Bosna i Hercegovina

Projekt održivog upravljanja šumama i krajolicima

Okvirni plan za okolinsko upravljanje

Environmental Management Framework

1 novembar/studeni 2013.

OPĆE INFORMACIJE Sveukupni razvojni cilj projekta (PDO) i opći okolinski cilj (GEO) Projekta održivog upravljanja šumama i krajolicima jesu da se izgradi kapacitet i demonstriraju pristupi za održivo upravljanje šumama i zemljištem kroz integrirano upravljanje ugroženim šumskim, izdanačko-šumskim i pašnjačkim krajolicima. Opis komponenti predviđenih u okviru ovog Projekta je dat u nastavku: Komponenta 1. Unaprijediti planiranje i nadzor u svrhe održivog upravljanja šumama i krajolicima

Ova komponenta je usmjerena na izabrane aktivnosti kroz ciljanu izgradnju kapaciteta koje će se zasnivati na

postojećim nastojanjima koja su uvedena i identificirana u okviru Projekta razvoja i očuvanja šuma (FDCP).

Navedena komponenta se bavi tekućim preostalim potrebama za široko usmjerenom institucionalnom

podrškom koje su upravljene kako na produktivna, tako i na neproduktivna šumska područja i krajolike, u cilju

unapređenja upravljanja, proizvodnje i održivosti.

Podkomponenta 1.1. Podrška certifikaciji planova za upravljanje šumskim blokovima. Ova podkomponenta je usmjerena na unapređenje održivosti upravljanja šumama i podjelu dobiti sa lokalnim stanovništvom kroz implementaciju upravljanja šumama u skladu sa standardima koji se mogu cetificirati (npr. Vijeće za upravljanje šumama (FSC) ili Program za odobravanje certifikata za šume (PEFC)) u područjima zemlje koja nisu imala resurse ili kapacitet da ostvare pomak u ovom važnom nastojanju da se izvrši certifikacija šuma. U FBiH će se to pretežno sastojati od pomoći u nastojanjima da se izvrši prva certifikacija, dok će se u RS-u to usmjeriti na recertifikaciju. U okviru ove podkomponente će se također osigurati kako u FBiH, tako i u RS-u, pregled državne i lokalne legislative iz perspektive izvoza drveta u cilju analize usklađenosti sa zahtjevima EU.

Podkomponenta 1.2. Strateški plan za šumske puteve. Ova podkomponenta će pomoći da se identificiraju najurgentniji projekti sanacije šumskih puteva (u cilju unapređenja kako okolinskih, tako i ekonomskih učinaka, te u cilju pomaganja u ispunjavanju zahtjeva za certifikaciju šuma) kroz pripremu obrasca glavnog plana za šumske puteve i poticanjem na usvajanje smjernica najbolje prakse za sanaciju šumskih puteva u cilju svođenja uticaja na okoliš na najmanju moguću mjeru, u sklopu vladinih očekivanih nastojanja da sanira mrežu šumskih puteva u oba entiteta. Rezultirajuće smjernice najbolje prakse bi također osigurale procjene okolinskih/socijalnih uticaja svih radova na putevima, te bi podržale nastojanja šumskih preduzeća za certifikacijom.

Podkomponenta 1.3. Unapređenja informacionog sistema za upravljanje šumama (FMIS) u svrhe uobičajenog odlučivanja. Unapređenje operacija upravljanja šumama kroz izgradnju kapaciteta i lokalizirani razvoj FMIS-a je bilo uvedeno već u okviru FDCP-a. Postojeći centralizirani i decentralizirani informatički (IT) kapacitet je već u funkciji. Ovaj projekt će unaprijediti mogućnost korištenja FMIS-a u odlučivanju kroz uvođenje izabranih informacija koje će se odnositi na klimatske promjene: to konkretno uključuje uvođenje izračunavanja zaliha ugljika u svrhe ublažavanja, te uvođenje sistema za nadzor incidencije gubitaka povezanih sa požarima i štetočinama. Osim toga, ova podkomponenta će također podržati izabrana pitanja koja se odnose na unapređenje upravljanja; ona uključuju socijalnu i financijsku odgovornost, protok informacija, te potencijalne umjetne izvozne barijere. Podkomponenta 1.4. Nadzor i evaluacija (M&E). Određeni dodatni rad vezano za nadzor i evaluaciju će biti podržavan za cijelo vrijeme trajanja projekta u cilju procjene učinkovitosti postojećih i inovativnih sistema. Općenito govoreći, to može uključivati podršku nadzoru baziranom u zajednici, participativne procese, te dopunski nadzor koji se preduzima kroz postojeće savjetodavne službe.

Komponenta 2. Demonstriranje i replikacija tehnika održivog upravljanja šumama i krajolicima u ugroženim područjima

Budući da su trenutno zalihe izdanačke šume slabe i da se travnjačke površine tek sporo i neravnomjerno pretvaraju u šume, postoji potencijal da se znatno unaprijedi upravljanje šumama/staništima, što bi pomoglo programu BiH za ublažavanje klimatskih promjena i adaptaciju na njih. Projekt bi posmatrao upravljanje krajolicima u smislu šuma, degradiranih izdanačkih šuma i nekorištenih pašnjaka. Tehnike koje će se demonstrirati uključuju već razvijene prakse održivog upravljanja šumama kroz stvarno preduzimanje aktivnosti u vidu pilot projekata. Podkomponenta 2.1. Pošumljavanje – podpomognuta prirodna regeneracija i sanacija sastojina. Ove aktivnosti će se preduzimati u skladu sa postojećim planovima za upravljanje javnim šumskim dobrima. Podrška će se pružati lokacijama minimalne površine od 50 ha na način da će se ispunjavati investicijske potrebe, kao i pružati operativna podrška u trajanju do 3 godine za nadzor i upravljanje. Očekuje se da će minimalno 500 - 1.000 ha biti direktno ciljano u svakom entitetu za aktivnosti kao što su (i) pošumljavanje autohtonim vrstama; (ii) pošumljavanje novim vrstama pogodnim za suhe uslove ili povećanu opasnost od požara; (iii) upravljanje sastojinama kao nadopuna prirodnoj regeneraciji kroz prorjeđivanje, čišćenje od korova; (iv) sanacija sastojina korištenjem pogušćavanja, kresanja grana, ili prorjeđivanja; i, (v) konverzija šuma iz niskih šuma u visoke šume.

Podkomponenta 2.2 Višenamjenske šumarske demonstracijske tehnike. Ovo će uglavnom uključivati integrirano upravljanje za ugrožene šume, izdanačke šume i nekorištene pašnjake na šumskim zemljištima klasificiranim kao državne šume ili na privatnom šumskom i nešumskom zemljištu ili šumskom i nešumskom zemljištu lokalnih zajednica. To će biti demonstracijske aktivnosti na minimalnoj površini od 2 ha po podprojektu; uz kapitalne investicije, u okviru podprojekata će se također pružati operativna podrška u trajanju od cca 6 mjeseci. Namjera je preduzimati inovativne aktivnosti koje unapređuju održivo upravljanje šumama i krajolicima istovremeno se baveći ciljevima u nekom drugom sektoru (npr. energija, vodoprivreda, poljoprivreda, turizam). Primjeri aktivnosti kandidata uključuju: (i) skupljanje i dodavanje vrijednosti nedrvnim šumskim proizvodima (NTFP); (ii) ljekovite proizvode; (iii) lov i upravljanje divljači kao nadopunu upravljanju šumama; (iv) upravljanje biomasom u svrhe proizvodnje energije; (v) prorjeđivanje biomase u svrhe lokalne upotrebe i upravljanja požarima; i, (vii) šumski turizam.

Podkomponenta 2.3 Demonstriranje i implementacija tehnika upravljanja požarima. Ova podkomponenta ima za namjeru angažirati lokalne zajednice u implementaciju odgovarajućih manjih intervencija upravljanja požarima. Iako nema ograničenja u pogledu vlasništva nad zemljištem, ciljana područja će biti ona koja su izložena opasnosti od požara. Prednost će se davati aktivnostima koje budu uključivale element lokalnog angažmana i participacije. Primjeri podobnih aktivnosti uključuju: (i) upravljanje nagomilavanjem goriva (uklanjanje mrtvog drveta prije sezone požara); (ii) obuku o kontroliranim spaljivanjima; (iii) stvaranje odbranjivog prostora; (iv) inovativne sisteme za upravljanje vodama u visokorizičnim područjima; (v) vježbe pripravnosti u hitnim slučajevima; (vi) odgovarajuću malu opremu; (vii) uklanjanje stakla; i, (ix) intervencije upravljanja otpadom (uklanjanje divljih deponija). Površine mogu biti bilo koje veličine bez ograničenja u pogledu minimalne ili maksimalne površine.

Podkomponenta 2.4 Lokalne savjetodavne službe. U okviru ove podkomponente će se pružati operativna podrška postojećim savjetodavnim službama u cilju njihovog angažiranja u direktno omogućavanje lokalne participacije u gore navedenim aktivnostima (inovativni demonstracijski projekti i upravljanje požarima).

Komponenta 3. Upravljanje Projektom

Na osnovu ranijih iskustava i nedavnih diskusija s entitetima, Projekt će se implementirati kroz dva entitetska ministarstva nadležna za šumarstvo, i to kroz njihove uobičajene jedinice za implementaciju (tj. Jedinicu za implementaciju projekata FBiH (PIU FBiH) i Jedinicu za koordinaciju poljoprivrednih projekata RS-a (APCU RS-a).

OPIS RADOVA I POVEZANIH UTICAJA NA OKOLIŠ

Očekuje se da će uticaj na okoliš projekta biti pretežno pozitivan i ne predviđaju se nikakvi veliki negativni uticaj na okoliš. Projekt podržava ulaganja u održivo upravljanje šumama i krajolicima u skladu sa postojećim planovima za upravljanje, a time i postojećom legislativom. Očekuje se da će se projektom povećati usvajanje učinkovitih praksi upravljanja šumama, zemljištem i vodama na projektnim lokacijama, te time doprinijeti očuvanju tla i vode i izgradnji klimatske otpornosti. Većina komponenata koje su predviđene samim Projektom uključuju planiranje i izradu planske dokumentacije za date aktivnosti ili male intervencije na šumskim zemljištima (pošumljavanje, suzbijanje požara, itd.). Svi radovi koji su povezani sa Projektom će se u potpunosti implementirati u skladu sa pozitivnim pravnim propisima u entitetima Bosne i Hercegovine, relevantnim Operativnim politikama Svjetske banke i uz puno poštivanje planova za upravljanje šumama na svakoj od lokacija. Radovi koji mogu imati manje okolinske uticaje koje je lako ublažiti će se izvoditi u skladu sa smjernicama utvrđenim u ovom Planu za okolinsko upravljanje i odredbama konkretnih planova za upravljanje šumama. Aktivnosti kao što su pošumljavanje, mjere za suzbijanje požara i niskorizične aktivnosti upravljanja šumama mogu također imati manje povezane okolinske uticaje, koji će se inkorporirati u ovaj Plan za okolinsko upravljanje (EMP). Ovaj EMP se može primijeniti na svim projektnim lokacijama i sadržavati će kriterije i procedure koji će se primjenjivati na svakoj pojedinačnoj lokaciji kako bi se uzeli u obzir svi neuobičajeni uslovi i uslovi specifični za pojedine lokacije. Određeni opći uticaj na okoliš su dodatno opisani u nastavku. Imajući u vidu da trenutno nisu poznate ni precizne granice mogućeg proširenja postojećih zaštićenih područja, niti konkretne lokacije pojedinih aktivnosti, uticaji specifični za pojedine lokacije ili područja se nisu mogli opisati u djelokrugu ovog EMP-a. Stoga je zauzet opći pristup u razmatranju mogućih uticaja. Gdje je god to moguće, smjernice za okolinsko prihvatljivu izgradnju infrastrukture koja se finansira iz sredstava projekta su date u zasebnim odjeljcima o različitim kategorijama uticaja. Intenzitet pojedinih uticaja zavisi kako od jačine i učestalosti pojave njihovih uzroka, tako i od osjetljivosti i otpornosti svakog subjekta koji podliježe uticajima.

Estetski uticaji

Obnovljena, instalirana ili izgrađena infrastruktura, ili intervencije u prirodnim okruženjima, mogu svojim vizuelnim karakteristikama uticati na estetiku krajolika. To se može ublažiti pažljivim odabirom neupadljivih boja za objekte, kao i sadnjom lokalno dostupnih vrsta drveća oko objekata (prirodna ograda). Pažljivo planiranje i odabir lokacija u fazi projektovanja se također preporučuju. Uticaji na tlo Iako minimalnih razmjera, predloženi radovi u okviru projekta, i to posebno s određenim iskopavanjima, mogu dovesti do erozije tla i klizišta. Kako bi se to spriječilo, gdje je god to moguće, bilo kakva izgradnja novih objekata bi se trebala odvijati u dijelovima koji su već ranije izmijenjeni. Gdje je god to moguće, korektivno niveliranje tla bi se trebalo izvršiti uz pomoć zemlje koja je već iskopana u toku drugih radova u istom području. U slučaju da su potrebni čišćenje zemljišta, uklanjanje grmlja, stabala i druge vegetacije, potrebno je vratiti prvobitni izgled područja nakon završetka radova presadnjom iste vrste vegetacije, budući da to stabilizira tlo. Ako su potrebne veće, lokalno koncentrirane intervencije na tlu, gdje je god to moguće, trebalo bi izvršiti prethodno stručno razmatranje geomorfoloških karakteristika tla. Usljed korištenja vozila, mašina i opreme u toku izvođenja radova na obnovi ili ograničenoj izgradnji, kao i u toku kasnije redovne upotrebe, održavanja i upravljanja šumskim zemljištima, može doći do povremenih prolijevanja i curenja goriva, ulja i drugih radnih tečnosti. Također može doći i do prolijevanja boja, lakova, bitumena ili rastvarača u toku radova, ali također i uslijed nepravilnog skladištenja ili rukovanja, koje izaziva

zagađenje tla. Ona se mogu spriječiti ili svesti na najmanju moguću mjeru skladištenjem svih vozila i mehanizacije na najbliža dostupna popločana odnosno asfaltirana parkirališta i garaže (beton) sa bočnim kanalima za prihvat slučajno iscurjelih ulja ili goriva, kao i natkrivenim skladištima za gorivo, ulja, boje, lakove i druge tečnosti, sa sekundarnim prihvatom za prolivene tečnosti. Skladišta moraju biti stabilna s obzirom na maksimalne vjetrove i zemljotrese koji su zabilježeni na tom području. Korištenje stacionarnih motora na tečno mineralno gorivo, uključujući i agregate za struju na tečno gorivo, može dovesti do prolijevanja goriva. Stoga, gdje je god to moguće, treba koristiti električnu ili solarnu energiju, ili alternativno plinovita goriva. Neadekvatno odlaganje otpada, naročito opasnog otpada od strane izvođača radova u toku faze obnove/izgradnje, ali i od strane osoblja šumskog zemljišta za vrijeme redovnih radova na šumskom zemljištu, može prouzrokovati znatne negativne uticaje na tlo i vodotoke. Stoga je neophodno utvrđivanje i strogo pridržavanje plana za upravljanje otpadom. To mora uključivati određivanje lokacija za odlaganja komunalnog i opasnog otpada, te uspostavu sistema za sakupljanje i odlaganje na najbližim odgovarajućim odlagalištima otpada (sanitarne deponije) ili dogovaranje predaje ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje opasnog otpada. Također se preporučuje da se sva uklonjena vegetacija i zeleni otpad iskoriste kao zaštitni pokrov odnosno malčiraju. Svako otvoreno spaljivanje vegetacije ili otpada je strogo zabranjeno. Obzirom da osoblje zaštićenih područja za radove redovnog održavanja na raspolaganju mora imati motorne pile, neophodno je obratiti pažnju na maziva ulja koja se upotrebljavaju. Te vrste ulja se pri radu motorne pile neminovno gube (sagorijevanjem sa primarnim gorivom u dvotaktnom motoru motorne pile, kao i curenjem i raspršavanjem u okoliš) i stoga izazivaju zagađenje tla. U cilju ublažavanja tog negativnog uticaja predlažu se biorazgradiva ulja za te primjene. Ovaj pristup treba zauzeti također i u slučaju podmazivanja motornih kosilica trave, tamo gdje električne kosilice nisu dostupne. Uticaji na vodotoke i hidrološke karakteristike terena

Asfaltiranje ili popločavanje tla, izgradnja ili obnova objekata, pristupnih puteva i staza mogu izmijeniti režim toka oborinskih voda na datom području (npr. inducirani tok uz rubove puta, ili akumuliranje vode u džepovima na rubovima puta). Uticaje takvih promjena treba pažljivo proučiti i po potrebi preduzeti korektivne mjere. Prolijevanja i curenja goriva, ulja, elektroizolacionih (transformatorskih) ulja, boja, lakova, rastvarača i drugih tečnosti do kojih dođe pri upotrebi vozila, mašina i opreme, ali također i pri izvođenu bilo kakvih radova, kao i neadekvatno odlaganje otpada, mogu dovesti do zagađenja površinskih i podzemnih vodotoka. Ti uticaji se mogu spriječiti ili svesti na najmanju moguću mjeru na način kako je to objašnjeno u prethodnim odjeljcima (Uticaji na tlo). Uticaji na zrak Vozila i mašine koji se koriste u toku izvođenja radova dovode do emisija prašine i plinovitih proizvoda sagorijevanja goriva u zrak. Nastanak prekomjerne količine prašine se može izbjeći prskanjem vode po tlu za vrijeme izvođenja radova. Negativni uticaji ispusnih gasova vozila i mašina se mogu ublažiti maksimiziranjem upotrebe mašina na električni pogon, a gdje to nije moguće, upotrebom plinovitih ili tečnih goriva najboljeg dostupnog kvaliteta (npr. dizel gorivo sa minimalnim sadržajem sumpora). Uticaji na prirodu, biodiverzitet, staništa

Svi potrebni radovi na šumskim zemljištima mogu dovesti do povremene štete na vegetaciji, narušavanja migracionih pravaca životinja, fragmentacije staništa, ranjavanja ili ubijanja životinja vozilima. Oštećenje vegetacije treba svesti na najmanju moguću mjeru, a nakon završetka radova treba ponovo posaditi one vrste vegetacije koje su se tu prvobitno nalazile. Gdje je god to moguće, radovi na izgradnji novih objekata se trebaju izvoditi na dijelovima koji su već od ranije atrofirali ili su izmijenjeni. Svi radovi se moraju preduzimati u skladu sa postojećim planovima za upravljanje datih područja, u dogovoru s Upravom svakog pojedinačnog

šumskog zemljišta. Sve specifičnosti (npr. periodi godine u kojima su flora i fauna naročito osjetljive, posebno osjetljive lokacije, zone različitih ograničenja, migracioni pravci određenih vrsta, mrijestilišta, itd.) bi se stoga trebale uzeti u obzir. Prilikom izgradnje prilaznih puteva naročito je važno uzeti u obzir migracione pravce životinja, te po potrebi postaviti ograde oko puta u cilju sprečavanja kolizije vozila i životinja, kao i izgraditi podvožnjake ili mostove za potrebe prelaska životinja sa jedne strane puta na drugu. Uprava šumskog zemljišta treba upozoriti izvođače radova o ograničenjima brzine kretanja za vozila koja budu prolazila kroz područje za vrijeme izvođenja radova, ali također i organizirati postavljanje saobraćajnih znakova upozorenja i ograničenja brzine, te po potrebi ugraditi ležece policajace u cilju svođenja mogućnosti nanošenja štete životinjama na najmanju moguću mjeru. Neadekvatno skladištenje i upotreba goriva, maziva, boja, lakova, rastvarača i drugih štetnih zapaljivih tečnosti u toku radova na obnovi i izgradnji, ali također i u toku redovnog funkcioniranja i održavanja šumskih zemljišta, mogu dovesti do požara sa veoma štetnim posljedicama po biodiverzitet tih područja. Kako bi se to spriječilo, neophodno je uvesti adekvatne mjere upravljanja tim radnim tečnostima. Tamo gdje se grade skladišta za te materijale, trebalo bi instalirati/staviti na raspolaganje protivpožarne aparate i opremu unutar i oko skladišta, te formirati sigurnosni pojas bez drveća i žbunja oko objekta. Buka koju proizvode radovi može uzrokovati uznemiravanje životinja, te stoga mora biti svedena na najmanju moguću mjeru i lokalizirana upotrebom zvučnih barijera. Radovi bi se trebali izvoditi u satima sa dnevnom svjetlošću. Također treba uzeti u obzir uticaj buke u vezi sa redovnim saobraćajem na putevima koji prolaze preko šumskog zemljišta ili se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini, te bi, po potrebi, trebalo instalirati trajne zvučne barijere uz puteve na naročito osjetljivim dionicama. Uprava šumskog zemljišta bi također trebala uzeti u obzir činjenicu da će poboljšanje mreže prilaznih puteva prije svega omogućiti efikasnije upravljanje šumskim zemljištima i lakši pristup, ali može također i omogućiti nepoželjne pojave, kao što su neadekvatno saobraćanje preko šumskih zemljišta i nezakonita sječa šume i lovokrađe. Stoga je od ključne važnosti da se uspostavi efikasan sistem nadzora i zaštite zemljišta, eventualno u kombinaciji s angažmanon inspekcijskih timova. Upravljanje štetočinama i bolestima

Projekt, uključujući i planske dokumente koji će proisteći iz Projekta, ne predviđa nikakvu nabavku ili korištenje hemijskih tvari za upravljanje štetočinama. Sve šume će poštivati zahtjeve FSC-a, bilo da su već certificirane ili čekaju na certifikaciju. U skladu sa smjernicama FSC-a za certifikaciju, korištenje hemijskih metoda za upravljanje štetočinama je zabranjeno, što je i jasno navedeno u svim relevantnim planovima za upravljanje šumama. Osim toga, Bosna i Hercegovina je potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (IPPC) deponovane kod FAO-a, a koja je multilateralni međunarodni ugovor za saradnju u oblasti zaštite bilja. Cilj IPPC-a je osigurati zajedničke i učinkovite aktivnosti kako bi se spriječilo širenje i unošenje štetočina bilja i biljnih proizova i promovirale odgovarajuće mjere za njihovo suzbijanje.

Ostali potencijalni uticaj na okoliš

Aktivnosti koje podržava Projekt neće ni u kakvom obliku ili formi financirati prisilno preseljenje i otkup zemljišta. Osim toga, također se neće financirati nabavka, snabdijevanje ili povećano korištenje hemikalija i tvari za upravljanje štetočinama, dok će planiranje te upotrebe biti u skladu sa zahtjevima FSC-a. Sva kritična staništa i osjetljiva ekološka područja će biti isključena iz intervencija u okviru Projekta, a identifikacija tih područja je preduvjet za svu plansku i projektnu dokumentaciju.

Okolinsko upravljanje u toku implementacije Projekta

Ovaj okvirni plan za okolinsko upravljanje (EMF) pripremljen je kao predložak prije Procjene projekta, uz objavljivanje na lokalnom jezik u zemlji. Objavljivanje je izvršeno putem interneta, dok su papirne kopije bile dostupne u relevantnim institucijama. Javne rasprave su izvršene u skladu s OP 4.01, uz objavljivanje njihove najave svim zainteresiranim stranama u lokalnim novinama, dok su pojedinačne pozivnice poslate svim ključnim akterima. Lista učesnika na javnim raspravama, zapisnici sa javnih rasprava i ključna pitanja su uključena u aneks 1 ovog dokumenta. Za svaku od Projektnih lokacija, pripremiti će se EMP za tu konkretnu lokaciju na osnovu ovog predloška, te će se isti objaviti na Projektnom području, uz organiziranje javnih rasprava prije početka izvođenja radova. Plan za okolinsko upravljanje sadržan u ovom dokumentu će se preispitati za svaku od predloženih Projektnih lokacija, te će se prilagoditi kako bi uvaži drugačije lokalne uslove. Takav ažurirani EMP će se objaviti na javnom mjestu prije početka izvođenja radova i u toku cijelog trajanja izvođenja radova. EMP će također činiti sastavni dio tenderske i ugovorne dokumentacije, obavezujući stoga angažiranog Izvođača radova da implementira sve nabrojane mjere za ublažavanje, kao i angažirani Nadzor da osigura da su sve te mjere implementirane. Sveukupnu odgovornost za implementaciju ovoga EMP-a zadržavaju jedinice za implementaciju Projekta. Budući da je većina uticaja na okoliš povezana sa lošim upravljanjem ili nedostatkom planova za upravljanje i koordinacije aktivnosti, prvo i glavno pitanje koje bi pomoglo u omogućavanju pravilnog ublažavanja uticaja na okoliš jeste utvrđivanje odgovarajućih smjernica za upravljanje. Osim toga, sačiniti će se Dobre prakse u šumarstvu i pošumljavanju, koje će se uključiti ili u Operativni priručnik za Projekt, ili će se u vidu Dodatka priložiti uz svaki pojedini EMP za konkretnu lokaciju.

ANALIZA LOKALNIH OKOLINSKIH ZAHTJEVA I ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA

Propisi koji uređuju procjenu uticaja na okoliš

Procedure za izdavanje okolinskih dozvola ili Procjenu uticaja na okoliš (EIA) su definirane na entitetskom nivou odnosnim zakonima o zaštiti okoliša (iz 2002. sa dopunjenim zakonom iz 2012. godine u RS-u i iz 2003. u FBiH, uz naknadne izmjene i dopune). Sveukupnu nadležnost za izdavanje okolinskih dozvola imaju Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Republici Srpskoj i Ministarstvo okoliša i turizma u Federaciji BiH. Djelatnosti za koje su EIA i okolinska dozvola obavezne, ili za koje je ostavljeno diskreciono pravo ministarstvima da odluče o potrebi za dozvolom, definirane su pratećim podzakonskim aktima u skladu s okvirnim zakonima o zaštiti okoliša. Za djelatnosti za koje je povezani uticaj na okoliš niži (u skladu sa propisanim graničnim vrijednostima), okolinske dozvole se izdaju na općinskom nivou u RS-u i kantonalnom nivou u FBiH. FBiH

U skladu sa podzakonskim aktom FBiH – Pravilnik o djelatnostima koje se mogu vršiti ili o pogonima i postrojenjima koji se mogu izgraditi i pustiti u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu – za djelatnosti upravljanja šumama obavezni su puni elaborat EIA-e i okolinska dozvola za prvo pošumljavanje ili krčenje površina većih od 30 hektara, sa namjerom da se promijeni prvobitna kategorija korištenja zemljišta. Djelimična EIA može biti obavezna za slične djelatnosti koje pokrivaju površine veće od 15 hektara. Nema odredbi koje se odnose na male šumske intervencije ili izgradnju šumskih puteva, budući da se njima može pažljivo upravljati planom za upravljanja šumama za svaku od lokacija.

RS

U skladu sa podzakonskim aktom RS-a – Pravilnik o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu – djelatnosti upravljanja šumama su uređene na sličan način kao u legislativi FBiH, s tim da su granične vrijednosti 30 hektara odnosno 15 hektara. Primarno pošumljavanje i krčenje šuma u cilju promjene namjene zemljišta (član 3. Pravilnika o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu – Sl.gl.RS broj 124/12) Osim toga, Ministarstvo može zatražiti da se izvrši EIA čak i ako projekt ne ispunjava granične vrijednosti, ali bi mogao imati znatan uticaj na okoliš u vezi s osjetljivim prirodnim područjima, specifičnim režimima zaštite datog područja ili međuentitetskim i prekograničnim uticajima.

Relevantna legislativa u Federaciji BiH

27. novembra/studenog 2009. proglašeno je da u Zakonu o šumama (Službene novine FBiH, br. 20/02) nedostaju odredbe o lokalnoj samoupravi i on je stavljen van snage. Kao privremeni propis donesena je Uredba o šumama kako bi se premostila pravna praznina dok se ne usvoji novi Zakon o šumama. Novi Zakon o šumama je dostupan u formi preliminarnog nacrta i čeka na usvajanje. Gotovo svi relevantni podzakonski akti će ostati na snazi i oni će pomoći da se definira problematika sadašnjeg upravljanja šumama u FBiH, a to isto će nastaviti i nakon formalnog usvajanja novog Zakona. Uredba o šumama (Službene novine FBiH, br. 83/09) definira šta su to šume, uključujući i plantaže šumskog

drveća, kao i šta su šumska zemljišta. Navedena Uredba utvrđuje vremenski okvir i sadržaj planova za

upravljanje šumama, uključujući i precizne definicije i ograničenja količine i vrsta šuma koje će se sjesći.

Nadalje, Uredba definira da samo ovlašteno osoblje može izvoditi radove u šumama, te ograničava korištenje

biotičkih i nebiotičkih agensa u upravljanju šumama. Prodaja drvne građe i nedrvnih šumskih proizvoda je

također definirana, kao i upravljanje saobraćajem u šumskim područjima. Uredba definira upravljanje na nivou

FBiH i kantona, utvrđujući procedure za nadzor i novčane kazne za nepoštivanje odredbi Uredbe. Navedena

uredba će ostati na snazi kao privremeno rješenje dok se ne usvoji novi Zakon o šumama.

Pravilnik o elementima za izradu šumskogospodarskih osnova (Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva 2003 godine)

Najvažniji Podzakonski akt za izradu planske dokumentacije kojim se definiraju metodologija izrade, struktura i

sadržaj Šumskogospodarske osnove (ŠGO). Pravilnikom je definirano da ŠGO između ostalog treba sadržavati i:

(i) obim i vrstu šumsko – uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma; (ii) investicije u izgradnju šumskih puteva; te

(iii) mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šume;

Pravilnikom je definirano da kod izrade Planova za gospodarenje šumama i Upustava za realizaciju ŠGO

također treba voditi računa o: (i) usklađenosti ŠGO sa prostornim planovima, vodoprivrednom osnovom,

evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim

programom upravljanja mineralnim sirovinama; (ii) gazdovanju zaštićenim šumama i šumama posebne

namjene; (iii) zabrani sječe i sabiranja endemskih i ugroženih biljnih vrsta; (iv) zaštiti šumskog hidro potencijala

i zaštiti zemljišta kod izvođenja radova u šumi; (v) zabrani golih sječa na velikim površinama u svim šumama;

(vi) provođenju planova uzgoja i zaštite šuma uz preferiranje autohtonih vrsta drveća kod radova na

pošumljavanju; a sve u cilju da bi se ovim mjerama gospodarenja šumama osiguralo održanje i poboljšanje

biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šume.

Zakon o lovstvu (Službene novine FBiH, br. 4/06, sa dva zakona o izmjenama i dopunama iz 2010. i jednim u

formi nacrta)

Ovim zakonom uređuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači, katastar lovišta,

lovočuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i druga pitanja od značenja za

oblast lovstva na teritoriji FBiH.

Zakon o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja (izmijenjen i dopunjen

Zakonom objavljenim u Službenim novinama FBiH, br. 8/10)

Ovim zakonom uređuje se registracija i kontrola sjemena i sadnih materijala šumskih i hortikulturnih vrsta,

utvrđujući kontrolu uvoza reproduktivnog materijala radi osiguravanja kvalitetnih šumskih i hortikulturnih

vrsta i pospješivanja ekonomične proizvodnje, čuvajući okruženje, biološku sigurnost i zaštitu potrošača. U

ovom zakonu su taksativno navedene šumske vrste.

Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH, br. 33/03 sa novim zakonom u proceduri)

Ovim zakonom uređuju se upravljanje, zaštita i održivi razvoj zaštićenih područja, uključujući krajolike,

prirodna područja, biljke, životinje i njihova staništa, minerale i fosile i druge komponente prirode u FBiH. Ovaj

zakon sadrži i odredbe o utvrđivanju zaštićenih područja i mjera za osiguravanje zaštite tih područja.

Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa (Službeni list SRBiH, br. 20/85)

Na osnovu ovog zakona uspostavljena je Agencija za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, čiji

nasljednik je Agencija za zaštitu spomenika FBiH. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u 1995.

godini, kantoni su uspostavili svoje vlastite agencije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, dok

takva institucija na postoji na nivou Federacije BiH. Navedene agencije se konsultiraju u toku postupaka

izdavanja okolinskih dozvola. Njihove procjene u tom kontekstu se zasnivaju na raspoloživim podacima, kao i

direktnim uviđajima na licu mjesta. Ako se ne očekuje da će projekt imati uticaja na kulturno-historijsko

naslijeđe, i ako se slučajno pronađu vrijedni predmeti, ili se naknadno otkriju prirodne vrijednosti (u toku

projektnih aktivnosti), investitor je obavezan odmah obavijestiti nadležnu agenciju i nadležne općinske vlasti i

organizirati privremene zaštitne mjere. Odredbe ovog zakona koje se odnose na prirodu stavljene su van snage

donošenjem Zakona o zaštiti prirode.

Ostala relevantna kantonalna legislativa

Osim opisane legislative Federacije BiH, svaki određeni kanton može imati svoju vlastitu legislativu nižeg nivoa

koja se odnosi na zaštitu prirode, procjenu uticaja na okoliš i upravljanje šumama, koju je potrebno

ispoštovati.

Relevantna legislativa u Republici Srpskoj Zakon o šumama (75/08, 60/13) Ovim zakonom uređuje se politika i planiranje, upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, zaštita šuma, financiranje i vrijednost šuma, katastar šuma i šumskog zemljišta, uključujući i informacioni sistem u šumarstvu, imovinsko-pravne odnose, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište radi unapređivanja i održivog korištenja šuma i šumskog zemljišta i razvoja šumarstva. Ovaj zakon primjenuje se na sve šume, bez obzira na oblik svojine. Zakon o lovstvu (60/09, 50/13) Ovim zakonom uređuje se upravljanje lovnim resursima, gazdovanje lovištem, vlasništvo na divljači, sistematska kategorizacija divljači i njena zaštita, lovišta, planiranje u lovstvu i katastar lovišta, lov i korištenje divljači, sprječavanje i naknada štete od divljači i na divljači, sredstva za unapređivanje lovstva i kadrovi u lovstvu. Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drveća (60/09) Ovim zakonom uređuju se osnovne karakteristike polaznog i reproduktivnog materijala šumskog drveća, uslovi, način vrednovanja i priznavanje polaznog materijala, proizvodnja, kontrola i dorada reproduktivnog materijala šumskog drveća, kao i njegov kvalitet, promet i upotreba, te vođenje registra sorti šumskog bilja i drugih registara. Zakon o zaštiti prirode (113/08) Ovim zakonom uređuje se obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj krajolika, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, zemljišta, minerala i fosila i drugih komponenti prirode koje čine dio životne sredine, kao i institucionalni okvir za njihovu zaštitu. Zakon o kulturnim dobrima (11/95,103/08) Ovim zakonom uređuje se sistem zaštite i korištenja kulturnih dobara i utvrđuju se uslovi za obavljanje djelatnosti zaštite tih dobara. Kulturna dobra su stvari i tvorevine materijalne i duhovne kulture od interesa za Republiku Srpsku koje uživaju posebnu zaštitu utvrđenu ovim zakonom. Zakon o zaštiti životne sredine (71/12) Ovim zakonom uređuje se zaštita životne sredine u cilju njenog očuvanja, ublažavanje rizika po egzistencije ljudi i zdravlje ljudi, kao i unapređenje egzistencija, zaštita svih komponenti životne sredine, podizanje svijesti i pristupa informacijama o životnoj sredini, planiranje i zaštita životne sredine, procjena strateških i ekoloških uticaja, postupak za izdavanje ekoloških dozvola i sprječavanje velikih katastrofa, sistem eko-etiketiranja i upravljanje zaštitom životne sredine, fondovi za aktivnosti povezane sa životnom sredinom, odgovornost za štetu nanesenu životnoj sredini, kao i prava i obaveze fizičkih i pravnih lica koja vrše djelatnosti utvrđene u ovom zakonu. Ostale procedure za izdavanje ekoloških odnosno okolinskih dozvola u vezi sa upravljanjem šumama Klijent (relevantne PIU) zadržavaju odgovornost da osiguraju da su ispoštovane sve procedure i zakonske obaveze u BiH, uključujući oba entiteta, nadležne kantone ili općine prije otpočinjanja aktivnosti.

JAVNO OBJAVLJIVANJE

Javno objavljivanje dokumenta, kao i javne rasprave su održane u oba entiteta, u Sarajevu i Banja luci. Za

potrebe konačne verzije ovog dokumenta, spisak učesnika sa obje javne rasprave, kao i zapisnici sa istih, se

nalaze u Aneksu 1 ovog dokumenta.

Okvirni EMP, uz poziv na javnu raspravu, objavljen je javno na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede,

šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske dana 24.10.2013. godine, te na internet stranici Jedinice za

implementaciju projekata u šumarstvu pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

(http://portal.piusum.ba/Projekti/GEFProjekatodrživoupravljšumamaikrajolicima/tabid/80/language/en-

US/Default.aspx).

Obavijest o održavanju javne rasprave je objavljena u dnevnim novinama (u RS: Nezavisne novine i u FbiH:

Dnevni Avaz, 26.10.2013. godine) uz ciljane pozivnice koje su poslane već identificiranim potencijalnim

zainteresiranim akterima iz niza institucija i pravnih lica sa različitih nivoa koji se bave zaštitom okoliša.

Javna rasprava je održana na dan 30.10.2013. godine u prostorijama Federalnog ministarstva poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva u Sarajevu (ulica Marka Marulića 2). Također, javna rasprava je održana na dan

31.10.2013. u prostorijama Ministarstva u Banja luci , sa početkom u 12 sati.

Na raspravi u Banja luci su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,

Glavni šumarski inspektor, predstavnici JPŠ „Šume“ RS, Šumarskog fakulteta u Banjaluci, te predstvanik

nevladinog sektora (Eko zona Šipovo). Pozvani predstavnici Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i

ekologije dostavili su komentare na materijal u pisanoj formi. Na raspravi u Sarajevu su prisustvovali

predstavnici federalnih ministarstava, kantonalnih, šumarskog fakulteta, šumskih uprava.

Na osnovu diskusije u toku javne rasprave, nema značajnih izmjena koje je potrebno izvršiti u EMF-u. Većina

diskusije se je odnosila na značaj realizacije projekta, kao i akcent na potrebi izgradnje komunikacija na

ugroženim područjima u kontekstu višestrukih funkcija šuma (zaštita, socijalna funcija, ruralni razvoj, uzgojni

aspekt, turizam). Takođe, apostrofirano je da ovakav projekat može biti početak šireg konteksta aktivnosti u

šumarstvu. Prema zaključcima sa javne rasprave u FbiH ključno je da se u pojedinačne EMP-ove unesu dobre

šumarske prakse pored standardne tablice, te da je bitno uključiti i uredbu o šumskom redu u analizu

legislative.

Lista učesnika i zapisnik sa javne rasprave sadržani su u dodatku 1. ovog dokumenta.

PLAN ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA OKOLIŠ Faza projektovanja

Pitanje Mjera za ublažavanje Troškovi Institucionalna odgovornost Parametri za nadzor

Potrebno je uskladiti plansku

dokumentaciju sa mjerama za

ublažavanje uticaja na okoliš

U planskoj dokumentaciji potrebno

je izbjeći radove u osjetljivim

staništima, na privatnom ili na drugi

način zauzetom zemljištu

Usklađivanje sa mjerama predloženim u EMP-u

(pristupačnost, razvojno planiranje, uklanjanje

vegetacije, prakse izgradnje, okolinsko prihvatljivi

građevinski materijali, itd.)

Dio kao projektne

aktivnosti, uključen u

operativne troškove

Jedinica za implementaciju

Projekta (PIU) sa relevantnim

timovima za upravljanje šumama

Pregled planske

dokumentacije prema

okolinskim zahtjevima

Nepravilan odabir lokacija može

nanijeti štetu prirodnoj vegetaciji u

ekološki krhkim područjima, može

također prouzrokovati eroziju voda i

tla ako je nagib veći od 35o

Lokacije trebaju biti pravilno

distribuirane kako bi se osigurao

manji kumulativni uticaj na okoliš

Usklađivanje sa mjerama predloženim u EMP-u

(pristupačnost, razvojno planiranje, uklanjanje

vegetacije, prakse izgradnje, okolinsko prihvatljivi

građevinski materijali, itd.)

Proučiti nagib lokacija i projektnih lokacija prije

otpočinjanja aktivnosti planiranja.

Dio kao projektne

aktivnosti, uključen u

operativne troškove

Jedinica za implementaciju

Projekta (PIU) sa relevantnim

timovima za upravljanje šumama

Pregled planske

dokumentacije i izabranih

lokacija prema okolinskim

zahtjevima

Nepravilan odabir vrsta drveća može

prouzrokovati smanjenje ekološke

prilagodljivosti i stabilnosti šumskih

plantaža

Monokultura na velikim površinama

može također povećati šanse od

oboljenja i povezanih uticaja

Trebale bi se izabrati dobre autohtone vrste drveća

kao glavne vrste kojima će se vršiti pošumljavanje u

okviru projekta. Površina pojedinih plantaža bi se

trebala strogo kontrolirati, uključujući uvođenje

vrsta odnosno sorti.

Dio kao projektne

aktivnosti, uključen u

operativne troškove

Jedinica za implementaciju

Projekta (PIU) sa relevantnim

timovima za upravljanje šumama

Pažljiv odabir i pregled

odabranih vrsta drveća.

Svi odabiri i kupovine se

trebaju evidentirati.

Faza izgradnje

Pitanje Mjera za ublažavanje Troškovi Institucionalna

odgovornost

Parametri za nadzor

Aktivnosti na izgradnji mogu uticati na sveukupnu sigurnost saobraćaj i ugroziti sigurnost divljih životinja

Jasno postaviti informativne znakove i znakove upozorenja oko gradilišta i ograničiti pristup.

Ograničiti radove na intervale za vrijeme dnevnog svjetla. Dodijeliti alternativne saobraćajne pravce, uvesti ograničenje brzine.

1.000 eura za oznake Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Znaci postavljeni

Poštivanje radnih sati

Nepravilna priprema lokacija može uticati na eroziju tla, odvodnju voda i gubitak tla. Može doći do nepotrebnog uklanjanja vegetacije

Uklanjanje vegetacije bi se trebalo ograničiti na osnovni minimum koji je potreban da se implementiraju projektne aktivnosti. U postupku odabira lokacija bi se također trebala uzeti u obzir vrsta vegetacije koju će biti potrebno ukloniti.

Pažljiva kontrola iskopanih materijala, gomilanje na strani jarka koji se uspinje prema gore.

Nikakvo otvoreno spaljivanje uklonjene vegetacije se ne bi trebalo dešavati na lokaciji, već bi se otpad umjesto toga trebao malčirati.

Planirano u radovima Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Vizuelna inspekcija

parametara.

Uključeno u dnevnik radova

na radilištima.

Izgradnja šumskih staza ili puteva može prouzrokovati djelimično iskopavanje, zbijanje i uklanjanje vegetacije

Minimiziranje uklanjanja vegetacije. Zabranjeno otvoreno spaljivanje vegetacije ili drugih otpada.

U toku iskopavanja minimizirati šanse za klizišta i izbjegavati skladištenje materijala na lokacijama koje bi mogle estetski i hidrološki narušiti područje.

Planirano u radovima Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Vizuelna inspekcija

parametara.

Uključeno u dnevnik radova

na radilištima.

Objekti za smještaj radnika ili skladište za mehanizaciju i opremu mogu uticati na tlo, podzemne vode i osjetljive šumske ekosisteme

Osigurati da postavljanje kampa za radnike ili objekti imaju minimalan uticaj na okruženje.

Osigurati da se nikakva mehanizacija ne skladišti na području gdje curenja mogu zagaditi tlo ili podzemne vode.

Planirano u radovima

Skladištenje vozila može

stvoriti dodatne troškove

u zavisnosti od lokacija

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Vizuelna inspekcija

parametara.

Uključeno u dnevnik radova

na radilištima.

Upravljanje otpadom Svi tokovi otpada će biti odvojeni, ponovo korišteni ili reciklirani kada je to moguće.

Zabranjeno otvoreno paljenje otpada ili vegetacije na radilištu. Sav zeleni otpad bi se trebao malčirati.

Sav otpad proizveden u toku aktivnosti na izgradnji, uključujući opasni otpad, treba se odložiti na odobrenim deponijama ili predati ovlaštenim agencijama za zbrinjavanje posebnih otpada.

Odlaganje na deponiji

(uključujući procjenu

prevoza do najbliže

sanitarne deponije): 100-

200 eura po toni

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Vodi se evidencija u

dnevniku radova o svom

otpadu predanom na

zbrinjavanje

Vizuelna inspekcija

otvorenog paljenja i njegovih

tragova na radilištu

Slučajni nalazi Ako se naiđe na arheološka nalazišta u toku radova na obnovi, izvođač radova bi trebao prekinuti operacije i obavijestiti nadležne vlasti

Također se odnosi i na neeksplodirana ubojita sredstva i druge značajne slučajne nalaze na predmetnom području.

Može stvoriti troškove

kroz kašnjenje u radovima

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Dnevnik radova na

radilištima.

Čuvanje sve pisane

prijepiske. Fotografije

slučajnih nalaza.

Buka Radni sati ograničeni na dnevne smjene

Osigurati minimalno narušavanje

Korištenje atestirane mehanizacije

Nezadržavanje mehanizacije ili transportnih vozila u praznom hodu na radilištu Korištenje po potrebi barijera za buku ili prigušivača buke na opremi.

Cijena barijera za buku:

200-300 eura

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Dnevnik radova na

radilištima.

Inspekcija na radilištu.

Prašina Prskanje ili pokrivanje prašnjavih materijala; prilagođavanje brzine vozila u prometu

Pokrivati sve terete sa materijalom ili otpadom za vrijeme transporta

Kada je to moguće, koristiti zaštitno platno ili druge pokrivače u područjima gdje su radovi u toku i proizvodi se prašina

Cijena 1 m3 vode:

maksimalno 50 eura

Platneni pokrivači: 200-

300 eura

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Dnevnik radova na

radilištima.

Inspekcija na radilištu.

Nova infrastruktura može uticati na estetski izgled i krajolike, kao i na migracione pravce životinja

Koristiti neupadljive boje, postaviti prirodne ograde oko zgrada ili objekata. Instalirati tunele ili mostove za neometani prelaz životinja.

Dodatni troškovi za tunele

ili mostove za životinje bi

trebali biti predviđeni u

fazi projektovanja.

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Dnevnik radova na

radilištima.

Vizuelna inspekcija na

radilištu.

Organizacija i povrat radilišta u prvobitno stanje

Sačinjeni su planovi za minimiziranje ometanja susjedstva (planove za izbjegavanje zastoja u prometu uslijed teške opreme i/ili transporta materijala)

Ograđivanje gradilišta i/ili jasno postavljanje sigurnosnih znakova prema potrebi

Radilište će se očistiti od sve šute i otpadnih materijala i vratiti u stanje planirano u projektnoj dokumentaciji nakon završetka radova; sva mehanizacija će se ukloniti

Nije primjenljivo

Jedinica za

implementaciju

Projekta (PIU) sa

relevantnim timovima

za upravljanje

šumama

Dnevnik radova na

radilištima.

Vizuelna inspekcija na

radilištu.

Operativna faza

Pitanje Mjera za ublažavanje Troškovi Institucionalna

odgovornost

Parametri za nadzor

Povećani broj posjetioca/radnika ili povećana aktivnost na datom području može uznemiriti divlje životinje, dovesti do oštećenja biodiverziteta, i rasipanja otpada

Postojanje efikasnog plana za upravljanje šumama.

Utvrditi kontrolne mehanizme u planu za upravljanje šumama ili odvojeno

Kontrolirati pristup šumama

Inspekcije

Relevantni timovi za

upravljanje šumama

Relevantni timovi za

upravljanje šumama

Korištenje vozila ili mašinerije, opreme i materijala u toku korištenja i održavanja infrastrukture ili šumarske djelatnosti mogu izazvati zagađenje zraka, tla i vodotoka i uznemirit ili oštetiti floru i faunu

Postojanje efikasnog plana za upravljanje šumama.

Osigurati korištenje dobro održavanih vozila. Ograničiti korištenje i aktivnosti na šumskom zemljištu.

Relevantni timovi za

upravljanje šumama

Relevantni timovi za

upravljanje šumama

Otvaranje područja za nezakonite aktivnosti, uključujući odlaganje otpada, sječu šume ili lovokrađe

Postojanje efikasnog plana za upravljanje šumama.

Utvrditi kontrolne mehanizme u planu za upravljanje šumama ili odvojeno

Kontrolirati pristup šumama

Inspekcije

Relevantni timovi za

upravljanje šumama

Relevantni timovi za

upravljanje šumama

DODATAK 1.: ZAPISNICI SA JAVNIH RASPRAVA I LISTA UČESNIKA

Zapisnik sa javne rasprave u Banja luci

Lista učesnika :

1. Mr Marković Boris, dipl.inž.šum., MPŠV RS Načelnik odjeljenja

2. Milan Kecman, dipl.inž.šum., MPŠV RS, viši stručni saradnik

3. Prof. dr Zoran Stanivuković, dipl.inž.šum, Šumarski fakultet, prodekan za nastavu

4. Goran Ljubojević, dipl.inž.šum, Glavni republički šumarski inspektor

5. Srđan Kašić, dipl.inž.šum, Direktor istraživačko – razvojnog centra JPŠ „Šume“ RS

6. Nenad Bužanin, Eko zona Šipovo, predsjednik udruženja

Nakon uvodnih napomena vezanih za projekat, kojeg su prezentovali predstavnici Ministarstva otvorena je

rasprava po predmetnom dokumentu.

Srđan Kašić, kao predstavnik JPŠ „Šume“ RS, istakao je zadovoljstvo zbog ovakve projektne inicijative, kao i

komponenenti projekta. Istakao je da JPŠ „Šume RS“, posjeduju FSC certifikat koji ih obavezuje na ekološki

prihvatljivo ponašanje u svim fazama rada. Takođe, diskutovao je o problematici pribavljanja ekoloških dozvola

na lokalnom nivou.

Goran Ljubojević je konstatovao da uticaji na životnu sredinu mogu biti pozitivni i negativni, kao i da same

projektne komponente jasno svojom realizacijom pozitivno utiču na ekološke aspekte. Takođe je naglašeno da

su realne potrebe šumarstva daleko veće od onih definisanih projektom, ali i da svaka aktivnost ovog tipa

zaslužuje pohvalu,kao i da ministarstvo treba da definiše strateške prioritete finansiranja.

Zorana Stanivuković, kao Šef katedre za zaštitu šuma na Šumarskom fakultetu da je obim projekta takav da

svaka stavka zavrijeđuje posebnu raspravu. Naglasio je problem otvorenosti, kao i značaja mogućnosti

prostupa sa aspekta realizacije mjera zaštite sa akcentom na požare, ali i aspekt ruralnog razvoja, kao i

korišćenja šuma za različite svrhe, koje do sada nisu korištene. Naglasio je značaj edukacije svih uzrasta

stanovništva u kontekstu preventivnog protivpožarnog djelovanja, kao i potrebu što hitnijeg početka rada IDP

službe. Takođe, naglasio je da je FSC standardom definisana zabrana korišćenja štetnih hemikalija u šumastvu

RS. U kontekstu pošumljavanja, naglasio je značaj pravilnog izbora vrsta, kao i planiranja protivpožarnih vlaka.

Tokom rasprave naveden je primjer karatastrofalnog požara u Jablanici.

Na kraju rasprave konstatovano je da predloženi dokument prihvatljiv po sadržaju i obimu sagledavanja.

Zapisnik sa javne rasprave u Sarajevu

Projekt održivog upravljanja šumama i krajolicima

Javna rasprava o Nacrtu plana upravljanja okolišem

Sarajevo, 30.10.2013. god.

Mjesto održavanja: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Marka Marulića 2, Sarajevo Početak: 11 h

Dnevni red:

1. Informacija o aktivnostima na pripremi Projekta

2. Informacija o trenutačnom statusu evaluacije Projektnih prijedoga

3. Prezentacija „Nacrt Plana upravljanja okolišem“

4. Rasprava po dokumentu pod br. 3

Nazočni: Lista u privitku

1. Uvod i pozdrav Omer Pašalić (Direktor Federalne uprave za šumarstvo):

2. Alojz Dunđer (Direktor PIU): Predstavio dosadašnje i plan predstojećih aktivnosti

- Misija za procjenu projekta će boraviti u BiH u periodu od 04. – 08.11.2013. Do tada je potrebno

finalizirati Plan upravljanja okolišem.

- U periodu od 26.-27.11.2013. organizirat će se pregovori za Projekt održivog upravljanja šumama i

krajolicima u kojima će između ostalih sudjelovati predstavnici: entitetskih ministarstava FMPVŠ,

MPŠVRS,FMF, MFRS, MFITBiH, Svjetske banke.

- 14.01.2014. zasjeda Odbor WB, kada će se odlučiti o prihvaćanju Projekta održivog upravljanja

šumama i krajolicima

- Nakon odobrenja Projekta od strane Odbora Svjetske banke slijedi proces ratifikacije, koji u BiH u

prosjeku traje između 8-12 mjeseci. U taj proces su uključeni entitetski i državni Parlamenti (oba

doma), Vijeće ministara BiH, Predsjednici Entiteta i članovi Predsjedništva BiH.

- Period ratifikacije se može iskoristiti za daljnje aktivnosti na pripremi Projekta (izrada detaljnih

projekata, projektnih zadataka i priprema tenderske dokumentacije)

- Omer Pašalić i Danica Cigelj (Pomoćnica ministra za sektor šumarstva i lovstva) su izvijestili

nazočne o radu povjerenstva za evaluaciju preliminarnih aplikacija za projekte. Kriteriji za odabir

su definirani na temelju smjernica GEFa (Poglavlje br. 5 GEFa) i uputa koje je izradilo FMPVŠ.

- Informacija o Projektu je poslana Federalnom ministarstvu financija; a istu treba proslijediti na

razmatranje Vladi FBiH.

- Investicije u infrastrukturu za zaštitu od požara bi trebalo uskladiti za odredbama

šumskogospodarskih osnova i godišnjih planova za gospodarenje. U šumskogospodarskim

osnovama/Planovima gospodarenja moraju biti predviđene investicije u infrastrukturu za zaštitu

od požara. Isto tako moraju biti osigurani mehanizmi za korištenje ove infrastrukture u namjenske

svrhe (a ne u svrhe iskorištavanja šuma).

3. Alojz Dunđer je prezentirao ključne odredbe „ Plana upravljanja okolišem“

4. Omer Pašalić je otvorio javnu raspravu i dao riječ nazočnima. Danica Cigelj je moderirala javnom raspravom.

Alojz Dunđer je naglasio da nedostaju izvjesni pravilnici vezani za Zakon o šumama; a koji definiraju aktivnosti

u šumarstvu relevantne za ovaj Projekt (npr. Pravilnik o šumskom redu, itd.),

Sead Vojniković, prof.dr., Šumarski fakultet Sarajevo, naglasio je da, između ostaloga, nije analiziran Zakon o

vodama, te najnoviji „Zakon o zaštiti prirode“ iz 2013 godine. Također je primijetio da postoje izvjesne

terminološke nejasnoće. (Npr. „nova vrsta“ je li to „nova vrsta“ u taksonomskom smislu ili se pojam odnosi na

autohtone vrste). Za projekt je dobro ostaviti širinu, kako bi korisnici mogli uključiti više aktivnosti.

Omer Pašalić je naglasio da se dokument Plan utjecaja na okoliš treba poboljšati ustaljenim/dobrim praksama

u šumarstvu, koje se primjenjuju kod pošumljavanja, konverzije šuma, zaštite okoliša, zaštite naslijeđa itd.

Potrebno je koncentrirati se na predmet aktivnosti, definirati smanjenje utjecaja na okoliš, koje su to

autohtone vrste, zaštita voda-na koji način, i sl. Zaštita zraka?,... U planu utjecaja na okoliš definirati naše

uobičajene prakse, a izbaciti navedene aktivnosti koje se ne javljaju u kod nas (npr. nije izražena proizvodnja

prašine)

Mladinko Perković: Šume SBK, Donji Vakuf, je naglasio da je kod bilo kojih aktivnosti u šumi izvjestan utjecaj

na okoliš u manjoj ili većoj mjeri, npr. uznemiravanje divjači, pa je aktivnosti potrebno prilagoditi u najboljoj

mogućoj mjeri. Jedan od prijedloga je vizualno označavanje radova, koje treba biti uočljivo za ljude, a

neupadnjivo za divljač.

Refik Hodžić, Šume TK, postavo je pitanje da li je ovaj dokument upućen ostalim institucijama koje bi mogle

imati interesa za utjecaj na okoliš, prije svega lokalnim zajednicama, institucijama lokalnih zajednica? Naglasio

je da su sva ograničenja navedena u prezentaciji isto tako regulirana u postupku certifikacije, npr. pitanje

vlasništva, razgraničenje privatnog i državnog vlasništva, zakoni i podzakonski akti koji reguliraju gospodrenje

šumama su uvaženi pri izradi šumaskogospodarskih osnova. Prema FSC certifikatu (kao i svakom drugom),

certificirano područje u odredbama ŠGO mora definirati utjeca na okoliš za sve planirane aktivnosti. Naglasio

je da FMIS ima smisla regulirati na razini entiteta, a ne na kantonalnoj razini.

Danica Cigelj je odgovorila da je poziv poslan predstavnicima svih institucija i organizacija (uključujući i NVO) za

koje je procijenjeno da bi mogli imati interesa za aktivnosti GEF Projekta; kao i da je Informacija o ovom

dokumentu između ostalog u prošlu subotu objavljena i u Dnevnom tisku (Dnevni avaz).

Alojz Dunđer je naglasio kako je u opisu projektnih komponenti navedena jedna vrlo važna rečenica, „za svako

projektno područje, svaki projekt, mora se između ostalog napraviti i plan upravljanja okolišem“. Ako bi se na

tome inzistiralo, to bi za krajnje korisnike izuzetno povećalo obim posla. Jedno od ekonomičnijih rješenja je da

se iz ovoga prezentiranog Plana izbace sve suvišne mjere za ublažavanje uticaja na okoliš; ta da se iste dopune

za projektne aktivnosti relevantinijim dodatnim mjerama ublažavanja uključujući i mjere definirane FSC

certifikatom.

Ševal Konjalić , Šume SBK Donji Vakuf, također je potvrdio da sve aktivnosti u šumi imaju utjecaj na okoliš. U

Planu utjecaja na okoliš je potrebno osvrnuti se na utjecaj, način ublažavanja, utvrditi smjernice kroz plan za

upravljanje projektom. Drugi relevantni propisi nas obvezuju. Šume SBK trenutačno nemaju certifikat niti

kapaciteta za izradu, ali ove aktivnosti će se morati obaviti bez obzira jesu li vezane za izvjesni projekt ili ne.

Dodao je da javnost traži da se bilo koji projekt najavi i da se u njemu objasnu utjecaj na okoliš. Osvrnuti se na

to koje zakonske propise treba imati u vidu, odredbe šumskogospodarskih osnova, FSC ili bilo koji

drugicertifikat, odredbe izvedbenih projekata. Također je naglasio da se u svim poduzećima šumarstva

postupak planiranja i projektiranja mora podići na višu razinu, da se prestane i prevaziđe dugogodišnji

rutinski/šablonski način i pristup planiranja.

Na upit Refika Hodžića koji je krajnji rok za dostavljanje primjedbi u cilju poboljšanja Plana utjecaja na okoliš

(plan zaštite okoliša, vezano za ograničenja po GEF Projektu održivog upravljanja šumama i krajolikom),

dogovoreno je da se eventualne dodatne primjedbe/prijedlozi u pismenom obliku mogu dostaviti do

ponedjeljka, 04.11.2013. do 16 sati.

Bajro Makić, direktor Šume SBK, Donji Vakuf, naglasio je da se treba osvrnuti i na sporedne šumske proizvode,

u koje bi osim začinskog i ljekovitog bilja uključio i gljive i ostale nedrvne šumske proizvode (NTP).

Danica Cigelj je napomenula da je to bilo moguće ali da niti jedna preliminarna aplikacija za projekt vezano za

NTP nije dostavljena niti od jednog Šumskogospodarskog Društva.

Sead Vojniković: U podkomponenti A2, uključiti divljač i NTP, gljive, bilje, odnosno analizirati međunarodne

standarde za održivo gospodarenje, korištenje i zaštitu NTP (ISSC-MAP). Također je potrebno konzultirati i

odredbe Bernske konvencije. Generalno se može planirati pojedinačno, ako se radi o nekim ekstremnim

aktivnostima (npr.sjeca na golo), ali u principu se može napraviti jedan zajendički plan utjecaja.

Alojz Dunđer je naglasio da bismo trebali precizno definirati mjeru vezano za uspostavu šumskog reda

odnosno otpada koji će nastati kao posljedica projektnih aktivnosti. Potrebno je detaljno razraditi postupak

provođenja projekta. Sve to će biti i predmet aktivnosti revizija i kontrola.

Nazočni su diskutirali o terminu biomasa, odnosi li se taj pojam na legislativu ili na preporuke postojećih

publikacija, koje obrađuju tu temu. Naglašeno je da se moraju uzeti u obzir i ugovorne obveze koje bilo koje

poduzeće ima ili će imati u smislu isporuke.

NevzetaElezović, direktorica KUŠ Zeničko-dobojskog kantona je preporučila da je uputno pozvati se na

pravilnik o šumskom redu.

Omer Pašalić je napomenuo da su eventualno moguće manje izmjene ovih pravilnika u skladu sa

certifikacijom.

Refik Hodžić je zaključio da se dokumenti, koji trenutačno nisu zakonski propisi mogu tretirati kao „dobra

praksa“.

Danica Cigelj je zaključila da se do ponedjeljka (04.11.2013.) u 16 sati mogu/trebaju dostaviti eventualni

dodatni komentari i prijedlozi, koji će biti ugrađeni u Plan utjecaja na okoliš.

6. Rezime: Alojz Dunđer

- Analizirati sve Zakone i podzakonske akte koji svojim sadržajem obrađuju pitanje utjecaja na okoliš

vezano za projektne aktivnosti

- Kod prijedloga mjera za ublažavanje, aktivnosti koje nisu aktualne za šumarstvo i ovaj GEF projekat

izbaciti iz Plana utjecaja na okoliš

- Dodati principe dobre prakse iz iskustava načina gospodarenja u BiH, kao i literaturu koja obrađuje

ovu temu

- Uvažiti komentare i uključiti ih u revidirani dokument.

Refik Hožić, Šume Tuzlanskog kantona, član povjerenstva za evaluaciju preliminarnih aplikacija projekata,

naglasio je kako je neophodno izraditi detaljne projektne zadatke, odnosno kvalitetne prijedloge projekata.

Među preliminarnim aplikacijama je bilo dobrih ideja, koje su istovremeno bile izuzetno šturo obrađene.

Danica Cigelj je naglasila da će upute o strukturi i sadržaju projekata biti dostavljeni svim zainteresiranima.

Omer Pašalić se zahvalio svim učesnicima rasprave i izrazio nadu da ćemo iskoristiti vrijeme za izradu

projektnih zadataka, dobiti odobrene projekte.

Javna rasprava je završena u 13:00 sati