sadr`aj rije~ dekanamef.unizg.hr/wp-content/uploads/2015/12/mef.hr-za-rujan... · 2017-04-24 ·...

RUJAN 2004. GOD. 23., broj 1

Sadràj

Izvje{}a o radu Uprave Fakulteta2001-2004. . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Dan Fakulteta17. prosinca 2003. . . . . . . . . . . . . 32

Nagrada Medicina medicinskimsestrama iz Francuske . . . . . . . . . . 35

Iz povijesti Fakulteta . . . . . . . . . . . 37

Prof. dr. Boris Labar, dekan

LIST MEDICINSKOG FAKULTETA / www.mef.hrISSN 1332-960X

RIJE^ UREDNIKA • "..... jer na svijetu samo mijena stalna jest", naravno ako se izuzme "mef. hr", koji uporno izlazi neredovito. Mije-njaju se uprave Fakulteta (ili, kako to danas ljep{e zovemo - administracija), mijenja se, kako to tako|er danas lijepo zovemo, i okru-ènje, ali na{ fakultet se nezaustavljivo pribliàva svojoj 90-oj obljetnici. Zadovoljstvo je doìvjeti da se i administracije i okruènjemijenjaju na na~in primjeren civilizacijskom trenutku koji ìvimo na pragu ulaska u Europsku uniju.Ovaj broj "mef hr" donosi podatke i izvje{}a o djelovanju aktualne administracije dekana prof. dr. Borisa Labara. Nova administracija,na ~elu s dekanicom prof. dr. Nadom Mihel~i}-îke{, koja nastupa 1. 10. 2004. godine, bit }e predstavljena sa svojim programomrada i svojom vizijom nastavka nekih uhodanih ili tek zapo~etih projekata na na{em fakultetu, u sljede}em broju "mef. hr". Naravno,svaka ekipa ima i novih ideja, ali eto – stjecajem okolnosti, kao ~lan dosada{nje i budu}e administracije, svijestan sam ~injenice da }enova uprava imati vrlo teàk zadatak èli li dosti}i i presti}i postignu}a dosada{nje ekipe (ta se postignu}a mogu uo~iti ~itaju}i ovajbroj "mef. hr"). Mo}i }e se uo~iti i zablude, koje se u ìvotu neizbje`no doga|aju, pogotovo kada se teì nemogu}em u siroma{nomokruènju (~itaocima ostavljam da odlu~e o kojoj je vrsti siroma{tva rije~). Namjerno nisam spomenuo gre{ke, jer nama medicinari-ma se ipak naj~e{}e de{ava upadanje u stupice, zablude - ili kako to engleski jezik lijepo naziva - "pitfall" (ponekad, ali sre}om rijetko igre{ke).Prerano je donositi definitivne sudove, ali nisam sreo ~ovjeka na na{em fakultetu koji nije svijestan ~injenice da je administracijadekana Borisa Labara dobrano zaljuljala i pokrenula na{u dragu la|u zvanu Medicinski fakultet. Samo, te{ko je i nerealno u kratkovrijeme pretvoriti jedrenjak u hidrogliser.Moja je poruka svim administracijama: "Ni{ta bez tradicije, ali oprezno s tradicijom".S obe}anjem da }e sljede}i broj na{eg lista iza}i u prosincu ove godine, èli vam uspje{an po~etak nove akademske godine

Va{ Marko Pe}ina

Rije~dekanaNakon ~etiri godine

Je li na Medicinskom fakultetu u pro-teklom 4-godi{njem razdoblju postig-nut napredak? Pitanje je od kojeg trebapo}i i s kojim treba zavr{iti ovaj izvje-{taj. Odmah i odgovor: mislim da je unekim aktivnostima postignut bitanpomak - ipak ostaje jo{ mnogo toga {totreba pobolj{ati...

Neki od pokazatelja koje sadràvaovaj Mef govore u prilog pozitivnog po-maka. Usto svaki na{ nastavnik moè“osjetiti” ono dobro, ali i prepoznatislabosti i sve ono {to nije napravljeno...

Ovaj uvodnik tako|er polazi od moje-ga subjektivnog pristupa. Stoga mi nezamjerite {to sam samo neke aktivnostiistaknuo smatraju}i ih prioritetima Fa-kulteta. Ono drugo moète i{~itati izdrugih priloga u Mefu.

Dodiplomska nastava je temeljni itrajni izazov svake uprave Fakulteta. Uproteklom razdoblju nastojali smo pri-bliìti dva temeljna koncepta. Prvi, tradi-cionalna prepoznatljivost zagreba~ke

medicinske {kole, kao stalna odrednicakoja zahtijeva i trajno prilago|avanjenovim izazovima nastavnog procesa.Drugi, suvremeni koncept edukacije bit-no utje~e na kvalitetu nastave. Kvalitetanije i ne moè biti zadovoljena proved-bom formalnih kriterija Europske medi-cinske edukacije. Bolonjski proces, tj.onaj dio koji predlaè na~in uskla|ivanjai harmonizacije nastavnog plana i pro-grama, odre|en ECTS bodovnim susta-vom, ne prepoznaje kvalitetu ve} je to

dekan

2 www.mef.hr

dekan mef.hr

�

jezik sporazumijevanja. To nisu i tri ciklu-sa studija, preddiplomski, diplomski iposlijediplomski. To je forma i preduv-jet. Stari koncept je lako prilagoditi Bo-lonjskom procesu, ali samo u formal-nom pogledu. Kao uprava prepoznalismo {to zna~i ECTS i novi organizacijskikoncept. On jest prijeko potreban, ali nepredstavlja temeljne kriterije kvalitetenastave. Zato je iznimno va`no prepoz-nati da smo jo{ daleko od... ili boljere~eno, tek na po~etku izgradnje suvre-mene medicinske {kole u Zagrebu.

Na{ prioritet bio je uklju~iti studente,ali i nastavnike u novi proces koji polaziod aktivnog u~enja, a ne od pasivnogprijenosa znanja. Osje}am potrebu daovom na{em temeljnom zadatku posve-tim puno vi{e redaka. Iako mo`da vi{ena~elnim pristupom, smatram opravda-nim stalno govoriti o va`nosti razliko-vanja prioritetnog koncepta od stalnognagla{avanja povijesnog i tradicional-nog. Ako ne prepoznamo suvremenekoncepte edukacije, izgubit }emo iden-titet povijesne prepoznatljivosti i tradici-je. [to je to suvremeni koncept edukaci-je? Evo nekoliko crtica, kako ih prepoz-najem nakon ~etiri godine...

U tradicionalnom modelu su{tinskikoncept je podu~avanje, u aktivnompak to je u~enje. Razlika izme|u ovihdvaju pojmova nije samo semanti~ka iliretori~ka. U prvome modelu nastavnikje u sredi{tu, te u biti kazuje da se pro-ces u~enja moè evaluirati bez ~vrstihpokazatelja {irine i dubine studentskogu~enja. Dobro u~enje je prepoznato na-stavnikovim sposobnostima i vje{tinomprezentacije. To je jednosmjerna ulica,monolog, a ne razmjena misli i znanja.U takvome modelu u~enja studentiimaju malo utjecaja i udjela. Stoga se~ini vrlo slikovitom kriti~ka zabilje{kaameri~kog pedagoga J. Deweya kojikaè: ”Nastava se moè usporediti sprodajom roba. Nitko ne moè prodatia da netko ne kupi... jo{ uvijek postojenastavnici koji misle da su dobro po-du~avali (predavali), bez obzira {to i ko-liko su studenti nau~ili“. Postoje brojnipokazatelji koji potvr|uju da je kvalitet-na nastava aktivna kooperacija nastav-nika i studenata.

Koje su to sredi{nje premise ovih dva-ju modela nastave, nazovimo ih nastav-ni~ki i studentski model. Nastavni~kimodel pretpostavlja prijenos informaci-ja kao temeljnu zada}u edukacije, stu-dentski model temelji svoj pristup narazvoju vje{tina, integraciji i primjeniznanja, te izgradnji potrebe cijeloìvot-nog u~enja. Nastavni~ki model pred-stavlja ~injenice i pristupe koji se mogunau~iti bez iskustva ili njihove direktneprimjene.

No bez obzira na vrlo ~vrste i objektiv-ne pokazatelje u prilog aktivnom pristu-pu u~enja, tj. studentskom modelu, da-nas postoje brojni otpori njegovoj bròj ikvalitetnijoj implementaciji. Neki se otpo-ri ~ine lako i brzo rje{ivi, kao inercija i ot-por promjenama, {to u nas moè pred-stavljati najve}i problem. Druga odre-|uju tzv “pravila igre” modernog tipaedukacije. Treba naglasiti da su u ovomtrenutku prepoznati politi~ki i institucio-nalni otpori prihva}anju promjena i mo-derne edukacije od osnovne {kole do sve-u~ili{ta. Postoje i objektivni financijskiproblemi, odnosno postoji percepcija daje za aktivno u~enje potrebna velika su-ma novca. Djelomice je to to~no, a dije-lom se to moè znatno racionalizirati in-terakcijom ne samo nastavnik-student,ve} grupnim interakcijama student-stu-dent. U institucijske otpore treba svakakoubrojiti preveliko zna~enje koje se pridajeistraìvanju u usporedbi s edukacijom.Ve} godinama vrijedi stav “publicirati iliizumrijeti”, koji ne uvaàva edukaciju ne-go samo znanost, ne procjenjuje “inte-res” znanstvenika za studente i {to jeva`nije njegovu edukacijsku sposobnost ivje{tinu kao nastavnika.

Studenti su ~esto nepovjerljivi premaaktivnoj nastavi. Za{to? Aktivni pristupobi~no zahtijeva promjenu uloge su-dionika nastavnog procesa a time i nji-hove odgovornosti, i to jo{ s nesigur-nim ishodom. To osobito vrijedi za sre-dine kao {to je na{a u kojoj je aktivnipristup tek pokucao na vrata i provodise tek djelomi~no. U tim situacijamastudenti se boje da }e nau~iti manje, jerako nastavnici manje govore, ne}e litime manji broj informacija ponuditi?Ne}e li time ba{ oni manje nau~iti?

Otpor implementaciji aktivnog pristu-pa temelji se i na nekim prakti~nim poka-

zateljima. Jedan od njih je evaluacija.Iznimno je te{ko izmjeriti i ~injeni~no do-kazati uspje{nost ovoga pristupa mjerili-ma koja se danas primjenjuju. Mnogi odèljenih ciljeva – kreativnost, èlja i spo-sobnost za trajnom edukacijom, entuzi-jazam za edukaciju, ve}a osobna inicijati-va i samo-usmjerenje vrlo se sporo pre-poznaju, vrlo ih je te{ko odrediti i utvrditiu standardiziranom pristupu. Stoga za-govornici ovakvog na~ina edukacije vrlo~esto nastoje potkrijepiti svoj stav pojedi-na~nim i anegdotalnim primjerima. Sdruge strane, upadaju u zamku i poku{a-vaju dokazati vrijednost metode uop}e-nim pristupom i teoretskim razmatranji-ma. Ni jedan ni drugi pristup, ~ini se,te{ko }e povoljno i pozitivno usmjeritinevjerice i zagovornike samo tradicional-nog pristupa.

Jedna od najve}ih barijera svakako jenedostatak jasnih pravila za izvo|enjeovog tipa nastave, pa je ona stogate{ko provodiva. Ona zahtijeva pomaku na~inu razmi{ljanja, posebice ulozi,na~inu pripreme, znanju te vje{tinamanastavnika. Naj~e{}e se nastavnici kori-ste argumentom edukacijske filozofije(pitanje “za{to”), a ne argumentomdjelotvorne implementacije (pitanja”{to“ i ”kako“).

Vrijednosti aktivnog, studentskogmodela u~enja trebalo je preto~iti u na-stavnu praksu Fakulteta. Nastavak ve}dijelom prethodno za~etog procesa za-po~eo je dogovorom s Harvard MedicalInternational iz Bostona i Sveu~ili{temLudwig Maximillian iz Munchena. Zac-rtan je program i metodologija postup-nog puta preobrazbe Curriculuma nana{em fakultetu.

Da bi jedan plan i program doìviosu{tinske promjene ili bio bitno pobolj-{an, bilo je potrebno sagledati sljede}e

Sve~ano potpisivanje dokumenata o suradnji Fakulteta s Harvard MedicalInternational, 17.12.2002.

dekan

www.mef.hr 3

mef.hr dekan

�

premise: utvrditi potrebe, izgraditi vizi-ju, odrediti svrhu, izabrati strategiju,planirati sadràj, izabrati metodu, eva-luirati kvalitetu provo|enja. Temeljnapolazi{ta reforme nastavnog plana iprograma odre|ena su potrebom krei-ranja novoga pristupa koji }e u sebisadràvati prijeko potrebne standarde izahtjeve suvremenih globalnih trendo-va medicinske edukacije. Da bi se udo-voljilo tom klju~nom polazi{tu, potreb-no je koncept tradicionalne edukacijekoja se temelji na prijenosu znanja mi-jenjati u koncept koji polazi od medici-ne temeljene na dokazima. Takav novipristup svakako zahtijeva uvo|enjeedukacije koja u svoje sredi{te u~enjapostavlja problemski usmjerenu nasta-vu pa stoga i problemski usmjerenou~enje. Time se otvara prostor i aktivnipristup kriti~nom razmi{ljanju tijekomprocesa u~enja te puno kvalitetnijemprihva}anju medicinskih vje{tina po-trebnih lije~niku op}e medicine.

Na{ je cilj bio predloìti novi Curricu-lum, koji }e dijelom zadràti pozitivnaobilje`ja tradicionalnog kurikuluma, uzznatan dodatak novoga - koji se temeljina problemski usmjerenoj nastavi i mo-dulskom pristupu u~enju. Predloìlismo i postupno ugradili u nastavu 6.godine tri modula (Muskuloskeletnebolesti, Hitna medicina, Racionalna far-makoterapija). Moduli u svojemu na-stavnom procesu sadrè primarno tu-torski rad sa studentima, tj. neposred-nim dijalogom i poticajnim razgovo-rom i interakcijom student-nastavnik,student sam dolazi do va`nih medicin-skih informacija i prepoznaje kako ihprimijeniti. Ovakav oblik nastave temel-ji se na klini~kim slu~ajevima. Istodob-no je osnovano povjerenstvo za pro-blemski usmjerenu nastavu, s ciljem dase predloì novi kurikulum koji }e obuh-vatiti cjelokupni studij, uvaàvaju}i po-najprije metodu aktivnog pristupa i in-terakciju student-nastavnik. Studij naengleskom jeziku dijelom je pomogaoda se neki od inovativnih elemenata na-cionalnog kurikuluma ve} provode.Kako bismo u tome bili uspje{ni, nasto-jali smo provesti edukaciju nastavnika(tutora). Preko 150 nastavnika je zavr-{ilo te~aj u organizaciji Harvard MedicalInternational u suradnji s Ludwig Maxi-millian Sveu~ili{tem iz Münchena. Upu-tili smo i dva na{a nastavnika na na-predni te~aj koordinatora novih pro-grama o kurikulumu u Boston (tzv.Macy Program). Potrebno je u klini~kmbolnicama uklju~iti u nastavni proces{to ve}i broj lije~nika kako bi se moglozadovoljiti potrebe za radom u malimskupinama i na~elo aktivne inerakcijenastavnik-student. Stoga je jedan odprioritetnih zadataka u idu}em razdob-

lju organiziranje edukacije lije~nika-kli-ni~ara, budu}ih tutora. Da bi se osigu-rao potreban i prikladan prostor, upra-vo je ovog ljeta pokrenut postupak zapo~etak pregradnje i pro{irenja zgradenovog dekanata. Tim }e se radovimaosigurati oko 4.000 m2 koji }e ponajpri-je biti namijenjeni provedbi nastave umalim skupinama. Bit }e osiguran pro-stor za kabinet vje{tina, a studentima}e se omogu}iti bolji pristup informaci-jama koje se temelje na dokazima pu-tem ra~unala.

Prijedlog novog kurikuluma prelimi-narno je predo~en Fakultetskom vije}u.No pred nama je jo{ duga~ak put. Nu`noje dobro “pripremiti” nastavnike i stu-dente kako bi nova metoda edukacijepostigla èljenu kvalitetu. Istodobno jepotrebno provesti iscrpnu raspravu kakona stru~nim vije}ima i povjerenstvimatako i u katedrama. Rasprava treba trajatidovoljno dugo, kako bi svi bili dobroupoznati s novim izazovima u nastavi.

Novi Curriculum bi trebao biti pravipoticaj engleskom studiju. Ohrabrujuprva iskustva. Nakon godine dana iprvih “nesigurnih koraka” engleski stu-dij se pokazao potpuno opravdanim.Pritom èlim naglasiti samo jedno: Fa-kultet to moè... Spoznaja da sve ve}ibroj inozemnih studenata iz Europe iSAD kuca na vrata Fakulteta ispunjavazadovoljstvom i jo{ je jedan pokazateljda nismo pogrije{ili. Zato je ovo i pozivsvima nama da ~uvamo i unapre|uje-mo engleski studij.

Poslijediplomska edukacija je uproteklom razdoblju tako|er prepoz-nala nove organizacijske oblike Bolonj-skog procesa, ECTS i poslijediplomskidoktorski znanstveni studij. No jo{ uvi-jek postoji potreba i za stru~nim poslije-

diplomskim studijima. Na{a nastojanjada se oni prepoznaju urodila su plo-dom.

Na samom po~etku, pred 4 godineodre|ena su pravila igre za tri vida te-meljne nastave, poslijediplomske studi-je, doktorski znanstveni studij i trajnuizobrazbu lije~nika. Mislim da se mno-go u~inilo na povezivanju tih triju edu-kacijskih oblika, {to je preduvjet racio-nalne uporabe vremena i studentu i na-stavniku, uz istodobno kvalitetniju na-stavu. Ekspert moè odràti jedno pre-davanje koje se prepoznaje u svim trimaoblicima edukacije. Pritom valja istak-nuti bitne pomake unutar znanstvenogdoktorskog studija (otvaranje novihsmjerova i predmeta). Za svaku pohvalusu nastojanja administracije te voditeljadoktorskog znanstvenog studija da or-ganizira Savjetovanje o standardizaciji iharmonizaciji doktorskih studija u Eu-ropi. Skup je pokazao svu svoju oprav-danost i Deklaracija koju su na krajuusvojili predstavnici brojnih Sveu~ili{ta iMedicinskih fakulteta iz Europskih ze-malja potvrda je opravdanosti na{ih ini-cijativa.

Ipak valja spomenuti i brojne slabo-sti, koje nismo rije{ili ili, bolje re~eno,nismo ih uspjeli razrije{iti. Kako je toproces, nadam se da smo s njime za-po~eli i stvorili potrebne uvjete za brèrje{avanje. Poslijediplomska nastavatreba biti {to manje optere}ena pasiv-nim prijenosom znanja. Studenti, zavr-{eni doktori medicine imaju dovoljnoznanja da mogu aktivno sudjelovati unastavi. Zato je nu`no puno vi{e men-torskog pristupa radu, puno vi{e ekspe-rimentalnog rada, a manje predavanja“ex katedra”. Medicinski fakultet, kakojo{ uvijek volimo nagla{avati, “kaokrovna nastavna i znanstvena medicin-

Povelju o partnerstvu dvaju fakulteta potpisali su dekani Fakulteta elektrotehnike ira~unarstva Slavko Krajcar i Medicinskog fakulteta Boris Labar.

dekan

4 www.mef.hr

dekan mef.hr

�

ska ustanova u Hrvatskoj”, treba u ne-posrednoj budu}nosti potaknuti nizkonkretnih aktivnosti kako bi se provo-dila kvalitetna nastava temeljena na ak-tivnom pristupu nastavi i eksperimen-talnom radu. Jedan od konkretnih po-teza mogao bi biti osnivanje Centra zarazvoj i primjenu novih tehnologija umedicini. Ovaj je projekt mogu}e ostva-riti jedino u suradnji s farmaceutskomindustrijom te industrijom medicinskeopreme. Prostor za takav Centar, ~inise, bit }e mogu}e osigurati u sklopuBiomedicinskog sredi{ta. Upravo takokoncentrirana kapitalna oprema na jed-nome mjestu, preduvjet je racionalnenabavke vrhunske opreme i putemdràve i putem drugih sponzora. Nemasumnje da Fakultet treba otvoriti iu~initi atraktivnim za suradnju s institu-cijama izvan akademske zajednice.Samo tako moèmo biti konkurentnisli~nim ustanovama u zemlji i svijetu.

Kvalitetna znanost preduvjet je kvali-tetne nastave. Znanost je danas raz-mjerno lako kvantitativno odrediti. Noono {to se ~ini najva`nijim jest me|una-rodna prepoznatljivost. @elja nam jebila da potaknemo nastavnike na vi{ekvalitetnih publikacija. Posljednjih segodina vi{e ulaè u znanstvenu opre-mu. Broj prihva}enih projekata vi{e jenego zadovoljavaju}i, a nedavno suprihva}ena i 4 kolaborativna projekta.Utemeljen je u suradnji s Klini~kim bol-ni~kim centrom Centar za funkcionalnugenomiku, Centar koji bi trebao sluìtikao servis mnogim znanstvenim projek-tima na podru~ju DNA tehnologije.Znanstvena tribina pruìla je mogu-}nost fakultetskoj javnosti da ~uje broj-ne eksperte i znanstvenike, {to rade i{to su postigli. No jo{ uvijek nismo umogu}nosti da financijski poti~emokvalitetne projekte. Istodobno dràvanema mogu}nosti dobre financijskepotpore. Moramo se okretati drugimizvorima financiranja kako bismo osi-gurali dobre uvjete znanstvenog rada.

I ovom prigodom treba naglasiti dadobar znanstvenik ne zna~i istodobno idobar nastavnik. Ne èlim da se upravoovakav pristup upotrebljava na po-gre{an na~in, pa }u biti vrlo odre|en.Znanost i znanstveni potencijal odre-|uju prepoznatljivost Medicinskog fa-kulteta u nas i u svijetu. Stoga je me|uprioritetima Fakulteta imati {to ve}ibroj prepoznatljivih znanstvenika kojisu preduvjet i potrebna kriti~na masakvalitetnih pomaka. Me|utim, i nasta-va, kao i znanost ima svoje kriterije i po-kazatelje kvalitete. To je temeljno pola-zi{te kako treba evaluirati nastavu kadasu u pitanju znanstvenici, a ne samobrojem publikacija.

Kadrovi su temeljni preduvjet svihna{ih aktivnosti. Prioritet su bili mladikadrovi. Uz ve} uobi~ajene na~ine prih-vata mladih nastavnika i znanstvenihnovaka uveden je sustav prijma novakanajboljih studenata, kojima se omo-gu}uje da se kao nastavnici, ~lanovi ka-tedre usavr{avaju u pretklini~kom, kli-ni~kom i javnozdravstvenom podru~ju.Na Fakultetu od 2001. djeluje ZakladaMiroslava â~kovi}a. Zaklada bi trebalabiti katalizator nastavnog, znanstvenogi stru~nog usvr{avanja mladih nastavni-ka. Iako se Zaklada postupno “prepoz-naje”, ~ini se da jo{ uvijek ne postojipravi interes za ovaj oblik financijskepotpore usavr{avanju. Napredovanja iponovni izbori provodili su se striktnopo{tuju}i Statut i pravilnik Fakulteta.Pritom treba istaknuti na{u krutost uprovo|enju zacrtanih pravila, koja ~e-sto ne “prepoznaju” kvalitetu i ne sti-mulira najbolje nastavnike.

Danas suvremena nastava zahtijevavelik broj nastavnika. Zato moramo na-praviti iskorak i umnogome pove}ati“ulaz u Fakultet” nastavnika u naslov-nom zvanju koji }e omogu}iti, odnosnopobolj{ati provedbu i poslijediplomskei dodiplomske nastave. Skrivanje izaformalnih kriterija samo je izbjegavanjerje{enja problema, posebice kada sezna da neke od kriterija nije ni mogu}eispuniti. Kada se i ispune npr. sudjelo-vanje u nastavi ili potrebno nastavnoiskustvo, ti su kriteriji nedore~eni. Imamdojam da bi potencijalni budu}i nastav-nici za izbor u nastavna zvanja trebalizavr{iti te~aj edukacije na Fakultetu. Ta-kav te~aj trebao bi biti filtar pri izborukvalitetnih nastavnika procjenjuju}i pe-

dago{ke i nastavne sposobnosti pri-stupnika. Ovakav pristup ~ini se dobrimkao preduvjet izbora nastavnika u na-slovna zvanja.

Politika prijma gostuju}ih nastavnikanastavila se, pa ~ak intenzivnije provo-dila. Ali na{ fakultet nema financijskemo}i da kvalitetno provodi i prati ovaj“projekt”. Zato se jo{ uvijek bavimosamo formalnim zna~ajkama, biramogostuju}e nastavnike i dodjeljujemo imna jedan na~in “priznanje za rad”, a ne-mamo financijske mogu}nosti da ih uk-lju~imo u nastavu.

Uvodnik ne bi bio potpun da se nespomene projekt Biomedicinskog sre-di{ta [alata. Unato~ otporima, kri-ti~kim primjedbama, projekt stvaranja“kampusa” biomedicinskih fakulteta ivisoke zdravstvene {kole na [alati tre-bao bi biti najve}i iskorak suvremeneorganizacije nastave iz biomedicine nana{em Sveu~ili{tu. Imamo li èlje i sna-ge - ne znam, ali ovaj je projekt zasigur-no jedan od najva`nijih izazova kakoove tako i budu}e uprave, {tovi{e cjelo-kupne fakultetske javnosti.

I na kraju - vratimo se na po~etak, pi-tanju je li postignut pomak. Da, ali noviizazovi, novi problemi i brojna nerije{e-na pitanja te slabosti u radu bit }e teretsvakodnevnog djelovanja nove Uprave.No ipak vjerujem, ako se na{a fakultet-ska kola, zajedno s Upravom pogurajuu èljenom i dogovorenom pravcu, pro-blemi i slabosti izgledat }e manji i punolak{e rje{ivi.

Boris Labar

Potpisivanje dogovora Sveu~ili{ta i uklju~enih ~lanica o osnivanju Biomedicinskogsredi{ta na [alati.

izvje{}a

www.mef.hr 5

mef.hr izvje{}a

�

Dodiplomska nastava

Prof. dr. Nikola [prem

IZVJE[]A O RADU UPRAVE MEDICINSKOG

FAKULTETA ZA RAZDOBLJE 2000-2004

Tijekom mandatnog razdoblja 2000-2004 pokrenuto je ne-koliko novih projekata:1. Pokrenut je projekt Curriculum nastavnika Medicinskog

fakulteta na web-stranicama Medicionskog fakulteta.Svrha toga projekta bila je da se nastavnici Medicinskogfakulteta me|usobno bolje upoznaju kako bi lak{e komu-nicirali i znanstveno sura|ivali.

2. Tijekom 2001. godine pokrenut je projekt suradnje MF-as Harvard Medical International na reformu kurikulumaMF-a. Tijekom mandatnog razdoblja odràno je nekolikosastanaka posve}enih toj suradnji, a isto tako odràno je inekoliko radionica u sklopu kojih su se mla|i nastavniciupoznavali s izvo|enjem nastave u skladu s kriterijimaHarvard Medical International. Temeljem te suradnje pot-pisan je i sporazum te je zahvaljuju}i odrànim radionica-ma uvedeno u nastavni proces nekoliko modula, te, ono{to je najva`nije, uvedena je turnusna nastava u niìm go-dinama studija. Posebno je pa`nja usmjerena prema edu-kaciji nastavnika vezano uz problemski orijentiranu na-stavu (PBL) te interkatedarske module.

3. Tijekom 2001. godine na Fakultetskom je vije}u donese-na odluka o kontroli provedbe nastave. Taj projekt se po-kazao vrlo korisnim jer se temeljem analize rada nastavni-ka i pojedinih katedri pobolj{ao njihov odnos premaizvo|enju i kvaliteti nastave. Na Vije}u se 20. studenog2001. po prvi puta podnosi izvje{}e o prvim rezultatimakontrole provedbe nastave. Paralelno s kontrolom pro-vedbe nastave zaìvjela je i studentska anketa o njezinojkvaliteti. Prvi rezultati prikazani su Vije}u, a podaci o pro-vedenim anketama upu}eni su pro~elnicima katedara.Zamisao o provo|enju studentske ankete tako je zaìvjelapa se njezinim unapre|enjem u daljnjim godinama moèznatno efikasnije utjecati pri reizboru nastavnika.

4. Vije}u je prikazan rad Povjerenstva za uvo|enje ECTS su-stava bodovanja kurikuluma Medicinskog fakulteta.Vije}e je dobilo informacije o na~inu implementiranjaECTS sustava na postoje}i kurikulum.

5. Tijekom akademske godine 2002./2003. po prvi puta suna MF-u zaìvjeli moduli. Nakon zavr{ene nastave prematome novom projektu, anketirani su se studenti vrlo po-voljno izjasnili o tom na~inu izvo|enja nastave.

6. U srpnju 2001. godine. zapo~eo je rad na vrlo va`nomprojektu - to je uvo|enje studija na engleskom jeziku.Vije}u MF prezentiran je 28. svibnja 2002. godine prije-dlog nastavnoga plana na engleskom jeziku, a sam studijzaìvio je u akademskoj godini 2003./2004.

7. Nakon odre|enih rasprava na Povjerenstvu za dodiplom-sku nastavu kolegij Anatomije u cijelosti je preba~en u I.godinu studija, dok je kolegij Imunologija premje{ten uIII. semestar. U ak. godini 2003./2004. Anatomija, Fiziolo-gija te Patologija dobile su ve}u satnicu kako bi studentilak{e svladali to te{ko gradivo.

8. Moèmo re}i da je sustav turnusne nastave pokazao vi{eboljih nego negativnih strana, dok je analiza postignutihrezultata u apsolviranju zadanoga gradiva pokazala da jeuvo|enjem novoga programa prolaznost me|u studenti-ma pobolj{ana.

9. Ono {to treba tako|er istaknuti jest uvo|enje ISVU-pro-grama (Informacijski sustav visokih u~ili{ta) na Medicin-skom fakultetu, {to je studentima omogu}ilo lak{u prija-vu ispita, uvid u ispitne rokove, dobivanje potvrda o upisui prijepisu ocjena.

[to je potrebno u~initi u sljede}emu mandatnom raz-doblju:1. Apsolutno bi trebalo ud`benike uskladiti s brojem

sati nastave. Pokazalo se da su mnoge katedre ponu-dile izrazito hipertrofirane ud`benike, {to naravno,bitno oteàva pripremu studenata za odre|ene ispi-te. Tako|er bi trebalo inzistirati da katedre koje ne-maju vlastitih ud`benika, odnosno nemaju njihovanovija izdanja, nove ud`benike i napi{u.

2. Unaprijediti kontrolu provedbe nastave.3. Dalje provoditi i usavr{avati ankete studenata te nji-

hove rezultate implementirati pri izboru nastavnika.4. Dalje raditi na pobolj{anju kurikuluma.5. Zapo~eti s primjenom ECTS sustava te izdavanja su-

plementa diplome.

Nikola [prem, prodekan za nastavu

izvje{}a

6 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

Poslijediplomska nastava

1. STUDENTI

STRU^NI POSLIJEDIPLOMSKI

Akademska god. Broj studenata

2000/01 246

2001/02. 207

2002/03 155

2003/04 467 (322 + 145 - Obiteljska medicina)

ZNANSTVENI MAGISTARSKI I DOKTORSKI POSLIJEDIPLOMSKISTUDIJ

Akademskagod.

I. godina II. godina(redovni + razlikovna)

III. godina

2000/01. 62 78 (PRIHVA]ENATEMA MAG.RADA)

10

2001/02. 45 103 7

2002/03.* 42 44 + 67 30

2003/04.* 48 33 + 63 83

*znanstveni doktorski studij Biomedicina i javno zdravstvo

2. MAGISTARSKI RADOVI

Prijavatema

Prih-va}enatema

^eka ocje-nu/dopu-nu teme

Odbijenatema

Odustaliod teme

Obranjenimag.radovi

349 225 94/11 14 5 259

3. ADMINISTRACIJA

Admini-strativnivoditeljodsjeka

Refe-rent-

stru~nistudij

Referent- znan-stvenistudij

Referent– magi-starskiradovi

Stru~nivoditelj

SMU

Referent- SMU

Admini-stracija

1 1 1 1 1 1 2

Administracija Odsjeka za poslijediplomski studij je u cije-losti kompjuterizirana: od prijave studenta u studij do izda-vanja potvrda odnosno diploma o obranjenom magistar-skom radu.

Uvedeno je kompjutersko pra}enje financijski pokazateljate tzv. kartice stru~nih/specijalisti~kih studija i kolegija Znan-stvenog doktorskog studija Biomedicina i Javno zdravstvo.

Referada za SMU je djelomi~no kompjuterizirana nedosta-je adekvatno pomo}no financijsko pra}enje te~ajeva trajnogmedicinskog usavr{avanja

KOMENTAR 2000-2004.

2000/01.

1. Zavr{en i prihva}en Pravilnik o poslijediplomskim studiji-ma i stalnom medicinskom usavr{avanju.

2. Izra~un realnih tro{kova znanstvenog i stru~nih poslijedi-plomskih studija – poslani na Ministarstvo znanosti – ni-kada nismo dobili odgovor

3. Donesena odluka o visini {kolarine - 60% od realne cijene{kolarine

4. Donesi uvjeti za I., II, i III. bodovnu skupinu Znanstvenogmagistarskog i doktorskog studija, uvjeti za prijelaz sastru~nih na znanstveni studij, te postupak ra~unanja kao ivrijednost bodova.

5. Donesen Pravilnik o mjerilima i na~inu kori{tenja poseb-nih prihoda s Provedbenim pravilima o raspodjeli sredsta-va Znanstvenog magistarskog i doktorskog studija.

2001/02.

1. Prijedlog stvaranja mre`e svih oblika poslijediplomskogusavr{avanja Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu- koju je mogu}e povezati ECTS bodovnim sustavom – ba-ziran na Pravilniku o specijalisti~kom usavr{avanju zdrav-stvenih djelatnika (NN 33/94; 53/98; 64/98; 97/99;84/01.) i Zakonu o visokim u~ili{tima (NN 96/93.)

2. Radionica na tu temu organizirana od [kole narodnogzdravlja “A.[tampar” i Odsjeka za poslijediplomsku na-stavu Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Prof. dr. Mara Dominis

izvje{}a

www.mef.hr 7

mef.hr izvje{}a

�

3. Prihva}en prijedlog “Mreè” svih oblika poslijediplom-skog i stalnog medicinskog usavr{avanja Medicinskog fa-kulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

4. Senat Sveu~ili{ta i Nacionalno vije}e prihvatili, na temeljuizvje{taja i obrazloènja Voditeljstva Znanstvenog poslije-diplomskog magistarskog i doktorskog studija, promjenunaslova i kvalitete studija u ZNANSTVENI DOKTORSKISTUDIJ BIOMEDICINA I JAVNO ZDRAVSTVO.

5. Ispla}eni su svim nastavnicima stru~nih studija, koji suizvr{ili 50% svojih dodiplomskih nastavnih obveza, hono-rari za odrànu nastavu.

2002/03.

1. Uvo|enjem “Mreè” stru~ni studiji promijenjen je bodov-ni sustav stru~nih poslijediplomskih studija u 40 + 20ECTS bodova ( 40 ECTS bodova iz obvezatnih predmeta +20 ECTS iz drugih oblika poslijediplomskog i stalnog me-dicinskog usavr{avanja na Medicinskom fakultetu u Za-grebu ili drugim medicinskim fakultetima u zemlji ili ino-zemstvu).

2. O toj odluci obavije{teno je Ministarstvo zdravstva.3. Promjenom kvalitete i naziva Znanstvenog doktorskog

studija promijenjeni su kriteriji za III. bodovnu skupinu.4. Postignuti je i potpisan “Dogovor o zajedni~koj suradnji”

s PMF-om oko kriterijima upisa i zavr{etka studija medici-nara na PDS koje vodi PMF. Dogovoreno je da medicinarikojima je u interesu da zavr{e studij s doktoratom (magi-sterijem) iz klini~kih i javnozdravstvenih tema to moguzavr{iti samo na Medicinskom fakultetu. Nadalje je dogo-voreno da }e PMF, {to je brè mogu}e, prilagoditi ulazne iizlazne kriterije studija na{im kriterijima, te }e se bliski ilisli~ni predmeti poku{ati objediniti.

5. Potpisan je dogovor s Institutom «R. Bo{kovi}» oko smje-ra Molekularna medicina unutar Znanstvenog doktor-skog studija na Medicinskom fakultetu. Isto tako su pot-pisani kriteriji za poha|anje tog smjera koji vrijedi i za sveostale smjerove.

6. Nastavni program Znanstvenog doktorskog studija upot-punjen je s jo{ ~etiri smjera: Neuroznanost, Endokrinolo-gija, dijabetologija i bolesti metabolizma, Javno zdrav-stvo i “Management” u zdravstvu. Svi navedeni smjerovisu interdisciplinarni.

7. Uvedeni su “Vo|eni praktikumi”, metodolo{ki predmetiu trajanju od jednog dana. Cilj je da se polaznicima omo-gu}i dodatna pomo} ako im je potrebna za izradu dokto-rata (magisterija), tj. da se mogu dodatno upoznati i kon-zultirati s postupcima istraìvanja, sakupljanja i obradepodataka.

8. Ministar za znanost i Sabor usvojili su amandman na Za-kon o Znanosti i visokom {kolstvu, tako da osobe koje suostvarile izuzetna znanstvena dostignu}a koja zadovolja-vaju kriterije znanstvenog zvanja, mogu prijaviti i obranitidoktorat bez poha|anja nastave i polaganja ispita Znan-

stvenog doktorskog studija. Predloèni su kriteriji i brojbodova koje takav kandidat treba ispuniti.

9. Izdana je knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku o Znan-stvenom doktorskom studiju Biomedicina i Javno zdrav-stvo.

2003/04.1. Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Odsjek za po-

slijediplomsku nastavu i voditeljstvo studija organiziraloje I. Europsku konferenciju o harmonizaciji doktorskihstudija. Rezultat tog skupa je «Zagreba~ku deklaraciju oharmonizaciji doktorskih studija».

2. Organizacijski odbor je dobio mandat za organiziranjesljede}e konferencije za godinu dana u Zagrebu.

3. Kompletno je ostvareno kompjutersko pra}enje financij-skog u~inka svih oblika poslijediplomskih studija.

4. Revidirani su nastavni programi i bodovi svih «stru~nihstudiji», osim Oftalmologije i Hitne i intenzivne medicine,prema kriterijima Zakona o znanosti i visokom {kolstvu(kolovoz, 2003),te poslani na recenziju Sveu~ili{tu u Za-grebu.

5. Sveu~ili{tu je poslan prijedlog naziva i uvjeti za stjecanjenaziva nakon zavr{enog specijalisti~kog poslijediplom-skog studija.

6. Nastavni program i uvjeti upisa i zavr{etka Znanstvenogdoktorskog studija Biomedicina i Javno zdravstvo poslanisu na recenziju Sveu~ili{tu u Zagrebu.

7. Raspisan je natje~aj za prvu i razlikovnu godinu Znanstve-nog doktorskog studija Biomedicina i Javno zdravstvo,kao i za specijalisti~ke studije.

8. Kao prodekan za poslijediplomske studije i stalno medi-cinsko usavr{avanje, smatram da su ovo najbitniji i naj-kvalitetniji pomaci koje smo u~inili u mandatu za kojesmo izabrani. Pri tome mislim da su svi u Odsjeku jednakopridonijeli ostvarenju gore navedenih promjena. Jednakotako su pridonijeli i gotovo svi ~lanovi Odbora za magiste-rije s voditeljicom prof. dr. sc. M. Sabljar-Matovinovi},kao i ~lanovi Povjerenstva za nastavne planove, te ~lanoviPovjerenstva za trajno medicinsko usavr{avanje, voditeljprof. dr. sc. D. Nemet, kao i svi oni ~lanovi, koji su redovi-to dolazili na sjednice Fakultetskog vije}a za poslijedi-plomski studij.

9. Svima njima se zahvaljujem na podr{ci, a posebno èlimistaknuti da bez prof. dr. sc. Z. Lackovi}a i ~lanova Vodi-teljstva Znanstvenog doktorskog studija, ovaj bi posaobilo nemogu}e napraviti.

Mara Dominis,prodekanica za poslijediplomsku nastavu

izvje{}a

8 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

ZnanostU razdoblju od 2000. do 2004. godine znanstvenoj se dje-

latnosti na Medicinskom fakultetu pridavala du`na pa`nja ito u okviru poslijediplomskog studija i pokrenutog doktor-skog studija. To je bilo u domeni prodekana za poslijedi-plomski studij.

Djelovanje prodekana za znanost obuhvatilo je znanstveneprojekte i znanstvene novake na navedenim projektima, na-bavu opreme za znanstveni rad i ~asopisa za SMK, zatim dok-torate znanosti, te, op}enito, promicanje znanosti unutar iizvan Fakulteta.

Krajem 2000. godine na na{em Fakultetu bilo je 107 odo-brenih znanstvenih projekata od Ministarstva znanosti itehnologije Republike Hrvatske (MZT), a 10. 07. 2004. godi-ne na Fakultetu je 121 odobreni znanstveni projekt. Tijekom2003. godine uspje{no su na Fakultetu oblikovana 4 kolabo-rativna projekta, koji su prihva}eni i financijski potpomo-gnuti od MZT-a, i to:1. «Razvitak, plasti~nost i oporavak mozga nakon peri-

natalnog e}enja»(voditelj prof. dr. sc. Ivica Kostovi}, 24 projekta)

2. «Genska regulacija i kontrola bolesti»(voditelj: prof. dr. sc. Boris Labar, 24 projekta)

3. «Znanstveni temelji novih modela upravljanja kvalite-tom zdravstvene za{tite»(voditelj: prof. dr. sc. Stjepan Ore{kovi}, 20 projekata)

4. «Biomedicinsko istraìvanje reprodukcije i razvoja»(voditelj: doc. dr. sc. Davor Jeèk, 9 projekata)

Krajem 2000. godine na Fakultetu je bilo zaposleno i finan-cirano od MZT-a 63 znanstvenih novaka, a s 10. 07. 2004.godine ima na Fakultetu 115 znanstvenih novaka.

U taj su broj uklju~eni i znanstven novaci izabrani po Medi-cinskom fakultetu - kojih je do danas ukupno zaposleno 28 ioni imaju iste obaveze kao i znanstveni novaci MZT-a. Sviznanstveni novaci na projektima i kod voditelja onih discipli-na gdje postoji specijalizacija dobili su nakon {to su ispunilipropisane uvjete rje{enje o specijalizaciji koju obavljaju uskladu s Pravilnikom o specijalizacijama Ministarstva zdrav-stva.

Nabava znanstvene opreme odvijala se u navedenom raz-doblju preko natje~aja MZT-a, a postupak je bio takav da jeFakultet predloìo listu prioriteta na temelju podnesenihzahtjeva voditelja znanstvenih projekata. Zahtjeve za nabav-ku opreme razmotrilo je Povjerenstvo za znanstvenoistraì-va~ku djelatnost. Povjerenstvo je dekanu priredilo listu priori-teta traène opreme, tako da je zahtjeve klasificiralo ili stavilona A, B i C listu prema zna~enju i potrebama pojedinihistraìva~kih skupina. Postignut je napredak u podno{enjuzahtjeva za nabavku opreme time {to su se pojedini voditeljiprojekata usuglasili u traènju zajedni~ke opreme. Godine2004. uvedena je i jedna, pokazalo se, korisna novina - to jejavna rasprava o traènoj opremi. Nakon {to je Povjerenstvoza znanstvenoistraìva~ku djelatnost napravilo A, B i C listusvi su voditelji projekata i traìtelji opreme pozvani da javnoobrazloè svoja traènja i svima je obja{njeno kojim se kriteri-jima vodilo Povjerenstvo stavljaju}i njihove zahtjeve na odre-|enu listu. Tijekom javne rasprave do{lo je i do korekcije lista,a pojedini su se voditelji obvezali na}i dopunska financijskasredstva za traènu opremu.

U okviru izvje{}a o nabavki znanstvene opreme potrebnoje posebno istaknuti da je otvoren i stavljen u funkciju novilaboratorij pod nazivom "Centar za funkcionalnu genomiku",u okviru kojega su okupljeni istraìva~i i voditelji znanstvenih

projekata udruèni u kolaborativni projekt pod vodstvomprof. dr. sc. B. Labara.

Odbor za doktorate, pod neumornim vodstvom predsjed-nika prof. dr. sc. Davora Ivankovi}a, vrlo je uspje{no radio,iako mu se opseg poslova u navedenom razdoblju udvo-stru~io, a u posljednoj godini ovog razdoblja i utrostru~io.Naime, na Fakultetu je zaìvjela institucija javne raspraveprijave teme disertacije, {to se pokazalo vrlo korisnim po-najprije za same kandidate, ali isto tako i za izabrana povje-renstva za ocjenu prijave teme disertacije. Dono{enjem no-voga zakona o znanstvenom radu promijenjen je na~in stje-canja i postupka izbora u znanstvena zvanja. To je pridoni-jelo znatnom priljevu zahtjeva kako od pojedinih ustanovatako i samih pojedinaca, a to je pak enormno pove}alo radOdbora za doktorate. U navedenom razdoblju Odbor za dok-torate odrào je 44 sjednica u svezi s postupcima stjecanja ti-tule doktora znanosti. Ukupno je u tom razdoblju prijavljeno211 doktorata znanosti, a obranjeno je 188 disertacija. NaSveu~ili{tu je promovirano 183 doktora znanosti iz podru~jamedicine. Javnih rasprava o prijavi teme disertacije odrànoje ukupno 136 pod vodstvom predsjednika Odbora za dokto-rate profesora Ivankovi}a i uz sudjelovanje ~lanova Odboraza doktorate i ~lanova izabranih povjerenstava. Procesuiranoje 487 prijava za znanstvena zvanja.

Znanstvene tribine, koje su se odràvale u mjese~nim raz-macima 6 do 8 puta na godinu, pokazale su se vrlo korisnimaza me|usobno upoznavanje znanstvene javnosti fakulteta i{ire te za upoznavanje ve}inom na{ih eminentnih znanstve-nika iz dijaspore, ali i inozemnih znanstvenika koji sura|uju sna{im fakultetom. Ukupno su u navedenom razdoblju odrà-ne 26 znanstvene tribine (teme i voditelji u prilogu su ovogizvje{}a).

Zaklada "Miroslav â~kovi}" pokazala se vrlo korisnom upomaganju mladim znanstvenicima pri odlasku na me|u-narodne kongrese i kra}a, a i poneko duè znanstveno usavr-{avanje. Ukupno je pozitivno rije{eno 46 zahtjeva.

Nabavka stru~nih i znanstvenih ~asopisa bila je tijekomnavedenog razdoblja uglavnom zadovoljavaju}a, a svake segodine provodio javni natje~aj i birane su najpovoljnije ponu-de.

Trenuta~no u 2004. godini postoji veliki problem, jer jo{nisu dozna~ena sredstva MZT-a i ~asopisi ne dolaze redovitoili uop}e ne dolaze, {to je nenadoknadivi manjak za ustanovutipa Medicinskog fakulteta.

Znanstvena produkcija u navedenom razdoblju mjerenasamo kroz radove publicirane u CC indeksiranim ~asopisima,vi{e je nego zadovoljavaju}a. Prema dostupnim podacimadjelatnici Medicinskog fakulteta objavili su u navedenom raz-doblju 905 CC radova. Podaci nisu potpuni, jer neki autori pripubliciranju radova, kada navode naziv ustanove, stavljajusamo naziv bolnice, klinike ili zavoda - bez naziva fakulteta.

Sveukupno ve}ini znanstvenih djelatnika Fakulteta trebaodati priznanje za veliki entuzijazam i samoprijegor te za iz-vanredne rezultate koje postiù u, svjetski gledano, zaistaskromnim materijalnim uvjetima. Uspore|uju}i znanstvenuprodukciju na{ih istraìva~a na temelju materijalne baze, uzi-maju}i u obzir nastavni~ke i stru~ne obveze (klini~ari) - dale-ko smo najbolji u podru~ju biomedicine u na{oj Republici.

Marko Pe}ina, prodekan za znanost

izvje{}a

www.mef.hr 9

mef.hr izvje{}a

�

Znanstvene tribine 2001.-2004.

Znanstvena tribina je na Medicinskom fakultetu pokrenuta sa zami{lju da bude mjesto okupljanja znan-stvenika, nastavnika i gostiju Fakulteta, te znanstvenih novaka, lije~nika i studenata medicine. Voditeljtribine je prof.dr. Marko Pe}ina.Za prisustvovanje znanstvenoj tribini organizator izdaje potvrdnice za studente poslijediplomskih studi-ja za stjecanje bodova u III. bodovnoj skupini. Lije~nici koji prisustvuju tribini dobivaju potvrdnice zaHrvatsku lije~ni~ku komoru, a studenti dodiplomskog studija na Fakultetu dobivaju bodove za predmet“Uvod u znanstveni rad”.Tribine se obi~no odràvaju prvog utorka u mjesecu u velikoj predavaonici Miroslava â~kovi}a u zgradidekanata na [alati.

TRANSPLANTACIJA KRVOTVORNIH MATI^NIH STANICA

1. velja~e 2001.Predava~: prof. dr. BORIS LABAR, dekan Medicinskog fa-

kulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

BIOLO[KA REGENERACIJA MINERALIZIRANIH TKIVA

8. oùjka 2001.Predava~: prof. dr. SLOBODAN VUKIÊVI], Medicinski fa-

kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.

DOBRA KLINI^KA PRAKSA U ISPITIVANJU LIJEKOVA

5. travnja 2001.Predava~: prof. dr. BO@IDAR VRHOVAC, Medicinski fakul-

tet Sveu~ili{ta u Zagrebu.

RAK PRED KAPITULACIJOM? OD KONCEPTAAUTOKRINOG NADZORA DO GENSKOG LIJEÊNJA

3 svibnja 2001.Predava~: prof. dr. KRE[IMIR PAVELI], Institut “Ru|er

Bo{kovi}” u Zagrebu.

ZNANSTVENI NAPREDAK U PRIKAZIVANJU I NADZORURAZVOJA LJUDSKOG PLODA ODZAÊ]A DO PORODA

7. lipnja 2001.Predava~: prof. dr. ASIM KURJAK, Medi-

cinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.

KAKO TREBA, KAKO SE MO@E I KAKO JELAKO PUBLICIRATI ZNANSTVENERADOVE, A NAPOSE U KLINICI

8. studenog 2001.Predava~: prof. dr. MATKO MARU[I],

glavni urednik Croatian Medical Journala,

NOVI NAÎN UGRADNJE UMJETNEPU@NICE

6. prosinca 2001.Predava~: prof. dr. NIKOLA [PREM, Klini-

ka za ORL [alata, Medicinski fakultet Sve-u~ili{ta u Zagrebu

PREGNANCY AND BONE

7. velja~e 2002.Predava~: prof. dr. DAVID HOSKING, Uni-

versity Hospital of Nottingham, Great Bri-tain

Uvodni~ar: prof. dr. MIRKO KOR[I], Medicinski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu

RAZVOJNA PLASTI^NOST LJUDSKOG MOZGA

7. oùjka 2002.Predava~i: prof. dr.sc. IVICA KOSTOVI], doc. dr. sc. MILO[

JUDA[ i dr. MARKO RADO[, Hrvatski institut za istraìvanjemozga Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

OCJENA OZLJEDA POTKOLJENICE I NAÎNI KIRUR[KEREKONSTRUKCIJE

9. svibnja 2002.Predava~i: prof. dr. sc. ZDENKO STANEC i suradnici, Klinika

za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i Kli-ni~ke bolnica Dubrava, Zagreb

ROUTINE USE OF NEW TECHNOLOGIES IN PATHOLOGY -FLOW CYTOMETRY, FISH AND PCR

22. svibnja 2002.Predava~: CHARLES L. HITCHCOCK, M.D., Ph.D., Director,

Telepathology, Upper Arlington, Ohio, USA

BMP stories su osobito zanimljive profesorima Vuki~evi}u i Pe}ini. Izlaganje Mr.Hermanna Oppermanna.

izvje{}a

10 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

INTRAKRANIJSKA HIPERTENZIJA I PATOFIZIOLOGIJALIKVORA

5. studenog 2002.Predava~i: MARIN BULAT i MARIJAN KLARICA, Zavod za

farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

DANA[NJE STANJE I MOGU]NOSTI KIRUR[KOGLIJEÊNJA SRCA NA KLINICI ZA KARDIJALNU KIRURGIJUKBC REBRO - NA[A SVAKODNEVNICA I @ELJA ZAISKORAKOM

3. prosinca 2002.Predava~: prof. dr. sc. IVAN JELI], Klinika za kardijalnu ki-

rurgiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i KBC Re-bro

MO@EMO LI SUDJELOVATI U LJUDSKOJ EVOLUCIJI?RAZMI[LJANJA O @IVOTU BEZ RAKA

17. prosinca 2002.Predava~: prof. dr. sc. MIROSLAV RADMAN, gost profesor,

Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

EPIDEMIOLO[KA OBILJE@JA TJELESNOG RASTA IRAZVOJA [KOLSKE DJECE I ADOLESCENATA UHRVATSKOJ U POSLJEDNJIM DESETLJE]IMA DRUGOGMILENIJA

4. velja~e 2003.Predava~: prof.dr.sc. @IVKA PREBEG, profesor, Medicin-

skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

THE IMPACT OF MOLECULAR DIAGNOSIS ONMANAGEMENT AND COUNSELLING IN MUSCLEDISEASE-LESSONS FOR THE NEW MILLENNIUM

7. oùjka 2003.Predava~: KATE BUSHBY, MB ChB MSc MD FRCP, Professor

of Neuromuscular Genetics, Institute of Human Genetics,International Centre for Life, University of Newcastle uponTyne

KARDIOKIRURGIJA DANAS

20. oùjka 2003.Predava~: Prof. TOMISLAV MIHALJEVI], M.D., Birgham and

Women’s Hospital, Harvard Medical School, Boston, USA

FUNCTIONAL GENOMICS IN CLINICAL MEDICINE

17. travnja 2003.Predava~ je: DIMITRI KRAINC, M.D., Ph.D., Harvard Medical

School, Boston, USA

TAMOXIFEN: PREVENTING BREAST CANCER WITH AHUMAN CARCINOGEN

17. lipnja 2003.Predava~ je: Prof. ARTHUR P. GROLLMAN, M.D., profesor

farmakologije i direktor “Laboratory for Chemical Biology”na State University of New York (SUNY), Stony Brook, SAD

KAKO SUZBITI RAK

26. lipnja 2003.Predava~: prof.dr.sc. MIROSLAV RADMAN, gost profesor,

Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

FIZIOLO[KA ADAPTACIJA ILI POREME]AJ METABOLIZMA:TKO JE KRIV ZA RAZVOJ DIJABETESA?

2. listopada 2003. godinePredava~: prof. dr. sc. Mladen Vrani}, Department of Physi-

ology, University of Toronto, Canada

DEKADA PONA[ANJA 2000.-2010.: KAKO SE MIJENJALJUDSKO PONA[ANJE

4. studenog 2003. godinePredava~: prof. dr. sc. Stjepan Ore{kovi}, [kola Narodnog

zdravlja, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

TRAUMA OF TERRORISM AND WEAPONS OF MASSDESTRUCTION

2. prosinca 2003. godinePredava~: Prof. John P. Wilson, Department of Psychology,

Cleveland State University, Ohio, USA

BMP STORIES: FROM GENE HUNT TO BONE THERAPY

6. travnja 2004.Predava~: Mr. Hermann Oppermann, MD, gostuju}i znan-

stvenik na Medicinskom fakultetu, Sveu~ili{ta u Zagrebu

CELL SIGNALING BY TYROSINE PHOSPHORYLATION:FROM THE BENCH TO THE BEDSIDE

20. svibnja 2004.Predava~: Mr. Joseph Schlessinger, MD, William Prusoff Pro-fessor and Chairman, Yale University School of Medicine,USA

INTERVENCIJSKA KARDIOLOGIJA - JUÊR, DANAS, SUTRA

15. lipnja 2004.Predava~: Prof. dr. sc. [ime Mihatov, Medicinski fakultet u

Zagrebu

Prof. John P. Wilson istraùje i posljedice trauma iz na{egaDomovinskog rata.

izvje{}amef.hr izvje{}a

�www.mef.hr 11

Uprava i poslovanje

Za sve aktivnosti koje je u proteklom razdobljupoduzela i provela Uprava Fakulteta bilo je po-trebno osigurati odgovaraju}a materijalna sred-stva i prostor. Sve to postignuto je racionalnimiskori{tavanjem raspoloìvih sredstava (novac izprora~una i vlastiti prihodi), te reorganizacijomposlovanja.

Provedena je reorganizacija tajni{tva Medicin-skog fakulteta s ciljem racionalizacije poslovanja.Tim promjenama, me|u ostalim, osiguran je pro-stor i oprema za rad osnovanog Centra za razmje-nu me|unarodnih programa i novih tehnologija.U skladu s odlukom Dekanskog kolegija osiguranje, ure|en i opremljen prostor za pripremu i obra-du test-ispita i razredbenog postupka.

Racionalizacija se ogleda i u tome {to je u pro-teklom razdoblju od nenastavnog osoblja (taj-ni{tvo) oti{lo 28 djelatnika, no ta mjesta nisu au-tomatski popunjavana, ve} se pri raspisivanjunatje~aja strogo vodilo ra~una o potrebama Fa-kulteta. U proteklom razdoblju na ta su mjestaprimljena 23 djelatnika, a za preostala mjesta po-stoji suglasnost Ministarstva za raspis natje~aja.

Potpisani su ugovori s ve}inom fakulteta za kojese dio nastave odràva u prostorima Medicinskogfakulteta i koju obavljaju na{i nastavnici, radi re-gulacije financijskih potraìvanja.

OPREMA

U razdoblju od 2000. do 2004. godine odobren je veliki diozahtjeva za kupnju opreme i potro{nog materijala (ne uvijeku punom opsegu) za potrebe nastave na Medicinskom fakul-tetu. Ukupno je za opremu utro{eno preko 30.000.000 Kn,najve}im dijelom vlastitih sredstva, od ~ega je na kupnju in-formati~ke opreme (LCD projektori, osobna ra~unala (PC),prijenosna ra~unala, serveri, pisa~i, skeneri itd.) utro{enopreko 12.000.000 Kn. Znatna su sredstva utro{ena i za iz-gradnju ra~unalne mreè (umreènje zgrada Anatomija/Far-makologija/Sudska medicina, Patologija, Edukacijski centarna Rebru). Kupljeni su i ugra|eni novi serveri, tako da danasna Medicinskom fakultetu postoji dvadeset servera; u ovometrenutku na MF postoji 8 kompjutorskih u~ionica sa 207ra~unala, te preko 500 umreènih ra~unala. Sve dvorane fik-sno su opremljene s LCD projektorima i ostalom potrebnomopremom.

Najve}i dio opreme kupljen je temeljem natje~aja, te sutako cijene znatno smanjene.

INVESTICIJE I ODR@AVANJE

U proteklom razdoblju za investicije i odràvanje utro{enoje oko 30.000.000 Kn (najve}im dijelom vlastitih sredstava).Ve}i zahvati bili su sljede}i:

[ALATA

• ure|enje kotlovnice – uvo|enje prirodnog plina kao ener-genta

• generalni servis toplinske podstanice [alata 3b• ugradnja opreme za telekonferencije i generalno ure|enje

dvorane M. â~kovi}a• temeljito ure|enje Biolo{ke dvorane• ure|enje prostora za pripremu i obradu test-ispita i razred-

benog postupka (zgrada [alata 3)• ure|enje prostora koji je dodijeljen studentima (dio biv{e

KOME).• Zajedno s KBC Zagreb ure|enje i opremanje Centra za fun-

kcionalnu genomiku• ure|enje prostora Sredi{nje medicinske knji`nice.• kompletna rekonstrukcija prostora mrtva~nice na Zavodu

za anatomiju• rekonstrukcija elektroinstalacija na Zavodima za anatomi-

ju, biologiju i histologiju, te dekanatu MF

Prof. dr. Marko Mesari}

izvje{}a

12 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

• kompletno ure|enje I. kata u zgradi [alata 3, u kojemu senalazi Zavod za fiziologiju (predavaonica, studentski prak-tikum, prate}e prostorije)

• ure|enje laboratorija i prate}ih sadràja na fakultetskimzavodima za biologiju, farmakologiju, histologiju i embrio-logiju, kemiju i biokemiju te patologiju.

• sanacija vertikalnih vodovodnih instalacija u Zavodu za pa-tologiju

• preure|enje vertikala i ure|enje sanitarija u zgradi starogaDekanata

• preure|enje biv{e kotlovnice u zgradi Anatomija/Farmako-logija/Sudska u prostor za arhivu

• preure|enje prostora u kojem se nalazila arhiva ([alata 3bII kat) – privremeno rje{enje za Zavod za mikrobiologiju

• opremanje kompjutorske u~ionice u zgradi Temeljnih me-dicinskih znanosti

• izra|ena je arhitektonsko–prostorna studija ure|enja i raz-voja kompleksa Medicinskog fakulteta na [alati koju je na-pravila ekipa prof. Branka Kincla s Arhitektonskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

• u tijeku su radovi vezani uz dogradnju zgrade Dekanata([alata 3b) pri ~emu }e se dobiti oko 3.600 m2 novoga pro-stora namijenjenog nastavi u malim grupama – novac jeosiguran iz kredita Zagreba~kog sveu~ili{ta (ukupni iznosodobrenog kredita je 42.525.477 kn). Dobivena je lokacij-ska dozvola, u tijeku je postupak dobivanja gra|evinskedozvole, raspisan je natje~aj, ponud su otvorene u srijedu30. lipnja, nakon odabira najpovoljnijeg izvo|a~a slijedipotpisivanje ugovora i po~etak radova. Zavr{etak radovao~ekuje se u prvoj polovici 2005. godine.

• u sklopu radova dogradnje bit }e rije{en problem restora-na studentske prehrane (SC ili netko drugi)

[NZ

• kupljena je nova telefonska centrala te omogu}ena internaveza [NZ – [alata

• ure|enje nove dvorane u podrumu, te adaptacija prostorana I. katu

• ure|enje i opremanje kompjutorske u~ionice

• sanacija vertikalnih vodovodnih instalacija

• ure|enje nekoliko prostorija na [NZ i Zavodu za mikrobio-logiju

• u tijeku je temeljita obnova [kole narodnog zdravlja "A.[tampar" kreditom odobrenim od Banke Vije}a Europe(40%), te sredstvima Vlade, HZZO-a, Grada Zagreba i Me-dicinskog fakulteta (60%) – zavr{etak radova o~ekuje se dopo~etka akademske godine 2004./2005.

KBC Zagreb

• Zajedno s KBC Zagreb ure|en je prostor Edukacijskog cen-tra na Rebru (predavaonica, seminarske dvorane, knji-`nica, prate}e prostorije).

OSTALO

• Ure|enje predavaonice Klinike za zarazne bolesti

PRAVNI AKTI

Doneseni su svi pravni akti potrebni za uredno funkcioni-ranje Fakulteta

Aktivnosti za koje drìm dabi trebalo provesti u bliskojbudu}nosti

1. Nastaviti informatizaciju cijeloga Medicinskog fakulteta ipovezati sva radili{ta.

2. U okviru raspoloìvih sredstava obnavljati/nabavljatiopremu za potrebe nastave.

3. Zajedno sa Gradom Zagrebom i Ministarstvom znanosti,obrazovanja i {porta generalno urediti mrtva~nice na Za-vodu za sudsku medicinu (o~ekuje se investicija od oko5.000.000 Kn) – dovr{etak radova u ovoj kalendarskoj go-dini.

4. Izmjena dotrajalih instalacija (struja, voda, odvod) i fasa-da na zgradama na [alati.

5. U~inkovitije iskoristiti prostor i opremu koji se nalaze uzgradi Temeljnih medicinskih znanosti.

6. Kupnja objekta u Velikoj radi odvijanja terenske nastave,ali i drugih aktivnosti koje provodi Medicinski fakultet.

7. Projekt pretvaranja [alate u Biomedicinsko sredi{te(BMS). U tijeku su radovi na izradi studije izvodljivosti ipredinvesticijske studije BMS–a koju zajedno rade Arhi-tektonski i Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

8. U skladu s mogu}nostima i uz pomo} Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i {porta te Grada Zagreba nastojatirije{iti pitanje stanara koji se nalaze u zgradama Medicin-skog fakulteta kako bi se i potkrovlja mogla urediti i isko-ristiti za potrebe nastave.

Marko Mesari},prodekan za upravu i poslovanje

izvje{}a

www.mef.hr 13

mef.hr izvje{}a

�

[kola narodnog zdravlja“Andrija [tampar”

[kola u brojkama: 2002. – 2004.• 2 nova docenta• 2 nova izvanredna profesora• 3 nova me|unarodna projekta• 4 nova znanstvena novaka• 4 nova redovita profesora,• 4 nova poslijediplomska studija• 40 novih suradnika u nastavi Obiteljske medicine• 106 novih radova u CC ~asopisima• 108 studenata zavr{ilo novi studij “Management u

zdravstvu”• 180 lije~nika na novom poslijediplomskom studiju Obi-

teljske medicine

• 346 objava u novinama, na TV i radiju u Hrvatskoj isvijetu

• 1560 sudionika programa konferencije HIT i prosla-ve 75 godina [kole

• 1.600 m² novog dodatnog prostora [kole i Centrau Dubrovniku

• 16.163 objava na Google-u vezanih uz pojam“Andrija [tampar”

• 54.578 gra|ana Hrvatske na Najve}em doru~ku –Hrvatskom doru~ku

• 3.828.000 gra|ana (87,8 % populacije) zna za akci-ju “Recite DA nepu{enju”

U protekle dvije godine djelatnici [NZ “Andrija [tampar”odabrali su ~etiri prioritetna podru~ja rada:

a) obnova programa b) kadrovska obnova c) obnovainfrastrukture d) obnova znanstvenog i profesionalnogme|unarodnog “branda” Andrija [tampar

1. Programska obnova

Glavni cilj programske obnove bio je stvoriti suvremeneprograme dodiplomske nastave koji odgovaraju modernojviziji javnog zdravstva te u potpunosti reformirati poslijedi-plomsku nastavu i trajnu edukaciju. Tre}i korak, koji je upra-vo otpo~et, ima za cilj osigurati me|unarodni peer review teakreditaciju svih programa.1.1. Unaprije|eni su standardi obrazovanja u dodiplomskoj

nastavi1.2. Obnovljeni su sadràji i metode u nastavi javnozdrav-

stvenih predmeta1.3. Dovr{en je proces uvo|enja pismenih ispita1.4. Reforma poslijediplomske nastave prema me|unarod-

nim standardima i programima koje definira me|una-rodni projekt ASPHER-a – u fazi je pune zrelosti

1.5. Dovr{ena je izrada novih curriculuma specijalisti~kih po-slijediplomskih studija

1.6. Osiguran je prelazak u modularni sustav koji sadràvazajedni~ke module, specifi~ne module prilago|enesmjeru i izborne module prilago|ene svakom studentu

1.7. Zapo~inje proces me|unarodne recenzije nastavnih mo-dula (predmeta) na osnovi ECTS sustava uklju~uju}i i ak-reditaciju stru~nih studija metodom ASPHER-a

1.8. Uvedeni su novi poslijediplomski studiji koji se u potpu-nosti temelje na Bolonjskoj deklaraciji:1.8.1.“Management u zdravstvu”

1.8.2.“Environmental and Occupational Health”1.8.3.“Human rights ethics and health”1.8.4.“Occupational and Sport's Medicine”

1.9. Obiteljska medicina – po obnovljenom programu 2003.godine 180 lije~nika zapo~elo je poslijediplomski studij ispecijalizaciju iz obiteljske medicine.

2. Kadrovska obnova

Kvaliteta ljudskih resursa temelj je uspjeha svake institucijei projekta. Na [koli se u protekle dvije godine èljelo omo-gu}iti brzo napredovanje kvalitetnih nastavnika te dovesti na[kolu nove, kvalitetne i vrijedne mlade ljude. Rezultat?

2.1. Ubrzana su znanstvena usavr{avanja i napredovanja:2.1.2.êtiri napredovanja u zvanje redovitog profesore2.1.3.Dva su nova izvanredna profesora2.1.4.Dva su nova docenta

2.2. Donacijom OSI omogu}eno je usavr{avanje znanstvenihnovaka i ostalog nastavnog osoblja na vode}im me|u-narodnim javnozdravstvenim i klini~kim ustanovama uobliku kra}ih te~ajeva i edukacija posebno u nastavnimmetodama

2.3. Stipendirana tri doktorska studija na renomiranim sve-u~ili{tima u svijetu

2.4. Sedam znanstvenih novaka upu}eno je na specijali-sti~ko usavr{avanje

2.5. Uz jedanaest novaka koji su na [kolu do{li u razdoblju2000-2002 sada su im se priklju~ila ~etiri nova znanstve-na novaka

2.6. U nastavu obiteljske medicine uklju~eno je 40 suradnikau nastavi koji su ujedno i mentori specijalizanata obi-teljske medicine

izvje{}a

14 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

3. Obnova infrastrukture

Zgrada [kole Andrija [tampar nalazila se u katastrofalnomstanju. Tro{kovi popravaka elektri~nih i vodovodnih instalaci-ja, podruma odnosili su milijune kuna bez nekog vidljivogu~inka. Osiguranjem me|unarodnog kredita uz potporu Vi-je}a Europe i Svjetske zdravstvene organizacije potpisan jeugovor s Vladom RH u kojem se definira obnova zgrade [kolete ure|enje zgrade Centra za management u Dubrovniku.

U procesu obnove [kole dovr{ava se ure|enje vanjske fasa-de i krova kao i potpuno unutarnje ure|enje koje podrazumi-jeva ure|enje dosada{njih ali i prenamjenu unutra{njih pro-stora. Vaàn dio projekta je i suvremena u~ionica za udaljenapredavanja, velika jedinstvena dvorana sa 270 mjesta, dvijera~unalne u~ionice, ure|enje potkrovlja, obnova dormitorija,potpuno saniranje podruma.

Prema projektu, cijela }e [kola biti umreèna, uklju~uju}ipredavaonice i dormitorij. [kola }e dobiti preko 1000 m² no-vog prostora bez izlaènja iz okvira postoje}e zgrade. Zavr-{etak projekta obnove [kole o~ekuje se krajem listopada2004. Isti projekt predvi|a preuzimanje i ure|enje zgrade uDubrovniku veli~ine 600 m² na ekskluzivnoj lokaciji na Boni-novu na vrijeme od 30 godina. Zavr{etak cjelokupnog prio-jekta predvi|en je za lipanj 2005. godine.

4. Obnova znanstvenog i profesionalnogme|unarodnog “branda” Andrija [tampar

Ime [kole Andrija [tampar Medicinskog fakulteta u Zagre-bu u protekle dvije godine bilo je prisutno u vode}im me|u-narodnim organizacijama, stru~nim udruènjima i vode}imznanstvenim ~asopisima (the Lancet, BMJ, EJE) kao i na na-jutjecajnijim svjetskim medijima (CNN, BBC, RDW).

4.1. Prijavljeni su, po prvi puta u povijesti, jedinstveni i koor-dinirani znanstveno-istraìva~ki projekti kod Ministar-stva znanosti i tehnologije i Ministarstva zdravstva, kojiuklju~uju suradnju sa klinikama KBC Rebro, Institutomza dijabetes "Vuk Vrhovac", Klinikom za zarazne bolesti,Klinikom za pulmologiju, KBC Dubrava

4.2. Pokrenuti su ili nastavljeni brojni me|unarodni projekti:4.2.1. Edukacija iz druge generacije sustava pra}enja

epidemije HIV/AIDS-a za centralnu i isto~nu Euro-pu te centralnu Aziju u suradnji sa Svjetskomzdravstvenom organizacijom

4.2.2.“Zdravi grad”4.2.3. Europhamili program zdravstvenog manage-

menta4.2.4. TTB (Tipping the Balance Toward Primary Health

Care) europska mreà zdravstvenih regija (pored[kole ~lanovi su Istarska i Koprivni~ko-krièva~kaùpanija)

4.2.5. Suradnja sa "Center for Disease Control and Pre-vention" na edukaciji ùpanija za planiranje i vo-|enje javnozdravstvenih programa

4.3. Pokrenute su javnozdravstvene akcije koje su nai{le naizvanredan doma}i i me|unarodni odjek i suradnju:4.3.1. Recite DA nepu{enju – istraìvanja su pokazala da

je akcija izazvala veliku pozornost javnosti (87,8%gra|ana upoznato je s akcijom; vi{e od polovinegra|ana ocjenjuje je kao odli~nu)

4.3.2. Najve}i doru~ak – Hrvatski doru~ak – u akciji jesudjelovalo 54.578 gra|ana Hrvatske svih gene-racija, a cilj je bio ukazati na va`nost doru~ka usvakodnevnoj prehrani te na potrebu pripremezdrave i nutritivno izbalansirane prehrane

4.3.3. AIDS - Stigma i diskriminacija – niz akcija kojeokupljaju predstavnike zdravstvenih djelatnika,medija, nevladinih udruga, i ostalih stru~njakakoji se bave problematikom HIV/AIDS-a, kojeidentificiraju glavne teme i probleme vezane uzdiskriminaciju i stigmatizaciju osoba koje ìve sHIV/AIDS-om.

Stipe Ore{kovi}, direktor [NZ

Zgrada [kole narodnog zdravlja - veliko gradili{te. Nakon osiguranja stabilnosti zgrade u tijeku su radovi na ure|enju pro~elja iunutra{nji radovi.

izvje{}a

www.mef.hr 15

mef.hr izvje{}a

�

Hrvatski institut za istraìvanje mozgaU proteklom razdoblju, ostvareni su svi temeljni ciljevi iz

programa direktora, Stru~nog vije}a HIIM-a i Dekana Medi-cinskog fakulteta. Izvje{}e su ve} prihvatili Stru~no vije}eHIIM-a i Me|unarodni znanstveni savjet. Izvje{}e zapo~inje-mo s opisom organizacijskih jedinica, koje su razvijene izaìvile tijekom proteklog razdoblja.

ORGANIZACIJSKE JEDINICE RAZVIJENE TIJEKOMIZVJE[TAJNOG RAZDOBLJA (SADA[NJE STANJE)

Hrvatski institut za istraìvanje mozga je jedna od glavnihistraìva~kih i nastavnih jedinica Medicinskog fakulteta uskladu sa Statutom Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu. Sada{nji direktor je prof.dr.sc. Ivica Kostovi}, a u Insti-tutu su aktivne sljede}e organizacijske jedinice:

Zavod za neuroznanost (predstojnik prof. dr. sc. HrvojeBanfi}):

1. Odsjek za razvojnu neuroznanost (pro~elnik: prof. dr. sc.Milo{ Juda{)• Laboratorij za neurohistologiju i kemijsku neuroanato-

miju (voditelj: prof. dr. sc. Milo{ Juda{)• Laboratorij za neuromorfometriju (voditelj: doc. dr. sc.

Zdravko Petanjek)• Laboratorija za razvojnu neuropatologiju (voditelj:

doc. dr. sc. Goran [imi})2. Odsjek za neurogenetiku, citogenetiku i razvojnu geneti-

ku (pro~elnik: doc. dr. sc. Sre}ko Gajovi})• Laboratorij za neurogenetiku i razvojnu genetiku (vodi-

telj: doc. dr. sc. Sre}ko Gajovi})• Laboratorij za FISH (voditelj: doc. dr. sc. Lukrecija Bre-

~evi})• Laboratorij za medicinsku genetiku (voditelj: prof. dr.

sc. Nina Canki.Klain)3. Odsjek za elektronsku mikroskopiju (pro~elnica: prof. dr.

sc. Ljiljana Kostovi}-Kneèvi})4. Odsjek za biokemiju i molekularnu biologiju (pro~elnik:

prof. dr. sc. Hrvoje Banfi})• Laboratorij za druge glasnike (voditelj: prof. dr. sc.

Hrvoje Banfi})• Laboratorij za radiioaktivne nuklide (voditelj: Vladiana

Crljen-Manestar, dr. sc.)• Laboratorij za stani~ne kulture i kulture tkiva (voditelj:

doc. dr. sc. Dora Vi{nji})• Laboratorij za molekularnu neurobiologiju i neuroke-

miju (voditelj: doc. dr. sc. Marija Heffer-Lauc)5. Odsjek za neurofiziologiju (pro~elnik: prof. dr. sc. Marijan

Klarica)• Laboratorij za neurofiziologiju – u osnivanju (koordina-

tor: mr.sc. Milan Rado{)• Laboratorij za neuropatofiziologiju likvora (voditelj:

prof. dr. sc. Marijan Klarica)• Laboratorij za eksperimentalnu neurokirurgiju (vodi-

telj: prof. dr. sc. Pavle Mikli})

Druge organizacijske jedinice u okviru HIIM-a:

1. Odsjek za slikovni prikaz mozga (v.d. pro~elnika: dr. sc.Marko Rado{)

2. Odsjek za neuropsihofarmakologiju i farmakologiju po-na{anja (pro~elnik: doc. dr. sc. Neven Henigsberg)

3. Odsjek za klini~ku primjenu neuroznanosti (pro~elnik:prof. dr. sc. Juraj Geber)

4. Odsjek «Zagreba~ka neuroembriolo{ka zbirka i banka tki-va» (pro~elnik: prof. dr. sc. Boò Kru{lin)

5. Odsjek za laboratorijske ìvotinje (pro~elnik: prof. dr. sc.Hrvoje Banfi})

6. Zasebni laboratoriji u okviru HIIM-a (predstavnik i ~lanStru~nog vije}a HIIM-a: doc. dr. sc. Melita [alkovi}-Pe-tri{i})

- Sudjeluje u Kolaborativnom programu:Laboratorij za neuroonkologiju (voditelj doc. dr. sc. Nives

Pe}ina-[laus)

Sljede}e ustanove imaju dugoro~ne ugovore o suradnji sHrvatskim institutom za istraìvanje mozga:1. Poliklinika Neuron s jedinicama za neuroradiologiju, pa-

tologiju, citogenetiku i psihijatriju2. Centar za unapre|enje i za{titu mentalnog zdravlja KBC

Zagreb i Medicinskog fakulteta (zajedni~ki projekt KBC-a iMedicinskog fakulteta)

3. Centar za istraìvanje perinatalnog porijekla neurolo{kih ikognitivnih bolesti

Sve gore navedene institucije imaju sljede}e laboratorijepri Hrvatskom institutu za istraìvanje mozga:1. Laboratorij za neurofarmakologiju pona{anja (voditelj:

prof. dr. sc. Vera Folnegovi}-[malc)2. Laboratorij za razvojnu neurolingvistiku (voditelj: prof.

dr. sc. Marta Ljube{i})3. Laboratorij za razvojnu neurologiju (voditelj: prof. dr. sc.

Vlatka Meja{ki Bo{njak)4. Laboratorij za EEG i evocirane potencijale (koordinatori:

mr. sc. Tomislav Gojmerac i dr. med. Goran Ivki}, specija-list neurolog)

5. Laboratorij za razvojnu kognitivnu psihologiju (koordina-tor mr.sc. Mirna Kostovi})

Ekstramuralni laboratoriji:

1. Laboratorij za molekularnu neurofarmakologiju, InstitutRu|er Bo{kovi} (voditelj: Branimir Jernej, dr.sc., znanstve-ni savjetnik)

2. Laboratorij za neurokemiju i molekularnu neurobiologiju,Institut Ru|er Bo{kovi} (voditelj: Darko Ore{kovi}, dr.sc.,znanstveni savjetnik)

Koordinacija nastave:

Koordinacija nastave provodi se preko Zavoda za neuroz-nanost i Vije}a predmeta Temelji neuroznanosti.

Me|unarodni znanstveni savjet:

Sada{nji ~lanovi Me|unarodnog znanstvenog savjetaHIIM-a su (abecednim slijedom): Yehezkel Ben-Ari, Jack Dia-mond, Mirko Diksic, Philippe Evrard, Pedro A. Ferchmin, Ta-mas Freund, Giorgio M. Innocenti, Oleg A. Krishtal, Kre{imirKrnjevi}, Ante L. Padjen, Roland Pochet, Pasko Rakic, MirjanaRandic, Ronald L. Schnaar, Nenad [estan, Dick F. Swaab,Harry B.M. Uylings i Bengt Winblad.

izvje{}a

16 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

Istraìva~ki projekti:

Istraìvanje je organizirano preko dugoro~nog intramural-nog i ekstramuralnog istraìvanja u okviru programa: «Neu-robiologija kognitivnog razvitka i kognitivnih poreme}aja»koji je podijeljen u 3 glavne teme koje obuhva}aju 41 indivi-dualni projekt:

Programsko usmjerenje A: Neurobiologija normalnog i po-reme}enog razvitka mozga: oporavak i plasti~nost nakon le-zija (Koordinator: I. Kostovi})

Programsko usmjerenje B: Neurobiologija neurolo{kih idu{evnih bolesti s kognitivnim poreme}ajima (koordinator:V. Folnegovi}-[malc)

Programsko usmjerenje C: Molekularna farmakologija po-na{anja i biokemija neurotransmitera i drugih glasnika (koor-dinator: H. Banfi})

Klju~no je istaknuti da financijska podr{ka za istraìvanje uHrvatskom institutu za istraìvanje mozga ide preko indivi-dualnih istraìva~kih projekata i ugovora. To zna~i da ugovoriza pojedina~ne projekte poti~u razli~itost istraìvanja i da po-dru~je istraìvanja u HIIM-u pokriva {iroki spektar istraìvanjaod molekularne neurobiologije do kognitivnih znanosti. Ta-kav na~in financiranja traì od svakog individualnog istraì-va~a da se natje~e za financiranje istraìvanja na razini nadle-`nog Ministarstva i da istraìva~i u HIIM-u podlijeù svimrestrikcijama za zapo{ljavanje mladih istraìva~a.

Tek nedavno (studeni 2003.) Ministarstvo znanosti i tehno-logije odobrilo je po~etno financiranje u iznosu od 300.000kuna za koordinaciju Programskog usmjerenja A. Taj novi ko-laborativni projekt pod naslovom «Razvitak, plasti~nost ioporavak mozga nakon perinatalnog o{te}enja» biti }e fi-nanciran s istim iznosom i u 2004.g. i biti }e temelj za surad-nju izme|u razli~itih istraìva~kih skupina fokusiranih na za-jedni~ke celularne ciljeve.

Istraìva~ki potencijal na projektima Hrvatskog instituta zaistraìvanje mozga osim glavnih istraìva~a ~ini i preko 30doktora znanosti kao i znanstveni novaci.

Ugovori o radu i radni odnosi

^lanovi Instituta zaposleni pri Medicinskom fakultetu ima-ju anekse ugovora o radu za nastavne obveze pri razli~itimzavodima i katedrama Medicinskog fakulteta (Zavod za neu-roznanost, Zavod za histologiju i embriologiju, Zavod za fi-ziologiju, Zavod za anatomiju, Zavod za biologiju, Zavod zapatologiju) kao i kumulativne ugovore u klini~kim bazamaMedicinskog fakulteta. Glavno tijelo za koordinaciju znan-stvenog programa HIIM-a, u skladu sa statutom Medicinskogfakulteta, jest Stru~no vije}e kojeg ~ine pro~elnici odsjeka idirektor(i).

Dugoro~ni ugovori o znanstvenoj i stru~noj suradnji

HIIM ima preko Medicinskog fakulteta dugoro~ni ugovor oznanstvenoj i stru~noj suradnji s KBC-om na Rebru zakori{tenje magnetske rezonancije i razvitak Sveu~ili{nog cen-tra za funkcionalni slikovni prikaz mozga. Dugoro~ni ugovoro znanstveno-istraìva~koj suradnji ima i s Centrom za una-pre|enje i za{titu mentalnog zdravlja KBC-a i Medicinskogfakulteta. Nadalje, HIIM ima zajedni~ke projekte s Centromza klini~ku primjenu neuroznanosti i Poliklinikom «Neuron».

ZNANSTVENI PROGRAM I TEME

Projekti:

Ciljevi istraìvanja i teme pokrivaju {iroki spektar od mole-kularne neurobiologije do kognitivnih znanosti. Zbog znan-stvenih razloga koji nalaù okupljanje projekata koji se odno-se na razvitak mozga, kao i zbog administrativnih razloga ve-zanih uz financiranje kolaborativnog projekta za ovo izvje{}epodijelio sam projekte na dvije skupine:1. Projekti u sastavu kolaborativnog projekta: «Razvitak,

plasti~nost i oporavak mozga nakon perinatalnog o{te-}enja»

2. Drugi intramuralni projekti

izvje{}a

www.mef.hr 17

mef.hr izvje{}a

�

Me|unarodna znanstvena suradnja:

Svi laboratoriji imaju me|unarodnu suradnju koja obuh-va}a razmjenu znanstvenika, zajedni~ke publikacije i zajed-ni~ke projekte.

Publikacije:

Razli~itost teku}ih projekata HIIM-a odraàva se u razli~ito-sti tema obuhva}enih u publikacijama. Publikacije su razvr-strane u tri skupine, ali su spomenute i publikacije koje su re-zultat suradnje s drugim zavodima Medicinskog fakulteta iklini~kih bolnica. Za godine 2000.–2003. nisu uklju~ene sveistraìva~ke skupine iz kolaborativnog projekta s obzirom nato da je projekt zapo~eo u drugoj polovici 2003. godine.Me|utim, za godinu 2003. i 2004. dodali smo publikacijeistraìva~kih skupina koje su se priklju~ile kolaborativnomprojektu (skupine Kuva~i}, [kreblin, Bari{i}, Bari} i Pe}i-na-[laus). Istraìva~ka skupina dr. Danke Peri~i} vi{e ne sura-|uje na programu HIIM-a, pa njihovi radovi nisu spomenuti upublikacijama 2002. do 2004. godine.

NOVI LABORATORIJI, USPOSTAVLJENI TIJEKOM 2000. DO2004.:

Laboratorij za konfokalnu mikroskopijuLaboratorij za in situ hibridizacijuLaboratorij za stani~ne kultureOdsjek za laboratorijske ìvotinjeLaboratorij za neuroonkologijuLaboratorij za nejezi~nu komunikacijuLaboratorij za kognitivnu psihologijuTrenuta~no razvijamo Laboratorij za neurofiziologiju i La-

boratorij za organotipske kulture tkiva, kao i Centar za fun-kcionalni prikaz mozga na razini Sveu~ili{ta (ve} imamo jedi-nicu za strukturnu magnetsku rezonanciju).

EDUKACIJA MLADIH ISTRA@IVAÂ

Neurofiziologija: Milan Rado{ (McGill University, Montre-al), Aleksandra Sin|i} (Max Planck Institute, Frankfurt), Ma-rio Vuk{i} (Goethe University, Frankfurt).

Molekularna neurobiologija: @eljka Krsnik (Yale University),Mladen-Roko Ra{in (Yale University).

Razvojna neuroznanost: Zdravko Petanjek (INSERM, Mar-seille), Nata{a Jovanov-Milo{evi} (Friedrich Schiller Univer-sity, Jena).

Neurokemija: Marija Heffer-Lauc (The Johns Hopkins Uni-versity, USA)

Elektronska mikroskopija: Tatjana Belovari (Department ofAnatomy, University of Oslo), Mladen-Roko Ra{in (Institutefor Experimental Physiology, Budapest).

Neurofarmakologija: Melita [alkovi}-Petri{i} (Departmentof Neurochemistry, University of Würzburg, Njema~ka).

Molekularna biologija: Astrid Mili} (Genethon, Evry, Fran-cuska).

ODOBRENI ME\UNARODNI PROJEKTI

Hrvoje Banfi}: Lipid signalling in the cell nucleus (FIRCAprojekt)

Nina Canki-Klain: Bilateralni projekt COGITO 2004(INSERM, Institute de Myologie, Hopital de la Salpetriere, Pa-ris)

Sre}ko Gajovi}: Expression and function of nucleolar pro-tein 1 (nol1) in mouse (ICGEB – Trst)

Neven Henigsberg: Genome-based therapeutic drugs fordepression (GENDEP) – europski FP6 program

Davor Jeèk: Hrvatsko-Slovenski bilateralni program surad-nje u podru~ju znanosti i tehnologije (projekt)

Milo{ Juda{: Kolaborativni projekt s Yale University Sectionof Neurobiology (New Haven, USA)

Svjetlana Kalanj-Bognar: Hrvatsko-Slovenski bilateralniprogram suradnje u podru~ju znanosti i tehnologije za2003.-2004. godinu: Geneti~ka regulacija metabolizma kole-sterola u mi{jem mozgu

Ivica Kostovi}: Kolaborativni projekt s Karolinska Institute iHuddinge Brain Bank (Stockholm, [vedska)

Ivica Kostovi}: Kolaborativni projekt s The NetherlandsInstitute for Brain Research (Amsterdam, Nizozemska)

Ana Maru{i}: Wellcome Trust projekt u okviru programaCollaborative Research Initiative Grant (CRIG) (Sheffield, Uni-ted Kingdom)

Melita [alkovi}-Petri{i}: Molecular targets of betacytotoxicdrugs within the brain (Deutscher Academischer Austa-uschdienst – DAAD).

Melita [alkovi}-Petri{i}: Kolaborativni projekt (DAAD) Nje-ma~ka – Bosna i Hercegovina – Hrvatska: «Experimental mo-

«Bistri}i» - radionica za nadarenu pred{kolskudjecu i djecu niìh razreda, u sklopu Tjednamozga 15.-21.3.2004.

izvje{}a

18 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

dels of Alzheimer's disease and cerebral diabetes related di-sorders»

Goran [imi}: Projekt British Council I Ministarstva znanosti,obrazovanja i {porta RH - «BC Project Reference Number 220,Abnormal polysialylation in spinal muscular atrophy: Cluesfor possible new role of Sruvival Motor Neuron protein»(Wrexham, United Kingdom)

ME\UNARODNE PRIJAVE PROJEKATA (RECENZIJA UPOSTUPKU)

Sre}ko Gajovi}: Brain Damage and Repair (BRADAREP) –Europski FP6 program.

Ivica Kostovi}: Protection of developing cortical networks(PRODECONE) – Europski FP6 program.

NASTAVA:

1. Osnovan je smjer «Neuroznanost» u okviru Doktorskogstudija Biomedicine i Zdravstva (svi ~lanovi Me|unarod-nog znanstvenog savjeta imaju vlastite kolegije ili su pre-dava~i u drugim kolegijima).

2. Pokrenuta inicijativa za osnivanje doktorskog programaiz neuroznanosti na razini Sveu~ili{ta.

3. Sudjelovanje u realizaciji interdisciplinarnog doktorskogstudija «Jezi~na komunikacija i neuroznanost» na Sveu~i-li{tu u Zagrebu.

4. Dodiplomska nastava – predmet Temelji neuroznanosti;prvi online ud`benik neuroznanosti na Medicinskog fa-kultetu. Uveden je vode}i svjetski program za nastavu ne-urofiziologije «Neurons in Action; na temelju studentskihanketa jedan od najbolje ocijenjenih predmeta na Medi-cinskom fakultetu.

ORGANIZACIJA ME\UNARODNIH [KOLA I ZNANSTVENIHSASTANAKA

1 FENS/IBRO International Summer School «Developmentand Plasticity of the Human Cerebral Cortex», Dubrov-nik-Zagreb 2003 (sudionici iz 17 zemalja).

2. COST B10: Brain Damage Repair, WG2: Regeneration andFunctional Recovery: Scientific Session to Prepare the Fi-nal COST ACTION B10 Workshop (Zagreb, 23. travanj2004.)

3. International Course «Molecular Biology of the AgingNervous System», Dubrovnik, 26.-31. srpanj 2002.

4. Third International Symposium on Normal and AbnormalDevelopment of the Human Fetal Brain, Zagreb, 13.-15.lipnja 2003.

5. The EMBO Practical Course «Anatomy and Embryology ofthe Mouse», 15.-22. rujan 2002.

POZVANA PREDAVANJA INOZEMNIH PREDAVAÂ NAHIIM-u

2004.

Mijna Hadders-Algra (Nizozemska): Development of po-stural control: effect of age, brain lesion and preterm birth(25. oùjka 2004.)

Thomas H. Deller (Njema~ka): Lesion-induced anatomicalplasticity in the hippocampus (2. oùjka 2004.)

2003.

Bozena Kaminska (Poljska): Molecular mechanisms of theneuroprotective effect of immunosupressants in focal ische-mia (17. lipnja 2003.)

Leszek Kaczmarek (Poljska): From c-Fos to matrix metallo-proteinases (17. lipnja 2003.)

Zsofia Magloczky (Ma|arska): Epileptic reorganization inhippocampal formation of human temporal lobe epilepsypatients: sclerosis and progression (27. velja~e 2003.)

Lucia Wittner (Ma|arska): Changes in perisomatic anddendritic inhibition in the human epileptic hippocampus (27.velja~e 2003).

2002.

Tamas Freund (Ma|arska): Functional diversity of inhibi-tory circuits in the hippocampus, their involvement in epilep-togenesis and cannabinoid actions (13. lipnja 2002.)

Margit Kerestesz (Ma|arska): How could adhesion affectthe behavior of neutrophils? – The role of major F-actin-bin-ding membrane proteins (28. lipnja 2002.)

Dieter B. Wildenauer (Njema~ka): Searching for molecularcauses in schizophrenia: from linkage to candidate genes(13. prosinac, 2002.)

2001.

Milivoj Veli~kovi}-Perat (Slovenija): Team-approach to dia-gnostics and treatment of children with cerebral palsy andthe role of parents (13. prosinca, 2001.)

David Rowe (USA): An integrated strategy for gene therapyfor osteogenesis imperfecta (10. rujna 2001.)

Antonio Bedalov (USA): Chemical genetics – how to disco-ver new cancer treatment (21. rujna 2001.)

Mitja Peru{ (Slovenija): Attractor theory of recognition andmemory – simulations (7. prosinca 2001.)

SURADNJA S KLINIKAMA

Suradnja u podru~ju: razvojnih i perinatalnih poreme}ajasredi{njeg ìv~anog sustava; slikovnom prikazu mozga; neu-robiologiji Alzheimerove bolesti; neurobiologiji depresije ishizofrenije.

KBC Zagreb – Jedinica za magnetsku rezonanciju; Centarza istraìvanje perinatalnog porijekla neurolo{kih i kognitiv-nih poreme}aja; Akademija za razvojnu rehabilitaciju.

ODNOSI S JAVNO[]U I PROMID@BA NEUROZNANOSTI

U prosincu 2000. osnovano je Hrvatsko dru{tvo za neuroz-nanost (HDN) ~ije je sjedi{te u HIIM-u. Prvi predsjednik je bioprof. dr. sc. Marin Bulat, a sada{nji predsjednik je prof. dr. sc.Ivica Kostovi}. Istraìva~i s HIIM-a ~ine velik dio ~lanstvadru{tva, te ve}inu ~lanova Izvr{nog odbora Dru{tva. Dru{tvoje postalo ~lan me|unarodnih organizacija FENS i IBRO u2002. Dru{tvo je uspje{no organiziralo Prvi hrvatski kongresneuroznanosti u studenom 2003. godine. Osim toga, tri go-dine za redom Dru{tvo je organiziralo iznimno uspje{no «Tje-dan mozga u Hrvatskoj» (2002, 2003 i 2004): s vi{e od 60glavnih doga|aja svake godine, aktivnost je bila koordinira-na na nacionalnoj razini (glavni organizatori HIIM i HDN, uzsudionike iz svih klini~kih bolnica i Medicinskih fakulteta uOsijeku, Rijeci i Splitu); uz brojna predavanja, radionice i na-stupe u medijima, vi{e od 1000 u~enika osnovnih i srednjih{kola je posjetilo HIIM. Rezultat toga je da je HDN postalo~lan «Dana Alliance for Brain Initiatives» iz SAD-a. te «Euro-pean Dana Alliance & Brain Campaign», a 2004. godine jedobilo za promociju zdravlja i nagradu «Ekspertiza».

Ivica Kostovi}, direktor HIIM-a

izvje{}a

www.mef.hr 19

mef.hr izvje{}a

�

Sveu~ili{ni studij medicinena engleskom jeziku1. Pripremne radnje za pokretanje Studija

Samom po~etku Studija medicine na engleskom jezikuprethodile su intenzivne pripreme. Voditeljstvo Studija orga-niziralo je niz sastanaka s pro~elnicima katedri i koordinatori-ma Studija pri katedrama, kako bi se priredio odgovaraju}iizvedbeni plan i program svakog kolegija. U razdoblju od6.-7. velja~e 2002.

Odr`ana je radionica na temu «Medical Studies in English»koja je okupila doma}e i strane nastavnike. Tijekom spome-nute radionice done{eni su zaklju~ci o mjerama za uvo|enjeStudija pri na{em Fakultetu (slika 1.).

Potom je uslijedila izrada detaljne dokumentacije (prije-dlog programa) potrebne za registraciju Studija pri na{emSveu~ili{tu. Prijedlog programa obuhvatio je novi curriculumStudija koji je na~injen po preporukama Europske Unije iobuhva}a 6 godina studija te odgovaraju}u satnicu, ECTS bo-dove i izbornu nastavu. Bitne novosti u gore spomenutomprogramu su:1. uvo|enje novih predmeta na VI godini Studija (npr. Ge-

riatrics, Problems of Addiction, Back to Basics)

2. ja~e pro`imanje pojedinih klini~kih struka (npr. uvo|enjeintegriranog turnusa iz interne medicine i kirurgije)

3. uvo|enje modula kao posebnog oblika PBL nastave

4. uvo|enje me|unarodnih testova za vrednovanje znanjastudenata (USMLE)

Registracija Studija pri Sveu~ili{tu uspje{no je provedena urujnu 2002. kada je Studij dobio dopusnicu SenataSveu~ili{ta u Zagrebu za svoj rad (slika 2.)

Slika 1. Sudionici radionice ouvo|enju Studija medicine naengleskom jeziku

Slika 2. Zaklju~ak Senata Sveu~ili{ta u Zagrebu o prihva}anjuStudija medicine na engleskom jeziku

izvje{}a

20 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

2. Promid`bene aktivnosti

Voditeljstvo Studija odràlo niz promid`benih ak-tivnosti (nastupi na smotri sveu~ili{ta u Zagrebu iBe~u, organizacije tiskovnih konferencija, inter-view-a, izrada promid`benih materijala i letaka). Odpromid`benih materijala za istaknuti je Vodi~ krozStudij (urednici: Drago Horvat, Davor Jeèk i DanijelMe|an) (slika 3.) koji je vrlo dobro primljen na smotrieuropskih sveu~ili{ta u Be~u, studenata te gostuju}ihprofesora iz inozemstva koji su nas posjetili tijekompro{le akademske godine. U sklopu pripremnih rad-nji za pokretanje Studija obavljeni su razgovori u Mi-nistarstvu znanosti i tehnologije, zdravstva i vanjskihposlova. Sva veleposlanstva na{e zemlje dobila su in-formaciju o Studiju u digitalnom obliku a ista infor-macija proslije|ena je na{oj Matici iseljenika i broj-nim organizacijama hrvatske dijaspore.

3. Razredbeni postupak

Povjerenstvo za razredbeni postupak na ~elu sprof. dr. Milanom Taradijem (uz obilatu suradnju ko-lega s biologije, fizike i kemije) na~inilo je primjerenubanku pitanja za test na engleskom jeziku. Povjeren-stvo je provelo i dva razredbena postupka i to 11.srpnja i 5. rujna 2003. Usporedno s razredbenim po-stupkom, Voditeljstvo Studija je zaprimilo i razmotri-lo dokumentaciju pristupnika koji su poloìlime|unarodno priznate testove (SAT1, SAT 2, MCAT isl.). Tako Studij trenutno poha|a 20 studenata,ve}inom iz Kanade, te SAD-a, Velike Britanije, Nor-ve{ke, [vedske, Malezije i Italije. Tu su i studenti iznama susjednih zemalja Slovenije i Bosne i Hercegovi-ne. Tri studenta su hrvatski dràvljani (tablica 1.)

Slika 3. Naslovna stranica Vodi~a za studente

Slika 4. Organizacija prve godine Studija

izvje{}a

www.mef.hr 21

mef.hr izvje{}a

�

Tablica 1. Popis studenata s obzirom na zemlju podrijetla

Zemlja porijekla Imena studenata

Kanada Katherina Bernadette Sreter, John Josip Hrvojic,Egon Nemet, Stjepan Dokuzovi}, Marin Kirigin,Zoe Gamulin, Alka Makov{ek, Marko Mance

SAD Nikolas Nozica, Nicoelle Jovanovic

Velika Britanija Robert Nicholas Babarovic

Italija Ximena Restrepo Serventi

[vedska Ione V. Linne

Norve{ka Inge Wallace Strand

Slovenija Andrej Klan~nik

Bosna iHercegovina

Ivan Jerkovi}

Hrvatska Barbara Kolbah, Katarina Kriàni}, David Ivanda

Malezija Muhammad Azman

Preko Ministarstva znanosti i tehnologije osiguran je statusstranih studenata jednak onome koji imaju na{i hrvatski stu-denti koji studiraju po osobnim potrebama. Tako je omo-gu}eno da polaznici Studija dobe odgovaraju}i smje{taj ustudentskom domu (jedan broj studenata je tu mogu}nost iiskoristilo), subvencioniranu prehranu (tzv. «iksicu»), kartuza javni prijevoz i sl.

4. Referada Studija medicine na engleskom jeziku

Fakultet je ustrojio referadu Studija koja se nalazi na II katutzv. Novog dekanata, u prostorijama biv{eg urud`benog za-pisnika. Temeljem javnog natje~aja za referenta je primljenDanijel Me|an, profesor anglistike. Referada je opremljenajednim ra~unalom, laserskim i «ink-jet» pisa}em u boji i tele-faksom.

5. Prva godina Studija

Sveu~ili{ni studij medicine na engleskom jeziku zapo~eo je25. rujna 2004. godine predavanjem dekana Medicinskog fa-kulteta prof. dr. Borisa Labara o tradiciji, sada{njem stanju ibudu}im perspektivama razvoja na{eg fakulteta. Tijekomprvog susreta sa polaznicima Studija kojemu su, uz studente,nazo~ili ~lanovi Dekanskog kolegija i brojni nastavnici Fakul-teta, prikazan je curriculum prve godine (slika 4.).

Svaka katedra koja sudjeluje u nastavi na engleskom jezikupredstavila je ukratko sadràj svojeg kolegija. Studenti su u

organizaciji Referade za Studij na engleskom jeziku dobilisljede}e materijale: 1. informativnu knjiìcu o na{em Sve-u~ili{tu; 2. izvedbeni plan i program I. godine Studija; 3. stu-dentski vodi~ kroz Studij i 4. bro{uru o Medicinskom fakulte-tu u Zagrebu na engleskom jeziku. Izvedbeni plan i programpojedinih predmeta I. godine tako|er sadràva detaljan opisprvog dijela tzv. «ameri~kog ispita» (USMLE). Osim prof. La-bara, studente su pozdravili koordinatori Studija, doc. dr.Davor Jeèk i prof. dr. Dimitri Krainc. O svojim ameri~kimiskustvima i polaganju USMLE govorio je dr. Leskovar, a nakraju je uslijedilo predstavljanje samih studenata.

Prva godina Studija uspje{no je privedena kraju 25. lipnja2004. Odràni su svi predvi|eni kolegiji, a ve}ina studenataje poloìla ispite. U svrhu {to bolje provedbe nastavnog planai programa Voditeljstvo Studija poduzet }e sljede}e mjere:

– na~initi detaljnu analizu prolaznosti studenata te obra-du studentske ankete

– odràti sastanak s pro~elnicima katedri i koordinatorimaza Studij pri katedrama I i II godine Studija kako bi seanalizirala obavljena nastava i poduzele mjere za odrà-vanje II godine Studija

– isplatiti honorare nastavnicima, suradnicima i pomo-}nom osoblju

Tijekom teku}e akademske godine odràna su 3 sastankasa studentima kako bi se Voditeljstvo Studija informiralona~inu odvijanja nastave i problemima koji studenti imajuprilikom savladavanja nastavnog gradiva. Valja ista}i da sustudenti ocijenili Studij ocjenom «vrlo dobar».

6. Upis druge generacije studenata

Trenutno je odobren direktan upis 15 studenata temeljempoloènih me|unarodno priznatih ispita i dokumentacije onjihovoj prija{njoj izobrazbi. 7 kandidata je prijavljeno zapredstoje}i ljetni razredbeni postupak koji }e se odràti 9.srpnja 2004.

Smatramo da je uvo|enje Studija medicine na engleskomjeziku jedan vaàn iskorak prema ja~oj internacionalizacijina{eg Fakulteta i zagreba~kog Sveu~ili{ta. Studij je i dokaz dase kvalitetno znanje moè ste}i u lijepoj na{oj Hrvatskoj.

Davor Jeèk,pomo}nik dekana za dodiplomsku nastavu

U Uredni{tvo je pred samo zaklju~enje ~asopisa prispjela àlosna vijest –iznenada je preminula na{a draga i omiljena voditeljica Odsjeka za

dodiplomsku nastavu gospo|a Zorka Guji}.

Pridruùjemo se s izrazima su}uti svima koji su Zorku poznavali i voljeli.

izvje{}a

22 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

(Prva) europska konferencijao harmonizaciji doktorskih studijau podru~ju medicine i zdravstva

Na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu od24.-25. travnja 2004. odràna je Europska konferencija oharmonizaciji doktorskih studija u podru~ju medicine i zdrav-stva. Glavni organizator konferencije bio je Doktorski studijna{eg fakulteta sa èljom da razmijeni iskustva, nau~i, uspo-stavi me|unarodnu suradnju itd. Naime, na{ znanstveni po-slijediplomski studij, koji je uskoro postao i magistarski i dok-torski studij , da bi od ove (2003./2004.) akademske godinepostao samo doktorski studij - po~eo je s radom 1988. godi-ne, i to odmah s namjerom, podrànom posebno od Rekto-rata Sveu~ili{ta u Zagrebu, da bude uskla|en s europskimkretanjima u podru~ju visokog obrazovanja koja se obi~nonazivaju «Bolonjskim procesima». Naàlost, kao {to su poka-zala ekstenzivna istraìvanja web-stranica medicinskih fakul-teta u Europi, prikazana na ovoj konferenciji, vrlo malo medi-cinskih fakulteta ima dostupne i iole informativne web-stra-nice o doktorskim studijima. Ono pak {to danas znamo jestto da u Europi u tom podru~ju vladaju ogromne razlike. Nekezemlje tradicionalno nemaju doktorskog studija u medicini(npr. Nema~ka, Austrija - pa ga tek sada pod «pritiskom»«Bolonjskih procesa» uvode). Neke imaju isklju~ivo istra-ìva~ki orijentirane programe, neki pak imaju programe u ko-jim dominira naprednija nastava o pojedinim znanstvenimproblemima, neke pak imaju ~ak dvostruki doktorat (PhD iDSc – npr. Ma|arska) koji bez obrazloènja nije lako razumje-ti., dok su neki fakulteti (npr. Wuerzburg u Njema~koj) uveli

ameri~ki paralelni MD/PhD program studija koji povezujestudij medicine sa znanstvenim radom i zavr{ava postizan-jem obiju titula. Sasvim bjelodano u Europi (a tako je i u nas)pojmovi doktorski studij i doktorat znanosti mogu imati vrlorazli~ito zna~enje. U takvim uvjetima organizirati doktorskistudij koji }e biti uskla|en s «bolonjskim procesima» o~ito jevrlo te{ko. U Europi o tome je bilo vrlo malo razgovora a o

President

Professor Zdravko Lackovi}, MD, PhD, - PhD Program Director,Deputy Dean for Postgraduate Studies, University of Zagreb Medi-cal School, Zagreb, Croatia

Secretary

Professor Jadranka Boìkov, PhD, - PhD Program Deputy Di-rector, Andrija [tampar School of Public Health, University of Za-greb Medical School, Zagreb, Croatia

Mr. Julien Goodman, - Program Manager, Association of Scho-ols of Public Health in the European Region (ASPHER), Saint Mauri-ce, France

INTERNATIONAL

Vincenzo Costigliola, MD, President, European Medical Asso-ciation (EMEA), Bruxelles, Belgium

Professor Petr Hach, President, Asociation of Medical Schoolsin Europe (AMSE), 3rd Faculty of Medicine Charles University, Pra-gue, The Czeck Republic

Dr. Guy Haug, Expert on the European Higher Education Area("Bologna process"), Brussels, Belgium

Dr. Cees C. Leibbrandt, MD., - a former (1999-2002) SecretaryGeneral of European Union of Medical Specialists (UEMS), Nijme-gen, The Netherlands

Professor Jadwiga Mirecka MD, PhD, - Member of the Executi-ve Committee Association for Medical Education in Europe (AMEE),Department of Medical Education in Jagiellonian, University Medi-cal College in Kraków, Poland

Professor Charles Normand, PhD, - President - Association ofSchools of Public Health in the European Region (ASPHER), TrinityCollege, Dublin, Ireland

Professor Hans Joachim Seitz, MD, DAAD Deutscher Akademi-scher Austausch Dienst - German Academic Exchange Service), So-uth-Eastern-European-Cooperation, Curriculum Reform in Medici-ne, Universitätsklinikum Hamburg-Eppendorf, Zentrum für Experi-mentelle Medizin Institut f. Biochemie u. Molekularbiologie Bio-chemische Endokrinologie Hamburg, Germany

Professor László Vécsei, MD, PhD, DSc. - Director of the Experi-mental and Clinical Neuroscience PhD Program, Albert Szent-Gyor-gyi Medical and Pharmaceutical Center, Faculty of General Medici-ne, Department of Neurology, University of Szeged, Hungary

CROATIAN

Professor Nada îke{, MD, PhD, - ECTS coordinator, Universityof Zagreb Medical School, Zagreb, Croatia

Professor Marija Dominis, MD, PhD, Vice-Dean for postgra-duate education, University of Zagreb Medical School, Zagreb,Croatia

Professor Boris Labar, MD, PhD, - Dean of the University of Za-greb Medical School, Zagreb, Croatia

Professor Jasna Helena Mencer, PhD, - Rector of the Universityof Zagreb, Zagreb, Croatia

Professor Stjepan Ore{kovi}, PhD, - Director, Andrija [tamparSchool of Public Health, University of Zagreb Medical School, Za-greb, Croatia

Professor Kre{imir Paveli}, MD, PhD, - Director, Division ofMolecular Medicine, Ru|er Bo{kovi} Institute, Zagreb, Croatia

izvje{}a

www.mef.hr 23

mef.hr izvje{}a

�

osobitostima medicine i zdravstva do sada se nije razgovara-lo. Zbog toga nije bilo te{ko sakupiti istaknuti me|unarodniorganizacijski i znanstveni odbor odbor u sastavu (titule ifunkcije donosimo na engleskome jeziku).

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici (uglavnom pro-dekani i voditelji doktorskih studija sa 25 fakulteta iz 15 eu-ropskih zemalja. Osim toga sudjelovali su i predstavnici 4 ve-like europske udruge:• Association of Medical Schools in Europe• Association of Schools of Public Health in the European Re-

gion• European Medical Association• Association for Medical Education in Europe

Glavni zaklju~ci sadr`ani su u tzv. Zagreba~koj deklaraciji adrugi zaklju~ak je da se ~lanovima dosada{njeg Znanstvenogi organizacijskog odbora koji su sudjelovali na Konferenciji uznadopunu s ~lanovima iz Bosne i Hercegoveine (prof. dr. sc.Osman Sinanovi}) i Finske (prof. dr. sc. Seppo Meri) ostavljamandat da sazovu i drugu konferenciju da se vidi do kakvih jepomaka do{lo i da se po~ne razgovor o akreditaciji sveu~ili-{ta, medicinskih fakulteta i {kola zdravlja za izvo|enje dok-torskih studija.

The Zagreb Declaration was adopted unanimously on April25, 2004 at 2:00 P.M. by:

Conference participants

Representatives of international and Croatian professional / academic as-sociations and govermental institutions (in alphabetical order)Association of Medical Education in Europe (AMEE)

Prof. Jadwiga Mirecka, MD, PhD, Executive Committee memberAssociation of Medical Schools in Europe (AMSE)

Prof. Petr Hach, MD, PhD, PresidentAssociation of Schools of Public Health in the European Region(ASPHER)

Prof. Charles Normand, BA, Dphil, FFPHM, PresidentCroatian Medical Association

Prof. Ivan Bakran, MD, PhD, Vice-PresidentEuropean Medical Association (EMA)

Vincenzo Costigliola, MD, PresidentGerman Academic Exchange Service (DAAD), South-Eastern Europe-an Cooperation, Curriculum Reform in Medicine

Prof. Hans Joachim Seitz, MD,Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia

Prof. Velimir Bo`ikov, MD, PhD, State Secretary for HealthMinistry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia

Prof. Pavo Bari{i}, PhD, Assistant MinisterUniversity of Zagreb, Croatia

Prof. Aleksa Bjeli{, PhD, Vice-RectorProf. Helena Jasna Mencer, PhD, Rector

The Declaration of European Conference onHarmonization of PhD Programs in Medicine and Health

SciencesConvened in Zagreb on April 24 – 25, 2004

(hereafter referred to as the «Zagreb Declaration»)After extensive discussion and exchange of ideas and experien-

ces among participants coming from 25 universities and from 16European countries having different schemes for obtaining PhDdegree in medicine and health sciences regarding both form andthe way of evaluation, ranging from monograph and evaluationwithin the same university to high standards of PhD thesis contai-ning four or more papers published in internationally recognizedpeer reviewed journals, often with high impact factor and the in-clusion of evaluators from abroad, the participants of the Europe-an Conference on Harmonization of PhD Programs in Medicineand Health Sciences (hereafter referred to as the «Zagreb Confe-rence» or the «Conference») have agreed on the following:

Article 1PhD program is intended to enable individuals, after completing

and defending their PhD thesis, to carry out independent, originaland scientifically significant research and critically evaluate workdone by others. To assure the above, the participants of the Confe-rence reached consensus on the following:

Article 2As in any kind of scientific peer review process, the reviewers of

PhD thesis should be competent and independent from the PhDthesis, candidates and supervisor. In this sense, the participants ofthe Conference would like to encourage the inclusion of supervi-sors from other universities and countries.

Article 3The Conference agreed that a suitable benchmark to describe

the necessary achievement is a PhD thesis based on original in ex-tenso publications in internationally recognized scientific-medicaljournals. The independent contribution of the candidate should beclearly demonstrated (for example the candidate being the first

author). The Conference recommends that the minimal require-ment for the PhD thesis in medicine and health sciences shouldbe the equivalent of at least three in extenso papers published ininternationally recognized journals. In addition to the papers pre-sented the candidate should provide a full review of the literaturerelevant to the themes in the papers, and, where necessary, a ful-ler account of the research methods and results. Where the PhDresearch is presented in other formats, such as the single mono-graph, reviewers should demonstrate that the contribution is atleast equivalent to this benchmark, and should encourage inclu-sion of publication from the research.

Article 4While the main demonstration of the achievement should be

the thesis and published papers, PhD programs should includetheorethical basis as well as development of technical researchskills in taught courses where appropriate.

Article 5The Conference recommends to all universities to make their

PhD programs publicly available to students, lecturers and tutorsfrom other universities and countries. All medical schools are re-commended to create their web pages and written material abo-ut PhD programs in English and to make their programs open tocandidates from other universities and countries. The Conferen-ce encourages the development of joint PhD programs in order toenhance the link between the European Higher Education Areaand the European Research Area with a view to ensure higherquality and enable joint degree recognition.

Article 6The development of well-designed and high-quality PhD pro-

grams requires substantial support by medical faculties, universi-ties, national governments, the European Commission or privatesponsors and other institutions in order to engage the best medi-cal students into scientific research so as not to lose our future inmedicine and public health.

UNIVERSITY OF ZAGREBMEDICAL SCHOOL

PhD Program:Biomedicine and Health Sciences

EUROPEAN CONFERENCE ONHARMONIZATION OF PhD PROGRAMSIN MEDICINE AND HEALTH SCIENCESUniversity of Zagreb – Medical SchoolZagreb, Croatia, April 24 - 25, 2004

izvje{}a

24 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

Representatives of medical schools and schools of public health (in al-phabetical order by country name)University of Mostar, Medical School, Mostar, Bosnia and Herzegovina

Prof. Filip ûlo, MD, PhD, DeanProf. Mirna Saraga-Babi}, MD, PhD, Vice Dean for Science

University of Sarajevo, Medical School, Sarajevo, Bosnia and Herze-govina

Prof. Jadranka Dizdarevi}, MD, PhD, Vice Dean for UndergraduateStudies

Prof. Benjamin Vojnikovi}, MD, PhD, Secretary General of the Medi-cal SchoolUniversity of Tuzla, Medical School, Tuzla, Bosnia and Herzegovina

Prof. Lejla Begi}, MD, PhD, Vice-Dean for ScienceProf. Osman Sinanovi}, MD, PhD, PhD Program DirectorProf. Husref Tahirovi}, MD, PhD, Dean

Higher Medical Institute of Pleven, Pleven, BulgariaProf. Maria Simeonova, MD, PhD, Head of Medical Genetics Depar-

tmentJ. J. Strossmayer University, Medical School, Osijek, Croatia

Asst. Prof. Gordan Lauc, MD, PhD, Vice-Dean for EducationAsst. Professor Ante Tvrdei}, MD, PhD, Vice-Dean for Postgraduate

StudiesUniversity of Rijeka, Medical School, Rijeka, Croatia

Prof. An|elka Radoj~i} Badovinac, MD, PhD, Vice-Dean for Postgra-duate Studies

Prof. Dragica Bobinac, MD, PhD, Vice-Dean for Graduated StudiesAsst. Prof. Zlatko Trobonja~a, MD, PhDProf. Luka Zaputovi}, MD, PhD, Vice-Dean for Science

University of Split, Medical School, Split, CroatiaProf. Mladen Boban, MD, PhD, DeanProf. @eljko Duji}, MD, PhD, Coordinator of Postgraduate StudiesProf. Stjepan Gamulin, MD, PhD, Head of Postgraduate Studies Com-

mitteeProf. Marijan Saraga, MD, PhD, Vice-Dean

University of Zagreb, Medical School, Zagreb, CroatiaProf. Nada îke{, MD, PhD, ECTS CoordinatorProf. Marija Dominis, MD, PhD, Vice-Dean for Postgraduate StudiesProf. Boris Labar, MD, PhD, DeanProf. Zdravko Lackovi}, MD, PhD, PhD Program Director, Deputy

Dean for Postgraduate StudiesUniversity of Zagreb, Medical School, Andrija [tampar School of Pu-blic Health, Zagreb, Croatia

Prof. Jadranka Boìkov, PhD, PhD Program Deputy DirectorProf. Luka Kova~i}, MD, PhD Deputy DirectorProf. Stjepan Ore{kovi}, PhD, Director

Charles University in Prague, First Faculty of Medicine, Prague, CzechRepublic

Prof. MUDr. Stanislav [típek, DrSc., Vice-Dean for Pedagogical Affa-irsUniversity of Helsinki, Faculty of Medicine, Finland

Prof. Seppo Meri, MD, PhD, Head, Committee for Postgraduate Scien-tific Studies in MedicineUniversity of Hamburg-Eppendorf, Germany

Prof. Dr. Hans Joachim Seitz, MD, Director of the Institute for Bioche-mistry and Molecular Biology III - Biochemical EndocrinologyUniversity of Szeged, Albert Szent-Gyorgyi Medical and Pharmaceu-tical Center, Faculty of General Medicine, Szeged, Hungary

Prof. László Vécsei, MD, PhD, DSc, Director of the Experimental andClinical Neuroscience PhD ProgramUniversity of Dublin, Trinity College, Dublin, Ireland

Prof. Charles Normand, BA, DPhil, FFPHM, Edward Kennedy Professorof Health Policy and ManagementUniversity of Pavia, Faculty of Medicine and Surgery, Pavia, Italy

Prof. Alberto Calligaro, Deputy DeanUniversity "St. Cyril and Methodius", Medical School, Skopje, R. Ma-cedonia

Prof. Magdalena @anteva-Naumoska, MD, PhD, Vice-Dean forPostgraduate Studies

Prof. Ljubica Georgijevski-Ismail, MD, PhD, FESC, Member of thePostgraduate Studies CommitteeNorwegian University of Science and Technology (NTNU), Faculty ofMedicine, Trondheim, Norway

Anne Britt Storeng, Senior Executive Officer, Research Administration

Prof. Alf O. Brubakk, Professor of Environmental PhysiologyUniversity of Oslo, Faculty of Medicine, Oslo, Norway

Sigrid Bergseng, Senior Executive Officer and Head of PhD ProgramUniversity AdministrationMedical Centre of Postgraduate Education, Warsaw, Poland

Zbigniew Wegrzyn, MD, Department of Education and Quality Asse-ssmentJagellonian University, University Medical College, Kraków, Poland

Prof. Jadwiga Mirecka, MD, PhD, Head of the Department of MedicalEducationPoznan University of Medical Sciences, Poznan, Poland

Prof. Maciej Zabel, PhD, Head of PhD ProgramIuliu Hatieganu University of Medicine and Pharmacy, Cluj-Napoca,Romania

Prof. Petru Adrian Mircea, Vice-President of the UniversityUniversity of Ni{, School of Medicine, Ni{, Serbia and Montenegro

Goran Nikoli}, MD, Vice-DeanUniversity of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia andMontenegro

Prof. Nevena Se~en, MD, PhD, Vice-Dean for Foreign Communicationand Foreign StudentsComenius University, Jessenius Faculty of Medicine, Slovak Republic

Prof. Kamil Javorka, MD, DSc, Vice-Dean for PhD StudyUniversity of Navarra, Medical School, Navarra, Spain

Prof. Alfonso Sánchez Ibarrola, MD, PhD, member of University PhDCommittee

List of other invited lecturers not listed above (in alphabetical order):Tina Du{ek, MD, PhD student, University of Zagreb Medical School,

CroatiaDr. Guy Haug, Expert on the European Higher Education Area (Bolo-

gna process), BruxellesAlena Kavalírová, graduated pharmacist, PhD student, Faculty of

Pharmacy in Hradec Králové, Charles University in PragueDr. Cees C. Leibbrandt, MD, Former Secretary General (1999–2002)

of the European Union of Medical Specialists (UEMS)

List of observers (in alphabetical order)Sandra Belko, BA (English), PhD Program Secretary, Medical School,

University of Zagreb; Kristina Fi{ter, MD, Research Fellow, Andrija [tam-par School of Public Health, Medical School, University of Zagreb, Asst.Prof. Ileana Lin~ir, MD, PhD, Vice-Dean for Postgraduate Education, Uni-versity of Zagreb School of Stomatology; Prof. Josip Madi}, DVM, PhD,Vice-Dean of Science and International Cooperation, Faculty of Veteri-nary Medicine, University of Zagreb; Prof. Albert Marinculi}, DVM, PhD,Vice-Dean of Education, Faculty of Veterinary Medicine, University of Za-greb; Marita Mimica, BA (psychologist), Head of Postgraduate StudiesDepartment, Medical School, University of Split, Anita Putri}, BA (politi-cal science), Senior Executive Officer of PhD Program Administration, Me-dical School, University of Zagreb; Miroslav Sabolek, BA (economy),Head of PhD Program Administration, Medical School, University of Za-greb; Assoc. Prof. Velimir Su{i}, DVM, PhD, ECTS Coordinator, Facultyof Veterinary Medicine, University of Zagreb; Tea Vuku{i} Rukavina,MD, Research Fellow, Andrija [tampar School of Public Health, MedicalSchool, University of Zagreb.

Prema na{oj spoznaji «Zagreba~ka deklaracija» je prvi eu-ropski dokument kojim se definira {to je to u podru~ju medi-cine i zdravstva doktorski studij, koji su mu ciljevi, kako bidoktorati trebali biti branjeni i javno prezentirani. Sli~nona{em Fakultetu usvojen je «dualni model» tradicionalan zaSkandinavske zemlje koji se sastoji od ne{to napredne nasta-ve i razmjerno visokih kriterija koje treba zadovoljiti u znan-stvenom radu. Dokument je zapravo vrlo jednostavan – na-kon saznanja da je doktorat znanosti samostalni ulazak uznanstvena istraìvanja sa svim pravima i obavezama koje iztoga proizlaze dalje je bilo jednostavno: znanstveni rezultatise dokazuju objavljenim radovima (koji su poèljni kao sa-stavni dio doktorata znanosti), u njihovom ocjenjivanju tre-baju sudjelovati mjerodavni i nezavisni stru~njaci itd.

izvje{}a

www.mef.hr 25

mef.hr izvje{}a

�

Za Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu «Deklaracija»danas vi{e nije preveliki izazov:

1. Osnutkom Doktorskog studija u nas prakti~no prestajevrijeme kad se je moglo doktorirati a da se iz doktorata ne

objave znanstveni radovi. Prema tome u tom najteèm dijelupotrebne su tek manje prilagodbe.

2. Novo je me|utim da bi na{i doktorati u budu}nosti tre-bali izgledati druga~ije tj. zajedno s ostalim trebaju u dodat-ku sadràvati i preslike objavljenih radova.

3. Mo`da }e najteè (jer je povezano i sa sredstvima) bitiostvariti neovisnost povjerenstava za ocjenu o obranu, u koji-ma mentorima nema vi{e nikakva mjesta a morat }e bitistru~njaci izvan Fakulteta a i izvan Hrvatske.

Prerano je govoriti o zna~enju «Zagreba~ke deklaracije» zaEuropu, me|utim, kako je kazano od ljudi iz Europske komi-sije: ako se mi dogovorimo, europske institucije i politika }enas podràti. Formalno osnivanje doktorskih studija kaozavr{nog dijela viskog obrazovanja moè biti dvosjekli ma~ –s jedne strane u manje razvijenim sredinama moè potenci-rati odràvanje osrednjih znanstvenih standarda kakvi su bilido sada. U razvijenijim sredinama postoji na~elno ~ak riziksmanjenja njihovih znanstvenih standarda. U tom smislu«Zagreba~ka deklaracija» prema na{em vi|enju predstavlja{ansu doprinosa razvoju znanosti na na{em kontinentu.

Zdravko Lackovi},pomo}nik dekana za poslijediplomsku nastavu

Stalno medicinsko usavr{avanjeU proteklom razdoblju u~injeni su napori da se u po~etku

nadopune postoje}i okviri koji odre|uju broj i kvalitetu te~a-jeva stalnog medicinskog usavr{avanja (SMU) i drugih oblikatrajne izobrazbe, da se utvrde na~ini njihova odvijanja, sti-mulacije i financiranja, a zatim da se sustav stalnog usavr-{avanja lije~nika kvalitativno unaprijedi. Cilj je bio pro{iriti su-stav stalnog medicinskog usavr{avanja na Medicinskom fa-kultetu te posti}i {to ve}u kvalitetu edukacije.• Povjerenstvo za stalno medicinsko usavr{avanje imenova-

no na sjednici Fakultetskog vije}a odrànoj 30. sije~nja2001. godine, svoju je prvu sjednicu odràlo 21. velja~e2001. Povjerenstvo ima 17 ~lanova i u pravilu se sastajalojedanput mjese~no.

• U~injene su dopune i izmjene Pravilnika o stalnom medi-cinskom usavr{avanju i Pravilnika o mjerilima i na~inukori{tenja posebnih prihoda u kojem su regulirani na~in fi-nanciranja i raspodjela sredstava ostvarenih odràvanjemte~ajeva, koji je bio stimulativan za organizatore, voditeljete~ajeva i predava~e.

• Svi te~ajevi, odnosno prijedlozi te~ajeva do svoga prih-va}anja prolazili su postupak recenzije, evaluirani su odPovjerenstva za stalno medicinsko usavr{avanje Fakultetate dobivali odobrenje Fakultetskog vije}a u sastavu za pi-tanja poslijediplomske nastave. Odjel za SMU osiguravaoje pravilno i transparentno administrativno i financijskopra}enje svakog te~aja.

• Financijsko pra}enje poslovanja te~ajeva odvijalo se u na-~elu putem Financijsko–ra~unovodstvenog odsjeka Fakul-teta

• Sporazumom s Hrvatskom lije~ni~kom komorom rije{en jena~in priznavanja bodova polaznicima te~ajeva Medicin-skog fakulteta, povoljnije pla}anje pristojbe Komori za

evaluiranje i bodovanje te~ajeva te na~in podmirenja fi-nancijskih obveza Fakulteta prema Komori za taj postupak

• Angaìrane su katedre Fakulteta na pove}anju broja i kvali-tete te~ajeva stalnog usavr{avanja i izradi preciznijih krite-rija za pojedine oblike edukacije

• Za razliku od 30-ak te~ajeva godi{nje prija{njih godina, uproteklom razdoblju vi{estruko je pove}ana ponuda te~a-jeva i drugih oblika stalnog usavr{avanja, a broj polaznikaje pove}an za vi{e od deset puta. Podaci su prikazani na sli-kama 1 i 2.

•

prof. dr. Damir Nemet

izvje{}a

26 www.mef.hr

izvje{}a mef.hr

�

• 2001. godine po prvi puta je pripremljen i Program stalnogmedicinskog usavr{avanja Medicinskog fakulteta sasadràjem te~ajeva. Program se otada priprema za svakuakademsku godinu unaprijed i dosada su pripremljena~etiri izdanja. Program se tiska u posebnoj knjiìci i {aljepo{tom na adrese svih lije~nika u Hrvatskoj, prikazan je naweb-stranicama Fakulteta te u skra}enom obliku distribui-ran i putem Lije~ni~kih novina (Slika 3.).

• Dio edukacijskih tekstova koji prate te~ajeve prve kategori-je tiskani su za polaznike u obliku posebnih izdanja.

• Ostvarena je zamisao o plasiranju granskih predmetaznanstvenog poslijediplomskog studija kao te~ajeva stal-nog usavr{avanja. Ponu|eno je oko 50 kolegija, koji sutime otvoreni i za polaznike izvan redovitog znanstvenogposlijediplomskog studija. Dio te~ajeva bio je me|unarod-nog karaktera

• Pove}anjem broja te~ajeva i polaznika ostvaren je i znatanfinancijski prihod direktno Fakultetu, ali i indirektno prekoprihoda koji su ostvarili voditelji i predava~i, a koji je uz ho-norare upotrijebljen i za nabavku materijalnih sredstava iopreme Fakulteta

• U organizaciju te~ajeva uklju~en je velik broj nastavnika, apove}anje broja te~ajeva i velik broj polaznika stvorio jepove}ane zahtjeve za Odjel za stalno medicinsko usavr{a-vanje koji se tek djelomi~no i povremeno kadrovski popun-java

• Izra|en je poseban ra~unalni program za sortiranje i sre|i-vanje prijava za te~ajeve kako bi se svi potencijalni polazni-ci na vrijeme mogli izvijestiti o te~ajevima za koje su izraziliinteres. Tako|er je izra|ena baza podataka o te~ajevima isvim polaznicima.

• Kao sastavni dio poslijediplomske nastave, sustav stalnogmedicinskog usavr{avanja uklju~en je i u tzv. “mreù”znanstvenog i stru~nog poslijediplomskog studija, s ciljemda se studentima i drugim polaznicima omogu}i nesmeta-no kretanje kroz sve oblike poslijediplomske edukacije, ate~ajevi se boduju odre|enim brojem ECTS bodova

• Organizirani su i prvi web te~ajevi stalnog medicinskogusavr{avanja iz gastroenterologije i oftalmologije koji seprezentiraju putem Interneta na web-stranicama Fakulteta

• U akademskoj godini 2002./2003. privremeno je obustav-ljena realizacija te~ajeva individualne edukacije, kao {to sunpr. te~ajevi izobrazbe iz podru~ja dijagnosti~ke primjeneultrtazvuka i endoskopije. Razlog tome je namjera da seprogrami ove izobrazbe evaluiraju, donesu jedinstveni kri-teriji za provedbu izobrazbe kao i kriteriji provjere ste~eno-ga znanja, a tako|er da se programi ove izobrazbe priblièkriterijima koji vrijede u drugim europskim zemljama. S timciljem angaìrane su katedre Medicinskog fakulteta kao istru~na dru{tva HLZ. Ovaj plan jo{ nije do kraja realiziran.

• Svojim djelovanjem u Hrvatskoj lije~ni~koj komori i Hrvat-skom lije~ni~kom zboru Fakultet nastoji provesti harmoni-zaciju sustava trajne medicinske izobrazbe u RepubliciHrvatskoj. Cilj je uspostava jedinstvenih mjerila i kriterija zana~in organiziranja i provo|enja SMU, kontrolu kvaliteteizobrazbe, akreditiranje organizatora izobrazbe te jedin-stven sustav vrednovanja obrazovanja (bodovanje). Krajnjicilj je kompatibilnost sustava SMU sa zahtjevima i standar-dima Europske unije.Trenuta~no na{ fakultet ima organizacijski, kvalitativno i

kvantitativno najzna~ajniji pojedina~ni program stalnog po-slijediplomskog usavr{avanja lije~nika u Republici Hrvatskoj.

Damir Nemet,pomo}nik dekana za stalno medicinsko usvr{avanje

Slika 1. Broj te~ajeva stalnog medicinskog usavr{avanja pogodinama

Slika 2. Broj polaznika stalnog medicinskog usavr{avanja naMedicinskom fakultetu po godinama

Slika 3. Dio opse`ne publicistike iz podru~ja stalnogmedicinskog usavr{avanja.

nastava

www.mef.hr 27

mef.hr nastava

�

Novi doktori medicinePromocija 29. sije~nja2004.

Vedrana Beluì}Katarina Bi~ani}Sandra Br|anovi}Ana Dejanovi}Tea Dejanovi}Krunoslav Fu~karAlbina Jakovljevi}Ahmad Khan JawaidZrinka JudiGoran JurcanAndreja Ke{ki}Tibor KörmendyZrinko MadàrMartina Markunovi}Vi{nja Marti}Ivana Martinovi}Helena Me|ugoracPetar Mi{kovi}Alen Mohamed El MustafaDejan Radakovi}Vesna [imi}Stevan TumbasMirjana Zja~a

Promocija 7. srpnja2004.

Tihomir Bani}Tihana Bari~evi}Marijana Ba{i}Boris Be}irPetar Bili}Bruna Bor~i}Maja BosanacIva Boì~evi}Tomislav BruketaAndreja BujanAna BukmirBranka Bur~ulNela Bur~ulMartina CiglarIvan CocRenata Curi}Matija îli}Zrinka ôlakEva ûbri}Marko ûljatGoran ]uri}Maja Dekani}Nata{a Dra~aAdriana Friganovi}Tonica KozinaTatjana Pfeifer

Promocija 8. srpnja2004. godine

Andrej DesnicaEmilija ErdeljacVesna Furi}Ivana Galinovi}Lea Galuni}@eljka Gavranovi}Ana Golubi}Darija GranecZrinka Grgljani}Lana Grkovi}Dinko HauptmanRenato IgrecIrena IvanacAn|ela Ivandi}Mateja Jankovi}Josipa Josipovi}Anamarija Julari}Tomislav KadeàbekIva KardumTajna Kralji}Tamara Kranèli}Ana Kriànovi}Ivan Kriànovi}


Dino KuduzMarin KursarMartina KustecGoran KuzmacRaffaela Kuzmi}

Ana LamzaAna Lon~arIvica Luka~Zoran MadàracAna Magdaleni}Inga MandacMirela Markanovi}Ivana MauracMartina Mikli} Bubli}Petra Milinkovi}Milan Milo{evi}Inga Mladi}Anamarija Morovi}Helena MunivranaMihaela Ore{kiMirjana Pavli}Jasminka Pavlovi}Maja Pavlovi}Vedran PaùrJelena Putnik


Josip Jankovi}Nikica KnezMarija Oki} ([iri})Mira Pe{i}Domagoj Pe{ordaDanijela Petkovi}Snjeàna Petrovi}Ivana Pintari}Danijela PinterPetra PodobnikVlatka Re{kovi}Pavle Ron~evi}Kristina RuàSandra Smol~ecNedeljko SokolTomislav Sovi}Draènka Stojanovi}

Promocija novih doktora medicine 9. srpnja 2004.

nastava

28 www.mef.hr

nastava mef.hr

�

Tena Su~i}Sanja [krni~kiIvana [mitMaja [tefani}Antonija [vingerAna TikvicaZrinka VerzottiDubravka @eljeznjak


Daniela Ani} Peji}Draèn Bedekovi}Jerko Bilo{Danijel Borkovi}Mladen Iljki}Pavle Jeli~i}Damir Jemendì}Marijan Juki}Tanja KerumHrvoje Koki}Saida Musi}

Iva Topi}Mario TopolkoIrena UjlakiMarina VazdarAndreja Vida~i}Pavao Vlahek@eljka Vla{i}Hrvoje Vraì}Nina Vu~ini}Daniela Vukmani}Ivana VurdeljaAndrea ZembaMaja @ankoMaja @onja

Promocija 15. srpnja2004.

Violeta Bokuni}Martina Bra~unAna BrbotJasminka CindoriMartina êhuli}

Ana îzmi}Katija ]ulavIvona Dragi}Ana Dujmovi}Ana \ani}Irzal Hadìbegovi}Marko HlebarKatarina HorvatRoman Jelu{i}Orsat JohnJelena KosAnamarija Kova~Kristina Kova~Iva Lau{inJelena Osmanovi}Marin PavlovMarta ParcenMartina Pejnovi}Nikolina PerketaMonika Pi{oni}Marina Prpi}Ivan Pupi}Mia [alamonNenad Te{anovi}

Popis magistara i magistara znanosti

30.07. 2003. - 30.06.2004.

Ines Krivak-Bolan~a - 3.9.2003Renata ôp - 9.9.2003Ivan Puljiz - 11.9.2003Branka Lesjak - 12.9.2003Dragan \ur|evi} - 19.9.2003Ingrid Dòdan - 24.9.2003Kety Mirkovi} Kos - 25.9.2003Ranka Carin - 16.10.2003Mario Laganovi} - 17.10.2003Tatjana Vlahovi}-Kluni} - 23.10.2003Marija Vinkovi}-Grabari} - 27.10.2003Nenad Nola - 29.10.2003Nives [ikani}-Dugi} - 29.10.2003Sr|an Ante Anzi} - 7.11.2003Biserka Kova~ - 7.11.2003Darija Mahovi} - 7.11.2003Iva Nem~i} Moro - 28.11.2003Zoran Loli} - 2.12.2003Stanislava Umek-Brada~ - 8.12.2003Jelena Evi} - 9.12.2003Senijo Paànin - 10.12.2003Suzana Kos - 11.12.2003Jadranka Ivandi} - 15.12.2003Dubravko Jal{ovec - 16.12.2003Igor êrni - 17.12.2003Marija Santini - 17.12.2003Elvira Koi} - 18.12.2003

Marijana Smeri} Pecigo{ - 22.12.2003Andrej Kravos - 22.12.2003Tomislav Breitenfeld - 23.12.2003Mario Kopljar - 30.12.2003Teodora Not - 21.1.2004Milenko Bevanda - 30.1.2004Davorin Dikli} - 30.1.2004Mercedes Vidas - 2.2.2004Mario Podgajski - 4.2.2004Stjepan Bari{in - 5.2.2004Mario Juri} - 5.2.2004Goran Samardìja - 5.2.2004Goran Te{ovi} - 6.2.2004Jasna Pucarin-Cvetkovi} - 9.2.2004Davor Tomas - 12.2.2004Aleksandra Jerkovi} Ra{kovi} - 13.2.2004Mario ]ori} - 17.2.2004Mirko @ganjer - 23.2.2004Nelica [imle{a - 23.2.2004Nino [kvorc - 8.3.2004Dragica Obad Kova~evi} - 17.3.2004Renato Janu{i} - 18.3.2004Zdravko Andri} - 19.3.2004Dragan Belci - 29.3.2004Slavica Kvolik - 2.4.2004Draèn Zekanovi} - 13.4.2004Daria Vuger-Kova~i} - 29.4.2004

Gazi El Assadi - 3.5.2004Zrinka Bukvi} Mokos - 10.5.2004\enka Mujkanovi} - 10.5.2004Nenad Laku{i} - 12.5.2004Miroslav Herceg - 13.5.2004Gordan Zlopa{a - 21.5.2004Sa{a Schmidt - 26.5.2004Hrvoje Cvitanovi} - 27.5.2004Antonija Balenovi} - 31.5.2004Jugoslav Gojkovi} - 31.5.2004Sanja Sari}-Kuìna - 1.6.2004Lena Kotrulja - 3.6.2004@eljka [kunca - 4.6.2004Boìdar Njavro - 8.6.2004Kristina Drnasin - 14.6.2004Ruìca Lasan Tr~i} - 18.6.2004Branka Oluji} Greidl - 24.6.2004Peter Gradi{nik - 29.6.2004Matja` Horvat - 30.6.2004Mario Boàc - 30.6.2004

•

znanost

www.mef.hr 29

mef.hr znanost

�

Obranjene doktorske disertacijeakademska godina 2003/2004.

Nata{a Antoljak, «înitelji rasta hepa-tocita, endotelina i antioksidativni sta-tus u bolesnika s alkoholnom bole{}ujetre», 10.10.2003.

Aida Pa{i}, «Polimorfizam gena HLArazreda I i II u bolesnika sa psorijazom»,13.10.2003.

Irena Drmi}, «Analiza povezanostihaplogrupa i haplotipova bialelnih imultialelnih biljega na kromosomu Y smu{kom neplodno{}u», 15-10-2003.

Aleksandra Sin|i}, «Mehanizam dje-lovanja guanilinskih peptida u bubre-gu», 21.10.2003.

Ante Sekuli}, «Nelinearna analizaelektroencefalograma u neurokirur{kihbolesnika anesteziranih tiopentalom»27.10.2003.

Nada [iki}, «Nasljedni biljezi kod dje-ce sa smetnjama u razumijevanju govo-ra», 29.10.2003.

Mate Mihanovi}, «Zna~enje socio-de-mografskih i klini~kih obilje`ja za hospi-talizaciju shizofrenih bolesnika»,5.11.2003.

Ernest Bili}, «Gra|a krvnih ìla inter-sticija sjemenika u neplodnih mu{kara-ca», 6.11.2003.

Jozo Kristek, «Sli~nost i razlike pato-histolo{kih i imunohistokemijskih poka-zatelja izme|u primarnog i metastat-skih àri{ta raka dojke sa zahva}anjempazu{nih limfnih ~vorova» 20.11.2003.

Kornelije Brki}, »Biometrijska analizaprehrambenog stanja u hrvatskoj voj-sci», 27.11.2003.

Goran Bedalov, «Usporedba u~inkatransuretralne resekcije prostate i en-doslopske laserske ablacije prostate napostoperativni imunolo{ki ststus boles-nika s adenomom prostate»,5.12.2003.

Jerko Barbi}, «Molekulska stani~nasvojstva imunopatolo{kog odgovora naklicu i cjepivo bordetellae pertussis umi{jem modelu», 8.12.2003.

Ljiljana Peri}, «Multifaktorijalno istra-ìvanje nemalignih limfoadenoma»09.12.2003.

Vesna Lov~i}, «Zna~ajke lije~enja hi-perhomocisteinemije u bolesnika s kro-ni~nim zatajenjem bubrega»,9.12.2003.

Viktorija Rus-Vaupot, «Vrijednosttrajnog nadzora uglji~nog dioksida u iz-

dahnutom zraku (PeCO2) tijekom lapa-roskopske radikalne prostatektomije»,17.12.2003.

Ivka Zori~i}-Letoja, «Osobitosti bron-halne sluznice i ventilacije kod plu}netuberkuloze {kolske djece i mladeì»,18.12.2003.

Spomenka Ljubi}, «Renalna vaskular-na rezistencija u po~etnim stadijimabolesti osoba s tipom 2 {e}erne bolestizna~aj arterijske hipertenzije»,19.12.2003.

Emilija Mlinari}-Missoni, «Gljivi~neinfekcije dijabeti~kog stopala u hospi-taliziranih i nehospitaliziranih bolesni-ka», 12.1.2004.

Mihajlo Strelec, «Usporedba dviju iz-vornih tehnika rekonstrukcije materni-ce pri laparoskopskoj enukleaciji intra-muralnog mioma», 24.02.2004.

Vinko Vi|ak, «Angiografske osobito-sti supraaortalnih arterija u dijabeti~kihbolesnika», 26.02.2004.

Branka Restek-Petrovi}, «Grupna kli-ma kao pokazatelj uspje{nosti lije~enjadugotrajne grupne psihoterapije psiho-za», 3.3.2004.

Ruìca [malcelj, «Odnos koncentraci-ja citokina i biokemijskih pokazateljako{tane pregradnje u serumu bolesnikas presa|enim bubregom», 15.3.2004.

Dubravka [imunovi}, «Edukacij-sko-rehabilitacijski program djece obol-jele od astme», 1.04.2004.

Drago Popovi}, «Lokalna ekscizijarektuma pomo}u C-staplera»07.4.2004.

Vesna Degoricija, «Uloga sekundar-nog hiperaldosteronizma i arterijskognatriuretskog peptida u odràvanjuravnoteè soli i ishodu bolesti u cirozijetre» 19.4.2004.

Bisreka Pigac, «katepsin D u nekimneuroepitelnim tumorima mozga»19.4.2004.

Mirko [arlija, «U~inci reskcije dijelovagastrointestinalnog trakta na homeo-stazu serotonina u krvi {takora»21.4.2004.

@eljka Hundri}-Ha{pl, «Citokini kaobiljeg razfradnje ko{tanog tkiva nakonugradnje endoproteze velikih zglobo-va» 26.4.2004.

Katia Novak-Lau{, «Analiza kvalitativ-nih i kvantitativnih svojstava dermato-

glifa digito-palmarnog kompleksa ubolesnika s primarnim glaukomom ot-vorenog kuta», 28.4.2004.

Silva Zupan~i}-[alek, «Arterijska hi-pertenzija i ~imbenici rizika aterosklero-ze u bolesnika s hemofilijom»,29.4.2004.

Fran Borove~ki, «Utjecaj EP2 selektiv-nog agonista prostaglandina E2 na ci-jeljenje defekata dugih kosti u pasa»,14.5.2004.

Dinko [kegro, «Endemska nefropati-ja: korelacija izme|u klini~kih pokaza-telja i ultrazvu~nih nalaza u populacijiendemskog podru~ja», 21.5.2004.

Sre~ko Kova~i~, «Subarahnoidnokrvarenje i kroni~ni arterijski vazospa-zam-kompjuterska analiza vazospazmai imunohistokemijske reaktivnosti cen-tralnih noradrenergi~kih povezanosti ukuni}a», 27.5.2004.

Majda Vu~i}, «Odre|ivanje izraèno-sti onkoproteina obitelji bcl-2 u primar-nim melanomima koè» 15.6.2004.

Ivan Begovac, «Slika o sebi i ratna tra-uma u adolescentnoj dobi», 15.6.2004.Tibor Toth, «Elektri~na aktivnost mate-ri~nog mi{i}a tijekom indukcije porodaoksitocinom i preparatima prostaglan-dina», 23.6.2004.

Dubravka âla, «Ispitivanje bronhijal-ne reaktivnosti u {kolske djece»08.7.2004.

Slavko Ga{parov, «Trisomija 3, onko-proteina bcl10 i malt èluca kod infek-cije s helicobacter pylori», 9.7.2004.

Zdravka Poljakovi}, «Razina hormonarasta i IGF-1 u serumu i likvoru bolesni-ka oboljelih od multiple skleroze»12.7.2004.

Mladen Jug, «Uloga endotelina uakutnom infarktu miokarda»15.7.2004.

Jovan Miljkovi},«Genetsko-epidemio-lo{ko istraìvanje dyskeratosis follicula-ris i difuznih polmoplantranih kerato-dermija u Sloveniji», 22.7.2004.

Antonija Ivi~evi},«Prognosti~ko zna-~enje scintigrafije plu}a s Ga-67, BAL-a iACE-a u sarkoidozi», 22.7.2004.

Suzana Kukulj, «Uloga i promjenemetabolizma èljeza u oboljelih od rakaplu}a» 23.7.2004.

znanost

30 www.mef.hr

znanost mef.hr

�

Javne rasprave o prijaviteme disertacijeJavna rasprava 10. studenog 2003.

mr. sc. Ante Barada: «Imunoterapijau proksimalnoj dijabeti~koj neuropatiji»

dr. med. Ivica Mokos: «Utjecaj ek-spresije onkoproteina ciklooksigena-ze-2 na kvalitetu ìvota, recividiranje iprogresiju u bolesnika s povr{inskimkarcinomom prijelaznog epitela mok-ra}nog mjehura»

mr. sc. Marijan Zlatar: «Usporedbau~inkovitosti Hrvatskog integralnogzdravstva i druga~ijih organizacijskihmodela u zbrinjavanju ranjenika»

Javna rasprava, 1. prosinca 2003.mr. sc. Zlatko Sabol: «Klini~ki dija-

gnosti~ki kriteriji neurofibromatozetipa 1 u dje~joj dobi»

mr. sc. Ivica Lucijani}: Trodimenzio-nalna korekcija Hallux valgusa distal-nom osteotomijom prve metatarzalnekosti – vlastita metoda»

dr. med. Damir Prli}: «Evaluacija dija-gnosti~ke vrijednosti odre|ivanja razi-ne citokina u bolesnika sa sindromomkroni~nog prostatitisa»

Javna rasprava, 12. sije~nja 2004.dr. med. Marina [agud: «Periferni

biolo{ki pokazatelji u dijagnostici ilije~enju poreme}aja raspoloènja»

mr. sc. Zorana Ku{evi}: «Povezanostpsihi~kih ~imbenika s prisutno{}u tjele-sne bolesti u oboljelih od kroni~nog rat-nog posttraumatskog stresnog pore-me}aja»

mr. sc. Neven Mate{a: «Uloga ekspre-sije galektina-3 u predoperativnoj dija-gnostici ~vorova {titnja~e»

mr. sc. Drago Tur~inov: «Metaboli~kepromjene u oboljelih od zaraze virusahumane imunodeficijencije (HIV)lije~enih vrlo djelotvornom kombinaci-jom antiretrovirusnih lijekova»

Javna rasprava, 20. sije~nja 2004.mr. sc. Slavica Naumovski-Mihali}:

«Novi prognosti~ki parametri u ranomprepoznavanju te{kih oblika akutnogpankreatitisa»

mr. sc. Nikola Radovi}: «U~inak inhibi-tora angiotenzina II na fibrozu i apopto-zu, te aktivnost kaspaze-3 u bubrezimanakon podvezivanja uretera u {takora»

mr. sc. Dobrila Karlica: «Odre|ivanjedioptrije kod hipermetropne djece ste{ko}ama u razvoju na temelju krivuljeevociranih potencijala (VEP-a) i skija-skopije»

Javna rasprava, 2. velja~e 2004.

mr. sc. Porin Peri}: «U~estalost ruptu-ra ratatorne man{ete ramena u ranojfazi reumatoidnog artritisa»

dr. med. Oliver Kozumplik: «îmbeni-ci u primjeni mjera prisilnog lije~enjaosoba s du{evnim smetnjama»

mr. sc. Janez Rebol: «Ultrazvu~ni tro-dimenzionalni prikaz vaskularizacije tu-mora orofariksa i usne {upljine i njezinodnos prema metastazama vrata»

dr. med. Petra [imi}: «U~inkovitost ioralna primjena ko{tanog morfogenet-skog proteina-6 (BMP-6) u {takorskommodelu osteoporoze»

Javna rasprava, 9. velja~e 2004.

mr. sc. Dino Pavi~i}: «Populacijskastruktura antropogeneti~kog izolata(otok Vis) procijenjena analizom kom-pleksnih svojstava»

dr. med. Zrinka Ivanu{a: «Afazija i he-modinamske promjene analiziranetranskranijskom dopler sonografijomkod bolesnika s mo`danim udarom»

dr. med. Mario Ivanu{a: «Procjena ri-zika bolesnika s akutnim infarktommiokarda u ùpanijskoj bolnici na te-melju odrednica intrahospitalnog leta-liteta»

mr. sc. Tomislav @upi}: «Zna~aj plod-nosti tumorskih stanica i tipa humanogpapiloma virusa u pra}enju i lije~enjucervikalne intraepitelne neoplazije»

Javna rasprava, 8. oùjka 2004.

mr. sc. Renata ûlinovi}: «Nova ope-racija za rak zavr{nog crijeva – sentinellimfadenektomija i njeno zna~enje»

mr. sc. Marija Jelu{i}: «Analiza prou-palnih (INF-? i IL-18) i protuupalnih(IL.4) citokina u bolesnika s juvenilnimidiopatskim artritisom»

dr. med. Igor Filip~i}: «U~estalost de-presije i utjecaj lije~enja depresije nakvalitetu ìvota bolesnika koji boluju odkroni~nih somatskih bolesti, a lije~e se ikontroliraju u ambulantama KBC-a»

mr. sc. Martina [uni}-Omejc: «Utjecajantropometrijskih i demografskih ~im-benika na miolelktri~nu aktivnost èlu-ca u zdravih ispitanika»

Javna rasprava, 15. oùjka 2004.

mr. sc. Romana êovi}: «Antriprolife-racijski u~inak fotokemoterapije (PUVA)u bolesnika s psorijazom»

mr. sc. Marko Velimir Grgi}: «Predik-tori u~inkovitosti kirur{kih lije~enja kro-ni~nog polipoznog rinosinuitisa»Javna rasprava, 26. travnja 2004.

mr. sc. Jozo Blaji}: «îmbenici angio-geneze placente u zdravih i dijabeti~kihtrudnica»

mr. sc. Silvana Ple{tina: «Povezanostpolimorfizma nekih serotonineri~kihdopamineri~kih gena i predspozicije zaoboljevanje od posttraumatskog pore-me}aja»

mr. sc. Elvira Bili}: «Neuralni faktori ra-sta u cerebrospinalnom likvoru oboljelihod amiotrofi~ne lateralne skleroze»

Javna rasprava, 11. svibnja 2004.

mr. sc. Milko Padovan: «Izraàvanjemogu}eg utjecaja osiroma{enog uranana incidenciju zlo}udnih tumora bubre-ga i mokra}nog sustava u Hrvatskojizme|u 1986. i 2000. godine»

mr. sc. Vito Star~evi}: «Sadràj lipidau posteljicama trudnica oboljelih od ti-pa 1 {e}erne bolesti»

mr. sc. Ariana Znaor: «Frekvencijamikronukleus u limfocitima perifernekrvi i rizika za pojavu raka»

mr. sc. Davor Vagi}: «Odnos upalnestani~ne infiltracije upalnih stanica ubolesnika s kroni~nim ~eljusnim rinosi-nuitisom»

Javna rasprava, 7. lipnja 2004.

mr. sc. Ivo Martinovi}: «Nova tehnikaterminolateralne anastomoze unutar-nje i zajedni~ke karotidne arterije bez{ava pomo}u mehani~kog pomagalaod nitinola: Zna~ajna redukcija vreme-na okluzije karotidnih arterija»

mr. sc. Koraljka Janekovi}: «Uspored-no istraìvanje nekih karakteristikaosobnosti i psihopatolo{kih ispoljava-nja adolescenata s tjelesnom invalid-no{}u»

mr. sc. Branka Gr{kovi}: «Obilje`jakrvotvornih mati~nih stanica krvi izpup~ane vrpce»

mr. sc. Ozren Jak{i}: «Izraàj adhezij-skih molekula u B-stani~noj limfocitnojleukemiji»

Javna rasprava, 1. srpnja 2004.

mr. sc. Mario Stare{ini}: «Dinamikako{tane pregradnje u degenerativnopromijenjenoj glavi bedrene kosti»

mr. sc. Andro Vlahu{i}: «Evaluacijau~inka reforme sustava zdravstva u Re-publici Hrvatskoj: Utjecaj smanjenja po-steljnih kapaciteta u akutnim bolnica-ma u 2002. godini na kori{tenje bol-ni~ke zdravstvene za{tite»

dr. med. @eljka Petelin: «Apoptozalimfocita u krvi i cerebrospinalnom lik-voru bolesnika s multiplom sklerozom»

znanost

www.mef.hr 31

mef.hr znanost

�

ZAKLADA "MIROSLAV Â^KOVI]"

Daljnja potpora mladim istraìva~imaNa sjednici Zakladne uprave odrànoj 27. srpnja 2004. godine odobrenisu zahtjevi o dodjeli financijske potpore iz sredstava Zaklade

•

Katarina [tingl, dipl. ing - 5.000 kuna za sudjelovanje na18th European Immunogenetics & Histocompatibilty Confe-rence, Sofia, Bugarska

doc. dr. sc. Nives Pe}ina [laus - 5.000 kuna za sudjelo-vanje na 18th Meeting of the European Ass. For Cancer rese-arch, Innsbruck, Austria

Tamara Niku{eva Marti}, dipl. ing, - 2.000 kuna za sud-jelovanje na FEBS Lecture Course on Cellular Signaling & 4thDubrovnik Signaling Conf, Cavtat, Hrvatska

mr. sc. Sanja Dolanski Babi} - 2.000 kuna za sudjelovanjena «From Solid to state BioPhysics» Role of Inhomogeneitiesin Solid, Soft and Bio- Matter», Cavtat, Hrvatska

mr. sc. Ozren Gamulin - 2.000 kuna za sudjelovanje na«27th European Congress on Molecular Spectroscopy», Kra-kow, Poljska

Ana Katu{i}, dipl. ing, - 15.000 kuna za znanstvenousavr{avanje «Molecular Embryology of the Mouse», ColdSpring Harbor, USA

Marija Jelu{i}, dr. med. - 2.000 kuna za sudjelovanje naKongresu Europske lige za borbu protiv reumatizma EULAR2004., Berlin

doc. dr. sc. Danka Gr~evi} - 5.000 kuna za znanstvenousavr{avanje u laboratoriju na The Oxford University Institu-te of Musculosceletal Sciences i na The Bone Biology GroupUiversity of Shieffield

Marta îvljak dr. med.- 6.000 kuna za sudjelovanje na 13ETC-PHHP te~aj «Strategie for Health in Europe: EuropeanPerspectives on Promoting Health and Wellbeing, Galway,Irska

dr. sc. @eljka Vukeli} - 20.000 kuna za znanstvenousavr{avanje/istraìvanje u Laboratoriju za biomedicinskeanalize Instituta za medicinsku fiziku i biofiziku, Sveu~ili{ta uMünsteru

Dinko Mitre~i}, dr. med - 5.000 kuna za sudjelovanje name|unarodnom kongresu BioScience2004, Glasgow, UK

Tomislav Smoljanovi}, dr. med. - 5.000 kuna za sudjelo-vanje na «Central Eur Orthopaedic Congress CEOC 2004».Izlaga~ s 3 rada, Prag

Marko Bergovec, dr. med. - 5.000 kuna za sudjelovanjena «Central Eur Orthopaedic Congress CEOC 2004»

Marija Ragu`, dipl. ing. - 10.000 kuna za sudjelovanje naMedical Physics Workshop on Medical Applications ofSynchrotron Radiation, Trst

Ukupno je odobreno sredstava u iznosu od 89.000,00kuna.

Marko Mesari},predsjednik Zakladne uprave

Znanstveni projekti odobreniu 2004. godini“Dijagnosti~ki postupak kvantitativnog PCR za mjerenjecitokina u malignim uzorcima”Voditeljica projekta: prof. dr. Ana Maru{i}(tehnologijski projekt - odobren od Ministarstva znanosti itehnologije /MZT/ 13. 04. 2004)

“Geneti~ka regulacija metabolizma kolesterola u mi{jemmozgu”Voditeljica projekta: doc. dr. Svjetlana Kalanj Bognar(hrvatsko-slovenski projekt - odobren 09. 04. 2004. MZT pro-gram bilateralne suradnje)

“Histofiziolo{ka regulacija djelovanja Leydigovih stanicau ~ovjeka”Voditelj projekta: doc. dr. Davor Jeèk(hrvatsko-slovenski projekt - odobren 09. 04. 2004. MZT pro-gram bilateralne suradnje)

“Prognosti~ki faktori i lije~enje zlo}udnih bolesti djece”Voditelj projekta: prof. dr. Josip Konja(znanstveni projekt - odobren od MZT 01. 05. 2004. /trigod./)

“Dokumentiranje stradanja civila i kr{enja ljudskih pravatijekom agresije na Republiku Hrvatsku”Voditelj projekta: prof. dr. Ivica Kostovi}projekt - odobren od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiRepublike Hrvatske

“Genome-based therapeutic drugs for depresion”Voditelj: doc. dr. Neven Henigsberg(me|unarodna suradnja - odobreno 06. 01.2004. godine)

sve~anostisve~anosti mef.hr

�

32 www.mef.hr

FOTOREPORTA@A

Dan Fakulteta 17. prosinca 2003.

Dne 17. prosinca 2003. godine sve~ano je obiljeèn Dan Fakulteta. Proteklo je 87 godina otkada je Zemaljskavlada, odjel za bogo{tovlje i nastavu, ne ~ekaju}i vi{e kraljevo imenovanje, 17. prosinca 1917. odredila saziv I.konferencije nastavnika u predmetu predavanja za I. semestar nastave na Medicinskom fakultetu.

Brojni skup uglednih gostiju i djelatnika Fakulteta prihva}en je u obnovljenoj velikoj predavaonici Miroslavaâ~kovi}a.

Nazo~ni su bili predstavnici politi~kog, stru~nog i javnog ìvota na{ega grada i republike. Na republi~koj razinito su bili potpredsjednik Vlade Ante Simoni}, ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, ministar zdravstvaAndro Vlahu{i}, gradona~elnica Zagreba Vlasta Pavi}, pomo}ni biskup mons. Vlado Ko{i}, rektorica Sveu~ili{taJasna Helena Mencer i drugi.

Iz bogatog i opse`nog programa u ~asopisu smo se odlu~ili izdvojiti dodjele nagrada za nastavna, znanstvena ihumanisti~ka dostignu}a.

Sudionici sve~ane sjednice povodom Dana Fakulteta (gornje slike).Na desnoj slici, prva slijeva je gospo|a Zorka Guji}, voditeljicaOdsjeka za dodiplomsku nastavu, sa svojim najboljim, tj.nagra|enim {ti}enicima.

sve~anosti

www.mef.hr 33

mef.hr sve~anosti

�

Dekanove nagrade za postignut usojeh u akademskoj godini 2002./2003. dodijeljene su (odozgor, slijeva na desno): Ivani\akovi}, 1. godina; Domagoju Dlaka, 2. godina; Hrvojki Bo{njak, 2. godina; Josipu Dujmovi}u, 3. godina; Aleksandru Savi}u,3. godina; Filipu Sedli}u, 4. godina; Maji Pavlovi}, 5. godina; Pavlu Ron~evi}u, 5. godina i Ozrenu Pola{eku, 6. godina.

sve~anosti

34 www.mef.hr

sve~anosti mef.hr

�

Prof. dr. Davor Ivankovi} dodijelio je nagrade za najbolji doktorat u protekloj akademskoj godini dr. sc. Tomislavu \api}u(lijevo) i dr. sc. Domagoju Jugovi}u.

Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego proglasio jeznanstvene novake Medcinskog fakulteta.

ZNANSTVENI NOVACI MEDICINSKOG FAKULTETA

Radni odnos zasnovan od 1. sije~nja do 1. rujna 2004. godine.

NAJBOLJI ZNANSTVENI NOVACI(DEKANOVI)

Mario Habek - NeurologijaOzren Pola{ek – Epidemiologija (Medi-cinska informatika)Maja Prutki - RadiologijaEmil Dediol – Maksilofacijalna kirurgijasa stomatologijomZinka Matkovi} - InfektologijaIvana Kol~i} – Epidemiologija (Zdrav-stvena ekologija)Daniela Salopek – Anatomija

ZNANSTVENI NOVACI PRIMLJENI NA PROJEKTE

Ana Katu{i}Toni Mati}Milena Sko~i}Kristina MeljanacPetra Kora}Ana Ivani{Martin ]ukGordan Grahovac@eljka Mustapi}Marija MacanInga Mandac

Natalija Marinkovi}Maja PucNikolina Jovanovi}Katarina Matkovi}Nadira Durakovi}Ivo Pedi{i}

Podatke o znanstvenim novacima i znanstvenim projektima vidi na www.mef.hr/znanost

sve~anostimef.hr sve~anosti

�www.mef.hr 35

Dekan Fakulteta prof. dr. Boris Labar predaje Nagradu Medicinagospo|ama (slijeva) Ghislaine Jacquier i Marcele Schmith

NAGRADA »MEDICINA« MEDICINSKIMSESTRAMA IZ FRANCUSKE

Nagrada Medicina ove je godine dodijeljena dvjema medicinskim sestrama iz Francuske koje su, sudjeluju}i u poku{aju eva-kuacije ranjenika iz opkoljenog Vukovara, stradale kad je njihovo vozilo nai{lo na minu.

Sada, 12 godina poslije toga doga|aja, Ghislaine Jacquiere i Marcele Schmit, majka u me|uvremenu preminule Fabienne,odazvale su se pozivu dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Borisa Labara kako bi u sklopu sve~anosti obi-ljeàvanja godi{njice osnutka Fakulteta primile i te kako zasluènu nagradu.

Na sjednici Odbora za dodjelu na-grade “Medicina” odrànoj 02. pro-sinca 2003. godine, na temelju ~l-9Poslovnika o radu Odbora za dodjelunagrade “Medicina” jednoglasno jedonesena sljede}a

Odluka

Predlaè se Fakultetskom Vije}uda se nagrada Medicina u 2003. go-dini dodijeli:

1. Ghislaine Jacquier2. pok. Fabienne Schmitkoje su kao ~lanice udruge “Lije-

~nici bez granica” sudjelovale u eva-kuaciji ranjenika iz Vukovarske bolni-ce. One su tom prigodom (19. listo-pada 1991. godine), pri eksplozijimine na koje je naletjelo njihovo vo-zilo, te{ko ranjene i ostale trajni inva-lidi.

Obrazloènje

Odbor za dodjelu nagrade “Medi-cina” raspravljalo je o prijedlogu uutorak 2. prosinca 2003. godine ijednoglasno odlu~ilo da se dodijeligospo|i Ghislaine Jacquie osobno, au ime gospo|e Fabienne Schmit,koja je u me|uvremenu preminula,nagrada }e se uru~iti njenoj majci.

Predsjednik odboraDoc. dr. sc. Drago Buneta

Gospo|e i gospodo!

U jesen 1991 godine, kada su tragi~ni doga|aji prestizali jedni druge i televi-zijskim ekranima vidjeli svu teìnu drame koju je proìvljavala Hrvatska, u tre-nutku kada je agonija Vukovara dostizala svoj vrhunac, jedna je novinska vijestsve nas posebno potresla.

U vijestima agencije HINA ~uli smo da je planirana evakuacija ranjenika iz bolniceu Vukovaru zapela, a zatim i potpuno napu{tena jer je jedno od vozila koje jeangaìrala Udruga Lije~nici bez granica pri povratku iz Vukovara nai{lo na minu.

Bilo je to 19. listopada 1991 godine. U tom incidentu stradale su dvije medi-cinske sestre gospo|e Ghislaine Jacquier i Fabianne Schmit, ~lanice UdrugeLije~nici bez granica.

One su, stavljaju}i na kocku svoj ìvot i `rtvuju}i svoje zdravlje, dale svoj do-prinos ideji humanizma u ~asu kada su humanost i eti~nost bili zgaèni.

Danas, 12 godina kasnije, mi }emo, proslavljaju}i 17. prosinca - Dan Medicin-skog fakulteta, pozdraviti gospo|u Ghisleine Jacquier i gospo|u MarceleSchmit, majku u me|uvremenu umrle k}eri Fabienne.

Predaju}i im nagradu za eti~nost i humanost Medicina, koju im je dodijeliloFakultetsko vije}e Medicinskog fakulteta, nagradu koju vi{e nego zasluùju, mi}emo im tim ~inom odati na{u zahvalnost i na{e najdublje po{tovanje.

Zagreb, 17. 12. 2003.

sve~anosti

36 www.mef.hr

sve~anosti mef.hr

�

Dan {porta

Nogometna mom~ad djelatnika Medicinskog fakultetaodmjerila je snage sa studentima.

Sudionici natjecanja u tenisu.

Uredni{tvo STUDMEF-a, organizatori Dana {porta

Naàlost, malobrojni su nastavnici bili sudionici Dana {porta.

I ove je godine doc. dr. Mirza @iàk sa svojim studmefovcima (Uredni{tvo STUDMEFa) organizirao pri-redbu posve}enu sportu na na{em fakultetu pod nazivom Dan Sporta MEFa. Sada ve} tradicionalan, tre}ipo redu Dan Sporta MEFa, odràn je u prvu subotu lipnja (5. lipnja), na sportskim terenima [alate. Pro{lo-godi{nji veliki uspjeh kao i veliki odaziv studenata pokazao je da je manifestacija pobudila znatno zani-manje studenata. U bogatom programu bilo je mno{tvo razli~itih natjecanja i drugih sadràja u kojima susudjelovali i studenti i nastavnici Fakulteta. Bilo je tu za svakoga pone{to; natjecanje u veslanju na ergo-metru, povla~enje konopa, ènski nogomet, Medicinijada, nogomet izme|u studentata 2. godine imom~adi Fakulteta te tenis u kojemu su studenti odmjerili snage s mom~adi Fakulteta. Na kraju su podi-jeljene nagrade za najuspje{nije sporta{e u protekloj akademskoj godini.

Dan Sporta MEFa je zami{ljen kao priredba koja za cilj ima promociju sporta na na{em fakultetu i na-gra|ivanje svih ~lanova Fakulteta koji su u proteklom jednogodi{njem razdoblju postigli izvanrednesportske uspjehe. Podjednako va`na je zamisao da to postane dan neformalnog druènja izme|u stude-nata i ~lanova Fakulteta.

Svi detalji o Danu Sporta mogu se na}i na stranicama Weba MEFa - www.mef.hr/studenti

povijest

www.mef.hr 37

mef.hr povijest

�

Osuje}ena akcija za otvaranjeMedicinskog fakulteta u Zagrebu1891. godine

Godine 1869. hrvatski je sabor prih-vatio Zakonski ~lanak o utemeljenjuSreu~ili{ta u Zagrebu, a pet godina po-slije i Zakonski ~lanak o ustrojsvuSveu~ili{ta, koje bi imalo “bogoslovni,mudroslovni, pravoslovni i lie~ni~ki Fa-kultet”. Doista je 19. listopada 1874.otvoreno zagreba~ko Sveu~ili{te, no naàlost krnje, bez medicinskog fakulteta,~ije je otvorenje odgo|eno “~im se osi-guraju sredstva za njegovo ustrojstvo iuzdràvanje”. Godine su prolazile,Sveu~ili{te se, prebrodiv{i po~etne kri-ze, lijepo razvijalo, na Filozofskom je fa-kultetu god. 1882. otvoren studij far-macije, no otvorenje medicinskog Fa-kulteta ostalo je na mrtvoj to~ki.

Zbog toga se lije~nik i narodni za-stupnik dr. Milan (Emil) Amru{ (kasnijezagreba~ki gradona~elnik i hrvatski mi-nistar prosvjete) na{ao ponukanim da1886. u opozicijskom listu “Obzor” raz-radi tro{kovnik za medicinski Fakultet itako pokaè da financijska sredstva inisu takav problem kao {to se to èliprikazati, a da je potreba za takvim fa-kultetom velika, jer je zdravstveno stan-je u Hrvatskoj vrlo nepovoljno a vladaoskudica lije~nika, napose na selu.Amru{ je podsjetio da pri Mudroslov-nom fakultetu ve} postoje katedre zamineralogiju, botaniku, zoologiju, ke-

miju, farmakologiju i farmakognoziju,koje bi mogle posluìti i medicinarima;na Pravnom fakultetu katedra sudskemedicine, u Primaljskom u~ili{tu profe-sor porodni{tva, te da bi trebalo jo{samo sedam profesora i nekoliko doce-nata za ostale katedre. Da bi se otvo-renje medicinskog fakulteta ubrzalo,trebalo bi klinike smjestiti u bolnicu Mi-losrdne bra}e na Jela~i}evu trgu (bolni-ca u Vinogradskoj tada jo{ nije bila iz-gra|ena). Za “naravoslovne struke” ve}postoje prostorije na Filozofskom fakul-tetu, dok bi se normalna i patolo{kaanatomija privremeno mogle smjestitiu mrtva~nicu na Mirogoju. Tako bi veo-ma brzo mogao proraditi medicinski fa-kultet i to uz ne odve} velike tro{kove,za kojima ne treba àliti jer je “najboljikapital svake zemlje zdravo i ~ilo pu~an-stvo”. Kao iskreni domoljub Amru{ ple-dira da nastavni kadar mora biti sastav-ljen isklju~ivo od doma}ih sinova, kojibi se stipendijama osposobili na stra-nim sveu~ili{tima.

Politici ma|arizacije bana Khuen-He-dervaryja ponajmanje se mogao svidjetijo{ jedan korak u kulturno-prosvjetnojsamostalnosti hrvatskog naroda i nijetrebalo dugo ~ekati da se u dnevnom ti-sku za~ne polemika izmedu Amru{a ireìmskih prista{a, koji su na sve na~ine

htjeli osujetiti otvaranje medicinskogfakulteta, svjesni da }e taj odgajatihrvatsku mlade` ne samo u strukov-nom smislu, ve} i da postane slobodan ineovisan dio inteligencije. Tom je pole-mikom Amru{ inaugurirao borbu zamedicinski fakultet, te je 1880. Akade-mi~ki senat zagreba~koga Sveu~ili{taodlu~io zemaljskoj vladi uputiti pred-stavku o upotpunjavanju Sveu~ili{tamedicinskim Fakultetom. Da bi za tupredstavku prikupio argumente, Senatse najprije obratio profesoru botanike ifarmakognozije Bohuslavu Jiru{u, jedi-nom lije~niku u profesorskom zboru za-greba~koga Sveu~ili{ta, a zatim osvje-do~enom prijatelju Hrvata be~kom pro-fesoru kirurgije Eduardu Albertu, dadaju svoja mi{ljenja. Zbog kojekakvihokolnosti ti su elaborati bili dovr{eni tek1888, kad je i Zbor lije~nika Kr. Hrvatskei Slavonije dao svoje mi{ljenje. Velikimecena zagreba~koga Sveu~ili{ta bi-skup Strossmayer u~inio je god. 1888.prvi konkretni potez pokloniv{i 20.000forinti za oìvotvorenje medicinskog fa-kulteta, naglasiv{i u darovnici “medi-cinski fakultet prieka je nu`da narodana{ega” te izraziv{i èlju “iz sve du{e isvega srdca” da do ostvarenja tog fa-kulteta do|e jo{ tijekom iste godine. Tase glavnica pove}avala brojnim prinosi-ma pojedinaca i ustanova.

Akademi~ki je senat u svibnju 1888.uputio predstavku zemaljskoj vladi iHrvatskom saboru traè}i otvorenje togfakulteta. Sabor je obrazovao Odbor zamedicinski fakultet, sastavljen od 7 za-stupnika, od kojih je samo jedan(Amru{) bio lije~nik, no rad Odbora nijebio ba{ djelotvoran sve do 1890. kad jeAmru{ na odborskoj sjednici predloìopodastrti Saboru “Zakonsku osnovuglede oìvotvorenja medicinskog fakul-teta”. U njoj je postavio rok do jeseni1895. kad bi fakultet trebao proraditi,jer bi se do tog vremena mogao izobra-ziti nastavni kadar i prikupiti dovoljnomaterijalnih sredstava. Me|utim Od-bor, u kojem su jo{ bili Iso ]iri}, Sveto-zar Kneèvi}, Simo Pavlovi}, AleksaEgersdorfer i drugi, odbacio je Amru-{evu “Zakonsku osnovu”, odlu~iv{i dase pred Sabor podnese prijedlog Eger-

[alata po~etkom 20. stolje}a. Lijevo je zgrada Realne gimnazije (kasnije dekanat), adesno je Plemi}ki konvikt - kasnije Anatomski zavod.

povijest

38 www.mef.hr

povijest mef.hr

�

sdorfera u kojem se poziva vlada, dasvake godine “u kolko to budu dopusti-la raspoloìva sredstva” uvrsti u pro-ra~un “{to izda{niju svotu”, {to je bilafina formulacija da bi se ~itava stvar od-godila na neodre|eno vrijeme. Taj jezaklju~ak Odbora nai{ao na èstokeprosvjede slobodoljubivog tiska. “Ovajzaklju~ak svakako je dokazom da se od-bor ne zna odazvati sveukupnoj èljinaroda, jer sa narodom ne }uti, jer musrce nije hrvatsko” pi{e “Obzor” tihdana. No niti se Amru{ nije predao, ve}je uz zaklju~ak odbora podnio aman-dman, u kojem poziva vladu da do 1. li-stopada 1895. svake godine u prora~unuvrsti svotu od najmanje 100.000 forin-ti za medicinski fakultet.

Odborov zaklju~ak i Amru{ev aman-dman na{li su se na dnevnom redu 137.i 138. sjednice Hrvatskog sabora dne 2.i 4. lipnja 1891. U raspravi se zastupnikIso ]iri} odlu~no usprotivio prijedloguda se klinike smjeste u postoje}e zagre-ba~ke bolnice, ve} je istaknuo potrebugra|enja sasvim nove bolnice, {to jetada s financijske strane bio sasvim ne-realan zahtjev, te je predloìo Saboruda odbije Amru{ev amandman. Zastup-nik Stevan Popovi} je bez imaloustru~avanja izjavio, da osnivanje me-dicinskog fakulteta uop}e nije narodnapotreba, kao {to se èli prikazati, ve} jeta nastojanja proglasio “luksusom na-rodnim poti~u}im iz te`njah, da se kral-jevina Hrvatska i Slavonija uzpnu na vi-sinu na kojoj stoje druge kulturnedràve”, namijeniv{i time Hrvatskoj da idalje ostane u bijedi, u kojoj su je dràliprotunarodni reìmi. Izjavio je nadaljeda je uvjeren da - i kad bi se fakultet ot-vorio - na njemu ne bi bilo dovoljno stu-denata, jer se ni Srbi ni Bugari ne}eodazvati studirati medicinu u Zagrebu.Ban Khuen-Hedervary, kojeg je politikabila forsiranje Srba na u{trb Hrvata,spremno je prihvatio raspravu srpskihsaborskih zastupnika cini~ki izjaviv{i:“Izvolite narodu i to kazati, da bi mu senamet usljed toga bar za 30% povisio.Ako to narodu kaète, vi }ete vidjeti,ho}e li narod potrebu lie~nikah iztaknu-

ti”. lako su Amru{ev amandmanpodràli i neki drugi zastupnici, Saborje amandman odbacio i prihvatio prije-dlog Odbora za medicinski fakultet, ukojem se ne spominje ni svota ni rok,{to je bilo jasno da zna~i odgodu otvo-renja medicinskog fakulteta na neo-dre|eno vrijeme.

Krajem studenoga 1891. vlada je Sa-boru dostavila “Osnovu zakona o pro-ra~unu... za godinu 1892" u kojoj je zamedicinski fakultet predvi|ena bijednasvota od 10.000 forinti. Narod ipak nijeklonuo duhom, dokazuju}i da je medi-cinski fakultet narodna potreba a ne”narodni luksus". U “Obzoru” svakod-nevno nalazimo izvje{}a o prilozima zatu svrhu, ali sve je to bilo kap u moru.Prolazile su godine, prolazila su deset-lje}a. I tek 1. svjetski rat, akutna oskudi-ca lije~nika, porast broja ranjenika i in-valida, naglo {irenje zaraznih bolesti, teslabost Monarhije, ubrzali su otvorenjemedicinskog fakulteta krajem godine1917, punih 48 godina nakon njegovazakonskog osnutka.

Prate}i saborsku pobjedu ma|arona igrupe srpskih zastupnika predvo|enihStevanom Popovi}em nad dr. Milanom(Emilom) Amru{em, duhoviti pjesnik, isam narodni zastupnik, tridesetogo-di{nji August Haramba{i}, prava{ i do-moljub, koji je 13 puta bio zatvaran,objavio je pod pseudonimom Grego-rios Kaloperos satiri~ku pjesmu Los ba-lados espanjolos u listu “Trn” (1891, br.12) koju donosimo, ne samo zbog nje-zina satiri~kog, ve} i nagla{eno poli-ti~kog komentara onda{njih hrvat-sko-srpskih odnosa u Hrvatskoj prikaza-nih u sukobu E. Amru{a i S. Popovi}a.

Vladimir Duga~ki

LOS BALADOS I:SPANJOLOS

Don Emilios Amrussjanos,Unos grandos Obzorjanos,Duplikados doktoradosNa~elnikos Zagreb grados;Se èstoko zaljubljadosNellos unos pucos mladosFakultados Medikados,

Los imajos vrlos rados.Don Stefanos Popofichos,De los Serbos, grandos viechos,Collos nazos bohemikosE los vlasos ciganikos;

Bios jakos Ijubomoros,Ko jedados gljivos noros;Nami{ljados ubijadosFakultados Medikados.

Don Emilios AmrussjanosBios buonos govorjanos,Don Stefanos PopofichosBios grandos sofistichos;E los obos nel saborosIzrekados grand govorosPro i contra pucosmlados, Fakultados Medikados

E los nostros Magjaronos,Collos Serbos, slugos buonos,Govornikos poslu{ados,Popofichos pravos dados;

E kompaktnos glasovanjosAmrussjanos ucviljanos:ubijados, zakopadosFakultados Medikados.

Don Emilios AmrussjanosGorkos suzos proplakanos,Don Stefanos PopofichosSe smijados posve s tihos:

Nem, Hrvatos ne imadosFakultados Medikados:I jos njimas viekos radosMalkos noktos okresados.

nakladni{tvomef.hr nakladni{tvo

�www.mef.hr 39

Vladimir Loknar

Rje~nik latinskogai hrvatskoga medicinskoganazivljaISBN 953-176-229-5, 2004. god., Opseg: 952 str.,Format: 17 × 24 cm, tvrdi uvez, Izdava~: Medicinska naklada

«Loknarov Rje~nik latinskoga i hrvat-skoga medicinskoga nazivlja velik jerje~nik ve} svojim opsegom, obuhva}aoko 20 000 natuknica, a op{iran je i svo-jom obradom.

Ve} bi bio dobitak da autor dajesamo hrvatske istovrijednice latinskihnaziva, ali on daje i kratka i jasnazna~enja ve}ine pojmova. To je izrazitaprednost toga rje~nika jer sa zna~enji-ma on dobiva novu vrijednost. Takodvojezi~ni rje~nik oblikuje u pravi termi-nolo{ki rje~nik. Osim toga on tomu dajei mnoga leksikonska obja{njenja. Time

prelazi i karakter rje~nika, ali opet netako da se raspline u podatcima,nego da ostane u rje~ni~kim okviri-ma i da doda ono {to je usko pove-zano s pojmom o kojemu je rije~.

Promatrano s jezi~ne strane hrvat-skoga jezika, moè se re}i da je usvo-jio dobar jezi~ni smjer, onaj po koje-mu se teì da za svaki pojam u prvo-me redu na|e hrvatski naziv ili ve}potpuno usvojeni strani koji se moèsmatrati po tome hrvatskim. Postièto tako da uzima ve} postoje}i ili dapostoje}u rije~ prilagodi medicin-skom nazivlju ili da napravi novi uduhu hrvatske tvorbe. No nipo{tonije puristi~ki usmjeren jer pruà le-pezu mogu}nosti da svatko moè

napraviti izbor po svojim potrebama pa ipo svojim sklonostima. Ujedno taj rje~nikdaje i osnovu za budu}e normiranje hrvat-skoga medicinskoga nazivlja (...)

Iako imamo nekoliko medicinskihrje~nika prete`no zastarjelih i terminolo{kinepotpuno obra|enih, {to zna~i da Lokna-rov nipo{to nije suvi{an jer je na{ao svojeopravdano mjesto me|u njima svojim ter-minolo{kim pristupom, svojim obiljem,svojom iscrpno{}u, i svojim ponudama uizboru dobrih hrvatskih mogu}nosti. Zatose njegovo djelo moè preporu~iti kao ko-ristan prilog na{emu medicinskom naziv-lju, a i na{oj leksikografiji.»

(Izvadak iz recenzije akademikaStjepana Babi}a)

•Bumber @, Kati} V, Nik{i}-Ivan~i} M, Pegan B, Petric V, [prem N.(izvr{ni urednici V. Kati} i B. Keki}).

Otorinolaringologija

Naklada Ljevak, 2004. (Medicinska biblioteka) (Ud`benici Sveu~ili{tau Zagrebu), ISBN: 953-178-599-6 Format: 17,5x24,5

Knjiga ima 339 stranica, 175 slika(pribli`no 50 kolof fotografija) i 10 ta-blica. Ud`benik je podjeljen na osampoglavlja: otologija, audiologija i vesti-bulologija, rinologija, orofaringologija,bolesti vrata, laringologija, fonijatrija,te ezofagologija i traheobronhologija.

U proteklih osamdeset godina gene-racije hrvatskih otorinolaringologa ost-varile su niz izvrsnih ud`benika za dodi-plomsku nastavu iz podru~ja otorinola-ringologije. Brojne i sveobuhvatne znan-stvene i tehnolo{ke promjene u toj kli-ni~koj disciplini su, me|u inim, otvorilamnoga pitanja te zahtjevaju nove pristu-pe u procesu obrazovanja. Stoga trebapozdraviti ovaj novi ud`benik u kojemsu takvi suvremeni zahtjevi uvaèni.

Uredni~ki odbor u kojem je skupinaiskusnih nastavnika nastojao je omo-gu}iti studentima lak{e savladavanje i

usvajanje nastavne gra|e iz otorinola-ringologije. U pisanju su sudjelovali na-stavnici svih sveu~ili{nih sredi{ta uHrvatskoj – Zagreba, Rijeke, Splita i Osi-jeka. Trideset suradnika sudjelovalo je upisanju ud`benika. Uredni~ki odbor jeuspje{no rije{io sloèn i osjetljiv pro-blem ujedna~avanja pristupa razli~itihautora i postigao da tekstovi skladno«di{u».

Jasno, razumljivo i na sistematiziranna~in izloèna je sva studentu potrebnagra|a za savladavanje znanja iz otori-nolaringologije. Otorinolaringolo{ki kli-ni~ki entiteti su opisani jednostavno ipozdano prema suvremenim na~elimadijagnostike i lije~enja, i modernimznanstvenim spoznajama, a to je pre-duvjet za dono{enje pravilnih odluka uzbrinjavanju bolesnika. Sve teme suobra|e interdisciplinarno {to studentu

olak{ava razumijevanje bitnih zbivanjau zdravom i bolesnom uhu, nosu i grlu.

Istodobno, ud`benik je koncizan iprimjeren studentu medicine, te jeopremljen bogatim slikovnim materija-lom (velik broj crteà i c/b fotografija ikolor prilog vizualiziraju i saìmaju ono{to bi u samo pisanom obliku trebalodetaljnije objasniti).

Ivica Klapan

nakladni{tvonakladni{tvo mef.hr

�

40 www.mef.hr

•Boìdar ]urkovi} i suradnici

Fizikalna irehabilitacijskamedicina

ISBN 953-176-230-9, 2004.god., Opseg: 179 str.,Format: 17 × 24 cm, meki uvezIzdava~: Medicinska naklada

Ovaj novi ud`benik je rezultat uspo-stavljenih promjena i u ovom podru~jumedicine. Promjena je i u racionalnom ina dokazima temeljenom pristupu u lije-~enju i rehabilitaciji – na primjer, slabljen-je dominacije elektroterapijskih postupa-ka i primat kineziterapije (medicinskegimnastike). Knjiga sadrì i dodatna po-glavlja o mi{i}no-ko{tanim bolestima,lije~enju boli, osnovama kineziologije, di-jagnosti~kom ultrazvuku i komplemen-tarnim tehnikama, poglavlja o raznimmetodama lije~enja, o masaì, prirodnim

ljekovitim ~initeljima i komplemen-tarnoj i alternativnoj medicini, i dr.

Ovako koncipiran ud`benik nami-jenjen je ponajprije studentima me-dicine, a omogu}uje bolje razumije-vanje podru~ja fizikalne i rehabilita-cijske medicine op}enito, tako dasvatko tko se bavi ovim podru~jemmedicine moè na}i/nau~iti korisneinformacije.

Predrag Keros - Vi{nja Majeri}-Kogler

Lokalna iprovodnaanestezijaISBN: 953-178-555-4, Kategori-ja: medicina, Godina izdavanja:2003., Izdava~: Naklada Ljevak,Broj stranica: 152, Uvez: tvrdi,Format: 17,5x24,7cm

Unato~ velikom napretku op}e ane-stezije tijekom posljednjih desetlje}a,danas se sve ~e{}e u svim kirur{kim po-dru~jima primjenjuju razmjerno neinva-zivni zahvati lumbalne i provodne ane-stezije. Epiduralna i subduralna aneste-zija postale su gotovo redovitim po-stupcima prigodom mnogih kirur{kihzahvata, a trajne epiduralne anestezije,pa~e, postaju nezamjenjive u suzbijanjutvrdokornih bolnih stanja, napose uzavr{nom razdoblju bolesnika sa zlo-}udnim novotvorinama.

U uvodnim odjeljcima knjige ukratkosu prikazani razvoj i zna~enje lokalne iprovodne anestezije te op}e zna~ajkeanestezijskih postupaka. U posebnompoglavlju kratak je, ali iscrpan pregled

farmakologije lokalnih anestetika. Upoglavljima koja slijede izloèni supostupci provodne anestezije svihnajva`nijih intervencijskih podru~ja.Tekstom i slikom obuhva}eni su pri-kazi anatomskih odno{aja pojedinihìvaca i ìv~anih spletova a temeljemtih podataka opisani su pristupi ianestezijski zahvati. Posebna je po-zornost pridata komplikacijama tenjihovu lije~enju. Ud`benik je nami-jenjen dodiplomskoj i poslijediplom-skoj nastavi, a ima i elemente pri-ru~nika za lije~nike te napose za spe-cijalizante i specijaliste u kirur{kimstrukama.

POVJERENSTVO ZANASTAVNE TEKSTOVE

Novisveu~ili{niud`beniciAkademska godina2003./2004.

Popis nastavnih tekstova koji-ma je rje{enjem Sveu~ili{nogpovjerenstva za znanstveno-na-stavnu literaturu odobrena upo-raba naziva sveu~ili{ni ud`be-nik.

1. Z. Kova~, S. Gamulin(urednici): Patofiziologija –zadatci za problemskeseminare

2. V. Majeri}-Kogler, V.Karadà (urednici): Klini~kaanesteziologija ireanimatologija

3. I. Damjanov, S. Juki}: Atlasop}e patologije

4. D. Ze~evi}: Sudska meicina ideontologija

5. A. Kurjak, S. Kupe{i}, J.\elmi{ (urednici):Ginekologija iperinatologija, 3. izdanje

6. Z. Mr{i}-Krmpoti}, A. Roth(urednici): Internisti~kaonkologija

7. I. Andreis (urednik).Imunologija, 6., dopunjenoizdanje

8. S. Nikoli}, M. Maranguni}(urednici): Dje~ja iadolescentna psihijatrija

9. J. Lipozen~i} i suradnici:Dermatovenerologija

10.E. Pichler: Ultrazvu~ni atlas:dojka – diferencijalnadijagnoza i interventnetehnike

11.A. Senta, J. Pucarin, J.Jeleni}-Doko: Kvantitativnimodeli namirnica i obroka

12. J. Paladino: Kompendijneurokirurgije

13.M. Pe}ina i sur.: Ortopedija

studenti

www.mef.hr 41

mef.hr studenti

�

IZ STUDENTSKOG @IVOTA

Studentski zbor

Studentski zbor Medcinskog fakulte-ta ovog je prolje}a pokrenuo na raziniSveu~ili{ta projekt pod nazivom Univer-sity champions league. Rije~ je, naime,o sveu~ili{noj malonogometnoj ligi kojaje od 21. travnja do 28. svibnja odigra-na na terenu Nogometnog centra [ala-ta. Liga je pobudila veliko zanimanjeme|u studentima, pa je nastupilo ~ak52 studentske mom~adi, a u tih je mje-sec dana odigrano preko 140 utakmica.Na revijalnoj utakmici sudjelovali subrojni poznati uglednici izme|u osta-lih:ministar znanosti obrazovanja i {po-rta doc. dr. sc. Dragan Primorac, sabor-ski zastupnici Franjo Arapovi}, DragoPrgomet, Damir [karo, predstavniciHrvatskog lije~ni~kog {portskog dru-{tva dr. Edvard Gali}, predstavnik Sindi-kata znanosti gosp. Vilim Ribi~, pred-stavnik Studentskog centra gosp. MatePavkovi} te brojne poznate osobe iz{portsog i estradnog svijeta - ~lanoviobitelji Boban, Luka Vidovi}… Ovaj pro-

jekt studenata medicine odli~no su po-pratili mediji jer je, kao takav, istaknuova`nost amaterskog bavljenja {portomme|u studentima i propagirao javnoz-drastvene akcije borbe protiv pu{enja idroge.

Odbor za me|unarodnu suradnjuStudentskog zbora pokrenuo je cijeliniz aktivnosti vezanih uz dolazak stra-nih studenata - ve}inom hrvatskog po-drijetla na na{ fakultet. Aktivirali smo seu udomljavanju tih studenata te u {toboljoj organizaciji samoga njihovogaboravka u Zagrebu.

Nadamo se da }emo od idu}e aka-demske godine pokrenuti cijeli niz raz-mjena studenata s eminentnim europ-skim u~ili{tima.

Odbor za kulturu je trajno, tijekom ci-jele godine organizirao posjete pozna-tijim kazali{nim priredbama. Uz ta kul-turna druènja studenti medicine orga-nizirali su i smotru studentskih klapa uHrvatskom glazbenom zavodu.

Naposlijetku èlio bih istaknuti daStudentski zbor Medicinskog fakultetaod sljede}e akademske godine nastav-lja raditi na cijelom nizu programa kojih}e cilj biti okrupnjivanje studentske sce-ne u jo{ kvalitetnije predstavni~ko tije-lo.

Tomislav Madàr

Vlasnik i izdava~

SVEUÎLI[TE U ZAGREBU –MEDICINSKI FAKULTET

[alata 3b, 10000 Zagreb

Glavni urednik

Marko Pe}ina

Uredni{tvo

Igor Aurer, Darko Bo{njak,Boris Brklja~i}, Marko Duvnjak,Ozren Gamulin, Sanja Kupe{i},

Branko [imat,Mladenka Vrci}-Keglevi},

Mirzet @iàk

Grafi~ki urednik

Branko [imat

Tajnica Uredni{tva

Rosa Zrinskie-mail: rosaºmef.hr

Adresa Uredni{tva

Medicinski fakultet[alata 3b, 10000 Zagreb

Telefon: 45 66 887, 45 66 888Telefaks: 45 66 711

e-mail: bsimatºmef.hr

Grafi~ka priprema i tisak

DENONA d.o.o.,Kada bi u u~ionicama i kabinetima uvijek bila ovakva gu`va,gdje bi nam bio kraj...!?

vijesti

42 www.mef.hr

vijesti mef.hr

�

Indeksne publikacijeIzbor u znanstvena i znanstveno-na-

stavna zvanja provode se na hrvatskimznanstvenim i visoko{kolskim ustanova-ma prema minimalnim uvjetima za izboru znanstvena zvanja koja utvr|uju znan-stvena podru~na vije}a pri Ministarstvuznanosti, obrazovanja i {porta te premapravilnicima o uvjetima i postupku izbo-ra u zvanja pojedinih fakulteta. Na Me-dicinskome fakultetu u Zagrebu to jePravilnik o uvjetima i postupku izborau zvanja iz 2001. godine. Tim je Pravilni-

kom, me|u ostalim, odre|en broj ob-javljenih radova koje pristupnici morajuimati za pojedina zvanja i njihova za-stupljenost u me|unarodnim bazamapodataka. Pri tome, pristupnik mora ne-izostavno imati odre|eni broj radova(prema Minimalnim uvjetima za pod-ru~je biomedicine, "Narodne novine" br.38/97, «predloènici moraju imati znan-stvene radove») objavljene u znanstve-nim ~asopisima koje obra|uje CurrentContents, i to:

Zvanje Broj objavljenih radova

Znanstveni suradnik (docent) 2

Vi{i znanstv. suradnik (izvanredni profesor) 4

Znanstveni savjetnik (redoviti profesor) 8

Izbor u isto zvanje (poslije zadnjeg izbora) 1

Osim toga, pristupnici moraju, uz ra-dove objavljene u znanstvenim ~asopi-sima indeksiranim u Current Conten-tsu, imati i odre|eni broj radova objav-ljen u ~asopisima koje obra|uju ostaleme|unarodne indeksne publikacije,odnosno bibliografske baze podataka.U Pravilniku Medicinskoga fakulteta na-vodi se «...Index Medicus, Excerpta Me-dica, Index Dental ili u drugim odgova-raju}im me|unarodnim indeksnim pu-blikacijama».

[to su to indeksne publikacije? One ustrukturiranom obliku, naj~e{}e susta-vom kazala, osiguravaju pristup i pre-traìvanje radova objavljenih poglavitou znanstvenim ~asopisima. To, drugimrije~ima, zna~i da se objavljeni ~lanciobra|uju i razvrstavaju u kazala (indek-se) prema razli~itim klju~evima: prezi-menu autora, temi (klju~nim rije~ima),naslovu ~asopisa u kojemu je rad objav-ljen, ustanovi iz koje dolaze autori, jezi-ku itd., itd., kako bi korisnik ili skupinakorisnika na jednostavan na~in do{li doosnovnih podataka o nekome ~lanku.Indeksne publikacije u tiskanome obli-ku sadràvaju skup takvih kazala (vidi,primjerice Science Citation Index), alidanas preteìto koristimo bibliografskebaze podataka koje, u nekim slu~ajevi-ma, jo{ uvijek objavljuju ina~icu ili poje-dine specijalizirane isje~ke u tiskanomeobliku. Indeksne publikacije pripadajuskupini tzv. sekundarnih publikacija ko-je popisuju, opisuju i saìmaju informa-cije objavljene u primarnim izvorima.Zbog velikoga intenziteta znanstveno-

ga istraìvanja te interdisciplinarne imultidisciplinarne naravi suvremeneznanosti, broj je primarnih informacij-skih izvora, poglavito znanstvenih ~aso-pisa, u gotovo svim znanstvenim disci-plinama vrlo velik, ~ime se neprekidnopove}ava broj novih informacija te nji-hova raspr{enost. To uvjetuje, s jednestrane, specijaliziranje indeksnih publi-kacija za odre|enu kategoriju korisnika(vidi npr. Excerpta Medica), a s drugesve ve}u selektivnost u odabiru ~asopi-sa za redovitu obradbu. Gotovo svaka

dràva objavljuje nacionalnu i razli~itevrste specijalziranih bibliografija, pa ta-ko i Hrvatska. Podru~je medicine pokri-veno je bibliografskom bazom Biome-dicina Croatica (vidi http://smk.mef.hr/php/biomed/index.php). Medicina je,me|utim, disciplina ~iji se rezultati pro-su|uju i potvr|uju na me|unarodnoj,globalnoj razini, pri ~emu je dostup-nost rezultata kroz radove zastupljeneu me|unarodnim bibliografskim baza-ma podataka va`ni formalni preduvjet.

Danas u svijetu izlazi preko 20.000medicinskih ~asopisa. Broj sekundarnihpublikacija koji ih popisuju, saìmaju iliopisuju tako|er je veoma velik (po ne-kim izvorima preko 700). Usmjerene susvim ili ciljanim skupinama medicinskihstru~njaka. Kriteriji odabira ~asopisa surazli~iti, na~in obrade i pristupa tako-|er. Izdvajamo spomenute u Pravilnikuo uvjetima i postupku izbora u zvanjana{ega Fakulteta.

Current Contents obra|uje ~asopisesvih znanstvenih podru~ja (ukupno pre-ko 8.000 ~asopisa), a medicini je u pot-punosti posve}en razdjel Clinical Medi-cine (1.120 ~asopisa s jednim hrvatskim~asopisom), dok su biomedicinski ~aso-pisi znatno zastupljeni u razdjelu LifeSciences (1.370 ~asopisa) te Social andBehavioral Sciences (1.620 ~asopisa, 2hrvatska ~asopisa). âsopisa koji serubno ili pojedinim ~lancima doti~ubiomedicine moè se na}i gotovo u sva-kome razdjelu Current Contentsa(Physical, Chemical and Earth Sciences,Agriculture, Biology and EnvironmentalSciences itd.). Znanstveni ~asopisi kojeredovito obra|uje Current Contentspostali su u podru~ju prirodnih znano-

vijesti

www.mef.hr 43

mef.hr vijesti

�

sti i biomedicine sinonimom me|una-rodne vidljivosti znanstvenih rezultata.Ovdje je potrebito spomenuti i citatnubazu podataka Web of Science (WoS)koja za podlogu ima pribli`no isti ~aso-pisni skup (preko 8.000 naslova).

Medline je, pak, sinonimom indeksneorganizacije medicinske literature.Zbog svoje tradicije (vidi Index Medi-cus) i kvalitete sadràjne obrade ~lana-ka, koncepcije usmjerene ne samo nanaj{iri krug medicinskih stru~njaka, ne-go i prema javnosti (MedlinePlus), kao izbog besplatne mre`ne dostupnosti(PubMed), Medline je nedvojbeno naj-kori{tenija medicinska baza podatakakoja redovito obra|uje preeko 4.800medicinskih ~asopisa (7 hrvatskih). Po-trebno je spomenuti i Embase (tiskanaina~ica je Excerpta Medica), koja obra-|uje oko 4.400 ~asopisa (27 hrvatskih~asopisa), a odre|eni broj ~asopisa se-lektivno i to samo one ~lanke koji dono-se informacije o lijekovima.

Veliki broj bibliografskih baza poda-taka obuhva}aju ~asopise koji izlaze napodru~jima rubnim ili srodnim medici-ni. To su, primjerice, Chemical Abstra-cts/CAS, Biological Abstracts/BIOSIS,Psychological Abstracts/PsycInfo itd.

Svaki kandidat za neko znanstveno ilinastavno zvanje mora prikupiti svu do-kumentaciju temeljem koje povjeren-stvo pojedine znanstvene ili znanstveneustanove, odnosno sveu~ili{na mati~na

povjerenstva donose odluku o izboru.U tu dokumentaciju uklju~eni su i doka-zi o indeksiranosti, odnosno citiranostikandidatovih objavljenih radova. Sre-di{nja medicinska knji`nica pomaèkandidatima koji takvu uslugu zatraèu pronalaènju indeksiranih radova ubibliografskim bazama podataka kojesu joj dostupne. Sada su to Medline,Current Contents, Web of Science iPsycInfo. Odre|eni broj ostalih bazapodataka mogu se pretraìvati u/iz Na-cionalne i sveu~ili{ne knji`nice. Sre-di{nja medicinska knji`nica ima u svojojzbirci i tiskani oblik Current Con-tents/Life Science od 1964. godine, aCurrent Contents/Clinical Medicine od1980. godine. Sredi{nja medicinskaknji`nica pomaè i povjerenstvima okorje{avanja mogu}ih dvojbi. U oba slu-~aja, isklju~ivo i samo temeljem izvo-ra koji su joj dostupni. To zna~i daknji`ni~ari ne mogu verificirati zastup-ljenost onih radova za koje ne moguprona}i valjane dokaze u bazama poda-taka ili tiskanim indeksnim publikacija-ma. Ilustrirat }u to jednim primjerom. U~asopisu Military Medicine hrvatski suautori tijekom posljednjega desetlje}aobjavili dosta radova i taj je ~asopis za-stupljen u Current Contentsu. Od sve-ska 166 objavljenog u 2001. godini, uCurrent Contentsu zastupljena su, me-|utim, samo prva tri, od mogu}ih 12brojeva (slu`ba za korisnike izdava~a

Current Contentsa obavijestila nas je datih 9 brojeva nikad nisu primili). Knji-`ni~aru je izuzetno te{ko objaniti neko-me od autora da ba{ njegovog ~lankanema i da «potvrdu» o tome nije mo-gu}e dati.

Ono {to knji`ni~arima dodatno ote-àva prikupljanje dokaza su neki prije-pori, kao {to su, primjerice, zbornicikongresnih priop}enja nekih izdava~a.Oni se pojavljuju uglavnom pod skup-nim naslovom u tiskanim sve{~i}imaCurrent Contentsa i to u rubrici «CallingAttention to...», {to zna~i isklju~ivo ukomercijalne svrhe. To niti formalno ni-je jednako radovima objavljenim u zna-nstvenim ~asopisima o kojima se u Cur-rent Contentsu moè prona}i podatako svakome autoru, naslovu i stranicamana kojima je objavljen. Na{ Pravilnik,osim toga, navodi da radovi morajubiti «objavljeni u ~asopisima indeksira-nim u me|unarodnim indeksnim publi-kacijama», a ne u kongresnim zbornici-ma.

Zaklju~no, sve {to knji`ni~ari moguu~initi utemeljeno je na dostupnim, vje-rodostojnim i provjerljivim izvorima. Je-dino takve informacije mogu biti odpomo}i u prosudbi uskla|enosti popisaobjavljenih radova nekoga kandidata suvjetima za izbor u znanstveno i/ili na-stavno zvanje.

Jelka Petrak

Vancouverska skupina u HrvatskojVancouverska skupina, slu`benim imenom International Committee of Medical Journal Editors (IMJE), neformalna je skupi-

na urednika 15 najuglednijih me|unarodnih medicinskih ~asopisa. Skupina je oformljena 1969. godine s idejom ujed-na~avanja pravila i kriterija u publiciranju znanstvenoistraìva~kih ~lanaka u medicini. Me|u 15 najuglednijih od 2003. godi-ne je i Croatian Medical Journal kojeg predstavlja prof. dr. Ana Maru{i}, glavna urednica.

Vancouverska skupina odre|uje sva pravila i kriterije publiciranja znanstvenoistraìva~kih ~lanaka u medicini, od etike od-nosa prema pacijentima, propisivanja kriterija autorstva, definiranja slobode i nezavistnosti urednika, do naputaka o teh-ni~kom ure|enju ~lanaka.

ICMJE se okuplja jedanput godi{nje i raspravlja o temama vezanim uz publiciranje medicinskih informacija, te donosi smjer-nice za urednike medicinskih ~asopisa. Ove godine ICMJE se prvi puta sastao izvan sjeverne Amerike i zapadne Europe, u Cav-tatu, skup je organizirala prof. dr. Ana Maru{i}. Sastanak je bio zatvoren za javnost, a jedna od tema rasprave bila je odgovor-nost urednika medicinskih ~asopisa u slu~ajevima sukoba financijskih interesa.

Nakon zavr{etka sastanka u Cavtatu odràn je znanstveni skup: “Znanstveni ~asopisi: uredni~ke odgovornosti i dvojbe” podpokroviteljstvom Zaklade hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Sastanak je otvorio ministar znanosti, obrazo-vanja i {porta. doc. dr. Dragan Primorac. [est ~lanova Vancouverske skupine govorilo je o aktualnim temama iz medicinskogizdava{tva, a skup je bio otvoren za urednike ~asopisa iz svih podru~ja znanosti, me|u prisutnima bili su i urednici medicin-skih ~asopisa iz Slovenije, Makedonije i Srbije i Crne Gore.

Nakon predavanja odràn je okrugli stol na temu suradnje velikih i malih ~asopisa, pri ~emu su urednici malih medicinskih~asopisa mogli dobiti va`ne informacije od najkompetentnijih stru~njaka iz toga podru~ja.

Ana Ivani{

•

vijesti

44 www.mef.hr

vijesti mef.hr

�

Dopisni ~lan - Hedvig Hricak

IZBORNA SKUP[TINA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Novoizabrani ~lanoviu Razredu za medicinske znanosti

Na prijedlog Razreda za medicinske znanosti na Izbornoj skup{tini Hrvatske akademije znano-sti i umjetnosti odrànoj 20. svibnja 2004. godine izabrani su za dopisnog ~lana prof . HedvigHricak, voditeljica Odjela za radiologiju u Memorial Sloan Kettering Center za rak u New Yorku, aza redovitog ~lana izabran je prof. Marko Pe}ina, pro~elnik Katedre za ortopediju Medicinskogfakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Prikazujem ìvotopise izabranih ~lanova i to u obliku u kojem su bili predstavljeni ~lanovimaIzborne skup{tine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

ciate Professor te Professor of radio-logy and urology na Kalifornijskomsveu~ili{tu u San Francisku. Dr. HedvigHricak dràvljanin je SAD-a.

Doktorat medicinskih znanosti steklaje u razdoblju 1991.-1992. u Karolin-ska Institutet, Stockholm, [vedska.

Dr. Hedvig Hricak je sada voditeljicaOdjela za radiologiju u Memorial SloanKettering Center za rak u New Yorku.Zauzima vode}e mjesto u Sloan Kette-ring Institute u programu istraìvanjamolekularnih i farmakolo{kih ljekovitihpripravaka te u razvoju molekularnogpredo~avanja (imaging) magnetskomrezonancijom (MR) i positron emissiontomography (PET). Profesorica je radio-logije u Weil Medical College, CornellUniversity New York. Tijekom svoje ka-rijere bila je vrlo aktivna u razli~itimprofesionalnim organizacijama s pod-ru~ja radiologije i znanstvenim tijelimaNacionalnih instituta za zdravlje (NIH) iNacionalnog instituta za rak SAD.

Godine 2002. izabrana je za ~lanicuNacionalnih akademija znanosti SAD(Institut za medicinu).

Glavni istraìva~ki interes dr. HedvigHricak uklju~uje popre~no (cross sectio-nal), anatomsko i molekularno predo-~avanje (imaging) genitourinarnog tra-kta s posebnim osvrtom na tumorskebolesti (rak prostate, ovarija i uterusa).

U razdoblju od 1983. do 2000. bila jeglavni istraìva~ ili suistraìva~ u 24projekta sponzoriranih od razli~itihfondacija i od industrije. Vodila je i bilasuistraìva~ u 13 projekata Nacionalnihinstituta za zdravlje, odnosno Nacional-nog instituta za rak, SAD. U tijeku je ne-koliko projekata (4) s Nacionalnim insti-

tutom za rak u kojima dr. Hricak kaoglavni istraìva~ povezuje istraìva~keaktivnosti s podru~ja molekularne ge-netike s onima koje se odnose na una-pre|enje i usavr{avanje dijagnostikeprimjenom magnetske rezonancije.

Dr. Hricak je urednica ili suurednica19 objavljenih knjiga (u 6 je samostalniurednica autorica, u 13 suurednica i au-torica). U 135 objavljenih knjiga autori-ca je pojedinih poglavlja. Objavila je270 znanstvenih radova. Radovi su naj-ve}im dijelom tiskani u ameri~kim, ali iu europskim odnosno me|unarodnim~asopisima s impact faktorom od 1.116pa do 10.517 (Circulation). âsopis Ra-diology, u kojem je objavila najvi{e svo-jih radova, ima impact faktor 4.759.Autorica je 137 revijskih pregleda, pri-premljenih ili tiskanih najve}im dijelomna poziv. O iznimnom znanstvenomopusu dr. Hricak svjedo~e preko 5000citata njezinih radova u razdoblju od1991. godine na ovamo.

Dr. Hricak bila je Associate Editor u 4znanstvena ~asopisa, a sada je na tojdu`nosti u 4 ~asopisa (Journal of Wo-men’s Health, Journal of Women’s Ima-ging, Radiology, Journal of MagneticResonance Imaging). ^lanica je ured-ni~kih savjeta u 9 ~asopisa, uklju~uju}ina{ Lije~ni~ki Vjesnik. Za 19 ~asopisasudjeluje kao recenzent ponu|enih ra-dova. Bila je uzvani predava~ na 19 na-cionalnih i/ili me|unarodnih znanstve-nih skupova te gostuju}i profesor napoziv 20 nacionalnih organizacija - sve-u~ili{ta te 11 me|unarodnih institucija.^lanica je 22 ameri~kih i me|unarodnihznanstveno-stru~nih dru{tava.

Hedvig HRICAK je ro|ena 23. rujna1946. u Zagrebu. Osnovno i srednjeobrazovanje zavr{ila je u Zagrebu. Stu-dij medicine na Medicinskom fakultetuu Zagrebu upisala je 1965. a diplomira-la je 1970. godine. Godine 1971. i1972. (do srpnja) boravila je kao staìsta zatim kao specijalizant na radiologijiu bolnici “Dr. Mladen Stojanovi}” (sadaKlini~ka bolnica Sestara milosrdnica) uZagrebu. Nakon toga odlazi s obitelji uSAD, gdje nastavlja sa specijalizacijomiz radiologije koju dovr{ava 1977. u St.Joseph Mercy Hospital, Pontiac, Michi-gen. U godinama 1977.- 1978. radi uHenry Ford Hospital, Detroit, a u1979.-1981. kao Assistant Clinical Pro-fessor na dijagnosti~koj radiologiji, Uni-ver.sity of Michigen, Ann Arbor. Od go-dine 1982. do 2000. boravi u Kaliforniji,SAD, kao Assistant Professor, pa Asso-

vijesti

www.mef.hr 45

mef.hr vijesti

�

Za svoj rad i znanstvena dostignu}adobila je brojna priznanja (Fellow,American College of Radiology - 1989.;Fellow, Society of Uroradiology - 1988.,Marie Curie Award, American Associa-tion of Women Radiologists - 2002.;Gold Medalist, Intemational Society forMagnetic Resonance in Medicine -2003.; Honorary Lecturer; European

Congress of Radiology - 2003.; Hono-rary Member, British Institute of Radio-logy). Dobitnik je 17 razli~itih nagradaza najbolje radove i priop}enja, izlo{kena znanstveno-stru~nim skupovima iizlo`bama te obavljene recenzije.

Dr. Hedvig Hricak nikada nije preki-nula znanstvene i stru~ne veze s Hrvat-skom. Uz izbor za gosta profesora na

Medicinskom fakultetu u Zagrebu1993. redovito aktivno sudjeluje na na-{im nacionalnim kongresima te pruànesebi~nu pomo} u organiziranju bo-ravka i edukaciji na{ih mladih znanstve-nika i stru~njaka u SAD. Organizator je ipredava~ u programima njihove konti-nuirane edukacije.

Redoviti ~lan - Marko Pe}ina

Marko PE]INA ro|en je 1940. godineu Oborovu, kraj Zagreba, gdje mu jeotac bio veterinar. Maturirao je na V.mu{koj gimnaziji u Zagrebu 1958., a di-plomirao na Medicinskom fakultetu uZagrebu 1964. godine. Magistrirao je izeksperimentalne biologije na PMF-u1968. godine, a doktorirao na Medicin-skom fakultetu 1970. godine. Od 1963.do 1970. kao pomo}ni asistent i asi-stent radio je u Zavodu za anatomiju“Drago Perovi}”, a potom prelazi u Kli-niku za ortopediju u Zagrebu, gdje na-preduje od asistenta do redovitog pro-fesora u koje zvanje je izabran 1984.godine i trajno reizabran 1997. godine.Specijalisti~ki ispit iz ortopedije poloìoje 1973. godine. Usavr{avao se tijekomduìh boravaka (od 1 godine, 6 mjeseci,2 mjeseca i 1 mjesec) u Francuskoj,SAD, [vicarskoj, Italiji i Velikoj Britaniji.Objavio je 554 rada (uklju~uju}i i knjige,bibliografije, spomenice, enciklopedij-ske ~lanke, pro{irene saètke, extendedabstracts i abstracts), od ~ega 147znanstvenih radova. 50 radova i 20 ab-stracts objavljeno je u ~asopisima kojise indeksiraju u CC/SCI, a imaju ~imbe-nik odjeka od 2,5 do 0,3. Broj citata

prema dostupnim podacima je 304.Vodio je dva doma}a dugogodi{njaznanstvena projekta i jedan me|una-rodni projekt. Objavio je 10 monoau-torskih knjiga, od kojih treba posebnoistaknuti 2 knjige (jedna u 3 izdanja idruga u 2 izdanja) objavljene u SAD.Objavio je i 12 multiautorskih knjiga ipoglavlja u knjigama. Od 1990. godineodrào je 15 pozivnih predavanja name|unarodnim skupovima. ^lan jeuredni{tva 8 znanstvenih i 2 stru~na~asopisa, a od 1993. godine je assistanteditor presti`nog ortopedskog ~asopi-sa International Orthopaedics. ^lan je20 stru~nih i znanstvenih dru{tava, od~ega 16 me|unarodnih u kojimaobna{a va`ne du`nosti. Me|u ostalimnacionalni je delegat i ~lan Internatio-nal Council and Finance CommitteeSICOT -a (Svjetsko udruènje ortopeda itraumatologa). Utemeljitelj je Europe-an Spinal Deformities Society (vice-pre-sident od 1989.-1992.) i utemeljitelj Eu-ropean Society of Sports Traumato-logy, Knee Surgery and Arthroscopy -ESSKA. Organizirao je 40 me|unarod-nih ili doma}ih skupova s me|unarod-nim sudjelovanjem, me|u kojima i FirstEuropean Congress on Scoliosis andKyphosis te 4th Central EuropeanOrthopaedic Congress.

Utemeljitelj je subspecijalnosti gono-logija u na{oj domovini, a razvio je ta-ko|er suvremenu skoliologiju i {port-sku traumatologiju. Bio je me|u ute-meljiteljima Hrvatskog olimpijskog od-bora i osnovao je Referalni centarHOO-a za {portsku medicinu. Sudjelo-vao je u vodstvu na{e reprezentacije ibio voditelj medicinske misije na Ljet-nim olimpijskim igrama u Barceloni1992. godine. Na Medicinskom fakulte-tu u Zagrebu u okviru dodiplomske na-stave pokrenuo je predmet [portskamedicina. Od ud`benika valja spome-nuti one iz anatomije, {portske medici-

ne i napose ud`benik sa stalno obnav-ljanim izdanjima: Pe}ina M. i suradnici:Ortopedija, Naklada Ljevak, Zagreb.Mentor je u 26 obranjenih magisterija,17 doktorata, 57 diplomskih radova imnogobrojnim specijalizantima.

Dobio je mnogobrojne diplome i pla-kete za svoj stru~ni i znanstveni rad,npr.: nagrada Balkanske medicinskeunije, medalja ZLH “Ladislav Rakovac”,diploma “H. E. Mr. Juan Antonio Sama-ranch”, Republi~ka nagrada {porta “Dr.Franjo Bu~ar”, Republi~ka nagrada “Ru-|er Bo{kovi}” za zna~ajnu znanstvenudjelatnost, nagrada “Josip Juraj Stro-ssmayer” za znanstvenu knjigu, nagra-da za znanstveni poster na 6th Europe-an Congress of ESSKA i 6th EFORT Con-gress, specijalna diploma SICOT-a zadoprinos razvoju ortopedije, nagradagrada Zagreba za zna~ajan znanstveniuspjeh. Izabran je za po~asnog ~lanaê{kog i Gr~kog ortopedskog dru{tva.

Znanstvena i stru~na djelatnost odvi-ja se ponajprije u klini~koj medicini (or-topedija i sportska traumatologija), ali sbliskom povezano{}u s temeljnim me-dicinskim znanostima (anatomija, bio-mehanika, molekularna biologija).

Redoviti je ~lan Akademije medicin-skih znanosti Hrvatske, pro~elnik je Ka-tedre za ortopediju Medicinskog fakul-teta u Zagrebu od 1986. godine i trenu-ta~no je prodekan za znanost. Pred-sjednik je Hrvatskog ortopedskog dru-{tva HLZ-a od 1997. godine. Suradnik jeHrvatske akademije znanosti i umjetno-sti od 1990. godine i reizabran 2000.godine.

U ime Razreda za medicinske znano-sti i moje osobno ime ~estitam novoiza-branim ~lanovima!

Zvonko Kusi},tajnik Razreda za medicinske

znanosti

•

vijesti

46 www.mef.hr

vijesti mef.hr

�

European Computer Driving License(ECDL) - Europska ra~unalna diploma

Sve~ano potpisivanje ugovora o osni-vanju ECDL (European Computer Dri-ving Licence) centra Medicinskog fakul-teta u Zagrebu odràno je u ~etvrtak, 3.lipnja 2004. godine u staroj vije}nici,[alata 3, u 12:30 sati.• ECDL (Europen Computer Driving Li-

cence) je me|unarodno priznata di-ploma kojom se potvr|uje posjedo-vanje osnovnih informati~kih znanja ivje{tina. U svijetu postoji oko 15.000ispitnih centara u 132 zemlje, a ve}oko 3 milijuna ljudi posjeduje ECDLdiplomu.

• Nedavno je takav centar otvoren u , ami smo prvi fakultet Sveu~ili{ta u Za-grebu koji je osnovao ECDL centar.

ECDL program

ECDL program je projekt Europskogudruènja profesionalnih informati~kihdru{tava (CEPIS - Council of EuropeanProfessional Informatics Societies) ipodràn od velikog broja nacionalnihinformati~kih dru{tava u svijetu. Reali-zacija programa, povjerena je ECDLFondaciji (European Computer DrivingLicence Foundation - ECDL-F) sa sje-di{tem u Dublinu, Irska.

Hrvatski informati~ki zbor (HIZ),~lan CEPIS-a (www.cepis.org) ~lanIFIP-a, 30. je svibnja 2003. godine do-bio ovla{tenje od strane ECDL Fonda-

cije, za provedbu ECDL programa uHrvatskoj.

ECDL diploma je me|unarodno priz-nata norma informati~ke pismenosti,koja jam~i poznavanje rada na ra~unalui potrebne korisni~ke vje{tine. Zbog ve-likog interesa, ECDL se program pro-{irio u cijelom svijetu.

U svijetu danas djeluje oko 12,000testnih centara, koji provjeravajuznanja u kori{tenju informati~keopreme. Do sada je 12 milijuna ljudiiz 91 zemlje poloìlo ispite i dobiloECDL certifikat.

Samo u oùjku 2003. godine 2,75milijuna ljudi u svijetu prijavilo se zadobivanje ECDL certifikata.

Vi{e od 6% irskog i {vedskog stanov-ni{tva posjeduje ECDL certifikat, {to jevi{e od 12% irskih i 9% {vedskih zapo-slenika.

Koncept ECDL-a podràvaju: Euro-pska Komisija, UNESCO Svjetska ban-ka, Ministarstva prosvjete Australije,Austrije, Nizozemske, Ma|arske, Ita-lije, Jordana i Poljske

Ministarstvo zdravstva Velike Bri-tanije, koje zapo{ljava 1.3 milijunaosoba, pokrenulo je ECDL programza svoje zaposlenike, koji uklju~ujeosposobljavanje i provjeru znanja,od ~ista~ica do lije~nika.

Program ECDL podràn je u Strategi-ji razvitka Republike Hrvatske - Infor-macijska i komunikacijska tehnologi-ja gdje se predlaè: "Uspostavljanje iprihva}anje europskog sustava stjeca-

nja potvrde o uspje{nosti uporabe oso-bnih ra~unala (ECDL - European Com-puter Driving Licence) kao osnovni kri-terij za osposobljenost zaposlenika udràvnoj upravi i lokalnoj samoupravi".

[to ECDL programobuhva}a?

Program obuhva}a sedam modula:1. Osnovni koncepti informacijske teh-

nologije2. Kori{tenje ra~unala i upravljanje da-

totekama3. Obrada teksta4. Tabli~ne kalkulacije5. Baze podatak6. Prezentacije7. Rad u mreì i Internet

Za svaki modul polaè se pismeniispit.

Osim prvoga, svi moduli su usmjerenina usvajanje prakti~nih znanja i vje-{tina, a i testna pitanja su vezana uzprakti~ne primjere primjene.

HIZ je na godi{njoj skup{tini odr-ànoj 8. lipnja 2004. u Opatiji objaviospremnost uvo|enja ECDLADVANCED programa.

HIZ je lokalizirao testnu bazu za slje-de}e module:• ECDL tekst procesor• ECDL tabli~ne kalkulacije• ECDL baze podataka• ECDL prezentacije

Zna~enje ECDL-a

ECDL je vaàn nositeljima diplome iposlodavcima. Nositelj diplome imapriznatu i dokazanu osposobljenost zakori{tenje osobnog ra~unala, koja jepriznata, sada ve} u 91 zemlji, a poslo-davac jamstvo da zaposlenik raspolaèznanjima iz kori{tenja osobnih ra~una-la. Sve je vi{e primjera da poslodavci{alju zaposlenike na osposobljavanjeECDL-a. Posebna prednost ECDL-a jeneovisnost o dobavlja~ima ra~unalneopreme i programa, pa zato certifikatima ve}u vrijednost, a poslodavcu neuvjetuje nabavku odre|ene vrste ra~u-nalne opreme.

Darko Marinovi}Izlaganje Darka Marinovi}a prigodom potpisivanja za ECDL

in memoriam

www.mef.hr 47

mef.hr in memoriam

�

Akademik Mladen Sekso1922. - 2003.

Pravu vrijednost ~ovjeka odredit }ebudu}e generacije ako je on to svojimdjelima zasluìo - rekli su mudri latini.

Koliko su ove rije~i primjerene vama,dragi na{ profesore, svjedo~i nazo~nostva{ih u~enika, suradnika i prijatelja (uovolikom broju) (ovom tu`nom prigo-dom).

@ivotni put poput va{eg, obiljeènentuzijazmom, marljivo{}u i brojnimstru~nim i znanstvenim dostignu}imane moè imati kraj!

Snaga va{eg intelekta i potpuna pre-danost struci urodili su djelima kojimaste zaduìli hrvatsku medicinu i zadobilipo{tovanje struke i naj{ire dru{tvenejavnosti.

Da se ukratko podsjetimo:Akademik Mladen Sekso ro|en je

1922. godine u [ibeniku. Medicinski fa-kultet u Zagrebu zavr{io je 1952. godi-ne.

Doajen hrvatske endokrinologije,utemeljitelj je i predstojnik zavoda zaendokrinologiju, dijabetes i bolesti me-tabolizma KB "Sestre milosrdnice" od1959. do 1990. god, a od 1975. do1990. g. bio je predstojnik Klinike zaunutarnje bolesti na{e bolnice.

U tom svojstvu zasluàn je za izgrad-nju nove zgrade Interne klinike 1988godine.

Kliniku je suvremeno organizirao, aposebnu pa`nju posvetio je odgoju in-ternisti~kih i znanstvenih kadrova.

Koriste}i se znanjem ste~enim na po-stdoktorskom usavr{avanju iz endokri-nologije u Edinburghu, Londonu, Lei-denu, Kopenhagenu i Stockholmu, na-kon povratka u Zagreb pristupa organi-zaciji moderne endokrinologije u na{ojbolnici, pa 1971. osniva najsuvremenije

opremljen endokrinolo{ki laboratorij unas, a i veliku endokrinolo{ku poliklini-ku. nadalje, u Kliniku uvodi interdisci-plinarni timski rad, {to je i danas osno-va moderne medicine.

U svojemu laboratoriju me|u prvimau biv{oj dràvi uveo je radioimunolo{koodre|ivanje polipeptidnih hormona, ~i-me je postavio ~vrste temelje klini~keneuroendokrinologije u nas. Pionirskiradovi iz toga podru~ja donose mu pri-znanje - Nagradu grada Zagreba 1976.godine.

Godine 1981. osniva Centar za neu-roendokrinologiju i bolesti hipofize, a1984. i novi znanstveni laboratorij.

Podru~je njegova znanstvenog istru~nog zanimanja bilo je vrlo {iroko.

Prof. Sekso je tijekom svojega znan-stvenog i stru~nog rada objavio vi{e od260 znanstvenih i stru~nih radova te jebio autor i koautor u 6 knjiga. ^lan jeuredni{tva vi{e medicinskih ~asopisa.

Bio je voditelj ili suradnik u 30 znan-stvenih projekata.

Za svoj znanstveni rad dobio je 1982.g. Nagradu za ìvotno djelo RepublikeHrvatske.

Dekan Medicinskog fakulteta u Zagre-bu bio je u dva mandata (1978-1982.god).

Godine 1986. izabran je za izvanred-nog ~lana, a 1991. postaje redoviti ~lanHAZU.

Tijekom svojeg iznimno plodonosnogstru~nog i znanstvenog rada pokrenuoje 1977. godine prvi poslijediplomskistudij iz endokrinologije, prvi interna-cionalni poslijediplomski studij u Inte-runiverzitetskom centru u Dubrovniku1980. godine, te odgojio brojne gene-racije lije~nika.

Svojim je djelima zadobio po{tovanjesvojih bolesnika, kolega te naj{iredru{tvene javnosti.

Doajen hrvatske endokrinologije, u~i-telj koji je nesebi~no utirao put mla-|ima i nadasve veliki ~ovjek koji nikadanije zaboravio ono {to su govorili na{istari: "ôvjek se ne treba ogledati uvodi, nego u drugim ljudima"!

U ime svih djelatnika Vinogradskebolnice, hvala profesore Sekso!

Bila nam je ~ast poznavati vas i raditis vama!

Marko Duvnjak

Sa àlo{}u obavje{tavamo ~itatelje da su nas tijekom 2004. godine zauvijeknapustili nastavnici Medicinskog fakulteta u Zagrebu:

prof. dr. Mladen Barlovi}, prof. dr. Anka Bunarevi}, prof. dr. Branko Cvjeti~anin,

prof. dr. Nenad Gr~evi}, prof. dr. Vladimira Hankonyi, prof. dr. Darko Ivan~evi}, prof. dr. Nik{aPokrajac, prof. dr. Zlatko Supek, prof. dr. Ivan [imonovi}, prof. dr. Zdenko Vidakovi}

Tekstove u sje}anje na preminule kolegice i kolege objavit }emo u sljede}em,prosina~kom broju Mefa.

in memoriam

48 www.mef.hr

in memoriam mef.hr

�

Akademik Anton [vajger(6. 6. 1935. – 16. 12. 2003.)

Dana 16. prosinca 2003. godine neo-~ekivano nas je napustio Anton [vajger,vode}i hrvatski embriolog i histolog,akademik i redoviti profesor Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu,koji je svoju prepoznatljivu ~etrdeseto-godi{nju nastavnu i znanstvenu karijeruproveo u Zavodu za histologiju i em-briologiju.

Rodio se u Daruvaru, gdje je polazioosnovnu {kolu, a realnu gimnaziju zavr-{io je u Virovitici. Upisao se na Medicin-ski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu te se1960. godine kao lije~nik staìst zapo-slio u Zavodu za histologiju i embriolo-giju Medicinskog fakulteta u Zagrebu,do odlaska u mirovinu 2000. godine.Godine 1965. promoviran je na aka-demski stupanj doktora medicinskihznanosti. Iste je godine izabran za vanj-skog suradnika Instituta za biologijuSveu~ili{ta u Zagrebu. Kao stipendistboravio je 1968. godine na {estomje-se~nom znanstvenom usavr{avanju izembriologije u Hubrechtovom labora-toriju, Nizozemskog instituta za razvoj-nu biologiju u Utrechtu. Nakon obranehabilitacijske radnje i odrànog nastup-nog predavanja unaprije|en je 1969.godine u znanstveno-nastavno zvanjedocenta. Godine 1975. izabran je za iz-vanrednog profesora, a 1980. godineza redovitog profesora u Zavodu za hi-stologiju i embriologiju.

Nastavnim radom se prof. [vajger ba-vio punih ~etrdeset godina. Njegovapredavanja ostat }e u sje}anju, jer jeposjedovao veliko umije}e preno{enjaznanja, predavanja su bila {kolski jasna,saèta i logi~na. Kao vrstan predava~znao je svoje znanje prenositi drugima~esto se koriste}i metaforama iz sva-kodnevnog ìvota. Pritom je znao isko-ristiti svoju crta~ku sposobnost ri{u}ipo plo~i kredama u boji, {to je pridoni-jelo kvaliteti sveukupnog izlaganja. Po-sebno je bilo poznato njegovo preda-vanje o razvoju urogenitalnog sustava,gdje je svoj likovni izraàj upotrebio zaprikaz dinami~nih doga|anja tijeka raz-voja mokra}nih i spolnih organa. Strp-ljivo i temeljito je pou~avo i savjetovaosvoje studente. Znao je kazati «Mi, na-stavnici, u svojemu djelovanju trebamopou~avati i djelovati odgojno, fakultetnije mjesto gdje se u~i jedino struka!».Odgojio je generacije studenata medi-cine u Zagrebu, Splitu, Osijeku, stude-

nata stomatologije u Zagrebu, medicin-sko-laboratorijskih inènjera u Zagrebute brojne poslijediplomante u okviruznanstvenih poslijediplomskih studija izpodru~ja biomedicine i eksperimental-ne biologije. Osobitu pa`nju posvetio jeradu, odgoju i usavr{avanju mladih su-radnika i asistenata. Neumorno ih jepodu~avao struci, uvodio ih u metodi-ku znanstvenoistraìva~kog rada, a po-sebice ih je u~io vje{tini pisanja stru~nihi znanstvenih tekstova. Bio je mentorpri izradi sedamnaest diplomskih rado-va, jedanaest magisterija i {est doktor-skih disertacija.

Profesor [vajger je bio prvorazredniistraìva~. Nakon ste~ena doktorataznanosti uklju~io se u znansvenoistra-ìva~ki rad Zavoda za biologiju Medi-cinskog fakulteta, gdje je radio zajednos dr. Nikolom [krebom, dr. Boìcom-Le-vak [vajger i dr. Dra{kom [ermanom.Otada je njegov znanstveni interes biousmjeren na ranu embriogenezu sisa-vaca primjenom metoda eksperimen-talne embriologije na modelu glodava-ca (mi{a i {takora) prou~avaju}i klju~nadoga|anja tijekom ranog embrional-nog razvoja. Prof. [vajger i njegova su-pruga prof. Boìca Levak-[vajger zajed-no su izradili originalnu metodu za od-jeljivanje zametnih listi}a ranih postim-plantacijskih razvojnih stadija {takora imi{a te potom njihovu transplantacijuna ektopi~na mjesta doma}ina (korioa-lantoisna membrana, prednja o~na ko-mora, bubre`na ~ahura). Takvim su po-stupcima dobili teratome koji su omo-gu}ili posredno prou~avanje razvojnihsposobnosti nediferenciranog presat-ka. Metoda je prihva}ena u mnogim la-boratorijima {irom svijeta i smatra seprijelomnom u eksperimentalnoj em-briologiji sisavaca. Istraìvanja je dr.[vajger pro{irio i na druge probleme urazvoju sisavaca: nastajanje stanicao~ne le}e transdiferencijacijom, sekun-darni ili izravni mehanizam razvoja kau-dalnog dijela zametka, diferencijacijapojedinih tipova hrskavice i druga. Re-zultati tih eksperimentalnih istraìvanjau koja su bili uklju~eni i njegovi brojnisuradnici i istraìva~i, pridonijeli su raz-doblju prepoznatljive i me|unarodnoprihva}ene «Zagreba~ke {kole razvojnebiologije», kojoj je temelje 1950-ih go-dina postavio prof. dr. Nikola [kreb.

Slijedila su pozvana znanstvena pre-davanja i studijski boravci s predavanji-ma na Anatomskom institutu Sveu~i-li{ta u Padovi, Discussion Meeting onGrowth and the Development of Pat-tern u Engleskoj, i Prvom europskomkongresu biologa u Parizu. Godine1983. godine slijedi studijsko putova-nje u Sjedinjene Ameri~ke Dràve usklopu me|unarodnog znanstvenogprojekta, gdje je prof. [vajger odràokolokvije i predavanja u 10 znanstvenihlaboratorija.

Od 1979. do 1994.godine obna{ao jedu`nosti predstojnika Zavoda i pro~el-nika Katedre za histologiju i embriolo-giju. Za ~lana suradnika Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti izab-ran je 1980. godine (Razred za prirodneznanosti). Redovitim ~lanom Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti posta-je 2000. godine. Za zna~ajnu znanstve-nu djelatnost primio je Republi~ku na-gradu «Ru|er Bo{kovi}» 1988. godine.Godine 1999. izabran je za dopisnog~lana Papinske akademije za ìvot (Pon-tificia Academia pro Vita) u Vatikanu.

Bio je ~lan uredni~kog odbora ~asopi-sa The International Journal of Deve-lopmental Biology. Po pozivu je 1991.godine uredio poseban broj spomenu-tog ~asopisa pod naslovom «The Deve-lopmental Biology in Yugoslavia», u ko-jem su svjetskoj znanstvenoj javnostipredstavljeni rezultati znanstvenihistraìva~kih skupina koje su se bavilerazvojnom biologijom.

Pridonio je vrsnosti ~asopisa i glasni-ka te enciklopedijskih izdanja u kojimaje obna{ao du`nost glavnog i odgovor-nog urednika ili ~lana Uredni~kog od-bora. To su bili ~asopisi: Medicinar, Ra-

in memoriam

www.mef.hr 49

mef.hr in memoriam

�

Mr. sc. dr. med. Milica Lukenda(20.02.1953.- 19.07.2003.)

Smrt dragih i bliskih ljudi ostavlja du-boke tragove u nama koje vrijeme nika-da sasvim ne izbri{e. Dne. 19. srpnjanavr{ila se godina dana od preranogodlaska na{e drage kolegice Milice Lu-kende, za kojom àle Klinika za pedija-triju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakul-teta u Zagrebu, pedijatrijska zajednica,kao i svi oni koji su je poznavali, a iz ~ijihje redova istrgnuta. Protekla godina da-na nije umanjila tugu koju smo osje}alikad nas je kolegica zauvijek napustila,premda smo svi znali za njenu te{ku bo-lest. U na{im smo nadama mislili da }enjena nevjerojatna hrabrost i èlja zaìvotom pobijediti. I nama koji smo sva-kodnevno suo~eni s borbom za ljudskozdravlje i ìvot izgledalo je nepravedno inemogu}e da nas netko tako aktivan,vedar i drag, voljom sudbine, napusti unaponu zrelosti, znanja i iskustva.

Dr. Milica Lukenda ro|ena je 20.02.1953. godine u Zagrebu, gdje je zavr-{ila osnovnu {kolu i gimnaziju. 1971.godine upisala je Medicinski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu kojeg je zavr{ila uroku. Obavezni lije~ni~ki sta` obavila jeu KBC-u na Rebru, a stru~ni lije~ni~kiispit poloìla je 1977. godine.

Specijalizaciju iz pedijatrije zapo~elaje u KBC-u 1979. godine. Za vrijemespecijalizacije zavr{ila je I. i II. stupanjposlijediplomskog studija iz Klini~kepedijatrije.

Specijalisti~ki ispit iz pedijatrije po-loìla je u travnju 1984. godine, te je odlistopada 1984. godine radila u svoj-

stvu odjelnog lije~nika u Zavodu za en-dokrinologiju i dijabetes Klinike za pe-dijatriju KBC-a.

Godine 1988. zavr{ila je magistarskirad pod naslovom “Hormonski nalazi iHLA tipizacija u obiteljima bolesnika skongenitalnom adrenalnom hiperplazi-jom”.

Od 1989. godine bila je asistent naMedicinskom fakultetu u Katedri za pe-dijatriju, a jedno vrijeme i njezin tajnik.

Godine 1991. postala je znanstveniasistent.

Sudjelovala je kao predava~ u dodi-plomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Bilaje aktivni u~esnik mnogih stru~nih sasta-naka i kongresa u zemlji i inozemstvu.Objavila je dvadesetak stru~nih i znan-stvenih radova u doma}im i stranim ~a-sopisima. Bila je mentor 15 diplomskihradova studenata Medicinskog fakultetaSveu~ili{ta u Zagrebu.

Datumi i ~injenice, me|utim, ne mo-gu ni izdaleka ocrtati njezin ìvot, rad ineponovljivu osobnost. Nije mogu}eprenijeti na papir toplinu osmjeha iopho|enja, iskri~avost duha, razumije-vanje i dobrotu u komunikaciji s ljudi-ma i u rje{avanju ìvotnih te{ko}a. Ali,to je ne{to {to trajno ostaje u mislima iu srcima onih koji su je poznavali i volje-li i s kojima je dijelila isti radni i ìvotniprostor, ostaju}i trajno u njima utkana.

Rije~i po{tovanja i divljenja kolegicaMilica Lukenda, naàlost, vi{e ne moè~uti, ali svi oni, koji su s njom radilioduùju joj se prenose}i njeno znanje i

elegantni stil. U nama koji smo je boljepoznavali ostaje tuga, ali i zadovoljstvoi ponos {to smo s njom dijelili i provelijedan isje~ak vremena i ìvota.

Zahvaljujemo na{oj dragoj kolegiciMilici Lukendi za sve dobro koje je u~i-nila na{oj Klinici, bolesnoj djeci i njiho-vim roditeljima i nama osobno. Hvalajoj u ime svih kojima je kao odli~an stru-~njak, plemenit i dobar ~ovjek nese-bi~no pomagala.

Neka je vje~na slava i hvala na{oj uva-ènoj kolegici i prijateljici dr. Milici Lu-kendi!

Ana Votava-Rai}Miroslav Dumi}

dovi medicinskog fakulteta, Periodicumbiologorum, The International Journalof Developmental Biology, GlasnikHrvatskog katoli~kog lije~ni~kog dru-{tva. Bio je i jedan od urednika Medicin-ske enciklopedije Jugoslavenskog leksi-kografskog zavoda.

Tijekom pet godina, od 1995.do2000. vr{io je funkciju glavnog i odgo-vornog urednika izdava~ke djelatnostiMedicinskog fakulteta, gdje je uredioprvi priru~nik Medicinske etike. Sustav-no je radio i na popularizaciji znanosti.Napisao je brojne ~lanke u kojima je najednostavan na~in predstavljao znan-stvene probleme i komentare o knjiga-ma. Odrào je brojna stru~na i popular-

na znanstveno-nastavna predavanja zarazli~ite profile slu{ateljstva.

Godine 1993. izabran je za predsjed-nika Hrvatskog katoli~kog lije~ni~kogdru{tva, a ubrzo postaje glavni i odgo-vorni urednik Glasnika Dru{tva. Podru-~je njegova djelovanja u okviru Dru{tvabile su teme koje su posljednjih godinazaokupljale njegov interes, kao {to sulije~ni~ka etika, kloniranje, po~etakljudskog ìvota, zna~enje i status ljud-skog embrija. Sve te tekstove objavio jeu Glasniku Dru{tva.

Profesor Anton [vajger bio je klasi~annastavnik, uzoran pedagog, znanstve-nik i lije~nik koji je promicao visoke pro-fesionalne i znanstvene kriterije. Bio je

nadasve obrazovan, svestran i kulturan.Bio je erudit u naj{irem smislu te rije~i i~ovjek s jakom osobnosti.

Toplina i humor s kojim je znao pri-stupiti svakom ~ovjeku kao i briga osvakom bi}u ozna~ili su dr. [vjgera iz-nimnom osobom. Plemenit, po`rtvo-van i susretljiv, nadasve je volio ljude,jer je uvijek i bez ustezanja bio spremansaslu{ati i pomo}i. Svima koji su ga poz-navali nedostajat }e njegova mudrost iprosudba.

@elimir Bradamante

•

Tvrtka POTOMAC iz Zagreba, Kaptol

21, poznata po izradi kravata, rubaca i

ostalih vrijednih i karakteristi~nih suveni-

ra, ponudila je medicinarima i drugim za-

interesiranima bogat izbor kravata i ru-

baca samo za na{ fakultet. U sklopu

me|usobne suradnje tvrtka POTOMAC je

odobrila popust na cijene kravata i ruba-

ca, ali i na cijene ostalih svojih proizvode.

Popust se odnosi na sve djelatnike i stu-

dente na{ega fakulteta.

Svaki biv{i ili sada{nji student Medicin-

skog fakulteta ima sada mogu}nost da se

i vanjskim znakom, tj. no{enjem kravate

ili rupca Medicinskog fakulteta, identifi-

cira sa svojom "{kolom".

U ovom broju mef.hr pokazujemo jo{

nekoliko motiva iz cjelokupne ponude.

Pri tome moramo istaknuti kako je kvali-

teta grafi~kog prikaza ograni~ena potre-

bom tiska u crno-bijeloj tehnici.

Uprava Fakulteta vi|ena o~ima studenata kao "Gospodari fakultetskih prstenova".Uz dekana-~arobnjaka Borisa Labara, na slici su (odozgor, slijeva) Stipe Ore{kovi}, Ivica Kostovi},Nikola [prem, Davor Je`ek, Marko Pe}ina, Damir Nemet, Marko Mesari}, Mara Dominis i Vesna Degoricija.

Copyright: STUDMEF

sadr`aj rije~ dekanamef.unizg.hr/wp-content/uploads/2015/12/mef.hr-za-rujan... · 2017-04-24 ·...

Documents