Petar Lubina, OFM

BOGORODICI DJEVICI

Petar Lubina, OFM

BOGORODICI DJEVICIKNJIÆNICA ”MARIJE” - KNJIGA 49

Nakladnik:FranjevaËka provincija Presv. Otkupitelja

Odgovara:Petar Lubina,urednik lista ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split

Slog i obrada:Kamenko JoliÊ

Tisak:”Dalmacija-papir” - Split

Naklada:1000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikacijiSveuËiliπna knjiænica u Splitu

UDK

LUBINA, Petar

ISBN

Petar Lubina, OFM

BOGORODICI DJEVICIIZABRANE MARIJANSKE MOLITVE I. TISUΔLJEΔA

Split, 2005.

2

Predgovor

Otkako sam g. 1982. imenovan urednikomkatoliËkoga mjeseËnika „Marija“, nastojaosam u svakom broju objaviti po jednu marija-nsku molitvu. Bili su to plodovi uma velikanaduha, svetaca, crkvenih otaca i bogoslovaca.VeÊinom sam ih nalazio na stranicama inoze-mnih izdanja marijanskih knjiga, zbirki i Ëas-opisa. Te molitve Ëitatelji su rado prihvaÊali i poticalime da ih nastavim objavljivati. Neki su æeljelida ih objedinim u posebnoj knjiæici. S tim samoklijevao, jer sam znao, da je zbirka koja jenastajala samo neznatan dio marijanskogamolitvenog blaga Crkve. Nastavio sam skupl-jati molitvene izraze hvale i slave nebeskojMajci, posebno one za koje sam dræao da ÊepomoÊi naπem puËanstvu osnaæiti svoju lju-bav i odanost prema Majci Gospodinovoj. U poËetku sam mislio sve marijanske molitveobjaviti u jednoj knjizi. Nakon viπegodiπnjegprikupljanja zbirka je postala tako obilna, dasam uvidio kako bi za jednu knjigu bila prev-elika. U ovoj knjizi donosim tako marijanskemolitve iz prvog tisuÊljeÊa krπÊanstva. Raspo-redio sam ih vremenskim slijedom, onako ka-ko su nastajale iz pera svojih tvoraca.BuduÊi da veÊ postoje antologije svjetske i hr-vatske marijanske lirike, u zbirku nisam uvr-stio pjesniËka dostignuÊa pjesnika koji su seusput bavili marijanskom tematikom. Æeliosam objaviti one manje poznate ili gotovo ne-poznate molitve, koje joπ nisu ugledale svjetlodana pod hrvatskim nebom. VeÊinu tekstova morao sam prevesti, uglav-nom s talijanskoga. BuduÊi da nisam ni pje-snik niti jezikoslovac, da bih mogao izraziti

5

svu svjeæinu i dubinu izvornika, ne znaËi dasam uvijek pogodio pravi hrvatski izriËaj. Usvakom sluËaju, nastojao sam ne iznevjeritimisao njihovih tvoraca koji su æivjeli u davnojproπlosti i njegovali ukrasni govor. Svjestansam tako da i ovo djelo ima svojih nedostata-ka. Poneke sam molitve mogao bolje i savrπe-nije pretoËiti na jezik nam hrvatski ili pak datiopseæniji uvid u povijesne i vjerske prilike ukojima su nastajale. U svemu me pak vodilaljubav prema Isusu i njegovoj majci Mariji, kaoi æelja da i hrvatski vjernici osjete dio ljepotebogate crkvene baπtine. Pa ako sam u tomubar donekle uspio, onda moj trud nije bio uza-ludan. Neznatna ”sluæbenica Gospodnja” (Lk 1, 38) idanas je u sluæbi Kristova djela, KÊi Sionska iu naπe dane sabire rasprπenu djecu Boæju. BitÊe mi drago ako ova zbirka posluæi kao malaπkola molitve i duhovna hrana krπÊanima unarodu Hrvata koji u svojoj „Najvjernijoj Odv-jetnici“ prepoznaje i „PoËetak boljega svijeta“te u priloæenim molitvama nae nadahnuÊaza svoje sretnije i blagoslovljenije sutra.Stoga, poπtovani Ëitatelju, uzmi i Ëitaj! Ili, boljereËeno, uzmi i moli! Ovu knjigu ne moæeπ Ëitatina duπak. Zaviri u nju bar jednom na dan. Aonda se zaustavi i moli, razmiπljaj o proËi-tanome i moli svojim rijeËima. Moli onako kakote Duh nadahne, moli srcem.

Fra Petar Lubina

U Splitu, o 150. obljetnici dogmeBezgreπnog ZaËeÊa Marijina

Uvod

”U tisuÊu te gledam slikâO, Marijo, sav oËaran,Al’ nikom izraz tvoga likaKo mojoj duπi nije znan.”(Novalis [Friedrich von Hardenberg], Werkeund Briefe, izd. V. A. Kelletat, München1962., 102., preveo G. Krklec)

Zbirka molitava bl. Djevici Mariji koju dræiπ urukama plod je viπestoljetnoga molitvenog is-kustva sveopÊe Crkve. Izrasla je iz srca kojevjeruje, usklik je zahvale i hvale te vapaj utjeskobi. Ove molitve zajedno s Majkom Go-spodinovom veliËaju Boga za sve πto je uËinioza svoj narod, πto je uËinio za svoju „neznat-nu sluæbenicu“ (Lk 1, 48) i za ono πto je ponjoj uËinio i Ëini za krπÊane svih vremena. Te molitve nastajale su tijekom duge povijestiCrkve i krπÊanstva. Zanosi su uma i srca kojibiranim rijeËima veliËaju ulogu Majke Gos-podinove u povijesti spasenja, a sadræe izrazepoboænosti koji je na pjesniËki naËin veliËajuzbog njezina bogomajËinstva. Sva GospinaveliËina dolazi od Isusa Krista, Sina Boæjegai Sina ËovjeËjega. Svojim pristankom ona jeomoguÊila Kristu da postane Ëovjekom, danas po tajni svoga utjelovljenja, smrti i uskr-snuÊa, oslobodi od grijeha i privede u zajed-niπtvo s Bogom. Zbog toga su i marijanskemolitve u konaËnici molitve Bogu, one veliËa-ju Boga zbog djela otkupljenja. Od davnina vjerniËki je vapaj presvetoj Bogo-rodici hranio krπÊanske duπe, a bivao je jaËii glasniji kako su se mijenjale æivotne radostii tjeskobe. Tijekom stoljeÊa krπÊani zazivajuMajku Gospodinovu, povjeravaju joj sebe, sv-

6 7

oju æivotnu sudbinu, sudbinu svoje obitelji idomovine. Njoj se obraÊaju neznatni i uËeni,bogati i siromasi, oni koji vjeruju i oni kojitraæe.

Moliti s Marijom Prva zajednica krπÊana sastaje se na molitvuu iπËekivanju Duha Svetoga. Kako izvjeπÊujuDjela Apostolska, u prvoj zajednici prisutnaje i Isusova Majka (Dj 1,14). Na poËetku svogputa s Bogom, ona je osjetila silu Duha Boæ-jega. Zdruæena s uËenicima moli za njegov po-novni dolazak. I po Marijinoj molitvi preobra-æava Duh uskrsnuloga Krista plaπljive uËeni-ke u neustraπive svjedoke vjere. Majka Isuso-va moli s apostolima i uËenicima, sjedinjujese u molitvi s prvom Crkvom, ali i s Crkvomsvih vremena i svih krajeva. Marija moli i uhrvatskoj Crkvi i s Crkvom u Hrvata za dola-zak kraljevstva Boæjega, za pobjedu pravde imira, za slogu i jedinstvo dragog joj puka.Majka Isusova uzor je æene moliteljice. Na sv-adbi u Kani povjerava svome Sinu konkretnupotrebu mlade obitelji. Svjestan svoga mesi-janskog poslanja, Isus utvruje njezinuzadaÊu vjernice. Kako onda u Kani, tako i da-nas u Crkvi Majka Isusova povjerava svomeSinu potrebe njegovih sljedbenika koji su iz-loæeni svakodnevnim patnjama i potrebama.Time ona pokazuje svoju zauzetost za nas inaπe konkretne molbe. I danas tako svimanama poruËuje: „©to vam god rekne, uËinite!“(Iv 2, 5). U Duhu Svetomu, koji nas u molitvi sjedinju-je s Kristom, naπa je molitva u zajednici vjer-nika povezana s molitvom Majke Isusove.Ona je „savrπena moliteljica“. Svojim odgov-orom na Boæji poziv, svojim pristankom dabude Majka Sina Boæjega ona je omoguÊila,da, prema Boæjem planu, budu usliπane æelje

njezina Sina (Otkupiteljeva Majka, 13). Mari-jin odgovor na Boæji poziv prva je i prava krπ-Êanska molitva. U Majci Gospodinovoj sjedinjuju se vjera imolitva. Ona je blaæena, jer je povjerovala,pralik je svih onih koji vjeruju i s pouzdan-jem mole. To se veÊ nasluÊuje u Elizabetinojpohvali: „Blago tebi πto si povjerovala, da Êese ispuniti πto ti je reËeno od Gospodina” (Lk1, 45). Vjerovati znaËi otvoriti se Boæjoj, Isu-sovoj rijeËi, tu rijeË prihvatiti, u nju se pouz-dati i po njoj æivjeti. Ili, kako je to zapisano uEvanelju po Luki: oni koji vjeruju to su „onikoji Ëuju rijeË, i Ëuvaju je u dobru i plemeni-tu srcu i rode rod zbog ustrajnosti“ (Lk 8,15). Prema svetopisamskim svjedoËanstvima, toje Ëinila i Majka Isusova. Zbog toga Isus pri-hvaÊa hvalu æene iz puka: „Blago utrobi kojate nosila i prsima koje si sisao“ (Lk 11, 27)kad pokazuje u Ëemu je pravo blaæenstvo:„VeÊma blago onima koji sluπaju rijeË Boæju idræe je“ (Lk 11, 28). Prema tim svjedoËanstvi-ma, Marija je poloæila ispit vjere, pokazala sekao vjerna uËenica Kristova, ona koja sluπaBoæju RijeË i provodi je u æivot: „Evo sluæbe-nice Gospodnje, neka mi bude po rijeËi tvo-joj“ (Lk 1, 38).

Moliti Mariju?Molitva Majci Gospodinovoj od davnina je sa-stavni dio krπÊanske molitve. U bogoslovs-kim krugovima, posebno onima koji su osje-tljivi za jedinstvo krπÊana, postoje razmimo-laæenja o tomu smijemo li se u molitvi izrav-no obraÊati Majci Isusovoj. Prema njihovumiπljenju, krπÊanska molitva upuÊuje se naj-prije Bogu, izvoru svega dobra, jedinomu kojije dostajan hvale, slave i blagoslova. Ta moli-tva upravlja se Bogu po Isusu Kristu u Duhu

8 9

Svetomu. Majka Isusova ljudsko je stvorenje,jedna od nas, i molitva njoj ne bi bila sve-topisamski utemeljena, ni bogoslovski obra-zloæena. Da taj stav ne odgovara predaji Crkve i isku-stvu vjernika, svjedoËi i ova zbirka, koja vrvimolitvama Mariji, zapravo je puna pohvalaBogu zbog Majke Isusove. Ona je donijelasvijetu Otkupitelja, u svoje krilo prihvatilaOnoga kojega sav svemir ne moæe obuhvatiti.Duhom je ispunjena i ”milosti puna”, od Bo-ga odabrana, voljena i zamilovana. Hvala njojupravljena zapravo je molitva i hvala BoguStvoritelju, Otkupitelju i Posvetitelju. Dakle,nema mjesta bojazni da bi molitva Majci Go-spodinovoj mogla potisnuti molitvu koju up-ravljamo Bogu po Isusu Kristu u Duhu Sve-tomu. Tijekom povijesti, Boæji miljenici, bo-gati u iskustvu Boga, njegovali su istinskupoboænost prema bl. Djevici Mariji. Molitvanjoj i njima je pomogla da joπ snaænije doæivesvoje zajedniπtvo s Bogom. Malobrojna novozavjetna svjedoËanstva isti-Ëu izvanrednu ulogu Majke Gospodinove udjelu spasenja. Pri navjeπtenju Aneo Gospo-dnji kliËe joj: „Raduj se, milosti puna… naπlasi milost kod Boga“ (Lk 1, 28-35). Marija jeBoæja miljenica, njegova odabranica. Zaslu-æuje posebnu pozornost, koja se oËituje i uprvotnoj zajednici koje vjera je izraæena u Eli-zabetinim rijeËima: „Blagoslovljena si ti me-u æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!Odakle mi da majka Gospodina moga dolazik meni? ... Blago onoj koja povjerova da Êe seispuniti ono πto joj je reËeno od Gospodina“(Lk 1, 42-45). Elizabetinu klicanju pridruæu-je se i æena iz puka koja, zadivljena Isusovimdjelima, kliËe: „Blago utrobi koja te nosila iprsima koje si sisao!“ (Lk 11, 27). Ti izrazihvale izvlaËe Majku Gospodinovu iz njezine

skrivenosti. Pohvale Majci proizlaze iz hvaleupuÊene Sinu. Te evaneoske rijeËi potvru-ju da se hvala Majci Isusovoj pretvara u hva-lu Bogu. Po Mariji se veliËa Bog i djelo koje jeu njoj izveo.Govor o bl. Djevici Mariji tijekom stoljeÊa na-preduje i usavrπava se te ona vjerniËkom pu-ku postaje sve bliæa. U njoj vjernik prepozna-je ne samo Majku Gospodinovu i Vazdadje-vicu nego i svoju dobru Majku, vjernu Pomo-Ênicu, moÊnu Zagovornicu, Majku milosr-a... U vjerniËkoj zajednici nastaju tako razli-Ëiti molitveni oblici, dulji i kraÊi, obilniji i sa-æetiji, viπe ili manje slatkorjeËivi... TijekomstoljeÊa postali su svojinom opÊe Crkve. Uπlisu u molitvene zbirke, bogosluæne knjige imolitvene priruËnike. Kako su poËeli stvaratinove molitvene obrasce u ranomu srednjemvijeku crkveni pisci i bogoslovci, tako su nas-tavili i toliki drugi tijekom povijesti, sve donaπih dana u kojima papa Ivan Pavao II. za-divljuje svijet svojim posvetnicama. Tako Cr-kva danas posjeduje veliko marijansko moli-tveno blago, od kojega Êete dio naÊi i u ovojknjizi.

U tisuÊu slikaIz ove zbirke molitava izranja bl. Djevica Mar-ija prikazana u stotinu slika i boja. Poputcitiranog Novalisa, velikani uma i duha po-kuπali su ocrtati njezinu osobu i ulogu u po-vijesti spasenja, pribliæiti vjernicima lik onekoja je remek-djelo Boæje milosti, zalog nje-gove ljubavi prema svemu stvorenju. Marijinlik toliko je bogat da ga je rijeËima gotovo ne-moguÊe izreÊi. I ovdje se obistinjuje ona poz-nata izreka: „Viπe od rijeËi, kaæe pjesma.“ Molitve u ovoj zbirci plod su vjere i poboænos-ti. Nastajale su iz vjerniËkog iskustva, rasle izvjere naroda Boæjega. Izraz su onoga πto je

10 11

vjerovala i molila zajednica Isusovih sljedbe-nika, iskaz poπtovanja prema Majci Gospodi-novoj. To su ushiti duha i srca koji su nasta-jali u dugoj predaji i vjerniËkom iskustvukrπÊana svih vremena. Ponekad su to kratkizazivi za pomoÊ, zanosi divljenja pri razmi-πljanju o Boæjem otajstvu i njegovoj brizi zaËovjeka. Drugi put to su dijelovi homilije iligovora crkvenog oca ili pisca, koji nisu æalilitruda da dokaæu stvarnost Kristova Ëovjeπ-tva, istinitost njegove ljudske naravi. Ponekad su to prigodne molitve, nastajale uzblagdane Majke Gospodinove, uz dogaajevezane uz otajstvo Isusa Krista i njegovo dje-lo otkupljenja. Ako je crkveni otac pohvaluBogorodici uklopio u svoj govor, znak je to dasu ti obrasci bili u uporabi meu krπÊanskimpukom onoga vremena. Govornik se izraæa-vao slikovitim jezikom. Traæio je svetopisam-ske slike i osobe kako bi svojim sluπateljimaπto bolje predoËio lik Bogorodice Djevice. Up-otrebljavao je vrsne slike iz æivota ili iz priro-de da bi na slikovit naËin orisao njezinu izva-nrednost. Sve molitve ove zbirke potjeËu iz vremena joπuvijek nepodijeljene Crkve. U njima dolazi doizraæaja bogatstvo izriËaja, ukrasni, kiÊenigovor. Tu je raskoπnost istoËnjaËkog iskazakao i trijeznost krπÊanskog Zapada. KrπÊan-ski Istok uvijek je novim izrazima hvalio Bo-gorodicu. Upotrebljavao je nebrojene uspore-dbe kojima predoËuje Majku Gospodinovu injezinu ulogu u povijesti spasenja. Upravo jeIstoËna Crkva bogata u svojim izraæajima po-boænosti u svojim liturgijskim oblicima, ras-koπna u svojim molitvama. Jedna je od glavnih tema molitava iz prvog ti-suÊljeÊa otajstvo utjelovljenja Sina Boæjega. Itu se vidi kristocentriËnost marijanske moli-tve, njezina usredotoËenost na Krista. Djevi-

ca iz Nazareta omoguÊila je utjelovljenje SinaBoæjega i dokaz je Kristova Ëovjeπtva. Stvar-nost njegova roenja bila je vaæna da se utvr-di istina o Kristu, Sinu Boæjemu i Sinu Ëovje-Ëjem, stvarnost njegove ljudske naravi, isti-nitost njegove muke, smrti i uskrsnuÊa.

Majka æivotaDivne su slike i usporedbe kojima je nazvanaMajka Isusova. Te molitve pune su svetopisa-mskih likova i slika koji oznaËuju bl. DjevicuMariju i njezinu ulogu u Crkvi. Usporeenaje Marija tako s Jakovljevim ljestvama kojeod zemlje seæu do vrha neba. Ona povezujenebesku i zemaljsku stvarnost, put je spase-nja i uspon prema nebu. Ljestve niz koje seBog spustio na zemlju, most koji sa zemljevodi u nebo. ©tap Aaronov, mladica iz Jiπa-jeva panja, goruÊi grm, drvo æivota, svijetlioblak, æezlo Davidovo, peËat Staroga i Novo-ga zavjeta, πkrinja svetosti, zlatno runo kojesadræi Krista, manu nebesku. Majka Isusova πator je Sveviπnjega, pismoOËevo, loænica Velikoga kralja, æivi hram,prebivaliπte RijeËi, πkrinja Duhom pozlaÊena,alabastar svetog pomazanja, zlatna posudaza nebesku manu. Ona je zdenac æive vode,vrelo æivota, nikad presahli studenac, æezloRijeËi Boæje, baklja neugasiva. Njiva je Gos-podinova koja raa vrsnim plodovima. Glinaje lonËareva, svijeÊnjak koji dræi svjetiljku Ri-jeËi. Bog je zavolio njezinu ljepotu koja izvireiz nutrine njezina biÊa. Rese je uzdræljivost,blagost, strpljivost, gostoljubivost, nevinost,revnost, bogobojaznost, ljubav, nada, suÊut idobrohotnost. Marija je radost prorokâ, veselje anelâ, kru-na djevicâ. Svjetlo je svim stvorenjima, lukabrodolomcima, zaklon osvjeæenja, mjesto po-Ëinka, utoËiπte æivota. Izvor je æivota svim

12 13

smrtnicima, uskrsnuÊe Adamovo, otkupljen-je Evino. LijeËi Evinu bol, briπe suze æalos-nih, tjeπi nevoljne, oslobaa zarobljene, mli-jekom milosra hrani gladne, lutalice privodina put æivota. Stablo je ploda besmrtnoga,cvijet ljepote uskrsnuÊa, zora dana koji nepoznaje zalaska, litica æivota iz koje izvire vo-da besmrtnosti, kupka Ëiste misli, Ëaπa rado-sti, rosna dolina, rijeka mira i milosti. Izvor je neiscrpna veselja, zajedniËka radostotkupljenih. Nada je zemlje, temelj preporo-da, ures stoljeÊâ. Moliteljica prava po kojojsmo upoznali Gospodina naπega Isusa Kris-ta. Radionica Boæjeg spasenja, vrata raja,majka Dobrog Pastira, kuÊa duhovnih ovaca,riznica blagoslova, uzrok radosti Ëitavomusvijetu. Ljubavlju sudjeluje da se Crkvi rodenovi vjernici.Usporedbe i slike kojima je predoËena MajkaGospodinova prisutne su ne samo u prvomtisuÊljeÊu krπÊanstva. Molitelji srednjega vi-jeka i novoga doba Ëesto seæu za svetopisam-skim slikama kako bi opisali jedinstvenostSluæbenice Gospodnje. Zaokupljeni proble-mom smrti i suda, svjesni osobne greπnosti,srednjovjekovni stvaraoci upravljaju æarkemolitve Majci Gospodinovoj da zagovara zanjih „sada i na Ëasu smrti“. Na taj naËinprenose naglasak sa zajedniËkoga na pojedi-naËno. Suvremena marijanska molitva viπeje osobna negoli zajedniËka, ali to ne znaËi daje izgubila na svojoj svjeæini i aktualnosti. Otomu viπe u drugom svesku izabranih mari-janskih molitava.

Hvalospjev MARIJIN(I. st.)

RijeËi su to od svetopisamskih dijelova, a nadah-nute hvalospjevom Samuelove majke Ane. Evan-elist Luka naπao ih je u prvoj krπÊanskoj zajed-nici u Jeruzalemu i stavio u usta bl. Djevici Mariji.

VeliËaVeliËa * duπa moja Gospodina

i klikÊe duh moj * u Bogu mome Spasitelju,

πto pogleda na neznatnost sluæbenice svoje:* odsad Êe me, evo, svi naraπtaji zvatiblaæenom.

Jer velika mi djela uËini Svesilni, * sveto jeIme Njegovo.

Od koljena do koljena dobrota je Njegova *nad onima πto se njega boje.

Iskaza snagu miπice svoje * rasprπi oholiceumiπljene.

Silne zbaci s prijestolja, * a uzvisi neznatne.

Gladne napuni dobrima, * a bogate otpustiprazne.

Prihvati Izraela, slugu svoga, * kako obeÊaocima naπim:

spomenuti se dobrote svoje * prema Abra-hamu i potomstvu njegovu dovijeka.

(Lk 1, 46-55)

14 15

NAJSTARIJA MOLITVA GOSPI

(III. st.)

Pronaena je poËetkom XX. st. u pijesku u Egiptu,zapisana grËkim jezikom na papirusu iz III. st. ipribavljena g. 1917. za John Rylands Library uMunchesteru, gdje se i danas Ëuva.

Pod tvoju obranuPod tvoju se obranu utjeËemo, sveta Bogorodice, ne odbij nam molbe u potrebama naπim,nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi,Djevice slavna i blagoslovljena.

(Egipatski papirus, br. 4470; Horologion, Roma 1937.,231-232)

DREVNA MOLITVA GOSPI

(III. ili IV. st.)

Pronaena u Egiptu, upisana na terakoti. PotjeËeiz III. ili IV. st., a nadahnjuje se na Anelovu poz-dravu Mariji.

Ti nadilaziπ svaku hvaluO Djevice bezgreπna, Majko Boæja, puna milosti, onaj kojega si ti rodila, Emanuel, plod je tvoje utrobe. U svome materinstvu ti si hranila sve ljude. Zasluæujeπ svaku hvalu i slavu.Pozdravljam te, Majko Boæja, radosti anelâ, jer ti nadvisujeπ u punini ono πto su o tebi rekli proroci.Gospodin je s tobom: ti si dala æivot Spasitelju svijeta.

16 17

Grgur »UDOTVORAC

(†oko 270.)

Roen oko 213. godine. UËenik Origenov, biskupu Neocezareji (danas Niksav na Crnom moru).SaËuvani mu brojni spisi. Od njega je i navodnaprva krπÊanska autobiografija.

Ti, odsjaju SvjetlaTi, odsjaju svjetlau carstvu Duha,u tebi se proslavlja Otackoji nema poËetkai kojega te sila osjenila.

U tebi se proslavlja Sinkoga si u svome tijelu nosila.

U tebi se Ëasti Duh Svetikoji je u tvome tijelu proizveoroenje velikoga Kralja.

Po tebi, preblaæena,svijet spoznajeu biti jedno, presveto Trojstvo.

(M. Crvenka, Schönste Mariengebete, Neuffen 1999., 6.)

Sv. Atanazije ALEKSANDRIJSKI

(†373.)

Roen oko g. 295. u Aleksandriji (Egipat) gdje je iumro. Patrijarh, crkveni nauËitelj, prozvan ”Veli-ki”. Protjeravan zbog pravovjerja. Branitelj Mariji-na djeviËanstva. ”Theotokos” spominje 12 puta.

Tvoja slava nadvisuje stvorenoO, Djevice, tvoja slava nadvisuje sve stvorene stvari.©to se moæe usporediti s tvojom plemenitoπÊu, o Majko Boga RijeËi?

S Ëime Êu te usporediti, o Djevice, u svemu stvarlaËkom djelu?Uzviπeni su aneli Boæji i arkaneli, a koliko ih ti tek nadvisujeπ, o Marijo?

Aneli i arkaneli sluæe sa strahopoπtovanjem Onome koji prebiva u tvojoj utrobi, i ne usuuju se govoriti; ti, naprotiv, s Njime govoriπ slobodno!

Kaæemo kako su kerubi uzviπeni, a ti si uzviπenija od njih: kerubi podræavaju prijestolje Boæje, a ti podræavaπ samoga Boga u svojim rukama.

Serafi su nazoËni pred Bogom, a ti si nazoËnija od njih: serafi pokrivaju lice svojim krilima jer ne mogu gledati savrπenu slavu, a ti ne samo da promatraπ lice Njegovo nego ga milujeπ i dojiπ Njegova sveta usta.

(Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 22)

18 19

Sv. Efrem SIRIJSKI

(†373.)

–akon, crkveni nauËitelj i jedan od najveÊih pjes-nika Sirijske Crkve. Roen oko g. 306. u Nisibi.Djelovao u svojoj domovini i Edessi, gdje je osno-vao bogosloviju. Napisao prvu Gospinu tuæaljku.

Zazivajmo je blaæenomDoite, zazivajmo blaæenom Mariju, onu siroticu koja postade bogatom zbog Sina Kraljeva!

Veliko je njezino blaæenstvo, udvostruËen je njezin spomen te je svi narodi hvale.

Marija reËe: ”Blaæenom Êe me zvati svi naraπtaji zbog Onoga kojega sam rodila!”

I ja Êu je zvati blaæenom jer me je pozvala, a i to je znak ljubavi, o izabrani.

Uistinu je blaæena ona koja je bila izabrana da postane Majkom roditelja svega, i dala je da doji mlijeko uzdræavatelj svega:blagoslovljen Onaj koji je boravio u njoj kao osloboditelj svega i sviju!

Blaæena ona koja je bila za svijet izvor koji je izlio sva kolika dobra: iz nje je izbilo svjetlo za sva stvorenja, nju neka zazivaju blaæenom svi naraπtaji!

(Madre di Dio, 2/1980., 13)

Himan MarijiZdravo, pjesmo kerubâ i hvalo anelâ.Zdravo, mire i radosti roda ljudskoga.Zdravo, vrte uæitaka; zdravo, drvo æivota.

Zdravo, obrano vjernika i luko brodolomaca.

Zdravo, opozive Adamov; zdravo, otkupe Evin.

Zdravo, vrelo milosti i besmrtnosti.

Zdravo, hrame presveti; zdravo, prijestolje Gospodinovo.

Zdravo, o Ëista, koja si zgnjeËila glavu zmajevu strovaljujuÊi ga u ponor.

Zdravo, utjeho æalosnih; zdravo otkupe prokletstva.

Zdravo, Majko Krista, Sina Boga æivoga, kojemu doliËi slava, Ëast, klanjanje i hvala, sada i u vijeke i na svakom mjestu.Amen i uvijeke!

(Maria Ausiliatrice, Torino, 1/1999., 23; Lodi allaMadonna, EP, Roma 1979., 28)

20 21

Presveta BogorodicePresveta Bogorodice, milosti puna, moja Gospodarice!

Ti si neizmjerno more milosti i blagoslova!

Ti si djeliteljica svih milosti i darova.

Ti si po Presvetom Trojstvu naπa Gospodarica,po Duhu Tjeπitelju naπa utjeha,po Kristu posredniku naπa posrednica.

Ti si otrla sve suze s lica Zemlje.

Ti si ispunila stvorenja bogatim darovima.

Ti si pripravila nebesku radost.

Nas zemaljske ti si spasila.

Neokaljana, mi vjerujemo da nam sva Ëast, slava i svetost dolaze po tebi i da Êe nam po tebi uvijek dolaziti.

U tebi, punoj milosti, raduje se sve stvorenje.

Grgur NISENSKI

(IV. st.)

Bazilijev brat, biskup i crkveni nauËitelj. Od g.371. biskup u Nissi, a g. 380. postaje metropolitSebaste. Borac protiv arijevstva koje je nijekaloKristovo boæanstvo, plodan pisac djela u obranukrπÊanske vjere.

Zdravo, milosti punaAneo doe k Mariji i reËe: ”Zdravo, milosti puna!” Odmah uzdiæe sluæbenicu i postupa s njome kao s gospoom, jer je postala Majkom Gospodinovom.

Zdravo, milosti puna!Tvoja pramajka Eva, ne sluπajuÊi, bila je osuena roditi sinove bola.Meutim, tebe je pozvao da se radujeπ.Ona je rodila Kaina i s njime zavist i smrt.Ti, naprotiv, raaπ Sina koji je za sve vrelo æivota nepokvarljiva.

Zdravo, dakle, i raduj se!Zdravo, zgaæena je zmijina glava.Zdravo, milosti puna!Jer prokletstvo ima kraj, pokvarenost je razrijeπena, æalost je prestala, radost je procvala, ostvario se radosni navjeπtaj prorokâ. Duh Sveti prethodno te je najavio govoreÊi preko Izaijinih usta: ”Evo, djevica Êe zaËeti i roditi sina” (Iz 7, 14).Ti si ta djevica.

Zdravo, dakle, puna milosti! Svidjela si se Onome koji te stvorio... Svidjela si se Onome koji uæiva u ljepotama duπa; naπla si zaruËnika koji Ëuva

22 23

i ne oskvrnjuje tvoga djeviËanstva; naπla si zaruËnika koji je, iz velike ljubavi, htio postati tvoje dijete.

Gospodin je s tobom!U tebi je i na svakom mjestu, s tobom je i od tebe... Sin u krilu OËevu, Jedinoroeni u tvojoj utrobi, Gospodin, na naËin koji On sam zna, sav u svima i sav u tebi!

Blagoslovljena si ti meu svim æenama!Jer si uzor svim djevicama,jer si bila dostojna ugostiti Gospodina,jer si prigrlila Onoga koji je toliko velik,da ga nijedna stvar na svijetu ne bi mogla obuhvatiti,primila si Onoga koji sve ispunja sobom,jer si postala mjesto na kojemu se ostvaruje spasenje,jer si bila kola koja su uvela Kralja u æivot,jer si se pokazala kao blago, kao duhovni biser.Blagoslovljena ti meu æenama!

(Iz Homilije o Navjeπtenju, PG, 62, 765-766; Lodi allaMadonna, EP, Roma 1979., 24-26)

Sv. Δiril JERUZALEMSKI

(315. - 387.)

Rodom Jeruzalemac, biskup u rodnom gradu icrkveni nauËitelj. Branitelj Kristova boæanstvaprotiv arijevstva, zbog Ëega je bio oklevetan iprognan (16 godina) u Tarz. Gorljiv duπobriænik ivrstan kateheta.

Zdravo, Marijo, Majko BoæjaZdravo, Marijo, Majko Boæja,©tovano i ËaπÊeno blago svega svijeta,svjetlo koje se nikad ne gasi,od tebe je roeno Sunce pravde.

Zdravo, Marijo,prebivaliπte Onoga,kojega nikakvo mjesto ne moæe sadræavati,uËinila si da raste klas, koji neÊe nikad usahnuti.

Po tebi su pastiri slavili Boga.

Po tebi je, u Evanelju,blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje.

Po tebi je Trojstvo proslavljeno.

Po tebi se raduju nebesa.

Po tebi je sav svijet napokon upoznao Istinu.

Po tebi je jedini Sin Boæji uËinioda se Njegovo svjetlo zablista nad onima,koji bijahu u tami i sjeni smrtnoj.

Kako Êemo dostojno pjevati o tvojoj slavi,o Majko Boæja, kako Êemo slaviti tebe, po kojoj se sva zemlja probudila oda sna!

24 25

Zdravo, Marijo, Bogorodice! Zdravo, Marijo, Bogorodice, zbog koje proroci prorokovahu, pastiri pjevahu s anelima hvale Bogu izgovarajuÊi onaj ustreptali himan: Slava na visini Bogu, a na zemlji mir ljudima dobre volje.

Zdravo, Marijo, Bogorodice, zbog koje aneli pjevaju u zborovima,arkaneli se vesele pjevajuÊi veliËanstvene himne.

Zdravo, Marijo, Bogorodice, zbog koje se mudraci klanjaju, voeni sjajnom zvijezdom.

Zdravo, Marijo, Bogorodice, zbog koje su dvanaestorica apostola izabrani ukras.

Zdravo, Marijo, Bogorodice, zbog koje se Ivan, veÊ u utrobi majËinoj, veselio i poklonio obasjan trajnom svjetloπÊu.

Zdravo, Marijo, Bogorodice, po kojoj doe milost o kojoj govori Apostol:”Ukaza se milost Boæja svim ljudima.”Zdravo, Marijo, Bogorodice, po kojoj doe prava svjetlost, Gospodin naπ Isus Krist, koji je rekao u Evanelju: ”Ja sam svjetlo svijeta!”

Zdravo, Marijo, Bogorodice, po kojoj svijetli svjetlo onima koji sjede u tminama i sjeni smrtnoj.

(Marija, 3/1963., 92)

Sv. Ambrozije MILANSKI

(†397.)

Biskup i crkveni nauËitelj. Roen oko g. 339. uTrijeru. Nakon oËeve smrti æivi u Rimu. Kaopravnik u Milanu, gdje ga kao katekumena g.374. biraju za biskupa. Ostavio brojne spise.

Vrata velikoga KraljaO, slavna meu djevicama, najviπa meu zvijezdama!

U svome krilu nosiπ malahna, Onoga koji je tvoj Stvoritelj.

©to nam nesretna Eva oduze, ti nam vraÊaπ svojim svetim Plodom.

Ti otvaraπ vrata raja da u nj mogu uÊi ubogari.

Ti si Vrata velikoga Kralja i sjajna kuÊa svjetlosti.

Okupljeni narodi, dajte hvalu Bogu radi æivota koji nam darova po Djevici!

26 27

Sv. Epifanije SALAMINSKI

(†403.)

Roen oko g. 315. u Palestini, monah u Egiptu iod g. 368. biskup u Salamini na Cipru. Prvi govorio Marijinu zemaljskom zavrπetku. Nazivaju ga”nauËiteljem marijanskog πtovanja”.

Sjajni oblaËeO, blaæena Djevice, nebo, hrame i prijestolje boæanstva: Ti posjedujeπ Krista, ono sunce πto sja na nebu i nad zemljom.

Sjajni oblaËe, koji si, poput munje, s neba spustio samoga Krista da obasja svijet.

OblaËe nebeski, koji si uËinio da s neba sie u svijet grmljavina Duha Svetoga, skrivena u tebi;koji si uËinio da se rosa Duha Svetogaspusti na zemlju, te proizvede bujni plod vjere.

Sv. Jeronim STRIDONSKI

(347. - 420.)

Crkveni nauËitelj, govornik, filolog, prevoditelj Sv.pisma na latinski (Vulgata). Roen u Stridonu(Dalmacija), uËio u Rimu, tajnik pape Damaza I.,povukao se u Betlehem. Jedna od najznamenitijihliËnosti u Crkvi.

Mariji roda naπega”Neka te slave narodi, Boæe, svi narodi neka te slave.”

Rekli smo jednom i niste nas posluπali; ponavljamo vam da kliËete...

Zaπto to uporno govorimo?

”Zemlja je dala svoj urod.”

Zemlja: sveta Marija, koja potjeËe iz naπe zemlje i iz naπega roda...

Ta zemlja dala je svoj plod, nalazi u Sinu πto je izgubila u Edenu.

”Zemlja je dala svoj urod.”

Najprije je dala cvijet...

Cvijet je postao plod da ga blagujemo, da se njime hranimo...

Sin roen od Djevice,Gospodin od sluπkinje,Bog od Ëovjeka,Sin od Majke,plod od zemlje.

(Iz Traktata o psalmu LXVI., Lodi alla Madonna, EP,Roma 1979., 36)

28 29

Sv. Augustin

(354. - 430.)

Biskup i crkveni nauËitelj, propovjednik i jedan odnajvaænijih crkvenih otaca i pisaca. Roen uTagasti (Sjeverna Afrika). Stiæe g. 384. u Milano,sluπa Ambrozijeve propovijedi, obraÊa se i krsti.

Vjerom zaËela i rodilaTko si ti koja si tolikom vjerom zaËela i skoro Êeπ postati majkom?Kako si to zavrijedila? Onaj koji te stvorio, hoÊe li se od tebe roditi?Odakle ti dolazi toliko dobro?Ti si djevica, ti si sveta, uËinila si zavjet; ali ako je mnogo koliko si zasluæila, uistinu je mnogo viπe πto si primila! Kako si to zasluæila?U tebi se utjelovljuje Onaj koji te stvorio:oblikuje se u tebi preko Onoga zbog koga ti postojiπ, RijeË Boæja, kojom je bilo stvoreno nebo, zemlja i sve;RijeË, koja ne prestaje biti Bog, uzima u tebi ËovjeËju narav, postaje Ëovjekom...Kad bi zaËet, nae te djevicom;kad se rodi, ostavi te djevicom.»ini se neumjesnim da pitam Djevicu i na neki naËin ometam njezinu skromnost.Ali, iako se crveni, Djevica mi odgovara:”Pitaπ odakle mi dolazi toliko dobro?...Sluπaj pozdrav Anelovi vjeruj u spasenje koje dolazi iz moga krila.Vjeruj Onomu kojemu sam vjerovala.”

(Iz Govora 291, 6; PL, 38, 1319; Lodi alla Madonna,EP, Roma 1979., 50; Testi mariani del primo millennio,III. Padri e altri autori latini, Cità Nuova Editrice, Roma

1990.,375-376)

Pralik Majke CrkveVjeËna æeno,ti majko i djevice,ti si tijelom i duπom majka naπe glave i Spasitelja, majka svih udova Kristovih.

Svojom si ljubavlju sudjelovalau raanju vjernika u Crkvi.Ti si jedina meu æenama Majka i Djevica.

Majka i Djevica Kristova.Ti si sjaj i ljepota zemlje,o Djevice,ti si zauvijek slika svete Crkve.Po æeni smrt,po æeni æivot,po tebi, o Majko Boæja.

(M. Crvenka, Schönste Mariengebete, Neuffen 1999., 7)

30 31

Sv. Δiril ALEKSANDRIJSKI

(380. - 444.)

Aleksandrijski monah, zatim biskup i crkveninauËitelj. Branitelj Kristova boæanstva i Ëovjeπtvaprotiv arijevstva i nestorijanizma. Posebno seistaknuo g. 431. na Efeπkom saboru. Ostavio bro-jne spise i rasprave.

Pohvala Mariji BogorodiciPozdravljam te, Marijo, predragocjeno blago zemlje, pozdravljam te, Marijo, bezgreπna golubice;pozdravljam te, Marijo, svjetiljko neugasiva.Iz tebe se rodilo Sunce pravde.

Pozdravljam te, Marijo, mjesto Onoga koji je neobuhvatljiv, ti si prihvatila Jedinoroenoga Boga RijeË i bez oranja i sijanja uËinila si da izraste klas netrunjivi.

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, zbog koje proroci prorokovahu i pastiri pjevahu s anelima hvale BoguizgovarajuÊi onaj veliËanstveni himan:”Slava na visini Bogu,a na zemlji mir ljudima dobre volje” (Lk 2, 14).

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, zbog koje aneli pjevaju u zborovima,arkaneli se vesele pjevajuÊi veliËanstvene himne.

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, zbog koje se mudraci klanjaju, nakon πto ih je sjajna zvijezda dovela u πpilju.

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, zbog koje je bilo uzdignuto dostojanstvo dvanaestorice apostola.

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, zbog koje se Ivan, veÊ u utorbi majËinoj,

radovao i poklonio obasjan trajnom svjetloπÊu (usp. Lk 2, 41).

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, po kojoj u svijet ue milost o kojoj je Apostol glasno govorio: ”OËitova se milost Boæja u svoj spasiteljskojsnazi za sve ljude” (Tit 2, 11).

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, po kojoj na svijet doe pravo svjetlo,Gospodin naπ Isus Krist, koji je rekao u Evanelju: ”Ja sam svjetlo svijeta” (Iv 8, 12).

Pozdravljam te, Marijo Bogorodice, po kojoj je doπlo svjetlo onima koji sjeahu u tminama i sjeni smrtnoj.”Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku” (Iz 9, 1). I koju svjetlost, ako ne Gospodina naπega Isusa Krista,svjetlo istinito, ono koje obasjava svakog Ëovjeka koji dolazi na ovaj svijet?

Pozdravljam te, Marijo Majko Boæja, po kojoj Evanelje navjeπÊuje: ”Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje”(Iv 1, 29); po kojoj su bile crkve onih koji imaju pravu vjeru utemeljene u gradovima, selima i po otocima.

Pozdravljam te, Marijo Majko Boæja, po kojoj doe u svijet pobjednik smrti i ruπitelj pakla.

Pozdravljam te, Marijo Majko Boæja, po kojoj doe Onaj koji je uËinio prvostvaranje i popravio prekrπaj prvog Ëovjeka,Onaj koji je voa kraljevstva nebeskog.

(Iz Homilije XI., PG 77, 1030-1040; Testi mariani delprimo millennio, I. Padri e altri autori greci, Cità Nuova,

Roma 2001., 491-492)

32 33

Pozdrav Mariji BogorodiciPozdravljamo te, Bogorodice Marijo,divno blago Ëitavoga svijeta, bakljo neugasiva, kruno djeviËanstva, æezlo prave nauke, nerazorivi hrame, svetohraniπte Onomu kojega svijet ne moæe obuhvatiti, Majko i Djevice po kojoj je u svetim evaneljima nazvan blagoslovljenim onaj koji dolazi u ime Gospodnje (Mt 21, 9).

Zdravo, ti koja si u svom svetom djeviËanskom krilu obuhvatila Neizmjernog i Neobuhvatljivoga. Po tebi se slavi sveto Trojstvo i iskazujemo mu poklon;po tebi je slavljen predragocjeni kriæ i klanjaju mu se po svemu svijetu;po tebi se raduje nebo;po tebi se vesele aneli i arkaneli;po tebi bjeæe zli dusi;po tebi je s neba odstupio zavodnik avao;po tebi je stvorenje πto je palo uzeto u nebo;po tebi je svekoliko stvorenje,sapeto prije otrovima idola,dospjelo do spoznanja istine;po tebi se vjernicima ostvaruje sveto krπtenje;po tebi ulje radosti;po tebi su po svem svijetu zasnovane Crkve;po tebi se narodi vode pokori.

©to da dalje nabrajam?Po tebi jedinoroeni Sin Boæji, koji je Svjetlo zasja usred svih naroda ”koji su sjedili utminama i u sjeni smrtnoj” (Lk 1, 79),po tebi buduÊnost prorokovahu proroci;

po tebi su apostoli navijeπtali spasenje narodima;po tebi uskrsavaju mrtvi;po tebi vladaju kraljevi, po svetomu Trojstvu.

Koji bi ljudski glas mogao dostojno proslaviti neizrecivu veliËinu Marijinu? Ona je i majka i djevica zajedno. Divne li stvari! To me Ëudo zapanjuje. Tko je ikada Ëuo da bi sam graditelj zabranio boraviti u hramu πto ga On sagradi? Tko bi trpio sramotu poradi toga πto je vlastitu sluæavku uzeo za majku?

(Iz Homilije IV. u Efezu protiv Nestorija, PG 77, 992-996; Boæanski Ëasoslov, III, KS, Zagreb 1984., 1236)

34 35

Teodot ANCIRSKI

(†oko 446.)

Biskup u Anciri (Ankara) u Galaciji. Nestorijev pri-jatelj, a zatim protivnik na saboru u Efezu 431.,branitelj nauka o Marijinu boæanskom materinstvu.

Kiparica novog roenjaZapoËnimo boæanskim pozdravom nebeskoga graanina Gabrijela, govoreÊi:”Zdravo, milosti puna, Gospodin je s tobom!” (Lk 1, 27). S njime ponovimo: Zdravo, veselje naπe æueno! Zdravo, razdragano klicanje Crkava! Zdravo, ime koje nadahnjujeπ slatkoÊu! Zdravo, draæesno lice boæanski blistavo! Zdravo, sjeÊanje najËasnije! Zdravo, kopreno spasonosna i duhovna! Zdravo, majko sjaja nezalaznog, svjetlom ogrnuta! Zdravo, neporoËna majko svetosti! Zdravo, vrelo bistro koje obilujeπ vodom æivom! Zdravo, mlada majko i kiparice novog roenja! Zdravo, neizreciva majko neshvatljiva otajstva! Zdravo, nova knjigo, drugi Izaijo, novog Pisma, kojega su vjerni svjedoci ianeli i ljudi (usp. Iz 8, 1-2)! Zdravo, alabastre svetog pomazanja! Zdravo, najbolji vrednovatelju djeviËanstva! Zdravo, stvore koji si shvatio Tvorca svoga! Zdravo, skromno boraviπte, koje prihvati u se Neobuhvatljivoga!

(Iz Homilije IV. o svetoj Majci Boæjoj i ©imunu, PG 77,1393; Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 48; Testi

mariani del primo millennio, I. Padri e altri autori greci,Cità Nuova, Roma 2001., 503-504)

Marija, novi rajSjajan je i jedinstven objekt ovoga slavlja:sjajan jer je donio ljudima zajedniËko spasenje; jedinstven, jer je pobijedio naravne zakone.Priroda ne poznaje rodilju koja bi ostala djevicom: ali milost uËini rodilju i oËuva djevicu; uËini majku i ne oπteti djeviËanstva: uistinu bijaπe milost ona koja satka neporoËnost.

O, zemljo nezasijana, koja proklija spasonosnim plodom!

O, Djevice, koja pobijedi sam Edenski vrt! Iz njega Êe doista izbiti mlade biljke svake vrste, raajuÊi se iz neobraene zemlje; ali je ova djevica veÊa od te zemlje.

Ne proklija uistinu plodonosnim stablima,nego mladicom Jiπajevom, koja dariva spasonosni plod ljudima.

Djevica ona zemlja, djevica ova; tamo Bog naredi da nastanu biljke, od ove Djevice, naprotiv, sam tvorac postade potomak po tijelu.

Niti je ona imala potomaka prije biljaka, niti je ova porodom nanijela πtetu djeviËanstvu.

(Iz Homilije I. na BoæiÊ; PG 77, 1349-1370; Testi mari-ani del primo millennio, I. Padri e altri autori greci, Cità

Nuova, Roma 2001., 498)

36 37

Proklo CARIGRADSKI

(†446.)

Roen u Carigradu, akon i sveÊenik za biskupo-vanja Atikova ( 425), Ëiji ga je nasljednik pred-loæio za biskupa, ali ga vjernici nisu prihvatili. Odg. 434. patrijarh carigradski.

Blagoslovljena meu æenamaPo njoj blagoslovljene sve æene! Nije moguÊe da æena ostane u prokletstvu:imala je Ëak i razlog zbog Ëega pobijediti u slavi takoer i anele.Iscijeljena je bila Eva, uπutkana EgipÊanka, ukopana Dalida, zaboravljena Jezabela, zaboravljena Herodijada.

Danas se divimo popisu æena: kliËu Sari, kao plodnu polju narodâ; Ëaste Rebeku, kao sposobnu pomiriteljicu blagoslova; dive se Lei, kao majci praoca po tijelu; hvale Deboru, jer se borila preko snaga svoje æenske naravi; blaæenom je prozvana Elizabeta, jer je u krilu nosila PreteËu koji je zaigrao od radosti i posvjedoËio milost; ËaπÊena je i Marija, zato πto je postala Majkom,sluæbenicom, oblakom, loænicom i πkrinjom Gospodinovom.

Majka: rodi Onoga koji se htjede roditi.Sluæbenica: ispovjedi narav, propovijeda milost. Oblak: zaËe tako po Duhu Svetomu Onoga kojega rodi bez povrede.

Loænica: u njoj stanova RijeË Boæja kao u svadbenoj sobi. ©krinja: ne zato πto je u njoj bio Zakon,nego jer je u utrobi nosila Zakonodavca.

Zato joj recimo: ”Blagoslovljena ti meu æenama” (Lk 1, 42),ti koja si lijeËila Evinu bol, ti koja si brisala suze nevoljnoj, ti koja si nosila otkupljenje svijeta, tebi kojoj je bilo povjereno blago dragocjenog Bisera, ti koja si bez sladostrasnosti postala trudna i rodila bez boli, ti koja si rodila Emanuela na naËin koji je htio.

”Blagoslovljena ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje”: plod, ne sjeme; cvijet, ne strast; sjaj, ne stvorenje;

Uziπli na prijestolje, ne sluga; Sunce, ne pijesak; Klanjani, ne oblikovani; otkupljenje, ne dug.

”Blagoslovljena ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje.”

(Iz Homilije V. o Majci Boæjoj, PG 65, 715-727; Testimariani del primo millennio, I. Padri e altri autori greci,

Cità Nuova, Roma 2001., 569-570)

38 39

Sv. Petar KRIZOLOG

(†oko 450.)

Crkveni nauËitelj, roen oko g. 380. u Imoli, gdjeje bio akon. Imenovan biskupom Ravene. Poz-nati propovjednik po ”zlatnim” rijeËima prozvanKrizolog - ”zlatorjeËivi”.

Majka zaËetnika ÆivotaO, Djevice, miloπÊu a ne po naravi postala si majkom.Samo dobrota Boæja htjela je da se ti zoveπ majkom, udjeljujuÊi ti da ostaneπ djevicom. ©toviπe, u tvome zaËeÊu i u tvom porodunarasla je ËistoÊa, uveÊala se nevinost, ojaËala je cjelovitost, utvrdilo se djeviËanstvo, napokon, saËuvana je bila svaka krepost.

Ali, Djevice, ako je po tebi sve spaπeno, πto si ti dala? Ako si djevica, kako si majka? Ako si obeÊana zaruËnica, kako si roditeljica?

O, Djevice, onaj po kojemu je u tebi sve naraslo, niπta nije dopustio da bude umanjeno!

O, Djevice, ti si zaËela svoga Tvorca. Iz tebe se raa PoËetak. U tvome je plodu tvoj Otac. U tvome je tijelu tvoj Bog: On koji je dao svjetlo svijetu, sad po tvom djelovanju prima svjetlo svijeta.

O, Djevice, ako je to navjeπtaj anelov, ne precjenjuj zvati Ga sinom svojim;

nego, Ëim Ga doneseπ na svijet, zovi ga Spasiteljem: djeviËanstvo ne raa sina za sebe, nego zalog Stvoritelju, a cjelovitost nosi u krilu svoga Spasitelja, ne neko jednostavno stvorenje.

Meutim, aneo kaæe: ”... i zvat Êeπ ga Isus” (Lk 1, 31), πto na hebrejskom znaËi Spasitelj.

(Iz Govora 142; PL 52, 579; Lodi alla Madonna, EP,Roma 1979., 56; Testi mariani del primo millennio, III.

Padri e altri autori latini, Cità Nuova Editrice, Roma1990., 437)

40 41

Bazilije SELEUCIJSKI

(†poslije 468.)

Biskup Seleucije u vrijeme odræavanja Kalcedon-skog sabora. Sudjelovao na Sinodi u Carigradu g.448. i na saboru u Kalcedonu 451. godine.

Molitva DjeviciO, presveta Djevice, tko ti pripisuje svu Ëast i slavu, ne moæe izreÊi svu istinu, uvijek ostaje ispod tvoga dostojanstva.

Daj, pogledaj na nas s neba milostiva!Upravljaj nama sada u miru; i vodi nas bez pometnje pred prijestolje SuËevo, uËini nas dionicima da sjedimo s Njegove desne, da budemo uzneseni u nebo i postanemo s anelima pjevaËi nestvorena i vjeËnoga Trojstva, poznata i proslavljena u Ocu, u Sinu i u Duhu Svetomu, sada i vazda i po sve vijeke vjekova. Amen.

(Iz Homilije o Majci Boæjoj, PG 85, 425-452; Testi mari-ani del primo millennio, I. Padri e altri autori greci, Cità

Nuova, Roma 2001., 601)

Krizip JERUZALEMSKI

(399. - 479.)

Roen u Kapadociji, odlazi s dvojicom braÊe usamostan nedaleko od Jeruzalema, od g. 455.sveÊenik, od g. 467. gvardijan sv. Kriæa kraj bazi-like sv. Groba. Govornik i pisac.

Zdenac æivotaRaduj se, zauvijek; raduj se, milosti puna. Raduj se jer si od prirode primila utrobuπiru od samih nebesa, od trenutka kad si ti,u svome krilu, prihvatila Onoga kojega ni nebesa ne mogu obuhvatiti.

Raduj se, izvore svjetla koje osvjetljuje svakog Ëovjeka (usp. Iv 1, 19). Raduj se, zoro sunca koje ne poznaje zalaza. Raduj se, poloæe æivota. Raduj se, vrte OËev. Raduj se, livado koja rasprπujeπ sav miris Duha. Raduj se, korijene svih dobara. Raduj se, biseru koji nadvisujeπ svako blago. Raduj se, lozo krcata lijepim grozdovima. Raduj se, oblaËe one kiπe koja pruæa piÊe duπama svetih. Raduj se, zdenËe vode uvijek æive. Raduj se, goruÊi grme duhovne vatre koji usprkos svemu ne izgara. Raduj se, vrata zapeËaÊena koja se otvaraju jedino kralju. Raduj se, brdo iz kojega je izvaen kamen zaglavni, bez rada ruku.

(Iz Homilije o Majci Boæjoj, Patrologia Orientalis, Paris,19, 336-343; Testi mariani del primo millennio, I. Padrie altri autori greci, Cità Nuova, Roma 2001., 603-604)

42 43

Balai

(V. st.)

Pjesnik sirsko-zapadne Crkve koji je æivio u Siriji,vjerojatno u blizini Bereje (Alepa).

Pohvale MarijiBlaæena si ti, o Marijo, jer su se u tebi ispunila otajstva i simbolikoje su prorekli proroci. Mojsije je unaprijed vidio tvoj lik u goruÊem grmu (Izl 3, 2) i u oblaku (Izl 13, 2); Jakov u ljestvama (Post 28, 12); David u πkrinji zavjetnoj (2 Sam 6, 2); Ezekijel u vratima koja su bila zatvorena i zapeËaÊena (Izl 44, 1).

I evo su se danas, tvojim roenjem, ostvarili njihovi otajstveni navjeπtaji.

Neka je slava Ocu koji je poslao svoga Jedinoroenoga Sina,koji potjeËe od Marije, i koji nas je oslobodio od grijeha i koji je poËastio njezinu uspomenu na nebu i na zemlji.

Blaæena si ti, o Marijo, jer su se u tebi ispunila otajstva i simbolikoje su prorekli proroci.

Ti si blaæena jer si ga zaËela. Blaæena si ti jer si ga rodila. Blaæena si ti jer si dojila Onoga koji hranu daje svima.Blaæena si ti jer si u svom krilu nosila SvemoguÊega, Onoga koji upravlja svemirom svojom moÊu, koji vlada svakom stvari.

Blaæena si ti, o blagoslovljena, jer su tvoje usne ljubile onu vatru koja troπi dijete iz kuÊe Adamove.

Blaæena si ti, jer je iz tvoga krila iæaravaosjaj koji obasjava cjelokupni krug zemaljskii koji ti pjeva slavu.

Blaæena si ti, jer si hranila Boga svojim mlijekom; On koji se u svome milosru uËinio malenim da bi bijedne uËinio velikima.

Zdravo, utoËiπte naπe! Zdravo, slavo naπa!

ZahvaljujuÊi tebi naπa je rasa bila uzdignuta do neba.

Moli Boga, koji je od tebe roen, neka poπalje svojoj Crkvi mir i spokoj.Snagom tvoje molitve, o Majko Sveviπnjega, neka udijeli zemlji i njezinim stanovnicima potpuni mir.

Neka je hvala njemu, koji je doπao i rodio se od Marije; koji je od nje uËinio svoju Majku i koji je po njoj postao dijete.

Neka je blagoslovljen Kralj kraljeva, koji je postao Ëovjekom i koji je uzdigao ljudski rod do rajskih visina.

Neka je hvala Onome koji ga je poslao radi naπega spasenja; i hvala neka je Duhu Svetomu koji briπe naπe grijehe.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altriautori orientali, Cità Nuova, Roma 1991., 130-131)

44 45

Erektej ANTIOHIJSKI

(krajem V. st.)

Biskup Antiohije Pizidijske u razdoblju izmeusaborâ u Efezu i Kalcedonu (432.-447.), monofizitiga spominjali viπe puta zbog govora na Bogojavl-jenje u Carigradu.

Majci BogoËovjekovojO, Djevice milosti puna, nikad te neÊu prestati zvati Majkom samoga Boga, jer, evo, Bog se rodio iz tebe, spasitelj i davalac æivota, stvoritelj neba i zemlje, mora i kontinenata, vidljivih i nevidljivih biÊa: On koji je roen od Oca prije svjetova i prije vremenâ,

uvijek i zauvijek, bez poËetka i bez kraja.Ipak se na kraju, za æivot i spasenje ljudi,toliko uniπtio i postao sav Ëovjekom, bez gubljenja svoga prvog dostojanstva i bez liπenja slave boæanstva...

Jer uistinu Bog koji je odvijeka i zauvijek, i koji se rodi najprije od Oca, na kraju se ukaza od Marije.

Mi vjerujemo da Bog RijeË sie bez tijela, tj. ponizi se dragovoljno na obliËje ljudi, i uze tijelo od Duha Svetoga i od Djevice Marije, Majke Boæje, da potvrdi rijeË proroka, apostola, kraljeva i svetih Otaca koji slijediπe njihove stope i stope njihova Gospodina...

(Iz Homilije na BoæiÊ, Patrologia Orientalis, Paris, 13,171-180; Testi mariani del primo millennio, I. Padri e

altri autori greci, Cità Nuova, Roma 2001., 623)

Celije SEDULIJE

(V. st.)

Vjerojatno je roen na podruËju Italije, dio æivotaproveo u GrËkoj. Na temelju pismenih podataka,bio je sveÊenik i predvoditelj pjevanja zabogosluæja.

Pozdrav Djevici Zdravo, sveta Majko,ti koja si rodila Kraljakoji vlada nebom i zemljomu vijeke vjekovai kojega je boæanstvo i vlast,πto sve obuhvaÊa u vjeËnom krugu,bez ikakva kraja.

Tvoje krilo blaæeno darovalo ti je radost majËinstva i Ëast djeviËanstva;pokazala si se kao ona kojoj nema sliËne meu æenama prije i poslije tebe.Ti si æena, jedina i bez usporedbe,koja se svidjela Kristu.

(Paschale Carmen, liber II., versi 63-69; PL 19, 599-600; Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 52; Testi

mariani del primo millennio, III. Padri e altri autori lati-ni, Cità Nuova Editrice, Roma 1990., 425)

46 47

Epifanije MONAH

(V. st.)

Egipatski monah iz V. st. Vodio je samostan kojije sam osnovao.

Veseli se, Svjetlo nebesa!Veseli se, Blaæena, Gospodin je s tobom.

Veseli se, Blaæena, svjetlo nebesa,Veseli se, Blaæena, Ëista Djevice,ti zlatna posudo, za nebesku manu.

Veseli se, Blaæena, ti gasiπ svaku æevodom iz nikad presahnula vrela.

Veseli se, neokaljana Majko,ti si rodila Onoga, koji je bio prije tebe.

Veseli se, grimizna odjeÊo,ti si obukla Kralja neba i zemlje.

Veseli se, tajnovita knjigo,ti si svijetu dala da Ëita Boæju rijeË,Sina Boæjega.

(M. Crvenka, Schönste Mariengebete, Neuffen 1999., 8)

Enodije

(474. - 521.)

KrπÊanski pisac i pjesnik, roen u Arlesu. Nakonπto je ostao siroËe, otiπao na studij u Paviju, gdjeje kasnije postao biskupom.

ZaËinje Sina sluπanjemKako Êu govoriti o Djevici Majci? ©to u Mariji zasluæuje biti pohvaljeno?Njezin porod nek za to pruæi prigodu, ukrasi je, zahtijeva. Neka ona predloæi ono πto zatvorena vrata i ona otvorena nanovo traæe. Nek rijeËi budu kao neko Ëudo.

O, ume, zaπto zahtijevaπ red? Narav ga je izgubila potpuno. To je spasenje po kojemu smo pobjednici.Iako æiveÊi sama, Djevica zaËinje sina sluπanjem, dok tijelo ostaje zapanjeno u pogledu onoga πto se dogodilo.

(Carmen 2, 19; Testi mariani del primo millennio, III.Padri e altri autori latini, Cità Nuova Editrice, Roma

1990., 545-546)

48 49

Jakov SARU©KI(†521.)Roen oko g. 451. u Kurtamu, monah i biskupBatnana (Sarug). Poznati sirski bogoslovac ipropovjednik koji pohodi svoje vjernike.

Pismo zapeËaÊenoOblaËe milosra, pun nade za sav svijet;po kojemu je veÊ opustoπena zemlja bila pomirena.Lao bogatstva, po kojoj je blago OËevo bilo poslanona zemlju siromasima, da ih obogati.Njivo koja si, bez oraËa, proizvela plodkojim je bilo nasiÊeno sve stvoreno, koje je bilo u potrebi.Lozo djevice, koja si, iako neobrezana, urodila grozdovima,od kojih vino, evo, razveseljuje stvorenje,koje je prije bilo æalosno.KÊeri siromaha, koja si postala Majkomjedinoga Bogatoga, Ëija su blaga bila podijeljena prosjacima da ih obogate.Ti, pismo u kojemu je Otac napisao tajnukoju u tijelu Njegovu pokaza svijetu, da se obnovi.O, pismo koje si bilo zapeËaÊeno a da nisi ni bilo napisano,nego si napisano nakon πto si bilozapeËaÊeno: velika divoto!Malo nakon πto je zapeËaÊeno, bilo je mistiËno napisanoi, bez otvaranja, bi jasno proËitano.Ona bijaπe pismo i ono πto bijaπe napisano jest RijeË,i kad je proËitano zablista po navjeπtajimakoje dade svijetu da bude obnovljen.

(Iz Homilije na Pohoenje Marijino, Testi mariani delprimo millennio, IV. Padri e altri autori orientali, Cità

Nuova, Roma 1991., 164)

Blaæena si, MarijoBlaæena si, Marijo,i blaæena tvoja duπa blagoslovljena,tvoje blaæenstvonadvisuje blaæenstvo svih Blaæenih;blaæena si ti koja si nosila, grlila i milovala dijeteOnoga koji podræava vjekovesvojom tajnom rijeËi.

Blaæena si ti, iz koje se Spasiteljpojavio u zemlji progonstva,podjarmljujuÊi zavodnikai uspostavljajuÊi mir na zemlji;blaæena si ti koje su Ëista usta poËivalana usnama Onoga kojega se serafine usuuju motriti u njegovu sjaju.

Blaæena si ti koja si dojilaËistim mlijekomvrelo na kojemu æivi crpe æivot i svjetlo;blaæena si jer cijeli svemirodzvanja tvojom uspomenom,i aneli i ljudi slave tvoj blagdan...

KÊi siromaπaka,majka si Kralja kraljeva;dala si siromaπnom svijetubogatstvo od kojega moæe æivjeti;ti si laa krcata dobrimai blagom OËevim,koji nanovo izli svoja bogatstvau naπe ubogo boraviπte...

(Preghiere a Maria, EM, Padova, 24)

50 51

Eleuterije TOURNA©KI

(456. - 531.)

Vjerojatno prvi biskup Tournaija u Flandriji u vri-jeme nakon pada rimske moÊi i navale Franaka.Tijelo mu se Ëuva u tournaπkoj stolnici.

Moli Boga za nasDjevice, daruj nam ne samo jelo za tijelonego i kruh aneoski,koji sie u tvoje djeviËansko krilo.UËini da imamo strahopoπtovanje prema Sinu Boæjemu...jer tko se Boga boji Ëuvat Êe Njegove zapovijedii oËistiti svoje osjeÊajekako bi mogao utvrditi sjaj Njegova boæanskog svjetla.

Nakon πto nam bude darovanoËiπÊenje osjeÊajâuslijedit Êe prosvjetljenje srca.Posluπaj nas, stoga, o dobrostiva,i prihvati naπe molitve.

O, Djevice... moli Boga za nas,da nam udijeli da ustrajemo,da nam dade snage da podnesemo,da se uËvrsti miri poraste ljubav;kako bi nas se kad doe danæalosti i bijede,nevolje i æalosti,udostojala predstavitisvome jedinome Sinu,koji je sam Bog... Amen.

(PL, 65, 98-99; Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 58)

Sever ANTIOHIJSKI

(†538.)

Roen oko g. 465. u Sozopoliju, uËio u Aleksan-driji i Beritu. Prigrlio monaπki æivot i utemeljiosamostan kraj Gaze. Postaje g. 512. antiohijskimmonofizitskim patrijarhom. Svetac Koptske Crkve.

Nebeske ljestveZato jednako Ëastimo svetu Bogorodicu i vazda Djevicu Marijupozamaπnim Ëinima πtovanja, jer je ona kadra, viπe negoli svi drugi sveti, uzdizati molitve za nas;

buduÊi da se sami hvalimo da je ures naπega roda, ona je Zemlja obdarena razumom, u kojoj se drugi Adam, Onaj, koji nije ni oblikovan ni stvoren,oblikovao po tijelu (usp. 1 Kor 15, 44-45);djeviËanska biljka iz koje se Krist,

nebeske ljestve, oblikovao, po tijelu, od Duha, kako bismo se i mi,

ËineÊi sigurnijima svoje korake na njegovim,mogli uspeti do neba (usp. Iz 9, 36);duhovno brdo Sinaj, koje nije pokriveno tminama, nego obasjano Suncem pravde (Mal 3, 20) i koje dariva ne samo zakon u deset zapovijedi, nego i samog zakonodavca kad ”se ukazao i razgovarao s ljudima” (Bar 3, 38);

i nije jedan narod ni sam Izrael, nego svaki narod i svaka rasa koji On pouËava po Evanelju i privlaËi po vjeri.

52 53

Koju Êemo Ëast dakle iskazati Majci Boæjoj,ili radije Bogu koji se u njoj utjelovio radi naπega spasenja?

Jer u njoj On nalazi Ëast, ærtvu i paljenicu.Nije li moæda lijepo da je, zahvaljujuÊi njegovu dolasku u tijelu, zemlja postala nebom, dotle da i aneli stanuju na ovoj zemlji,prema onome πto je On sam rekao u Evanelju: ”Zaista vam kaæem, vidjet Êete nebesa otvorena i anele Boæje gdje s neba silaze” (Iv 1, 51)?

(Iz Hom. XVI. na Spomen sv. Bogorodice, 18; PatrologiaOrientalis, Paris, 38, 400-413; Testi mariani del primo

millennio, I. Padri e altri autori greci, Cità Nuova, Roma2001., 647)

Abram EFE©KI

(VI. st.)

Opat koji je utemeljio dva samostana, jedan uCarigradu i drugi u Jeruzalemu, kasnije postaobiskup u Efezu. Ostale su njegove dvije homilije.

Korijen JiπajevDostojno je, dakle, braÊo, slaviti Djevicu Roditeljicu Boæju. A tko je moæe hvaliti? UËinjena je Majkom Boæjom, ali majkomkoja u isto vrijeme ostaje djevica; braËna loænica velikoga kralja, riznicablagoslova, radost svijeta, vinograd kojipropupa mladicom æivota, zaruËnica djevica,bogata njiva koja proizvede æito raslo bezobraivanja i koje nahrani Ëitav svemirkruhom æivota napravljen od njezina ploda;vrelo iz kojega πiklja vjeËni mlaz; mladica izbila iz korjena Jiπajeva, iz kojeprobi cvijet koji osvoji Ëitavo stvorenje svo-jim zahvalnim mirisom; πkrinja koja zatvarau sebe Ëitava zakonodavca.Ti si dostojnija Ëasti negoli kerubi, slavnija od serafa, uzdignutija od svihnebeskih kreposti, jer si u svojoj utrobinosila sunce pravde (usp. Mt 3, 20) kojebaca zrake koje ne zalaze, nego odraæavajubesmrtno boæanstvo. S razlogom te stvorenje slavi i svi te ljudi Ëaste.Ne prestani moliti za sve nas Krista naπega pravoga Boga, koji se udostojao doÊi u tebe i od tebe uzeti tijelo i kojemupristaje svaka slava, Ëast, vlast, veliËanstvoi hvala, skupa s Ocem i Duhom Svetim,sada i uvijeke i u vijeke vjekova. Amen.

(Iz Homilije na SvijeÊnicu, Testi mariani del primo mil-lennio, I. Padri e altri autori greci, Roma 2001., 678)

54 55

Roman MELODSKI

(†oko 560.)

Æidov postao krπÊanin, roen oko g. 490. u Emesi,uËi u Bejrutu i kao akon sluæi u Carigradu. Pro-glaπen svetim. Prvak pjesnika koji su bizantskomsvijetu dali najljepπe liturgijske pjesme.

Pozdrav DjeviciDoite s Arkanelom Gabrijelom, poimo i mi Djevici i pozdravimo je kao Majku i hraniteljicu naπega æivota: nije povlastica samo zapovjednikova pozdrav Kraljici, nego je i ponizni mogu vidjeti, govoriti s njome, Majkom Boæjom, koju svi naraπtaji zovu blaæenom (usp. Lk 1, 48), i reÊi joj:

”Zdravo, NeporoËna! Zdravo, Djevice od Boga izabrana! Zdravo, Bogoljubna! Zdravo, Ljubazna i Lijepa! Zdravo, Draæesna! Zdravo, Netaknuta! Zdravo, Neokaljana! Zdravo, majko nevjeπta piru! Zdravo, Djevice i ZaruËnice!”

(I. himan Navjeπtenja, Sources Chrétiennes, Paris, 110,20-40; Testi mariani del primo millennio, I. Padri e altri

autori greci, Cità Nuova, Roma 2001., 697)

STARA KR©ΔANSKA MOLITVA

(VI. st.)

U davnini se molila na jedan Gospin blagdan uoËiBoæiÊa

Majka vjeËne RijeËiO, presveta Sluæbenice i Majko vjeËne RijeËi, primi u svoje majËinsko i neizrecivo njeæno krilo puk koji ti se utjeËe i obilatim mlijekom svoga milosra nahrani duπe koje je Sin tvoj otkupio Svojom krvlju.

Majko Stvoriteljeva, okrijepi stvorenja i blagonaklono proslavi sve koji ti se utjeËu i koji te πtuju.

Svojim molitvama ukrijepi sve nas koji se osjeÊamo sretnim da ti moæemo sluæiti.

Dok slavimo zaËeÊe Spasiteljevo, isprosi nam da ti neprestano sluæimo i da, oËiπÊeni od svojih grijeha, tako napredujemo prema Onomu kojemu si ti uzviπena i prava Majka.

©titi nas svojom moÊnom majËinskom ljubavlju da Sin tvoj nama zavlada, a mi da uzmognemo stiÊi u vjeËno kraljevstvo.

(Marija, 8/1967., 378)

56 57

Teodozije ALEKSANDRIJSKI

(†566.)

Prijatelj i sljedbenik Severa Antiohijskoga, patri-jarh Aleksandrije od g. 536. do 566. Obnoviomonofizitsku Crkvu u Egiptu, Siriji i Arabiji i bionjezin prvi poglavar.

Po tebi, MarijoUistinu, milosti puna i Majko milostî, ti si zaogrnuta djeviËanstvom; ureπena si ËistoÊom. Po tebi se, Djevice, hvale sve djevice i ËaπÊene su zbog savrπena Ëuvanja svoje nevinosti.

- Ti si zaogrnuta uzdræljivoπÊu; ureπena si sabranoπÊu. Po tebi, o »ista i »aπÊena, uzdræljivi pomno izvrπavaju svoju duænost u pravoj sabranosti, sve dok se ne prosvijetli njihov duh i ne primi svjetlo istine.

- Ti si zaogrnuta blagoπÊu; ureπena si slatkoπÊu. Po tebi smo, o jednostavna ovËice, okusili slatkoÊu tvoga Jedinoroenca, koji je navjeπÊivao blagost govoreÊi: ”Ja sam blaga i ponizna srca” (Mt 11, 29).

- Ti si zaogrnuta strpljivoπÊu; ti si ureπena poboænoπÊu. Po tebi su, Marijo, Djevice sveta, mudraci, iako daleki, ostavili ispraznost,klanjajuÊi se tvome Jedinoroencu, i postali poboæni zauvijek.

- Ti si zaogrnuta gostoljubivoπÊu; ureπena si dobrohotnoπÊu. Po tebi, Majko Boæja, viπe nismo stranci;postali smo sugraani Boæji, sudjelovanjem u njegovoj dobroti, koja se pojavila preko tebe.

- Ti si zaogrnuta revnoπÊu; ureπena si znanjem. Po tebi smo, vladarice naπa, Majko Boæja,sebi pribavili istinsku revnost, jer nam je bilo udijeljeno primiti pravo znanje svjetla koje se po tebi pojavilo meu nama.

- Ti si zaogrnuta molitvom; ureπena si postom. Po tebi smo, Djevice, bili pouËeni pravo se utjecati, moliti Oca koji je nanebesima po tvomu Sinu, koji posti za nasda bi nas mogao dovesti do naπega poËela.

- Ti si zaogrnuta bratskom ljubavlju; ti siureπena susretljivoπÊu. Po tebi smo, pravavjernice, primali ljubav svoje braÊe, milostsusretljivosti tvoga Sina prema nama.

- Ti si zaogrnuta nadom; ureπena si djelat-nom ljubavlju. Po tebi smo, Marijo, DjeviceËasna, ponovno zadobili nadu povratka,nakon πto smo izgubili blaæeni æivot zbogEve, naπe pramajke. Ti si nas ponovnodovela u raj svojom djelatnom ljubavlju.

- Ti si zaogrnuta strpljivoπÊu; ureπena siduhovnom radoπÊu. Meutim, po tebi je,Marijo, golubice lijepa, arkanel Gabrijelnavijestio naπem rodu duhovnu radost,postignutu milosrem boæanske RijeËi, kadte pozdravio kliknuvπi: ”Zdravo, milostipuna! Gospodin je s tobom” (Lk 1, 28).

- Ti si zaogrnuta suÊuti; ti si ureπenamilosrem. Uistinu se u tebi nalazi milosretvoga Jedinoroenca, o moja vladarice,sveta Majko Boæja, o ti koja moliπ bezprestanka, bez malaksanja, Onoga kojega sirodila, da obnoviπ svoja milosra...

(Iz Govora na Uznesenje Marijino, Testi mariani delprimo millennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1989., 55-56)

58 59

Flavije Kreskonije KORIP

(†oko 568.)

Roen poËetkom VI. st. u Africi. Preselio se g.533. u Kartagu, gdje je postao slavan po svojimpjesmama. Car Justin II. pozvao ga na bizantskidvor, a kasnije upada u nemilost.

Molitva carice Sofije DjeviciO, Djevice, Majko presveta Stvoritelja svemira, kraljice uzviπenog svijeta, ti koja si postala prava majka na sasvim poseban naËin i koja bez prestanka ostajeπ djevica. Bog te izabrao da postaneπ njegova majkabez sjemena kojega oca; i, zaËinjuÊi RijeË vjerom, nakon πto si zatrudnjela, rodila si naπe spasenje.O, divna dobrohotnosti Boæja, koju je teπko izraziti! Gospodin Bog, Stvoritelj nebesa, jedina slika Boga Oca, zaodjenuo se velom istinskoga tijela i uzeo oblik sluge od Djevice.O, blagoslovljena, koje Êemo dostojnedugove Ëasti uzvratiti tebi i Sinu tvome za tako velika dobroËinstva? O, slavo majki, zaklinjem tebe i tvoju pomoÊ: da te uvijek mogu Ëastiti; da te mogu priznati gospoom i spasiteljicom Justinovom u njegovimnovim pothvatima.O, preslavna, saËuvaj naπu glavu. ©titi nje-gov auktoritet, podræi njegov æivot. Dovedido kraja djelo koje je on zapoËeo...

(Iz U pohvalu Justinu, 2, 52-69; Testi mariani delprimo millennio, III. Padri e altri autori latini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1990., 596)

Anastazije I. ANTIOHIJSKI

(†599.)

Patrijarh u Antiohiji od g. 559. Branitelj pravovjer-ja. Car Justinijan prognao ga g. 570. pa je moraonapustiti biskupsku stolicu.

Put spasenjaPravedno uæivajmo s njome koja je primilaradost i, zajedno s Gabrijelom, pozdravimo Majku naπega Boga rijeËima:”Raduj se, milosti puna, Gospodin je s tobom” (Lk 1, 28); jer si postala za nas put spasenja, uspon prema nebu, mjesto poËinka, zaklon osvjeæenja u kojemu je stanovao Gospodin.

Zbog toga Êemo te samu, zajedno sa svimnaraπtajima, zvati blaæenom meu æenama.Doista ni sunce te, sa svojim sladostrasnimplamenom, nije zapalilo, ni snaga noÊnemjeseËine nije te povrijedila, jer ”on posrnu-ti ne da” (Ps 120, 3) tvome duhu, negooslanjajuÊi ga Ëvrsto na kamen, ostala sinepokolebljiva; i Gospodin te je Ëuvao kad jeuπao, On jedini, u tebe i iz tebe je iziπao(usp. Ez 11, 4), ostavljajuÊi te zatvorenu izapeËaÊenu zauvijek.

Pozdravljam te, dakle, tebe koja si u istovrijeme majka i djevica, hrana za æivot iizvor besmrtnosti; iz tebe je doπao Onaj kojije ubio pokvarenost i uniπtio smrt. Mi,dakle, braÊo, ponavljajuÊi prema svojojsposobnosti rijeËi upuÊene Majci Boæjoj,gledajmo u sebe same i upoznat Êemo moÊovoga dana i zvat Êemo ga danom naπegaroenja.

(Iz Homilije I. o Navjeπtenju, Testi mariani del primomillennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova

Editrice, Roma 1989., 71-72)

60 61

Venancije FORTUNAT

(†oko 600.)

Roen oko g. 530. u Valdobbiadeni, a studirao uRaveni. Nastanio se g. 567. u Poitiersu, gdje je g.597. izabran za biskupa. Bio je jedan od najveÊihpjesnika Latinske Crkve.

Most do nebaO, Djevice uzorita, koja u svemu nadvisujeπ majke, potomstvo te uzdiglo i Bog ti je dopustio uzviπene stvari.

Tvoj je plod prisutan a da tvoj cvijet nije izgubio svoju Ëast.

Za Sina si majka, za sebe ostajeπ djevica.

Sretne li tebe koja si za ljudski rod, koji je pao pod vlast pakla, u nebu postala put, kola kojima se On vozi.Ti si kraljevska palaËa Boæja, ures raja, slava kraljevstva, utoËiπte æivota,most za ulazak u nebo.

©krinjo sjajna i spremnice moÊna dvosjekla maËa, ti se diæeπ kao oltar Boæji i uzdignut stup svjetla.

Vrlo visoka iznad cedara i prostranih brdskih vrhunaca.

Pod tvojim nogama pokazuje se sunËana kugla.

U djeviËanskom staleæu, ti si prva voditeljica æenskog roda...

Ti si glina lonËareva milija od svih lonËara i sjajna tvorevina novog stvorenja.

Ti si divan svijeÊnjak koji sadræi svjetiljku RijeËi,

koje je oblik isklesao Onaj umjetnik koji stoluje iznad zvijezda.

Ti si oËaravajuÊa ljepota koja resi sveti Jeruzalem, posuda stavljena ispred hrama u Ëast Boæju.

Ti nadvisujeπ vrata sionska svojim zasljepljujuÊim sjajem i, zahvaljujuÊi zaslugama svoje vjere,postavljena si kao ponosan pupoljak prijestolja.

Ti zraËiπ svjetlo iz lica; rasipljeπ zrake iz Ëela; Ëiniπ da se dostojanstveno valja svjetlo sasvojim blistajuÊima oËima.

Ogledalo nebesko, plemenita kuÊo SvemoguÊega, ti si savrπen odraz njegova biÊa.

(In laudem sanctae Mariae, PL 88, 276-284; Testimariani del primo millennio, III. Padri e altri autori lati-

ni, Cità Nuova Editrice, Roma 1990., 612)

62 63

Njiva Gospodnja(Gospe), ti si svjesna najveÊeg otajstvaskrivena u zemlju i tajne su ti svijeta otkrivene.

Dostojna si njiva Gospodinova koja proizvodi æetvu a da nisi bila zasijana;iako si njiva neuzorana, sviaπ se zbog obilja svoje æetve.

Sama si bez primjera, plodna i slobodna od svake veze, majka koja ne zna za muæa ali plodna u krilu. OstajuÊi netaknuta djevica, postala si zaruËnica po obilju vjere; bez iskustva braka, ali trudna bez volje muæevlje.

PrihvaÊaπ i ne poznajeπ i tako Ëiniπ nanaËin da ostaneπ netaknuta; raaπ a da nisi bila oskvrnuta i raajuÊi ne osjeÊaπ trudove.

(In laudem sanctae Mariae, PL 88, 276-284; Testi mar-iani del primo millennio, III. Padri e altri autori latini,

Cità Nuova Editrice, Roma 1990., 613)

Modest JERUZALEMSKI

(†634.)

Opat samostana koji je utemeljio sv. Teodozije( 529). Nakon okupacije Jeruzalema g. 614.preuzima skrb o krπÊanskoj zajednici u tomgradu, a zatim jeruzalemski patrijarhat.

Nositeljica æivotaPozdravljam te, o riznice kraljevstva nebeskoga pripravljena po boæanskoj volji. U tebi je ”Jaganjac Boæji koji oduzima grijehe svijeta” (Iv 1, 29) za godiπnju sveËanost bio sluæen bilo nazoËnoπÊu nebeskih i svetih Ëeta anela ili onom ljudi smrtnika;ti si, o Djevice, kao riznica predragocjena, bila odreena da budeπ prenesena ”u zajednicu prvoroenaca” (Heb 12, 23).

Pozdravljam te, presveta Majko Spasitelja naπega Boga, koji je preko tebe bio s nama i mi s Njime.On ti je dopustio takvo dostojanstvo da te bilo svi ljudi na zemlji Ëaste kao istinsku i pravu Majku Boæju, bilo iznad svega sveti aneli nebeski, koji te himnima slave i klanjaju ti se kaopreuzviπenoj Majci svoga Gospodina.

Pozdravljam te, veoma πtovana i bezgreπna Majko Boæja!Gospodin Bog, koji se s nebeskih visina, a da nije ostavio nebo, nastani u tvojoj utrobi kao u svojojzemaljskoj domovini, On sam, Krist Bog,uËini te dostojnom prijeÊi iz ove domovinezemaljske u onu veliËanstveniju domovinunebesku, koju On darova, preko tebe, sveti-ma koji ju iπËekivahu.

64 65

Pozdravljam te, Marijo, duhovni presjajni raju! Ti si po Duhu Svetom nosila plod æivota i besmrtnosti, Krista naπega Boga, roena od Oca; mi smo, zatim, postavπi njegovi sudionici,oæivljeni po pravoj vjeri u njega. Davπi tvome tijelu nepokvarljivost, On ti podiæe, u raju, svetohraniπte, gdje ti æiviπ sa svojim proslavljenim tijelom;po tebi su, takoer i nama, bila otvorena vrata.

Pozdravljam te, o najureπenije i najblistavije utoËiπte! Bog te uËinio pravom Majkom Boæjom.Ljudski rod, baËen u olujno more æivota, u tebi je naπao spasenje; po tebi je postigao darove æivota od Onoga koji te poËasti u vremenu sadaπnjemu i slavi te u vijeke vjekova.

(Iz Homilije o UsnuÊu, Lodi alla Madonna, EP, Roma1979., 60; Testi mariani del primo millennio, II. Padri ealtri autori bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989.,

133-134)

Zagovornica kod BogaPozdravljam te, hrame æivi Sveviπnjega koji ne moæe biti obuhvaÊen, hrame nadasve Bogu po volji; u kojemu je nestvorena i postojana Mudrost Boga Oca imala prebivaliπte i gdje je Krist Bog sagradio hram svoga tijela. On je naπao u tebi svoj poËinak za spasenje svijeta i zadovoljstvo da tebeuzme za vjeËni i najslavniji poËinak.

Pozdravljam te, presveta Majko Boæja, jer je Gospodin Isus, kralj slave, koji te je izabrao da budeπ njegovo duhovno kraljevstvo na zemlji i da nam po tebi daruje kraljevstvo nebesko,htio time da mu budeπ sutjelesna u nepokvarljivosti i, po slavi Oca i Duha Svetoga, uzviπenija u slavi od svih.

Pozdravljam te, neprestana i boæanska pomoÊi onima koji se poboæno klanjaju Bogu;raajuÊi se od tebe, Krist je doπao u pomoÊ ljudskomu rodu i ”podigao nam moÊno spasenje” (Lk 1, 69),da bismo navijestili svim narodima rijeË njegove istine. Bog uistinu Ëuva od svake nevolje one koji te priznaju Majkom Boæjom: On te je doveo k sebe da bi se ti mogla zauzimati za nas.

(Iz Homilije o UsnuÊu Majke Boæje, PG 86, 3277-3312;Testi mariani del primo millennio. II. Padri e altri autoribizantini (VI-XI sec.), Cità Nuova Editrice, Roma 1989.,

132-133)

66 67

Sv. Sofronije JERUZALEMSKI(550. - 638.)

Rodio se u Damasku. UËitelj govorniπtva, zatimmonah u samostanu sv. Teodozija kraj Jeruzale-ma i biskup. Branitelj dviju naravi u Kristu.Postaje g. 634. jeruzalemski patrijarh.

Izvor radosti”Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom” (Lk 1, 28).I πto bi moglo biti veÊe od te radosti, o Djevice Majko? Ili πto bi moglo biti uzviπenije od te milostikoja je jedino tebi od Boga dana? Moæe li se πto radosnije ili sjajnije izmisliti?»udo koje u tebi Ëovjek zapaæa nema sebi ravna, sve je ispod milosti koja je tebi dana; sve je u drugom redu, pa i ono πto je najvaljanije, i sve bljeska sjajem koji je manji od tvoga.

”Gospodin s tobom!”I tko bi se mogao natjecati s tobom? Bog dolazi iz tebe i tko ti ne bi pustio prolazi, πtoviπe, tko ti ne bi rado ustupio prvenstvo i prednost? Zato, promatrajuÊi tvoje iznimne krepostikoje nadilaze one svih stvorenja, kliËem i ja s najveÊim pohvalama: Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom! Ti si izvor radosti ne samo ljudima nego i viπnjim silama.

Uistinu, ”blagoslovljena ti meu æenama”,jer si okrenula u blagoslov Evino prokletstvo. UËinila si da je Adam, πto je prije leæaoudaren prokletstvom, po tebi zadobioblagoslov.

Uistinu si blagoslovljena meu æenama, jer je u milosti tvojoj blagoslov OËev zasjao ljudima i oslobodio ih od starog prokletstva.Uistinu si blagoslovljena meu æenama, jer po tebi tvoji praroditelji zadobiπe spasenje. Ti si rodila Spasitelja koji im je pribavio boæansko spasenje.

Uistinu si blagoslovljena meu æenama, jer si bez sjemena donijela rod koji zemlju obasu blagoslovom i otkupi je od prokletstva koje je niklo trnjem.

Uistinu si blagoslovljena meu æenama, jer iako si po prirodi æena, postala si Roditeljicom Boæjom. Koji je iz tebe uistinu roen, utjelovljeni je Bog, pa se stoga s pravom i zasluæeno nazivaπ Bogorodicom, jer si pravoga Boga rodila.

Pod svojim si srcem Boga nosila, u svom tijelu On je u tebi boravio i iz tebe kao zaruËnik iziπao te svima radost donio i sve ljude obasjao boæanskim svjetlom.U tebi je, Djevice, kao u najËistijem i sja-jnom nebu, Bog podigao svoj πator. Iz tebeje iziπao kao zaruËnik iz svoje loænice. Ipoput diva trËao je putem u svom æivotu, usvemu æivim ljudima donoseÊi spasenje kojeÊe, proteæuÊi se od jednoga kraja neba dodrugoga sve ispunjati boæanskom toplinom iæivotnim sjajem.

(Iz Govora 2. na Blagovijest, PG 87, 3224-3288; Testimariani del primo millennio, II. Padri e altri autori

bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 142-143)

68 69

Majka radostiI sigurno, koja se radost, koji se uæitak ikad moæe naÊi da bi nadvisio navjeπtaj Djevici blaæenoj i Majci Radosti?

Raduj se, Majko nadnaravne radosti!Raduj se, hraniteljice uzviπene radosti!Raduj se, glavno sjediπte radosti spasenja!Raduj se, ti suradnice besmrtne radosti!

Raduj se, mistiËno boraviπte radosti neizrecive!Raduj se, blaæeni izvore neiscrpive radosti!

Raduj se, riznice radosti vjeËne koja nosi Boga!

Raduj se, stablo sjenovito radosti koja oæivljuje!

Raduj se, Majko Boæja, koja ne poznajeπ svadbe!Raduj se, Djevice, poslije poroda najcjelovitija!Raduj se, prizore meu svima zasluæan najveÊeg divljenja!

Tko Êe ikada moÊi opisati tvoj sjaj? Tko Êe ikada moÊi rijeËima ispripovjedititvoju izvanrednu ljepotu? Tko Êe imati hrabrosti navijestiti tvoju veliËinu?

Ti si uresila ljudsku narav; ti si nadvisila legije aneoske; ti si zasjenila zasljepljujuÊi sjaj arkanelâ; ti si pokazala niæima od sebe sjediπta prijestoljâ; ti si spustila visinu gospodstava; ti si pretekla zapovijedi kneæevstava; oslabila si moÊi vlastî; ti si iπla naprijed kao krepost najmoÊnija istih kreposti;

ti si, oËima zemaljskim, nadvisila veoma oπtar vid kerubâ...

Ti si nadvisila svako stvorenje...

Stoga se obraÊam tebi govoreÊi: Pozdravljam te, o puna milosti, jer si bila punija milosti od ijednoga drugog stvorenja.

(Iz Homilije o Blagovijesti, PG 87, 3237, XVIII; Testimariani del primo millennio, II. Padri e altri autori

bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 141-142;Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 62)

70 71

Iso’Jahb III.

(†657/658.)

Roen u u Kuflani, a uËio je u Nisibi. Sirsko-zapadni biskup Ninive-Mossoula, zatim metropolitArbele i katolikos Seleucije-Ctesifonte.

Molitva MarijiO sveta Djevice, zahvaljujuÊi kojoj je naπa rasa, iskvarena nevjerom grijeha, bila posveÊena, moli s nama svoga Posvetitelja, da nas posveti; i da, u sjeni tvojih molitava, saËuva naπe æivote, otvori krila Svoga milosra nad naπu krhkost i oslobodi nas od zla.

O Majko Onoga koji je uzrok naπega æivota;ti, sluæbenice naπeg Stvoritelja, budi za nas dio utoËiπta u svakom vremenu.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altriautori orientali, Cità Nuova, Roma 1991., 348)

Katolikos Izak III.

(VII. st.)

Armenski katolikos i pisac homilija i razliËitihhimana.

Majko SvjetlaMajko Svjetla, Marijo, Djevice sveta, koja si po tijelu rodila Svjetlo koje proizlazi od Oca, i postala zora Sunca pravde: duhovnim pjesmama, o Sveta, mi te veliËamo.

Stvore koji nadvisujeπ Kerube, boraviπte Onoga koji je, stablo æivota besmrtnog ploda, πkrinjo zavjetna RijeËi, zlatna urno nebeske mane: duhovnim pjesmama, o Sveta, mi te veliËamo.

Po tebi su vrata raja, koja je seraf zatvorio, bila ponovno otvorena; po tebi nam je dano stablo besmrtnosti, stablo koje je Besmrtni, na njemu ærtvovan, danas s nebesa obasjao: duhovnim pjesmama, o Sveta, mi te veliËamo.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altriautori orientali, Cità Nuova, Roma 1991., 553)

72 73

Euzebije GALIKANSKI

(VII. st.)

Ne radi se o piscu nego o imenu kojim jeoznaËena zbirka od 76 homilija skupljenih zajed-no koje je u Galiji preradio nepoznati auktor izVII. stoljeÊa.

Slava MarijinaPrepoznaj, o uistinu blaæena Marijo, svoju slavu! HoÊu reÊi onu slavu koju ti je navijestio bilo aneo ili Ivan kad je joπ bio u tajnosti utrobe te je prorokovao preko rijeËi majke Elizabete: ”Blagoslovljena ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje.

©to je to da Majka Gospodina moga dolazi k meni?” (Lk 1, 41-42).

KliËi, o Majko ljudskog spasenja!

Evo ti si zasluæila prva prihvatiti dolazak Gospodina naπega,obeÊanog toliko stoljeÊa ranije Ëitavu svijetu.

Ti si postala boraviπte beskrajnoga veliËanstva; ti si sama posjedovala tijekom devet mjeseci, u ispunjenju jedne osobite zadaÊe, nadu zemlje, ures stoljeÊâ, zajedniËku radost svih; Onaj koji je uËinio da sve zapoËne, uzeo je poËetak od tebe; od tvoga tijela uzeo je onu krv koja je morala biti prolivena za æivot svijeta i od tebe je uzeo ono Ëime je platio i tvoj dug.

Meutim, ni Majka Otkupiteljeva nije imunaod veze sa starim grijehom.

Iako roen od jedne duænice, On sam nije okovan zakonom staroga duga.

Usprkos svemu, ti imaπ malo zajedniËkoga s ostalim majkama.

Ti si bez boli rodila lijeËnika naπih boli; ti si rodila, bez ikakva oskvrnuÊa djeviËanstva, Onoga koji ozdravlja izopaËeni i pokvareni svijet.

Uistinu nije pristajalo da Onaj koji je bio doπao obnoviti pokvareno u njegovoj cjelovitosti,na bilo koji naËin oskvrne cjelovitost majËinu.

Evo, samim tvojim porodom raa se æivot stoljeÊâ.

Ti dajeπ na svjetlo tvorca svjetla i zasluæujeπ zvati sina svoga Spasiteljem ljudi, ocem anelâ.

(Iz Homilije II. na BoæiÊ, Testi mariani del primo mil-lenio, III., Roma 1990., 644-645)

74 75

Maksim ISPOVJEDALAC

(†662.)

Roen u Carigradu, veoma naobraæen napuπta g.630. dræavnu sluæbu i postaje monah. Bori se pro-tiv krivovjerja. Osuivan. Zavrπio u izgnanstvu.

Pohvale Majci BoæjojKoje Êe istraæivanje moÊi otkriti, koji jezikiskazati, koja ruka vjeπto napisati u knjiguneprocjenjiv broj milostî i dobroËinstavakoja je sveta Vazdadjevica Majka Boæja izo-bilno dijelila te iz dana u dan obilno dijeliljudskom rodu? Ona je vrla zagovornica kodSina svoga, Krista Boga, u korist svih onihkoji je zazivaju, mirna luka onima koji sugonjeni valovima, ona koja oslobaa od vrt-loga svijeta i tijela, koja privodi na put æiv-ota lutajuÊe, koja traæi i vraÊa izgubljene,pomoÊ i snaga onih koji su u iskuπenju,posrednica slobode za one koji su svedenina ropstvo.Proπirit Êu svoj govor, polazeÊi od poËetka.Ona je uskrsnuÊe palog Adama,otkupljenje Evinih suza,utjeha onih koji plaËu,prijestolje kraljevo,koje nosi Onoga koji sve dræi,obnova staroga svijeta,ljestve na nebo naslonjene, niz koje se Bog spustio na zemlju,most koji sa zemlje vodi u nebo,divljenje anelâ,biË demonâ koji ih izgoni,korijen posluπnosti i neporoËnosti,stablo ploda besmrtnoga,ona koja je gojila gojitelja ljudi,koja je uËinila da procvate Onaj koji sije spasenje,brazda koja Ëini da klasa klasje koje

utvruje srca,gozba koja donosi vjeËnu sreÊu,tamjan prikazan Bogu za naπu pomoÊ,dobit svijeta,uzrok slobode smrtnika kod Boga,majka dobrog pastira,kuÊa duhovnih ovaca,ona koja udaljuje nevidljive neprijatelje,i otvara vrata raja,glas Apostolâ koji se ne moæe uπutkati,nepobjediva potpora uËenikâ,snaga i stabilnost krπÊana,zora dana koja ne zalazi,roditeljica Sunca pravde,po njoj je stjeran s prijestolja zmaj opasni,po njoj nam se pokazao kao spasitelj Krist prijatelj ljudi,po njoj smo bili spaπeni od blata mnogih grijeha,i bili izbavljeni od vlasti mnogih strasti,ona je ponovno dizanje ljudi i pad neËistih duhova,litica æivota iz koje je potekla voda besmrtnosti oæednjelima,stup svjetlosni koji vodi i osvjetljuje one koji su u tminama,urna u kojoj je mana s neba siπla,zemlja obeÊana iz koje je iznikla slatkoÊa,cvijet neporoËnosti,kruna Ëista ponaπanja,uzorak aneoskog æivota,gusto stablo u kojega sjeni odmaraju umorni,roditeljica koja je oslobodila od ropstvavodiËu grijeha,naπa pomoÊ pred Sucem pravednim,ona koja briπe zaduænicu naπih grijeha,odjeÊa onih koji su liπeni svakog dobra,vrata velikog otajstva,nedvojbena slava vjernikâ,ona u kojoj je Bog neobuhvatljivi,

76 77

sveto prijestolje Onoga koji je uziπao nad kerube,prijatan stanovnik slave kod serafâ,ona koja je zdruæila anele i ljude,koja je ujedinila djeviËanstvo i porod,jer je ona sama djevica bezgreπna i majka Emanuelova;po njoj je prokletstvo razrjeπeno,po njoj je raj otvoren;ona je kljuË kraljevstva,uzrok vjeËnih dobara,sjediπte mudrosti Boæje,riznica njegove providnosti,spomenik djeviËanstva,vrata æivota,temelj naπega preporoenja,uzrok boæanskog milosra prema ljudima,zlatni vijenac sunca nevidljivoga,sjaj svjetla bez sjene,bljesak koji osvjetljuje duπe,grom koji straπi neprijatelje i avle varalice,ona koja Ëini da πiklja vrelo æivota,kupka koja Ëisti misli,Ëaπa koja prolijeva radost,zaslon RijeËi Boæje,Svetiπte nad Svetiπtima iznad svake svetosti,πkrinja izabrana Duha Svetoga,kruna Ëasna kraljevâ koji sluæe Bogu,Ëast i ures velikih sveÊenika dostojnih i svetih,tvrava neoboriva Crkve sveopÊe,bedem nepristupaËan tvrave vjernikâ,o kojoj je David rekao: ”Tko Êe me dovestido utvrena grada” (Ps 59, 11), tj. u zajed-nicu vjernikâ okupljenih iz pogana,ona koja ozdravlja naπe bolesti,mudrost i pomoÊ naπih duπa.

(Iz Æivota Marijina, 125, Testi mariani del primo millen-nio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova

Editrice, Roma 1989., 280-282)

Majko BoæjaO, riznico svih kreposti! O, posrednice oproπtenja koje nadvisuje narav! O, cvijete svakog miomirisa!

O, diko ljudske naravi, ljubavi naπa, æivote naπ, slavo naπa i mire naπ, naπa pobjedo i mudrosti naπa!

O, kraljevstvo koje ujedinjujeπ sva dobra:dobra koja ne moæe nijedan jezik izraziti,nijedna misao nije sposobna dostignuti,nijedno vrijeme ne moæe ostarjeti!

O, dare boæanski ljudima i prinose ljudi Bogu!

O, puna milosti i slave svetoga Trojstva, prijemniËe njegove dobrote, zaruËnice neiskusna zaruËnikova, Majko Boga Emanuela!

O, sakrariju Duha Svetoga, Kraljice svemira, urno zlatna koja sadræi manu, mladice isklijala iz korijena Jiπajeva, za koju Izaija kaæe da je blaæena, jer: ”isklijat Êe mladica iz panja Jiπajeva,izdanak Êe izbiti iz njegova korijena” (Iz 11, 1)!

Veliki svijeÊnjaËe, loænice kraljeva, gozbo æivota, hrame svjetla, πkrinjo svetosti, izvore besmrtnosti, raju duhovni, oblaËe svijetli, stupe sjaja neodræiva, posudo kruha æivota,vrata Boæja, koja samo On prelazi i ostaju stalno zatvorena, brdo sve sveto, Edene drugog Adama, nebo i prijestolje uzdignuto i najπire nebesko, goruÊi grme,

78 79

πkrinjo svetosti i odmora Gospodnjega, kao πto o tebi veli David: ”Ustani, Gospodine, sa svog poËivaliπta” (Ps 131, 8); i svako drugo ime kojim su te prorocioznaËavali simbolima i slikama.

Tko Êe uostalom moÊi shvatiti s velikimiznenaenjem tvoja bezbrojna imena?

Ali je tvoje zbirno i pravo ime: Majka Boæja, bezgreπna Djevica, Theotokos viπe od svih blagoslovljena, Marija Vazdadjevica.

To je tvoje ime novo, oËito i istinsko: druga tvoja stara imena izraæena u slicisaæela si u nova, a nova si potvrdila starima.

Ti si uistinu æivuÊa knjiga u koju je neizrecivo zapisana RijeË OËevaæivotvornim perom Duha Svetoga.

Ti si uistinu tijelo Novoga zavjetaboæanstveno napisana, zavjeta æivotvornogkojega je Bog dodijelio ljudima; ti si posrednica, zauzimateljica, ti si besplatan dar naπega spasenja, jer ti bdijeπ stalno i pruæaπ ruku vjernom narodu.

(Iz Æivota Marijina, 132, Testi mariani del primo millen-nio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova

Editrice, Roma 1989., 287-288)

Sv. Ildefonz TOLEDSKI

(†667.)

Roen u Toledu oko 617. g. Monah, kao opat sud-jeluje na VII. i VIII. Toledskom saboru, od g. 657.biskup rodnog grada. Veliki Gospin πtovatelj ijedan od najdojmljivijih knjiæevnika svoga doba.

Po Duhu SvetomO, Gospoo moja, Gospodarice moja, Majko mojega Gospodina, sluæbenice svoga Sina i Roditeljice Stvoritelja svijeta, prosim te, molim te, zaklinjem te: da po onom Duhu primim Isusa po kojemu si ga ti rodila.

Neka moja duπa primi Isusa po djelu onoga Duha po kojemu je tvoje tijelo zaËelo istog Isusa;da mogu upoznati Isusa po onom Duhu, po kojemu ti je dano spoznati, nositi u krilu i roditi Isusa; da mogu pokazati o Isusu ponizne i uzviπene stvari po onomu istom Duhu, zahvaljujuÊi kojemu si se ti priznalasluæbenicom Gospodnjom, u æelji da ti bude po rijeËi anelovoj; da ljubim Isusa u onom istom Duhu u kojemu si se ti Isusu klanjala kao svome Gospodinu i promatrala ga kao svoga Sina.

(Iz De virginitate perpetua sanctae Mariae, I, 1. PG 53-54; Testi mariani del primo millennio, III. Padri e altriautori latini, Cità Nuova Editrice, Roma 1990., 648)

80 81

Molitva DjeviciSad se obraÊam tebi, o jedina Majko Boæja i Djevice. Prostirem se pred tobom, o jedino remek-djelo Utjelovljenja moga Boga.Ponizujem se pred tobom, koja si sama bila priznata Majkom Gospodina mojega. Molim te, tebe koja si sama bila priznatakao sluæbenica Sina svoga, da budu oproπteni grijesi moji i prijestupi.UËini da ljubim slavu tvoga djeviËanstva,objavi mi veliËinu slatkoÊe svoga Sina,dopusti mi govoriti i braniti istinu vjere Sina tvoga, dopusti mi ipak prionuti uz Boga i uza te,sluæiti Sinu tvome i tebi, podvrgnuti sesvome Gospodinu kao svome Stvoritelju itebi kao Majci svoga Stvoritelja; Njemu, kao Gospodinu nebeskih sila, tebi,kao sluæbenici Gospodina svemira; Njemu, kao Bogu, tebi, kao Majci Boæjoj;Njemu kao svome Otkupitelju, tebi, kao suradnici moga otkupljenja. ...PostajuÊi moj Otkupitelj, postao je tvojimSinom. PostajuÊi cijena moga otkupa, njego-vo Utjelovljenje plod je tvoga tijela, i unjemu On iscijeli moje rane; od tvoga tijelaOn uze tijelo odreeno za rane, da njimeuniπti moju smrt; od tijela tvoje smrtnostiOn uze tijelo svoje smrtno, da uzmogneuniπtiti moje grijehe, koje uze na se; On odtebe uze tijelo bez grijeha; uze od stvarnostitijela tvoje poniznosti samu moju naravkoju On, prethodeÊi mi u svoje kraljevstvo,smjesti u prebivaliπte Oca svoga nadanelima.

(Iz Knjige o djeviËanstvu sv. Marije, XII, 1, PG 96, 188-208; Testi mariani del primo millennio, III. Padri e altri

autori latini, Cità Nuova Editrice, Roma 1990., 683-684)

PotoËe milosraZdravo, potoËe milosra,rijeko mira i milosti,sjaju ËistoÊe, roso dolinâ;Majko Boæja i majko oproπtenja.

Zdravo, spase jedini djece svoje,prijestolje sveËano Njegova VeliËanstva,kuÊo gostoljubiva, hrame Kristov,pute u æivot, ljiljane ËistoÊe.

Zdravo, zaruËnice Kristova,rascvala ljubeznim ukrasom,ponizna sluπkinjo.

Sva najljepπa i dostojna ËaπÊenja,nijedna ti æena ne bî i ne moæe biti sliËna.

Mi ti kliËemo: Ëasna, Ëist je tvoj duh i jednostavno tvoje srce,neporoËno je tvoje tijelo.

Ti si milostiva i blaga,draga Bogu, ljubljena viπe od svih.

Tko te kuπa, joπ te viπe æeli,joπ je æedan tvoje svete slatkoÊe,i uvijek æarka ostaje njegova æudnjada te ljubi i hvali.

(PL 96; Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 72)

82 83

Teodor SINCELSKI

(VII. st.)

Prezbiter crkve sv. Sofije u Carigradu, poznatposebno po govorima o odlaganju Gospine haljinei opsjedanju Carigrada.

Molitva za grad CarigradO, Gospoo preËista, neporoËna i neokal-jana, koju Bog Otac posveti i izabra te pro-sudi da je dostojna Utjelovljenja RijeËi, sebisuvjeËne i istobitne, koju Bog RijeË suvjeËanOcu uËini uistinu Majkom po tijelu, u kojojse nastani Duh Sveti koji daje æivot, saËuvajneporecivo svome gradu svoju milost, danikada ubuduÊe ljudsko oko ne vidiobeπËaπÊenje boæanske Crkve ili pustoπenjeovoga grada koji je u tvojoj sluæbi; udalji odnjega svakog barbara iz bilo kojega narodakoji snuje protiv njega πtogod neprijateljsko-ga, pokazujuÊi tako da je grad opskrbljentvojom moÊu. Sve graane zatim i gradovekoje su zauzeli barbari, dovedi natrag iotkupi ih, jer ti sve moæeπ. Daj trajan mironima koji nastanjuju tvoj grad, udalji odnjega svaku graansku buku. Oslobodi ga,Gospoo, od gladi i kuge, od vatre i potresai svake druge nesreÊe, darujuÊi mu zauvijeksvoju vrijednu pomoÊ.Naπim krπÊanskim vladarima udijeli dugu imirnu vladavinu, odræi za mnoge i mnogegodine svetog prvosveÊenika koji pouËavanarod i sve nas, πto te za sve zajedno i zasvakoga pojedinog molimo. Udostoj se udi-jeliti svoja dobroËinstva æivima i mrtvima,jer si ti vrelo æivota i riznica spasenja, tikoja imaπ slobodu rijeËi kod Krista Bogautjelovljena i od tebe roena.

(Iz Govora o odlaganju Gospine haljine, Testi marianidel primo millennio, II. Padri e altri autori bizantini,

Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 291)

Sv. German CARIGRADSKI

(635. - 733.)

Roen u Carigradu, na sluæbi u Sv. Sofiji, zatimmetropolit u Kyzikosu. Bori se za πtovanje svetihprilika i neovisnost Crkve o caru, a g. 730. odriËese carigradske patrijarπijske stolice.

Putokaze moga æivotaO, Majko Boæja, vjerom te ispovijedamo,ljubavlju Ëastimo, svetim strahom poπtujemo, uvijek te slaveÊi i vjerniËki proglaπavajuÊi blaæenom.Blaæen je meu ljudima tvoj otac, blaæena je meu æenama tvoja majka, blaæena tvoja kuÊa, blaæeni tvoji preci i blaæeni tvoji roaci,blaæeni oni koji su te vidjeli, blaæeni oni koji su s tobom æivjeli, blaæeni oni koji su ti sluæili; blaæen Josip tvoj zaruËnik, blaæen tvoj pokop, jer si ti Ëast onih koji te Ëaste, zasluæena nadoknada starih pravednika,visoËasntvo visoËanstava.

O, Gospoo moja, ti jedina utjeho moja koja od Boga proizlazi,boæanska roso koja rashlauje moju vruÊinu, kiπo koja silazi od Boga na osuπeno moje srce, najsvjetlija bakljo tmine moje duπe, vodiËu moga puta, jakosti moje slabosti,odjeÊo moje golotinje, bogatstvo moje krajnje bijede, ozdravljenje mojih nezacjeljivih rana, kraju mojih suza, obustavo mojih jecaja,preobraæaju svake nesreÊe, utjeho mojih æalosti,

84 85

osloboenje od mojih veriga, nado spasenja: hajde, posluπaj moje molitve, imaj suÊuti prema mojim jecajima i prihvati moj plaË. Prigni se na moje suze, smiluj mi se. Svrni svoj pogled na moju molbu i pristani uza nju: udovolji mojoj æarkoj æelji... Ti koja si obrana svih i sjajna radost, uËini me dostojnim da se radujem zajedno s tobom. Molim te da budem s tobom u onaj danuistinu neizreciv Boga i Kralja od teberoena, na njegovoj vjeËnoj svadbi i u neis-crpnoj i neprestanoj nasladi, u kraljevstvukoje nema zalaza ni svrπetka.

Da, o Gospoo moja, utoËiπte moje, æivote i pomoÊi, obrano moja i slavo, nadomoja i jakosti, udijeli mi uæivati neopisiva ineshvatljiva dobra tvoga Sina u nebeskojdomovini. Ti posjedujeπ, znam to dobro, moÊ jednaku htijenju, jer si MajkaSveviπnjega. Zbog toga te, preËista Gospoo, molim, da ne ostanem razoËaran u svome iπËekivanju, nego to naprotiv postignem, ZaruËnice Boæja koja si rodila iπËekivanje svih, naπega Gospodina Isusa Krista, pravogaBoga i Gospodara svega vidljivoga i nev-idljivoga, kojemu neka je svaka slava, Ëast i hvala,sada i vazda po sve vijeke vjekova. Amen

(Iz Homilije za Navjeπtenje presvete Majke Boæje, PG98, 320-337; Testi mariani del primo millennio, II.Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova Editrice,

Roma 1989., 350-351)

Pozdrav milosti punojRaduj se, milosti puna, urno mane sva odzlata (usp. Heb 9, 4) i svetohraniπte uistinu podignuto od purpura, koji mladiBesalel uljepπa sjajem zlata (usp. Izl 31, 2 sl.).

Raduj se, milosti puna, BoganoseÊi oblaËe sa svake strane rumenkast i vrelo kojeneprestano izvire za sve.

Raduj se, milosti puna, visoko i uzdignutoprijestolje Stvoritelja svih stvari i Otkupitel-ja, koji svojom rukom lijeËi sve i svakopojedino biÊe, i one na nebu i one na zemlji.

Raduj se, milosti puna, æivi HrameveliËanstvene slave (usp. Ps 29, 9) Onoga koji je za nas postao Ëovjekom i za naπe spasenje podnio tijelo.

Raduj se, milosti puna, koja donosiπ æivot i hraniπ Onoga koji hrani: i s mlijekomdajeπ piti Onome koji jednom uËini da izbije med iz stijene (usp. Pnz 32, 13).

Raduj se, milosti puna, brdo Boæje, brdoplodno, brdo sjenovito (usp. Ps 68, 15), brdo neiskopano, brdo Boæje jasno vidljivo.

Raduj se, milosti puna, ushite duπe, πtovanje sveopÊe Ëitavoga svijeta, i uistinu dobra posrednice svih greπnika.

Raduj se, milosti puna, vrata potlaËenih istraπna obrano onih koji te iskrena srca ispovijedaju Majkom Boæjom.

Raduj se, milosti puna, koja si zazajedniËko spasenje ljudskog roda nosila ukrilu Gospodina ljubitelja ljudi.

Raduj se, milosti puna, divljenja i saæaljenjavrijedno utoËiπte svih krπÊana, i vizijonajuzviπenija svake veliËanstvene ljepote.

(Iz Homilije za Navjeπtenje presvete Majke Boæje, PG98, 320-337; Testi mariani del primo millennio, II.

Padri e altri autori bizantini, Roma 1989., 339)

86 87

Andrija KRETSKI

(†740.)

Roen oko g. 660. u Damasku. Nakon solidne izo-brazbe, u Jeruzalemu postaje monah usamostanu sv. Sabe. –akon, zatim metropolitGortine na Kreti. Poznat govornik i himnopisac.

Pohvale BogorodiciUputimo joj pozdrav Gabrijelov! Recimo Majci veselja: ”Zdravo, milosti puna” (Lk 1, 28); zdravo, bljeπËe, kojega posredstvom nestade tmine i na njezino mjesto doe svjetlo.

”Zdravo, milosti puna”, zbog koje Zakon zaπuti i milost zablista.

Zdravo, izvore veselja i kraju prokletstva.

”Zdravo, o sasvim puna milosti, Gospodin je s tobom”; On koji kasnije doe od tebe, ranije bijaπe s tobom: prije u moguÊnosti, zatim na djelu: sada, pripravljajuÊi tvoju utrobu kao boraviπte za sebe sama; zatim, tjelesno gradeÊi s tobom veliko otajstvo (boæanske) ekonomije.

Zdravo, ti koja si sama zatvorila u sebeblagoslov prve osude.

Zdravo, riznice djeviËanstva koja primi Boga i iz koje porod proe bez povrede, dok je ostajalo bezgreπno bogatstvodjeviËanstva.

Zdravo, Majko Ëista i Djevice koja si dojila.

Zdravo, zlatni vijenËe ljepote (usp. Mudr 5, 16) i Kraljice roda naπega, sa svake strane ureπena povlasticama kraljevskim.

Zdravo, sveti hrame Kristov, samoga i jedinoga sveÊenika po redu Melkizedekovu u svetim ogradama neba (usp. Heb 5, 10). Zdravo, πtapu Aronov (usp. Br 17, 23), korijene Jiπajev (usp. Iz 11, 1), æezlo Davidovo, odjeÊo kraljevska, kruno milostî, nepisana sliko djeviËanstva,metalna ploËice svetosti (usp. Br 17, 23),odluko sudbinâ. Zdravo, posrednice Zakona i milosti, peËate staroga i novoga Zavjeta, najoËiglednija punino svega proroπtva (usp.Ef 1, 10), akrostihu istine Pisma Bogom nadahnuta,æivotom nadahnuti i Ëisti sveπËe Boga i RijeËi, u kojemu, iako bez glasa i bez slova, Bog biva Ëitan svakog dana. Zdravo, prvino moga preporoda, kraju obeÊanjâ i proricanja od Boga nam upuÊenih, unaprijed obznanjeno svetiπte boæanske slave, dobro Ëekano spasenje narodâ (usp. Lk 2, 30).Zdravo, prave ljestve Jakovljeve (usp. Post28, 12 sl.), brdo zadimljeno (usp. Izl 20, 18), πkrinjo svetosti (usp. Ps 132, 8) sa svake strane prekrivena zlatom po sjaju Duha, od zlata naËinjena urno koja sadræi Krista manu nebesku i Ëisto jelo svega svemira. Zdravo, ti po kojoj ”raanje djece u boli”(Post 3, 16) prestaje i pretvara se u radosno klicanje.

(Iz Pohvala za blagdan Roenja Marijina, PG 97, 861-881; Testi mariani del primo millennio, II. Padri e altri

autori bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989.,409-410)

88 89

Naπa veleposlanice i nadoO, Djevice, od tebe kao od brda neodrezana, bî otcijepljen Krist, kamen ugaoni koji je ujedinio razdvojene naravi. Zbog toga se veselimo i tebe veliËamo, o Teotokos!

Doite, spomenimo se Ëista srca i duπebudne KÊeri Kraljeve, sjaja Crkve, sjajnije od zlata, i veliËajmo je!

Zdravo i raduj se, ZaruËnice velikoga Kralja, ti koja odsijevaπ divno ljepotu svogazaruËnika i kliËeπ sa svojim narodom: O, Davateljice æivota, tebe veliËamo!

O, Spasitelju, daruj svoju nebesku pomoÊ svojoj Crkvi;ona ne prepoznaje drugog Boga i osloboditelja izvan tebe, koji si dao svoj æivot za nju i slavi te u znanju.

Usliπi vapaje svoga naroda, Djevice Majko Boæja, i zagovaraj bez prestanka kod svoga Sina,da nas koji te hvalimo oslobodi od zalâ i napasti. Ti si naπa predstavnica i naπa nada.

(Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 76-77)

Sv. Ivan DAMA©»ANSKI

(†749.)

Crkveni nauËitelj. Roen oko g. 675. u Damasku,izvrsno naobraæen postao monah i sveÊenik.Napisao mnoge bogoslovne raspre, posebno protivopiratelja πtovanju kipova i svetih slika.

U sluæbi spasenjaO, æeno najljubaznija, triput blaæena!”Blagoslovljena ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje” (Lk 1, 42).O, æeno, kÊeri kralja Davida i Majko Kralja sveopÊega, Boga. O, boæanska æiva sliko, u kojoj se Bog stvoritelj smilovao, da imaπ duπu kojom Bog upravlja i koja samo u Boga ima povjerenja, i upravljaπ svaku æelju prema jedinomu biÊu poæeljnu i dostojnu ljubavi, dok se srdiπ jedino na grijeh i onoga koji ga je zaËeo. Imat Êeπ æivot koji nadilazi narav. NeÊeπ ga imati po samoj sebi, kao πto po samoj sebi nisi ni roena. Imat Êeπ ga, tako, po Bogu, zahvaljujuÊi kojemu si se rodila, na osnovi Ëega Êeπ sluæiti opÊem spasenju,da se tvojim djelom ispuni stari Boæji plan(usp. Iz 25, 1): Utjelovljenje RijeËii naπe poboæanstvenjenje.

Tvoje je zvanje hraniti se boæanskim rijeËima i nasititi se, kao ”maslina plodna u kuÊi Boæjoj” (Ps 51,10), kao ”stablo zasaeno pokraj voda tekuÊica” (Ps 1, 3) Duha, kao stablo æivota koje je proizvelo svoj plodu vremenu doznaËenu (usp. Otk 22, 2),Boga utjelovljena, æivot vjeËni svih biÊa;

90 91

ti koja imaπ svaku misao bogatu i korisnuza duπu i odbacujeπ, prije negoli iskuπaπ,sve one suviπne i πkodljive. OËi su upravljene ”neprestano premaGospodinu” (Ps 24, 15), razmatrajuÊi ”svjetlo vjeËno inepristupaËno” (1 Tim 6, 16).

Uπi sluπaju boæansku rijeË i odmaraju se scitrom Duha; preko njih RijeË je uπla da seuËini tijelom. Nosnice se opijaju mirisombalzama Duha, koji je boæanski balzam pro-liven spontano kao pomast njegovaËovjeπtva: ”miris proliven do kraja tvoje jeime” (Pj 1, 2), kaæe Pismo. Usne hvaleGospodina i zdruæuju se s njegovim usna-ma. Jezik i glasnice razlikuju rijeËi Boæje tese ispunjaju boæanskom slaπÊu (usp. Ps119, 103). Srce Ëisto i bezgreπno, koje vidi iæudi Boga bezgreπnoga.

Utorbo u kojoj je beskonaËni uzeo boraviπte,prsi mlijeka koje ste hranile Boga, dijeteIsusa! Vrata Boæja uvijek nepovrijeena!(usp. Ez 44, 2). Ruke koje nosite Boga, i kol-jena, prijestolje viπe od kerubâ: zahvaljujuÊinjima uËvrstiπe se ”ruke lomljive i koljenaklecava” (Iz 35, 3). Noge, koje ste voenezakonom Boæjim kao upaljenom svjetiljkom(usp. Ps 119, 105) i trËite za njim bez okreta-nja natrag, sve dok ne budete privuËene pr-ema onoj koja ljubi ljubljenoga (usp. Pj 1, 4).

Sva si svadbena dvorana Duha; sva si ”gradBoga æivoga, obradovan potoËiÊima rijeke”(Ps 46, 5), valovi karizama Duha Svetoga;”sva lijepa”, sva ”pokraj” (Pj 4, 7) Boga. Ona,koja je iznad kerubâ, na viπemu od serafâ,kraj Boga, zasluæila je te naslove!

(Iz Homilije na blagdan Roenja Marijina; PG 96, 661-680; Testi mariani del primo millennio, II. Padri e altri

autori bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989.,505-506)

Radionica naπega spasenjaHajde, odvojimo se svi, duhom, od domovine (zemaljske) zajedno s onom koja se od nje udaljuje.

Idimo, siimo svi u grob, sa æeljom srca,zajedno s onom koja tamo silazi.

Rasporedimo se okolo presvetoga leæaja.

Pjevajmo himne svete, pjevajuÊi na ove rijeËi: ”Pozdravljam te, milosti puna, Gospodin je s tobom” (Lk 1, 28).

Raduj se, predodreena Majko Boæja.

Raduj se, ti koja si bila izabrana prije vremenâ u planu Boæjemu, izdanËe najboæanstveniji zemlje, skloniπte boæanske vatre, presveta slavo Duha Svetoga, vrelo vode æive, vrte stabla æivota, mladice æiva grozda boæanskoga iz kojega istjeËu boæansko piÊe i jelo, rijeko puna mirisa Duha, njivo boæanskog klasja, blistava ruæo djeviËanstva koja πiri prijatan miris milosti, ljiljane od kraljevske odjeÊe, janje koje rodi Jaganjca Boæjega koji briπe grijeh svijeta (usp. Iv 1, 29),radionice naπeg spasenja, uzdignutija od aneoskih moÊiju, sluπkinjo i Majko.

(Iz III. homilije o UsnuÊu, PG 96, 753-761; Testi mari-ani del primo millennio, II. Padri e altri autori bizantini,

Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 541)

92 93

Marijino krilo - prijestolje BoæjeU tebi se raduje, o puna milosti,sve stvorenje,Ëete anela i ljudski rod.

O, hrame posveÊeni i raju duhovni,slavo djevica.

ZahvaljujuÊi tebi, Bog se utjeloviopostajuÊi dijete.

On, Bog naπ prije vjekova.

Od tvoje utrobe On je uËinio prijestoljei napravio ga prostranijim od nebesa.

U tebi se, o puna milosti,raduje sve stvoreno.Slava ti.

(Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 78)

STARA KR©ΔANSKA MOLITVA

(prije VIII. st.)

Posluπaj nas i pogledajPosluπaj nas i pogledaj, Marijo:ti si postala kÊerka Sina svogasluπkinja svoga djeteta, majka svoga Stvoritelja,nositeljica sveviπnjega Spasitelja.

Kralj se zaljubio u sjaj tvoje ljepotei udostojao se pripraviti za sebe,u tvojoj zemlji,Ëisto boraviπte.

Isprosi nam od njegaizvanrednu slatkoÊu æelje za Bogom.

Tako Êemo ostati posveÊeni njegovoj sluæbiu ovom æivotu i, nakon naπeg preminuÊa,stiÊi bez smetenosti onome koji je od tebe roen.

9594

Stjepan SIUNI©KI

(VIII. st.)

Armenski biskup Siunikha. UËio u Carigradu i bioprevoditelj. Komentirao ukratko dijelove Sv.pisma, pisao himne i antifone. MuËenik.

Uteci se za nasRoditeljice Boæja, Djevice bezgreπna, mi se pouzdajemo u tebe: uteci se za nas kod Krista.

Ti si sama Blaæena meu æenama, Majko i Vazdadjevice, svjetlo intelektualno,Roditeljice naπeg Stvoritelja: blagoslivljamo te zauvijek.

Okruæena si krilima kerubâ, sveta Bogorodice, Djevice i Majko, boraviπte boæanstva, Roditeljice Boæja,blagoslovljena od svega propovijedanja apostolskoga.

Tebi, koja si svetohraniπte i hram Boga RijeËi, mi hrlimo, o Marijo Majko i Djevice: uteci se za nas kod Krista

Majko Boæja koja pira ne poznajeπ, Sveta koja si na neizreciv naËin nosila u sebi boæansku Narav, RijeË OËevu, i na neizreciv je naËin rodila, mi te molimo neprekidnim glasom: utjeËi se stalno za nas kod Njega.

Bez prestanka ti se utjeËemo, sveta Majko Boæja: uteci se kod Krista Boga naπega, da nas oslobodi od napasti i svih naπih opasnosti.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altriautori orientali, Cità Nuova, Roma 1991., 555)

Ciprijan MELODSKI

(VIII. st.)

Dræi se da je bio monah koji je æivio krajem VII. ipoËetkom VIII. stoljeÊa. Napisao je nekolikohimana s vlastitom melodijom.

Pjevajmo MarijiDoite, smrtnici, pjevajmo himne bez prestankaDjevici Majci Boæjoj, Mariji, od koje se raa Krist.

Veseli se, Betleheme! Doπao je Onaj koji pase i spaπava Izraela,ti viπe neÊeπ biti posljednji meu kneæevstvima Judinim.

RijeË OËeva koja sve stvori sad se pokazuje vidljivom,neizrecivom i neosjetljivom, jedna osoba u dvije naravi.Uzviπena Gospoo, podigni ruke prema Sinu svomu,Tvorcu milosrdnu, neka se smiluje svojim slugama.

(G. Schirò, Lineamenti storici sulla genesi e lo sviluppodei Syntomen. Cipriano il Melode, Grottaferrata 1949.,

48)

9796

Kuzma MAIUMSKI

(†oko 751.)

Roen oko 675. godine. Rano ostao bez roditelja.Posvojio ga otac I. DamaπËanskoga. S Ivanompostao monah u Sv. Sabi nedaleko od Jeruzale-ma, a g. 735. imenovan biskupom Maiume.

Zdravo, Roditeljice BoæjaKoju Êe ti dostojnu pjesmu predstaviti naπa slabost, ako ne onu radosnu, u koju nas je Gabrijel mistiËno uveo: ”Zdravo, Roditeljice Boæja, Djevice Majko netaknuta!”

Vazdadjevici i Majci Kralja vrhovnih moÊiju, Ëista srca, vjernici, duhovno kliknimo:”Zdravo, Roditeljice Boæja, Djevice Majko netaknuta!”

Neistraæiv je, o PreËista, ponor tvoga neshvatljivoga raanja: Ëvrstom vjerom, tako, tebi iskreno uzdajemo dar, govoreÊi: ”Zdravo, Roditeljice Boæja, Djevice Majko netaknuta!”

(Iz Kanona pohvala Majci Boæjoj, Parakletiké, Roma1885., 12-20; Testi mariani del primo millennio, II.Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova Editrice,

Roma 1989., 608)

Ambrozije AUTPERTSKI

(†781.)

Roen poËetkom VIII. st. u Francuskoj. Doπao uItaliju, pohodio Rim i zaustavio se u opatiji sv.Vincenca uVolturnu prigrlivπi benediktinski æivot.Izabran za opata.

Majka narodaO, blaæena Marijo, o dostojna svake hvale!O, slavna roditeljice!

O, uzviπena rodiljo, u koje se utrobi zdruæi Tvorac neba i zemlje!

O, sretni poljpci utisnuti na usnama dojenËeta, ... koje je puzalo joπ Ëetveronoπke, igralo s tobom, svojom majkom, kao pravo dijete od tebe roeno; meutim, Ono je bilo Gospodin, Bog pravi roen od Oca, Jedinoroeni Sin Boæji!

ZaËinjuÊi doista svoga Tvorca, u vremenu si rodila dijete, koje si veÊ unaprijed poznavala kao Stvoritelja vremena!

O, sretno raanje, razloæe radosti anelâ i æeljâ svetih; potrebno za one koji su izgubljeni i prikladno za one koji su uniπteni!

Nakon πto je podnio mnoge uvrede u tijelu u koje se zaodjenuo, On je, na kraju, pretuËen biËevima i napojen æuËju, i objeπen na muËilo da pokaæe tebe kao pravu majku i, trpeÊi, samoga sebe kao pravoga Ëovjeka.

Ali ja, bijedan u umu kao πto jesam, πto Êu morati uËiniti? ©to god reËem o tebi,

9998

uvijek Êe manja biti hvala negoli tvoje dostojanstvo zasluæuje!

Ako te nazovem nebom, ti si viπa. Ako ti reknem Majko narodâ, ti si viπa.

Ako te nazovem slikom Boga, ti si i toga dostojna!

Ako te, po obiËaju, nazovem Gospom od anelâ, ti pokazujeπ da si svih stvari!

©to Êu, onda, morati reÊi o tebi?

©to Êu morati razglasiti, ako jezik Ëovjekov nije dovoljan da ispripovjedi tvoje kreposti?

Zasad naπ tjelesni jezik neka πuti te hvale,koje uvijek i sa æarom naπ duh u dubinisebe osjeÊa i æeli izraziti.

Sada te molim da pomilujeπ naπe uπi skladnim zvukom svoje pouke.

Sada svete ruke neka pljeπÊu s Ëembalima i, meu brzim pokretima prstiju, neka odjekne melodiËan himan na hvalu rodilje.

Veselo i jednoglasno neka pjevaju srca i slatki stihovi nek se u ritmu jedan iza drugog izmjenjuju.

(Iz Homilije na blagdan Uznesenja Marijina, PL 39,2129-2134; Testi mariani del primo millennio, III. Padri

e altri autori latini, Cità Nuova Editrice, Roma 1990.,723)

Molitva MarijiKoje Êe ti hvale moÊi iskazivati ljudska krhkost koja je naπla pristup svome otkupljenju, jedino tvojim sudjelovanjem u boæanskom planu? Prihvati, zato, naπu zahvalu, koliko god onabila skromna i nadasve nerazmjerna u usporedbi s tvojim zaslugama.Usliπi naπe zavjete i, moleÊi, oplakuj naπe grijehe. Primi naπe molitve u sakrarij usliπanja i daj nam ponovno milost pomirenja. ZahvaljujuÊi tebi oprostivo je, to πto po tebi glasom molimo; zahvaljujuÊi tebi moguÊe je zadobiti, to πto u duhu vjere pitamo. Prihvati πto dajemo, isprosi πto pitamo,oprosti πto se bojimo jer, da bismo umanjili srdæbu SuËevu, nismo pronaπlinijednoga koji bi po svojim zaslugama bio moÊniji od tebe, koja si zavrijedila biti Majkom naπega Otkupitelja i Suca.

Priteci u pomoÊ bijednima, pomozi maloduπnima, okrijepi nemoÊne;moli za narod, zauzmi se za sveÊenstvo,zagovaraj povorku monaha, moli za poboæni æenski svijet. Svi osjetno primjeÊuju tvoju utjehu, svi koji poboæno slave svetkovinu tvoga Uznesenja.

Utjeπi æalosne i tvoja ljubav nek bude suÊutna prema onima koji se odluËuju za put u nebo. I, videÊi nas stalno kako te hvalimo, predstavi, molimo te, naπe jecaje Gospodinu i bez prestanka seobraÊaj Njemu, svome Sinu. Mi nastavljamo trpjeti na ovoj zemlji, stalno smo ponovno vrijeani,

101100

puni smo uvreda, gladni smo, æedni, trpimo od sna i u zatvoru smo. Ti si, naprotiv, u kraljevstvu nebeskom pretpostavljena svim korima djevica, ti slije-diπ Jaganjca kamo god ide (usp. Otk 14, 4).Bijelim ljiljanima i proljetnim ruæama ucvatu, ti pozivaπ djeviËanske korove da senapoje na izvorima æivota vjeËnoga, buduÊi da se oni ne puπtaju uhvatiti umreæu zavodniËkih karika izazova tijela.

Ti u preblaæenoj kraljevskoj palaËi blaæenika, nakon πto si postigla najviπe dostojanstvo, πetajuÊi meu rosnim biljkama, slatke korake bacaπ meu divotama i mirisavim zadahomrajskog cvijeÊa i svojom svetom palmombereπ ljubiËice πto ne trunu. Sjedinjena snajuzviπenijim korovima, ti neprestanopjevaπ jednoglasno s njima i, zajedno sanelima i arkanelima, neumornim glasomne prestajeπ ponavljati: Svet (Otk 4, 8).

Ti sjediπ u Kraljevoj sobi, ureπena biserima blaæenstva. Aneli su postavili tvoje kraljevsko prijestolje u sobu vjeËnoga Kralja. I sam Kralj kraljeva, ljubeÊi te viπe od svakedruge kao pravu majku i dostojanstvenuzaruËnicu, sjedinjuje se s tobom u zagrljajljubavi. Niπta Ëudno ako se udostojiradovati zajedno s tobom onaj Bog koji sadakraljuje na nebesima i kojega si, roena kao Ëovjeka od tebe, poljubila tolikoputa na zemlji, kad je bio dijete.

U ime blaæenstva koje posjedujeπ, svrni svoje oËi, o Djevice, da se izvuËemo iz svojih bijeda.

(Iz Homilije na blagdan Uznesenja bl. Djevice Marije;PL 39, 2129-2134; Testi mariani del primo millennio.

II. Padri e altri autori bizantini (VI-XI sec.), Cità NuovaEditrice, Roma 1989., 728-729)

Daruj nam KristaMolim te, Djevice blaæena, daruj nam Krista svojim zagovorom, ti koja ne znaπ odbiti utoËiπta svojoj djeci, i ne obazireπ se uopÊe na nepravde onih koji te ne Ëaste kako bi trebali.

Jer ona koja je svladana ljubavlju prema svojoj djeci, podnosi Ëak i nepoπtovanje.

©titi, dakle, svojom moÊnom molitvom one koji su nedostojni tvojih dobroËinstava, i koji su od tebe roeni u tvome Jedinoroenome Sinu.Moli ga za oproπtenje prijestupâ, koje mnogi Ëine.

(Preghiere a Maria, EM, Padova, 40)

103102

Sergej AGIOPOLIT

(VIII. st.)

Pod imenom Sergej zvan Agiopolit ostali su tek-stovi koji su naπli mjesto u liturgijskim knjigamaGrËke Crkve. »ini se da je bio monah u Sv. Sabinedaleko od Jeruzalema.

Prikazanje u hramuO, zborovi vjernika, okupljeni danas u duhu na sveËano slavlje,poboæno pjevajmo himne boæanskoj DjevojËici, Djevici i Majci Boæjoj, dovedenoj u hram Gospodnji nakon πto je bila odabrana meu svim pucima da bude prebivaliπte Krista, Kralja i Boga sveopÊega.

Djevice, proslijedite s upaljenim svjetiljkama pri ulasku Vazdadjevice; majke, odlagajuÊi svaku bol, sprovedite s radoπÊu pjevajuÊi himne Majci Boæjoj koja je postala razlogom radosti Ëitavom svemiru. Svi, dakle, zajedno s anelom kliËimo skladna glasa Zdravo Milosti punoj,koja zagovara za duπe naπe.

(Iz VeËernje Prikazanja Marijina, Testi mariani delprimo millenio 2, Roma 1989., 614.)

Alkuin

(735. - 804.)

Roen u plemiÊkoj anglosaksonskoj obitelji uYorku, gdje je proveo i svoju mladost u poznatojπkoli kojom je g. 780. i upravljao. Na poziv KarlaVelikoga prelazi u Francusku.

Molitva sv. MarijiIspruæi svoju desnicu, (Gospodine), i po zagovoru blaæene i slavne Djevice Marije, Majke Boæje, daj nam zalog nebeske milosti. Po Kristu naπemu Gospodinu.

©titi, Gospodine, svoje sluge miloπÊu mira i oËuvaj od svih neprijatelja, nas koji se uzdamo u pomoÊ blaæene Marije.

Gospodine, neka nas prati, molimo te, zagovor blaæene i slavne vazda Djevice Marije, Majke Boæje i neka nam izmoli tvoj oprost.Po Gospodinu naπemu Isusu Kristu Sinu tvomu, koji...

(PL 101, 464; Testi mariani del primo millennio, III.Padri e altri autori latini, Cità Nuova Editrice, Roma

1990., 762)

105104

Sv. Tarazije CARIGRADSKI(†806.)

Roen oko g. 730. u uglednoj obitelji, postajecarski tajnik, g. 784. izabran za patrijarha.Istaknuo se u obrani svetih slika prije, za vrijemei poslije sabora u Niceji 787. g.

OpÊoj posredniciS poπtovanjem i svetom radoπÊu uzvikujmo glasno onaj Zdravo Gabrijelov:”Pozdravljam te, slasti OËeva, preko koje se poznavanje Boga proπirilo do krajnjih granica zemlje.

Pozdravljam te, boraviπte Sinovo iz kojega je on iziπao zaodjenut u tijelo.

Pozdravljam te, o neizrecivo prebivaliπte Duha Svetoga.Pozdravljam te, o opjevani uresu nebeskih duhova.

Pozdravljam te, o svetija od kerubâ; pozdravljam te, o slavnija od serafâ, raπirenija od neba; pozdravljam te, o sjajnija od sunca, blistavija od mjeseca.

Pozdravljam te, o mnogoliko bljeπtavilo zvijezda; pozdravljam te, o lagani oblaËe, koji razlijevaπ nebesku kiπu; pozdravljam te, o sjaju koji blistaπ blago uoËima vjernikâ; pozdravljam te, o grmljavino duhovna, koja bez buke tutnjiπ u uπima naroda; pozdravljam te, o daπe sveti, koji si iz zemlje rasprπio duhove zloÊe.

Pozdravljam te, o plemenita pomoÊi prorokâ;pozdravljam te, o izvrsno svjedoËanstvo muËenikâ; pozdravljam te, o toliko opjevana himnima patrijarhâ;

pozdravljam te, o najviπi uresu svetih; pozdravljam te, o najistinskiji miljeniËe pravednih; pozdravljam te, o blaæena slavo djevica; pozdravljam te, o æezlo i ËvrstoÊo kraljevâ; pozdravljam te, o najveÊa sluæbo sveÊenikâ;pozdravljam te, o nepobjedivo utoËiπte greπnika; pozdravljam te, o slavni vodiËu pomoraca; pozdravljam te, o Gospoo, okrepo onih koji padaju.

Pozdravljam te, o ugodni lijeku bolesnikâ; pozdravljam te, o sigurno uskrsnuÊe umiruÊih; pozdravljam te, o uzroËe spasenja svih smrtnika; pozdravljam te, o neizreciva radosti svijeta;pozdravljam te, o Kraljice posrednice mira;pozdravljam te, o bezgreπni sjaju majki; pozdravljam te, o veliko boraviπte RijeËi; pozdravljam te, o sigurna potporo starih; pozdravljam te, o boæanski odgoju mladih; pozdravljam te, o svijetla zaπtito djece; pozdravljam te, o posrednice svih stvari koje se nalaze pod nebom; pozdravljam te, o potpuno uskrsnuÊe Ëitavoga svijeta; pozdravljam te, o slavno slavlje neba i zemlje; pozdravljam te, o milosti puna, Gospodin je s tobom. On koji je prije tebe, od tebe i s nama.Njemu hvala zajedno s Ocem, presvetim,blagotvornim i æivotvorcem Duhom sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

(Iz Homilije o Prikazanju Marijinu u hramu, PG 98,1481-1500; Testi mariani del primo millennio, II. Padri

e altri autori bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma1989., 636-637)

107106

Sv. Teodor STUDIT

(759. - 826.)

Opat, obnovitelj monaπkog æivota, borac za javnoÊudoree, branitelj pravovjerja predslikoboraËkim divljanjem i plodan bogoslovnipisac. Zbog svoje vjere i stava tri puta je prognan.

Pozdravi Majci BoæjojRaduj se, ljestvico podignuta od zemlje do neba, po kojoj se ostvari silazak Gospodnji k nama i ulazak njegov na nebo - prema velikom patrijarhu Jakovu!

Raduj se, najzagonetnija kupino, iz koje se javio aneo Gospodnji u plamènu vatre, a da onaj paleÊi oganj ne spali (kupine) - prema bogovidiocu Mojsiju!

Raduj se, bogaupivπe rùno, odakle se vodom napuni posuda - prema predivnom Gideonu!

Raduj se, grade Kralja Velikoga, kome se dive kraljevi i veliËaju ga - prema pjesmotvorcu Davidu!

Raduj se, duhovni Betleheme, dome Efratin,iz koga izie Kralj slave da postane vladarom u Izraelu, a Ëiji je izlazak u poËetku eonskih dana -prema boæanskom proroku Miheju!

Raduj se, sjenovita Goro DjeviËina, iz koje se pojavi Svetac Izraelov - prema bogòglasnom Habakuku!

Raduj se, prezlatni i svjetlònosni svijeÊnjaËe,

odakle stanovnicima tmine i smrtne sjenezasja nepristupno Svjetlo boæanstva - prema bogòduhom Zahariji!

Raduj se, svemirsko pomiriliπte na kom se, od Istoka SunËeva do Zapada,slavi Ime Gospodnje kod svih narodâ i na svakome mjestu prinosi tamjana kâd Imenu njegovu - prema presvetom Malahiji!

Raduj se, oblaËe lagani na kojem Gospod sjedi - prema svjetlòglasnom Izaiji!

Raduj se, sveta knjigo zapovijedi Gospodnjihi svjeæe upisani zakone milosti, odakle doznajemo za ono πto je Bogu milo -prema Ëovjeku plaËa Jeremiji!

Raduj se, dveri zatvorena kroz koja Bog Izraelov unie pa izie -prema bogomotriocu Ezekielu!

Raduj se, goro ponajviπa iz koje se, bez zahvata ljudske ruke, Ugaoni odvali kamen - prema bogomudrom Danielu!

(Iz Pohvala za UsnuÊe svete Gospoe naπe MajkeBoæje, PG 99, 720-729; Marija, 7-8-9/1989, 248-249;preveo: Predrag BeliÊ; Testi mariani del primo millen-

nio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità NuovaEditrice, Roma 1989., 653-654)

109108

Pohvale MarijiRaduj se, sjajni oblaËe, koji u pustinji æivota zasjenjujeπ novogIzraela svojim zagovorom (usp. Izl 13, 21).ZahvaljujuÊi tebi, bivaju Ëuvene odluke milosti i iz tebe jedoπlo Sunce pravde koje sve obasjava zraka-ma nepokvarljivosti

Raduj se, svijetnjaËe, srebrna i Ëvrsta posudo djeviËanstva, kojega je stijenj milost Duha (usp. Izl 25,31) i kojega je ulje ono tijelo sveto uzeto od tvoga tijela neporoËna. Iz njega je roen Krist, svjetlo koje ne poznaje zalaza. Onima koji sjede u tami i sjeni smrtnoj ti si upalila svjetlo æivota vjeËnoga.”Raduj se, milosti puna” (Lk 1, 28), stvorenje i ime duhovno najbogatije svake radosti. Od tebe je doπao na svijet Krist, veselje besmrtno i lijek za Adamovu æalost.

Raduj se, raju, vrte blaæeniji od Edena. U tebi je isklijala svaka biljka kreposti i iz tebe je zatreperilo stablo æivota. Zdruæeni s njime, vraÊamo se izvornom æivotu, okreÊuÊi lea onom plamenom maËu o kojemu govori Pismo (usp. Post 3, 24).

Raduj se, grade zvuËni velikog vladara, da upotrijebimo rijeË Davidovu (usp. Ps 48,3). U tebi se otvara kraljevska dvorananebesa i æive u radosti zemaljski koji su tamo upisani kao graani...

(O Roenju Gospoe naπe Majke Boæje, PG 96, 680-697; Testi mariani del primo millennio, II. Padri e altri

autori bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 649)

Josip STUDIT

(†832.)

Roen oko 762. godine. Brat Teodorov. U Cari-gradu stekao naobrazbu, prigrlio g. 781. monaπkiæivot, g. 807. imenovan solunskim nadbiskupom.Prognan dva puta i umro prije negoli je stigao dobiskupske stolice.

Sidro ufanjaO, Majko Boæja i Kraljice svijeta, iz same svoje samilosti izvuci me iz straπnoga bezdana propasti u koji su me bacile naslade tijela i sklonostiprema ovozemaljskim stvarima.

Nemam druge nade spasenja i potpuno sam obeshrabren, o Sveta.

Ti si spasenje svih ljudi, ti koja si na neiskazan naËin rodila Boga; ti si zaπtita vjernicima, vodiË slijepima, okrepa palima.

PjevajuÊi himne, mi ti kliËemo: ”Sve stvorenje neka blagoslivlje i uzvisuje Gospodina po sve vijeke!”

BuduÊi da smo tebe stekli kao sidro spasenja, u te postavljamo sve svoje nade, o Roditeljice Boæja. Budi, dakle, za nas, koji smo ti bliski, luka i bedem neosvojiv, i daruj nam snage da moæemo klicati bez predaha: ”Sve stvorenje neka blagoslivlje i uzvisuje Gospodina po sve vijeke!”

(Iz ParakletiËkog kanona Majci Boæjoj, Testi mariani delprimo millennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1989., 676)

111110

Luko onih koji plove u zlimaUblaæi, o preËista DjevojËice,divlju oluju moje duπe,koja si se jedina pokazala na zemljilukom onima koji ploveu æivotnim zlima.

Ti koja si rodila Svjetlo,osvijetli, o »ista, oËi moga srca.

Dana si nama na zemljikao zaπtita, bedem i dika.

Dana si nam kao utvrdai sigurno spasenje, o DjevojËice.

Zbog toga viπe se ne bojimo neprijateljami koji te poboæno veliËamo.

(Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 82)

Teofan GRAPTO

(†845.)

Roen oko g. 775. na podruËju Moaba. U 22.godini se zamonaπio u Sv. Sabi nedaleko odJeruzalema. U Carigradu g. 813. istupio protivikonoklasta, a g. 843. postaje metropolit u Nikai.

Djevici MajciDuπevno sunce, koje iz tebe izie, raπirilo je nad svima svoje boæanstvonadaleko svijetleÊim zrakama, Bogorodice, Gospoo.

Zbog toga te svi hvalimo Jer si nam ti pravoga Boga, Jedinoroenca OËeva, u tijelu rodila, nazivamo te presvetom Bogorodicom, prilaæuÊi tvome Porodu dostojnu rijeË.

Jedinoroeni Sin, koji je iste naravi i istoga roda kao i Otac, postao je istog roda s ljudima, da on, najuzviπeniji, iz tvoga krila, Majke-Djevice izie u tijelu.

113112

Josip HIMNOGRAF

(†886.)

Roen oko g. 816. vjerojatno u Palermu na Siciliji,pobjegao s roditeljima pred Arapima u GrËku izavrπio u Solunu. Ulazi u samostan, g. 840.prelazi u Carigrad. Napisao brojne himne.

Boraviπte KristovoTi koja si rodila put æivota, zdravo, sva Bezgreπna, koja si spasila svijet od propasti grijeha!Zdravo, ZaruËnice boæanska, Ëuenje za svaki jezik i Ëuveno! Zdravo, boraviπte Vladara stvorenoga!

Snago i sigurnosti ljudskog roda, zdravo, o Bezgreπna, mjesto posveÊeno slave,uniπtenje Hada, loænice sjajna! Zdravo, radosti anelâ! Zdravo, pomoÊi onih koji te s vjerom zazivaju!

SvijetleÊa koËijo RijeËi, zdravo, Gospoo, duhovni raju koji usred sebe zatvara stablo æivota,Gospodina, kojega slatkoÊa oæivljava svekoji se hrane vjerom, iako su podloæni pokvarljivosti.

OjaËani tvojom potporom, mi ti kliËemo:Zdravo, grade Kralja svemira, o kojemu su mudro reËene neËuvene i veliËanstvene stvari! Vrhu nedostiæivi, zdravo, bezdane neistraæivi!

Veoma prostrani stane RijeËi, zdravo, o Bezgreπna, πkoljko koja si proizvela boæanski biser! Zdravo, vrlo divna, pomirenje s Bogom svih onih koji ti svagda, o Majko Boæja, kliËu blaæena!

(Iz Kanona Majci Boæjoj, Horologion, Testi mariani delprimo millennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1989., 723)

Mojsije KORENSKI

(IX. st.)

Armenac. Njegov nam je æivot nepoznat. Jedinoznamo da je napisao Povijest Armenije i da jepisao marijanske himne.

VeliËajmo MarijuO, Sveta i Majko Boæja, Marijo, poæeljna meu djevicama, uresu ljudskog roda: Majko i sluæbenice, mi te veliËamo!

Grme neizgorjeli i hrame svjetla svijeta,djeviËanstvo neokaljano i nepovredivo:Majko i sluæbenice, mi te veliËamo!

Majko Boæja viπe od svih blagoslovljena,Majko svjetla i loænice Boga RijeËi: mi te veliËamo.

Bljeπtavo nebo i sjajni oblaËe, Roditeljice Stvoriteljeva i grme neizgoreni: mi te veliËamo.

Vrata neba i pute kraljevstva, koji si skinuo prokletstvo, zemaljski serafe:mi te veliËamo.

Mi te hvalimo i slavimo kao Djevicu i Majku, πkrinju boæanskog utjelovljenja, koja je spasila æivot ljudskom rodu: zbog toga te blagoslivljamo kao Bogoroditeljicu i Djevicu, Majku i sluæbenicu naπeg Spasitelja.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altriautori orientali, Cità Nuova, Roma 1991., 567)

115114

Milon SANTAMANDSKI(IX. st.)Monah koji je æivio u Belgiji. Napisao ”Pjesme tri-jeznosti” od koje je jedan dio pohvala bl. Djevici.

Pomirnica krπÊanaRoditeljice onoga koji sjedi na uzdignutuprijestolju; hvalo svijeta, slavo neba; po tebi se milost raπirila Ëitavim svijetom.Izvore vode opeËaÊene, preËisti potoËespasenja, zapeËaÊeni vrte iz kojega provridraæesan izvor; cedre, Ëemprese, platano,oraπe, mirto, uljiko, miro, trsko, tamjane,balzame, kasijo, lavando, onikse, ledËe...Ti otvaraπ vrata raja, koja je Eva zatvorila kad je sa zabranjenog stabla ubrala smrtni plod. Ali kada iz krakova kriæa uze spasonosni plod, roen od tvoga tijela,onda se ti prepusti onim trpljenjima odkojih proizie radost svijetu; i, oduzevπi sada kljuË, ti vodiπ posinjenudjecu visinama nebeskim...Budi mi bliza kao zaπtitnica, gospodarica, pomoÊnica, molim te, o veliËanstveni urese djeviËanstva. Tebi je bio dopuπten budan æivot, kojega jedavalac od tebe roen; tvoja sveta molitvanek uËini da takav æivot ipak postane naπadrugarica. Jedna bijela golubica, noseÊi zelenugranËicu u ustima, donijela ju je u lau,dotle je navjeπÊivala mir svijetu. Tako ti, o milostiva, pomiri krπÊane, koji teËaste s ljubavlju, u onome miru koji si tisretno rodila, o Djevice, u svome blaæenomkrilu, za naπe spasenje.

(De sobrietate, 2; Monumenta Germaniae Historica,Hannover-Berlin 1826., 3, 645-647; Testi mariani del

primo millennio, III. Padri e altri autori latini, CitàNuova Editrice, Roma 1990., 819)

Juraj NIKOMEDIJSKI

(IX. st.)

Arhivar Sv. Sofije, blizak prijatelj i podupirateljFocijev, koji ga je imenovao metropolitomNikomedije. Plodan propovjednik. SaËuvano je170 njegovih homilija.

Isprosi mir svijetuTi tamo gore, o dostojna hvale, tebe blagoslivlju Ëete bestjelesnih biÊa, dok ti ovamo dolje himne pjeva mnoπtvo ljudsko. Zemlja, nebo i more u jednomu jedinstvenu i milozvuËnu zboruuzdiæu ti sveopÊu pjesmu, kliËuÊi: Zdravo, Majko Boæja!Zdravo, æivotom nadahnuti grme i brdo presveto! Zdravo, urno sva zlatna i gozbo boæanska,Marijo, sveopÊa Kraljice! Zdravo, mistiËni oblaËe i stupe ognjeni!Zdravo, moste svemira i ljestve do neba!Zdravo, utoËiπte i zaπtito onih koji te slave!Nadnaravno otajstvo tvoga poroda, o Bezgreπna, zaËuuje osjeÊaj i um: ti koja si, iako djevica, postala majkom iostala djevica takoer nakon poroda, o Djevice koja ne poznajeπ svadbe. Zato ti svi mi uzdajemo hvalu prije svega jer si Majka Boæja.Djevice, prihvati ovaj pjesan Bogom nadahnut i u zamjenu daruj svojumilost onima koji se u te ufaju. Traæi mir za Crkve; pobjedu i pobjedne plijenove za vjerne vladare. Da te zbor krπÊana uvijek mogne veliËati!

(Iz ParaklektiËkog kanona Majci Boæjoj, Testi marianidel primo millennio, II. Padri e altri autori bizantini,

Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 780-781)

117116

Ubaldo SANTAMANDSKI

(IX. st.)

Monah benediktinske opatije Sant’Amando u gali-jskoj Flandriji, neÊak Milona Santamandskoga,monaha iste opatije.

Himan za UznesenjeKako li blistaπ od svjetla slavna, o rode kraljevski plemena Davidova, o Djevice Marijo, koja prebivaπ u visini,iznad svih graana vjeËnog neba.

Ti, Majka koja je saËuvala Ëast djeviËanstva,ostajuÊi Ëista; ti si pripremila u svojoj svetoj utrobiboraviπte svoga krila za Gospodina anelâ;od tebe je roen Krist, Bog u tijelu, kojemu se klanja Ëitav svemir i Ëasti ga;pred kojim se sada pravedno prigiba svako koljeno; od kojega mi molimo, zahvaljujuÊi tvome dolasku, radost svjetlosti koja rasprπuje tmine.

(Testi mariani del primo millennio, III. Padri e altriautori latini, Cità Nuova Editrice, Roma 1990., 839)

Tekla MONAHINJA

(IX. st.)

Jedna od rijetkih æena pisaca himana u GrËkojCrkvi. Njezini himni uπli su u zbirku kanonaMajke Boæje.

Cvijet ËistoÊeSasluπaj me, presveta Djevice, mene koja rijeËima pohvala pjevam himnevjerom u tvoj porod. Prihvati kao udoviËke darove himne mojih usana, traæi za mene oproπtenje grijeha.

Nek zasja tvoja ljepota, o »ista, i bljesne sjaj tvoje ËistoÊe: ali tvoje roenje nadvisuje sav kolik sjaj; jer, Bog Stvoritelj sunca i svega stvorenoga,on se sam rodi od tebe. Zato te svi veliËamo.

O, Majko Boæja, pjevajuÊi tebi kako treba himnima kao cvijetu ËistoÊe, palici djeviËanstva i Roditeljici Boæjoj, mi te molimo rijeËima pjesama: utvrdi nas u djeviËanstvu i saËuvaj nas u neokaljanosti.

(Iz Kanona Majci Boæjoj, Testi mariani del primo millen-nio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova

Editrice, Roma 1989., 805-806)

119118

Teosterikt STUDIT

(IX. st.)

Monah studit iz IX. st. kojemu je æivot nepoznat.Pod njegovim su imenom saËuvana tri himna, odkojih su dva Gospina.

Pomiri nas s Bogom miraPritisnut mnogim kuπnjama, tebi se utjeËem,traæeÊi spasenje.

O, Majko RijeËi i Djevice,spasi me od nesreÊa i pogibli.

Navale strasti smuÊuju me, ispunjavaju klonuloπÊu moju duπu: pomiri me ti, o Djevice sva Ëista,mirom Boga svoga Sina.

O, Djevice, koja si rodila Boga Spasitelja,molim te, oslobodi me od svake protivπtine, jer se tebi utjeËem,i k tebi uzdiæem duπu i srce.

UËini dostojnim svoga posjeta mome tijelubolesnu i mojoj duπi, o sama Roditeljice Boæja,ti koja si dobra i Roditeljica Dobra.

(Iz ParakletiËkog kanona Majci Boæjoj u: Horologion,Roma 1937., 903; Testi mariani del primo millennio, II.

Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova Editrice,Roma 1989., 807)

Metrofan SMIRNSKI

(IX. st.)

Vjerojatno je rodom iz Carigrada, a bio je metro-polit Smirne u drugoj polovici IX. stoljeÊa. KaoFocijev protivnik bio je zatvaran i prognan za nje-gova upravljanja patrijarπijom.

Vrata duhovnog istokaO, Djevice, videÊi u tebi vrata duhovnog istoka koji se pojavio s neba da bi vodio na nebesa, ja, tvoj vjernik, trËim k tebi, o Djevice, zato me prihvati, o Gospoo, prosvijetli me i vodi.

O, preËista Gospoo, od tebe teËe izvor prosvjetljenja, milost Duha Svetoga, koja natapa potocima slasti svu zemlju;uËini i mene dostojnim da iz nje zahvaÊam u izobilju.

O, Svahvaljena i blagoslovljena, koja si donijela na svijet u tijelu Boga, runo Gedeonovo jedanput (usp. Suci 6, 37 sl.) preoblikovatvoje krilo koje je trebalo prihvatiti boæansku rosu odreenu da utaæi æe svimakoji izgaraju od æee grijeha.Krist, tvoj Sin objeπen dragovoljno na drvo,pobijedio je moÊi tmina i zgazio ruπilaËku moÊ smrti; zato, o Gospoo neporoËna, umrtvi kretnje i strasti moga tijela.

(Iz ParakletiËkog kanona Majke Boæje, Testi marianidel primo millennio, II. Padri e altri autori bizantini,

Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 814)

121120

FOCIJE

(†oko 897.)

Roen oko g. 810. u carigradskoj obitelji, pro-gonjenoj za ikonoklastiËkih vladara. Svestranonaobraæen radi u carskoj diplomaciji. Zareen g.858. i postaje carigradskim patrijarhom.

Molitva DjeviciO, Djevice i Majko, novo i izvanredno Ëudo pod suncem, proπiri i na nas svoj zagovor. Podvori nas svojom pomoÊu. OjaËaj svoga vjernoga slugu i naπega poboænog vladara krepoπÊu i bogobojaznoπÊu; vodi ga da sveto upravlja kormilom ovozemaljskog kraljevstva i oznaËi ga kao nasljednika kraljevstva (usp.Jak 2, 5) Krista, naπega Boga, tvoga Sina i Gospodina tamo gore na nebesima.

UËini da i mi moæemo postiÊi to kraljevstvo,po milosti i milosru samoga Krista, naπega pravoga Boga, zaËeta bez Ëovjekova sjemena, noπena u krilu na neizreciv i roena na neprotumaËiv naËin. ”Jer je on onaj koji nas je stvorio i mi smo njegov narod i stado paπe njegove”(Ps 99, 3). Njemu uzdiæemo hvale i Ëast zajedno s Ocem suvjeËnim i istobitnim i Duhom davateljem æivota, suvjeËnim i istobitnim...

(Iz Homilije I. na Navjeπtenje, Testi mariani del primomillennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità Nuova

Editrice, Roma 1989., 835)

Niceta PAFLAGON

(IX. - X. st.)

Laik, uËenik Arete iz Cezareje i Focijev te suvre-menik Leona VI. Mudroga. Ostavio nam dvadese-tak pohvalnih govora i dvije homilije o Gospi.

Milosti punaDostojno je, dakle, da i mi s duænim poπtovanjem pozdravimo Milosti punu: Zdravo, klicanje i urese svetih anela i svih duhova nebeskih, pjesmo hvale sveviπnjih arkanela, ljepoto i diko nebeskog kraljevstva.

Zdravo, sjaju boæanske moÊi, snago svetih kreposti...

Zdravo, Ëvrsti temelju izvanrednih prijestolja,Ëeænjo beskrajna mnogookih keruba, veoma visoki zanose i uzaπaπÊe πestokrilih serafâ.

Zdravo, prvino svih svetih, pravdo i kreposti pravednih, suÊuti i ustrajnosti poboænih...

Zdravo, puna milosti, Gospodin je s tobom:ti suÊutna uËini ga i prema namamilostivim, o Bezgreπna: i mi, koji iz dana u dan navijeπtamo radosno njegovo spasenje, udostoj se i nas za sobom voditi, s onima koji su tebi blizi, u hram nebeskiKralja tvoga Sina: kojemu slava, Ëast i klanjanje u vijeke vjekova. Amen.

(Iz Homilije o Navjeπtenju presvete Majke Boæje u: Mar-ianum, Roma 1971., 384-385; Testi mariani del primo

millennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità NuovaEditrice, Roma 1989., 886)

123122

Leon VI. MUDRI

(886. - 916.)

Bizantski car, prozvan Mudri. Pjesnik, polemiËar,propovjednik. Od njega nam je ostala bogatapisana baπtina. Objavljen je tek dio.

Majka sretna porodaVeliËamo te, o SvaËista..., jer je po tebi divljenja vrijedan Stvoritelj dovrπio njveÊe i najizvanrednije od svojih djela. Ti si dræala u svojoj utrobi Onoga koji sve sadræi. Ti si hranila mlijekom Onoga koji Ëini da iz zemlje izlazi hrana za sve. Ti si sama blagoslovljena meu æenama:Ëitavomu si ljudskom rodu u baπtinu ostavila blagoslov i udaljila od nas æalosnu sudbinu praroditeljâ. StareproroËke zagonetke oznaËile su te kaomajku sretna poroda, prijestolje, klijeπta zavatru (usp. Iz 6,6), kuÊu punu slave...

Danas ti se sama pokazujeπ jasno vidljivom, mijenjajuÊi sjenovite oblike u sjaju nazoËnu u milosti.Sada te vidimo prijestoljem kerubâ, paËe uzviπenijim od onoga. Sada znamo da si ti klijeπta koja noseuæareni ugljen (usp. Iz 6, 6) i hram pun sve-tosti. Doista, Gospodin je poËivao u tebi kaona prijestolju; ti si kao klijeπta uzela u rukeOnoga koji se ne moæe sakriti u svomuboæanskom veliËanstvu. Ostade zadovoljannjezinom kuÊom, Onaj koji ne moæe bitisadræan. Jedino si ti uistinu blagoslovljenameu æenama; jedina koja Êeπ nas uËinitisudionicima svoje sretne slave.

(Iz Homilije IV. na Prikazanje Gospodinovo, PG 107,27-42; Testi mariani del primo millennio, II. Padri e

altri autori bizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989.,901)

Eutimije SINCELSKI

(†917.)

Carigradski patrijarh od g. 907. do 912. i ispov-jednik cara Leona VI. Mudroga. Napisao dvijemarijanske homilije.

PomoÊnici krπÊanaDobro raspoloæena duha, dakle, prignimo koljena pred njom, izlijevajmo suze radosnice; postavimo se preda nju i svi s vjerom oËistimo oËi, usne, Ëelo, rukedotiËuÊi je sa strahom i pogledom uprtim prema gore, govoreÊi ovako: ”Posluπaj, kÊeri, pogledaj, prisluhni” (Ps 44, 11).

Ti vidiπ, doista, ti vidiπ da svi mi smjerno stojimo pred tvojim nogama da traæimo tvoju pomoÊ, da Ëekamo tvoju pripomoÊ, tvoju uspjeπnu uslugu, imajuÊi stalno na usnama i zazivajuÊi tvoju obranu.

Molimo te da nas πtitiπ dok ostajemo na ovoj zemlji; utjeËemo ti se, kad poemo prema prebivaliπtu æivota vjeËnoga, da uËiniπ da se u njemu nastanimo.

Bog, tvoj Sin, neka nas oslobodi po tvome neprestanu zagovoru. Nema niËega, o Gospoo sva Ëista, πto bi ti moglo biti zaprekom.

(Iz Homilije o pascu presvete Majke Boæje, Testi mari-ani del primo millennio, II. Padri e altri autori bizantini,

Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 923)

125124

Petar, BISKUP ARGA

(IX. st.)

Roen u Carigradu oko 850. godine. Povukao seu samostan i posvetio se pisanju himana. Imeno-van biskupom Arga.

Potpora slabihNama, dakle, svojim beskorisnim slugama,koji te se usuujemo slaviti sa strahopoπtovanjem i Ëeænjom i tebi upuÊivati svoje proπnje kao Gospi,izmoli otpuπtenje grijehâ i pobjedno slavljenad vidljivim i nevidljivim neprijateljima,ozdravljenje bolesnima, udijeli osjeÊaje zahvalnosti i ljubavi prema Bogu zdravima, jedinstvo razdijeljenima, obranu i stabilnost ujedinjenima, ugodnu utjehu beznadnima i oæaloπÊenima.Onima koji su uporni u slijeenju svjetla razuma, poπalji svjetlo milosti boæanske. Budi suputnica onima koji putuju, plovi s onima koji plove, budi potpora onima koji padaju, stabilnost onima koji se dræe na nogama,napredak onima koji su u dobru, a pomoÊ onima koji su u loπu stanju.Upravljaj sa sigurnoπÊu svim naπim æivotom,i uËini nas dostojnima sjaja svetih gore, da bismo, dok pjevamo himne zahvalnosti tebi, svojoj zaπtitnici,zajedno s njima uzdavali slavu tvome Sinu i Bogu, s vjeËnim Ocem i Duhom Svetim, æivotvorcem, sada i uvijeke, po sve vijeke vjekova. Amen!

(Iz Homilije na Prikazanje Marijino, Marianum 1971.,344-373; Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 84;

Testi mariani del primo millennio, II. Padri e altri autoribizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 943)

Odon CLUNYJSKI

(†942/3.)

Rodom iz Tourraineua, kanonik Sv. MartinaTourskog, prelazi u samostan Baumeles-Messieurs i zatim postaje opatom samostana uClunyju, zalaæuÊi se za obnovu vjerskog æivota.

Gospi za BoæiÊO, Gospoo, Majko milosra, ti koja si u ovoj noÊi svijetu rodila Spasitelja, udostoj se moliti za me.

Prizivljem na tvoj slavni i jedinstveni porod, o premila, i ti prikloni svoje milostive uπi na moju molitvu.

Bojim se da se moj æivot ne svidi Sinu tvome, i jer se, o Gospoo, On pokazao svijetu po tebi, molim te: neka On po tebi ima samilosti prema meni.

(Iz Æivota sv. Odona, PL 133, 47 C; Testi mariani delprimo millennio, III. Padri e altri autori latini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1990., 842)

127126

Gerard SOISSONSKI

(†942.)

Od njega nam je saËuvan jedan poticajni himanGospi.

Himan DjeviciZdravo, o Djevice Majko, koja zraËiπ mirisom svoje velike suÊuti;kolikom hvalom sjaπ i koliko na viπemu stojiπ od svih svetih! Ti si slavnija od svih koji se hvale materijalnim posjedom; s neba πtitiπ samilosno grad (Rouen) koji ti klikÊe. Da ga Sudac ne udari, zaustavi njegov prijeteÊi maË.

Budi pred Bogom prva posrednica svojim vjernicima, donoseÊi im pouzdanje u oproπtenje, da ne potonu u pokvarenosti manâ. Zvijezdo mora, luko usred balzamskih vrtova, iz valova svijeta privuci nas obalama mira.

(Himan, PL 138, 178; Testi mariani del primo millen-nio, III. Padri e altri autori latini, Cità Nuova Editrice,

Roma 1990., 843)

Konstantin VII. PORFIROGENET

(905. - 959.)

Sin Leona VI. Mudroga iz makedonske dinastije.Na oËevoj smrti g. 912. proglaπen carem, a æivioje dugo pod majËinom skrbi, dok g. 944. nijepostao carem.

Majci UskrsnulogaO, Djevice, moli Gospodina iz groba uskrsnula nakon tri dana za one koji te hvale i blaæenom proglaπavaju s ljubavlju.

Svi te mi uistinu imamo kao spasonosno utoËiπte i posrednicu kod njega; mi smo tvoje nasljedstvo i tvoj rod, o Majko Boæja, i svi iπËekujemo tvoju zaπtitu.

(Testi mariani del primo millennio, II. Padri e altri autoribizantini, Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 950)

129128

Ivan GEOMETAR

(X. st.)

Ivan Kyriotes, prozvan Geometar po svojimproukama iz matematike. Roen je i æivio u Cari-gradu. Povukao se sa carskog dvora u samostan,a neki dræe da je bio i biskup.

Majci ËovjeËanstvaMajko nova i zajedniËka! Nova ne samo »ovjeka-Boga, ne samo jer si na nov naËin rodila novog »ovjeka nego takoer jer si Majka naπa viπe od naπih majki, za sve i za svakoga pojedinoga, i ljubiπ nas viπe od njih, u mjeri koja se ne moæe izreÊi. O, nova mjeπavino novih kreposti, zbiru svih dobara koji pripadaju naravi,stjeciπte onih koji je nadvisuju, remek-djelo boæanskih ruku i punino boæanskih milosti, cvijete svega stvorenoga, diko roda ljudskoga, radosti njegova, æivote i spasenje, snago,slavo, mire i pobjedo, mudrosti, kraljevstvo i diko roda naπega, punino svih nadnaravnih ljepota, i njihova djeliteljice i riznice! O, Djevice, koju nijedna rijeË ne moæe pravo izraziti,koju vrijeme ne moæe uËiniti da se zaboravi,koju misao ne moæe dostiÊi!O, dare Boæji ljudima i ljudi Bogu, dare boæanstva ljudima i ljudskog roda Bogu! O, punino milostî Trojstva i kraljice svemira!

(Iz Homilije na blagdan UsnuÊa, Testi mariani delprimo millennio, II. Padri e altri autori bizantini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1989., 967)

Pavao AMORIJSKI

(X. st.)

Znademo jedino da je bio biskup u Amoriju, uMaloj Aziji u X. stoljeÊu. SaËuvani su nam nekinjegovi himni.

Na Ëasu smrti naπeO, Majko Boæja, aneoske te Ëete slave jer si, o SvaËista, rodila Boga koji je od vjeËnosti s Ocem i Duhom, On koji iz vlastite volje stvori iz niËega sve vojske aneoske.

Moli Ga da spasi i obasja duπe onih koji te slave s pravom vjerom kao Majku Boæju.

Ja molim i prostirem se pred tobom, o vrelo svetosti, πkrinjo zlatna obasjana Duhom boæanskim.

O, Vladarice, rasvijetli duπu moju uznemirivanu i strastima odavanu, oslobodi me od gorka nasilja zloduhova i pokaæi mi put spasenja, tamo gdje se noga ne spotiËe.

(Testi mariani del primo millennio. II. Padri e altri autoribizantini (VI-XI sec.), Cità Nuova Editrice, Roma 1989.,

978)

131130

Simeon METAFRAST

(†oko 1000.)

Roen u Carigradu iz bogate plemiÊke obitelji.Slave ga kao sveca. Ostavio bogato pisano djelo.

Dar Boæji ljudimaPokazala si lijepim i milosti punim plod djeviËanstva: ti si doista rodila Sina koji zraËi ljepotom i kojega boæanska slava skriva nebesa.

Zdravo, Djevice sveta, prvi cvijete prirode: ti nosiπ uistinu divotu koja nadvisuje svaki jezik, Onoga koji je klanjan u vjeri i pokazuje se vjernicima, iako neshvatljiv.

Od Boga si bila darovana duπama oteπËalim od mnogih zlodjela, kao utjeha, oproπtenje i slatka pobudaonima koji su duhom klonuli, svjetlo za onoga koji se nada, o Majko Boæja Ëista.

(Iz Kanona za blagdan Roenja Marijina, Testi marianidel primo millennio. II. Padri e altri autori bizantini (VI-

XI sec.), Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 1027)

Orest MONAH

(†1006.)

Podrijetlom iz Kalabrije. S bratom Arsenijem pri-grljuje monaπki æivot, zatim postaje patrijarhJeruzalema.

Zaπtito roda naπegaO, sva sveta Majko Boæja, oslobodi me od pogubnih strastî i od gorke muke vjeËne kazne, o ti koja od ljubavi izgaraπ kod Onoga kojega si rodila, Isusa, jedinoga Gospodina.

U tebe, o Djevice, postavljam svoju nadu i tebi se utjeËem duhom i srcem: oslobodi me, o Majko Boæja, od svake potrebe i iskuπenja.

O, presveta Gospoo, ti si utoËiπte vjernikâ u iskuπenjima, vruÊi zagovor i neprestana zaπtita kod Krista, tebi se utjeËem dakle, o Dobra: priteci, oslobodi me od ognja paklenoga i od mraËna ponora, po svom zagovoru.

Mi, Ëete anelâ i smrtnikâ proglaπavamo te blaæenom; ti si uistinu rodila bez sjemena Krista, o blaæena Marijo, nado i zaπtito roda naπega.

(Theotokia, Testi mariani del primo millennio. II. Padri ealtri autori bizantini (VI-XI sec.), Cità Nuova Editrice,

Roma 1989., 1031)

133132

Sv. Grgur NARE»KI

(†oko 1010.)

Roen oko g. 950. u selu Narek. Monah, najpoz-natiji auktor stare Armenske Crkve, kojegastruËnjaci nazivaju ”mistiËni nauËitelj, teolog ipjesnik bogat slikovitoπÊu i dubinom”.

Majka æivihÆarko se obraÊam tebi, o sveta Bogo-Majko. Ti si aneo u ljudskom tijelu, kerub u tjelesnoj spodobi, nebeska kraljica. Ti si bezgreπna kao nebeska vedrina, Ëista kao svjetlo, jasna kao zora πto se uzdiæe na obzorju, uzviπenija od nepristupaËnih stanova svetosti, duhovni Eden, besmrtno drvo æivota, Ëuvano ognjenim maËem, jaËano i zaπtiÊeno od Oca koji stoluje u visinama, pripremljena silaskom Duha, ureπena i postala πator za boraviπte Sina... On je tvoj Sin po roenju, ali tvoj Gospodin po stvaranju. Ti nisi samo neokaljana ËistoÊa nego takoer dobrota bez ljage, ne samo sveta i nevina, nego takoer naπa Posrednica.Pomozi mi krilima svojih molitava, o priznana Majko æivih, kad budem odlazio iz ove suzne doline, da bih mogao bez boli koraËati prema æivotukoji je pripremljen u tvom boraviπtu. Tako Êe se ublaæiti moj svrπetak, koji je postao teæak mojim bezakonjem.Zagovaraj, moli, vapi, jer vjerujem da Êe po tvom neizrecivom majËinstvu tvoja rijeË biti usliπana, o blagoslovljenameu æenama...

(Marija, 3/1971, 105 - prijevod: Josip AntoloviÊ)

Svetiπte nad svetiπtemAnele ljudski, Kerube preobraæen u vidljivo tijelo,Kraljice neba vedra poput zraka,Ëista kao svjetlo, bezgreπna sliËnojutarnjoj zvijezdi na najviπem vrhuncu.O, svetija od sakrarija Svetiπta nad Svetiπtima,mjesto sretna obeÊanja (usp. Post 12, 7),æivuÊi Edene, stablo æivota besmrtnoga,koje Ëuva od svakoga gdje maË svjetluca.

O, ti, utvrena i zaπtiÊena od Sveviπnjega Oca,pripremljena i posveÊena Duhom koji je nad tobom poËivao,uljepπana Sinom koji je u tebi stanovaoi koji od tebe uËini boraviπte Svoje:Sin jedini OËev postade tvoj prvoroenac,Sin tvoj po roenju i Gospodin tvoj po stvorenju.

Sa svojom ËistoÊom bez sjene i bore, ti si sveta;sa svojom bezgreπnom svetoπÊu, ti si skrbna odvjetnica.Od mene koji ti kliËem, primi ovu molitvu:primi je, prikaæi Bogu, i dodaj moj govoru kojemu sam slavio tvoje veliËine,molitvama koje sam ti upravljao.

Primi i prikaæi moje gorke greπniËke uzdahe sa svojim blaæenim i mirisom tamjana natopljenim molitvama, o Stablo æivota iz ploda blagoslovna,daj da s pomoÊu tvojom i ispunjen dobroËinstvima,naem skloniπte i svjetlo u tvom svetom majËinstvu,da æivim za Krista, tvoga Sina i Gospodina.

(Iz Razgovor s Majkom Boæjom iz dubine srca, Testimariani del primo millennio, IV. Padri e altri autori ori-

entali, Cità Nuova, Roma 1991., 576)

135134

Katolikos Petar I.

(1019. - 1051)

Armenski patrijarh. Pripisuju mu neke homilije ihimne, a poznata je njegova Molitva Djevici Marijiza pokojne.

Molitva Mariji za pokojneBrdo koje raaπ stijenu, preobilno vrelo, cvjetna mladice, lozo ubava, zemaljski serafe, kuÊo utjelovljenja RijeËi UËitelja, svetohraniπte Duha: neprestanim molitvama utjeËi se stalno Onomu koji je od tebe roen, da udijeli oproπtenje naπim pokojnicima.

KljuËu koji otvaraπ raj uæitaka, nositeljice Kristova, sliËna nebu, zlatna posudo ispunjena manom, mladice proklijala iz korijena Jiπajeva: o Majko, hrame Svjetla, neprestanim molitvama utjeËi se stalno Onomu koji je od tebe roen, da udijeli oproπtenje naπim pokojnicima.

O roso koja puπtaπ slatkoÊu, koju i naeli poæele, serafe tjelesni, lijepa kao sjajuÊi biser, temelju Crkve, Ëista golubice, oblaËe koji zasjenjujeπ, o sveta Djevice Marijo: neprestanim molitvama utjeËi se stalno kod Onomu koji je od tebe roen, da udijeli oproπtenje naπim pokojnicima.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altriautori orientali, Cità Nuova, Roma 1991., 590)

Pavao MONAH EVERGETSKI

(†1054.)

Poboæan i bogat carigradski laik, povukao se g.1048. u jednu od svojih kuÊa u polju kojadolaskom novih uËenika ubrzo postadesamostanom.

UtoËiπte greπnikaBezgreπna, neokaljana, neizreciva, Ëista Djevice,Gospoo, boæanska ZaruËnice, koja si svojim otajstvenim porodom ujedinila RijeË Boæju s ljudima i povezalas nebom naπu narav koja je bila zdrobljena.

O, jedina nado oËajnih i utjeho ojaenih,o uvijek spremna zaπtito onome koji se tebi utjeËei utoËiπte svih krπÊana, ne prezri mene,bijedna greπnika koji je pogrijeπioruænim mislima, rijeËima i djelima,i postao, iz slabosti duha,rob naslada svijeta.

Ali ti, koja si majka Boga milosrdnoga,dobrohotno se smiluj meni greπniku i rasipniku,i primi molitvu mojih nedostojnih usana.

Jaka snagom majËinstva,uteci se naπemu Gospodinu i UËitelju da rastvoritakoer i meni samilosnu riznicu svoje dobrote,i, ne vodeÊi raËuna o bezbrojnim mojim grijesima,obrati me na pokoru i uËini mevjernim opsluæiteljem njegovih zapovijedi.

Budi uvijek uza me, samilosna, saæalna i dobrohotna;u sadaπnjem æivotu,

137136

budi mi vrijedna zaπtitnica, i pomoÊ,da se oduprem neprijateljskim nasrtajima i da me vodiπ spasenju;i u Ëasu svoga izlaska da se brinemo svojoj bijednoj duπi i odbacimdaleko mraËna vienja zlih demona;i u straπni dan suda,istrgni me vjeËnoj osudi i uËini me baπtinikomneizrecive slave svoga Sina i Boga naπega.

Neka mi bude moguÊe, o Gopoo moja, presveta Bogorodice,sudjelovati u toj slavi,po tvom posredovanju i zaπtiti.

Po milosti i dobroti tvoga Jedinoroenoga Sina,Gospodina, Boga i Spasitelja naπega Isusa Krista,kojemu pripada svaka slava, Ëast i klanjanje,sa svojim vjeËnim Ocem, i presvetim,dobrim i æivotvornim Duhom, sada i u vijeke,i u vijeke vjekova. Amen.

(Horologion, Rim 1937., 290-291; Testi mariani delprimo millennio. II. Padri e altri autori bizantini (VI-XIsec.), Cità Nuova Editrice, Roma 1989., 1052-1053)

Bartolomej IV. iz GROTTAFERRATE

(†1055.)

Roen g. 981. u Rossano Calabro, uËenik sv. Nilai njegov suradnik u osnivanju opatije u Grottafer-rati. UËen i cijenjen, smatran najveÊim italo-grËkim piscem himana.

Zdravo, ljestve boæanskeNek usklikne s Ëetama nebeskim takoer i narav ljudska; neka slavi sve stvoreno; neka se raduju patrijarsi s prorocima, pjevajuÊi aneoski pozdrav: Zdravo, ljestve boæanske; zdravo, svetohraniπte sveto!

Izvanredno je Ëudo tvoj porod, o Gospoo puna milosti boæanske; ti nosiπ uistinu meu rukama Sina koji je Bog vjeËni.

Njemu bez prestanka pjevamo: ”Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.”

(G. Giovanelli, Gli inni sacri di S. Bartolomeo Juniore,confondatore e IV egumeno di Grottaferrata, Grottafer-rata 1955., 112; Testi mariani del primo millennio. II.

Padri e altri autori bizantini (VI-XI sec.), Cità NuovaEditrice, Roma 1989., 1056)

139138

S a d r æ a j

Predgovor 5

Uvod 7Moliti s Marijom 8Moliti Mariju? 9U tisuÊu slika 11Majka æivota 13

Hvalospjev MARIJIN VeliËa 15

NAJSTARIJA MOLITVA GOSPIPod tvoju obranu 16

DREVNA MOLITVA GOSPITi nadilaziπ svaku hvalu 17

Grgur »UDOTVORACTi, odsjaju Svjetla 18

Sv. Atanazije ALEKSANDRIJSKITvoja slava nadvisuje stvoreno 19

Sv. Efrem SIRIJSKIZazivajmo je blaæenom 20Himan Mariji 21Presveta Bogorodice 22

Grgur NISENSKIZdravo, milosti puna 23

Sv. Δiril JERUZALEMSKIZdravo, Marijo, Majko Boæja 25Zdravo, Marijo, Bogorodice! 26

Sv. Ambrozije MILANSKIVrata velikoga Kralja 27

Sv. Epifanije SALAMINSKISjajni oblaËe 28

Sv. Jeronim STRIDONSKIMariji roda naπega 29

Sv. AugustinVjerom zaËela i rodila 30Pralik Majke Crkve 31

Sv. Δiril ALEKSANDRIJSKI Pohvala Mariji Bogorodici 32Pozdrav Mariji Bogorodici 34

Teodot ANCIRSKIKiparica novog roenja 36Marija, novi raj 37

Proklo CARIGRADSKI Blagoslovljena meu æenama 38

Sv. Petar KRIZOLOGMajka zaËetnika Æivota 40

Bazilije SELEUCIJSKIMolitva Djevici 42

Krizip JERUZALEMSKIZdenac æivota 43

BalaiPozdrav Mariji 44

Erektej ANTIOHIJSKIMajci BogoËovjekovoj 46

Celije SEDULIJEPozdrav Djevici 47

Epifanije MONAHVeseli se, Svjetlo nebesa! 48

EnodijeZaËinje Sina sluπanjem 49

Jakov SARU©KIPismo zapeËaÊeno 50Blaæena si, Marijo 51

Eleuterije TOURNA©KIMoli Boga za nas 52

Sever ANTIOHIJSKINebeske ljestve 53

Abram EFE©KIKorijen Jiπajev 55

Roman MELODSKIPozdrav Djevici 56

STARA KR©ΔANSKA MOLITVA Majka vjeËne RijeËi 57

Teodozije ALEKSANDRIJSKIPo tebi, Marijo 58

141140

Flavije Kreskonije KORIPMolitva carice Sofije Djevici 60

Anastazije I. ANTIOHIJSKI Put spasenja 61

Venancije FORTUNATMost do neba 62Njiva Gospodnja 64

Modest JERUZALEMSKINositeljica æivota 65Zagovornica kod Boga 67

Sv. Sofronije JERUZALEMSKIIzvor radosti 68Majka radosti 70

Iso’Jahb III.Molitva Mariji 72

Katolikos Izak III.Majko Svjetla 73

Euzebije GALIKANSKISlava Marijina 74

Maksim ISPOVJEDALAC Pohvale Majci Boæjoj 76Majko Boæja 79

Sv. Ildefonz TOLEDSKI Po Duhu Svetom 81Molitva Djevici 82PotoËe milosra 83

Teodor SINCELSKIMolitva za grad Carigrad 84

Sv. German CARIGRADSKI Putokaze moga æivota 85Pozdrav milosti punoj 87

Andrija KRETSKIPohvale Bogorodici 88Naπa veleposlanice i nado 90

Sv. Ivan DAMA©»ANSKI U sluæbi spasenja 91Radionica naπega spasenja 93Marijino krilo - prijestolje Boæje 94

STARA KR©ΔANSKA MOLITVA Posluπaj nas i pogledaj 95

Stjepan SIUNI©KIUteci se za nas 96

Ciprijan MELODSKIPjevajmo Mariji 97

Kuzma MAIUMSKIZdravo, Roditeljice Boæja 98

Ambrozije AUTPERTSKIMajka naroda 99Molitva Mariji 101Daruj nam Krista 103

Sergej AGIOPOLITPrikazanje u hramu 104

AlkuinMolitva sv. Mariji 105

Sv. Tarazije CARIGRADSKIOpÊoj posrednici 106

Sv. Teodor STUDIT Pozdravi Majci Boæjoj 108Pohvale Mariji 110

Josip STUDITSidro ufanja 111Luko onih koji plove u zlima 112

Teofan GRAPTODjevici Majci 113

Josip HIMNOGRAFBoraviπte Kristovo 114

Mojsije KORENSKIVeliËajmo Mariju 115

Milon SANTAMANDSKIPomirnica krπÊana 116

Juraj NIKOMEDIJSKIIsprosi mir svijetu 117

Ubaldo SANTAMANDSKIHiman za Uznesenje 118

Tekla MONAHINJACvijet ËistoÊe 119

Teosterikt STUDIT Pomiri nas s Bogom mira 120

Metrofan SMIRNSKIVrata duhovnog istoka 121

143142

FOCIJEMolitva Djevici 122

Niceta PAFLAGONMilosti puna 123

Leon VI. MUDRIMajka sretna poroda 124

Eutimije SINCELSKIPomoÊnici krπÊana 125

Petar, BISKUP ARGAPotpora slabih 126

Odon CLUNYJSKIGospi za BoæiÊ 127

Gerard SOISSONSKIHiman Djevici 128

Konstantin VII. PORFIROGENETMajci Uskrsnuloga 129

Ivan GEOMETARMajci ËovjeËanstva 130

Pavao AMORIJSKINa Ëasu smrti naπe 131

Simeon METAFRASTDar Boæji ljudima 132

Orest MONAHZaπtito roda naπega 133

Sv. Grgur NARE»KIMajka æivih 134Svetiπte nad svetiπtem 135

Katolikos Petar I.Molitva Mariji za pokojne 136

Pavao MONAH EVERGETSKIUtoËiπte greπnika 137

Bartolomej IV. iz GROTTAFERRATEZdravo, ljestve boæanske 139

145144

147146

149148

151150

153152