blok 2: razvojna područja: kognitivni, moralni i emocionalni razvoj 17... · 2020. 10. 27. ·...
TRANSCRIPT
-
BLOK 2:Razvojna područja: kognitivni, moralni i emocionalni razvoj
Doc. Dr. Sc. Lovorka Brajković
Ana Petak, mag. psych.
FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U
ZAGREBU
Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko
obrazovanje nastavnika
-
Ponavljanje uvodne
prezentacije?
Upoznavanje?
-
Plan za danas:
❖Kognitivni razvoj: Piaget i Vygotsky
❖Moralni razvoj: Kholberg i Lawrence
❖Emocionalni razvoj
-
Zašto
nam je to
važno?
Stavljamo dijete u kontekst razvojne
faze (za svaki aspekt razvoja) kako
biste razumjeli koji sve utjecaji
oblikuju njegov fizički i psihički
razvoj.
-
KOGNITIVNI
RAZVOJ
-
KOGNITIVNI RAZVOJ
KOGNICIJA
Mišljenje
RasuđivanjeUčenje
Rješavanje problema
Kognicija se odnosi na više mentalne
procese pomoću kojih ljudi pokušavaju
shvatiti i prilagoditi sebi svijet u kojem žive.
-
Glavna ideja...
Kognitivne sposobnosti su osnovne i one
rukovode dječjim ponašanjem.
Suvremeni teoretičari zastupaju interakcionistički pristup, tj.
ponašanje i razvoj određeni su biološkim i okolinskim
faktorima.
a) Jean Piaget: TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA
b) Lav S. Vygotski: SOCIO-KULTURALNI MODEL
-
KOGNITIVNO-RAZVOJNA TEORIJAJean Piaget (1896-1980)
Preuzeto sa: www.plusesmas.com
-
Jean
Piaget
❖Švicarski psiholog i filozof
❖jedan od najvažnijih istraživača
kognitivnog razvoja djece
❖Smatra se vodećim predstavnikom
razvojne psihologije 20. stoljeća
❖Unatoč relativno davnoj prisutnosti,
njegove ideje i danas su u znanosti
široko prihvaćene
❖Razvio je genetičku
epistemiologiju: proučavanje prirode
dječje spoznaje i njezine promjene
tijekom razvoja
-
Što je
utjecalo
na
Piageta?
❖ Koristio se metodama postavljanja pitanja te
je razradio temelje svoje “kliničke metode”
❖ Okrenut biologiji i prirodnim znanostima;
doktorat iz zoologije (1918)
❖ Pisao je knjige o dječjem govoru i
mišljenju, o predodžbi svijeta kod djece, o
dječjoj koncepciji fizikalne uzročnosti te o
dječjem moralnom prosuđivanju
❖ tijekom života objavio je više od 400
publikacija
-
PIAGETOVA
TEORIJA
KOGNITIVNO
G RAZVOJA
– Osnovna postavka: znanje djeca aktivno grade istražujući svijet oko sebe i manipulirajući njime;rješavaju probleme isprobavajući strategije
– Kroz razvoj se pojavljuju različite kognitivne strukture koje omogućuju djeci razumijevanje svijeta
– Kognitivna struktura: izgrađena je od osnovnih elemenata ili SHEMA koje predstavljaju opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja
– S obzirom na pojavu struktura razlikuje 4 velika razvojna stadija, pri čemu svaki od njih obilježavaju kvalitativno različiti načini mišljenja
– Važan je SLIJED podstupnjeva (pojedina djeca razvijaju se brže ili sporije od prosjeka)
-
Primjer
– Shema hvatanja: dijete ima
organizirani obrazac ponašanja koji
primjenjuje da bi dohvatilo predmet
– Ako mu je na putu prepreka, mora
uklopiti nova ponašanja u shemu
kako bi dohvatilo predmet
– Hvatanje bebe od 1.mj je grubo,
hvatanje sa 4.mj je vještije
-
BIOLOŠKI UTEMELJENE FUNKCIJE
ADAPTACIJA
Prilagodba okolini u kojoj dijete živi
ASIMILACIJA
U doticaju s okolinom, asimiliramo je u svoje postojeće kognitivne
strukture
AKOMODACIJA
Stalno usklađujemo svoje strukture s
okolinom
ORGANIZACIJA
Međusobno povezane strukture
Kroz stalne
pokušaje
asimilacije i
akomodacije
odvija se naš
KOGNITIVNI
RAZVOJ
-
ORGANIZACIJA
sve spoznajne strukture su povezane i bilo koje novo znanje mora se uklopiti u postojeći sustav
težnja za integracijom znanja u međusobno povezane spoznajne strukture
-
Primjer:
Shema voća:
➢ Jabuke, kruške, banane
➢ Svo voće raste na drvetu
➢ Voće je različitih boja
➢ Voće je slatko
Mango?
– Boja, raste na drvetu, slatkoća
Asimilacija
u shemu!
-
Primjer:
Shema voća:
➢ Jabuke, kruške, banane, mango
➢ Svo voće raste na drvetu
➢Voće je različitih boja
➢Voće je slatko
-
ADAPTACIJA
težnja organizma da se usklađuje s okolinom
• Asimilacija je težnja razumjevanju novih iskustava na osnovi postojećeg znanja, što je nužno za prilagođavanje svijetu oko nas (ponekad dovodi do iskrivljenja realnosti, ali je nužno za prilagođavanje i razvoj) (mango - voće – asimiliramo u shemu)
-
Primjer:
Shema voća:
➢ Jabuke, kruške, banane
➢ Svo voće raste na drvetu
➢ Voće je različitih boja
➢ Voće je slatko
lubenica?
– Boja, slatkoća, raste li na drvetu
Akomodacija
sheme
-
Shema voća:
➢ Jabuke, kruške, banane
➢Voće ne raste nužno na drvetu
➢Voće je različitih boja
➢Voće je slatko
-
ADAPTACIJA
težnja organizma da se usklađuje s okolinom
• Akomodacija je mijenjanje postojećih spoznajnih struktura da bi se uskladile s novim iskustvima (kada je nova informacija previše različita ili složenija da bi se integrirala u postojeće strukture) (voće raste na drvetu –lubenica je voće – mijenjamo shemu)
-
SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2
godine)
PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7
godina)
STUPANJ KONKRETNIH
OPERACIJA (7 do 11 godina)
STUPANJ FORMALNIH
OPERACIJA (12 do odrasle dobi)
Faze kognitivnog razvoja
-
1. SENZOMOTORIČKO
RAZDOBLJE (0-2 GOD.)
“Oslanjanje na osjetila”
-
❖ dijete spoznaje svoju okolinu kroz motoričke radnje,
motornom manipulacijom i senzornim organima (oko, uho,
dodir…) spoznaje predmete (zvuk, tvrdoća, mekoća…)
❖ u prvim godinama života potrebna dovoljna stimulacija
Glavni napredak = shvaćanje stalnosti objekta
(na kraju razdoblja dijete je u stanju predočavati predmete i
kad nisu u njegovom vidokrugu)
-
Digresija: SENZORNA DEPRIVACIJA*
❖Utjecaji na mentalni i intelektualni razvoj
❖ nedostatak bliskog kontakta djeteta s majkom, u prvih nekoliko
tjedana rođenja
- Bez dovoljno novih iskustava - potencijalno:
❖usporavanje razvoja motoričkih funkcija
❖problemi s funkcionalnošću govornog aparata
❖niska razina intelektualnog razvoja
-
Podstupnjevi
senzomotoričkog razvoja
❖ 6 podstupnjeva
❖ Nije važna dob, važniji je SLIJED podstupnjeva (pojedina
djeca razvijaju se brže ili sporije od prosjeka)
-
STUPANJ Dob (mj) Opis
1. Uvježbavanje refleksa0-1
Dijete je ograničeno na izvođenje urođenih refleksa- hvatanje i sisanje. *podcijenjeno!
2. Razvoj shema 1-4Refleksi se pretvaraju u sheme, koje se potom razrađuju (npr.shemahvatanja i sisanja-predmeta,bočice...)
3. Otkrivanje postupaka 4-8
Dijete je više fokusirano na svijet koji ga okružuje i namjernoponavlja radnje kako bi izazvalo reakciju okoline i bilo u većojinterakciji s okolinom (npr. slučajno udari zvečku, zatim ponavlja daopet čuje taj zvuk)
4. Namjerno ponašanje 8-12
Istinsko namjerno ponašanje, Radnje su sve više ciljane i jasnousmjerene, opaža i imitira ponašanje drugih, shvaća da određenipredmeti imaju svoju svrhu
5. Novost i istraživanje 12-18Probleme rješava aktivno pomoću pokušaja i pogrešaka (npr bacažlicu iz hranilice da provjeri koliko daleko će pasti, kakav zvukproizvesti i sl.)
6. Mentalno predočavanje 18-24Umjesto pokušaj-pogreška skloniji mentalnom rješavanju problema(nprželi staviti igračku u kutiju – prvo mora odložiti igračku da biotvorilo kutiju i tek tada je stavlja unutra)
-
Stalnost objekta
Spoznaja o tome da predmeti imaju stalnost bez obzira na naš perceptivni dodir s njima
https://www.youtube.com/watch?v=4jW668F7HdA
Piaget je primijetio tendenciju djece u dobi od 12 do 18 mjeseci da traže skriveni objekt na mjestu gdje je prethodni put nađen,
iako su vidjeli da je u međuvremenu promijenjena lokacija. U dobi od 18 do 24 mjeseca djeca postaju sposobna koristiti mentalnu
reprezentaciju kojom se služe pri potrazi za sakrivenim objektima.
https://www.youtube.com/watch?v=4jW668F7HdA
-
2. PREDOPERACIJSKO
RAZDOBLJE
(2 do 6/7 godina)
-
Ključne promjene u djetetovom razvoju u tom razdoblju:
❖ prohodalo
❖ svladalo govor
❖ misli (ne uvijek logički) i verbalizira
-
Obilježja faze
❖Korištenje simbola i jezika kako bi se prikazale stvari (npr.
zgrabi metlu i zajaši je kao konja, lonac kao šešir) =
SIMBOLIČKA IGRA
❖Govorenje o predmetima u njihovoj odsutnosti
❖Neizravno oponašanje (ponašanja opaženog u prošlosti)
❖Predodžbena inteligencija: može razmišljati o prošlosti i
zamišljati budućnost, može rješavati probleme zamišljanjem
-
Ograničenja predoperacijske
misli
❖ nemogućnost logičkog povezivanja uzajamno ovisnih
predodžbi (ima li tvoj brat brata?)
❖ EGOCENTRIZAM: ograničena sposobnost predočavanja
psiholoških iskustava drugih; ponašanje prema kojem kao da
svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kada dijete
nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)
❖ istraživanje: reljefni prikaz 3 planine na stolu, dijete sjedi, lutku
pomiču u različite položaje: u svakom položaju lutka vidi upravo
ono što oni vide
-
❖ CENTRACIJA: usmjeravanje samo na jedan aspekt problema u trenutku
❖Istraživanje: 2 reda od 5 žetona, jedan red
proširimo (pred očima djeteta), gdje ih je više? U
dužem redu – jer je duži; fokus na to kako izgleda.
❖ nesposobnost KONZERVACIJE (razumijevanje neovisnosti nekih svojstava predmeta) – npr.
Ista količina vode u velikoj i maloj čaši
-
transduktivno prosuđivanje : nemogućnost povezivanja i uspoređivanja poznatih pojmova.
Ima li više crvenih ruža ili ruža? Odgovor djeteta: Više je crvenih ruža (jer ne shvaća kako kategorija „ruža” sadrži i bijele i crvene
ruže)
-
Opažanje djece:
Konzervacija:
https://www.youtube.com/watch?v=R9lkOjLNzU4
Tri planine:
https://www.youtube.com/watch?v=v4oYOjVDgo0
https://www.youtube.com/watch?v=R9lkOjLNzU4https://www.youtube.com/watch?v=v4oYOjVDgo0
-
3. STUPANJ
KONKRETNIH
OPERACIJA (6-
11./12. god)
-
Operacija=različiti oblici mentalnih radnji koje služe za
rješavanje problema i logično rasuđivanje
Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog
razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i
konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje
odnosa i rješavanje problema).
Konzervacija se odnosi na spoznaju o tome da se
kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa
predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda.
NPR. konzervacija broja, količine, težine...
-
Pojavljuje se i mogućnost:
❖ Serijacije (usvaja se oko 6. godine) - sposobnost redanja predmeta prema nekom
mjerljivom svojstvu (npr. dužini)
❖ s tri godine slaže predmete bez reda
❖ sa šest godina uspješno obavljaju zadatak
❖ tranzitivnosti – sposobnost logičnog kombiniranja odnosa, zaključivanja o odnosu
između dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema trećem predmetu
(ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, je li Mateja veća od Maje?)
❖ klasifikacije – uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje
predmeta u skupini (zadatak grupiranja likova prema određenom kriteriju – usvaja se
oko 8. godine)
-
Eliminacija egocentrizma,
postizanje konzervacije,
reverzibilnost
https://www.youtube.com/watch?v=j4lvQfhuNmg
https://www.youtube.com/watch?v=j4lvQfhuNmg
-
STUPANJ FORMALNIH
OPERACIJA
(12 do odrasle dobi)
-
❖Razmišljanje sve apstraktnije, dijete se može odvojiti od
konkretnog predmeta i zamišljati predmete služeći se
apstraktnim pojmovima
❖Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veličine
❖Sposobna su uopćavati
❖Hipotetičko-deduktivno rasuđivanje: rješavanje problema
kroz stvaranje i provjeru hipoteza i izvođenje logičkih
zaključaka na temelju rezultata provjere
-
Značenje Piagetove teorije za obrazovanje
• znači da se obrazovna iskustva djetetu ne događaju već se moraju asimilirati u postojeće spoznajne strukture; poučavanje sadržaja za koje dijete nije spoznajno spremno neće imati pozitivan ishod
1. Važna je spremnost
• preteški ili prejednostavni sadržaji neće biti motivirajući niti zanimljivi, potrebno je da sadržaj bude neznatno iznad djetetove trenutne razine
2. Motivacija za učenje
• Piaget ne vjeruje mehaničkom učenju, prednost daje aktivnim obrazovnim metodama
3. Inteligencija kao
djelovanje
-
Kritika Piaget-ovog
kognitivnog razvoja
❖Metoda opažanja
❖Nereprezentativan uzorak
❖Velika uloga okolinskih faktora u fazi formalnih
operacija
❖Podcijenio djecu – neke sposobnosti prisutne i ranije
❖Pojedina djeca imaju manje egocentrizma nego je
mislio
❖Kulturalni i okolinski faktori imaju veću ulogu
-
SOCIOKULTURALNA TEORIJA KOGNITIVNOG
RAZVOJA
Lav Semenovich Vygotsky (1896-1934)
https://www.librarything.com/author/vygotskyls
-
Lav Vygotsky
❖Jedan od pionira dječje psihologije
❖Na Moskovskom sveučilištu diplomirao pravo, nastavio
studirati književnost i lingvistiku i doktorirao na području
psihologije umjetnosti
-
Glavne postavke
❖Razvoj je mentalni razvoj – mišljenje, jezik i rasuđivanje, a te se
sposobnosti razvijaju kroz socijalnu interakciju s drugima i predstavljaju
zajedničko znanje jedne kulture
Razvoj pojedinca produkt je kulture
❖ Spada u rane teorije socijalnog konstruktivizma, za razvoj viših misaonih
funkcija bitno socijalno okruženje u kojem dijete stječe iskustva
❖ kultura intelektualnom razvoju doprinosi na dva načina:
❖ Od nje dobiva najveći dio svoga znanja
❖ Od nje usvaja načine svoga razmišljanja (kroz odgoj)
❖ igra je važan dio djetetovog razvoja jer razvija maštu i dovodi do razvoja
-
❖spoznajni razvoj rezultat dijalektičkog procesa - djeca uče kroz
zajedničko iskustvo rješavanja problema– obično s roditeljima,
učiteljem, braćom i sestrama ili vršnjacima
❖Prvo osoba u interakciji s djetetom preuzima najveći dio odgovornosti
za vođenje rješavanja problema, ali postupno ta odgovornost se
prenosi na dijete
❖naglašavao prvenstveno govorne interakcije, kojima odrasli prenose
djeci bogato znanje, a jezik počinje služiti kao primarno oruđe za
intelektualnu prilagodbu
❖zatim djeca počinju upotrebljavati unutrašnji govor za usmjeravanje
vlastitog ponašanja – razvoj kao proces internalizacije
-
➢ Učenje je najdjelotvornije kada se
dijete poučava u okviru područja
približnog razvoja.
❖Govori o PODRUČJU PRIBLIŽNOG RAZVOJA kao
moguće metode za određivanje inteligencije. To je razlika
između onog što dijete može učiniti samo (stvarna
razvojna razina) i onog to može učiniti uz tuđu
pomoć (razina mogućeg razvoja).
-
Koje je praktično značenje
teorije sociokulturalnog
razvoja?
1. Naglašena važnosti socijalnih interakcija s vršnjacima:
poticanje suradnje i vršnjačkog davanja uputa kako bi se
poboljšalo učenje
1. Učitelji bi trebali surađivati s učenicima i pomoći im
izgraditi mišljenje: objašnjava, informira, propituje, ispravlja i
potiče samo dijete da objašnjava
3. Podizanje skela - osiguravanje pomoći učeniku kada i koliko
treba
-
Kritike
➢ne uzima u obzir spolne razlike,
➢podcjenjuje mogućnosti i zanemaruje osobnu ulogu u
učenju,
➢ne bavi se problematikom načina na koji vanjski svijet
postaje dio uma,
➢ vrijednost uratka koji djeca zajedno postignu može dovesti
do toga da djeca očekuju pomoć čak i kada nešto mogu
postići sama
-
...I još brzi pregled....
-
JEAN PIAGET (1896-1980)
psiholog, biolog, pedagog i filozof
Kognitivno-razvojna teorija: znanje djeca aktivno grade istražujući svijet oko sebe i manipulirajući njime; rješavaju probleme isprobavajući strategije; kroz razvoj se pojavljuju različite kognitivne strukture koje omogućuju djeci razumijevanje svijeta
podcjenjuje dječje sposobnosti te stoga više nije toliko utjecajna, djeca različite dobi daju različite odgovore; pažnju pridaje razlozima nastajanja netočnih odgovora
razvoj mišljenja ovisi o maturaciji (prirodnom sazrijevanju)
naglašava važnost učitelja, iako to nije ključna postavka njegove teorije
-
LAV VYGOTSKY (1896-1934)
Pravo, lingvistika, psihologija umjetnosti; pod utjecajem marksističke filozofije
Sociokulturalna teorija: Razvoj je mentalni razvoj – mišljenje, jezik i rasuđivanje, a te se sposobnosti razvijaju kroz socijalnu
interakciju s drugima i predstavljaju zajedničko znanje jedne
kulture
tek nakon smrti postaje priznat te pridobiva mnoge sljedbenike; teorija i danas utjecajna u obrazovanju
Istaknuta je važnost veze između jezika i kulture
Profesionalna osoba je temelj kognitivnog razvoja djeteta
-
Moralni
razvoj djece i
adolescenata
-
Kako to da većina ljudi ne krade kad ima priliku, iako bi time
mogli ostvariti osobnu dobit?
Kako to da ljudi ponekad stavljaju na kocku i vlastiti život kako
bi pomogli drugima, iako bi mogli okrenuti glavu na drugu
stranu i nastaviti živjeti ugodno i sigurno, ne brinući ni za čiju
dobrobit osim vlastite?
(Hren, 2008, str 1)
-
Što je moral?
❖Moral (lat. mos, moris=običaj) = skup načela i
shvaćanja pravila, običaja i društvenih normi u
određenom društvu ili u jednom njegovu dijelu – o
tome što je dobro a što je zlo, što je valjano i
dopušteno a što nije; na temelju toga procjenjuju se i
postupci čovjeka (Kljajić, 2005)
❖moral je odnos prema drugima, koji se zasniva na pravdi i
brizi za njihovu dobrobit bez očekivanja nagrade ili prijetnje
kaznom (Power, 1994; prema Hren, 2008).
-
Moralna pravila ≠ društvena
pravila
Pravila pomoću kojih društvo štiti pojedinca i osigurava
njihova prava
vs.
Pravila kojima društvo upravlja svakodnevnim postupcima i
održava red
-
Moralna pravila
Kognitivna komponenta -znanja o moralnim
principima, te o načinu na koji se primjenjuju
Emocionalnakomponenta
- osjećaji koji su izazvani postupcima
koje možemo procijeniti kao moralne
ili nemoralne
Konativna komponenta
- spremnost pojedinca za djelovanje u skladu
sa usvojenim normama, te
dosljednost u njihovom provođenju
Kada su prisutne sve komponente,
smatra se kako je razvijena moralna
svijest (Hren, 2008).
-
Dolazi li moral „izvana” ili
„iznutra”?
-
Teorije moralnog razvoja
❖Isto polazište:
❖u početku je dječji moral eksternalno kontroliran (odrasli), a s
vremenom postaje reguliran unutrašnjim standardima
❖Razilaze se u isticanju različitih aspekata moralnosti
-
❖Psihoanalitičke teorije
❖Teorija socijalnog učenja (Bandura)
❖Kognitivno-razvojna teorija (Piaget, Kohlberg)
❖Etologija, sociobiologija
-
1. Psihoanalitičke teorije
❖Sigmund Freud:
❖ dijete u početnom stadiju svog razvoja amoralno i hedonistično (tada dominira ID)
❖ S vremenom se pod utjecajem okoline razvija superego koji inhibira društveno nepoželjne i štetne porive (Berk, 2008).
❖ djeca se pokoravanju superegu s ciljem izbjegavanja krivnje ili dobivanja roditeljske pažnje, naglašava važnost “krivnje” u moralnom razvoju
❖Ono što u početku roditelji nisu odobravali sada izaziva osjećaj krivnje ili srama
❖Djeca razvijaju superego identificirajući se s roditeljem istoga spola te usvajaju njihove moralne standarde
❖moralni je razvoj završen u petoj-šestoj godini razvoja (falusna faza)
-
❖Danas jasno - ako djeci nedostaje emocionalna podrška i osjećaj sigurnosti od strane roditelja dolazi do SAMOOKRIVLJAVANJA
❖Ako roditelji ukazuju djetetu na posljedice njegovog ponašanja, ono postaje svjesnije svojih osjećaja
❖ ideje o razvoju moralnosti naišle na slabu podršku drugih autora iistraživanja, ideja da je krivnja motivator moralnih ponašanja jedonekle točna
(Berk, 2008)
-
2. Teorije o utjecaju okoline
i učenja (A. Bandura)
❖ različiti oblici moralnog ponašanja stječu se (kao i ostala ponašanja) interakcijom sa socijalnom okolinom:
❖ potkrepljivanjem i modeliranjem
❖ djeca opažaju modele u okolini te imitiraju poželjna ponašanja, ako su potkrepljena povećava se učestalost takvog ponašanja
❖Moralni razvoj nije stupnjevit već ovisi o učestalosti kažnjavanja ponašanja koja se smatraju nemoralnima te nagrađivanja poželjnih, moralnih ponašanja
❖internalizacijom potkrepljenja i učenja opažanjem
djeca razvijaju vlastita moralna ponašanja
-
❖Bave se moralnim ponašanjem, ali ne i rasuđivanjem
❖Operantno uvjetovanje važno, ali ne dovoljno za učenje
moralnog ponašanja
❖Obilježja modela koja utječu na djetetovu spremnost da ih
imitiraju:
❖ Toplina
❖Kompetencija i moć
❖Dosljednost riječi i ponašanja
-
3. Etološki pristup i
sociobiološko tumačenje
❖Smatraju da postoje urođene emocionalne dispozicije(poput empatije ili straha), koje ljudskoj vrsti daju usmjerenje prema prosocijalnom ponašanju
❖ bave se ponašanjima specifičnim za cijelu vrstu, a manje onima specifičnim za pojedinca
❖Kagan (1984) navodi da djeca već u vrlo ranoj dobi izražavaju negodovanje kad se narušavaju društvene norme i očekivanja te nudi općeprisutne emocije povezane s moralom (empatija, sram, krivnja, ponos, gnušanje, odbojnost; a Eisenberg i Fabes (1998) pokazuju da tek rođenu djecu uznemiruju znakovi neugode i patnje osoba u njihovoj blizini
-
Altruizam?
❖Poseban interes: altruizam
PARADOKS ALTRUIZMA
❖ logička dilema etologa; kako se unutar vrste prenosi ponašanje (samožrtvovanje) koje ne povećava vjerojatnost preživljavanja i razmnožavanja?
-
Odgovor sociobiologa na
etološke dileme
“IZBOR SRODNIKA” – ljudi i životinje postupaju tako da povećavaju vjerojatnost preživljavanja svojih gena, ali ne i sebe samih
❖Spašavanje života srodnika; osoba koje su nam genetski slične (npr. majka će prije riskirati život za dijete nego za muža)
Što s altruizmom prema “nesrodnicima”?
❖“recipročni altruizam” –ljudi pomažu drugima jer to povećava vjerojatnost da će i sami dobiti pomoć ako je budu trebali; pomaganjem drugima osiguravaju preživljavanje vlastitih ili sličnih gena
-
4. Kognitivističko-
razvojni modeli
❖Moralni i kognitivni razvoj su povezani, kognitivni jerazvoj temelj moralnog
❖Potrebno je poznavati djetetovu sposobnost rasuđivanja iznanje o moralu da bi se moglo razumjeti moralnorasuđivanje
❖Bolje kognitivne sposobnosti vode zrelijem moralnomponašanju (tuđe stajalište, različite okolnosti)
Najutjecajnije teorije Jeana Piageta i Lawrenca Kohlberga
-
a) TEORIJA JEANA PIAGETA
❖Do osnova teorije došao opažanjem djece u igri:
❖Naturalistički pristup: kako se igraju, kako stvaraju i provode pravila, kada se pravila mijenjaju ili zanemaruju
❖Eksperimentalni pristup: traži rješavanje moralnih dilema iz priče
-
Moralne dileme
Dječak Augustin slučajno je tintom jako zaprljao stolnjak dok
je punio tintaricu kako bi pomogao tati. Drugi dječak, Julian,
prolio je malo tinte na stolnjak dok se igrao tatinim
nalivperom, što mu je inače bilo zabranjeno.
(Vasta, Heith i Miller, 1998).
Koji je lik „zločestiji”?
-
Faze moralnog razvoja - Piaget
1. faza: motorička – 2. do 4. godine
Nisu prisutna pravila igre nego motoričke reakcije, ne
razumiju moralnost i rijetko se igraju po pravilima
2. faza moralnog realizma ili egocentrična faza; 5 do 7.
godine;
Počinje poštivanje pravila; oponašaju pravila drugih
(postavljenih od strane autoriteta) i ona se ne
mijenjaju i ne dovode u pitanje
-
Značajke faze moralnog realizma:
– Objektivna odgovornost (procjena nečijeodgovornosti temelji se na objektivnimposljedicama nekog postupka)
– Bezuvjetna pravda (uvjerenje djece da se svakokršenje pravila mora kazniti, neovisno o tome je liprekršaj otkriven ili ne); npr. zbog toga dijete mislida ako je razbilo tanjur, a drugog dana ga bolizub, da je to kazna zbog njegovog postupka
-
Preuzeto iz: Vasta i sur., 2008, str. 523
-
3. faza moralnog relativizma (8. do 11. godine)
❖ Počinju razumjeti pravila igre, a poštivanje pravila je individualna
odluka o suradnji s drugim ljudima, a ne više samo uvažavanje
naredbi
❖ Počinju prilagođavati pravila igre ako to smatraju potrebnim
❖ moralnost poštivanja pravila procjenjuje se s obzirom na situacijske
činitelje
-
4. faza (od 12. godine)
❖Mogu dobro razumjeti, ali i stvarati nova pravila; moralno se rasuđivanje širi s osobnog na širi društveni plan
❖Faza formalnog mišljenja, apstraktnog mišljenja
❖Zamišljaju moguće situacije za vrijeme igre te stvaraju nova pravila koja će tada primjenjivati
❖Interes za opća moralna pitanja (očuvanje okoliša, pomoć beskućnicima...)
-
DVA STUPNJA MORALNOG RAZVOJA
Heteronomna moralnost (prvo se javlja, pravila su zadana od strane autoriteta i zato ih smatraju
nepromijenjivima)
Autonomna moralnost (do toga dolazi kroz interakciju s vršnjacima i kognitivni razvoj; pravila su društveno dogovorena; standard pravednosti (jednaka briga za svoju dobrobit kao i za dobrobit drugih) se koristi kao
kriterij za mijenjanje pravila
-
Provjera Piagetovog
modela
❖U osnovi točan, istraživanja potvrdila koncept bezuvjetne pravde
❖Podcijenio dječje sposobnosti moralnog rasuđivanja
❖Možda djeca najbolje pamte zadnji dio priče
❖djeca procjenjuju moralnost likova i s obzirom na druge činitelje, a ne samo na osnovi procjene štete (npr. Radi li se o osveti, je li slijedila isprika)
-
b) Kohlbergova teorija moralnog
razvoja (1958)
NAJUTJECAJNIJI MODEL (uz Piageta)
❖Nastavio se na Piagetov rad
❖koristio moralne dileme
❖Pored procjenjivanja o tome koji je lik iz priča “zločestiji”,
od djeteta se tražilo da procijeni i kako će se lik ponašati
(hoće li kršiti pravila radi dobrobiti druge osobe)
-
Moralni razvoj odvija se kroz 3
razine, a svaka ima dva stupnja
Ideja: rasuđivanje na temelju ideala pravde i jednake dobrobiti
predstavlja motivacijsku silu koja upravlja ponašanjem
– Stupnjevi moralnog razvoja opisuju se prema načinu definiranja onog što je ispravno, navedenim razlozima zbog kojih se nešto
smatra ispravnim, te prihvaćanju društvenog gledišta koje
strukturira razinu moralnog rasuđivanja
– moralne prosudbe imaju određene karakteristike koje ih razlikuju od ostalih prosudbi:
1.odnose se na vrednote, a ne na činjenice
2. odnose se na osobe
3. Opisne su i normativne
-
Prikaz stupnjeva kroz
primjer moralne dileme
»Jedna je žena u Europi bila na samrti jer je bolovala od raka. Postojao je jedan lijek za koji su liječnici vjerovali da bi joj
mogao pomoći. Izumio ga je ljekarnik iz istog grada, no naplaćivao ga je deset puta više od njegove proizvodne
cijene. Ženin suprug Heinz išao je kod mnogih ljudi ne bi li posudio novac, no prikupio je samo polovinu novca
potrebnoga za lijek. Ljekarnik nije želio prodati lijek za nižu cijenu, niti mu je želio dopustiti odgodu plaćanja. Heinz je
postao očajan i provalio u ljekarnu i ukrao lijek za svoju ženu. Je li Heinz to trebao učiniti? Zašto?«
(Berk, 2008; str. 388 i Pennington, 2001; str. 70)
-
Razina Faze Primjer
Pretkonvencionalnarazina
(10-13 god)
Individualna perspektiva
(“Sviđa mi se”)
1: Heteronomna moralnost: usmjerenost na poslušnost i izbjegavanje kazne; egocentrično stajalište (svi osjećaju što i ja)
Heinz nije smio ukrasti lijek. On bi zbog toga bio lopov i bio bi kažnjen slanjem u zatvor.
2: Individualnost i instrumentalnost: uočavaju da postoje različita stajališta, ali ne mogu se uživjeti u njih; smatraju da pravedni postupci proizlaze iz vlastitih interesa; moral se zasniva na reciprocitetu razmjene: »ako ti meni učiniš uslugu i ja ću tebi«
Heinz je trebao ukrasti lijek zbog toga jer treba svoju ženu da pazi na njega tako da mu je važno da se ona oporavi.
Konvencionalna razina
(oko 13. god do kraja adolescencije)
Društvena perspektiva
(“Društvo odobrava”)
3: Prilagođavanje drugima: pravila su određena onime što većina ljudi smatra ispravnim; zadržavanje naklonosti iodobravanja okoline kroz ponašanje kao da smo osobe koje žele pomoći
Heinz je trebao ukrasti lijek. To je prava stvar koju je trebao učiniti jer bi ga drugi više cijenili i njegova žena bi to očekivala od njega
4: Red i zakon: prihvaća pravila jer odražavajufunkcioniranje društva, poželjno ponašanje je ispunjavanje vlastitih obveza i poštivanje autoriteta,pravila se odnose na sve ljude, no zakon se može prekršiti ukoliko dođe do sukoba s nekom od utvrđenih
društvenih dužnosti
Heinz nije smio ukrasti lijek. Ako bi svi radili slične stvari, ne bi bilo zakona i reda. Svačija je dužnost pridržavati se zakona.
Postkonvencionalna razina
(od mlađe odrasledobi)
Univerzalna pravda(“Ispravno je”)
5: Temeljna pravda i društveni ugovor: Zakon nije isto što i moral, zakoni proistekli iz temeljnih moralnih načela te se, različiti su stavovi i vrijednosti no svi imaju pravo na postojanje
Heinz je trebao ukrasti lijek. Ljekarnik je taj koji je kriv jer je tražio previše za lijek; ljekarnik je koristio nepravedno pravilo jer zbog toga trpi dobrobit drugih.
6: Univerzalna etička načela: vrhunac moralnog razvoja –ljudski život je najvažniji, univerzalna moralna pravila su iznad zakona (npr ljudsko dostojanstvo i pravda)
Heinz je trebao ukrasti lijek. Život je važniji od vlasništva ili novca, ljudi zaslužuju živjeti bez obzira na sve.
-
Stupnjevi (6):
❖ a) kvalitativne razlike u načinima mišljenja (strukturama) koje se koriste u istoj temeljnoj funkciji u različitim razvojnim fazama
❖ b) Različite strukture oblikuju nepromijenjeni redoslijed u razvoju svakog pojedinca, mogu ga ubrzati ili usporiti kulturalni činitelji, ne mijenjajući redoslijed
❖ c) Svako od različitih mišljenja tvori strukturiranu cjelinu, organizaciju mišljenja koja se nalazi u osnovi specifičnih odgovora na različite zadatke u određenoj fazi
❖ d) Stupnjevi predstavljaju hijerarhijske organizacije- redoslijed sve više diferenciranih i bolje integriranih struktura; viši stupnjevi zamjenjuju strukture s nižih
(Raboteg-Šarić, 1995)
-
❖zadnji stupanj moralnog rasuđivanja ostao je uglavnom na
razini teorije
❖pronađen samo u osoba s visokim obrazovanjem u
području filozofije, morala i etike
-
Provjera Kohlbergova
modela
❖Nije dokazana najviša razina moralnog rasuđivanja
❖razvoj kognitivnih sposobnosti je temelj razvoja moralnog
rasuđivanja – istraživanja pokazuju povezanost, ali su
korelacijska (možda se razvijaju istodobno?)
❖Istraživanja potvrdila dosljednost moralnog rasuđivanja
(dijete u jednoj fazi moralnog razvoja sve situacije
procjenjuje na isti način; u više od 60% slučajeva dileme
prosuđuju sukladno jednoj fazi moralnog razvoja, a u
90%slučajeva sukladno dvjema fazama)
-
Univerzalnost - kulturalna
❖Novija istraživanja potvrđuju da je slijed faza moralnog razvojadosljedan (odstupanja vrlo rijetka)
❖U nekim je kulturama problem riješiti moralne dileme biranjemizmeđu pojedinca i društva
❖međukulturalna istraživanja pokazala su kako ljudi u neindustrijskimdruštvima rijetko dođu u 5. fazu
-
Moralni razvoj u srednjem
djetinjstvu (Berk, 2008)
❖DISTRIBUTIVNA PRAVDA (uvjerenja o tome kako na pravedan način
raspodijeliti materijalna dobra-npr. džeparac, tko će gdje sjediti u
autu)
❖Razvoj pojma u tri stadija:
❖Jednakost (5-6 godina): djeca nastoje da svatko dobije jednaku
količinu nečega
❖Zasluga (6-7 godina): nagradu zaslužuje onaj tko se najviše trudio
❖Dobronamjernost (8. godina): treba se više pobrinuti oko onih koji
su uskraćeni; npr. više džeparca djetetu koje ga nema
U interakcijama s prijateljima više se oslanjaju na dobronamjernost, u i
interakcijama s nepoznatima na jednakost.
-
❖Djeca u srednjem djetinjstvu povezuju moralna pravila i socijalne
konvencije
❖Školska djeca smatraju da je kršenje smislenih socijalnih konvencija
bliže moralnom prijestupu od kršenja konvencija bez očiglednog
opravdanja (npr. zabrana trčanja po stepenicama da se ne bi ozlijedili
vs. Zabrana prelaska bijele crte na igralištu)
-
Razvoj moralnosti u
adolescenciji (Berk, 2008)
❖Promjene u kogniciji i društvenom iskustvu adolescentima
omogućavaju da bolje razumiju društvene strukture – institucije i
pravosudni sustav
❖Adolescenti razvijaju nove ideje o tome kako pomiriti sukob između
želja i potreba
-
Emocionalni
razvoj
-
Emocije su tradicionalno smatrane "dodatkom" u
psihologiji, a ne ozbiljnim mentalnim funkcijama
kao što su percepcija, jezik, mišljenje i učenje
-
Emocije - definiranje
Emocije = procesi koji uspostavljaju, održavaju,
mijenjaju ili okončavaju vezu između pojedinca i okoline u
stvarima koje su za pojedinca značajne (Campos i sur.,
1994); unutrašnje reakcije
• povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi,
stvari i događaja
-
Emocije, afekti i
raspoloženje
Emocije: stanja koja traju ograničeno vrijeme, od nekoliko minuta do nekoliko sati
Raspoloženje: emocionalno stanje koje obično traje satima, danima ili tjednima; raspoloženja su obično generalizirana, tj. nisu vezana uz određeni objekt, dok su emocije vezane uz određeni objekt
Afekt: doživljaj koji se naglo javlja, ima veliki intenzitet, praćen je izrazitim tjelesnim i psihičkim promjenama; smanjena samokontrola i sposobnost intelektualnog funkcioniranja
I emocije i raspoloženja uključuju stanje pripravnosti:emocionalna epizoda mijenja stanje pripravnosti na djelovanje, raspoloženja
održavaju takvo stanje i opiru se promjeni
-
Tri vodeća pristupa emocijama:
1. Pristup temeljnih emocija
2. Komponentni pristup
3. Dimenzionalni pristup
-
1. Pristup
temeljnih
emocija
– cijele emocije su univerzalne, a ne
samo njihove komponente (Broj varira:
npr. Izard 10 (6 + zadovoljstvo, krivnja,
interes, sram)
– osnovni pokretački programi emocija
razvijeni su evolucijskom selekcijom
– O interakciji s okolinom ovisi na koji
način će program biti razvijen, no sam
program je genetski utemeljen
-
Emocionalne komponente
1.
Procjena (vrednovanje)
2.
Spremnost na
djelovanje
3.
Izražavanje
4. Tjelesne reakcije
5. Subjektivni
osjećaj
2. Komponenti pristup
-
Procjena
(vrednovanje)
Emocije se mogu izazvati na različite
načine, no uobičajen prvi korak je
procjena, tj. prepoznavanje nekog
događaja kao značajnog.
-
Možemo li
vrednovanjem
promijeniti
kako ćemo se
osjećati?
Stari prijatelj →nema pozdrava →
uobrazio se → ljutnja/uvrijeđenost
-
Spremnost
na
djelovanje
Djeca u dobi od tri godine uočavaju da
emocija predstavlja „problem” i da
treba uslijediti akcija (Stein, Trabasso i
Liwag, 1993)
– Emocije zato omogućuju obrate u
našim aktivnostima
-
Izražavanje
emocija
Od Darwinovih vremena -
istraživanja izraza lica
- Objektivna mjerenja!
-
Kako prepoznati
pravi smiješak?
-
Tjelesne
promjene
– Prema Williamu Jamesu, emocija je
osjećaj o tome što se događa u tijelu
1) Slabljenje osjeta u tijelu će oslabiti
intenzitet emocija
2) Poticanje tjelesnih promjena bi
trebalo izazvati emocije
-
Subjektivni
doživljaj
– Emocija koju doživimo
https://www.slideshare.net/Mattersight/more-than-a-feeling
-
3. Dimenzionalni pristup
npr. Cirkumpleksni model emocija(Russel i Feldman-Barrett, 1998)
Aktivacija
Deaktivacija
UgodaNeugoda
Pozoran
Uzbuđenje
Ushićen
Sreća
Smirenost
Opuštenost
Spokoj
Zadovoljstvo
Umor
Dosada
Depresija
Tuga
Uznemiren
Pod stresom
Nervozan
Napet
-
Vrste emocija
Osnovne (primarne) emocije:
1) Rana pojava u razvoju
2) Zajedničke su ljudima i višim primatima
3) Univerzalne su*
4) Imaju jasnu fiziološku osnovuSložene (sekundarne) emocije
- vezane za druge ljude, za samoprocjenu; estetska osjećanja
-
Primarne emocije (Ekman,
1970)
❖Strah – nastaje opažanjem opasnosti ili prijetnje
❖Ljutnja – nastaje uslijed nemogućnosti dolaska do cilja
❖Gađenje – nastaje kao reakcija na podražaj ili situacije koje doživljavamo kao neugodne i neprihvatljive za unošenje u organizam
❖Sreća – nastaje kada ostvarimo cilj ili dobijemo željeni objekt
❖Tuga – nastaje uslijed gubitka objekta koji ima vrijednost za osobu
❖Iznenađenje – nastaje kada se dogodi nešto neočekivano
- Neki autori dodaju i neke druge emocije među primarne
-
– Najistaknutija je još uvijek Ekmanova
neurokulturalna teorija
– različiti izrazi odgovaraju različitim emocijama,
koji podliježu kulturalnim pravilima pokazivanja
„You were never taught how to talk with your
face like you speak with words.” P. Ekman
-
Doprinosi P. Ekmana:
https://www.paulekman.com/about/
paul-ekman/
https://www.paulekman.com/about/paul-ekman/
-
https://www.paule
kman.com/project
s/inside-out/
-
Kultura i emocije
Podcjenjivački stav zapadne kulture:
ako u raspravi želimo odbaciti ono što kaže druga osoba nazivamo je „emocionalnom”, odnosno „iracionalnom”
❖ Emocije imaju biološki korijen, ali su kulturalno oblikovane
❖ neke su univerzalne u različitim kulturama
❖ Facijalna ekspresija osnovnih emocija - biološki uvjetovana, ista u svim kulturama
Kada, gdje i kako će se emocije
pokazati nije kulturalno univerzalno
-
Razvoj emocija
❖Etolozi: evolucija osigurala reakcije nužne za djetetovo
preživljavanje
❖Djeca imaju programirana ponašanja koja majku drže
u blizini i potiču je da im pruže odgovarajuću njegu
❖Privrženost majke i djeteta polazi ih tih urođenih
ponašanja.
Koja su to ponašanja?
-
Razvoj emocija
❖Dojenče: dva tipa ekspresije emocija
1. Plač – najvažniji oblik komunikacije
- signalizira nezadovoljstvo: osnovni, ljutiti, bolni
2. Smijanje:
- Signalizira zadovoljstvo
- Refleksni smiješak: tijekom spavanja, 1. mjesec
- Socijalni smiješak (6.-10.tj) – izazvan opažanjem lica drugih
Kod novorođenčeta emocionalno reagiranje predstavlja stanje opće pobuđenosti – emocije se još ne razlikuju
-
Trebamo li reagirati na dječji plač tješenjem? Tko je u pravu?
AINSWORTH, 1979. & BOWLBY, 1989. DA! -odgovaranje na dječji plač je bitan
faktor u razvoju “zdrave” privrženosti i povjerenja
WATSON, 1928. NE! -time samo potkrepljujemo plač i povećavamo njegovu
učestalost...
Preuzeto iz Tatalović-Vorkapić, 2013, str 109
-
Tijek razvoja emocija
❖Oko 3 mjeseca: diferenciraju se zadovoljstvo i uznemirenost
❖Od 3. do 6. mjeseca iz uznemirenosti se izdvajaju gađenje i
strah.
❖Od 6. do 12. mjeseca iz zadovoljstva izdvajaju se oduševljenje i
naklonost prema odraslima
❖Od 12. -18. mjeseca razvijaju se naklonost prema djeci i
ljubomora
❖Od 18. – 24. mjeseca razvija se radost
-
U 2. i 3. godini - se nove emocije, u vezi s razvojem
svijesti o vlastitoj ličnosti:
ponos, sram, krivnja, zbunjenost
Već trogodišnjaci osjećaju sram kada su neuspješni i
ponos kada su uspješni, reakcija je u skladu sa težinom
zadatka – ako je zadatak lagan, više su posramljeni ako
ne uspiju, a ako je težak, više su ponosni kada uspiju
-
Prvi strahovi
– prvi strahovi oko 6 mjeseca, vrhunac oko 18 mjeseca
– Tjeskoba prema strancima: strah od nepoznatih osoba
(između 9 i 12 mjeseca)
– Separacijska anksioznost– plakanje kad roditelji
odlaze; vrhunac oko 15 mjeseca
-
Socijalizacija emocija
1. PROMATRANJEM I OPONAŠANJEM (vide, primjećuju, obraćaju pozornost; odrastanjem odustajemo od
neposrednog gledanja i vidimo stvari i događaje u okviru očekivanja)
2. U OKVIRU MODELA PONAŠANJA LJUDI IZ BLISKE OKOLINE (oponaša način i intenzitet emocionalnog izražavanja, Način priopćavanja o svojim emocijama ujedno je i poziv okolini da
sudjeluje u emocionalnom doživljaju)
3. NAMJERNIM ODGAJANJEM KONTROLE EMOCIJA OD STRANE RODITELJA, ODGAJATELJA (postavljanjem granica prihvatljivog i neprihvatljivog izražavanja emocija, naročito srdžbe – dijete se
usmjerava na smanjivanje intenziteta, potiče ga se na samokontrolu i uči odabiru društveno prihvatljivih oblika
izražavanja).
-
Izražavanje emocija
– 3 komponente: doživljajna, ekspresivna i fiziološka
Facijalne ekspresije:
https://www.youtube.com/watch?v=TrgNKGjSyxA&index=2&list=PL8VqaFf6Kz-JbeYLvi7fgQvH-dHMhIHwT
https://www.youtube.com/watch?v=TrgNKGjSyxA&index=2&list=PL8VqaFf6Kz-JbeYLvi7fgQvH-dHMhIHwT
-
Glas kao kanal za
izražavanje emocija
"Trudna sam dva mjeseca.“
❖ Istraživanje: rečenica izrečena tonom koji je izražavao 9 različitih emocija, nizozemski jezik (Van Bezooijen, Van Otto i Heenan, 1983)
- U istraživanju su sudjelovali nizozemski, japanski i tajvanski sudionici
- Nizozemci su najbolje prepoznali emociju u neutralnom isretnom tonu, dok su sve tri skupine prepoznavali emocije unesretnom tonu
-
Tjelesne promjene
Podsjetnik: James: moguća su dva smjera utjecaja:1) Slabljenje osjeta u samom tijelu će oslabiti intenzitet emocija2) Poticanje određenih tjelesnih promjena bi trebalo izazvatiemocije
❖ Intervjui 25 odraslih muškaraca koji su pretrpjeli ozljedukralježnice i izgubili sve osjete ispod mjesta povrede(Hohmann, 1966)
❖ Ispitivao o seksualnim osjećajima, strahu, srdžbi, žaljenju,sentimentalnosti u ukupnoj emocionalnosti• Većina ih je izvijestila o slabljenju seksualnih osjećaja nakonozljede, te o smanjenju straha i ljutnje
-
Temperament
– razlike među ljudima u pogledu sklonosti ka doživljavanju pojedinih
raspoloženja predstavljaju dio razlika u temperamentu
– naziv za skup osobina koje razlikuju ljude po:
* uobičajenom raspoloženju
* općoj razini aktivacije i
* kvaliteti emocionalnog reagiranja na podražaje
-
Chess & Thomas: 3 vrstetemperamenta u djece
– Lako dijete — općenito dobrog raspoloženja
– Teško dijete — negativne reakcije, često plače
– Suzdržano dijete — teško pobudljivo, nizak intenzitet aktivnosti
-
Važan koncept za emocionalni
razvoj: Privrženost
❖Teorije privrženosti:
1. Freud: novorođenče je privrženo osobi koja zadovoljava njegovu
oralnu fazu; Harlow ga pobija
2. Erikson: prva godina života je ključna u razvoju privrženosti
- Povjerenje nasuprot nepovjerenju
3. Bowlby: važnost privrženosti između djeteta i roditelja u prvojgodini
❖Razvija se u fazama
-
Harlow i Zimmerman, 1958
https://www.youtube.com/watch?v=OrNBEhzjg8I&fea
ture=youtu.be
– Bihevioralna teorija - privrženost se razvija sa
skrbnikom koji daje hranu i zadovoljava osnovne
psihološke potrebe
– Ipak: majmunčići birali žičanu majku samo kada su
bili gladni, a zatim bi se vratili „mekanoj” majci
H. F. Harlow i R. R. Zimmermann (1958). The Development of Affectional Responses in Infant Monkeys.
Proceedings of the American Philosophical Society. 102, 5, 501-509.
https://www.youtube.com/watch?v=OrNBEhzjg8I&feature=youtu.be
-
Mary Ainsworth (1913-1999)
Preuzeto sa: https://psychology.tcnj.edu/ainsworth/
Teorija privrženosti:
Temeljna ideja: djeca imaju potrebu razviti
blizak emocionalni odnos – privrženost
majci (ili drugom primarnom skrbniku)
- Sigurna privrženost se razvija ako je
skrbnik osjetljiv te dosljedno reagira na
potrebe djeteta
- Što ako skrbnik ne reagira na potrebe
djeteta?
-
Ainsworth, Bowlby – tipovi privrženosti
Sigurna privrženost Samopouzdana, prilagodljiva
Izbjegavajućaprivrženost
razvija se zbog iskustva neodgovarajuće inesenzitivne brige;
Pokazuju nesigurnost, izbjegavajuroditelje, dijete nije u stanju razmjenjivatiemocije s roditeljima, niti ih može koristitikao sigurnu bazu za istraživanje okoline
Anksiozna privrženost razviju djeca s nekonzistentnimroditeljskim odgovorima,nisu u dovoljnojmjeri zainteresirana za istraživanjeokoline.
Dezorganiziranaprivrženost
razviju djeca roditelja zlostavljača. Nemaju organiziran obrazac privrženosti, zbunjena su, ponašaju se kontradiktorno.
-
Kako mjeriti privrženost?
Eksperiment “Strange Situation” - Mary Ainsworth (Berk, 2003).
https://www.youtube.com/watch?v=QTsewNrHUHU
https://www.youtube.com/watch?v=QTsewNrHUHU
-
Prilika zaprivrženost
Kvalitetaskrbi
Karakteristikedjeteta
Obiteljskeprilike
Roditeljskoiskustvo
-
ZA KRAJ...
Kako svojim ponašanjem
možemo potaknuti
osjećaj sreće kod drugih, a i kod
samih sebe?
https://www.youtube.com/watch?v=oHv6vTKD6lg
https://www.youtube.com/watch?v=oHv6vTKD6lg
-
Korištena literatura
Oatley, K. i Jenkins, J. M. Razumijevanje emocija.
Tatalović-Vorkapić, S. (2013). Razvojna psihologija. Rani i predškolski odgoj i
obrazovanje. Rijeka: Učiteljski fakultet.
Oakley, L. (2004). Cognitive development. Routledge.
Brajković, L. (2017). Moralni razvoj. Predavanja za studente. Zagreb: Hrvatski studiji.
Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea.
Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija. Jasterbarsko: Naklada
Slap (poglavlje Kognitivni razvoj)
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog obrazovanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Hren, D. (2008). Utjecaj visokoškolskog obrazovanja na razvoj moralnog rasuđivanja osoba mlađe
odrasle dobi. Doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Reeve, J. (2009) Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
https://www.learning-
theories.org/doku.php?id=hr:learning_theories:social_development_theory
-
Literatura:
Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb:
Alinea.
Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998). Dječja
psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap (poglavlje Kognitivni
razvoj)
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog obrazovanja.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Reeve, J. (2009) Razumijevanje motivacije i emocija.
Jastrebarsko: Naklada Slap.