radno sposobnih čl. domaćinstva: 3
Domaćinstvo poseduje blizu 5 ha zemlje u vlasništvu. Na zemlji se uzgajaju povrtarske kulture za
potrebe domaćinstva. Najveće površine su pod voćnjacima. Uglavnom se radi o zasadima jabuke i
šljive. Od pre nekoliko godina na delu zemljišta zasaĎene su i maline, koje se daju na trţište.
Za potrebe planirane proizvodnje, planira se zakup 10 ha zemljišta, koje se nalazi u neposrednoj blizini
poseda.
Od objekata, domaćinstvo raspolaţe sa porodičnom kućom, pomoćnom kućom, stajom, svinjcem,
kokošinjcem, magazama, šupama, i drugim objektima manjih vrednosti.
Od poljoprivredne mehanizacije, domaćinstvo poseduje motokultivator i razne alatke za obradu zemlje.
Investitor ima nameru da se, ulaganjem u podizanje zasada malina i kupina, orjentiše na poljoprivrednu
proizvodnju kao glavnu delatnost domaćinstva i na taj način obezbedi ekonomsku stabilnost za svoju
porodicu.
Za planirano investiranje postoje preduslovi u smislu imovinskih, tehničkih, kao i kadrovskih -
domaćinstvo raspolaţe sa dovoljno znanja i iskustva u radu na zasadima kupine i maline. Ne postoji,
meĎutim, finansijska sposobnost da se investicija realizuje sopstvenim sredstvima. To je razlog
odlučivanju na kreditno zaduţivanje.
Na osnovu dosadašnjih rezultata u radu, mogućnosti da se sve proizvedene količine prodaju, potraţnje
koja je uvek bila veća od ponude, realno je očekivati da će iz efekata planirane delatnosti uloţena
sredstva biti vraćena već nakon dve do tri godine i da će se stvoriti temelj za funkcionisanje
domaćinstva na višem nivou i dalji razvoj iz sopstvenih resursa.
3
2. REZIME BIZNIS PLANA
U tabelama na narednoj strani dati su osnovni elementi investicionog ulaganja i efekata ulaganja:
investicije u osnovna sredstva, izvori finansiranja i neki pokazatelji poslovnih rezultata.
Na osnovu izvršene ocene biznis plana utvrĎeno je da projekat ispunjava osnovne kriterijume za
donošenje odluke o finansiranju, a to su: eliminacioni, funkcionalni i deskriptivni.
U narednoj tabeli se daju pokazatelji proračunatih efekata investiranja po odgovarajućim kriterijumima
dinamičkih i statičnih metoda.
3. OPIS I SVRHA ULAGANJA
Investiciono ulaganje u podizanje zasada maline i kupine obuhvata:
- zasade maline na površini od 10 ha i
- zasade kupine na površini od 5 ha.
Domaćinstvo poseduje površinu od 5 ha, dok će 10 ha uzeti u zakup.
U strukturi ulaganja su sadnice, rad mehanizacijom i rad radnika.
Opredeljenje za ovu vrstu ulaganja proizlazi iz činjenice da postoje vrlo dobri klimatski i ostali uslovi
za ovu vrstu proizvodnje u ţičkom kraju, koji se, uz Kolubarski region, smatra područjem sa najboljim
uslovima za proizvodnju maline i kupine u Evropi. Dosadašnja iskustva su pokazala da je ova
proizvodnja vrlo rentabilna i da traţnja prevazilazi ponudu. Organizacija otkupa je stabilna – postoje
otkupljivači koji već duţi niz godina organizuju prikupljanje i zamrzavanje ovog voća.
Ulaganje u ovakvu vrstu proizvodnje predstavlja idealno ulaganje u brdsko – planinskom području
uţičkog regiona iz sledećih razloga:
- idealni klimatski uslovi za gajenje maline i kupine,
- jednostavna i lako savladiva tehnologija uzgoja i nege zasada,
- poboljšanje kvaliteta ţivotne sredine sa stanovišta ekologije,
- ekonomična i visoko rentabilna proizvodnja,
- radno intenzivna proizvodnja, što omogućuje zapošljavanje radne snage sa niţim stepenom
kvalifikacije,
- izvozna orjentacija, čime se doprinosi poboljšanju deviznog bilansa zemlje,
- relativno mala investicionog ulaganja.
Osnovni motiv kojim se investitor rukovodio prilikom donošenja odluke o podizanju ovih zasada je
činjenica da naša zemlja još uvek ne raspolaţe zasadima maline i kupine sa adekvatnim asortimentom i
odgovarajućim kvalitetom prema zahtevima savremene nauke i prakse u ovoj oblasti voćarske
proizvodnje.
4
Realizacijom ovog programa investitor će biti u mogućnosti da u potpunosti obezbedi visok nivo
uzgoja i nege zasada, a samim tim i visok kvalitet proizvoda, i na taj način obezbedi adekvatan tretman
na trţištu, odnosno kod otkupljivača, što je garancija uspešnog plasmana celokupne proizvodnje.
4. ANALIZA TRŢIŠTA
4.1. ANALIZA TRŢIŠTA NABAVE
Za podizanje zasada maline i kupine neophodna je nabavka sadnica, mineralnih Ďubriva i sredstava
zaštite. Svi navedeni inputi nabavljaju se u zemlji, direktno kod proizvoĎača ili trgovinskim
organizacijama. Svi navedeni proizvodi dostupni su svima kome su neophodni, tako da problem
snabdevanja repromaterijalom ne postoji.
Nabavno trţište nije ograničavajući faktor normalnog, nesmetanog funkcionisanja planirane
proizvodnje.
4.2. ANALIZA TRŢIŠTA PRODAJE
Plodovi jagodičAstog voća, pre svega maline i kupine predstavljaju veoma cenjenu sirovinu za preradu
i sokove, voćne koncentrate, ţelea, dţemove za potrošnju u sveţem stanju i sl.
S toga je potrošnja maline i kupine na domaćem i inostranom trţištu velika i iz godine raste, te je
njihovo gajenje pre svega na individualnom sektoru vrlo rentabilno.
Prema zvaničnoj statistici proizvodnja maline i kupine na teritoriji Srbije u poslednjih 15 godina kreće
se izmeĎu 15 i 25 hiljada tona godišnje.
Područje Uţičkog okruga se nalazi na samom vrhu proizvoĎača i preraĎivača ovih voćnih vrsta. U
poslednjih 5 godina proizvodnja maline i kupine u ovom Okrugu kretala se izmeĎu 10 i 15 hiljada tona.
Ako se zna da je područje Kolubarskog okruga u proizvodnji maline uz rame Uţičkog okruga s pravom
moţemo konstatovati da se na području Zapadne Srbije proizvodi više od 90% ukupne proizvodnje
ovog plemenitog voća u Srbiji.
Imajući u vidu činjenicu da se radi o proizvodnji čija traţnja na svetskom trţištu raste iz godine u
godinu a da joj je i na domaćem trţištu potruošnja značajna, nema nikakvih opasnosti da se podizanjem
novih zasada, doĎe u situaciju da plasman ovih proizvoda bude ugroţen.
Otkupne cene ploda i sadnica maline ikupine koje su trenutno vaţeće na trţištu sa stalnom tendencijom
njihovog rasta su sledeće:
Sveţa malina 70 din/kg
Sveţa kupina 30 din/kg.
5
5.TEHNIČKO –TEHNOLOŠKA ANALIZA
5.1. Osnova motiva i koncepcija ulaganja
Poljoprivredno gazdinstvo Radojčić Miroslava iz Gornja Kravarica-Guča, namerava da u okviru
sopstvenog razvoja, razvije proizvodnju maline i kupine na brdskom planinskom području Opštine
Lučani. Motiv za razvoj proizvodnje maline i kupine na sopstvenom gazdinstvu u selu Gornja
Kravarica-Guča je da je tamo roĎen i da ţivi vlasnik gazdinstva Radojčić Miroslav. Ovo područje je u
mogućnosti da obezbedi i dovojno radne snage za berbu. Postojeća mehanizacija, uz malu dopunu
moţe opsluţivati i ovu proizvodnju. Nema potrebe za investiranjem u ekonomskeobjekte i druge
prateće objekte infrastrukture.
Područje je povezano asfaltnim putevima Guča-Lučani, Guča-Čačak, Guča-Ivanjica, kao i mreţom
makadamskih puteva izmeĎu okolnih sela.
Imajući u vidu potraţnju plodova maline i kupine na inostgranom trţištu, klimatske, zemljišne i druge
uslove kojima područje raspolaţe, stečene navike za robnom proizvodnjom, odnose sa zemljoradnicima
i sopstveni razvoj opravdana je namera Poljoprivrednog gazdinstva za investiranje u proizvodnju
maline i kupine i matičnih zasada maline, kao sastavni deo Programa razvoja ne samo Poljoprivrednog
gazdinstva Radojčić Miroslava nego i znatno šire, jer će putem proizvodnje sadnica maline znatno
doprineti proširenju zasada mailne, odnosno podmalaĎivanju već dosta starih postojećih zasada.
5.2. Lokacija zasada maline, kupine i matičnih zasada maline
Predmetni zasadi maline zasnovaće se na području Opštine Lučani. Kao brdsko planinsko područje
nalazi se na 400-500 m nadmorske visine. Sve parcele nalaze se u neposrednoj blizini lokacije gde je
planirana izgradnja mini hladnjače povezane asfaltnim i makadamskim putevima. Lokacija zasada,
magacina za repromaterijal i buduće hladnjače obezbeĎuje povoljan transport repromaterijala,
ambalaţe i plodova maline i kupine bez umanjenja kvaliteta.
5.3. Prirodni uslovi
5.3.1. Klimatske karakteristike
Parcele predviĎene za podizanje malinjaka i kupinjaka, nalaze se na nadmorskoj visini 400-500 m.
Pripadaju brdskoplaninskom području zapadno od Lučana. Klimatski uslovi su veoma povoljni jer kao
planinarsko područje ima nešto više padavina čime su obezbeĎeni zahtevi maline i kupine za dosta
vlage u zemljištu i u vazduhu. Nema potrebe posebno prikazivati klimatsku karakteristiku podacima
6
meteorološke sluţbe pošto se na ovom području već nekoliko decenija na velikom broju
poljoprivrednih gazdinstava malina i kupina uspešno proizvodi. Ostvaruju se visoki prinosi i kvalitet
plodova. Novim zasadima malina i kupina proširuju se ovi zasadi u brdsko planinskom području
Opštine Lučani, velikog proizvoĎača maline i kupine u našoj zemlji.
5.3.2. Zemljišne karakteristike
Zemljište na tretiranom području pripadaju tipu podzola i perapodzola. Višegodišnjom obradom
traktorskim plugovima oranični sloj je produbljen a primenom mineralnih Ďubriva i stajnjaka
obogaćeno je osnovnim makro elementima i humusom.
Prema podacima padoloske laboratorije Zavoda za poljoprivredu u Valjevu , koji je vršio kontrolu
plodnosti zemljišta na tom području, prosečan sadrţaj humusa je 2.5-3 P2O5 na 100 grama suvog
zemljišta < 10, K2O >15, pH u kC1 3.5-5.5.
Prema tome, zemljišne karakteristike su takve da obezbeĎuju uspešno gajenje maline i kupine. Prirodni
indikatori su već postojeći malinjaci i kupinjaci koji se uspešno gaje na ovom području zatim
tehnologija gajenja maline i kupine koja će biti data u ovom Programu daje nadu da će malina i kupina
veoma uspešno moći da se gaje.
5.4. Tehnološki deo
5.4.1. Izbor mesta i poloţaj za gajenje maline
Kao biljka sa plitkim korenovim sistemom i gustim sklopom koja ostaje na istoj površini 8 do 10
godina, malina zahteva besprekornu i blagovremenu pripremu zemljišta. Priprema zemljišta se sastoji
od niza mera.Očišćavanje parcele od drvenastog korova i kamena i izrade ţive ograde oko parcele.
VaĎenje zaostalih panjeva i ţila kao ostatka drvenastih biljaka, višegodišnjih korova, ravnjanje manjih
depresija.Ako je parcela više godina bila zaledinjena ili se kao korov javlja bagrem i drugi višegodišnji
korovi, problem korova se najefikasnije moţe rešiti primenom nekih od totalnih translokacionih
herbicida na bazi glifosata u dozi 7-8 l/ha. Tretiranje izvršiti u periodu avgust-septembar. Posle 15 do
230 dana, nakon tretiranja parcelu treba poorati na dubini 30-35 cm. Pored ovih mogu se koristiti i
drugi preparati na bazi dalapona u količini 15-25 kg/ha. Ako je tretirano zemljište ovim preparatima
oranje izvršiti posle 60 dana a za uništavanje višegodišnjih širokolisnih korova mogu se uspešno
koristiti monosan, deherban, hosemin i dr. u količini 3-6 l/ha. Pre oranja parcelu treba naĎubriti sa
dobro zgorelim stajnjakom 40-50 t/ha. Uporedo sa rasturanjem stajnjaka rasuti mešana mineralna
Ďubriva i to kombinacije sa većim sadrţajem kalijuma (NPK=8:12:26+3mg, 8:16:24, 4:8:20 ili 8:15:20)
u količini 600-800kg/ha. U slučaju da se ne mogu obezbediti navedene kombinacije koristiće se
kombinacija 15:15:15 koje ima na trţištu ali je t omanje racionalno. Mineralno Ďubrivo dodati ½ pre
oranja a ½ pre dopunske obrade. Oranje treba obaviti na dubini 30-35 cm zavisno od karakteristika
zemljišta. Na lakšim zeljištima na manjoj dubini 25-30 cm a na teţim ilovastim na većoj dubini 30-40
cm. Za sadnju u jesen oranje obaviti u toku leta, odmah nakon skidanje predhodne kulture, a za
prolećnu sadnju tokom jeseni i zime. Kako u uslovima ovog područja često u toku druge polovine
februara ima dosta toplih i suvih dana, kada je moguće sadnja maline. Oranje treba izvršiti
blagovremeno (novembar-decembar). Površinsku obradu treba izvršiti neposredno pred sadnju vodeći
7
računa da se ona izvede po relativno suvom vremenu jer se u protivnom moţe pokvariti njegova
struktura.
5.4.2 Izbor sorte
Na celom području malinogorja Podorine gaji se isključivo sorta Vilamet sa nešto, ekonomskim
beznačajnim površinama zasaĎenim sortom Gradina.
Vilamet je sorta koja je u našim klimatskim i zemljišnim uslovima našla optimalne uslove. Uz primenu
specifičnog načina gajenja ispoljava veliku rodnost, dobar kvalitet plodova kao i otpornost ili
rezistentnost prema bolestima i štetočinama, pa je iz tih razloga vodeća sorta a to će i ostati u narednom
duţem periodu.
5.4.3. Sadni materijal
Da bi se mogla ostvariti visoka kvalitetna i standardna proizvodnja maline, neophodno je obezbediti
kvalitetan sadni materijal, koji je proizveden u registrovanim matičnjacima i pod stručnom kontrolom.
U tom cilju pojoprivredno gazdinstvo Radojčić Miroslava organizovalo je proizvodnju sadnog
materijala u sopstvenim matičnjacima na površini od 1.00 ha.
Ovim programom razvoja proizvodnje maline, predviĎa se podizanje novih 3.00 ha matičnog zasada
maline. Izvorni sadni materijal za zasnivanje matičnjaka obezbediće se uvozom elitnog sadnog
materijala.
5.4.4. Podizanje malinjaka
a) Vreme sadnje
Najboje je da se sadnja vrši u jesen, jer je tada obezbeĎen najbolji prijem i u toku naredne vegetacije
imaju bujniji porast. Ukoliko vremenske prilike dozvole, sadnja se moţe vršiti i u toku zime, u drugoj
polovini februara i početkom marta. Pri zimskoj sadnji treba voditi računa da sadnice ne budu izloţene
niskim temperaturama. Prolećno saĎenje daje znatno slabije rezultate koji se manifestuju kroz znatno
slabiji prijem i usporen porast u toku navedene vegetacije.
b) Izbor i priprema sadnica za sadnju
Za podizanje malinjaka, isključivo će se koristiti sadnice iz matičnog zasada poznatog porekla,
identiteta sorte i zdravstvenog stanja. Sadnice će biti odabrane od strane stručnog lica. Koristiti
isključivo sadnice I klase sa dobro razvijenim korenovim sistemom, sa masom sitnih ţila, zrelim
stablom, neoštećenih pupoljaka, bez simptoma bolesti i oštećenja od šĎtetočina ili grada i bez
mehaničkih oštećenja.
Strogo voditi računa da sadnice od momenta vaĎenja u matičnjaku ne budu izloţene isušivanju i uticaju
mrazeva. Ako se sade odmah posle vaĎenja, voditi računa da ne doĎe do isušivanja, kvašenjem i
pokrivanjem. Ako se sadnja odlaţe do proleća, sadnice se moraju obavezno utapati (razvezanih
8
snopova) u rastresito, ocedivo zemljište i da ne budu izoţene jakim mrazevima. Za zaštitu od miševa, u
kanal u zoni korenovog sistema rasturiti cinkfosfid ili fadiran mamce.
Neposredno pred sadnju sadnice treba pregledati i pripremiti za sadnju, rezidbom ukloniti polomljene
ţile i druge ţile bez ţilica. Posle toga, svaku sandicu potpoiti u mešavinu sveţe goveĎe balege i ilovače
(1:1) sa vodom i dodatak nekog od bakarnih preparata radi dezinfekcije.
c) Tehnika sadnje
Na pripremljenom zemljištu najpre izvršiti razmeravanje i odrediti pravce redova.
Najboje je da pravac redova bude sever-jug, jer su tada najduţe osunčane u toku dana. Po obeleţenim
pravcima napraviti kanale jednoobraznim plugom ili raonikom zapreţne kopačice sa daskama, dubine
18 do 20 cm. Prilikom sadnje obavezno koristiti kanap, da redovi budu pravi. Na parcelu iznositi samo
onoliko sadnica koliko se za dva sata moţe zasaditi kako bi se izbeglo isušivanje. Saditi na dubini
12-15 cm. Najpre korenov sistem pokriti sa malo rastresite zemlje i zemlju blago sabiti s tim da sve
sadnice budu učvršćene vertikalno.
U cilju zaštite od štetočina u kanale rasturiti neki od granulovanih insekticida (timet, geolin, galation ili
neki dr.) u količini 20-25 kg/ha. Posle toga u kanale dodati dobro zgoreo stajnjak do 10 t/ha. Ukoliko se
saĎenje vrši u proleće a nema dovoljno vlage, obavezno ih zaliti pre konačnog zagrtanja. Konačno
zagrtanje obavlja se posle dodavanja stajnjaka, mineralnih Ďubriva i eventualnog zalivanja. Posle
sadnje sadnice skratiti na 15-20 cm od površine zemlje kako bi se izbegao rod u prvoj godini obezbedio
bolji prijem i nicanje novih broja izdanaka.
d) Sistem uzgoja
Predlaţe se špalirni sistem uzgoja. Gustina sadnje mora obzbediti optimalni ţivasti prostor za biljke.
Zbog toga, meĎuredno rastojanje treba da bude 3 m, a odstojanje posaĎenih sadnica u redu 25-30 cm.
Redove prvenstveno postaviti u pravcu sever-jug. Time se postiţe maksimalna osunčanost biljaka i
smanjuju uslovi za razvoj bolesti i štetočina. Na krajevima redova ostaviti odgovarajući prostor za
okretanje mašina (3-4m). Predvideti i jedan prostor za praznu i punu ambalaţu, repromaterijal i sl.
(sabirno-distributivno mesto).
e) Postavljanje armature
Armatura će se sastojati od bagremovih stubova i pocinkovane ţice. Bagremovi subovi treba da budu
duţine do 2.20-2.50 m a najmanji prečnik na tanjem kraju 5-8 cm. Ţica mora biti pocinkovana,
dovoljno elastična Ø 2-2.5 mm. Stubovi se pripremaju tako što se kora skine za deo koji ide u zemlju i
10 cm iznad toga a ostatak se naparava. Naparavanje se moţe zameniti hemijskom dezinfekcijom,
jačim rastvorom nekih od bakarnih preparata. Ako se donji deo naprava onda preostalu duţinu treba
premazati preraĎenim uljem.
Stubove postaviti na svakih 6 m u pravcu redova. Predhodno napraviti rpe 50-70 cm dubine (najbolje
traktorskom bušilicom). Visina stubova iznad zelje treba da je 1.70-1.80 m. Stubove postaviti strogo
9
vertikalno, u istoj liniji po pravcu i visini i dobro ih učvrstiti. Na krajnjim stubovima, sa unutrašnje
strane redova ostaviti stubove podupirače (kosnike) a u duţim reodovima kosnici se postavljaju i na
stubu u sredini ili na dva stuba u redu, zavisno od duţine reda. Pocinkovana ţica se postavlja u dva
reda, jednostruko i to na 70-80 cm od zemlje prvi red, a drugi, na 140-150 cm. Prilikom postavljanja
ţice, najpre kraj ţice pričvrstiti (obavijanjem oko pvog stuba) a zatim je na drugom kraju dobro
zategnuti aparatom za zatezanje ili autodizalicom. Ţicu na svakom stubu pričvrstiti ''U'' ekserima.
PREDRAČUN TROŠKOVA PODIZANJA MALINJAKA
Red.
broj Vrsta troškova j.m.
kol. za
1 ha cena/din Iznos
a) Materijal
1. sadnice maline kom 12.000 15 180.000
2. stajnjak t 40 1.000 40.000
3. mešana mineralna Ďubriva kg 700 18 12.600
4. KAN kg 200 10.50 2.100
5. bakarni krec s-50 kg 2 260 520
6. Timet G-5 kg 20 120 2.400
7. Bagremovi stubovi kom 580 300 170.400
8. Poc. ţica 2.2-2.5 mm kg 240 150 36.000
9. ''U'' ekseri kg 10 120 1.200
10. PreraĎ. ulje (bak.prep.) lit 120 100 12.000
Svega materijal: 457.220
b) Mašinski radovi
1. Prevoz stajnjaka rad.dan 3 6.000 18.000
2. Prevoz miner. Ďubriva rad.dan 0.5 6.000 3.000
3. Oranje rad.dan 1 6.000 6.000
4. Taniranje rad.dan 1 6.000 6.000
5. Drljanje rad.dan 0.5 6.000 3.000
6. Otvaranje kanala rad.dan 0.25 6.000 1.500
7. Prevoz stubova rad.dan 2 6.000 12.000
8. Bušenje rupa rad.dan 1 6.000 6.000
9. Ostali radovi rad.dan 1 6.000 6.000
Svega mašinski radovi: 61.500
Red.
broj Vrsta troškova j.m.
kol. za
1 ha cena/din Iznos
c) Rad radnika
1. Pripremanje-krečenje
na parceli
rad.dan 3 500 1.500
2. Utovar stajnjaka rad.dan 8 500 4.000
3. Rastur. stajnjaka rad.dan 4 500 2.000
4. Priprema min. Ďubriva rad.dan 1 500 500
5. Razmeravanje rad.dan 2 600 1.200
6. Otvaranje kanala brazdi rad.dan 2 500 1.000
10
7. Priprema sadnica rad.dan 5 600 3.000
8. Sadnja rad.dan 18 600 10.800
9. Rezidba rad.dan 1 600 600
10. Priprema insekticida rad.dan 0.50 500 250
11. Zalivanje rad.dan 2 500 1.000
12. Zagrtanje rad.dan 4 600 2.400
13. Bušenje rupa rad.dan 1 600 600
14. Manip.stubovima rad.dan 4 600 2.400
15. Postavka stubova rad.dan 12 600 7.200
16. Postavka ţice rad.dan 3 600 1.000
17. Ostali radovi rad.dan 5 500 2.500
Svega rad radnika: 75.5 42.750
d) Ostali troškovi
1. Stručne usluge rad.dan 2 1.500 3.000
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal 457.220
b) Mašinski radovi 61.500
c) Ručni radovi 42.750
d) Ostali troškovi 3.000 Ukupno: 564.470
f) Nega maline u uzgojnom periodu
Malina raĎa već u prvoj godini. MeĎutim, ovaj rod treba sprečiti rezidbom kako bi se obezbedio bolji
prijem nicanja i porast većeg broja izdanaka. u drugoj godini ukoliko se dobro obavi sadnja i nega u
prvoj godini dobij ase rod koji moţe, pri povoljnim uslovima na trţištu, pokriti tekućie troškove. Punu
vrednost malina postiţe u trećoj godini.
Iz navedenih razloga period nege-uzgoja (investicioni period) traje jednu ili dve godine u zavisnosti od
uslova (prirodnih i ekonomskih) i primenjene tehnologije.
Zalivanje
U proleće prve godine, pogotovu ako je prolećna sadnja, u slučaju suše neophodno je malinu zaliti
jedanput ili dvaput, zavisno od potrebe. Zalivanje bi dobro došlo i u drugoj godini ukoliko nedostaje
vlage u zemljištu.
Đubrenje
Pošto se pripremom parcele i prilikom sadnje upotrebe dovoljne količine organskog i mineralnog
Ďubriva, u prole prve godine ne treba Ďubriti. Pratiti razvoj novih izdanaka i aako treba izvršiti
prihranjivanje nitromonkolom u maju. U jesen prve godine, pre oranja u redove i pored redova rasturiti
11
150-200 kg/ha mineralnih Ďubriva sa više kalijuma kao što su 8:12:26:+3MqO 8:16.24, 10:20:30. U
drugoj godini Ďubriti na isti način stim što količine treba povećati za 30%.
Održavanje zemljišta
Zemljište se stalno mora odrţavati u rastresitom i nezakorovljenom stanju. u koliko se primeni herbicid
pre sadnje problem korova je rešen ili ublaţen za2 godine. Posle sadnje, prve 2 godine izbegavati
primenu herbicida. MeĎuredni prostor trba odrţavati oranjem u jesen i drljanjem u proleće. u toku
vegetacije povremeno se moţe koristiri raofreza ili izbegavati često freziranje pošto se njima kvari
struktura zemljišta i umnoţavaju korovi iz podzemnih organa. Unutar redova prve dve godine raditi
ručno.
Rezidba ivezivanje izdanaka
U prvoj i drugoj godini krajem jula i početkom avgusta rezidbom do zemlje ukloniti prošlogodišnje
izdanke i spaliti ih. Sem toga, ukloniti i nove izdankle koji su oštećeni od pretenora, galice, didimele,
leptosferne i dr. U koliko se u prvoj godini ne prime sve sadnice, neprimljene iščupati i na prazna mesta
zasaditi novim zasadima ili rzmestiti ih sa mesta gde ih ima više. Do kraja vegetacije u drugoj godini
trba obezbediti 8-10 biljaka po duţnom metru za rod u trećoj godini. U koliko ima više izdanaka
obavezno ih izvaditi.
Visina izdanaka na kraju vegetacije druge godine biće takva da ih treba vezati. vezivanje obaviti PVC
vezivom putem obavijanja veziva oko svakog izdanka i ţice naizmenično.
Vezivo ne seći već ga ostaviti u jednom komadu za ceo red ili u 2-3 komada. Za vezivanje izdanaka
mogu se koristiti plastične kopče, kojih ima na trţištu, čime se vrši ušteda u radnoj snazi a kopče se sa
sigurnošću mogu koristiti više godina.
Zaštita od bolesti i štetočina
U cilju zaštite od bolesti i štetočina (didimela, leptosferija, pegavost lista, prstenar galica, lisne vaši i
sl.) u prvoj godini upotrebiti program od 3-5 prskanja. Početi kada novi izdanci dostignu visinu 15-20
cm. A završiti krajem jula. U drugoj godini zaštita se mora pojačati zbog pojave štetočina i bolesti
cvetova i plodova (malinova buba, truleţ plodova i dr.). Potrebu, rokove prskanja i vrste preparata
odreĎivaće angaţovana stručna sluţba.
Za suzbijanje štetočina mohu se koristiti jedan od insekticida: fenitrotion, reldan ili fosfolid a za
suzbijanje bolesti:bakarni kreč, mankogal, bakracid i dr.
12
PREDRAČUN TROŠKOVA U PRVOJ GODINI
Red.
broj Vrsta troškova j.m.
kol. za
1 ha cena/din Iznos
c) Materijal
1. KAN kg 150 10.50 1.575
2. Mešano Ďubrivo kg 200 18 3.600
3. Bakarni kreč kg 8 260 2.080
4. Fosfalid E-40 kg 1 650 650
5. Kreč kg 500 5 2.500
6. Ostali materijal kg 2.000
Svega materijal: 12.405
d) Mašinski troškovi
1. Prevoz repromaterijala rad.dan 1 6.000 6.000
2. Osnovna obrada rad.dan 1 6.000 6.000
3. Dopunska obrada rad.dan 1 6.000 6.000
4. Dovoz vode rad.dan 2 6.000 12.000
5. Ostali radovi rad.dan 1 6.000 6.000
Svega mašinski radovi: 36.000
c) Ručni radovi:
1. Primena Ďubriva rad.dan 1 600 600
2. Primena krala rad.dan 1 600 600
3. Okopavanje 3x rad.dan 15 600 9.000
4. Zaštita 4x rad.dan 1 600 600
5. Zalivanje rad.dan 6 600 3.600
6. Rezidba rad.dan 2 600 1.200
7. Popunj.prazn.mesta rad.dan 2 600 1.200
8. Ostali radovi rad.dan 2 600 1.200
Svega rad radnika: 18.000
d) Ostali troškovi
1. Stručne usluge 1.500
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal 1.405
b) Mašinski radovi 36.000
c) Rad radnika 18.000
d) Ostali troškovi 1.500
Ukupno: 56.905
g) Tehnologija redovne proizvodnje
Đubrenje
13
Za visoke prinose i dobar kvalitet plodova neophodno je redovno i obilno Ďubrenje. Svake druge
godine u jesen, na kraju vegetacije, pored redova rasturiti 10 do 15 t/ha zgorelog stajnjaka. Mineralna
Ďubriva se dodaju svake godine. Prvenstveno koristiti magnifert (8:12:26:3 MqO) ili neko drugo
Ďubrivo sa više klijuma. Stajnjak i mineralna Ďubriva u zemljište treba uneti obradom. U proleće vršiti
prihranjivanje azotnim Ďubrivima. Norma za Ďubrenje mineralnim Ďubrivima je 300-400 kg/ha
kombinovan9m Ďubrivima i do 200 kg/ha azotni Ďubriva. Medjutim, treba pratiti razvoj biljaka pa
prema tome odreĎivati količine i kombinacije Ďubriva. Za prihranjivanje preko lista, koje se obavlja pri
zaštiti od bolesti i štetočina treba koristiti folujarna Ďubriva Vuksal, Sal 12, Fertigal i dr.
Održavanje zemljišta
Zemljište odrţavati u rastresitom i nezkorovljenom stanju u toku cele vegetacije. U jesen, obavezno
izvršiti oranje ili podrivanje cele meĎuredne površine a u toku vegetacije, od proleća do berbe vršiti
kultiviranje po potrebi. Odrţavanje zemljišta u redovima vršiti ručno ili primenom nekih od
granulovanih herbicida u periodu mirovanja u proleće pre kretanja(pre listanja maline) kao što je
kaosorang oko 60 kg/ha ako se tretiranje vrši na površini unutar redova. Pored ovoga, mogu se kretanja
vegetacije i posle osnovne i dopunske obrade, po celoj površini, primeniti Simozin 50 ili Atrazin 50,
5 kg/ha uz utrošak 300 litara vode po 1 ha. Prema potrebi, posle nicanja korova, moţe se koristiti
kompleksni herbicidi uz strogo čuvanje rodnih izdanaka koji ostaju za sledeću godinu.
Rezidba i vezivanje izdanaka
Svake godine odah posle berbe ukloniti sve izdanke koji su doneli rod. TakoĎe odstraniti i nove
izdanke koji su napadnuti prstenarom, galicom, didimelom i dr.bolestima i štetočinama. Sve isečene
izdanke izneti van malinjaka i spaliti.
U toku vegetacije izmeĎu redova uništavati sve izdanke čim niknu. unutar redova ostaviti samo izdanke
koji sluţe za zamenu a se ostale uklanjati čim niknu. Za rod u narednoj godini potrebno je ostaviti 8-10
izdanaka na 1 duţni metar s tim što se u proleće uklanjaju polomljeni i izmrzli. U pogledu skraćivanja
izdanaka pridrţavati se pravila da one do 2 m visine treba skratiti 20% a preko 2-2.5 m 25% dok duţe
od 2.5 m skratiti 30%.
Optimalna duţina izdanaka za rod u tekućoj godini je 160-165 cm. Izdanke vezivati za ţice PVC
vezivom obavijanjem svakog izdanaka i oko ţice. Vezivo se ne seče, već koristiti neprekidnu duţinu
za svaki red posebno. Vezivo posle berbe se skida i moţe se koristiti u narednoj godiji.
Ako se za vezivanje koriste plastične kopče, svaki izdanak se veţe na prvoj i duroj ţici sa po jednom
kopčom. Vezivanjem sa plastičnom kopčom štedi se na radnoj snazi, a kopče se mogu koristiti više
godina.
Zaštita od bolesti i štetočina
Malina je izloţena napadu velikog broja bolesti i štetočina.Sve sorte su osetljive na didamelu. Na
pegavost lista dosta je otporna sorta Vilamet, dok su ostale sorte dosta osetljive. U kišnim godinama
dolazi do truleţi plodova.
14
Od štetočina nadzemnih organa redovno su prisutni: lisne vaši, prstenar, galica a na pupoljcima i
cvetovima malinova buba, surlas, cvetojedi i dr.Korenov sistem moţe biti napadnut od grcica gundelja,
ţičnjaka i poljskih miševa.
Da bi se malina zaštitila od napada bolesti i štetočina nuţno je vršiti zaštitu.Potrebno je da se od strane
proizvoĎača i stručne sluţbe prati pojava i razvoj bolesti i štetočina i da se prema tome odreĎuju mere
zaštite i zašštitna sredstva.
ORJENTACIONI PROGRAM ZAŠTITE
Red.br. Vreme prskanja Preparati Koncentracija
1. Pre listanja Bakarni kreč ili
Mankogal-80
0.60%
0.25%
2. Porast letorasta
do 10cm Mankogal-80 0.20% - 0.25%
3. Kad se formiraju
cvetni pupoljci
Fenitrotion E-50
+ Mankogal-80
0.15%
0.20%
4. Pre cvetanja Fenitrotion E-50
+ Mankogal E-80
0.15%
0.20%
5. Posle cvetanja Ronilan
Galovit
0.15% - 0.20%
0.07%
6. Posle berbe Bakarni kreč 0.50%
Navodnjavanje
U slučaju sušnog perioda navodnjavanje-zalivanje jedino obezbeĎuje visoke prinose i kvalitet ploda.
Zbog toga je neophodno da se ova mera primeni u kritičnim periodima.
Berba i transport plodova
Da bi se očuvao odgovarajući kvalitet i celina plodova, berba se mora obavljati strogo po utvrĎenim
pravilima. Ne sme se sačekati da plodovi prezru pa se s toga na istoj parceli berba mora obavljati
svakog drugog dana a pri višim temperaturama svakog dana. Berbu obavljati po suvom vremenu a
izbegavati velike podnevne ţege. Ambalaţa treba da bude zdrava i čista. Ambalaţu sa plodovima do
transporta, drţati na hladnom mestu van direktne sunčeve svetlosti. Obaveza je da se malina I –og
kvaliteta bere u plitke holendere 2-3 reda.
Ubrani plodovi treba da se isporučuju dva puta dnevno. Prilikom utovara i transporta strogo voditi
računa da se plodovi ne zaprljaju i oštete.
PREDRAČUN TROŠKOVA REDOVNE PROIZVODNJE
Red.
broj Vrsta troškova j.m.
kol. za
1 ha cena/din Iznos
a) Materijal
15
1. Stajnjak t 15 1.000 15.00
2. Komb.min.Ďubriva kg 400 18 7.200
3. KAN kg 200 10.50 2.100
4. Bakarni kreč kg 12 260 3.1200
5. Mankogal kg 3 420 1.260
6. Zolaks PM kg 5 800 4.000
7. Galovit E-50 kg 1.50 960 1.425
8. Galovit kg 1.50 950 1.425
9. PVC vezivo (kopče) kg 3 500 1.500
10. Ostali materijal 3.000
Svega materijal: 41.000
b) Mašinski radovi
1. Prevoz stajnjaka rad.dan 1.50 6.000 9.000
2. Prevoz ost. reprom. rad.dan 1 6.000 6.000
3. Osnovna obrada rad.dan 1 6.000 6.000
4. Dopunska obrada rad.dan 2 6.000 12.000
5. Zaštita rad.dan 2 6.000 12.000
6. Prevoz ploda i amb. rad.dan 5 6.000 30.000
7. Ostali radovi rad.dan 1 6.000 6.000
Svega mašinski radovi: 81.000
c) Rad radnika
1. Utovar I rast. stajnjaka rad.dan 4 600 2.400
2. Primena min. Ďubriva rad.dan 2 600 1.200
3. Zaštita rad.dan 5 600 3.500
4. Rezidba st. izdanaka rad.dan 16 600 9.600
5. Rezidba nov. izdanaka rad.dan 6 600 3.600
6. Vezivanje rad.dan 16 600 9.600
7. Berba plodova rad.dan 300 600 180.000
8. Utovar plodova rad.dan 10 600 6.000
9. Ostali radovi 5 700 3.500
Svega ručni radovi: 219.400
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal 41.030
b) Mašinski radovi 81.000
c) Rad radnika 219.400
UKUPNO: 341.430
5.4.5. Tehnologija podizanja kupinjaka
16
a) Priprema zemljišta za sadnju
Po odabiranju lokacije i parcele za podizanje zasada kupine potrebno je izvršiti kvalitetnu pripremu
zemljišta koja se sastoji od čipšćenja terena od šiblja, panjeva i višegodišnjeg korova, zatim dubokog
oranja i tanjiranja i na kraju fina priprema neposredno pred sadnju.
Po izvršenom čišćenju terena po celoj površini rasturiti 30-50 t dobro zgorelog stajnjaka što zavisi od
utvrĎene količine humusa u zemljištu. TakoĎe, ako analize pokazuju da je zemljište siromašnije od
predviĎenih normi pre oranja treba rasturiti i polovinu NPK Ďubriva predviĎeno za meliorativno
Ďubrenje odnosno 500 kg/ha čija formulacija treba da sadrţi više kalijuma i fosfora a manje azota
(10:12:26 ili 8:4:24 ili 7:14:21).
Unošenje obe vrste Ďubriva moţe se obaviti posle oranja,a pre tanjiranja i frezovanja, mada je tada to
teţe izvodivo. Meliorativno Ďubrenje je naročito potrebno ako su zemljišta nešto sabijenija, ilovasta ili
pak suviše vlaţna.
Ako zemljište ima nisku kiselost (pH manje od 5) potrebno je izvršiti kalcifikaciju odnosno unošenje
materijala alkalne reakcije na podizanje kiselosti.Da bi se kiselost popravila za jedan indeksni poen-
npr.sa 5 na 6 dovoljno je uneti 3-5 t/ha krečnjaka (CaCO3) ili l.5 t/ha negašenog kreča ili 1 t/ha
Ďubriva ''tomasov fosfat'' ili specijalno formulisana Ďubriva: Njival, Fertimag i sl. Sredstva za
kalcifikaciju treba unositi samo na osnovu analize zemljišta i to postupno u dva navrata: pre oranja i
pred finu pripremu zemljišta. TakoĎe ako ţelimo da postignemo kiselost za dva poena, sredstva za
kalcifikaciju treba unositi postupno svake duge godine a nikako velike količine odjednom.
Oranje izvršiti u kasno leto ili ranu jesen. Oranje se izvodi do dubine od 30 cm a kod nešto teţih
zemljišta i do 40 cm. Po odleţanju i raspadanju zemljišta (1-2 meseca) pristupa se finoj priprremi koja
se sastoji u tanjiranju i frezovanju uz korišćenje setvo spremača u samoj završnici. Ovde treba voditi
računa da zemljište nije suviše vlaţno jer se tada kvari njegova struktura.
Rastojanje sadnje neposredno pred sadnju treba izvršiti razmeravanje terena i odreĎivanje pravca
redova, odrediti rastojanje sadnje i izračunati broj sadnica potrebnih za datu površinu. Praksa je
pokazala da je najoptimalnije rastojanje za sadnju kupine 3 m izmeĎu redova a 1.5 m u redu odnosno
izmeĎu sadnica (3 x 1.5). to podrazumeva 2.220 sadnica po 1 ha. U obzir dolaze i neka druga slična
rastojanja ali uvek treba imati u vidu bujnost kupine kao vrste i njene zahteve za svetlošću, vodom i
hranljivim elementima. Pravac redova treba po mogućstvu da bude sever-jug.
Sistem gajenja kupine za koji se proizvoĎači najčešće opredeljuju su po tipu špalirski a najbolji i
najproduktivniji od više njih je horizontalni troţični sistem sa tri reda ţice u jednoj ravni uz povijanje
izdanaka i vezivanje za ţice.
b) Izbor sadnog materijala
Jedan od bitnih uslova uspešne voćarske proizvodnje pa i kupine je dobra i kvalitetna sadnica
besprekorne sortne čistoće i zdravstvenog stanja. Sadnice kupine koje se koriste za podizanje zadada
treba da imaju razvijen sazreo korenov sistem, obrastao sitnim korenovim ţilicama , na preseku beo i
sveţ. Duţina ţica treba da je oko 10 cm. Zrakasto rasporeĎene a nadzemni deo duţinu oko 20 cm.
17
Oţivljena sadnica najčešće ima i vidljiv vegetativni pupoljak-budući izdanak koji je naročito izraţen u
prolećnoj sadnji kada treba voditi računa da se on ne lomi. Za sadnju ne bi trebalo koristiti slabo
oţiljene, neţne i nedozrele sadnice sa suviše kratkim ţilicama.
Obratiti paţnju na vitalnost sadnica odnosno da nisu promrzle ili prosušene od dugog stajanja. Kako su
uupotrebi sadnice kupine najčešće proizvedene oţiljavanjem vrhova izdanaka ili oţiljavanjem zelenim
reznicama posebnu paţnju obratiti na razvijenost korenovog sistema i njegovu zrelost.
Pri nabavci sadnog materijala voditi računa da je on proizveden u matičnim zasadima, propisno
upakovan i deklarisan, što znači da je kontrolisan od strane nadleţnih kompetentnih ustanova i
stručnjaka.
Izbegavati korišćenje izdanaka kupine sumnjivog porekla i ne proverenih proizvoĎača. TakoĎe
nastojati da nabavljeni sadni materijal pre sadnje ne stoji u nepropisanim uslovima jer se brzo suši i
propada.
c) Izbor sorti za gajenje
Sortiment kupine za komercijalno gajenje u našoj zemlji se zasniva uglavnom na sortama bez trnja i
čine ga svega nekoliko dominantnih sorti: Tonfri, Blek saten, Dirksen tornles, Harl tornles i u novije
vreme Čačanska bestrna za koju su proizvoĎači veoma zainteresovani.
Tornfri-poreklom je iz SAD-a. U proizvodnji je od l966.godine. A u našoj zemlji od l976.godine i
jedna je od najraširenijih sorti kod nas. Tornfri je bujna sorta sa dugim izdancima i bez trnja. Cveta
kasno u junu i početkom jula. Samoplodna je i vrlo rodna sorta. Relativno je otporna prema
Verticilijumu i pegavosti lista a osetljiva prema ţutoj rĎi. Osetljiva je i na zimske mrazeve.
Plod je srednje krupan do krupan oko 5g, čvrst zasečeno kupastog oblika, tamno obojen i nakiseo.
Sazreva kasno, krajem avgusta i u septembru pa često dobar deo plodova i neuzri, što je velika mana.
Bere se u više od 10 navrata. Pri čuvanju u zamrznutom stanju plod delimično vraća boju u crveno.
Ova sorta sezbog kasnog zrenja preporučuje samo zatoplija područja.
Blek satin – Američka je sorta uvedena u proizvodnju kod nas krajem 80-tih godina. Vrlo je rodna sorta
iz grupe ranijih po vremenu zrenja. Blek satin jebujna sorta sa izdancima bez trnja. Cveta 5-10 dana
ranijeod sorte Tornfri a zri takoĎe 10 i više dana ranije od iste sorte. Ima kraći period dozrevajanja i
često svi plodovi dozrevaju. Otpornija je na izmrzavanje od drugih sorti, delimično je otporna i na ţutu
rĎu pa se zbog svih ovih osobina preporučuje za gajenje i na nešto većim nadmorskim visinama.
Plod je krupan (oko 7.5g) izduţenokupastog oblika, crne boje a u punoj zrelosti gubi sjaj, sladak je i
prijatan za jelo. Meso ploda je čvrsto i kvalitetno a sok je intenzivno obojen.
Dirksen tornles je američkasorta uvedena tokom 80-tih godina u proizvodnju u našoj zemlji. Vrlo je
rodna i kvalitetna sorta ranog vremena zrenja. Sazreva 15-20 dana pre sorte Tornfri. Bere se u 5-6
navrata i celokupna dozri za manje od mesec dana. Ţbun je bujan, bez bodlji. Otporna je na mraz ali
osetljiva na sivu truleţ plodova i ţutu rĎu lista i izdanaka.Plod je srednje krupan, okruglastog oblika,
čvrsti, tamnocrne boje sa violetnom nijansom i dobrog kvaliteta. Pogodni su za sve vidove prerade i za
zamrzavanje. Obzirom na njene proizvodne osobine i rano zrenje moţe se preporučiti proizvoĎačima za
gajenje u manjem obimu.
18
Harl tornles je poreklom iz SAD-a. Novija je sorta, bez bodlji, čiji je ţbun veoma bujan i rodan sa
jakim uspravnim izdancima. Sazreva srednje radno izmeĎu dorti Dirksen i Blek satin, odnosno u trećoj
dekadi jula. Plod je krupan(oko 6.5 g), čvrst, tamnocrvene do crne boje, slatkog ukusa i veoma dobrog
kvaliteta. Pogodni su za sveţu potrošnju i sve vidove prerade.
Čačanska bestrna je novija sorta stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku. Odlikuje se velikom
bujnošću i dobrom vitalnošću izdanaka. Najčešće daje 4-5 bujnih uspravnih izdanaka koji se povijaju u
gornjoj zoni. Bez bodlji je. Preporučljivo rastojanje za ovu sortu je 3 x 1.5 m zbog bujnosti. Vrlo je
rodna sorta sa prinosima preko 25 t/ha. Počinje da zri u trećoj dekadi jula meseca a završava zrenje do
kraja avgusta pa čak i na većim visinama ova sorta uspešno dozreva. Plod je vrlo krupan (prosečne
mase 9g dok pojedinačni plodovi dosiţu i 15g), izduţenocilindričnog oblika, crne boje, sjajni po
površini, slatki i aromatični i po ukusu prevazilazi sve druge sorte. Lako se odvaja pri berbi. Zbog
velike krupnoće pod je relativn o mekan pa se mora paţljivo brati i njima manipulisati. Pogodan je za
upotrebu u sveţem stanju i za sve vidove prerade ma da je uopčeno da pri zamrzavanju i čuvanju
izvesna količina plodova gubi boju.
Čačanska bestrna je otporna na niskek temperature (do sada nije bilo izmrzavanja) i na ţutu rĎu lista i
letorasta. Zbog dobrih proizvodnih i tehnoloških osobina i relativno ranog zrenja preporučuje se za
širenje u svim područjima gde ima uslova za gajenje kupine.
U pojedinim lokalitetima osetljiva je na ljubičastu pegavost lišća koju izaziva gljivica Septocita
Ruborum.
d) Sadnja kupine
Sadnja se obavlja od sredine jeseni (početak novembra) pa do sredine proleća po principu što pre to
bolje. Ona se uspešno moţe obavljati i tokom zime ako vremenske i zemljišne prilike to dozvoljavaju.
Ukoliko se sa sadnjom kasni to će i prijem biti slabiji, porast izdanaka i njegov razvoj usporeniji što se
sve odraţava na razvoj ţbuna u celini i na visinu prinosa u narenoj godini. U svakom slučaju jesenjoj
sadnji uvek davati prednost. Sadnju ne treba obavljati kada je zemlja suviše suva, suviše vlaţna, smrzla
ili je temperatura ispod 0˚ . Naročitu paţnju treba obratiti da sadnice ne budu duţe izloţene suncu ili
mrazu jer je korenov sistem vrlo osetljiv. U svakom slučaju, pripremljene sadnice treba vaditi iz trapa
ili iz ambalaţe u kojoj su dopremljene i raspreĎivati ih pored rupa neposredno pred sadnju.
Sama sadnja se obavlja po besprekorno isitnjenom i poravnatom zemljištu u prvim redovima. Pre
sadnje sadnice se pregledaju, na njima se odstranjuju izlomljene i oštećene ţile a zatim se iste potapaju
u pripremljeni kašasti rastvor napravljen od vode, isključivo sveţe goveĎe balege i sitne zemlje kako bi
se što duţe obezbedilo prisustvo vlage na presecima i površiniţila i potrebna hrana za početno razviće
ţila sisalica.
Sadi se ručno. Sama tehnika sadnje je vrlo jednostavna. Po uklanjanju markera iskopa se rupa motikom
ili ašovom dovoljne veličine da u nju stane korenov sistem sadnice, ili nešto veća, što zavisi od
pripremljenosti zemljišta. Na dno rupe se ubaci oko 50 do 100 g kompleksnog mineralnog Ďubriva
NPK 10:12:26 ili slično i izmeša sa zemljom. Zatim se preko toga rasturi maalo (nekoliko grama)
nekog zemljišnog insekticida (Galation, Geolin i dr.) u cilju suzbijanja zemljišnih insekata a potom
stavlja sadnica na istu dubinu na kojoj su oţiljeni izdanci ili reznice bili u matičnjaku pre vaĎenja (ili
2-3 cm dublje). Korenov sistem sadnice se zrakasto rasporedi po eloj rupi a preko njega se stavlja sitna
zemlja do popunjavanja rupe. Sadnice se lagano prodrmaju da se nabačena zemlja oko sadnice slegne.
Zatim se rukama zemlja blago pritegne i po potrebi doda još zelju do izravnjavanja rupe. Na kraju
19
sadnicu zaliti dobro sa vodom i oko svake dodati po 50-100 g kompleksnog mineralnog Ďubriva NPK
koje smo dodavali i u dno rupe.
Ukoliko u pripremi zemljišta nije unet stajnjak onda se pri sadnji moţe uneti 1-2 kg po jednoj sadnici.
Unosi se u momentu sadnje kada je korenov sistem pokriven zemljom a pre popunjavanja rupe sa
zemljom. Po stavljanju stajnjaka on se prekrijesitnom zemljom i sve se lagano sabije rukama. Pri sadnji
treba voditi računa da se zemlja ne nagaţava nogama i preterano sabija naročito u jesenjoj sadnji, jer
moţe doći do oštećenja pupoljaka a i oteţano je i izbijanje izdanaka iz zemlje. U proleće pre kretanje
vegertacije cadnicu skratiti na dva do tri pupoljka.
Treba napomenuti da je sadnju najbolje izvoditi po tihom i oblačnom vremenu i sa dobrom
organizacijom posla. Jedan radnik moţe da posadi od 400 do 500 sadnica za jedan radni dan. Sadnja ne
sme biti plitka jer se sadnica lako isuši a ni preduboka jer je oteţano izbijanje novih izdanaka i usporen
prijem.
PREDRAČUN TROŠKOVA PODIZANJA KUPINJAKA
Red. br. Vrsta troškova j.m. kol. za 1 ha cena/din Iznos
a) Materijal
1. Sadnice maline kom 2.200 20 44.400
2. Stajnjak t 40 1.000 40.000
3. NPK (8:12:26+mg) kg 600 18 10.800
4. KAN kg 300 10.50 3.150
5. Bakarni kreč s-50 kg 2 260 520
6. Timet G-5 kg 20 120 2.400
7. Bagremovi stubovi kom 600 300 180.000
8. Bagremovi podupirači kom 66 150 9.900
9. Poc. ţica 2.2-2.5 mm kg 240 150 36.000
10. ''U'' ekseri kg 10 120 1.200
11. PreraĎ. ulje (bak.prep.) lit 120 100 12.000
Svega materijal: 339.970
b) Mašinski radovi
1. Prevoz stajnjaka rad.dan 3 6.000 18.000
2. Prevoz miner. Ďubriva rad.dan 0.5 6.000 3.000
3. Oranje rad.dan 1 6.000 6.000
4. Taniranje rad.dan 1 6.000 6.000
5. Drljanje rad.dan 0.5 6.000 3.000
6. Otvaranje kanala rad.dan 0.25 6.000 1.500
7. Prevoz stubova rad.dan 2 6.000 12.000
8. Bušenje rupa rad.dan 1 6.000 6.000
9. Ostali radovi rad.dan 1 6.000 6.000
Svega mašinski radovi: 61.500
c) Rad radnika
1. Pripremanje-krečenje
na parceli
rad.dan 3 500 1.500
2. Utovar stajnjaka rad.dan 8 500 4.000
3. Rastur. stajnjaka rad.dan 4 500 2.000
4. Priprema min. Ďubriva rad.dan 1 500 500
5. Razmeravanje rad.dan 2 600 1.200
6. Otvaranje kanala brazdi rad.dan 2 500 1.000
20
7. Priprema sadnica rad.dan 2 600 1.200
8. Sadnja rad.dan 6 600 3.600
9. Rezidba rad.dan 1 600 600
10. Priprema insekticida rad.dan 0.50 500 250
11. Zalivanje rad.dan 1 500 500
12. Zagrtanje rad.dan 2 600 1.200
13. Bušenje rupa rad.dan 1 600 600
14. Manip.stubovima rad.dan 4 600 2.400
15. Postavka stubova rad.dan 12 600 7.200
16. Postavka ţice rad.dan 3 600 1.800
17. Ostali radovi rad.dan 5 500 2.500
Svega rad radnika: 57.5 32.050
d) Ostali troškovi
1. Stručne usluge rad.dan 2 1.500 3.000
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal 339.970
b) Mašinski radovi 61.500
c) Rad radnika 32.050
d) Ostali troškovi 3.000
UKUPNO: 436.520
e) Nega kupine u prvoj godini
U proleće kada se zemljište prosuši, treba izvršiti prvo plitko prašenje da se zemljište rastrese i provetri
a ujedno i unište izbili korovi koji su naročito štetni u vreme prijema i početnog porasta. voditi računa
da ne doĎe do pmeranja posaĎene biljke što obavezno rezultira njenim sušenjem. U toku prve godine
neophodne su još 4-5 prašenja ili kultiviranja zemljišta koja su i nešto dublja od prvog i uglavnom su
namenjena odrţavanju zemljišta u rastresitom stanju, očuvanju vlage u zemljištu, uništavanju korova i
unošenju Ďubriva u zonu korena.
Prihranjivanjem azotnim Ďubrivima (UREA ili KAN) obavlja se u dva navrata u količini 50 g samo oko
sadnice. Prvo, u momentu kretanja vegetacije a drugo, kada se na primljenim sadnicama razviju 3-4
bočna letorasta sa po 3-4 lista a to je najčešće krajem maja ili početkom juna. Koje Ďubrivo će se
koristiti zavisi od tipa zemljišta i njegove kiselosti.
I kod kupine kao i kod maline, poţeljno je da se stara posaĎena biljka odstrani ali tek po izbijanju
novog izdanka iz zemlje i njegovog porasta od 15-20 cm. Odstranjivanje se vrši sečenjem, oštrim
makazama do same zemlje. Time se smanjuje iscrpljivanje biljke jer stara donosi rod a na štetu razvoja
novih izdanaka. TakoĎe, time se umanjuje mogućnost prenošenja eventualno prisutnih oboljenja ili
štetočina na nove izdanke. Odsečene stare bilje izneti i spaliti.
U toku prve vegetacije vršiti zaštitu od bolesti i štetočina (najčešće lisne vaši) prema potrebi. Za tu
svrhu moţe se koristiti i leĎna prskalica. Koristiti sredstva koja su navedena u programu zaštite zasada
21
kupine u rodu. Zajedno sa ovim tretiranjem moţe se primeniti i folijarna prihrana preko lista ukoliko za
tim ima potrebe.
MeĎuredni prostor u novo podignutom zasadau kupine moţe se iskoristiti ze gajenje nekih povrtarskih
biljaka. Najpogodnije su leguminoze: pasulj, grašak,boranija i sl. a nisu preporučljive okopavine tipa
krompira i sl. zatim strna ţita i kukuruz jer su štetnije nego korisnije.
Tokom prve vegetacije iz posaĎene sadnice razviće se nekoliko novih izdanaka (najčešće 2-3) koji
mogu dostići duţinu i nekoliko metara. Njih ne treba proreĎivati a kad dostignu duţinu od oko 1 m
onda im treba zakidati vrhove – pinsirati. Time se pospešuje porast bočnih letorasta koji donose rod u
narednoj godini a produţnica obezbeĎuje potrebnu duţinu lastara za narednu godinu. Iste moţemo
iskoristiti za razmnoţavanje potapanjem vrhova.
Navodnjavanje mladog zasada obavlja se po potrebi i sa količinama vode dovoljnim za normalan rast i
razvoj mladog ţbuna u formiranju. To su količine od 5 do 10 lit. po ţbunu tokom avgusta i više. Moţe
se izvesti i priručniom sredstvima ili cisternama.
Tokom zime (decembar-januar) vrši se Ďubrenje kompleksnim Ďubrivom NPK 10:12:26 (''Krtolin'') ili
7:14:21 ili neke druge slične formulaciji u količini 150-200 g po mladom ţbunu oko njega u prečniku
20-30 cm. Rasturanje se moţe obaviti i po manjem snegu.
Po završetku vegetacije i tokom zime vrši se postavljanje naslona – stubova i ţica.
Postavljanje naslona
Najčešći način gajenja kupine je špalirski tip a od više njih horizontalni troţični sistem je najviše u
eksploataciji. Podrazumeva postavljanje noseće konstrukcije od stubova i ţice za koju se vezuju izdanci
koji nose rod.
Stubovi koji se koriste za pravljenje naslona za kupinu mogu biti od različitog materijala (drveni,
betonski, gvozdeni, plastični)a u upotrebi su najčešće drveni stubovi od bagrema. Duţina stubova treba
da je oko 3m od čega se 60-70 cm ukopava u zemlju. Za formiranje naslona potrebno je da stub bude
visok najmanje 220-240 cm i prečnika najmanje 10 cm. Rastojanje na koje se kpostavljaju stubovi
najčešće je 5-6 cm zbog velike mase ţbuna kupine tokom vegetacije. Veća rastojanja su rizična jer
mogu prouzrokovati krivljenje i padanja špalira u punom rodu. Na krajevima reda, čeoni stubovi treba
da su nešto deblji i valjalo bi da se nešto dublje ukopaju u zemlju a takoĎe i podupru kosnicima nešto
manjih dimenzija. Umesto kosnika moţe se izvršiti i ankerisanje stubova sa više uporednih debljih
polučeličnih ţica. Radi lakšeg prolaza i komunikacija, preporučljivo je pre podupiranje nego
ankerisanje čeličnih stubova. Za 1 ha zasada kupine potrebno je 600 stubova i 66 podupirača. Pre
postavljanja u zemlju stubovi se mogu inpregnirati na razne načine raznim hemiskim sredstvima (ksilol
i dr.) ili nagorevanjem, čime se povećava njihova trajnost. Samo ukopavanje vrši se ručno ili uz pomoć
motornih ili traktorskih burgija.
Pored drvenih mogu se koristiti i betonski, gvozdeni ili plastični stubovi koji su dugovečniji ali i znatno
skuplji pa ih proizvoĎači izbegavaju.
Po postavljanju stubova montiraju se ţice. Broj redova ţice zavisi od odabranog sistema gajenja a za
horizontalni troţični sistem potrebna su tri reda ţica na visini od 70, 140 i 200 cm iznad zemlje. Ţica
treba da je debela najmanje 3.4 do 3.8 mm. Što znači da u 1 kg ima od 10 do 13 duţnih metara ţice. U
22
praksi se pokazalo da treći red ţice ne bi trebalo postavljati ispod 200cm visine jer se izdanci tokom
zime lome i u narednoj godini nemaju dovoljnu visinu. Za zatezanje ţice koristiti razne zateţače,
klanfice, eksere i sl.
Najnovija iskustva pokazuju da je dobro da treći red ţice bude dvojni tj.paralelni sa rastojanjem
20-40 cm izmeĎu njih i da se izdanci uvlače izmeĎu njih. Ovim se dobija slobodnije pomeranje vrhova
izdanaka koji se često lome kada su fiksirani na trećoj ţici.
Pri postavljanju stubova i ţica treba voditi računa da se ţbunovi kupine ne lome i oštećuju.
PREDRAČUN TROŠKOVA U PRVOJ GODINI
Red.
broj Vrsta troškova j.m.
kol. za
1 ha cena/din Iznos
c) Materijal
1. KAN kg 150 10.50 1.575
2. Mešano Ďubrivo kg 200 18 3.600
3. Bakarni kreč kg 8 260 2.080
4. Fosfalid E-40 kg 1 650 650
5. Kreč kg 500 5 2.500
6. Ostali materijal kg 2.000
Svega materijal: 12.405
d) Mašinski radovi
1. Prevoz repromaterijala rad.dan 1 6.000 6.000
2. Osnovna obrada rad.dan 1 6.000 6.000
3. Dopunska obrada rad.dan 1 6.000 6.000
4. Dovoz vode rad.dan 2 6.000 12.000
5. Ostali radovi rad.dan 1 6.000 6.000
Svega mašinski radovi: 36.000
c) Ručni radovi:
1. Primena Ďubriva rad.dan 1 600 600
2. Primena krala rad.dan 1 600 600
3. Okopavanje 3x rad.dan 15 600 9.000
4. Zaštita 4x rad.dan 1 600 600
5. Zalivanje rad.dan 6 600 3.600
6. Rezidba rad.dan 2 600 1.200
7. Popunj.prazn.mesta rad.dan 2 600 1.200
8. Ostali radovi rad.dan 2 600 1.200
Svega rad radnika: 18.000
d) Ostali troškovi
1. Stručne usluge 1.500
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal 1.405
23
b) Mašinski radovi 36.000
c) Rad radnika 18.000
d) Ostali troškovi 1.500
UKUPNO: 56.905
f) Nega kupine u drugoj godini po sadnji (II vegetacija)
U tehnologiji podizanja zasada kupina sortama bez bodlji druga vegetacija je za mnoge proizvoĎača
puna nepoznanica, počev od skraćivanja izdanaka i proreĎivanja pa do vezivanja, proreĎivanja,
pinsiranja i dr.
U proleće druge godine , vrši se proreĎivanje i rezidba pri čemu se ostavljaju samo 2 do 3 najduţa i
najbujnija izdanka. Izdanci koji su imali po nekoliko bočnih grana ili se pak celom duţinom orezuju
kao i u punoj rodnosti odnosni bočni izdanci – letorasti se skraćuju na 3 pupoljka ili oko 20-25 cm
duţine. Oni se vezuju za postavljene ţice u zrakasto-lepezastom rasporedu. Oni koji nemaju dovoljnu
duţinu vezuju se do druge ili prve ţice. Ukoliko je neki novi izdanak iz nekih razloga skraćen i iz njega
se razvilo samo nekoliko bočnih grana za vezivanje se ostavlja najduţi kao vršni a ostali ispod njega se
skraćuju na tri pupoljka, odnosno oko 20 cm. Takvih izdanaka netreba ostaviti više od 3. On će dati
nešto manji rod u ovoj godini ali će dati veliki broj novih izdanaka.
U rano proleće po prosušivanju zemljišta izvršiti prvu plitku obradu za rastresanje ugaţenog i zbijenog
zemljišta i uništavanje izbilih korova. Ujedno izvršiti prvo prihranjivanje sa Ureom ili Kan-om u
količini 50 do 100 g po ţbunu (200 kg/ha).
Najveću nepoznanicu predstavljajju mladi izdanci koji kreću odmah po ortapanja snega i kretanju
vegetacije. Njih treba prorediti ali ne uklanjanjem svih odmah, već do kraja maja – selektivno. Ukoliko
ima veći broj a neki od njih su u startu snaţni i debeli, takve treba odmah ukloniti sečenjem do zemlje.
Oni su jako krti pa se često i sami lako odlamaju. Ostavlja se 5-6 izdanaka ujednačenogi umerenog
porasta za rod u narednoj godini. Oni tokom vegetacije mogu da postignu duţinu i po nekoliko metara
(čak 5-6 m) pa ih je potrebno prekratiti zalamanjem na 90-100 cm. time se potencijal razvijanja bočnih
grana –izbojaka koji će doneti rod u narednoj godini a produţnica koja se zatim razvije obezbeĎuje
dalji razvoj izdanka. Bočni izbojci – grane, se po potrebi mogu iskoristiti i za razmnoţavanje
potapanjem vrhova.
Bočne grane često predstavljaju problem zbog svoje bujnosti te smetaju pri brebi, zasenjuju itd. One se
ne smeju prekraćivati naročito ne u ranijem periodu i nikako na tri pupoljka. Tada bi došlo do kretanja
sva tri pupoljka, uvećao bi se broj bočnih grana pa dolazi do velikog iscrpljivanja ţbuna koji bi potom
imao problema sa prezimljavanjem, komplikovanija je rezidba u narednoj godini itd.Da bi manje
smetale mogu se prikupiti. Usmeriti uz naslon gde manje smetaju a po berbi i iznošenju starih izdanaka
ove osloboditi od veza.
Drugo prihranjivanje azotnim Ďubrivima (KAN) obavlja se pred početak a najkasnije u početku
svetanja i to količinama koje zavise od stanja ishranjenosti ţbuna, broja rodnih grančica i potencijala
24
rodnosti i dr. a kreće se od 50 do 100 g po ţbunu. Tako ukupna količina prihrane u ovoj godini dostiţe
200-400 kg/ha. Sa prihranjivanjem se ne sme kasniti jer to produţava vegetaciju i povećava mogućnost
izmrzavanja tokom zime.
Kako u drugoj godini kupina moţe da donese 30-50% od pune rodnosti to je potrebno sprovesti zaštitu
prema datom programu.
Tokom vegetacije potrebno je izvesti još 2-3 prašenja ili kultiviranja uz okopavanje i uništenje korova
oko ţbuna. Broj prašenja ili kultiviranja zavisi od stepena zakorovljenosti, padavina, Ďubrenja i dr.
Prema praktičnim saznanjima ne preporučuje se primena herbicida u kupinjacima mlaĎim od dve
godine.
Navodnjavanje kupine u drugoj godini obavlja se kao i u zasadima u punoj rodnosi jer je najčešće u
ovoj godini velika razvijenost ţbuna i ogromna lisna masa a često i obilan rod.
Na kraju vegetacije tokom zime (decembar-januar) izvršiti osnovno Ďubrenje kompleksnim
mineralnim Ďubrivima NPK 15:15:15 u količini 200 do 250 g po ţbunu što iznosi oko 500
kg/ha.Rasturanje Ďubriva se najčešće obavlja ručno u prečniku 30-40 cm oko ţbuna.
g) Nega kupine u III godini – zasada u punom rodu
U trećoj godini po sadnji, odnosno u trćoj vegetaciji, kupina u većini slučajeva dostiţe pun rod pa su
sve agrotehničke mere za treću i ostale godine identične.
Kupina je biljka sa snaţnim ali relativno plitkim korenoim sistemom, ogromnom biljnom masom
(list,grančice, izdanci) gustim sklopom duţ reda ivelikim rodom pa srazmerno tome ima i veliko
iznošenje vode i hranljivih materija iz zemljišta. Zbog toga ona zahteva intezivnu negu, pravilnu
rezidbu, obilno i redovno Ďubrenje, besprekorno odrţavanje zemljišta, redovnu i blagovremenu zaštitu
od bolesti ištetočina idr. Od načina nege zavisi visina prinosa, kvalitet roda, duţina eksploatacije
zasada i krajnji cilj profitabilnost proizvodnj.
Nega kupine obuhvata: rezidbu, vezivanj i proreĎivanje izdanaka, odrţavanje zmljišta, Ďubrenje
kupine, navodnjavanje i zaštita od boledti i štetočina.
Rezidba kupine je obavezna mera koja ima za cilj da odrţi ravnoteţu izmeĎu rasta irodnosti, donese
visok prinos i dobar kvalitet plodova svake godine.
U toku vegetacije kupina obrazuje veliki broj izdanaka koji ţive dve godine od kojih se izvestan broj
proredi i ukloni još u toku vegetacije a ostali ujednčeni dovoljno dugi i razgranati ostavljaju za rod u
narednoj vegetaciji. U rano proleće po otapanju snega i prosušivanju zemljišta pristupa se rezidbi
kupine na rod ili tzv. ''zimskoj rezidbi''. Od izdanaka koji su nam na raspolaganju odaberemo 3-4
najbolja, ujednačena, zdrava i bez oštećenja sa što većim brojem bočnih grana i pristupamo rezidbi.
Prvo uspravimo uizdanak i presečemo ga na visinu od 20 do 40 cm iznad poslednje treće ţice. Tako
postupimo i sa ostalim izdancima i ujedno formiramo špalir na visini od 2.2 m do 2.4 m. Bočne grane
se skraćuju na 3 pupoljka, odnosno 25 do 35 cm ili nešto duţe ako su pupoljci meĎusobno više
udaljeni.
25
Ostale izdanke uklanjamo do osnove. Ako su izdanci formirali veliki broj grana sa kratkim rastojanjem
izmeĎu njih pa to pretivelikimopterećenjem izdanka rodom, onda se vrši proreĎivanje bočnih grana do
osnove tako da na svakih 10 cm duţine ostane po jedna bočna grana. Time se izbegava i prevelika
gustina i zbijenost što opet direktno utiče na visinu prinosa i lošiji kvalitet plodova.
Vezivanje orezanih izdanaka kupine vrši se kao i kod maline plastičnim vezivom ili specijalnim
plastičnim kopčama. Svaki ostavljani izdanak se vezuje za svaku ţicu, odnosno na tri mesta. Pri tome
voditi računa da se suvše ne steţe a ni da bude labava veza pa da izdanci klize niz ţicu. Pri vezivanju
nastojati da se3 ili 4 ostavljena izdanka lepezasto rasporede po ţici.
Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka kupine obavlja se na identičan način kao i kod maline. Naime,
i kupina kao i malina daju veliki broj novih izdanaka počev od ranog proleća. Oni su veom bujni,
snaţni i vrlo krti. Njihovo uklanjanje vršei se sve do kraja maja, odnosno skoro do pred kraj cvetanja.
Time se raspoloţive hranljive materije i voda usmeravaju na rodne izdanke, čime se postiţe bolja
oplodnja, porast plodova i konačno bolji i kvaliteteniji rod.Uklanjanje se vrši sečenjem makazama ili
pri prašenju oštrom motikom. Time se izbegava povreĎivanje korenovog sistema. Nije poţeljno
izvaljivati mlade izdanke posebno ako su veći od 50 cm. Jer prave velike povrede na korenovom
sistemu i time i naseljavanje patogena. Izdanci koji se razvijaju od kraja maja do kraja vegetacije biće
sasvim dobri i kvalitetni s obzirom na snaţan korenov sisitem kupine i obezbeĎenu vodu.
Pinsiranje mladih izdanaka koji su ostavljeni za narednu godinu obavlja se kad oni dostignu visinu 1 m
radi podspešivanja bočnog grananja. Pinsiranjem se zakida nedozreli vrh izdanaka duţine oko 10 cm
čime se formira nova produţnica ali i razvijaju bočne grane.
Uklanjanje starih izdanaka kupine koji su doneli rod vrši se odmah posle završene berbe. Time se
otklanja mogućnost zaraze patogenima novih izdanaka, omogućuje boja osvetljenost, provetravanje i
formiranje cvetnih pupoljaka za narednu godinu. pri tome se uklanjaju oštećeni i polomljeni mladi
izdanci ili pak prekobrojni izdanci iz tekuće vegetacije. Odsečene stare i nove izdanke izneti van
parcele i zapaliti.
h) Održavanje zemljišta
Odrţavanje zemljišta u rastresitom stanju, uništavanje korova i unošenje Ďubriva u zonu korenovog
sistema osnovne su namene obrade zemljišta u kupinjaku. To doprinosi boljoj ishrani aeraciji zemljišta
a i obavezuje da obrada i Ďubrenje kupine budu usklaĎeni. Zemljište u zasadu kupine se moţe odrţavati
na više načina: jalovi ugar (čista obrada, tretiranjem herbicidima, kombinacijom ova dva načina ,
multičarenjem i dr.).
Čista obrada (jalovi ugar) podrazumeva odrţavanje čistog zemljišta bez korova i u rastresitom stanju.
To se postiţe sa četiri do pet obrada upotrebom rotofrezera i tanjirača. Nešto dublju obradu (10-12 cm)
treba obaviti u jesen i u proleće po sredini meĎuredog prostora a ostale nešto pliće (5-7 cm). Prva se
obrada izvodi odmah po otapanju snega i prosušivanju zemljišta (neposredno po rezidbi i vezivanju),
ostale, tri ili više po potrebi zavisno od stanja zemljišta, razvijanja korova i sl. a poslednja u jesen po
rasturanju stajnjaka i mineralnih Ďubriva – krajem oktobra ili početkom septembra.Deo zemljišta koji
se ne moţe obraditi mašinama naročito prva obrada u proleće, obraĎuje se ručno, paţljivo motikom da
se ne povreĎuju povezani izdanci. TakoĎe, treba voditi računa da zemljište pri ovakvom načinu obrade
26
ostane ravno, da se ne prave bankovi u redu i da se ne obavlja po suviše mekom ili suvišem suvom
zemljištu kada mu se kvari struktura.
Primena herbicida u zasadu kupine opravdana je sa aspekta uštede radne snage ili kada se ne moţe
obezbediti dovoljno radne snage za obradu zemljišta. TakoĎe, ako se kupinjak u proleće ne moţe
obraĎivati mašinama zbog suviše raskvašenog zemljišta mogu se primeniti herbicidi. Prema ispitivanju
stručnjaka a i rezultatima u praksi u zasadu kupina uspešno se mogu primenjivati sledeći herbicidi:
Simazin S-50, Kasoron G, Devrinol, Select super, Basta i Gesaprim 50 (Atrazin), a od totalnih
Herbatop ili Glifosat samo u pantljikama izmeĎu redova i pod veoma strogim uslovima.
Simazin se moţe koristiti u kasnu jesen ili rano proleće (kraj februara – početak marta) pre kretanja
kupine i pre nicanja korova jer blokira njihovo nicanje. Koristi se u količini 4 do 6 kg/ha i upotrebu 800
do 1000 lit.vode po hektaru. Istu funkciju ima i Devrinol VP 50 da blokira nicanje korova iz semena a
koristi se u količini 5 do 7 kg/ha. Oba su vrlo efikasna protiv većine jednogodišnjeg korova.
Kasoron G u količini 60 do 70 kg/ha pored jednogodišnjih suzbija i neke više godišnje korove kako
uskolisne tako i širokolisne. Primenjuje se tokom zime i rano u proleće a vrlo je bitno da se
ravnomerno rasturi po tretiranoj površini. Da ne bi ispoljio fitotoksičnost, poţeljno ga je kombinovati
naizmenično sa Simazinom.
Herbicid novije generacije Select super namenjen je suzbijanju svih uskolisnih korova kako
jednogodišnjih tako i višegodišnjih (muhar,pirevina,zubača i dr.) u zasadima kupine. Primenjuje se u
količini 0.8 do 2.4 l/ha uz upotrebu od 600 do 800 lit.vode po hektaru. Ne oštećuje kupinu ako padne
po njenim listovima.
Basta, Gesaprim, Galokson i Gramokson su kontaktni herbicidi koji se upotrebljavaju u zasadu
uglavnom u pr9oleće u meĎurednom prostoru za suzbijanje širokolisnih korova u fazi 4 do 5 ili više
listova u različitim koncentracijama vode.Treba biti oprezan da ne doĎe do kontakta sa mladim
listovima ili izdancima kupine a takoĎe mana im je što posle 2 do 3 nedelje korovi se oporavljaju i
ponovo rastu. Tretiranje sa nekim od ovih herbicida se moţe ponoviti i u maju ili junu uz povećani
oprez.
Totalni herbicidi se mogu upotrebljavati uz veliki oprez jer ne smeju doći u kontakt sa lisnom masom
ili stablom – izdankom kupine i uz upotrebu posebnih štitnika i usmerivača. TakoĎe mora biti tiho
vreme a korovi visine oko 20 cm što je nedopustivo u gajenju kupine. U tu svrhu moţe se koristiti
Herbatop ili Glifosfat u količinama 4-6 l/ha.
Treba napomenuti da većina hrebicida ima i negativnog uticaja na kupinu pa treba nastojati da se tretira
samo meĎuredni prostor a unutar reda korove suzbijati okopavanjem ili plevljenjem. TakoĎe u prve dve
godine podizanja zasada uopšte se ne preporučuje primena herbicida.
Đubrenje kupine
Savremeni zasadi kupine su visoko intenzivni i sa visokim prinosima pa ih treba redovno i obilno
Ďubriti. Time se direktno utiče na rentabilnost proizvodnje, duţi eksploatacioni period i obezbeĎuje
visoki prinos i dobar kvalitet plodova. Koliko Ďubriva i koje vrste treba dodavati zavisi od plodnosti
27
zemljišta, klimatskih uslova, meliorativnog Ďubrenja i dr.,a njihovo dodavanje bi trebalo bazirati na
uraĎenim hemijskim analizama zemljišta.
Za Ďubrenje kupine koriste se organska i mineralna Ďubriva a po potrebi i folijarna – preko lista a po
tipu Ďubrenje moţe biti osnovno i dopunsko – prihranjivanje.
Osnovno Ďubrenje obavlja se u jesen i izvodi se stajskim (organskim) i kompleksnim mineralnim
Ďubrivima. Stajsko Ďubrivo se dodaje svake druge godine u količini 30 do 40 tona po hektaru dobro
zgorelog goveĎeg ili ovčijeg stajnjaka. Po rasturanju ovog Ďubriva obavezno je frezovanje ili plitko
oranje. Kompleksno mineralno Ďubrivo NPK rastura se u novembru ili decembru što zavisi od tipa
zemljišta u količini od 500 do 700 kg/ha. Kombinacije koje najviše iodgovaraju kupini su NPK
10:12:26 ili NPK 8:16:24 ili NPK 7:14:21 a u krajnjem slučaju i NPK 15:15:15. U godini kada se
ubacuje stajnjak ove se količine mogu smanjiti za 30%.
Dopunsko prolećno Ďubrenje ili prihranjivanje obavlja se u proleće u dva navrata. Prvi put u fazi
kretanja vegetacije odnosno po vezivanju i rezidbi a drugi put zavisno od potrebe u fazi cvetanja
kupine. Količine koje se preporučuju su 200-250 kg/ha KAN-a ili 300 kg/ha amonijumsulfata ili
150 kg/ha UREA. Drugo prihranjivanje zavisi od stanja ishranjenosti kupine, roda koji se očekuje.
Predhodno upotrebljenih količina Ďubriva a ukoliko ima potrebe za njim ona je to u količini od
200 kg/ha KAN-a.
Podaci iz prakse govore da u godini u kojoj je upotrebljen stajnjak drugo prihranjivanje apsolutno nije
potrebno da se ne bi predozirao azot.
U slučaju pojave hloroze lišća ili bilo kakvog drugog nedostatka hranljivih elemenata moţe se
upotrebiti kompleksno folijarno Ďubrivo preko lista da otkloni te nedostatke. Ono se najčešće
primenjuje zajedno sa sredstvima za zaštitu i o njegovoj primeni najbolje bi bilo da odluče stručnjaci.
Navodnjavanje kupine
Za gajenje, redovno i obilno plodonošenje, kupina zahteva dosta zemljišne vlage a naročito u periodu
od cvetanja do kraja zrenja, odnosno od početka juna do kraja septembra. Samo u područjima gde u
toku vegetacije ima iznad 400 mm padavina moţe se gajiti kupina i bez navodnjavanja i uz veliki rizik.
Kako tih pordučja ima veoma malo to je skoro svugde obavezno navodnjavanje na bilo koji način. U
protivnom, umanjuje se rod, plod je sitniji i nekvalitetan usporava se razvoj izdanaka i dr.
Navodnjavati se moţe na više načina a u praksi se najviše primenjuje navodnjavanje brazdi i varijanta
plavljenjem, zatim veštačkom kišom što je manje poţeljno i sistemima ''kap po kap''.
Metoda navodnjavanja brazdama je dosta raširena, posebno u područjima gde imadosta vode pored
reka i sl.U brazde 20 x 10 cm pušta se voda koja lagano natapa površinu oko špalira kupina a da pri
tome ne kvasi listove i plodove. Plavljenjem cele površine se postiţe dobar efekat navodnjavanja ali je
upotreba vode ogromna. Za kvalitetan i dobar rod kupine, potrebno je 4 do 5 ovakvih zalivanja sa 400
do 500 kubnih metara vode po hektaru u rasponu od oko dve nedelje, što odgovara 40 do 50 mm
padavina. Posle svakog navodnjavanja zemljište valja plitko obraditi radi razbijanja pokorice i čuvanja
vlage.
28
Sistem ''kap po kap'' je najekonomičniji i najpogodniji za većinu voćnih vrsta pa i za kupinu. Ušteda
vode je velika, lako se montira i demontira odnosno prenosi, zavisno od spoljnih uslova odreĎuje se
količina vode koja moţe biti od 1.5 do 8 lit.po kapljici. Uz vodu se moţe dozirati i prihransko Ďubrivo
ukoliko je to potrebno, nema kvašenja lista i ploda i dr. U nedostatku stabilnog izvorišta vode ona se
moţe dopremiti i cisternama a da efekat navodnjavanja bude isti. Ovi sistemi nisu skupi i vrlo brzo se
otplaćuju. Sistem ''kap po kap'' obezbeĎuje stalnu umerenost vlaţnost u špaliru kupine bilo instalirano
uz naslon na 50 cm visine bilo poloţen o zemlju.
Zaštita kupine od bolesti i štetočina
Kupinu kao i druge jagodaste voćke napada veliki broj bolesti, štetočina, virusa i dr.koji joj mogu
naneti značajne štete i time umanjiti ekonomske efekte gajenja a često ugroziti i njen opstanak.
Najznačajnije i ekonomski najvaţnije bolesti koje napadaju kupinu su: narandţasta rĎa (ţuta rĎa);
ljubičasta pegavost; anraknoza; pepelnica izdanaka; venjenje izdanaka; siva truleţ plodova; rak korena
i dr. viroze kupine od kojih su najčešće kovrdţavost lišća, mozaik oboda lišća, hlorotična pegavost
lišća, ţbunavost kupine i dr.
Štetočina koje napadaju kupinu takoĎe ima dosta a ekonomski najznačajnije su: malinina buba,
staklokrilac, malinin prstenar, malinina mušica galica, lisne vaši, gundelj, štitaste vaši, pregljevi, grinje
i dr.
Zaštitu kupine treba sprovesti tako da ona bude efikasna i u saglasnosti sa zahtevima stranih kupaca (s
obzirom da se plod kupine uglavnom izvozi) i da se pri tom dobiju bezbedno zdravi plodovi i očuva
ţivotna sredina.
Orjentacioni program zaštite kupine:
R.
br.
Faza razvoja i
vreme tretiranja
Bolest i štetočine
koje se suzbijaju
Preparati koji
se koriste %
Konce-
tracija
Karenca
dana
1. Zimsko
mirovanje Štitaste vaši Galpar 0.5 -
2. Bubrenje i
pucanje
pupoljaka
Sušenje stabla
i sušenje izdanaka
Kupragin SC
Bakrocid
Bakroksihlorid
0.6
0.7
0.7
-
-
-
3. Bočni lastari
15-25 cm
duţine
Ţuta rĎa
Bolesti stabla i
izdanaka, štetočine
Tilt 250SC
Quadris SC
Nurel D
0.015
0.07
0.1
21
21
21
4. Pre početka
cvetanja
Iste bolesti i
štetočine kao u
predhodnom
Quadris
Score
Zolone
0.07
0.015
0.2
21
21
28
5. Precvetavanje Ţuta rĎa
truleţ plodova
štetočine
Benfugin
Ronilan
Decis
0.1
0.15
21
14
29
Demitan 0.07 14
6. Posle berbe Bolesti lista i stabla i
grinje -pauci
Bakrocid
Demitan
0.7
0.15
-
14
Navedeni program garantuje kvalitetnu zaštitu kupine ali i ako pored toga proizvoĎači uoče neke
probleme treba blagovremeno da potraţe pomoć stručnjaka.
I ovde kao i u drugim slučajevima treba voditi računa da se sredstvo tačno odmeri, prema količini vode.
Praškasta sredstva prvo sipati sa malo vode u manju posudu, rastvoriti pa tek onda sipati u prskalicu.
Ako je u pitanju smeša dva ili više preparata valja prskati odmah po spravljanju rastvora a neutrošenu
tečnost prosuti i ne ostavljati za drugi dan. Posle svakog prskanja, prskalicu dobro isprati a po
mogućstvu ne koristiti istu prskalicu za herbicide i pesticide.
PREDRAČUN TROŠKOVA REDOVNE PROIZVODNJE
Red.
broj Vrsta troškova j.m.
kol. za
1 ha cena/din Iznos
a) Materijal
1. Stajnjak t 15 1.000 15.00
2. Komb.min.Ďubriva kg 400 18 7.200
3. KAN kg 200 10.50 2.100
4. Bakarni kreč kg 12 260 3.1200
5. Mankogal kg 3 420 1.260
6. Zolaks PM kg 5 800 4.000
7. Galovit E-50 kg 1.50 960 1.425
8. Galovit kg 1.50 950 1.425
9. PVC vezivo (kopče) kg 3 500 1.500
10. Ostali materijal 3.000
Svega materijal: 41.000
b) Mašinski radovi
1. Prevoz stajnjaka rad.dan 1.50 6.000 9.000
2. Prevoz ost. reprom. rad.dan 1 6.000 6.000
3. Osnovna obrada rad.dan 1 6.000 6.000
4. Dopunska obrada rad.dan 2 6.000 12.000
5. Zaštita rad.dan 2 6.000 12.000
6. Prevoz ploda i amb. rad.dan 5 6.000 30.000
7. Ostali radovi rad.dan 1 6.000 6.000
Svega mašinski radovi: 81.000
c) Rad radnika
1. Utovar i rast. stajnjaka rad.dan 4 600 2.400
2. Primena min. Ďubriva rad.dan 2 600 1.200
3. Zaštita rad.dan 3 700 2.100
4. Rezidba st. izdanaka rad.dan 5 600 3.000
5. Rezidba nov. izdanaka rad.dan 2 600 1.200
6. Vezivanje rad.dan 5 600 3.000
30
7. Berba plodova rad.dan 150 600 90.000
8. Utovar plodova rad.dan 10 600 6.000
9. Ostali radovi 5 700 3.500
Svega ručni radovi: 112.400
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal 41.030
b) Mašinski radovi 81.000
c) Rad radnika 112.400
UKUPNO: 233.430
Berba kupine
Plodovi kupine zavisno od sorte dozrevaju u rasponu od 30 pa do 45 dana tako da se berba obavlja u
više navrata: 5 do 10 puta. Većinu puzajućih sorti bez bodlji treba brati jedanput na 5 do 6 dana.
Kupina se bere neposredno pred punu zrelost (1-2 dana) ili u punoj zrelosti jer njeni plodovi po berbi
ne dozrevaju. U punoj zrelosti plodovi kupine su još čvrsti (čvrstoća zavisi od sorte), najkvalitetniji su,
najaromantičniji i najobojeniji. Prezreli plodovi kupine su manje ukusni, delom gube boju, čvrstoću i
brzo propadaju. Ubrane, potpuno zrele plodove treba odmah ili u toku istog dana dopremiti na trţište ili
na mesto prerade.
Berbu treba organizovati tako, da jedni berači prvo oberu najkvalitetnije plodove za trţište i potrošnju u
sveţem stanju ili za zamrzavanje u tzv.''rolend''.Drugi berači beru sve ostale zrele plodove za preradu.
Berbu obavljati po suvom i prohladnom vremenu a ako je veoma toplo onda brati samo ujutro i
predveče. Ubrane plodove odlagati u gajbice koje se nalaze u hladovini a nikako iz izlagati direktno
suncu. Nije preporučljivo brati po kišnom vremenu ili mokre i vlaţne plodove jer se veoma brzo kvare i
propadaju.
Jedan radnik moţe dnevno da nabere od 100 do 120 pa čak i do 150 kg kupina. Zbog mekoće plodova,
berač mora brati paţljivo neuzimati više plodova istovremeno u ruku jer se gnječe.
Klasiranje i pakovanje kupine
Klasiranje plodova kupine najčešće se obavlja pri berbi ili ako su zamrznuti onda na traci za
prebiranje. Naknadno prebirnje i klasiranje sveţih plodova bilo bi pogubno za kvalitet. Kupina se za
potrošnju u sveţom stanju bere u male plastične posude zapremina 0.5 ili 1 kg. a za preradu i
zamrzavanje u plitko otvorene holandeze zapremine 2 do 2.5 kg.Prebiranje zamrznute kupine obavlja
se na trakama u hladnjačama kao i malina pri čemu se odvajaju kategorije: rolend, konfitura i blok.
31
Sva ambalaţa za pakovanje mora biti čista. Neoštećena i neškodljiva za ljudsko zdravlje. Pakovanje
zamrznute kupine obavlja se saglasno ţeljama kupca a njčešća pakovanja su 4 kese sa 2.5 kg u kutiji
od 10 kg (10/1).
Transport kupine je posebno značajan. Zbog velike osetljivosti, plod kupine nebi smeo da se duţe
transportuje, naročito u uslovima kakvi su naši: loši putevi, loša transportna sredstva pa sve to rezultira
čestom pojavom curenja kupine pri transportu, što znači da je plod nagnječen i lošijeg kvaliteta.
Naročito je štetno transportovati kupinu po velikim temperaturama tokom podneva. Kupinu bi trebalo
transportovati u ambalaţi u kojoj je brana, u kamionima-hladnjačama, po asfaltnim putevima. Izbor
sredstava za transport zavisi od duţine transporta, spoljnih temperaturnih uslova, zrelosti plodova i
njihove namene i dr.
Čuvanje plodova kupine
Potpuno zreo plod kupine ne moţe se čuvati dugo u sveţem stanju čak ni u optimalnih uslovima
(temperatura 0.5 do 1 C i rel.vlaţnost 90%) više od jednog dana. Duţe čuvanje u ovim uslovima
moguće je samo ako su plodovi čvrsti, koji nisu potpuno dozreli ili sorti sa čvršćim plodovima. TakoĎe,
nešto duţe čuvanje plodova kupine moguće jeu komorama sa kontrolisanom atmosferom (ca).U našim
uslovima plodovi kupine se uopšte i ne čuvaju u sveţem stanju već se odmah prohlaĎuju, potom
zamrzavaju u tunelima sa -35 do- 40˚C a zatim tako smrznuti čuvaju u komorama na -18 do -20˚C do
prebiranja i prerade.
6. DINAMIČKI PLAN IZVOĐENJA
Ovaj plan obuhvata niz aktivnosti od momenta donošenja odluke o kretanju u posao, do vemena
redovne proizvodnje.
1. Izrada investicione dokumentacije jul 2004 god.
2. ObezbeĎenje finansijskih sredstava avgust 2004 god.
3. Početak sadnje oktobar 2004 god.
4. Završetak sadnje novembar 2004 god.
5. Početak proizvodnje jun 2005 god.
Kako su izvori finansiranja izvesni to je i terminski plan realan.
32
7. EKOLOŠKI ASPEKTI PROGRAMA
Podizanje svih voćnih zasada pa tako i maline, poboljšava kvalitet ţivotne sredine pa je po ovom
aspektu ocene Program apsolutno prihvatljiv za izvoĎenje.
8. EKONOMSKO - FINANSIJSKA ANALIZA Svi proračuni u ovoj studiji izvršeni su na bazi stalnih cena u julu 2005. godine, u evrima. Zvanični
kurs evra u tom mesecu u proseku iznosi 72 dinara.
Pretpostavke na kojima se bazira projekcija proizvodnih rezultata jesu: predviĎeni ekonomski vek 10
godina; isključeno je reinvestiranje.
U ovom delu Studije dat je pregled strukture ulaganja, izvora finansiranja, plan otplate kreditnih
obaveza, zatim pokazatelji efikasnosti projekta.
Ekonomsko – finansijska analiza izvršena je uz uvaţavanje kriterijuma sveobuhvatnosti, preciznosti i
pouzdanosti prezentiranih informacija i principa opreznosti.
Finansijsko vrednovanje svih inputa i outputa izvršeno je na bazi podataka i parametara datih u
tehničko – tehnološkom delu Programa, kao i podataka iz analize nabavnog i prodajnog trţišta.
8.1. Struktura ulaganja u osnovna sredstva
Na početku ekonomsko - finansijske analize utvrĎena je vrednost ukupnih investicionih ulaganja. Ona
obuhvatajuulaganja u podizanje zasada maline i kupine.
U tehničko – tehnološkom delu Studije data je struktura i vrednost ulaganja u podizanje zasada oba
proizvoda po 1 ha. U ovom delu daje se struktura i vrednost ukupnog ulaganja u €:
1. Investiciono ulaganje u podizanje zasada maline na površini od 10 ha:
a) Materijal 63.510 €
b) Mašinski radovi 8.550 €
c) Rad radnika 5.940 €
d) Stručne usluge 420 € Ukupno: 78.420 €
2. Investiciono ulaganje u podizanje zasada kupine na površini od 5 ha
33
a) Materijal 23.609 €
b) Mašinski radovi 4.271 €
c) Rad radnika 2.226 €
d) Ostali troškovi 208 €
Ukupno: 30.314 €
Rekapitualcija strukture ulaganja u osnovna sredstva:
1. Investiciono ulaganje u podizanje zasada maline na površini od 10 ha: 78.420 €
2. Investiciono ulaganje u podizanje zasada kupine na površini od 5 ha: 30.314 €
Ukupno: 108.734 €
8.2. Investicije u obrtna sredstva
Obrtna sredstva obuhvataju troškove ulaganja u zasad maline i kupine u prvoj godini. Oni iznose:
1. Troškovi ulaganja u zasad maline u prvoj godini na površini od 10 ha:
a) Materijal 1.730 €
b) Mašinski radovi 5.000 €
c) Rad radnika 2.500 €
d) Ostali troškovi 210 €
Ukupno: 9.440 €
2. Troškovi ulaganja u zasad kupine u prvoj godini na površini od 5 ha:
a) Materijal 865 €
b) Mašinski radovi 2.500 €
c) Rad radnika 1.250 €
d) Ostali troškovi 105 €
Ukupno: 4.720 €
Rekapitualcija strukture ulaganja u obrtna sredstva:
1. Troškovi ulaganja u zasad maline na površini od 10 ha: 9.440 €
2. Troškovi ulaganja u zasad kupine na površini od 5 ha: 4.720 €
Ukupno: 14.160 €
8.3. Izvori finansiranja investicije i proračun obaveza po kreditima
Ukupna predračunska vrednost investicije je 122.894 €.
34
Finansiranje investicije izvršiće se iz dva izvora:
- sopstvena sredstva investitora - 22.894 € 18,63%,
- kredit - 100.000 € 81,37%.
Iz sopstvenih sredstava finansiraće se deo osnovnih sredstava i obrtna sredstva u celini. Iz kreditnih
sredstava finansiraće se osnovna sredstva, odnosno podizanje zasada maline i kupine.
Uslovi korištenja i vraćanja kredita su sledeći:
rok vraćanja: 5 godina,
kamatna stopa 3%,
grejs period 2 godine,
interkalarna kamata obračunata za vreme grejs perioda pripisuje se glavnom dugu,
otplata kredita u jednakim polugodišnjim anuitetima.
Plan otplate kredita banke daje se u sledećoj Tabeli:
8.4. Obračun troškova
Obračun materijalnih i nematerijalnih troškova
Materijalni i ostali troškovi poslovanja obračunati su na temelju ulaznih podataka, prikupljenih iz
tehnološko-tehničke analize, analize trţišta, analize lokacije, te organizacionih i ostalih uslova
proizvodnje.
Koristeći podatke o planiranim ukupnim godišnjim količinama inputa, te podatke o nabavnim cenama
za te inpute, izračunati su troškovi materijala.
Ukupni godišnji materijalni troškovi za planiranu proizvodnju iznose:
1. Malina na 10 ha:
a) Materijal 5.700 €
b) Mašinski radovi 11.250 €
c) Ručni radovi 30.480 €
2. Kupina na 5 ha:
a) Materijal 2.780 €
b) Mašinski radovi 5.625 €
c) Ručni radovi 7.810 €
U projekciji bilansa uspeha mašinski radovi obuhvaćeni su u stavci »Usluge s karakterom materijalnih
troškova«, a ručni radovi u stavci »Bruto zarade«.
Godišnji materijalni troškovi će, dakle, iznositi:
35
- troškovi materijala 8.480 €
- usluge s karakterom materijalnih troškova 16.875 €.
Nematerijalni troškovi - troškovi koji ne zavise od obima proizvodnje uglavnom su procenjeni
iskustveno, uz pomoć ostalih elemenata i uslova poslovanja. U ovoj grupi su troškovi premija
osiguranja osnovnih sredstava, koji iznose u proseku 2% na godišnjem nivou, zatim troškovi PTT
usluga i raznih drugih neproizvodnih usluga, članarine, takse, provizije i slično. Ovi troškovi
procenjeni su na ukupno 10.000 €.
Rekapitulirano, godišnji iznosi osnovnih kategorija materijalnih i nematerijalnih troškova su sledeći:
- troškovi materijala 8.480 €
- usluge s karakterom materijalnih troškova 16.875 €
- nematerijalni troškovi 10.000 €.
Obračun bruto zarada
Budući da se radi o sezonskim poslovima, za rad na odrţavanju i prikupljanju plodova angaţovaće se
sezonska radna snaga.
Ukupne zarade koje su uključene u proračun, iznose 38.290 €. To je iznos koji smo preuzeli iz pregleda
»Troskovi proizvodnje« u tehničko – tehnološkom delu studije – stavka »Ručni radovi«.
Obračun amortizacije
Za obračun amortizacije korišteni su podaci o nabavnoj vrednosti osnovnih sredstava. Na te vrednosti
primenjene su zakonski definisane stope otpisa od 21 % godišnje.
Godišnja stopa amortizacije primenjena je na vrednost osnovnih sredstava i tako dobijen iznos
godišnjih otpisa u veku trajanja projekta – 16.468 €.
8.5. Formiranje ukupnog prihoda
Na bazi genetskog potencijala maline i kupine kao voćnih vrsta i primene najsavremenijih
agrotehničkih mera, očekuje se ostvarivanje sledećeg kapaciteta, odnosno obima proizvodnje:
- malina prvog kvaliteta: 15.000 kg,
- kupina prvog kvaliteta 30.000 kg
36
Na bazi cena od:
- 0,80 € za 1 kg maline,
- 0,40 € za 1 kg kupine,
dobili smo podatak o očekivanom ukupnom prihodu:
- u € -
Red. br. Proizvod Količina u kg Cena po jed. mere Vrednost
1 Kupina prvog kvaliteta 150.000 0,80 120.000
2 Malina prvog kvaliteta 30.000 0,40 12.000
Ukupno 132.000
8.6. Projektovani bilans uspeha
Na osnovu prethodnih proračuna - obima proizvodnje, odnosno stepena korištenja kapaciteta,
materijalnih troškova, amortizacije, bruto zarada i drugih, izvršena je sinteza i sačinjen pregled raspo-
dele ukupnog prihoda, koji je polazna informacija za ocenu finansijsko - trţišne uspešnosti investicije.
Struktura u raspodeli ukupnog prihoda data je dinamički, po godinama veka korištenja investicije, u
Tabeli na narednoj strani. U narednom pregledu dajemo prosečne vrednosti osnovnih elemenata iz te
Tabele:
Red. broj Opis Iznos u €
1. Ukupan prihod 132.000
2. Ukupni rashodi 85.445
3. Dobit 46.555
8.7. Plan novčanih tokova
Finansijski tok, kao sintetički pregled svih podataka iz finansijske analize, izveden je na temelju svih
prethodnih obračuna. U njemu su obuhvaćena i vrednovana sva poslovna zbivanja od početka
realizacije projekta do kraja njegovog ekonomskog veka - investiciona ulaganja i finansiranje, te
poslovni rezultati investicije.
Pregled svih finansijskih transakcija, dat u Finansijskom toku, pokazuje da projekat obezbeĎuje
dovoljan finansijski potencijal koji dovodi investitora u stanje likvidnosti tokom svih godina
ekonomskog veka i u celini.
U pregledu finansijskog toka, u poslednjoj godini ekonomskog veka upisana je vrednost ostatka
vrednosti projekta. U toj vrednosti sadrţan je ostatak vrednosti, odnosno neotpisana vrednost osnovnih
sredstava na kraju ekonomskog veka.
Stavke koje su sastavni deo rashoda poslovanja, preuzete su iz Bilansa uspeha, s tim što je izuzet iznos
amortizacije.
37
Neto primici predstavljaju razliku izmeĎu ukupnih primitaka i ukupnih izdataka. Po sadrţaju, to su
sredstva za reprodukciju u pojedinim godinama ekonomskog veka projekta.
Finansijski tok dat je u Tabeli na narednoj strani.
8.8. Bilans stanja
Na temelju podataka iz Bilansa uspeha i Finansijskog toka, te drugih analitičkih podataka, uraĎen je
Bilans stanja, koji predstavlja kumulativni izraz tekućeg poslovanja. Ovaj pregled omogućuje uvid u
rast imovine investitora tokom godina eksploatacije investicije. Bilans stanja daje se u Tabeli na
narednim stranama studije.
9. Ocena ekonomske efikasnosti projekta
Na temelju prethodno izvedenih analiza trţišta, tehnologije, lokacije, izvodljivosti, te finansijske
analize, uraĎena je kompleksna finansijsko - trţišna ocena projekta, i to:
- statička i
- dinamička.
9.1. Statička ocena ekonomske efikasnosti projekta
Statička ocena projekta izvršena je na bazi odreĎenih podataka iz Bilansa uspeha i Finansijskog toka za
reprezentativnu godinu u ekonomskom veku projekta. Ova ocena (ekonomičnost, rentabilnost,
reproduktivna sposobnost i drugo), pokazuje visok stepen uspešnosti investicije, kao što se vidi iz
Tabelena narednoj strani.
9.2. Dinamička ocena ekonomske efikasnosti projekta
U dinamičkoj oceni utvrĎena je rentabilnost i likvidnost projekta.
Analiza rentabilnosti polazi od Ekonomskog toka, koji ima istovetnu strukturu i dinamiku primitaka i
izdataka kao Finansijski tok, samo su isključene stavke finansijske transakcije koje znače samo način
finansiranja, a ne utiču na materijalnu osnovu projekta - "izvori finansiranja" na strani primitaka i
"anuiteti" na strani izdataka.
U analizi rentabilnosti korišteni su sledeći kriterijumi:
- razdoblje vraćanja investicionih ulaganja;
- neto sadašnja vrednost;
38
- interna stopa rentabilnosti projekta;
- relativna neto sadašnja vrednost.
Ekonomski tok, koji predstavlja polazište za proračun rentabilnosti, prezentiran je u Tabeli na narednim
stranama.
Razdoblje vraćanja investicionih ulaganja, odnosno vreme, potrebno da prihodi od projekta pokriju
sve investicione troškove, izračunato je iz Ekonomskog toka zbrajanjem pozitivnih neto primitaka u
razdoblju poslovanja dok se zbir negativnih neto primitaka iz razdoblja izvedbe ne svede na nulu.
Kako je razdoblje vraćanja uloţenih sredstava kraće od veka trajanja investicije, (iznosi tri godine),
zaključuje se da je projekat opravdan sa ovog aspekta ocene.
Neto sadašnja vrednost - ovom metodom utvrĎeni su ukupni efekti projekta u celom njegovom
ekonomskom veku, uvaţavajući pri tome vremenske preferencije pomoću tehnike diskontiranja, koja
sve buduće efekte projekta svodi na njihovu sadašnju vrednost.
Polazna informacija za proračun neto sadašnje vrednosti je Ekonomski tok. Sadašnja vrednost neto
primitaka iz Ekonomskog toka izračunata je mnoţenjem vrednosti neto primitaka pojedinih godina
veka projekta odgovarajućim diskontnim faktorom i, konačno, njihovim zbrajanjem.
Diskontna stopa, saglasno činjenici da se celokupan postupak izvodi na bazi stalnih cena, odreĎena je
kao ponderisana aritmetička sredina realnih kamatnih stopa na izvore finansiranja. Budući da se ovde
radi o kreditnim sredstvima za koja postoji obaveza vraćanja uz kamatnu stopu od 3% godišnje i koja
učestvuju u finansiranju investicije sa 81% predračunske vrednosti, a za sopstvena sredstva računa se
sa stopom od 8% kao minimalnom cenom kapitala, diskontna stopa sa kojom se ušlo u obračun je 8%,
jer je ekonomski neopravdano uzimati manju stopu.
Neto sadašnja vrednost, po sadrţaju, zapravo znači obim sredstava za reprodukciju koji projekat
ostvaruje u ekonomskom veku, promatrano u sadašnjosti. Svaka vrednost ovog pokazatelja, veća od
nule, dovodi projekat u sferu prihvatljivosti.
Budući da je neto sadašnja vrednost projekta veća od nule (iznosi 245.492 €), projekat je, sa aspekta
ovog kriterijuma, prihvatljiv.
Relativna neto sadašnja vrednost od 3,00 znači da se na svaki uloţeni investicioni dinar ostvaruje 3
dinara profita.
Interna stopa rentabilnosti je diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrednost negativnih neto
primitaka u Ekonomskom toku sa sadašnjom vrednošću pozitivnih primitaka, odnosno koja neto
sadašnju vrednost projekta svodi na nulu. Interna stopa rentabilnosti moţe se definisati i kao prosečna
godišnja stopa prinosa investicije.
Kako je ovako izračunata interna stopa rentabiliteta veća od individualne (diskontne) stope - iznosi
43%, proizlazi da je projekat sa aspekta ovog pokazatelja rentabilnosti, prihvatljiv.
Za analizu likvidnosti polazna informacija je Finansijski tok.
39
Analiza likvidnosti, odnosno sposobnosti izmirivanja svih dospelih finansijskih obaveza u pojedinim
godinama ekonomskog veka projekta i u celini, izvedena je iz podataka o konstrukciji finansiranja i iz
Finansijskog toka.
Likvidnost u razdoblju izvedbe projekta je potpuna. Na strani izdataka u Finansijskom toku u ovom
periodu su iznosi ulaganja u osnovna sredstva, a ista vrednost (u ukupnosti) je na strani primitaka, u
stavkama izvora finansiranja.
Pozitivni neto primici u pojedinim godinama eksploatacije indiciraju da je investicioni projekat
likvidan u svim godinama ekonomskog veka. I ukupni primici u Finansijskom toku dovoljni su da
pokriju ukupne finansijske obaveze, što znači da je projekat u celini likvidan.
ZAKLJUČAK
S obzirom na osnovne kriterijume prihvatljivosti projekta, merene pokazateljima rentabilnosti iz
finansijsko trţišne ocene, te pokazateljima likvidnosti, projekat ulaganja u nabavku poljoprivredne
mehanizacije, je investicija čija realizacija ima opravdanje.
Najvaţniji rezultati izvršene ocene su sledeći:
- interna stopa rentabilnosti: 43%;
- vreme vraćanja uloţenih sredstava: 3 godine;
- neto sadašnja vrednost: 245.492 €;
- relativna neto sadašnja vrednost: 3,00
- likvidnost u periodu izgradnje i periodu eksploatacije.
Prema ostalim kriterijima, uglavnom izraţenim putem pokazatelja iz statičkog pristupa oceni
(produktivnost, ekonomičnost proizvodnje, reproduktivna sposobnost, kratkoročna likvidnost, kapitalna
opremljenost, sigurnost investicionih ulaganja i drugo), projekat se moţe svrstati u red prihvatljivih.
Zaključak je da investiranje u podizanje zasada maline i kupine, investitora Miroslava Radojičića,
ispunjava sve kriterijume prihvatljivosti investicije.
40
S A D R Ţ A J
1. OSNOVNI PODACI O PODNOSIOCU BIZNIS PLANA ...................................................... 2
2. REZIME BIZNIS PLANA ........................................................................................................ 3
3. OPIS I SVRHA ULAGANJA ................................................................................................... 3
4. ANALIZA TRŢIŠTA ................................................................................................................ 4
4.1. Analiza trţišta nabave ........................................................................................................ 4
4.2. Analiza trţišta prodaje ........................................................................................................ 4
5.TEHNIČKO –TEHNOLOŠKA ANALIZA ............................................................................... 5
5.1. Osnova motiva i koncepcija ulaganja................................................................................. 5
5.2. Lokacija zasada maline, kupine i matičnih zasada maline ................................................. 5
5.3. Prirodni uslovi .................................................................................................................... 5
5.3.1. Klimatske karakteristike .............................................................................................. 5
5.3.2. Zemljišne karakteristike .............................................................................................. 6
5.4. Tehnološki deo ................................................................................................................... 6
5.4.1. Izbor mesta i poloţaj za gajenje maline ...................................................................... 6
5.4.2 Izbor sorte ..................................................................................................................... 7
5.4.3. Sadni materijal ............................................................................................................. 7
5.4.4. Podizanje malinjaka .................................................................................................... 7
5.4.5. Tehnologija podizanja kupinjaka .............................................................................. 15
6. DINAMIČKI PLAN IZVOĐENJA ....................................................................................... 31
7. EKOLOŠKI ASPEKTI PROGRAMA ................................................................................... 32
8. EKONOMSKO - FINANSIJSKA ANALIZA ........................................................................ 32
8.1. Struktura ulaganja u osnovna sredstva ............................................................................. 32
8.2. Investicije u obrtna sredstva ............................................................................................. 33
8.3. Izvori finansiranja investicije i proračun obaveza po kreditima ...................................... 33
8.4. Obračun troškova ............................................................................................................. 34
8.5. Formiranje ukupnog prihoda ............................................................................................ 35
8.6. Projektovani bilans uspeha ............................................................................................... 36
8.7. Plan novčanih tokova ....................................................................................................... 36
8.8. Bilans stanja ..................................................................................................................... 37
9. OCENA EKONOMSKE EFIKASNOSTI PROJEKTA ......................................................... 37
9.1. Statička ocena ekonomske efikasnosti projekta ............................................................... 37
9.2. Dinamička ocena ekonomske efikasnosti projekta .......................................................... 37
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 39