Upute kur'anskih duzeva ] Bosanski Bosnian [

Centar promiljanja za studije i savjetovanje

Prijevod:

Senad Muhi

Revizija: Ersan Grahovac

2013 - 1434

:

:

4341 - 3102

3

Upute duzeva Kurana

Prvi duz

Sura El-Fatiha se osvre na sljedee take:

1. Iznoenje zahvale Allahu;

2. Govor o ispovijedanju vjere samo Allahu, te

traenju pomoi samo od Njega;

3. Govor o uputi i njenom stvarnom znaenju;

4. Vrste ljudi kojima nije podarena uputa.

U suri El-Bekare nalazimo sljedee:

1. Poetak sure El-Bekare spominje vrste ljudi, a

to su: vjernici, nevjernici i licemjeri, sa posebnim

akcentom na govor o licemjerima.

2. Kazivanje o Ademu i njegovom namjesnitvu

na Zemlji.

3. Uvod u kazivanje o sinovima Israilovim, a

posebno o jevrejima, te njihovom odnosu prema Objavi,

poslanicima i drugim ljudima.

4. Govor o kravi u kojem se nalaze poruke za ovaj

ummet. Zakljuak tog kazivanja je: Opomena onome ko

se dvoumi prilikom prihvatanja propisa koje je Allah

4

postavio, te da takvo dvoumljenje biva razlogom tvrdoe

srca.

5. Detaljan govor o ophoenju jevreja prema

Allahovim poslanicima i melekima.

6. Opasnost zabranjivanja spominjanja Allaha u

damijama kao i njihovog ruenja.

7. Spominjanje El-Mesdidu-l-Harama (Kabe), te

njenog obnovitelja, kao i naina obnavljanja.

Drugi duz

1. Nastavak kazivanja o jevrejima, njihovom stavu

o okretanju prema Ka'bi, te odgovor na taj stav. Nakon

toga se pojanjava vrijednost ovog ummeta.

2. Govor o tome da je ienje due vanije od

toga gdje e se ko okretati, iako je oboje bitno.

3. Propisivanje posta i propisi vezani za njega.

Ovo je i jedino mjesto u Kuranu gdje se spominje post,

pa bi trebalo malo vie o tome razmiljati.

4. Pojanjavanje nekih propisa vezanih za hadd.

U ovom duzu se daje prednost propisima hadda koji su

praktine prirode, dok se u suri El-Hadd vie govori o

propisima sa imanskog aspekta.

5

5. Veoma opirno se navode propisi vezani za

porodicu poput: braka, razvoda, dojenja, te povezanost

svih ovih propisa sa bogobojaznou.

6. Povezivanje propisa vezanih za porodicu sa

vjerovanjem u Sudnji dan, iz razloga to vjerovanje u

ovaj imanski art ostavlja veliki trag na ovjeka prilikom

sprovoenja propisa vezanih za porodicu.

7. U kazivanju o Dalutu nalazi se velika lekcija o

strpljenju, te ukazivanje na to da pobjeda nad

neprijateljima ne zavisi samo od brojnog stanja vojske.

Trei duz

1. U ovom duzu se spominje najuzvieniji ajet u

cijelom Kur'anu, a radi se o ajetu-l-kursijji.

2. Nakon ajetu-l-kursijje spominju se tri kazivanja

o kojima treba dobro razmisliti.

3. Podsticanje na zajam i davanje sadake, te

ukazivanja na to da ejtan ljude plai siromatvom.

4. Upozorenje na opasnost bavljenja kamatom, te

da bavljenjem njome ovjek objavljuje rat Allahu i

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.

5. U ovom duzu se spominje i ajet koji govori o

dugu i propisima vezanim za njega, to ukazuje na to da

islam vodi brigu i o ekonomskim pitanjima.

6

6. U nastavku ovog duza, u suri Ali Imran se

spominje da je Kur'an govor koji razdvaja istinu od

neistine i da kod Allaha, nijedna druga vjera osim islama,

nije prihvatljiva.

7. U kazivanju o Merjemi je dokaz da iskrena

namjera i nijet utiu na poslunost djeteta kao i na to da

e ga Allah uvati.

8. Pojanjenje da su Musa, Isa i Muhammed, neka

je na njih spas i blagoslov, bili monoteisti i da su se

suprostavljali mnogobotvu.

9. U ovome duzu se nalaze i poruke vezane za

kritikovanje neke zajednice u smislu da je

generalizovanje prilikom upuivanja kritike velika

greka, pa makar se radilo i o neprijatelju. Razmisli o

rijeima Uzvienog: Ima sljedbenika Knjige koji e ti

vratiti ako im povjeri tovar blaga, a ima i onih koji ti

nee vratiti ako im povjeri samo jedan dinar, ako ga ne

bude stalno pratio.

etvrti duz

1. U ovome duzu je spomen prvog Hrama koji je

sagraen za ljude, te ukazivanje na jedan od dokaza

obaveznosti hadda.

7

2. Vanost vrstog dranja za Allahovo ue,

jedinstva muslimana, te pogubnost razjedinjavanja.

3. Ukazivanje na bitnost nareivanja dobra i

odvaraanja od zla na nain da se ono spominje prije

vjerovanja u Allaha Uzvienog.

4. Pogubnost druenja sa loim drutvom.

5. Kazivanje o dogaajima vezanim za bitku na

Uhudu, zatim ukazivanje na uticaj koji grijesi imaju na

poraz ummeta, a od tih grijeha, izmeu ostalih, najtei su

kamata i pretjerano ulaganje truda za sticanjem

ovosvjetskih dobara.

6. Ukazivanje na neke od osobina bogobojaznih

robova, o kojima treba razmiljati kako bi postao jedan

od njih.

7. Spominjanje nekih od kontradiktornosti koje se

nalazi kod jevreja.

8. Zavretak sure Ali Imran (od 190 do 200 ajeta)

ima veliku vrijednost. Ove ajete je Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, uio kada bi se iz sna probudio, zato nam

je obaveza da o njima razmiljamo.

9. Sura En-Nisa veoma mnogo stavlja akcenat na

prava slabih lanova jednog drutva poput: jetima, ena,

potlaenih koji nisu u stanju da izbjegnu i sl.

10. Ova sura spominje propise vezane za

nasljedstvo, a podjela nasljedstva je propis kojeg Allah

8

nije prepustio ljudima, nego se On o tome pobrinuo, da se

izbjegnu meuljudski problemi koji se u veini sluajeva

javljaju zbog imetka.

11. Ukazivanje na kategorije ena koje su

zabranjenje za enidbu.

Peti duz

1. Govor o odnosima jedne porodice, sa posebnim

akcentom na odnos suprunika, zatim ukazivanje na nain

rijeavanja problema koji mogu biti meu njima, te

pojanjavanje principa pomirenja.

2. Govor o Poslanikovom, sallallahu alejhi ve

sellem, sluanju ajeta u kojem Uzvieni veli: A ta e, tek,

biti kada dovedemo svjedoka iz svakog naroda, a tebe

dovedemo kao svjedoka protiv ovih? Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, je rasplakao ovaj ajet, pa kakvo onda

treba da bude tvoje stanje?

3. Ukazivanje na krivotvorenje informacija od

strane jevreja, njihove lai i zavidnost. Uporedi ove ajete

sa njihovim dananjim stanjem.

4. Pojanjenje vezano za povjeravanje odgovornih

funkcija onima koji su ih dostojni, zatim ukazivanje na

bitnost pravednog postupanja prema ljudima.

9

5. Naredba pokornosti Allahu, Poslaniku i

predstavnicima, te naredba obraanja Allahovoj knjizi i

praksi Poslanika prilikom razilaenja.

6. Jedna od osobina licemjera jeste i suenje po

drugim zakonima mimo Allahovog i ne samo to, nego i

odvraanje od tog puta.

7. Obaveza potpunog prihvatanja propisa koje je

postavio Allah Uzvieni i Njegov Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem.

8. Naredba opreznosti i odlaska u borbu na

Allahovom putu ako za to postoji razlog.

9. Ukazivanje na opasnost od ejtana, te njegovog

truda u zavoenju ljudi.

10. Opasnost bespravnog ubijanja vjernika i

prijetnja velikom kaznom onome ko to uini.

11. Skraivanje namaza prilikom putovanja, te

spominjanje nekih od svojstava namaza koji se obavlja u

strahu.

12. Spominjanje nekih propisa vezanih za

ophoenje meu suprunicima: enina neposlunost

muu, pravednost, razvod koji mora biti popraen

svijeu o Allahovom nadgledavanju onoga to se ini

prilikom toga.

13.Govor o licemjerima, njihovom prijateljevanju

sa Allahovim neprijateljima, o njihovoj nemarnosti koju

10

pri sebi imaju prilikom obavljanja vjerskih obreda i

njihovoj konanici na onome svijetu.

esti duz

1.Govor o sljedbenicima Knjige, njihovim

izjavama o Musau, alejhisselam, njihovom stavu o

Merjemi i Isau, alejhisselam.

2. Veliki dio ovog dijela Kur'ana zauzima sura El-

Maide, koja je jedna od posljednih objavljenih medinskih

sura. Ova sura stavlja akcenat na propise vezane za

ugovore i pridravanje istih, svejedno da li se radilo o

blinjima ili nekome ko nam nije blizak, pa ak kad su u

pitanju i nevjernici. Cilj svega ovoga jeste odgajanje

vjernika koji e voditi brigu o izvravanju preuzetih

obaveza i ugovora.

3. Ova sura spominje neke propise koji se ne

nalaze u drugim surama.

4. Poinje sa veoma detaljnom razradom propisa

vezanih za hranu, spominjui neke vrste zabranjenih i

dozvoljenih jela.

5. U njoj se nalazi ajet koji govori o abdestu,

nekim njegovim obaveznim radnjama, kao i obavezama

koje se odnose na kupanje.

11

6. Naredba izvravanja obaveza prema Allahu, te

pravedno postupanje ak i prema onima koje ne volimo.

7. Upoznavanje sa prirodom odnosa sljedbenika

Knjige prema Allahu i poslanicima je veoma vaan faktor

koji utie na na odnos spram njih.

8. Poziv Musaa, alejhisselam da se ue u Svetu

zemlju, vrijednost ispoljavanja istine, navoenja ljudi na

dobroinstvo i oslanjanja na Allaha Uzvienog.

9. Govor o opasnosti bespravnog ubijanja, injenja

nereda, te ukazivanje na vrijednost pomaganja drugima i

spaavanja njihovog fizikog ili duhovnog ivota.

10. Spominjanje vezano za objavljivanje nebeskih

knjiga kao i status onoga koji ne sudi po onome to je

objavljeno.

11. Zabrana prijateljevanja sa jevrejima i

kranima i opasnost utnje islamskih uenjaka kada su u

pitanju krenja erijatskih propisa.

12. Opovrgavanje sumnji koje su imali krani po

pitanju Isaa, alejhisselam, te nuenje da se pokaju od

svega onoga to su kazali.

Sedmi duz

1. Ovaj duz poinje spominjui ko nam je blii, a

ko dalji meu sljedbenicima Knjige.

12

2. Spominjanje nekih pravno-erijatskih propisa,

kao to su: otkup za prekrenu zakletvu, zabrana alkohola

i kockanja, zatim zabrana odreene vrste lova kao i kazne

koja iz toga proizilazi. Potom se govori o propisima

vezanim za oporuku, svjedocima prilikom toga, te propisu

ukoliko se ne nau svjedoci muslimani.

3. Razgovor izmeu Isaa, alejhisselam i njegovih

uenika koji nisu poputali u svome zahtjevu da Allah

spusti odreeni znak koji e uticati na vrstou njihovog

vjerovanja.

4. Spominjanje razgovora izmeu Isaa,

alejhisselam i Allaha Uzvienog, te Isaovog negiranja

bilo kakve boanske osobine u sebi.

5. Uvod sure el-Enam potvruje jednou

Stvoritelja, proivljenje nakon smrti i poslanstvo.

6. Savjetovanje onih koji ne prihvataju i negiraju

Allahovu vjeru i prijetnja da e ih, ukoliko nastave, snai

ono to je snalo prijanje narode.

7. Rasprava Ibrahima, alejhisselam, sa svojim

narodom. Ova rasprava je jedna od najbitnijih kada je u

pitanju potvrda Allahove jednoe pomou osjetilnih

dokaza.

8. Uvrivanje vjerovanja u srcima kroz

razmiljanje o Allahovim stvorenjima iz kojeg proizilazi

velianje Allaha.

13

Osmi duz

1. Pojanjavanje nekih erijatsko-pravnih normi

vezanih za islamsko vjerovanje. Najvanije od njih su:

spominjanje Allahovog imena prilikom prinoenja rtve i

klanja ivotinje, zabrana konzumiranja mesa ivotinja

koje nisu zaklane uz Allahovo ime, a pogotovo mesa

ivotinja koje su zaklane uz spominjanje imena

boanstava koja oboavaju murici.

2. Vezivanje srca za Allaha Uzvienog kada su u

pitanju uputa i zabluda dovodi do toga da se samo u

Njega uzdamo, to biva uzrokom da On u naa prsa usadi

uputu.

3. Detaljno spominjanje pojedinih obreda koje su

izmislili mnogoboci bez bilo kakvog dokaza za njihovo

utemeljenje, kao i odgovor na njih.

4. Kraj sure El-Enam obuhvata deset raznih

savjeta i uputa o kojima vrijedi razmisliti i po njima

raditi.

5. Poetak sure El-E'araf donosi malo podui

razgovor izmeu ejtana i Allaha Uzvienog, te nain

zavoenja Adema od strane ejtana.

6. Nakon kazivanja o Ademu i ejtanu, Uzvieni

Allah nas zove sa etiri poziva, pa da li ima neko ko e

pouku primiti?

14

7. Nakon toga se spominju razgovori izmeu

stanovnika Denneta i Dehennema, kao i razgovor sa

onima koji e biti na bedemu, izmeu Denneta i Vatre.

Pokuaj da zamisli sebe kao pripadnika jedne od ovih

skupina.

8. Ovaj duz se zavrava sa pet kazivanja o

prijanjim vjerovjesnicima, zato treba da razmislimo o

razlozima zbog kojih su uniteni oni koji su negirali

vjerovjesnike.

Deveti duz

1. Kazivanje o Musau, alejhisselam, koje je

najdue kazivanje, a razlog tome je njegova povezanost

sa jevrejima i njihovim spletkarenjima.

2. Govor o Musaovoj ogromnoj patnji i velikim

problemima koje je imao sa faraonom i jevrejima. Kada

god bi se poveali problemi, on bi se jo vie pouzdao u

Allaha koji ga nikad nije ostavio na cjedilu.

3. Kada god bi se iskuenja i belaji poveali, Musa

alejhisselam bi savjetovao svoj narod da se uzdaju u

Allaha Uzvienog, budu strpljivi, te im je davao do znanja

da e Zemlja i sve to je na njoj biti njihovo i da e

bogobojazni najbolje proi.

15

4. Govor o tome da je Allahova milost vea od

svega i da e je On podariti jednoj skupini ljudi o ijim

osobinama trebamo razmiljati kako bismo bili meu

njima.

5. Kazivanje o gradu koji se nalazio pored mora,

te ukazivanje na konanicu koja e pripasti onima koji

savjetuju ljude da ine dobra djela i koji im zabranjuju

injenje loih.

6. Kazivanje o ovjeku kome je Allah dao dokaze,

ali se on od njih udaljio. Iz ovoga treba uzeti pouku.

Takvog je Allah uporedio sa jednom od najneistijih

ivotinja, a bio je na najveim stepenima poasti.

7. Govor o poetku stvaranja i negiranje bilo

kakve mogunosti da boanstva mimo Allaha mogu

priutiti bilo kakvu korist onima koji ih oboavaju.

8. Kada su ashabi upitali Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, o plijenu, Allah im je dao do znanja da

postoji neto to im je bolje i vrijednije od toga, a radi se

o bogobojaznosti i popravljanju meusobnih odnosa.

Odgovor na njihovo pitanje dolazi tek nakon etrdesetog

ajeta sure El-Enfal.

9. Detaljno kazivanje vezano za bitku na Bedru,

nainu odlaska u nju, kao i o nekim rezultatima

ostvarenim prilikom ove bitke.

16

Deseti duz

1. U njemu se nastavlja opisivanje mjesta na

kojem se odigrala bitka na Bedru i govor o

Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, snu.

2. Poziv koji obuhvata est savjeta iz kojih

proizilazi uspjeh i njegova dugotrajnost. Nakon toga se

pojanjava spletkarenje od strane ejtana kao i kukaviluk

od strane licemjera.

3. Kraj sure El-Enfal govori o spoju cijelog

islamskog svijeta, a radi se o islamskom bratstvu koje

zajedniki treba uestvovati u pomaganju i irenju

islamske poruke.

4. Sura Et-Tevbe poinje sa odreivanjem ugovora

koji e biti izmeu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i

mnogoboaca, te stanja mira ili rata koje e slijediti

nakon toga.

5. Govor o propisima vezanim za izvravanje i

krenje ugovora od strane jevreja. Nakon toga dolazi

zabrana muricima da ulaze u harem Mekke, kao i

zabrana prijateljevanja sa njima.

6. Propis borbe protiv sljedbenika Knjige do

momenta dok ne ponu plaati dizju muslimanima

ponieni, te spominjanje nekih od njihovih neispravnih

vjerskih uvjerenja.

17

7. Temelj prilikom raunanja vremena jesu

hidretski mjeseci. Ukazivanje na njihovu svetost,

preciznost u raunanju hidretske godine, te negiranje

nekih nevjernikih obiaja vezanih za svete mjesece.

8. Podsticanje vjernika da se to prije odazovu

pozivu u borbu na Allahovom putu.

9. Kuenje licemjera, onih koji ne idu u borbu

traei pri tome neka opravdanja koja nisu ispravna.

10. Spominjanje osobina licemjera i onoga to im

je Allah pripremio, kao i osobina vjernika i njihove

nagrade na onome svijetu.

11. Zabrana Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,

da trai pomo od licemjera prilikom dihada, te zabrana

da za njih ui dovu i trai oprost.

Jedanaesti duz

1. Nastavak govor protiv licemjera, zatim

spominjanje dobrih i loih beduina, a nakon toga

muhadira i ensarija.

2. Spominjanje damije iji cilj je bio unoenje

razdora meu muslimane, kao i pokvarenosti namjere

prilikom njene gradnje. Upravo zbog ovog razloga Allah

Uzvieni zabranjuje obavljanje namaza u njoj i spominje

damiju koja je prea za obavljanje namaza.

18

3. Osobine ljudi koji su pro(dali) svoje ivote

Allahu. Potom se zabranjuje vjerovjesniku i vjernicima da

mole Allaha za oprost mnogobocima.

4. Kada srce zapadne u velike grijehe, treba da se

sjeti kazivanja o trojici koji su izostali iz borbe i o njemu

razmisli.

5. Zadnji ajeti sure Et-Tevbe govore o vezi ljudi sa

Kuranom. Navodi se podjela ljudi po tom pitanju i zato

treba da razmisli o svemu tome kako ne bi bio meu

gubitnikom skupinom.

6. Pojanjavanje Allahovih znakova u svemiru

(sura Junus), te navoenje nekih primjera koji ukazuju na

postojanje Boga i Njegovu veliinu.

7. Argumentovanje Kur'ana, te izazov muricima

da naprave neto slino Kur'anu.

8. Razmisli gdje je tvoj udio u osobinama koje

spominje Kur'an u 57. i 58. ajetu sure Junus.

9. Odgovor na pitanje koji su to pravi Allahovi

prijatelji-evlije. Razmisli o ajetima broj 62-64, kako bi

bio od skupine koja se u njima spominje.

10. Kazivanje o Nuhu, zatim Musau i faraonu sa

posebnim akcentom na utapljanje faraonu kako bi to bila

pouka svima.

19

11. Naredba Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,

da ustraje u vjerovanju i slijeenju Objave, te naredba da

bude strpljiv sve dok Allah ne donese svoju presudu.

Dvanaesti duz

1. Poetak sure Hud govori o mnogobocima i

njihovom poricanju poslanika i Objave.

2. Kazivanje o Nuhu, zatim detaljno spominjanje

razgovora izmeu njega i njegovog naroda. Nakon toga

Uzvieni nareuje Nuhu da pravi lau. U nastavku se

detaljno donosi kazivanje o poplavi koja je zadesila

njegov narod.

3. U razgovoru izmeu Nuha i njegovog sina je

dokaz da je ljubav prema Allahu iznad bilo kakve druge

ljubavi.

4. Kroz kazivanje o Hudu alejhisselam, navodi se

pouka koja ukazuje da je traenje oprosta jedan od uzroka

sticanja duhovne, ali i fizike snage.

5. Narod Huda je optuivao i vrijeao svoga

poslanika i spominjali su ga kao onoga koga je ejtan

izbezumio. On je sve to trpio i u Allaha se uzdao, pa ga je

On spasio. Zato uzmi pouku iz ovog kazivanja.

20

6. Navoenje mnogih kazivanja o vjerovjesnicima,

kao i o onome kroz ta su prolazili pozivajui ljude u

Allahovu vjeru.

7. U kazivanju o uajbu dolazi do izraaja

ekonomski aspekt islama. I prilikom ekonomskih

poslovanja treba imati na umu Allahovo bdijenje nad

nama.

8. Kratki prikaz dogaaja izmeu Musa i Faraona.

Zatim spominjanje nekih znaajki vezanih za onaj svijet,

te spomen dvije grupacije ljudi koje e biti toga dana:

onih sretnih i onih nesretnih.

9. Sura se zavrava nareivanjem ustrajnosti na

Allahovom putu, poziva njemu i strpljivou na onome

to nas zadesi.

10. Poetak sure Jusuf govori o zavisti njegove

brae, te injenicom da je bio iskuan ljepotom. Meutim,

i pored svega toga, on je bio ustrajan i zato je uspio.

11. Detaljno kazivanje o tome ta se dogaalo

izmeu Jusufa i njegove brae, od njegovog bacanja u

bunar do dolaska u kuu vladara Egipta.

12. Govor o pokuaju zavoenja Jusufa od strane

vladareve ene, te ukazivanje na razlog koji je uticao da

Jusuf ne padne u to iskuenje. Taj razlog je bio iskrenost

spram Allaha, pa zato razmisli da li ima dovoljno

iskrenosti sa kojom e se moi oduprijeti iskuenjima.

21

13. Kazivanje o Jusufu je dokaz da, ukoliko

ovjek zavoli pozivanje u vjeru, on nee prestati time da

se bavi, pa makar bio u zatvoru.

Trinaesti duz

1. Nastavak kazivanja o Jusufu, dolasku njegove

brae kod njega, te njegovom zahtjevu da mu dovedu

svoga brata po ocu.

2. Savjetovanje upueno od strane Jakuba svojoj

djeci, njihov dolazak kod Jusufa, te kazivanje o nestanku

kraljeve ae.

3. Strpljivost Jakuba i njegova konanica. Pa da li

si uzeo pouku iz svega toga?

4. Spominjanje razloga koji su doveli Jusufa na

poziciju na kojoj se nalazio, a oni su: bogobojaznost i

strpljivost. Budi strpljiv i bogobojazan, postii e veliki

uspjeh.

5. I Pored mnogobrojnih nedaa koje su zadesile

Jakuba, on je uvijek imao lijepo miljenje o Allahu i zato

se nimalo nije promijenio.

6. Nakon svega to je proao sa braom, njegove

strpljivosti i pratanja njima, Jusuf moli Allaha da ga

usmrti kao muslimana.

22

7. Pred kraj sure se spominju neka znamenja u

kosmosu kao i slanje poslanika.

8. Sura Er-R'ad poinje govorom o kosmosu koji

ukazuje na veliinu Allaha Uzvienog. Nakon toga se

navode neki kur'anski primjeri koji ukazuju na njegovu

veliinu.

9. U nastavku se spominje deset oporuka ili

savjeta, koje ukoliko neko sprovede u praksu, ui e u

dennet.

10. Sura Ibrahim poinje kazivanjem o Musau

alejhisselamu, i drugim poslanicima koji su bili poslani

njihovim narodima, njihovom pouzdanju u Allaha i

strpljivosti.

11. Spominjanje jedne od scena Sudnjeg dana, te

odricanja ejtana od onih koji su ga slijedili. Zato se pazi

da ne bude jedan od njegovih sljedbenika koje je on

zaveo.

12. Spominjanje primjera o tome kakav uticaj

imaju lijepa i runa rije koje se upute nekome. Poslije

toga se nabrajaju odreene blagodati na kojima treba

zahvaljivati, pa da li si ti jedan od onih koji se zahvaljuju?

13. Dolazak Ibrahima u Mekku je veoma lijepo

kazivanje u kojem se spominje njegovo pouzdanje u

Allaha i velianje Njega.

23

14. Na kraju sure Ibrahim se spominje konanica

onih koji su bili nevjernici, te stanje grijenika na Dan

kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom, a i

nebesa.

etrnaesti duz

1. Sura El-Hidr poinje ukazivanjem na uvanje

Kurana od strane Allaha, kao i ukazivanjem Poslaniku,

sallallahu alejhi ve sellem, na nedae kroz koje su

prolazili i poslanici prije njega.

2. Pojanjavanje i ukazivanje na veliinu

Allahovih stvorenja u kosmosa, spominjanje proivljenja

nakon smrti kao i dokaza koji ukazuju na njegovu

mogunost.

3. Detaljno kazivanje o poetku stvaranja ovjeka

i dina, te nareivanju Iblisu da uini seddu Ademu i

njegovoj raspravi sa Allahom.

4. Detaljno kazivanje o Ibrahimu, Lutu i

stanovnicima Hidra.

5. Na kraju sure Hidr se spominje lijek za

duevnu tjeskobu, a taj lijek je spominjanje Allaha i

ibadet Njemu.

24

6. Sura En-Nahl se jo naziva i sura blagodati,

zato razmisli o njoj i budi zahvalan Onome koji je te

blagodati dao.

7. U suri En-Nahl se nalaze razni dokazi koji

ukazuju na jednou Allaha kao i na nitavnost

mnogobotva.

8. Spominjanje onih koji negiraju istinitost

Kur'ana kao i onih koji su u njega povjerovali, te

ukazivanje na konanicu svake od tih skupina.

9. Nakon to je Allah Uzvieni spomenuo

odreene blagodati, spominje stanovnike jednog grada

koji nisu bili zahvalni na blagodatima, te kaznu koja ih je

zadesila. Zato nemoj biti nezahvalan na blagodatima kako

te ne bi snalo stanje koje je snalo stanovnike

spomenutog grada.

10. Na kraju sure se nalazi podsticaj na pozivanje

u vjeru, mudro i sa lijepim savjetom, te na strpljivost na

nedaama koje nas zadese prilikom toga.

Petnaesti duz

1. Poetak sure El-Isra govori o veoma vanim

injenicama vezanim za Mesdidu-l-Aksa, te spominje

ulazak sinova Israilovih i injenje nereda u njemu.

25

2. Govor o uputi koju u sebi nosi Kur'an, nekim

podacima vezanim za ovaj i budui svijet, te o dvije vrste

ljudi, jedne koja se trudi da zaslui onaj svijet, i druge

koja eli samo ovosvjetska uivanja.

3. Nakon toga se spominje dvadeset savjeta

vezanih za odnose u drutvu. Razmisli o svome poloaju

kada su u pitanju spomenuti savjeti.

4. Rasprava sa mnogobocima i obaranje njihovih

dokaza vezanih za mnogobotvo. Poslije toga se spominje

Iblis i razgovor sa njim vezan za stvaranje Adema.

5. Uputstva Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme

i savjetovanje da se ne priklanja mnogobocima nego da

se uzda u svoga Gospodara. Nakon toga se spominju neka

znamenja u kosmosu.

6. Pred kraj sure se olakava Poslaniku, sallallahu

alejhi ve selleme, time to mu se daje do znanja da je prije

njega i Faraon smatrao Musa, alejhisselama, lanim

poslanikom i da on nije jedini prema kojem se tako

ophodilo. Zatim se potvruje da je Kur'an objava od

Allaha.

7. Sura El-Kehf obuhvata govor o etiri vrste

iskuenja: iskuenje u vjeri, imetku, znanju i snazi.

8. Kada je u pitanju vjera, o tome moemo

proitati u kazivanju o mladiima, stanovnicima peine

26

koji su primjer za svakog onoga ko eli da ide pravim

putem.

9. Iskuenje u imetku moemo pronai u prii o

dvojici ljudi, jednom koji je bio bogat, ali je poricao

Sudnji dan i drugom koji je bio siromaan, ali je vjerovao

da e se vratiti svome Gospodaru.

10. Kada je rije o iskuenju vezanom za znanje,

to moemo pronai itajui kazivanje o Hidru i Musau

alejhisselamu. U kazivanju o njima je veoma dobar

primjer za svakog onoga ko trai znanje.

esnaesti duz

1. U ovome duzu se nastavlja govor o etvrtoj

vrsti iskuenja, a to je iskuenje vezano za snagu.

Kazivanje o Zulkarnejnu je primjer za svakog onoga ko

posjeduje odreenu vlast, jer ga ovo kazivanje ui da

svoju vlast i snagu koristi irei pravdu meu ljudima.

2. Sura El-Kehf zavrava spominjui neke scene

vezane za Sudnji dan i iznoenje djela pred Allaha, te

ukazivanje na mjesto koje eka vjernike i nevjernike.

3. Rije er-rahmet ili milost, sa svim svojim

oblicima, se u suri Merjem spominje esnaest puta. Zato

se potrudi da pronae mjesta gdje se ona spominje i da

27

otkrije razloga zbog kojih se spominje, kako bi je moda

stekao u mjesecu milosti.

4. Sura Merjem poinje kazivanjem o Zekerijjaa

alejhisselamu, i Allahovoj moi koja se ogleda kroz to da

je Zekerijjau podario dijete, iako je on bio ve ostario i

osijedio, a uz to mu je ena bila nerotkinja.

5. Detaljan govor o poroaju Merjeme, raanju

Isaa alejhisselam, kao i njegovom obraanju ljudima dok

je jo bio u beici.

6. Kazivanje o Ibrahimu alejhisselamu, njegovoj

diskusiji sa svojm ocem po pitaju oboavanja kipova. U

ovom kazivanju dolazi do izraaja Ibrahimova blagost,

koji svoga oca doziva rijeima: 'O babuka moj', i pored

toga to je ovaj bio murik.

7. Spominjanje nekih vjerovjesnika, a nakon toga i

odreenih scena na Sudnjem danu. Potom se opovrgavaju

dokazi onih koji Allahu pripisuju dijete.

8. Poetak sure Taha poinje priom o Musau

alejhisselam, Allahovoj potpori njemu, njegovom odlasku

kod faraona i sukobu sa sihirbazima.

9. Faraonovi sihirbazi su u poetku dana bili

nevjernici, a na kraju dana su postali vjernici, pa zato,

dobro razmisli o uticaju vjere na njihova srca.

10. Allah ukazuje poast sinovima Israilovim tako

to ih spaava, a faraona potapa u more.

28

11. Kazivanje o Samirijji i teletu kojeg je

napravio, kako bi ga sinovi Israilovi oboavali u vrijeme

kada je Musa bio odsutan.

12. Stanje na Sudnjem danu onih koji su okretali

glavu od Allahove upute i Kurana kao i prikaz jedne od

zaprepaujuih scena toga Dana.

13. Ukazivanje ljudima na ejtanovo

neprijateljstvo koje gaji prema njima, a to se primjeti kroz

priu o Ademu i ejtanovim doaptavanjima njemu. Zato,

budi oprezan.

14. Sura Taha se zavrava jednim nainom

olakavanja Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, zbog

onoga to mnogoboci govore, u smislu da se o tome ne

treba brinuti, nego treba da bude vrst u vjeri kojoj

poziva.

Sedamnaesti duz

1. Sura El-Enbija poinje opominjanjem ljudi da

e biti proivljeni nakon to umru, da e se to proivljenje

sigurno, bez imalo sumnje desiti i da je ono veoma blizu.

Pa da li si spreman za takvo neto?

2. Potvrda Allahove jednoe u svakom pogledu,

kroz navoenje materijalnih i vidljivih dokaza. Tom

prilikom se spominje i Sudnji dan.

29

3. Kazivanje o Ibrahimovom ruenju kipova je

veoma dobar primjer koji ukazuje na vanost jaine

oslanja na Allaha i pozudanja u Njega.

4. Navoenje mnogih kazivanja o prijanjim

vjerovjesnicima, kao i pojanjavanje naina na koji su

uniteni oni koji su im se suprostavili. Navodi se i nain

koji Uzvieni Allah uzdie svoje evlije.

5. Spominjanje jednog veoma dobrog primjera

povezanosti poslanika sa njihovim Gospodarem koji ih je

spaavao kada su nailazili na potekoe.

6. Zakljuak sure govori o konanici

mnogoboaca i njihovih boanstava. A nakon toga dolazi

poziv u ispoljavanje vjere samo Allahu Jedinom.

7. Sura Hadd poinje straenjem ljudi

tekoama koje e biti kada nastupi Sudnji dan, te ih

upozarava na opasnost slijeenja ejtana.

8. Rasprava sa mnogobocima vezana za negiranje

proivljenja nakon smrti. U vezi ovoga se navode dokazi

koji ukazuju na mogunost proivljenja, kao to su:

poetak stvaranja ovjeka, oivljavanje zemlje nakon to

je bila neplodna.

9. Detaljno pojanjavanje naina na koji je

propisan hadd Ibrahimu, te ukazivanje na neke njegove

obavezne i pohvalne radnje.

30

10. Pojanjavanje jednog od naina velianja

Allaha, a ono se ogleda u velianju Njegovih svetinja

tokom obreda hadda i klanja kurbana.

11. U nastavku se govori o protjerivanju

muhadira iz njihovih domova, te o obavezama onih

kojima Allah podari vlast na Zemlji.

12. Spominjanje nekin naroda koji su poricali

svoje poslanike, te ukazivanje na neke od ejtanovih

spletki.

13. Govor o nekim dokazima koji ukazuju na

Allahovu mo i snagu, spominjanje proivljenja nakon

smrti, i rasprava sa mnogobocima o tom pitanju.

14. Kraj sure spominje sljedee: poziv u dihad,

uspostavljanje Allahovih odredbi i pouzdanje u Allaha.

Osamnaesti duz

1. Na poetku sure El-Muminun se spominju

odreenje osobine vjernika, koje treba prouavati kako

bi uvidio koju od njih posjeduje.

2. Kazivanje o Nuhu alejhisselam i njegovoj

zahvali Allahu koji ga je spasio naroda nevjernikog.

3. Spominjanje odreenih kazivanja o prijanjim

poslanicima kako bi to uticalo na srce Poslanika,

31

sallallahu alejhi ve selleme, i kako bi olakalo njegovo

stanje.

4. Govor o pojedinim scenama kao to su: smrtni

as, izlazak due, puhanje u rog. Nakon toga se spominje

kakav zavretak eka one koji poriu Allahove ajete.

Takve Allah plai i upozorava vatrom.

5. Poetak sure El-Mu'minun poinje ajetom:

Ono to ele vjernici e postii. Predzadnji ajet iste

sure glasi: Nevjernici nee postii ono to ele. Razlika

izmeu ove dvije skupine je velika.

6. Sura En-Nur poinje govorom o kazni koja eka

onoga ko ini blud i ko drugog za blud potvara. Nakon

toge se pojanjava i propis meusobnog proklinjanja

suprunika.

7. Kazivanje o potvori Aie nas ui da informacije

trebamo provjeravati i da jezik, od kojeg je velika

opasnost, trebamo uvati.

8. Kroz ovo kazivanje dolaze do izraaja vrline

Aie, Allah sa njom bio zadovoljan.

9. Opasnost irenja bestidnih glasina o vjernicima

i vjernicama, te preporuka pratanja onima koji nam ine

neugodnosti.

10. Naredba traenja dozvole ukoliko se eli ui u

tuu kuu, naredba obaranja pogleda i uvanja stidnih

mjesta od onoga to je zabranjeno.

32

11. Savjetovanje da se stupi u brak i davanje do

znanja da je Allah Taj Koji daje opskrbu. Nakon toga se

upuuje savjet onima koji nemaju mogunost za brak da

se suzdre. Poslije toga se zabranjuje blud i nagonjenje

robinja da se njime bave.

12. Poslije toga se navode primjeri Allahove

svjetlosti kao i primjeri nevjernikih postupaka, a nakon

toga se ukazuje na neke od Allahovih znamenja u

kosmosu.

13. Spominjanje licemjera sa davanjem akcenta na

jednu od njihovih osobina, a ona je: odbijanje Allahove

presude.

14. Allah obeava da e vjernike na Zemlji uiniti

namjesnicima i da e im dati vlast, ali pod odreenim

uslovima. Oni se spominju u 55. ajetu sure En-Nur.

15. Propis djeijeg traenja doputenja za ulazak

kod svojih roditelja, propis odlaganja ogrtaa kada su u

pitanju starice. Sve ovo su granice istote i estitosti koje

pojanjava sura En-Nur. Nakon toga se spominje propis

konzumiranja jela u kuama roaka.

16. Pred kraj sure se poziva na veoma lijepo

ophoenje sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme.

17. Poetak sure El-Furkan poinje velianjem

Onoga koji je objavio Kur'an.

33

18. Demantovanje sumnji i lai koje su koristili

mnogoboci u svome negiranju Kur'ana i Poslanika,

sallallahu alejhi ve selleme.

Devetnaesti duz

1. Govor o nekim scenama Sudnjeg dana, sa

stavljanjem posebnog akcenta na opasnost koju sa sobom

nosi loe drutvo. Zato budi oprezan prije nego to prste

svoje bude grizao, kajui se zbog onoga to si radio.

2. Spominjanje nekih primjera o prijanjim

narodima i njihovom kobnom zavretku.

3. Dokazivanje Allahove jednoe spominjanjem

odreenih znamenja koja se nalaze u kosmosu.

4. Na kraju sure El-Furkan spominju se osobine

robova Milostivog. Kada ih ita, o emu razmilja?

5. Sura E-uara poinje savjetovanjem

Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da se ne treba

toliko brinuti zbog toga to njegov narod odbija istinu.

6. U ovoj suri se navodi nekoliko kazivanja koja

dokazuju istinitost poslanstva Muhammeda, sallallahu

alejhi ve selleme i kojima mu se daje potpora.

7. U kazivanju o Musau alejhisselam dolazi do

izraaja snaga pouzdanja u Allaha u najteim

34

okolnostima. Musa kae: Uistinu, moj Gospodar je uz

mene i On e mu izlaz nai i pravim putem me uputiti.

8. isto srce je jedino koje e biti od koristi

ovjeku na Sudnjem danu. Zato, dobro provjeri da li je

tvoje srce isto ili nije.

9. Kada je Nuh, alejhisselam, svome narodu

predoio odreene naredbe i zabrane, oni su mu zaprijetili

kamenovanjem. Mi se uznemirimo zbog samo obine

rijei, to jasno ukazuje na razliku izmeu nas i njega.

10. Hud alejhisselam je podsjeao svoj narod na

blagodati kojima ih je Allah opskrbio, te da je

zahvaljivanje na njima dio bogobojaznosti.

11. U kazivanju o Salihu se spominje nepokornost

grijenika i nasilnika. Zato se pazi, kako te ne bi zaveli.

12. Opasnost slaganja sa nevaljalim djelima, pa

makar ta djela ovjek i ne inio. U vezi ovoga pogledaj

kako je skonala Lutova supruga.

13. Oboavaj Allaha kao da Ga vidi, jer ako ti

Njega ne vidi, On tebe, uistinu, vidi. Ovaj temelj dolazi

do izraaja kroz kazivanje o u'ajbu alejhisselam, kao i na

kraju sure E-u'ara, kada Allah kae: ...koji te vidi kada

ustane da sa ostalima molitvu obavi.

14. Sura se zavrava napomenom o

velianstvenosti i vrijednosti Kur'ana, te nareivanjem

poziva ka Allah Uzvienom.

35

15. U kazivanju o Musau i faraonu dolazi do

izraaja uticaj oholosti na negiranje Allahovih znamenja.

16. Kazivanje o Hudhudu. Razmisli o njegovoj

odgovornosti i trudu koji je uloio za Allahovu vjeru, te o

njegovom nepridavanju panje ovosvjetskim ukrasima

koji su se nalazili kod nevjernika. On je svu panju

posvetio Allahovoj vjeri i tevhidu.

17. Kazivanje o Sulejmanu i Sabi. U njemu se

pojanjava kako se vlast moe koristiti u pokornosti

Allahu (sluaj Sulejmana), odnosno u promovisanju

grijeha (sluaj kraljice Sabe).

18. Kroz kazivanje o Salihu, primjeti se da, koliko

god nevjernici spletkarili, Allah njihove spletke unitava,

a oni to ni ne osjeaju.

Dvadeseti duz

1. Pouka iz kazivanja o Lutu jeste: nasilnici i oni

koji ine nered ne ele meu sobom da imaju ljude

istunce.

2. U suri En-Neml se navodi pet pitanja koja

postavljaju pravila i principe tevhida, te pojanjavaju

istinu svakome onome ko eli da je razumije.

3. Odgovor na neke od sumnji koje su bile meu

mnogobocima i govor o nekoliko scena Sudnjeg dana.

36

4. Sura El-Kasas poinje govorom o tome da se

potlaeni ne trebaju brinuti za svoju budunost, jer e im

Allah dati da budu voe na Zemlji.

5. Detaljno kazivanje o roenju Musaa, njegovom

dojenju i odgajanju u dvorcu faraona, te o nainu na koji

je ubio jednog kopta.

6. ta zakljuuje iz dogaaja u kojem se spominje

da je jedna ena veoma stidljivo dola kod Musaa, koji je

leao u hladovini?

7. Odlazak Musaa sa porodicom u svoju zemlju.

Jaina Musaove elje za Harunom kao pomagaem je

jasan znak da poziva u Allahovu vjeru treba da ima

pomagae na tom putu. Nekad daija ne moe da nae

nikog osim Allaha, a On je divan Gospodar i zatitnik.

8. Mnogoboci su spoznali da Poslanik, sallallahu

alejhi ve selleme, govori istinu jer im je on ispriao

kazivanje o sinovima Israilovim, a nije bio prisutan kad

se sve to dogaalo.

9. Allahova mo dolazi do izraaja prilikom

smjene dana i noi. Kada bi Allah htio mogao bi uiniti

da no ili dan traju vjeno.

10. Kazivanje o Karunu i njegovom imetku je

dokaz da imetak donosi vlasniku samo probleme ukoliko

se ne troi u svrhe koje je Allah odredio.

37

11. Zavretak sure El-Kasas govori o tome da e

se Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nakon to je

prognan iz svoga zaviaja, sigurno vratiti u njega, kao to

je to bio sluaj i sa Musaom.

12. Poetak sure El-Ankebut spominje vrste

iskuenja na koja nailazi onaj koji ljude poziva u vjeru:

iskuenje u porodici, fiziko muenje, iskuenje ovog

svijeta. Izlaz iz svega toga nalazi se u ajetu: One koji se

budu zbog Nas borili, Mi emo, sigurno, putevima koji

Nama vode uputiti.

13. Mnotvo primjera o unitavanju prijanjih

naroda nam daje do znanja da ni mi od toga nismo

sigurni.

Dvadeset i prvi duz

1. Naredba da se sa sljedbenicima Knjige

raspravlja na najljepi nain, pa kako li onda treba biti

kada se razgovara sa bratom muslimanom.

2. Kraj sure El-Ankebut govori o razmiljanju o

Allahovim znamenjima i o tome da borba na Allahovom

putu vodi ka Allahu.

3. Sura Er-Rum poinje govorom o porazu

Bizantijaca, te da e oni, nakon tog poraza, sigurno

38

pobijediti. Nakon toga se daje do znanja da Allah pomae

onog koga hoe.

4. Razmisli o tome kako Allah kudi mnogoboce

zbog njihovog nemara prema Ahiretu. Spoznae da je

pretjerano davanje panje ovome svijetu veliki otrov i

bolest.

5. Pozivanje ljudi da razmiljaju o Allahovim

znamenjima vezanim za stvaranje ovjeka, smjenu dana i

noi, sputanje kie i sl.

6. Pozivanje ka tome da se bude ustrajan u pravoj

prirodnom vjeri islamu, te napomena da su ljudska djela

uzrok nereda na Zemlji, zato nemoj biti jedan od uzroka

irenja tog nereda.

7. Nakon toga se ponovo upuuje poziv ka

razmiljanju o Allahovim znamenjima u kosmosu.

Zavretak sure ukazuje na vanost strpljenja.

8. Sura Lukman poinje opisom dobroinitelja i

njihove nagrade. Zatim se spominju oni koji kupuju prie

za razonodu i njihova kazna.

9. Savjeti Lukmana svome sinu poinju sa

pozivom ka vjerovanju u jednog Allaha, zatim

dobroinstvo roditeljima i lijepo ophoenje prema njima,

pa makar oni bili i mnogoboci. Primjetno je da Lukman

daje prednost ienju vjerovanja u srcu nad djelima.

Razmisli o tome i pokuaj da nae vezu izmeu toga i

39

kazivanja o Allahovim znamenjima u kosmosu, te o tome

zato mnogoboci iskreno Allaha zovu kada su u tekoi,

a kada uivaju pripisuju Mu druga.

10. Kraj sure Lukman poziva ljude u pripremu za

Sudnji dan, te spominje kljueve nevidljivog i nepoznatog

svijeta koje poznaje samo Allah.

11. Sura Es-Sedda poinje kazivanje o poetku i

zavretku stvaranja i spominje se da e svako od

stvorenja zavriti ili u Dennet ili u Vatri.

12. U suri Es-Sedda se spominju neke od osobina

vjernika. Najvanija svojstva koja vode ovjeka ka

vostvu u vjeri jesu strpljivost i potpuno vjerovanje.

13. Na kraju sure se nalazi poziv ka razmiljanju o

Allahovim znamenjima u kosmosu kao i poziv da se

napuste inadije.

14. Na poetku sure El-Ahzab Uzvieni Allah

poziva Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da bude

bogobojazan. Da li se ti ljuti kada ti neko kae: Boj se

Allaha.?

15. Napomena da su majke vjernika, supruge

Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kao nae majke i

da u tom smislu sa njima ne smijemo stupiti u brak.

16. Nakon toga se spominju odreene scene bitke

El-Ahzab (saveznici), koje prikazuju stanje vjernika i

licemjera za vrijeme estoke borbe.

40

Dvadeset i drugi duz

1. Govor o ponaanju Poslanika, sallallahu alejhi

ve selleme, prema svojim suprugama. Allah Uzvieni

savjetuje ene Poslanika da borave u svojim kuama. Pa

da li su nae ene bolje od njih?

2. Spominjanje nekih vrlina porodice Poslanika,

sallallahu alejhi ve selleme, te vrlina muslimana i

muslimanki openito.

3. Napomena u vezi pojedinih propisa vezanih za

razvod braka, kao i propisa vezanih za hidab majki

vjernika. Allah se smilovao eni koja njih uzme za uzor.

4. Propisi i pravila vezana za hidab i njegovo

koritenje, te njegova povezanost sa potpunom

pokornou Allahu Uzvienom. Poslije toga se upuujue

opomena licemjerima.

5. Na kraju sure El-Ahzab se spominje mjesto na

kojem e zavriti nevjernici i njihovi sljedbenici i

napomena ljudima na odgovornost koju su preuzeli na

svoja plea.

6. Sura Saba poinje opovrgavanjem pravila

mnogobotva, kao i principa na kojima su temeljili

negiranje proivljenja nakon smrti.

41

7. Nain na koji su se vjerovjesnici ophodili prema

blagodatima. Oni su Allahu zahvaljivali na njima, dok ih

je veina drugih ljudi poricala.

8. U sukobu sljedbenika sa svojim poglavarima je

napomena vjernicima da moraju donijeti ispravnu odluku

koga e slijediti, kako se ne bi zbog toga kajali.

9. Sura se zavrava pozivom mnogoboaca na

razmiljanje, te opomenom da ih eka strani dan u kojem

im nee koristiti nita drugo osim ispravnog vjerovanja.

10. Sura Fatir poinje govorom o Allahovoj

milosti i blagodatima kojima je obasuo ljude. Nakon toga

se ljudima daje do znanja da se moraju paziti kako ih ovaj

svijet ne bi zaslijepio i kako ih ejtan ne bi nadvladao i

obmanuo. Ljudima se ukazuje na Allahovu veliinu, te na

njihovu potrebu za Allahom Uzvienim.

11. Prikaz vrsta ljudi koji su naslijedili Knjigu, i

ukazivanje na konanicu koja eka vjernike i nevjernike.

12. Na kraju se mnogobocima predstavljaju

neoborivi dokazi kojima se dokazuje njihova nemo, te

napomena da e rune spletke pogoditi upravo one koji se

njima slue.

42

Dvadeset i trei duz

1. Sura Jasin na samom poetku govori o Kur'anu

i pozivu koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,

uputio mnogobocima.

2. Nakon toga se navodi pouka iz primjera

stanovnika jednog sela koji su poricali poslanike, kao i

primjer ovjeka vjernika koji se spasio i koji je vodio

brigu o svome narodu, pa je uao u dennet.

3. Potom se spominju neka od znamenja u

kosmosu, kao i poziv mnogobocima da vjeruju samo u

jednog Allaha i da napuste oboavanje ejtana.

4. Sura Jasin se zavrava potvrdom Allahove moi

kada je u pitanju stvaranje i proivljenje ljudi nakon

smrti.

5. Poetak sure Es-Saffat potvruje Allahovu

jednou, a kao dokaz tome su ogromna stvorenja koja

niko drugi osim Njega nije u mogunosti stvoriti.

6. Govor o proivljenju nakon smrti i nagradi koja

eka vjernike kao i kazni koja je pripremljena

nevjernicima.

7. Primjer u kojem se spominje razgovor izmeu

stanovnika denneta i vatre pojanjava opasnost druenja

sa loim drutvom.

43

8. Razmisli o ajetu: A kada Nas je Nuh zovnuo,

Mi smo se lijepo odazvali. Tvoj Gospdar na najljepi

nain prima dove. Da li si Ga ikada pozvao?

9. Ibrahimova i Ismailova pokornost Allahovoj

naredbi je najbolji primjer plodova lijepog odgoja djece.

10. Na kraju se opovrgavaju pojedine sumnje koje

su bile prisutne kod mnogoboaca. Zakljuak sure govori

o tome da e vojska Allahova zasigurno pobijediti.

11. Sura Sad govori o vrstama rasprava kako na

Zemlji tako i na nebesima, pa razmisli o tome.

12. U ovoj suri se takoer savjetuje Poslanik,

sallallahu alejhi ve selleme, da ne bude alostan po

pitanju onoga to mnogoboci rade, te da za uzor uzme

prijanje vjerovjesnike i da bude strpljiv kao i oni.

13. Razmisli o tome kako je Allah Uzvieni

potinio Sulejmanu odreenje stvari i dao mu potpunu

vlast nad njima, ali to ga nije navelo na oholost.

14. Razmisli o nainu ponaanja vjerovjesnika

prilikom upuivanja dove: I sjeti se roba naeg Ejuba

kada je Gospodaru svome zavapio: ejtan me na zlo

navraa i misli lane mi uliva.

15. Opis mjesta na kojem e okonati oni koji su

bili bogobojazni, a i oni koji su u zlu svaku granicu

prelazili. Nakon toga se iznosi kazivanje o Iblisu koji je

44

zbog oholosti odbio da se pokori Allahu i uini seddu

Ademu.

Dvadeset i etvrti duz

1. Ovaj duz poinje nastavkom govora o

iskrenom ispovijedanju vjere i prijetnji koja se upuuje

mnogobocima.

2. Ne treba gubiti nadu u Allahovu milost, jer

Allah prata sve grijehe.

3. Oni koji nisu vjerovali u gomilama e u

Dehennem biti natjerani, a oni koji se budu Allaha bojali

u povorkama e do Denneta biti odvedeni. Razmisli u

kojoj e skupini zavriti.

4. Sura El-Mumin poinje spominjanjem

Allahovog oprosta i primanja pokajanja od onoga ko se

pokaje. Takoer se spominje i velika prijetnja i kazna

koja eka inadije i poricatelje istine.

5. U ovoj suri se govori o raspravama i

diskusijama koje se nekad vode uz argumente, a nekad

bez njih.

6. Takoer se u ovoj suri donosi radosna vijest za

one koji se od grijeha svojih pokaju. Velika im je poast

to to i meleki za njih oprost mole.

45

7. Govor o Sudnjem danu i Allahovoj moi koja

e doi do izraaja tog dana.

8. Kazivanje o vjerniku iz porodice faraona je

primjer za svakog da'iju (misionara) koji eli da savjetuje

svoj narod. Osjeaji i emocije nisu dovoljni, nego su uz to

potrebni jaki i neoborivi dokazi.

9. Detaljni govor o mnogim Allahovim

blagodatima. Nakon toga se spominje konanica koja

eka one koji poriu Allahova znamenja.

10. Sura Fussilet govori o Kur'anu i odnosu

poricatelja spram njega. I pored svoje slabosti, oni se nisu

htjeli odazvati pozivu, dok su nebesa, i pored svoje

veliine, prihvatila Allahovu naredbu.

11. Ukazivanje na opasnost loih prijetelja koji

svojim drugovima uljepavaju nevjerovanje i zabludu.

12. Sura Fussilet takoer obuhvata i neka pitanja

vezana za odgoj koja imaju ulogu prilikom pozivanja

ljudi u vjeru.

13. Prijetnja onima koji negiraju Allahove ajete i

znamenja, te odbrana Kurana i napomena da je on knjiga

u kojoj se nalazi lijek i uputa.

14. Na kraju se pozivaju ljudi da razmiljaju o

svemirskim prostranstvima kao i o znakovima koji se

nalaze u samom ovjeku. Putem razmiljanja otkriva

istinu onaj koji eli da istinu otkrije.

46

Dvadeset i peti duz

1. Sura E-ura poinje spominjanjem Kurana i

njegove objave, te da je on opomena Mekki, a i onima

oko nje. On upozorava ljude na Sudnji Dan.

2. Allah odabira za dostavu poslanice onoga koga

On hoe i nije nimalo udno to to propisuje u vjeri ono

to je propisivao i prijanjim vjerovjesnicima.

3. Spominjanje pojedinih dokaza Allahove

jednoe i moi kao to je darivanje i uskraivanje

potomaka onome kome On to eli.

4. Sura zavrava napomenom da je Kur'an objava

koja daje ivot ljudskim srcima. Da li si razmiljao o

tome koliko je Kur'an tvome srcu dao ivota?

5. Sura Ez-Zuhruf poinje govorom o vrijednosti i

stepenu koji Kur'an posjeduje, zatim nastavlja govor o

diskusiji sa mnogobocima. Potom se vodi rasprava

vezana za neosnovano slijeenje predaka u nainu

ispovijedanja vjere. Da li si razmiljao o negativnom

uticaju koji ostavlja slijepo slijeenje?

6. Ne brini se za nafaku, jer ju je Allah ve

odredio i ljude je jedne nad drugim uzdigao. Uzvieni

Allah veli: Mi im dajemo sve to im je potrebno za ivot

na ovome svijetu.

47

7. uvaj se loeg prijatelja prije nego to doe

Dan kada e poeljeti da si daleko od njega, ali tog

trenutka kajanje nee biti od koristi.

8. U nastavku dolazi kazivanje o Musau. U njemu

se navodi da je faraon na osnovu moi koje je imao

zakljuio da je bolji od Musaa. Zato nemoj da te obmanu

ovosvjetska uivanja.

9. Napomena da e na Sudnjem danu svaka veza,

osim veze zasnovane na bogobojaznosti, biti nevana,

zato budi uz dobroinitelje.

10. Razmisli o razgovoru koji e voditi stanovnici

Dehennema sa njegovim uvarem Malikom.

11. Poetak sure Ed-Duhan govori o objavi

Kur'ana, te o sumnji koja je bila prisutna kod

mnogoboaca i Allahovoj prijetnji upuenoj njima. U njoj

se govori i o uticaju oholosti na odbijanje istine, kao i o

posljedicama koje imaju oholnici.

12. Poslije toga se opisuje mjesto koje eka

nevjernike, kao i mjesto koje eka vjernike.

O prvima Allah kae: Drvo Zekkum bie hrana

grjeniku.

A o drugima veli: A oni koji su se Allaha bojali,

oni e na sigurnu mjestu biti.

48

13. Poetak sure El-Dasije govori o

prostranstvima nebesa i Zemlje i pojanjava kaznu koja

eka ohole i one koji se izruguju.

14. Pazi se da ne bude od onih koji slijede svoje

strasti, jer postoje ljudi koji su strasti svoje za boga svoga

uzeli, a toga nisu svjesni.

15. Sura se zavrava opisom strahota Sudnjeg

dana, kao i opisom nagrade koja eka vjernike i

nevjernike.

Dvadeset i esti duz

1. Sura El-Ahkaf poinje govorom o savrenosti

stvaranja kao jednom od dokaza Allahove jednoe.

2. Nakon toga se govori o Kur'anu, a zatim o

dunosti dobroinstva prema roditeljima, kao i o

pogubnosti loeg odnosa prema njima.

3. Kroz suru El-Ahkaf se moe doi do zakljuka

da kazna ovjeku nekada doe u obliku blagodati, pa ga

uniti: I kad ugledae oblak na obzorju, koji se prema

dolinama njihovim kretao, povikae: Ovaj nam oblak

kiu donosi.' Ne, to je ono to ste pourivali: vjetar koji

vam bolnu patnju donosi.

49

4. Razmisli o tome kako su dini razumjeli islam

samo zbog jednog sluanja Kur'ana. Ima li neko ko bi

pouku primio?

5. Na kraju sure El-Ahkaf se nalazi poziv ka

razmiljanju o kosmosu, kao i napomena da e doi Dan u

kojem e biti izloena sva djela, te poziv da se bude

strpljiv kao to su to bili i vjerovjesnici.

6. Sura Muhammed poinje podsticanjem vjernika

na borbu protiv nevjernika, te ukazivanjem na konanicu

koja eka jednu i drugu skupinu.

7. Nakon toga se daje opis Denneta i njegovih

blagodati, kao i Dehennema i kazni u njemu, zatim se

spominju licemjeri, koji su lano tvrdili da razmiljaju o

Kur'anu, samo kako bi sa sebe skinuli karakteristike

dvolinjaka.

8. Sura Muhammed se zavrava savjetovanjem

muslimana. Na kraju Uzvieni veli: A ako glave

okrenete, On e vas drugim narodom zamijeniti, koji

onda kao to ste vi nee biti.

9. Sura El-Feth na svome poetku donosi radosnu

vijest u kojoj se navodi da e se primirje na Hudejbiji

zavriti na najbolji nain. To primirje je opisano i kao

osloboenje i kao velika pobjeda.

10. Kroz ovu suru se uliva smirenost u srca

vjernika i odstranjuje se od njih svaka vrsta tuge, a

50

licemjerima i mnogobocima se prijeti velikim zlom koje

e ih snai.

11. Kazivanje o ugovoru na Hudejbiji i uzdizanje

na poseban stepen onih koji su tom ugovoru bili prisutni.

Upuuje se kritika onima koji su izostali tom prilikom i

zabranjuje im se uestvovanje u oslobaanju Hajbera.

12. Veoma se jasno daje do znanja da je Allah

zadovoljan uesnicima prisege pod drvetom. Pazi se da ne

bude meu ljudima koji mrze one sa kojima je Allah

zadovoljan.

13. Na kraju sure se pojanjavaju osobine skupine

koja e biti pobjedonosna i koja e uspjeti.

14. Sura El-Hudurat spominje odreene propise

vezane za lijepo ponaanje i bonton. Potrudi se da ih

pronae i otkrije kako bi praktikovao ono to je lijepo i

pohvalno, a klonio se onoga to je runo.

15. Opasnost vjerovanja svim informacijama koje

do nas stignu, jer veoma esto posljedica toga bude

kajanje, zato pokuaj da potvrdi svaku informaciju koja

doe do tebe, a pogotovo ako doe od nekoga ko ne vodi

brigu o tome.

16. Potvrda pravila da se bratstvo zasniva na

vjerovanju.

17. Spominjanje nekih pravila ponaanja kojima

se jedan vjernik treba okititi.

51

18. Kod Allaha je najugledniji onaj ko Ga se

najvie boji, zato se pazi pristranosti po bilo kojoj

osnovi.

19. Svaka blagodat koju posjeduje ovjek je od

Allaha.

20. Na poetku sure Kaf se spominje negiranje

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od strane

mnogoboaca kao i argumenti koji potvruju mogunost

proivljenja nakon smrti.

21. Da li dok pria ima na umu da sve to Allah

uje i da dva meleka zaduena za praenje zapisuju ono

to govori?

22. Opis smrtnog asa i onoga to slijedi nakon

toga poput Sudnjeg dana, Dehennema, Denneta i sl.

23. Kraj sure se bavi tematikom kojom se bavio i

njen poetak, a to je govor o kosmosu i istinitosti

proivljenja nakon smrti.

Dvadeset i sedmi duz

1. Poetak sure Ez-Zarijat potvruje istinitost

proivljenja nakon smrti i obrauna za uinjena djela.

Spominje se i mjesto na kojem e okonati vjernici i

nevjernici.

52

2. Da li se boji za svoju opskrbu? Allah Uzvieni

je raspodjelio opskrbu i nema nimalo sumnje da i ti u toj

raspodjeli ima svoj udio.

3. Mnogobocima se izlau odreena kazivanja o

prijanjim narodima koji su poricali istinu, pa su uniteni.

Nakon toga se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,

nareuje opominjanje ljudi.

4. Na posljetku Uzvieni veli: Ljude i dinne

samo stvorio samo da Me oboavaju. Da li si razmiljao

o tome u kolikoj si mjeri ostvario cilj zbog kojeg si

stvoren?

5. Poetak sure Et-Tur iznosi prijetnju

mnogobocima koji su poricali istinu, a potom se

spominju blagodati u kojima e uivati bogobojazni.

6. Petnaest uzastopnih pitanja prebacuju ovjeka

iz jednog u drugo stanje i tjeraju ga na razmiljanje. To su

pitanje koja su Dubejra b. Mut'ima dovela do islama.

7. Sura se zavrava napomenom o vanosti

strpljivosti i oboavanja Allaha Uzvienog. Razmisli da li

ove dvije osobine imaju mjesta kod tebe.

8. Sura En-Nedm poinje pohvalom Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, i potvrdom njegove

bezgrijenosti, kao i potvrdom da je Kur'an objava od

Allaha koji je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,

stigao preko Dibrila.

53

9. Negiranje istinitosti boanstava koja su

oboavali mnogoboci, kao i ukazivanje na nitavnost

njihovog govora koji nema veze sa istinom. Nakon toga

dolazi upozorenje na opasnost govora o ovim pitanjima

na osnovu pretpostavki.

10. Zadnji dio sure upozorava mnogoboce na

kaznu koja je ih eka u skorije vrijeme i daje im do

znanja da su i mnogoboaki narodi prije njih takoer bili

kanjavani i brisani sa lica Zemlje.

11. Poetak sure El-Kamer opominje mnogoboce

Sudnjim danom ije se vrijeme skoro pribliilo, a

opominje ih i potekoa i mukama koje ih ekaju nakon

proivljenja.

12. I u ovoj suri se mnogobocima ukazuje na

konanicu koju su doivjeli prijanji narodi, te da oni nisu

bolji od njih.

13. Vie puta se u ovoj suri ljudima daje do znanja

da je pamenje Kur'ana i uzimanje pouke iz njega veoma

olakano, ali glavno pitanje glasi: Ima li neko ko bi pouku

primio?

14. Sura Er-Rahman je ljepotica Kurana i u njoj

se spominje skupina blagodati, a prva od njih je

poduavanje Kur'anu. Koliko Kur'ana si ti nauio?

54

15. Kraj sure spominje opis dennetskih bai i

blagodati koje se nalaze u njima. Da li te tvoji postupci

vode ka tim baama?

16. Poetak sure El-Vaki'a spominje veoma

zastraujue scene. Pokuaj da ih zamisli, ako ve nisi.

17. Na Sudnjem danu e, srazmjerno djelima,

postojati tri skupine. Razmisli u kojoj skupini si ti.

18. Navoenje nekih osjetilnih i vidljivih dokaza

koji ukazuju na istinitost proivljenja nakon smrti.

19. Sura se zavrava opisivanjem smrtnog asa i

vraa se na govor o tri skupine ljudi.

20. Sura El-Hadid poinje opisom Allahove moi i

veliine, pozivom u vjerovanje i udjeljivanje na

Allahovom putu.

21. Govor o svjetlu koje e pratiti vjernike na

Sudnjem danu i koje e biti nedostino za licemjere.

22. Razmislimo na kojem smo stepenu kada je u

pitanju ajet: Zar nije vrijeme da se vjernicima srca

smekaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje

spomene.

23. Ukazivanje na stvarnost ovog svijeta koji nije

nita drugo nego li varljivo naslaivanje. Nakon toga se

ljudi pozivaju da poure kao oprostu Gospodara i

Dennetu i da slijede poslanike koji se spominju na kraju

sure.

55

Dvadeset i osmi duz

1. U suri El-Mudadele se spominju odreeni

propisi vezani za zihar1, saaptavanje, kao i ljubav prema

Allahovim neprijateljima, pa makar nam oni bili i najblii

rod. Tematika ove sure se bavi sveopim Allahovim

znanjem koje obuhvata kako vidljivo tako i nevidljivo.

2. Sura Har obuhvata govor vezan za bitku Beni

Nadir, kao i govor o propisu plijena, vrijednosti

muhadira i ensarija, sramoenju licemjera, stepenu

Kurana, te spominje neka imena Allaha Uzvienog kao i

osudu mnogoboaca.

3. U suri El-Mumtehana se izlau odreeni propisi

vezani za ljubav i mrnju u ime Allaha, kao i propisi koji

ukazuje da ophoenje prema nevjernicima sa kojima

nismo ratu treba biti drugaije nego sa onima koji ratuju

protiv nas. Takoer se spominje i iseljenje ena i njihova

prisega.

4. Sura Es-Saff opominje one koji govore, a svoj

govor ne potvruju djelima, te podstie na borbu. U njoj

se govori i o pozivu Musaa i Isaa, kao i o trgovini od koje

e ljudi imati koristi. To je trgovina sa Allahom na nain

na koji je opisana u suri.

1 Zihar je termin koji znai da mu svojoj supruzi kae da mu ona vie nije doputena kao to mu nije doputena ni majka.

56

5. Sura El-Dumu'a ukazuje na Allahovu veliinu

i uzvienost, kritikuje jevreje, iz razloga to nisu sproveli

u praksu ono to su znali. Podstiu se vjernici na

izvravanje obaveze kao i na vezu sa Allahom kroz

Njegovo spominjanje u koje ulazi i hutba na dumi

namazu. Takoer se opominju, kako ih nemarnost ne bi

odvratila od oboavanja Allaha.

6. U suri El-Munafikun se spominju odreene

osobine licemjera kojih se trebamo uvati, te se ukazuje

na propast koju e doivjeti oni koje njihov imetak i djeca

odvrate od spominjanja Allaha.

7. Sura Et-Tegabun pojanjava Allahovu veliinu i

Njegovo sveobuhvatno znanje. U njoj se spominju i

strahote na Dan kada se desi proivljenje, kao i napomena

na opasnost i iskuenja koja ovjeka mogu zadesiti od

strane njegove supruge i potomaka. Na kraju sure se

podstie na bogobojaznost i udjeljivanje imetka na

Allahovom putu.

8. Sura Et-Talak nastavlja govor o propisima

razvoda koji su spomenuti u suri El-Bekare, te ih

povezuje sa stalnom svijeu o Allahu i dobroinstvom.

Nakon toga se ukazuje na narode koji su se ogluili o

nareenju Allaha i poslanika Njegovih.

9. U suri Et-Tahrim se kritikuju oni koji

dozvoljene stvari smatraju zabranjenim kako bi time

57

zadovoljili nekoga. Supruge se poduavaju kroz ovu suru

da ne budu od onih koji prave probleme svojim

muevima. U nastavku se pozivaju vjernici ka odgajanju

svojih porodica i spominju se strahote dehennemske

vatre. Pred kraj sure se spominju po dva primjera dobrih i

loih supruga.

Dvadeset i deveti duz

1. Kroz suru El-Mulk se otkrivaju neki tragovi

Allahove sveobuhvatne vlasti i spominje se prijetnja

vatrom koja eka nevjernike.

2. Sura El-Kalem se veoma mnogo bavi

ukazivanjem na odreene principe ponaanja, te iznosi

pohvalu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao osobi

sa najljepim moralom. U nastavku se ukazuje na jedan

primjer runog ponaanja kroz kazivanje o jednom

nevjernikom poglavaru, a zatim se spominje pria o

vlasnicima bae iz koje se izvlai pouka da e oni koji su

krtarili biti razoarani gubitkom onoga to su

posjedovali. Poslije se toga se spominje rasprava sa

mnogobocima.

3. Opis strahota Sudnjeg dana i podjele listova u

kojima su zapisivana djela, i napomena da je vjera sa

58

kojom je poslan Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme,

istina.

4. Sura El-Me'arid spominje neke od strahota

Sudnjeg dana, pa gdje su oni koji o tome razmiljaju?

Zatim se iznosi pohvala skupini ljudi koji posjeduju

odreene osobine o kojima treba razmisliti.

5. U suri Nuh se iznosi kazivanje o poslaniku

Nuhu i njegovim raznovrsnim nainima pozivanja ljudi u

vjeri i pored toga to je njegov narod bio veoma ohol.

Kroz ovo kazivanje se proimaju uticaj i plodovi istigfara

(traenja oprosta) kao i velika briga za upuivanje dove

roditeljima.

6. Sura El-Dinn govori o nainu na koji su dinni

primili islam, te da meu njima ima i vjernika i

nevjernika. U ovoj suri se nalazi i prijetnja

mnogobocima, kao i negiranje ispravnosti postupaka

vraara i onih koji tvrde da znaju nevidljivi svijet.

7. Sura El-Muzzemmil pojanjava da su ibadet i

strpljivost najbolji uzroci koji pomau da se potekoe

prevaziu. Takoer se u ovoj suri podstie na izvravanje

odreenih ibadeta.

8. Sura El-Muddessir podstie na pozivanje u

Allahovu vjeru i spominje jedan od primjera koji ukazuje

na one koji su poricali istinitost Kurana. Nakon toga se

59

iznosi opis Sekara (Dehennema) i upuuje se kritika

mnogobocima koji glave okreu od istine.

9. U suri El-Kijame se opisuje Sudnji dan kao i

dogaaji prije i poslije njegovog nastupanja. Razmisli o

tome ta si pripremio za taj Dan.

10. Sura Ed-Dehr na veoma saet nain opisuje

patnje kojima e nevjernici biti izloeni kao i blagodati

koje ekaju vjernike.

11. U suri El-Murselat se potvruje istinitost

proivljenja nakon smrti i svoenja rauna. U ovoj suri se

esto puta ponavlja ajet: Teko toga dana poricateljima!

Zato budi oprezan.

Trideseti duz

1. Kroz sure ovog duza se spominju razni

dogaaji koji e se desiti na Sudnjem danu. Razmisli o

suri En-Naba, zavretku sure En-Nazi'at i 'Abese, surama

Et-Tekvir i El-Infitar.

2. Veoma se mnogo u odreenom broju sura ovog

duza govori o nainu ponaanja, onom pozitivnom, a i

onom negativnom. Razmisli dobro o tome.

3. Ovaj duz govori i o Kur'anu kao istinitom

govoru. Pogledaj npr. zavretak sure Et-Tekvir.

60

4. Takoer se kroz ovaj duz moe primjetiti

mnotvo zakletvi pojedinim stvorenjima. U ovom duzu

postoji najvie zakletvi, a one se nalaze u suri E-ems

koja sadri jedanaest njih. Razmisli zato je to tako i u

emu je tajna u svemu tome, te zbog ega se Uzvieni

Allah kune.

5. U ovom duzu se spominje nekoliko kazivanja

o prijanjim narodima o kojim je ve govoreno u

prethodnim duzevima, osim kazivanja vezanog za

Ashabu-l-Uhdud, tj. one koji su rovove kopali.

6. Ljudi se pozivaju ka razmiljanju o ivotu i

konanici na kojoj e zavriti stvorenja. To nas sve

podstie na ulaganja truda i slijeenje istine.

7. Prva kur'anska sura koja je objavljena nalazi se

u ovom zadnjem duzu. Radi se o suri El-'Alek koja

poinje rijeima: Ui. Najuzvienija knjiga koja se ita

je Kur'an.

8. Duz se zavrava dvjema surama koje nas

odgajaju i povezuju samo sa naim Gospodarem.