broj / rujan 2018. savjetnik · 2019. 4. 11. · 2 broj 5 / rujan 2018. / dragi čitatelji, žetva...

www.savjetodavna.hr

Nerazmjerno velik udio privatnih šuma u opožarenoj površini posljedica je nedovoljne brige šumovlasnika o tim šumama i ne provođenja potrebnih mjera zaštite, kao što su izgradnja protupožarnih prometnica, čuvanje šuma i provođenje uzgojnih mjera koje su u funkciji zaštite šuma od požara.

Usavršavanjem metoda prevencije i borbe protiv šumskih požara omogućilo bi se bitno smanjenje opožarenih površina. Vrlo je važno poznavati čimbenike koji uvjetuju nastanak šumskih požara kao i čimbenike koji započinju širenje vatrene stihije kako bi se pra-vovremeno provele pripreme i preventivne aktivnosti.

Nakon dvije godine proljetnih mrazova, u 2018. smo pošteđeni i nagrađeni prinosom grožđa, koji je prosječan ili čak nešto veći od prosjeka. Veličina grozdova i bobi-ca kod nekih sorata je veća od uobičajenog do te mjere da su neki grozdovi sortno neprepoznatljivi. Ovisno o položaju, prinosu i količini lisne mase rokovi berbe za iste sorte mogu se razlikovati i do 20-tak dana, što je naročito izraženo u ovoj godini.

HRVATSKE POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE SAVJETODAVNE SLUŽBEBilten

Broj 5 / rujan 2018.

ŠUMSKI POŽARI

Str. 7Str. 3

Ususret berbi grožđa 2018.

SAVJETNIK

BROJ 5 / rujan 2018. / www.savjetodavna.hr2

Dragi čitatelji,

žetva je iza nas, a uz šarolike prinose, većina uroda pšenice ovogodišnje žetve svrstana je u niže razrede kakvoće. Veg-etacijska sezona bila je nepovoljna za proizvođače ozimih žitarica, ali i jarih

strnih žitarica. Ostvareni prinosi uljane repice niži su u odnosu na prosjek, također zbog nepovoljnih vremen-skih uvjeta.

Pred nama je sezona branja grožđa, koja je ove go-dine uranila. Po najavama naših stručnjaka, očekuju se prosječni do iznadprosječni prinosi, uz vrlo dobro do odlično stanje grožđa, te povoljan omjer šećera i kise-lina u grožđu. Velika vlažnost zraka i veća količina obo-rina omogućila je da će se ove godine proizvoditi vina vrhunske kakvoće. Iako je se očekuje izuzetna kvaliteta grožđa, u Hrvatskoj se nastavlja širenje bolesti zvana apopleksija vinove loze zvana „ESCA“. Ova bolest iza-ziva sušenje drva vinove loze, a glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne. Čitajte i dalje naše preporuke, da bi mogli pratiti širenje bolesti i da bi mogli zaštiti svoj vinograd na vrijeme.

Šumski požari predstavljaju jednu od najvećih šteta šumama Republike Hrvatske. Prosječno je u periodu od 2007. do 2015. godine izbilo 7341 požara koji na-nose neprocjenjivu štetu našim šumama. Veliki dio opožarenih hektara (46%, 115785 ha) otpada na privatne šume. Iz tog razloga bitna je uloga HPŠSS na kojoj je da privatnim šumoposjednicima ukaže važnost provođenja potrebnih mjera zaštite, kao što su izgradnja protupožarnih prometnica i provođenje uzgojnih mjera koje su u funkciji zaštite šuma.

Započele su prijave na natječaj za tip operacije 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva“. Visina potpore po korisniku je 15.000 eura, a izračun svoje ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva možete dobiti u svojoj najbližoj podružnici HPŠSS.

Pozivam vas da i dalje šaljete vaše prijedloge o za-nimljivim temama, te ukoliko imate pitanja ili vas nešto zanima, da nam se obratite na: [email protected], ili pratite našu mrežnu stranicu: www.savjetodavna.hr

RavnateljZdravko Tušek, dipl. inž. agr.

Petra Pozder, mag. ing. fitomedicine

Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta, ali i kod nas u Hrvatskoj zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće. Apopleksija vinove loze u stranoj literaturi poznata je pod imenom “Mall dell’Esca” ili “Esca”. Jedna je od najstarijih bolesti na vinovoj lozi za koju se smatra da je bila poznata u mediteranskim krajevima još u vrijeme Rimljana. Pod nazivom „eska“ podrazumijeva se kom-pleksna bolest u kojoj je unutrašnja trulež trsa samo jedan od simptoma. To je bolest drva i izaziva sušenje vinove loze. To je u pravilu bolest starih vinograda i to se dovodi u vezu s postotkom tanina. Poznato je da je u starim trsovima postotak tanina veći. Mogu biti zaraženi i mladi trsevi od 2 do 5 godina, a to se tumači tako da su na tim mjestima prethodno iskrčene zaražene biljke od kojih su ostale brojne bazidiospore kao iz-vor zaraze. Na mladim vinogradima i ako dođe do infekcije, simptomi se očituju mnogo godina kasnije jer parazit sporo napreduje.

Na osnovi simptoma i uzročnika razlikuju se dva tipa oboljenja: Apoplektično venuće-klasična eska i Mladenačko apoplektično venuće-mladenačka eska. Uzročnici sušenja vinove loze su patogene gljive koje nanose velike ekonom-ske štete u vinogradarskoj proizvodnji. Gljiva je sposobna adaptirati se na sve situacije koje susrećemo u vinogradima, a ovisno o okolnostima, razvoj je brži ili polaganiji. Simptomi klasične eske uočavaju se na starijim trsevima, starijim od 8 godina dok se simptomi odnosno venuće od mladenačke eske uočava na mladim biljkama od 1 do 3 godine.

ESCA ili apopleksija vinove lozeESCA ili apopleksija vinove loze

HRVATSKA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA 3

Kraju se bliži vegetacijska godina, koju je obilježila veća količina oborina tijekom godine i kontinuirano visoka vlažnost zraka. Unatoč naizgled povoljnim uvjetima za razvoj bolesti, zdravstveno stanje grožđa je vrlo dobro do odlično, a naročito kod vinogradara koji su zaštitu vinograda vršili prema pre-porukama djelatnika HPŠSS. Nakon 2 godine proljetnih mra-zova u 2018. smo pošteđeni i nagrađeni prinosom grožđa koji je prosječan ili čak nešto veći od prosjeka. Veličina gro-zdova i bobica kod nekih sorata je veća od uobičajenog do te mjere da su neki grozdovi sortno neprepoznatljivi. Ovisno o položaju, prinosu i količini lisne mase rokovi berbe za iste sorte mogu se razlikovati i do 20-tak dana, što je naročito izraženo u ovoj godini. Rokove berbe određuje svaki vinar prema tipu vina, koji želi proizvesti, no berba je u prosjeku uranila nekih 7 - 10 dana u odnosu na 2017. Očekuje se po-voljan omjer šećera i kiselina u grožđu i ako se nastavi lijepo

vrijeme dobiti ćemo vina vrhunske kvalitete.

Ono što je iznenadilo u ovoj godine je veća pojava ESCE (apopleksija vinove loze) koja uz zlatnu žuticu uzrokuje pro-padanje vinograda i nešto je s čime ćemo se sigurno morati boriti u budućnosti.

Nakon dobre vinogradarske godine vinari se pripremaju za proizvodnju vina vrhunske kakvoće.

Velika je neizvjesnost oko samog početka berbe, a svaki vi-nar određuje početak i rok berbe prema tipu vina koji želi proizvesti. Prema trenutnom stanju očekujemo da će vina berbe 2018. biti izraženog aromatskog profila, a stil vina će odrediti da li će ona biti voćna i svježa ili puna i moćna.

Prvi vanjski simptom jest promjena boja na lis-tovima. Na plojci između glavnih žila javljaju se izdužene žute ili crvenkastosmeđe nekroze. Između tog nekrotiziranog dije-la nastaje šira ili uža zelena zona. List poprima specifičan izgled „Tigrovih šara“. Ako nekroza prekrije veći dio plojke, list se osuši. Posljedice mogu biti vidljive na svim organima trsa. Apopleksija se pojavljuje u dva tipična oblika: u kroničnoj formi kao degradacija lišća te u akutnoj formi kao brzo sušenje ili smrt cijelog trsa. Ukoliko biljka s takvim simptomima na

listovima preživi nekoliko godina bolest eske je prešla

u kroničnu fazu. Pojava simptoma na listovima u narednoj godini može izostati, no moguće je da će se opet pojaviti nakon jedne ili dvije godine. Na krakovima trsa i stablu mogu se pojaviti uzdužne

pukotine. Trsovi s prethodno nave-denim simptomima žive po nekoliko

godina, nakon čega nastupa akutna-apoplektična faza. Za vrijeme toplih ljetnih

mjeseci nastupi iznenadno sušenje. Istovremeno se suše mladice, bobe na grozdu smežuraju i u konačnici se čitav trs osuši. Sve te promjene na listovima i na vanjskom izgledu trsa su posljedice promjena koje su nastale u unutrašnjosti trsa. Na presjeku stabla vide se različite promjene. Poznato je da se poremećaj jače pojavljuje u toplijim i suhim uvjeti-ma. Oboljeli trsovi normalno započinju rast i razvoj, cvatnja i oplodnja se ničim ne razlikuje od zdravih biljaka, a prve

neželjene promjene su vidljive tek nakon vrućih ljet-nih razdoblja. Meteorološki uvjeti utječu na razvoj

apopleksije, a pojedinih godina simptomi na zaraženim trsovima mogu izostati ili biti pri-kriveni.Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne. Prva preventivna mjera protiv apopleksije je korištenje certifici-ranih odnosno deklariranih loznih cjepova, a naša zemlja kao uvoznica sadnog materijala

mora provoditi kontrolu i protiv “mladenačke apopleksije”. Budući da za podizanje novih vi-

nograda uglavnom koristimo površine na kojima rastu šume, šikare, stari voćnjaci ili stari vinogradi,

nakon krčenja potrebno je “odmarati” tlo 2-3 godine, odnosno čak 4-6 godina ako je prethodni nasad bio zaražen bolestima drva ili virusnim česticama. Ostale preventivne mjere obuhvaćaju premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Pošto je uzročnik ove bolesti patogena gljiva, glavni način na koji prenosimo ovu bolest u vinogradu jest škarama prilikom rezidbe. Da bi se spriječio prijenos te bolesti potrebno je tijekom rezidbe dezinficirati alat odnosno škare. Obavezna dezinfekcija škara i drugog pribora je 70%-tnim alkoholom, čisti ili uz dodatak kalij per-manganata.

Što se tiče direktnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima, za sada ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Postoje podaci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Ususret berbi grožđa 2018.

Dobra vinogradarska godina unatoč pojavi ESCE Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr.


Osvrt na žetvu 2018.

Šaroliki prinosi uz niže razrede kakvoćemr. sc. Tatjana Međimurec

Tijekom kolovoza, nakon završetka žetve, pregledavaju se obračunske liste, „podvlači se crta“ i temeljem postignutih rezultata donose od-luke i planovi sjetve na oraničnim površinama za iduću vegetaciju.

Čitava prošla vegetacijska sezona nije „išla na ruku“ proizvođačima ozimih, ali ni jarih strnih žitarica. Ništa bolje uvjete nije imala ni uljana repica. U optimalno vrijeme za obavljanje potrebnih prihrana i zaštite usjeva od uzročnika biljnih bolesti i štetnika na oranice se uglavnom nije moglo radi prekomjerne vlage tla. Zatim su u ožujku i travnju nastu-pila zatopljenja i prouzročila brže odvijanje feno-faza što je za posljedicu skraćenu vegetaciju na većini oraničnih površina zasijanih navedenim ratarskim vrstama. Žetva ječma ove je godine na istoku Republike Hrvatske započela već koncem svibnja. No, bez obzira na izuzetno ran početak, nepovoljne vremenske prilike tijekom lipnja i srpnja uz česte kiše „raz-vukle“ su žetvu žitarica sve do konca srpnja.

Ovogodišnji ostvareni prinosi uljane repice niži su u odnosu na prosjek, upravo radi opisanih nepovoljnih vremenskih pri-lika.

Ostvareni prinosi i kvaliteta požete pšenice su jako šaroliki. Pšenica požeta u prvim rokovima žetve bila je zadovoljavajućeg prinosa i kakvoće, a urodi usjeva koji su požnjeveni na samom kraju žetve značajno su manjeg hektolitra, a s povećanim udje-lom primjesa. Većina uroda iz ovogodišnje žetve pripada II, odnosno III. klasi. Mali je udio pšenice koja je zadovoljavala kriterije premium i I. klase. Prosječni pri-nosi i sadržaj proteina zadovoljavajuće je razine. Opisani vremenski uvjeti utjecali su na značajno smanjenje hektolitra

pa je većina uroda pšenice ovogodišnje žetve upravo radi toga svrstavana u niže razrede kakvoće. Prinos i kvaliteta najčešće su u negativnoj korelaciji što znači da sorta koja os-tvaruje visok prinos uglavnom sadrži manji postotak proteina u zrnu i obrnuto.

Sukladno Pravilniku o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2018. godine (»Narodne novine«, br. 46/18.) u tablici se navode kvalita-tivne klase.

Uskoro treba donijeti odluku o izboru sortimenta za sjetvu ozimih strnih žitarica. Izbor sortimenta za sjetvu trebao bi biti prilagođen uzgojnom području, tlu, ali i razini agrotehnike svakog pojedinog poljoprivrednog proizvođača. Svakako će odluka ovisiti i o kalkulaciji proizvodnje nakon obračuna ovogodišnjeg otkupljenog uroda.

Prijave na natječaj za provedbu tipa operacije 6.4.1. „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“

Prijave za natječaj objavljen 14. lipnja 2018. za provedbu tipa operacije 6.4.1. »Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima« su u tijeku, a zaprimanje zahtjeva je počelo još 18. srpnja 2018. Cilj ove potpore je zadržati ljude u ruralnim područjima i istovreme-

no poticati razvoj ruralnih krajeva.

Svrha natječaja je razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti, uz očuvanje postojećih ili stvaranje novih radnih mjesta. Ovdje je riječ o be-spovratnim financijskim sredstvima pri

čemu se po projektu financira do 70% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Prijave na natječaj traju do 28. ru-jna 2018. godine, a sve informacije dostupne su na internetskim strani-cama www.ruralnirazvoj.hr.

Parametri kvalitete

Kvalitativne klase pšenicePremium I. klasa II. klasa III. klasa IV. klasa

Proteini (%) >15 13,5-14,99 12,00-13,49 10,5-11,99 <10,49Hektolitar (kg/hl) 80 78 78 74 <74

Vlaga (%) 13,5 13,5 13,5 13,5 13,5Primjese (crna) (%) najviše 2 najviše 2 najviše 2 najviše 2 najviše 2

Ukupna primjesa (%) najviše 5 najviše 5 najviše 5 najviše 5 najviše 5

Pšenica se u skladu s parametrima kvalitete razvrstava u kvalitativne klase


Započele prijave na natječaj za tip operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu tipa operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih polj-oprivrednih gospodarstava” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. te se prijave mogu predavati od 30. kolo-voza 2018. godine.

Prihvatljivi korisnici su mala poljoprivredna gos-podarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine od 2.000 eura do 7.999 eura. Visina potpore po korisniku je 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a intenzitet potpore je 100%.

Neka od područja ulaganja kroz ovaj tip operacije su: kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala višegodišnjeg bilja, kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada.

Svrha ovog natječaja je pomoći malim poljo-privrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivom razvoju, uključenje članova gospodarstva u rad na poljo-privrednom gospodarstvu i zaradu dovoljno priho-da za dostojanstven život za ostanak na ruralnom području čime se pridonosi smanjenju nezaposle-nosti na ruralnom području.

Prijave na natječaj traju do 13. pros-inca 2018. godine, a sve informacije dostupne su na internetskim stranicama www.ruralnirazvoj.hr.

Marko Mraović dipl. oec.

Još prije nekoliko godina mediji su prenosili vijest o plasmanu novog povrća, na kojem krumpiri i rajčice rastu u isto vrijeme na istoj biljci. Mnogi su tada sig-urno pomislili “Opet neki GMO paradajz!“.Međutim, nije. Ova biljna kombi-nacija je proizvedena prirodnom agrotehnikom cijepljenja. Novost je da su cijepljene dvije različite vrste iz iste porodice pomoćnica (Solanaceae) tj. Solanum lyco-persicum - rajčica na Solanum tuberosum - krumpir.

Istraživanje cijepljenja tih srod-nika je počelo u Njemačkoj davne 1977. godine. Tada je biljka uspješno sjedi-njena, ali nije proizvela ni plod ni gomolj. Znanstvenici su 1994. uspjeli dobiti plodove rajčice lošeg oku-sa, ali istraživanja kompatibilnos-ti su išla dalje. Marketinški „duo povrtna biljka“ prvi put je plasira-na 2013. na tržište pod brendom Tomtato® u Velikoj Britaniji.

Zainteresiranost uzgajivača za to povrće je veliko, što se vidi po širenju proizvoda u vrtnim centrima u drugim zemljama. U Novom Zelandu se također od 2013. prodaje kao „Double-UP PotatoTom™“, u Americi „Ketchup´n´Fries™“, a ove go-dine u Nizozemskoj se pojavio PotaTom®.

Sve te biljke imaju plemku - sta-bljiku različitih kultivara koktel ili cherry (mini) rajčice cijepljene na podlogu – stabljiku, izraslu iz okca gomolja različitih kultivara krumpira. Tehnika cijepljenja je sofisticirana, zbog različitih de-bljina stabljika, koje su nježne te stoga cijepljenje treba biti ručno. Biljke se isporučuju kao sadnice u loncima i presađuju na stalno mjesto u vrt ili u veću posudu (oko 40 l). S takve biljke, za ot-prilike 3 mjeseca, može se ubrati

oko 5 kg zrelih plodića ili 500 ko-mada cherry rajčica te za neko vrijeme, kad listovi rajčice počnu venuti kao i kod krumpira, može se izvaditi oko 2 kg „zrelog“ krumpira. Kvaliteta i okus plodo-va i gomolja je ista kao kod razd-vojenih biljaka, što je bio glavni problem kod nastajanja brenda.

Za naše uvjete u povrćarskoj proizvodnji „TomTato“ je skup. Za slikovitu usporedbu, treba znati sljedeće: za 1 biljku treba izd-vojiti novaca kao za 30-tak pre-sadnica hibridne rajčice u loncu Ø 10 cm ili sjemenskog krumpira za otprilike 40 m² proizvodne površine. Najmanji prinos 30-tak biljaka rajčice će biti 80-100 kg ili će se izvaditi 3 vreće krumpira.

Za povrćare hobiste, za zaba-vu, za uštedu prostora i kao raritet, ovaj proizvod je prih-vatljiv.

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.

NOVO POVRĆE: Duo rajčice i krumpira

http

s://w

ww

.bal

dur-

garte

n.de


Nakon žetve žitarica i uljane repice parcele nije poželjno ostaviti neobrađene, već treba čim prije pristupiti prašenju strništa. Prašenje strništa je jedna od najvažnijih ljetnih agrotehničkih mjera pripreme tla za sjetvu naredne kulture. Glavna prednost ove mjere je očuvanje vlažnosti tla, što kas-nije olakšava predsjetvenu obradu tla i pozitivno utječe na prinos naredne kulture.

Prašenje strništa je uobičajeni naziv za plitku obradu tla (strništa). To je u biti vrlo plitko oranje s dubinom između 8 i 12 cm.

Cilj ove mjere je usitnjavanje i prorahljivanje površinskog sloja tla s djelomičnim zaoravanjem biljnih ostataka. Time se sprječava gubitak vlage iz tla evaporacijom koja je ljeti nakon žetve strnih žitarica vrlo velika. Do toga dolazi zato što se ovom obradom razbija sus-tav kapilara u površinskom sloju tla. Usitnjeno tlo pomiješano sa žetvenim os-tacima predstavlja prirodni malč koji također sprječava prekomjerni gubitak vlage iz tla. Unošenjem biljnih os-tataka u tlo dolazi do njihove razgradnje i pojačanog rada mikroorganizama. Osim toga uništavaju se ponikli korovi i oni u vegetaciji te se provo-ciraju već nastale sjemenke korova na klijanje. Korovi koji izrastu nakon toga će se uništiti u predsjetvenoj ob-radi tla.

Prilikom prašenja strništa u tlo se mogu unijeti mineralna gnojiva i materijali za kalcifikaciju.

Mnoge su prednosti ove mjere. Prašenje strništa ima veliki značaj u održavanju plodnosti tla, što pozitivno utječe na prinos sljedećeg usjeva, osobito u sušim područjima. Kada se provodi prašenje strništa trebati će puno manje ener-gije za dublju obradu tla prilikom predsjetvenog oranja.

U teoriji prašenje strništa se može izvoditi različitim radnim priključcima kao što su: plug za prašenje, tanjurasti plug, rovilo (kultiva-tor, „gruber“ ili chiesel), freza, tanjurača, teški sjetvospremač ili rotodrljača.

Ipak u praksi je najprikladnije rovilo (kultivator, „gruber“ ili chiesel). To je specijalizirano oruđe za ovu vrstu operacije.

ROVILO

(kultivator, „gruber“ ili chiesel)

Rovilo radi na principu rahljenja površinskog sloja tla radi konzerviranja vode u tlu, suzbijanja korova, djelomičnog za-oravanja biljnih ostataka, prozračivanja tla i unošenja miner-alnih gnojiva za prihranu usjeva.

Osnovni radni organ su motičice različitog oblika. Postoje različiti oblici motičica, ovisno o proizvođaču, poslu koji tre-ba obaviti i dubini rada. Za pliću obradu i prašenje strništa obično se koriste šire motičice-pačje noge koje mogu raditi i na dubini 5 cm. Za srednje duboku obradu se koriste uske ili spiralne motičice. Motičice mogu biti montirane kruto na okvir ili preko opruga ovisno o tipu zemljišta na kojem se koriste i količini kamenja na istom.

Prednosti korištenja rovila su obrada bez slogova i razo-ra, uspješnije usitnjavanje obrađenog sloja zemlje, manji utrošak energije, veći učinak, manje sabijanje podoranične površine, simetrična vuča, kretanje traktora izvan brazde, bolji raspored sile teže na oba pogonska kotača (traktor nije nagnut), omogućuje i na lošim zemljištima brže prodiranje radnog tijela u dublje slojeve, korijenje biljaka dublje prodire u zemljište te se smanjuje isušivanje tla.

Ivan Krušelj, dipl. ing. agr.

Ljetno prašenje strništa

Ako se ne provodi prašenje strništa tijekom ljetnog razdo-blja isušuje se veći dio oraničnog sloja što kasnije otežava predsjetvenu obradu tla jer se formiraju veliki agregati tla koji se teško usitnjavaju te otežavaju i posku-pljuju obradu.


Požar predstavlja nekontrolirano gorenje koje nanosi materi-jalnu štetu ili koje ugrožava ljudske živote.

Pod požarom raslinja podrazumijevaju se sve vrste požara raslinja na otvorenom među kojima se nalaze i šumski požari.

Obzirom na požarom zahvaćenu vegetaciju ili mjesto razvoja požara, razlikuju se:

1. podzemni požari koje je nemoguće kontrolirati;

2. prizemni požari koji su najopasniji i najteže ih je suzbiti;

3. ovršni požari razvijaju se uz prizemne i šire se vrlo brzo;

4. požari pojedinačnih stabala.

Šumski požari najčešći su u priobalnom području Repub-like Hrvatske gdje predstavljaju veliku opasnost za šume, šumska i poljoprivredna zemljišta, a najveći broj tokom go-dina zabilježen je na području Dalmatinske zagore.

Požari predstavljaju jedan od najvažnijih čimbenika u ob-likovanju krajobrazne raznolikosti bez obzira nastaju li kao rezultat čovjekove nepažnje ili slučajno. U posljednjem desetljeću najopožarenija područja Republike Hrvatske suočena su s važnim socio-ekonomskim modifikacijama i teškoćama zbog ozbiljnih krajobraznih promjena.

BROJ POŽARA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na području Republike Hrvatske u periodu od 2007. do 2015. godine prosječno je godišnje izbio 7.341 požar.

Najveći broj požara zabilježen je 2011. godine na području Šibensko-kninske županije kada je to-kom godine izbilo 1.058 požara, a najmanji broj požara, točnije njih 30 zabilježeno je 2009. go-dine na području Međimurske županije. Ukupna opožarena površina u Hrvatskoj u 2016. bila je 22.224,05 hektara, a do kraja kolovoza 2017. go-dine izgorjela je četiri puta veća površina nego u cijeloj 2016. godini.

Iako šume u državnom vlasništvu u ukupnoj vlasničkoj strukturi šuma Republike Hrvatske sudjeluju sa 78 %, a privatne šume sa svega 22 %, udio opožarenih površina državnih šuma u ukupno opožarenoj površini iznosi svega 54 % ili 136.122 ha, dok je udio privatnih šuma 46 % ili 115.779 ha.

Nerazmjerno velik udio privatnih šuma u opožarenoj površini posljedica je nedovoljne brige šumovlasnika o tim šumama i ne provođenja

potrebnih mjera zaštite, kao što su izgradnja protupožarnih prometnica, čuvanje šuma i provođenje uzgojnih mjera koje su u funkciji zaštite šuma od požara.

Usavršavanjem metoda prevencije i borbe protiv šumskih požara omogućilo bi se bitno smanjenje opožarenih površina. Vrlo je važno poznavati čimbenike koji uvjetuju nastanak šumskih požara kao i čimbenike koji započinju širenje va-trene stihije kako bi se pravovremeno provele pripreme i pre-ventivne aktivnosti. Uvažavanjem svega prethodno navede-nog znatno bi se pridonijelo očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti uz načelo održivog razvoja prirodnih ekosustava.

Petra Lulić, mag. ing. silv.

Šumski požari

OPOŽARENA POVRŠINA (ha)

GODINA DRŽAVNE ŠUME PRIVATNE ŠUME UKUPNO1992. 7.698 3.433 11.1311993. 9.673 10.484 20.1571994. 3.479 4.457 7.9361995. 535 4.116 4.6511996. 6.790 4.424 11.2141997. 5.543 5.579 11.1221998. 12.744 19.318 32.0621999. 2.367 3.686 6.0532000. 39.875 28.296 68.1712001. 10.474 5.695 16.1692002. 1.802 3.051 4.8532003. 14.587 12.504 27.0912004. 1.411 1.967 3.3782005. 2.125 1.010 3.1352006. 3.017 1.558 4.5752007. 14.002 6.207 20.209

UKUPNO 136.122 115.785 251.907

Opožarena površina prema vlasništvu u razdoblju 1992. – 2007.


U uzgoju krizantema postoji neko-liko tipova sorata među kojima se ističu višecvjetne i velikocvjetne sorte. Velikocvjetne sorte poznatije kao „Šmitovke“ uzgajaju se prigodno uz Dan Svih Sveti te je u periodu od 01. do 05. 07. započeo njihov uzgoj pošto se cvatnja predviđa od 27. do 30.10. Ti-jekom uzgoja, krizantema je podložna napadu većeg broja štetnika i uzročnika bolesti. Na mladim biljčicama kri-zanteme moguća je pojava tripsa i lis-nih uši, a porastom temperatura može se očekivati i veća pojava crvenih pauka i štetnih gusjenica (sovice, ku-kuruzni moljac i dr.). Tijekom vrlo toplih ljetnih dana i pri nižoj vlažnosti zraka postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetrany-chus). Povoljni meteorološki uvjeti ti-jekom kolovoza, rujna i listopada mogu pogodovati migraciji i štetnosti sovica na krizantemama. Osim direktnih šteta, velike su indirektne štete jer se na mjestima oštećenja razvijaju sekundar-ne gljivice i bakterije, uzročnici truleži.

Za njihovo je uspješno suzbijanje važna pravovremena prognoza pojave uz praćenje leta leptira sovica (lovnim lampama, hranidbenim mamcima) i redovitim zdravstvenim pregledima usjeva nakon njihove masovne pojave (već jedna gusjenica po biljci se smatra kritičnim napadom).

Nakon presađivanja pri uzgoju na ot-vorenim gredicama i zaštićenim pro-storima moguće su pojave razvoja gljivičnih uzročnika bolesti korijena i

prizemnog dijela stabljike (Fusarium spp, Pytium spp i sl). Pojava uzročnika venuća ovisi o sadržaju organske tvari u tlu, plodoredu i potencijalu bolesti, u vrijeme ukorjenjivanja i naglašenog početnog rasta krizantema. Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je preventivno i povre-meno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida registriranih za tu namjenu. Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-tak dana na-kon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini a nije obavljena kemijska sterilizacija tla. Među bolestima nadzemnih organa kri-zantema tijekom srpnja se obično prvo pojavljuju simptomi smeđe (Septoria) ili koncentrične (Alternaria) pjegavosti lišća, odnosno vrste kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka.

Od uzročnika bolesti najveći prob-

lem predstavlja bijela hrđa (Puccinia horiana) koja se smatra najopasnijom bolesti krizantema. Simptomi bolesti najuočljiviji su na listu. U početku raz-voja uzročnika bolesti, na gornjoj strani lista, uočavaju se mala ispupčenja koje su kasnije svjetlozelene pjege. Na is-tom mjestu na naličju lista formiraju se bradavičaste izrasline. Napadnuti list se kovrča i deformira. Pri jačoj zarazi lis-tovi otpadaju. Cvjetovi zaraženih biljaka su sitniji. Bolest se teško suzbija, pa sa zaštitom treba početi vrlo rano. Zaštita se provodi kemijskim pripravcima uz temeljito prskanje biljke.

Osim bijele hrđe, posljednjih nekoliko godina i fuzarioze (Fusarium oxyspo-rum f.sp.chrysanthemi i F. oxysporum f.sp. trachephilum) postaju sve veći problem. Napadnuti listovi žute, uvijaju se i venu. Listovi venu s jedne strane biljke, a rijetko cijela biljka odumire. Najizraženiji simptomi uočavaju se na temperaturi od 27°C do 32°C. Osnovna mjera zaštite je održavanje dobre higi-jene i prozračnosti u nasadu. Sadnja krizantema u odgovarajućem supstra-tu, a ako se radi o uzgoju na tlu, ster-ilizacija tla je obavezna. Tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola) i siva plijesan (Botrytis cine-rea). Smeđa trulež se prema znakov-ima bolesti često poistovjeti s gljivom Botrytis cinerea. Najčešće iznenada napada još neotvorene cvjetne pupove krizantema. Zaraženi pupovi trunu mijenjajući boju u tamnosmeđu do crnu. Trulež se također može razviti na lišću, pupovima i stabljici. Bolest se snažnije pojavljuje u sezonama zbog prekom-jernih oborina, zasićenosti zraka vlagom i jutarnjih magla tijekom mjeseca rujna. Za razliku od bijele hrđe, smeđa trulež dobro prezimljava u formi plodišta na

Štetnici i bolesti krizantemaPetra Pozder, mag. ing. fitomedicine

Bijela hrđa na krizantemi


prošlogodišnjim oboljelim biljkama. Raz-voju plijesni pogoduje prohladno i vlažno meteorološko razdoblje, s optimalnim temperaturama oko 15°C i dugotrajnim zadržavanjem vodenog sloja na površini osjetljivih biljnih organa. Gljiva Botrytis cinerea može inficirati stabljiku, list, cvjetni pup i cvat krizantema. Na zarazu su ipak najosjetljivije latice cvijeta. Op-timalni uvjeti zaraze latica su vlažnost zraka 95-100% i temperature 18-25°C. Početni znakovi su sitne vodenaste pjege koje se brzo povećavaju, latice odumiru i otpadaju. Formiranje obilne sive pahu-ljaste prevlake na bolesnim dijelovima je tipičan i lagano prepoznatljiv simptom ove bolesti.

Osim ovih bolesti u proteklim vegetaci-jama na nekim lokacijama uočena je pojava viroza i slabija pojava bakterioza. Ukoliko se radi o pojedinačno zaraženim biljkama njih je najbolje iznijeti i uništiti.

Jedna od važnih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest pravilna i izbalan-sirana gnojidba. Krizantema je vrlo os-jetljiva na nedostatak određenih hranjiva, te odmah reagira specifičnim simptomi-ma koji se jasno uočavaju na pojedinim organima. Preventivne mjere zaštite protiv navedenih bolesti obuhvaćaju: poštivanje plodoreda, uništavanje obolje-lih biljaka spaljivanjem i dezinfekciju tla u zaštićenom uzgoju. Sve mjere zaštite u zadnjim tretiranjima treba provoditi u večernjim (ne jutarnjim) satima, uz fino raspršivanje škropiva iznad napad-nutih biljaka! Na konačno zdravstveno stanje krizantema presudan značaj imaju meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje.

Povoljni zajmovi za poljoprivrednike kreću od 1. rujna 2018. – raspisan Program mikro i malih zajmovaMarko Mraović, dipl. oec.

HAMAG-BICRO raspisao je Pro-gram Mikro i Malih zajmovi za ruralni razvoj, a prvi zahtjevi za zajam podnose se od 1. ru-jna 2018. godine. Programi su otvoreni do 31. prosinca 2020. godine, a zahtjevi će se uzimati u obradu prema datumu zapri-manja.Financijski instrumenti “Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj” namijenjeni su subjektima malog gospodarstva, te su sufinancirani iz sredstava Europ-skog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

U okviru ovih financijskih instrume-nata HAMAG-BICRO će subjektima malog gospodarstva u poljoprivred-nom, prerađivačkom i šumarskom sektoru izravno odobravati zajmove u skladu s uvjetima Programa rural-nog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i Sporazuma o financiranju potpisanog 18. travnja 2018. godine između Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i HAMAG-BICRO-a, za defini-rane mjere/podmjere/tipove operacija:

• 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivred-nih gospodarstava

• 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš

• 4.1.3 Korištenje obnovljivih izvora energije

• 4.2.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

• 4.2.2 Korištenje obnovljivih izvora energije

• 6.4.1 Razvoj nepoljoprivred-nih djelatnosti u ruralnim područjima

• 8.6.1 Modernizacija tehnologi-ja, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko uzgojnim radovima

• 8.6.2 Modernizacija tehnologi-ja, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

Važno je napomenuti:MIKRO I MALE ZAJMOVE ZA RURALNI RAZVOJ NIJE MOGUĆE U SKLOPU ISTE IN-VESTICIJE KOMBINIRATI S BESPOVRATNIM SREDSTVIMA I/ILI DRUGIM FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA SUFINAN-CIRANIM IZ BILO KOJEG OD ESI FONDOVA. (NEUSPJEŠNA) PRIJAVA ZA BESPOVRATNA SREDSTVA PROGRAMA RU-RALNOG RAZVOJA NIJE PREDUVJET ZA KORIŠTENJE MIKRO I MALIH ZAJMOVA ZA RURALNI RAZVOJ.

Savjetnici HPŠSS će izdavati izračun EVPG-a za tu svrhu i pružati infor-macije potencijalnim korisnicima koliki su iznosi koje mogu tražiti, objasniti im koja su prihvatljiva ulaganja, tko su prihvatljivi korisnici, za što mogu koristiti zajam, koju je dokumentaciju potrebno prikupiti i priložiti zahtjevu te koji su troškovi zajma.

Isto tako, cilj je pokazati poljoprivred-nicima koje su koristi u odnosu na kredite komercijalnih banaka i kolika je potpora tj., razlika u kamatnoj stopi.

Za slučaj nedoumica i nejasnoća koje se mogu pojaviti, obrat-ite se savjetnicima Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjeto-davne službe.

Trips na listu krizanteme


Koze su veći „gurmani“ od drugih preživača jer u odnosu na ovce i goveda, pojedu više hrane dnev-no u odnosu na svoju tjelesnu masu. Uzrok tome je brži metabolizam, manji kapacitet predželuca i kraći probavni trakt. To sve utječe na znatno bržu probavu u odnosu na ostale preživače. Hranidbene potrebe određuju se za svaku kategoriju koza. Općenito, mogu se držati u vrlo širokom rasponu uvjeta i to od izrazito ekstenzivnih gdje se hrane oskudnim brstom u prirodi do izrazito intenzivnih gdje se hrane krmnim smjesama.

Koze su životinje koje vole brstiti te koje toleriraju različite okuse hrane i jedu biljke kao što je lišće niskog raslinja, koje druge životinje izbjegavaju. Kao i ostali preživači koze većinom konzumiraju voluminozna krmiva. Krepka krmiva treba davati samo određenim kategorijama ili u određenim proizvodnim fazama. Što je krmivo lošije i grublje to će ga koza duže konzumirati, a visina konzumacije krme određuje razinu unosa potrebne energije i hranjivih tvari.

Koze se u traženju i odabiru hrane ponašaju selektivno odnosno odabiru kvalitetniji i hranjiviji dio hrane da bi bio ob-rok ujednačeniji. Stoga se razlikuju faza ispitivanja, faza in-tenzivne konzumacije, faza izbiranja pojedinih dijelova biljke, što je najbolje vidljivo na pašnjaku, gdje za razliku od krava i ovaca biraju određene biljne vrste i sklone su brstu. Samim tim koze su loši korisnici pašnjaka, tako da nije preporučljivo samostalno korištenje pašnjaka samo za koze, već se sav-jetuje kombinacija koza i ovaca na pašnjacima tako da se one nadopunjuju pri paši. Koze su osjetljive na nekvalitetnu i loše konzerviranu hranu što znači da uzgajivači trebaju ob-ratiti pažnju na kvalitetu i adekvatno skladištenje hrane. Pri većim temperaturama koze jedu slabije, dok pri nižim im se povećava konzumaciju hrane ali smanjuje potražnja za vo-dom. Iako koze dobro podnose žeđ po ljeti, zbog vrućina je povećana konzumacije vode. Voda kao i kod ostalih životinja je vrlo bitna i životinja je mora imati na raspolaganju te kon-zumirati po volji. Koze ne vole piti hladnu vodu, optimalna temperatura je 8-14 °C . Potrebno im je u prosjeku 3-4,5 litara dnevno.

Voda je najvažnija u hranidbenim potrebama koza. Kada se zadovolje s vodom, mogu odabrati lišće nekog stabla koje je bogatije dušikom i ima manje vlakana. Danas se lišće može koristiti u hranidbi koza iako se velika pozornost mora obratiti na sadržaj tanina u hrani te prisutnost toksina.

Količinom suhe tvari koju koza može pojesti određuje se razina unosa potrebne energije i hranjivih tvari, a time i mliječnost. Koze moraju jesti veću količinu suhe tvari nego drugi preživači jer imaju manje predželuce i samim tim kraće zadržavanje hrane u probavi.

Krajem gravidnosti točnije u zadnjoj trećini odvija se intenzi-van razvoj fetusa pa je potrebno kozama osigurati energetski

bogatiji obrok. Tijekom laktacije izlučuju veću količinu energi-je sadržane u mliječnoj masti pa se energetske potrebe koza u laktaciji povećavaju, a to se jedino može podmiriti iz obroka zbog čega se provodi dodatna hranidba najčešće krepkim krmivima koja su energetski bogata i bez kojih nema visoke proizvodnje. Krepka krmiva u obroku moraju biti u ravnoteži s voluminoznima.

Voluminozna krmiva kod koza pokrivaju samo uzdržne potrebe, a za dodatnu proizvodnju se daju krepka krmiva. Krepka krmiva bi zapravo u pravilu trebala biti dopuna vo-luminoznom dijelu obroka u cilju balansiranja hranjivih sas-tojaka. Koliko je važna kvalitetna krma i njezina priprema pokazuje i to da ako se silaža, sjenaža ili sijeno spremaju na neadekvatan način i u svom sastavu ima zemlje može doći do pojave raznih toksina, listerioze i mnogih drugih uzročnika bolesti.

Kozama kao i ostalim životinjama uz vodu i hranu potreb-ni su dodatci da bi hranidbeni obrok bio potpun, u ovom slučaju minerali i vitamini. Njihove potrebe su izražene u malim količinama. Od minerala važan odnos je kalcij : fosfor jer uz mnoge funkcije djeluje kao katalizator i pufer za kontro-lu koncentracije vodikovih iona u buragu. Nalaze se u sijenu, paši, mineralnim smjesama a izvor je i vapnenac. Vitamini se najčešće dodaju preko vitaminskih dodataka.

Spoznaje u hranidbi kozaBranimir Garić, mag. ing. agr.


Od 25. do 26. rujna 2018. godine na Malti će se održati konferen-cija o održivom malom priobal-nom ribolovu (eng. small scale fishery) koju organiziraju GFCM i FAO (“High-level Conference on Sustainable Small-Scale Fisheries in the Mediterranean and Black Sea”). Ovaj događaj je vrhunac svih dosadašnjih aktivnosti kojima je bio cilj podržati mali priobalni ribolov na području Sredozemlja te na traženju političkih i konkretnih akcija. Prvog dana konferencije će se predstaviti primjeri dobre prakse te su planirane diskusije između dionika. Također će se sastaviti i izglasati Regionalni akcijski plan za mali priobalni ri-bolov u Sredozemnom i Crnom moru (eng. kratica RPOA-SSF). Na konferenciji će prisustvovati i predstavnici iz Hrvatske, a po prvi puta tu će biti g. Kristijan Zović, predsjednik koordinacije profesionalnih ribara malim alat-ima Istarske županije.

„Small scale fisheries“ (SSF) je engleski pojam koji u hrvatskom jeziku prevodimo kao mali prio-balni ribolov, a odnosi se na ri-bolov malih razmjera. Na temelju članka 3. stavka 2. točke 14. Uredbe (EU) br. 508/2014, mali priobalni ribolov je ribolov kojeg obav-ljaju ribarska plovila čija ukupna duljina ne prelazi 12 meta-ra i koja u povlastici izdanoj za ta plovila nemaju upisane povlačne ribolovne alate iz popisa u tablici 3. Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. o registru ribarske flote Zajednice (SL L 5, 9. 1. 2004.) te njene izm-jene, tj. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 741/2014 оd 8. srpnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 26/2004 o registru ribarske flote Zajednice (SL L 200, 9. 7. 2014.).

Prema navedenim propisima ribolovni alati se dijele na stajaće (jednostruke mreže stajaćice i zaplečuće mreže, klopke, udičarski alati osim povlačnih povraza – panula), povlačne (potegaće, koće, dredže) i mobilne ribolovne alate (okružujuže mreže plivarice, nadizne mreže, panule, har-puni). Iz ovog opisa je vidljivo da u definiciji pojma „small scale fisheries“ nema ograničenja u odnosu na udaljenost od obale te hrvatska riječ priobalni ne odgovara u prijevodu, ali se usprkos tome ustalila u korištenju. Smisao ovog pojma je razdvajanje industrijskog ribolova od tradicionalnog koji manje koristi mehaničku snagu, a više se oslanja na ljud-ske resurse. Upravo zbog toga što je u ovaj način ribolova uključen veći broj radnika u odnosu na količinu ulova, moguće je obratiti veću pažnju na kvalitetu samog ulova. Cijena ribe

iz malog priobalnog ribolova je obično veća i plasira se na lo-kalno tržište zbog male količine. Iz toga proizlazi da ulov malog priobalnog ribolova ima veću dodanu vrijednost od ulova iz in-dustrijskog ribolova što je izuzet-no značajno za iskorištavanje već ugroženih morskih resursa. Također, zbog toga što se mali priobalni ribolov obavlja iz malih plovila i bez povlačnih alata, ima manju potrošnju energije i manje zagađuje okoliš. Ovaj oblik ribolo-va često predstavlja tradicionalne starinske načine ribolova te kul-turne običaje i znanja određenog područja koja je važno očuvati.

Ribarstvo na Mediteranu ima izuzetnu kulturnu, društvenu i ekonomsku važnost te pred-stavlja značajan izvor hrane i prihoda za obalne zajednice. Međutim znanstveni podaci po-kazuju kako je oko 90% ribljih stokova na ovom području izlovljeno preko bioloških granica zbog čega dolazi do trenda pada ulova i smanjenja ribolovnih flota na regionalnoj razini. Područje Sredozemlja ima brojne posebnosti u odno-su na Atlantik i Sjeverno more.

Geopolitička situacija je složena i nesta-bilna, a postoje i ve-like razlike u razvijen-osti zemalja koje ga okružuju. Čak 80% ribolovne flote ovog područja pripada

malom priobalnom ribolovu što govori o njegovoj važnosti u priobalnim zajednicama, međutim ukupan udio ovog sek-tora u BDPu je jako mali te iz toga proizlazi njegova ranji-vost. Zbog brojnih problema u ribarstvu na ovom području sastavljena je Srednjoročna strategija za održivo ribarstvo u Sredozemnom i Crnom moru za razdoblje od 2017. do 2020. godine (http://www.fao.org/gfcm/activities/fisheries/mid-term-strategy). Ona je zadala 5 ciljeva, a jedan od njih je osigurati izvore prihoda za obalne zajednice kroz održivi mali priobalni ribolov. Ribarstvo se najčešće procjenjuje kroz količinu i vri-jednost ulova te se mali priobalni ribolov često marginalizira prilikom donošenja odluka o upravljanju. Iz tog razloga ovoj vrsti ribolova je potrebna podrška kako bi se osigurao pristup resursima i tržištu. Za ovaj cilj je važno prikupiti podatke o utjecaju malog priobalnog ribolova kao i rekreacijskog ribo-lova na žive morske resurse te o interakciji ovog sektora s ostalima aktivnostima u obalnim zajednicama.

Kako u Hrvatskoj mali priobalni ribolov po broju plovila pred-stavlja većinu i broji preko 2000 plovila i povlastica za gos-podarski ribolov, zaključci konferencije na Malti te donošenje Regionalnog akcijskog plana ima veliki značaj.

Razdvajanje industrijskog ribolova od tradicionalnog

dr. sc. Danijela Mioković

UREDNIČKI ODBOR / Zdravko Tušek, dipl. ing. agr. / mr. sc. Robert Črep / Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. / dr. sc. Ivan Danjek / dr. sc. Ines Pohajda / mr. sc. Marija Ševar / mr. sc. Višnja Šimunović / mr. sc. Tatjana Međimurec / mr. sc. Dario Zagorec / Aleksandra Radić, dipl. ing. agr. / Ivica Prpić, dipl. ing. agr. / Goran Kunštek, struč. spec. oec. / Vladimir Novotny, univ. spec. pr. / Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva / Ljiljana Jelaković, mag. ing. des. text. / Petra Lulić, mag. ing. silv.

Impressum Hrvatska poljoprivredno-šumarskasavjetodavna službaSavska cesta 4110 000 Zagreb, HrvatskaT / 385 (0)1 4882 700F / 385 (0)1 4882 [email protected]

www.savjetodavna.hr

Najave

Hrvatska poljoprivredno-šumarska sav-jetodavna služba partner je u provedbi Erasmus + projekta E-COFARM (Eco Friendly Farming For Future), čiji je cilj provođenje poljoprivredne prakse koja štiti okoliš od onečišćenja izazvanih upotrebom gnojiva, navodnjavanjem te primjenom sredstava za zaštitu bilja u poljoprivrednoj proizvodnji.

Osnovne projektne aktivnosti su:

1. Izrada tematskih modula za edu-kaciju poljoprivrednika na svim jezicima država partnera projekta

2. Edukacija poljoprivrednika o pol-joprivrednim praksama korisnim za okoliš

3. Izrada knjige - priručnika za polj-oprivrednike

Svaki partner ima zadatak izraditi po jedan tematski modul izobrazbe poljoprivrednika (e-modul), a HPŠSS

kao partner na projektu iz Hrvatske ima zadatak nakon pripreme nave-denih modula edukacije od ostalih partnera iste obraditi te pripremiti i izra-diti priručnik za poljoprivrednike. Osim toga, zadatak je distribucija pisanih ma-terijala poljoprivrednicima uz informi-ranje i educiranje istih na navedenu tematiku projekta.

E - modulima obuhvaćena su područja vezana za navodnjava-nje, uporabu gnojiva i uporabu sredstava za zaštitu bilja sa de-taljnim prikazom zakonske legisla-tive EU iz područja poljoprivrede. U sklopu priručnika za poljoprivred-nike dati će se tehnološke upute za proizvodnju jabuke, grožđa i rajčice.Priručnik za poljoprivrednike biti će dostupan na engleskom jeziku i svim jezicima država partnera. Planira se kreirati web platforma za edukaciju pol-joprivrednika na kojoj će biti dostupni svi izrađeni materijali tijekom trajanja projekta.Za poljoprivrednu proizvodnju na razini EU vrlo je važno stvaranje informaci-jske mreže raznih institucija iz zemalja članica EU kako bi se saznanja o održivoj poljoprivrednoj praksi provo-dila na što većem broju poljoprivred-nih gospodarstava koja nastupaju na zajedničkom tržištu EU.

Za dodatne informacije pratite mrežnu stranicu www.savjetodavna.hr

Održana Buzarijada u Stonu MANIFESTACIJE U RUJNU

Zagorski gospo-darski zbor i 53. Festival kajka-vskih popevki Krapina

1. - 9. rujna 2018.

Krapina

26. Jesen-ski međunarodni bjelovarski sajam i 26. Državna stočarska izložba

7. - 9. rujna 2018.

Gudovac

Agroexpo 2018. 22. rujna 2018. Virovitica

U organizaciji Udruge Stonski školjkari Ston, Turističke zajednice Općine Ston, FLAG-a Južni Jadran i Hrvatske poljoprivredno–šumarske savjetodavne službe u utorak 11. ko-lovoza 2018. godine, na središnjem trgu u Stonu, održana je mani-festacija pod nazivom „Buzarijada‟. Ekipa HPŠSS-a, uz pomoć kuhara amatera, pripremala je pohane dag-nje, koje su se prodale u rekordnom vremenu. Naravno, sva zarada s manifestacije otići će u humanitarne svrhe. Iako prvi put ovako organizira-na manifestacija, oduševila je kako posjetitelje tako i sudionike, te se s velikim entuzijazmom već započinju pripreme za narednu godinu, kada se planira uključiti veći broj natjecateljskih ekipa s još većom po-nudom i raznolikošću jela od dagnji.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Eco friendly farming for future

Maja Ficović, mag. ing. morskog ribarstva

broj / rujan 2018. savjetnik · 2019. 4. 11. · 2 broj 5 / rujan 2018. / dragi čitatelji, žetva...

Documents