bsk-2. dio.doc

Kod višestupanjske centrifugalne pumpe u prvom stupnju usisna tekućina pritječe iz usisnog cjevovoda prvom rotoru. Rotorske lopatice usisavaju tekućinu, zatim je povećanom brzinom istiskuju iz rotora prema obodu. Kada tekućina izađe iz prvog stupnja (rotora), skreće s njegova oboda i pritječe ulazu u drugi rotor. U drugom rotoru opet se djelovanjem centrifugalne sile povećava tlak i brzina tekućine i ona se na isti način usmjerava k idućem rotoru, te nakon zadnjeg rotora s povišenim tlakom protječe u tlačnu cijev.

Gubici u dinamičkoj pumpi jesu:- hidraulički (trenje tekućine u lopaticama i kućištu pumpe)- volumetrijski (propuštanje tekućine između rotora i statora)- mehanički (trenje u ležajevima i brtvenicama)

Na osnovi ovih gubitaka svaka pumpa ima svoj ukupni stupanj djelovanja koji obično iznosi:- p = 0,65 – 0,75 za visokotlačne pumpe- p = 0,70 – 0,80 za srednjetlačne pumpe- p = 0,75 – 0,85 za niskotlačne pumpe

Za pogon pumpe potrebna je snaga: pri čemu je :

P = snaga pumpe [W] Q = volumetarski protok [m3/s] p = stupanj djelovanja pumpe [%] = gustoća tekućine [kg/m3] g = ubrzanje sile teže [m/s2]

Kada minimalni apsolutni tlak tekućine u nekoj točki padne na vrijednost tlaka isparavanja, u toj točki počinje isparavanje i stvaraju se mjehurići pare, tj dolazi do pojave KAVITACIJE. Kad kavitacijski mjehur dospije u područje statičkih tlakova većih od tlaka isparavanja, tj kada u tekućini poraste tlak, mjehur pare trenutno kondenzira u obliku implozije (negativne eksplozije). Implozija kavitacijskih mjehura djeluje kao lokalni hidraulički udar koji uzrokuje visoka lokalna opterećenja na vrlo maloj površini. Posljedica toga je ubrzana erozija materijala stijenke pumpe.Kavitacija se prepoznaje po jakom šumu pri radu pumpe, smanjenju protoka i naglim trzajima kazaljke tlačnog manometra.5.4. Stapne (klipne) pumpe Ove pumpe pripadaju skupini volumetrijskih pumpi.Za promjenu volumena koristi se linearno gibanje stapa, ili klipa. Mehanička energija pogona pretvara se u energiju tlaka fluida tako da se periodički mijenja volumen radnog prostora, a transport fluida ostvaruje se periodički.Prema načinu rada ove pumpe dijelimo:

- na jednoradne, kod kojih se usis i tlačenje vrši samo s jedne strane stapa ili klipa- na dvoradne, kod kojih se usis i tlačenje vrši s obje strane stapa ili klipa- na diferencijalne, kod kojih se usis vrši samo s jedne, a tlačenje s obje strane stapa ili klipa

Prostor u cilindru ovih pumpi služi za usisavanje i tlačenje tekućine. Pri linearnom gibanju stapa ili klipa u cilindru se stvara podtlak i nadtlak kojim se regulira otvaranje i zatvaranje ventila.

Žuškin Srđan Stranica 39

Razlikujemo stap i klip. Ukoliko je promjer pokretnog cilindra pumpe većeg dijametra u odnosu na hod, naziva se stap, a ako je promjer pokretnog cilindra manjeg dijametra u odnosu na hod, naziva se klip.

Kada klip ide iz GMT u DMT stvara podtlak i usisava fluid. Kada je u DMT i ide u GMT zatvara se usisni ventil, a pod tlakom se otvara tlačni ventil i kretanje klipa izbacuje fluid.

Dvoradna stapna pumpa na brodu se često koristi kao kaljužna pumpa. Kod ovih pumpi protok je jednoličniji jer koristimo rad s obje strane stapa. Bolje su od jednoradnih stapnih pumpi, ali su veće, glomaznije.

Diferencijalna pumpa izvedena je kao dvoradna stapna pumpa s ventilom manje. Pri kretanju stapa prema gore otvara se usisni ventil (1) i tekućina ulazi u prostor ispod stapa. Istovremeno tekućina koja se nalazi iznad stapa izlazi kroz ventil (3) u potisni cjevovod. Za vrijeme hoda cilindra ventil (2) je zatvoren. Pri kretanju stapa prema dolje zatvara se ventil (1), a otvaraju se ventili (2) i (3) i dio tekućine usisava gornji dio stapa, a dio tekućine ide u potisni cjevovod.

Klipne pumpe ugrađuju se u hidraulični sustav na brodu, u kormilarske uređaje, dizalice i druge uređaje.Na brodu se primjenjuju za sustave kaljuže, za dobavu i transfer goriva, kao napojne i hidraulične.Kućište im je od lijevanog željeza ili čelika, cilindri od lijevanog željeza, stapovi i stapajice od bronce.

- Najosjetljiviji je dio pumpe zaporni uređaj, odnosno ventili koji se izrađuju od bronce.karakteristike:

- mali broj okretaja


- pogonjena elektromotorom, mora imati reduktor za smanjenje broja okretaja- samousisne, mogu stvarati vakuum ili podtlak- glomazne su i teške

5.5. Ostale (vijčane, zupčaste, lamelaste, mlazne)

Mlazne pumpe Kao pogonsko sredstvo služi fluid pod tlakom. Od mlaznih pumpi na brodovima se primjenjuju injektori i ejektori.

U pogonsku mlaznicu dovodi se pogonski fluid visokog tlaka. Fluid strujeći kroz mlaznicu zahvaća okolni fluid i predaje mu dio svoje kinetičke energije. Tako velikom brzinom strujanja stvara podtlak u usisnoj komori i usisava sekundarni fluid. U sapnici miješaju se pogonski i sekundarni fluid.Fluidi mlazne pumpe mogu biti kapljevine, pare i plinovi.Za ove pumpe upotrebljavaju se razni nazivi: ejektori, injektori, eduktori.Ejektori na brodu služe kao vakuum pumpe. Upotrebljavaju se za kondenzatore parnih postrojenja, isušivanje tankova tereta na tankerima...Injektori su se koristili na ratnim parnim brodovima.

Zupčaste pumpe

Zupčaste su pumpe rotacijske pumpe u kojima se kapljevina transportira kroz prostor što ga čine prostori među zupcima zupčanika i kućišta pumpe. Sastoji se od kućišta i od dvaju ili više zupčanika, od kojih je jedan pogonski.Pri rotaciji zupčanika napuni se prostor između zubaca i kućišta tekućinom i ulaskom zubaca jednog zupčanika u međuzublje drugog zupčanika nastaje tlak u potisnom vodu.Volumenski stupanj djelovanja iznosi v = 0,6 – 0,7. Na brodu se upotrebljavaju za ulje ili gorivo. Kućište se izrađuje od lijevanog željeza, a zupčanici i osovina od čelika.Tekućina u zupčastim pumpama mora biti potpuno čista, jer bi nečistoća oštetila zupčanike. Zato se ispred pumpe uvijek ugrađuje filter za otklanjanje mehaničkih nečistoća iz tekućine.

Vijčana pumpa Sastoji se od jednog ili više spiralnih vijaka, pravokutnog ili okruglog navoja, u kojima se tekućina zahvaća i potiskuje u smijeru kretanja spirale.Prema smijeru strujanja tekućine kroz pumpu razlikujemo:

- jednovijčana jednostrujna pumpa (na brodu se koristi kao pumpa kaljužnog separatora u strojarnici)- dvovijčana jednostrujna pumpa (koristi se za transport nafte i ulja u strojarnici)


- trovijčana dvostrujna pumpa (koristi se na brodu kao pumpa tereta)- Zauzimaju manji prostor, vrlo su jednostavne i pouzdane u radu, gibanje tekućine je ravnomjerno, kontinuirano, pa su gubitci kroz pumpu vrlo mali.- Ugrađuju se horizontalno, koso i okomito, a radni tlak im iznosi i preko 200 bara pri 2800 o/min5.6. Centrifugalna pumpa sa zračnim ejektorom Dinamičke pumpe nisu samousisne. Za normalan rad usisni cjevovod i kućište pumpe moraju biti napunjeni tekućinom. Brodske pumpe koje su smještene ispod lake vodene linije i imaju direktnu vezu s morem uvijek su naplavljene.Pumpe kaljuže, te protupožarne pumpe, koje nisu naplavljene tekućinom, izvode se sa samousisnim uređajem koji može biti sastavni dio pumpe, ili neovisan o pumpi.Sustav se sastoji od cijevi, pumpe i ejektora koji radi na komprimirani zrak, električne tlačne sklopke, te magnetskog ventila koji propušta zrak za rad ejektora.

Kada padne tlak na tlačnoj strani pumpe, tlačni prekidač (2) uključi magnetski ventil (6), koji se otvori i propusti komprimirani zrak u ejektor (5). Protok komprimiranog zraka preko cijevi (4) otvara pneumatski ventil (8) a strujanjem komprimiranog zraka kroz ejektor stvara se podtlak u cijevi (7) i kućištu pumpe (1). Kada se usisna cijev i kućište napune tekućinom, djelovanjem stvorenog podtlaka, pumpa počinje normalno raditi. Na tlačnom cjevovodu poveća se tlak i preko tlačne sklopke (2) zatvara magnetski ventil (6) i dotok zraka u ejektor (5). Zbog mogućnosti kvara magnetskog ventila i tlačne sklopke ugrađena je vremenska sklopka

kao zaštita.

- Ejektori mogu imeti funkciju kod kaljuže, isisavanja iz tankova tereta i kod centrifugalnih pumpi za čiji rad je potrebno da budu uvijek pune tekućine.

TLjAČNA SKLjOPKA

USISNA STRANA TLAČNA STRANA


UPRAVLJAČKI ORMARIĆ

EJEKTOR

MOTORPUMPE

PUMPA

- Ukoliko u pumpu dođe zrak, na tlačnoj strani pumpe stvara se podtlak koji uključuje tlačnu sklopku.

- Tlačna sklopka daje impuls u upravljački ormarić koji upravlja ejektorom

- Ejektor iz pumpe isiše sav zrak i kroz pumpu ponovo poteče fluid, te na tlačnoj strani daje veći tlak koji isključuje tlačnu sklopku, te se potom isključuje i ejektor

- Ovo isključivanje može se vršiti i pomoću ventila na plovak ( na usisnoj strani)

5.7. Kompresori (osnove rada, podjele, primjena na brodu)

Kompresori su toplinski radni strojevi koji zrak, plin ili paru stlačivanjem prevode iz jednog energetskog stanja u drugo, energetski vrijednije stanje (pri višem tlaku), trošeći energiju dobivenu od elektromotora, motora s unutarnjim izgaranjem i sl.Veličine koje utvrđuju energetsko stanje plina jesu tlak, temperatura i volumen.

Kompresija plina može se postići:- volumetrjskim princpom - karakterizira ga periodična pulsirajuća dobava komprimiranog plina

(klipni kompresori)- dinamičkim principom – karakteristika mu je neprekidna dobava i postojano strujanje plina kroz

kompresor (turbokompresori)

Prema postignutom tlaku razlikujemo:- vakuumski kompresori (usisavaju plin iz prostora znatno nižeg tlaka od okolišnog)- puhaljke (usisavaju plin okolišnog tlaka i komprimiraju ga najviše do 5 bara)- kompresori niskog tlaka (komprimiraju plinove do 10 bara)- kompresori srednjeg tlaka (komprimiraju plin do oko 100 bara)- kompresori visokog tlaka (postižu tlak i do 500 bara)- superkompresori (postižu ekstremno visoke tlakove iznad 1000 bara)

Kompresori se na brodu primjenjuju- za dobivanje zraka pod tlakom , koji nam služi za upućivanje strojeva- za automatiku broda, za pogon pneumatskih alata- za brodsku sirenu- za rashladnu tehniku tereta, provijanta i klime

Kompresore se može podijeliti- prema konstrukciji: stapni, turbokompresori, rotacijski kompresori i ventilatori- prema načinu rada: jednoradni, dvoradni, jednostupanjski, višestupanjski- prema hlađenju: hlađeni vodom, hlađeni zrakom, nehlađeni

Stapni kompresori su kompresori koji se najčešće upotrebljavaju na brodu i to za dobavu zraka za upućivanje motora i u rashladnoj tehnici.To su strojevi koji kretanjem stapa unutar cilindra dobavljaju plinove iz prostora nižeg tlaka u prostor višeg tlaka. Sastoje se od stapa, usisnog i tlačnog ventila. Podmazivanje je tlačno i cirkulacijsko pomoću privješene zupčaste ili vijčane pumpe.

Turbokompresori su toplinski radni strojevi koji mehaničku energiju dobivenu od pogonskog stroja pretvaraju u potencijalnu energiju plina ili zraka.

- prednosti su im što postižu velike brojeve okretaja, nemaju usisnotlačnih ventila, rade tiho, bez udaraca i lako se održavaju. Broj okretaja im je 1500 – 3000 o/min.

- problemi s ovim kompresorima su što im rotor mora biti izbalansiran,jer bi i najmanja razlika u raspodjeli masa kod velikog broja okretaja mogla proizvesti kritične vibracije koje bi uništile kompresor.

Broj lopatica statora jednak je broju lopatica rotora.Skrene li kolo rotora struju plina tako da na njegovom izlazu struja ima okomit, radijalan smijer s obzirom na osovinu rotora, turbokompresor je radijalan. Ako struja plina i nakon napuštanja kola rotora struji paralelno s osovinom riječ je o aksijalnom turbokompresoru.


Široka je primjena turbokompresora na brodu i to za dobavu zraka plinskih turbina, za ispiranje i prednabijanje cilindara dizelskih motora, kod transporta žitarica, kod parnih kotlova i dr.

Rotacijski kompresoriU rotacijske kompresore spadaju kompresori kod kojih stap izvodi rotacijsko kretanje, kao što su:

- kompresori s lamelama - kompresori s ekscentričnim rotorom - rotori raznih profila - vijčani kompresori

Kontrola rada kompresora može biti automatska i ručna.

5.8. Ventilatori (osnove rada, podjele, primjena na brodu)

Ventilatori na brodovima služe za dobavljanje svježeg zraka ili isisavanje nečistog zraka.Koriste se za:

- ostvarenje prisilne cirkulacije zraka u stambenim i službenim prostorijama- dobavu zraka za rad dizelskih motora i kotlova- snižavanje temperature u strojarskim i kotlovskim prostorijama- odvođenje štetnih, eksplozivnih, zapaljivih plinova iz prostora za teret

Prema principu rada ventilatori se dijele na:- centrifugalne (radijalne)- propelerske (aksijalne)

Ovisno o tipu ventilacije ventilatori se dijele na:- usisne- tlačne- cirkulacijske

Zavisno o tlaku kojeg daju, ventilatori mogu biti:- niskog tlaka (do 1100 Pa)- srednjeg tlaka (od 1100 do 2500 Pa)- visokog tlaka (više od 2500 Pa)

Pogon brodskih ventilatora izvodi se najčešće pomoću elektromotora.- Ventilator se sastoji od lopatica, kućišta i rotora

Centrifugalni ventilatori koriste se za dobavu zraka pod svim mogućim uvjetima.- Zrak se usisava kroz otvor koji je u centralnom dijelu kućišta i usmjerava se na lopatice rotora. One potiskuju zrak u spiralno kućište. Pod djelovanjem centrifugalne sile ovaj zrak teži prema obodu , stvarajući veći tlak u izlaznom otvoru.Aksijalni ventilatori obično se koriste tamo gdje je potreban veliki protok zraka pri relativno niskim tlakovima.Kapacitet aksijalnih ventilatora velikih snaga može se regulirati zakretanjem krila propelera.

- Aksijalni ventilatori sigurniji su od centrifugalnih- Aksijalni ventilator neće povećati broj okretaja ako se strujanje zraka prekine ili smanji.

Centrifugalni će ventilatori u tim uvjetima osjetno povećati broj okretaja- Aksijalni ventilatori konstrukcijski su većih dimenzija i mase- Aksijalni ventilatori, za razliku od centrifugalnih ne utječu jedan na drugog kad rade pod različitim

opterećenjem i tlače u isti prostor.Snaga ventilatora : P = Q p Q = protok zraka ; p = ukupno povećanje tlaka


Efektivna snaga za pogon ventilatora : = stupanj djelovanja ventilatora (0,3 – 0,8)

5.9. Separatori teškog goriva, lakog dizel goriva i ulja za podmazivanje

- Sustav separatora goriva i uljaSeparator teškog goriva pročišćava gorivo iz taložnog ili dnevnog tanka (recirkulacija) i tlači u dnevni tank.Separator ulja pročišćava ulje za podmazivanje i hlađenje u recirkulaciji iz sabirnog u sabirni tank i mora biti uvijek u pogonu.Separator dizel goriva pročišćava gorivo iz taložnog u dnevni tank dizel goriva.Separator se upućuje s lokalnog panela kako slijedi:

1. uključiti grijač, tj. otvoriti ventile pare na grijaču2. postaviti ulazni ventil ulja ili goriva u separator na poziciju ˝zatvoren˝3. provjeriti da li ima dovoljno vode u radnom tanku i ako treba nadopuniti je pomoću nadolijevnog

ventila4. provjeriti da li temperatura goriva ili ulja na izlazu iz zagrijača ima radnu veličinu5. uputiti separator i kontrolirati da li se je nakon dvije minute broj okretaja separatora ustalio- gorivo ili ulje cirkulira kroz zagrijač pomoću pumpe privješene na separatoru- Kada je gorivo ili ulje dostiglo radnu temperaturu, a separator radni broj okretaja, separator se može

uključiti u radni procesSeparatori su osposobljeni i za automatski rad. Poslije svakog ispiranja separatora bubanj mora biti čist. Ako se blato nakupi iznad gornje granice u bubnju, uništava se vodena brtva. Zbog toga se separator mora redovito ispirati prije nego se nakupi prevelika količina taloga u bubnju. Kada temperatura ulaznog goriva ili ulja padne na donju kritičnu točku, separator će se zaustaviti zbog preopterećenja (inače bi došlo do uništenja vodene brtve). Zbog stalne potrošnje radne vode tank se mora ručno nadopunjavati.Radna temperatura separiranja je:

- teške nafte 90 – 98oC- mazivog ulja 80 – 85oC- dizel goriva 40 – 60o C

SUSTAV SEPARATORA GORIVA I ULJA

TOPLA NAPOJNA (POTROŠAČI)

REG TEMP BY PASS

GRIJAČ RADNI NAPOJNI VENTIL VENTIL

U TALOŽNI ILI DNEVNI TANK

TALOG,BLATO

IZ TALOŽNOG ILI DNEVNOG TANKA


TANK NAPOJNE VODE

U BLATNI TANKSEPARATOR ULJA ZA PODMAZIVANJE

GRIJAČ

ULAZ TOPLE VIDOKAZNO VODE STAKLO

ULAZ U SEPARATOR

IZLAZ TALOGA PUMPA ZA PODMAZIVANJE

IZLAZ VODE U GL. MOTORAKALJUŽNI TANK IZ GLAVNOG MOTORA

FILTER SABIRNI TANK

ČISTO ULJE

U separatoru se odvaja samo voda. Separator može raditi samo ako mu uvijek dotiče ista količina ulja, stoga se ručno pomoću ventila kontrolira količina protoka koja ovisi o temperaturi koju imamo u zagrijaču ulja. Tada separator radi ispravno.Cijelokupno ulje iz sustava se mora u 24 sata separirati 1,5 – 2 puta, a ako su ulja aditivna , separacija se mora izvršiti 4 – 5 puta.

Ulja dijelimo na:

- mineralna (voda iz ulja se u separatoru uspješno odvaja)- deterdžentna (prodorom vode u ulje nastaje emulzija koja se ne može separirati)

Na brodu se koriste mineralna ulja.


Na slici je prikazan bubanj samočistilac posebno izrađen za primjenu na brodovima za pročišćavanje i odstranjivanje vode. Bubanj samočistilac ima slog tanjura. Može se koristitikao čistilac (purifikator) ili bistrilac (klarifikator), ovisno o namjeni. Talog i krute tvari se izbacuju iz bubnja pri radu, pri punoj brzini vrtnje čistioca. Za izbacivanje taloga u dovodnom cjevovodu vode za upravljanje ugrađuje se kuglasti ventil kojim se upravlja ručno, ili automatski elektromagnetski ventil, koji se otvara približno svakih 8 – 10 sekundi. Bubanj ima slog tanjura koji mu omogućuju savršeno odjeljivanje ulja od vode i

odstranjivanje krutih čestica.

Sustavi pročišćavanjaPročišćavanje lakih goriva vrši se u jednom stupnju tj. u purifikatoru, a pročišćavanje teških goriva može se vršiti u jednom ili u dva stupnja. U prvom stupnju u purifikatoru, odstranjuju se glavni dijelovi nečistoće i vode. U drugom tzv. sigurnosnom stupnju, u klarifikatoru odstranjuje se ostatak nečistoće. U novijim separatorima samočistiocima proces pročišćavanja teških goriva vrši se u jednom stupnju.

Na slici je prikazan bubanj separatora za pročišćavanje teškog goriva u dva stupnja i u jednom stupnju. Čista mineralna ulja, ako u njima ima vode, pročišćavaju se uvijek u centrifugalnom čistiocu s bubnjem purifikatorom.U komori izgaranja dizel motora u izvjesnim okolnostima može se stvarati sumporna kiselina, koja dođe li u dodir sa sustavom ulja može izazvati štete (npr. korozija određenih dijelova dizel motora). Da se to izbjegne, ulje se u bubnju čistioca pere toplom vodom. Ako se za to koriste deterdžentna ulja, pranje se smije vršiti samo prema uputama proizvođača ulja, jer ona sadrže dodatke koji se mogu u vodi rastvarati, ili pak s vodom mogu stvarati štetnu emulziju. Ako je i potrebno prati ulje vodom uvijek treba koristiti bubanj čistilac –


purifikator.

Ulje za podmazivanje dizel motora izloženo je onečišćenju od metalnih i ugljenih čestica, hrđe iproizvoda oksidacije asfalta, te u njemu ima vode koja nastaje kao kondenzat, ili zbog propuštanja iz rashladnog sustava. Teška goriva koja se upotrebljavaju za rad dizel motora u pravilu izazivaju onečišćenje, jer određene količine

kiselina nastalih tijekom izgaranja u cilindru dospiju u karter motora i pomiješaju se sa uljem. Sva navedena onečišćenja izazivaju trošenje okretljivih dijelova dizel motora.Zbog toga je važno nečistoću stalno odstranjivati, što se učinkovito obavlja ucentrifugalnom čistiocu.Pročišćavanje ulja za podmazivanje i hlađenje stapa dizel motora može se vršiti na dva načina:

- mimovodni način (by – pass), gdje se kroz centrifugalni čistilac provodi samo dio količine ulja koja je u protoku

- pročišćavanje s punim protokom kroz centrifugalni čistilac

5.10. Automatizacija rada suvremenih separatora (teškog goriva i ulja za podmazivanje

Automatski rad separatora goriva

FUNKCIJE:1. optimalan rad separatora- gubitci prilikom izbacivanja taloga moraju biti što manji- vrijeme između dva izbacivanja taloga treba biti što duže, a da ne dođe do skrućivanja taloga na

obodu bubnja2. ušteda na eksploatacijskim troškovima produljenjem rada separatora između dva redovna čišćenja3. sigurnosna zaštita od velikih vibracija

PRINCIP RADA:- nečisto gorivo se kontinuirano dovodi u separator (čak i pri izbacivanju taloga)- čisto gorivo kontinuirano izlazi- separirana voda i mehaničke nečistoće skupljaju se na obodu bubnja i granična ploha se pomiče

prema unutrašnjosti- ako u čistom gorivu ima puno vode to je znak slabe separacije, te treba ispustiti vodu i talog

FUNKCIJE AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA UREĐAJA SEPARATORA:a) regulacija temperature separiranog medija (alarm niske i visoke temperature)b) slab protok čistog medija (slijedi alarm)c) nema signala o početku izbacivanja taloga (alarm)


d) vibracije pri radu (alarm)Kontrola rada separatoraKontrola rada separatora je dio Power Chief-a i uključuje automatsku kontrolu rada separatora. Vremenski razmak između dva ispiranja separatora može se odrediti i regulirati za svaki separator posebno.Upućivanje separatoraSeparator se upućuje i zaustavlja s lokalne ploče gdje se može odabrati da li će rad separatora biti automatski ili ručno kontroliranPrebacivanje s ručnog na automatski rad separatoraSeparator se ispire – pročišćava u određenim intervalima prema preporukama proizvođača ili prema radnim uvjetima. Ako je separator zaustavljen pri automatskoj kontroli rada, već je izvršen prvi dio procesa ispiranja i bubanj ostaje otvoren i spreman za slijedeće operacije, te ima dovoljno rotacionog momenta inercije za izvršavanje ovog kratkog pročišćavanja.Prebacivanje s automatskog na ručni rad separatoraProces ispiranja momentalno se prekida. Prekinuta je električna veza s kontrolnim relejima i alarmi su poništeni, a funkcije kontrole ili regulacije nisu izvršene

5.11. Kormilarski uređaj

Kormilarski uređaj mora udovoljiti zahtjevima koji se odnose na upravljanje brodom. Pod time se podrazumijeva:

- stabilnost smijera vožnje (sposobnost dobrog održavanja željenog smijera)- sposobnost okretanja (osobina kormila da sluša, a brod da napravi što manji krug okreta)- osjetljivost uređaja (sposobnost uređaja da brzo promijeni željeni smijer)

Propisi klasifikacijskih društava zahtijevaju da svi brodovi budu opremljeni nezavisnim glavnim i pomoćnim kormilarskim uređajem. hidraulički kormilarski uređaj

Ručnim kormilom s upravljačkog mjesta (6) pokreće se rotacijska klipna pumpa , koja se nalazi u upravljačkom stalku (6), a služi kao davač telemotora. Prema smijeru okretanja kormilarskog stroja tj. pumpe – davača pokreće se klip primača telemotora u jednom ili drugom smijeru. Time se preko sklopa poluga podešava kapacitet rotacijske klipne pumpe (10) hidrauličkog kormilarskog stroja.Ako pri preopterećenju prekotlačni ventil (3) propusti tekućinu i kormilo zauzme neki neželjeni položaj, pumpa se pomoću poluga opet postavi u položaj dobave i avtomatski vraća kormilo u početni položaj.Stvarni položaj kormila može se očitati pomoću električnog indikatora(4) na mostu povezanog izravno s osovinom kormila. Žiropilot je obično izveden kaoelektrično daljinsko upravljanje

Uređaj žiro – pilota omogućava dvije vrste električnog daljinskog upravljanja:- ručno električno upravljanje s mosta


- automatsko upravljanje pomoću žiro – kompasaRotacijski kormilarski uređaji

U novije vrijeme počeli su se graditi hidrauličkikormilarski uređaji s rotacijskim krilima kakoje prikazano na slici.Vidljivo je da ovakav stroj zauzima vrlo malo prostora.Kod ove je izvedbe na osovinu kormilapričvršćen rotor s tri krilca koja se pod pritiskom tekućine okreću u. kućištu s tri komoreKada prijemnik impulsa pomakne motku zaupravljanje dobave pumpe s promjenljivim stapajem, počinje u lijevi ili desni dio svake komore ulaziti tekućina pod tlakom – ovisno o potrebnom smijeru otklona kormila – i pritiskati na krilca rotora, te tako zakretati kormilo.

Danas brodovi transportiraju između ostalog i velike količine tereta koji tijekom prijevoza mora biti podvrgnut procesima hlađenja ili zamrzavanja.Svi brodovi imaju ugrađen rashladni uređaj za očuvanje živežnih namirnica neophodnih za boravak posade i putnika na brodu.Trajnost prehrambenih proizvoda na brodu ograničena je uslijed:

- fizikalnih promjena (isparavanje vode, gubitak arome ili okusa)- kemijskih i biokemijskih promjena (proces sazrijevanja, hidrolize, vrenja i oksidacije)- djelovanja mikroorganizama (gljivica, bakterija, kvasca i dr.)

Sve se ove negativne promjene usporavaju i spriječavaju niskom temperaturom i dobro izabranom relativnom vlažnošću, te ravnomjernim strujanjem rashladnog zraka.Za ugodniji boravak u prostorijama koriste se uređaji za klimatizaciju zraka.Za prijevoz ukapljenih plinova (LNG,LPG) grade se specijalni brodovi koji teret prevoze pod tlakom uz odgovarajuću termičku izolaciju spremnika tereta.Rashladne sustave na brodovima možemo podijeliti na:

a) rashladni sustav za brodsko skladištenje živežnih namirnica (provijant)b) rashladni sustav za hlađenje i održavanje tereta na potrebnoj temperaturic) rashladni sustav za ukapljivanje plinovad) sustav klimatizacijee) rashladni uređaji za očuvanje sredstava za gašenje požara sa CO2

Veličina i tip rashladnog sustava na brodu ovise o veličini i vrsti broda.

U rashladnim skladištima i u skladištima živežnih namirnica javljaju se dugi cjevovodi od isparivača do kompresora. Iako je cjevovod izoliran, zbog njegove dužine dolazi do hlađenja plina iz suho zasićenog stanja u zasićeno stanje. Da tekućina rashladnog medija ne bi dospjela u kompresor gdje može izazvati hidraulički udar, u usisnom vodu ispred kompresora , a u cjevovodu ispred regulacijskog ventila, ugrađuje se pothlađivač. Na slici je shematski


prikazan takav sustav.Kaskadno – parni kompresijski rashladni uređajiBrodovi za prijevoz ukapljenih plinova opremljeni su rashladnim sustavom za ukapljivanje plina na vrlo niskim temperaturama, nižim od – 70oC. Za ovako niske temperature vrlo su povoljni kaskadni rashladni uređaji koji mogu biti višestupanjski. Na slici je shematski prikazan kaskadni rashladni uređaj s dva kompresora.


Para stanja 1 usisava se u kompresor (LK2) i adijabatski tlači (od točke 1 do točke 2) i pri stanju2 ulazi u kondenzator – isparivač gdje se ohladi i kondenzira (od točke 2 do 4) predajući svu toplinu kondenzacije isparivaču prvog sustava koji je u sprezi s drugim sustavom. Ekspanzijskim ventilom (RV2) prigušuje se tekući radni medij (od točke 4 do točke 5). U isparivaču se postiže niska temperatura isparavanja (od točke 5 do točke 1), te se tako oduzima toplina (Qo) za potrebe rashlade.U gornjoj kaskadi ciklus radi na višoj temperaturnoj razini. Paru radnog medija pri stanju 6 kompresor LK1 usisava, te usisani plin tlači (od točke 6 do točke 7) i u stanju 7 s određenim i temperaturom dovodi u kondenzator, gdje se para kondenzira i pothlađuje (od točke 7 do točke 10). Pothlađeni tekući medij stanja 10 prigušuje se u regulacijskom ventilu (RV) do stanja 11 i onda ulazi u isparivač – kondenzator.U isparivaču gornje kaskade isparava rashladni medij oduzimajući toplinu plinovito – tekućem rashladnom mediju donje kaskade (isparivač – kondenzator). Zbog sprezanja, temperatura isparavanja gornje kaskade za nekoliko je stupnjeva niža od temperature kondenzacije donje kaskade.

5.13. Automatski rad rashladnog uređaja provijanta

Za skladištenje svježe hrane na brodu predviđeni su specijalni rashladni prostori i sustavi.Ovakva postrojenja nisu u principu konstruirana za rashlađivanje ili zamrzavanje velikih količina robe, već za skladištenje već rashlađene ili zamrznute robe. Njihova je namjena da za određeno vrijeme očuvaju kvalitet proizvoda i nazivaju se Provijanti.

sig.ventil morska voda


KONDENZATOR

ODVAJAČULJA

NISKOTLAČNIPRESOSTAT

VISOKOTLAČNI PRESOSTAT

isključen kod niskog tlaka

voda KOMPRESOR

sig.ventil

ispust ulja regulacijski ventil

podhladni kondenzator

odvaja vlagu

BY – PASS pokazno

iz drugih staklo komora u druge komore

by – pass

termostat by - pass

ts ts

RASHLADNE KOMORE

Na tlačnoj strani kompresora nalazi se manotermometar za očitavanje tlaka i temperature na izlazu rashladnog fluida iz kompresora. Visokotlačni presostat ugrađen na cjevovodu manometra štiti kompresor od povećanog tlaka u sustavu. U sklopu kompresora ugrađen je odvajač ulja kojem je namjena izdvajati što više ulja iz toplog rashladnog medija na izlazu iz kompresora. U kondenzatoru se stlačeni plin hladi i ukapljuje rashladnom morskom vodom. Na cjevovodu morske vode ugrađen je regulacijski ventil kojim se regulira protok vode kroz kondenzator. Prolaskom kroz razna klimatska područja, temperatura mora je promjenljiva, Što bi negativno utjecalo na rad rashladnog sustava kad ne bi bilo ragulacijskog ventila. Iz kondenzatora kapljevina odlazi u spremnik tekućeg rashladnog medija. Kondenzator i spremnik zaštićeni su sigurnosnim ventilima reguliranim na tlak 10% veći od radnog. Iz spremnika medij prolazi kroz sušilac zbog odstranjivanja eventualne vlage. Na daljnjem putu tekući medij prolazi kroz pokazivač protoka i izmjenjivač topline (pothlađivač), koji pregrijava plin koji ide prema kompresoru i pothlađuje kapljevinu koja ide prema isparivačima. Tekući medij dalje se kreće preko filtera u magnetski ventil koji je upravljan termostatom, u ekspanzijski ventil i zatim u isparivač. U slučaju kvara magnetskog ventila ili ekspanzijskog ventila, postoji zaobilazna (by-pass) mogućnost rada sustava s ručnim ekspanzijskim ventilom. Svaki magnetski ventil upravljan je termostatom (ts) odgovarajuće rashladne prostorije. U isparivaču medij ispari oduzimajući toplinu okolini. kada se u rashladnim prostorijama postigne odgovarajuća (minimalna) temperatura termostat prekida dovod struje magnetskom ventilu, čime se zatvara protok rashladnog medija, tlak na ulazu u kompresor pada, a povećava se na tlačnoj strani kompresora. Presostat niskog tlaka koji se nalazi na usisnoj strani kompresora prekida dovod napajanja pogonskom elektromotoru kompresora.

6. POGONSKI BRODSKI SUSTAVI


RECEIVER

FILTER / SUŠIOC

povrće + 4oC

meso -18oC

6.1. Sustav goriva (teškog) glavnog motora

U CILINDRE

VIŠAK NAFTE

IZ SEPARATORA

U separator POVRATNO GORIVO VISKOZIMETAR PUMPE GORIVA (BUSTER PUMPE) GRIJAČI NA FILTERI GORIVA MJERAČ PARU PROTOKA

GRIJAČ NA GLAVNI PARU TRANSFER PUMPA REGULATOR NEPOVRATNI TEMPERATURE VENTIL GORIVA

POMOĆNI D.G.1 REGULATOR D.G.2 TEMPERATURE GORIVA KOTAO U TANK ZA PREČISTAČ IZLIJEVANJE (SEPARATOR)

IZ PREČISTAČA (SEPARATORA)

Gorivo se ukrcava na brod preko palubnog priključka., te se iz glavnog cjevovoda račva u pojedine tankove dvodna. Iz skladišnih tankova dvodna putem transfer pumpe odvodi se u taložne tankove, pa putem separatora u dnevni tank goriva. Transfer pumpe su vijčane ili zupčaste. Dobavnom pumpom gorivo se iz dnevnog tanka vodi na visokotlačne cirkulacijske pumpe. Visokotlačne pumpe tlače gorivo u motor preko raspršivača. Iz taložnog tanka gorivo dolazi slobodnim padom do zagrijača i separatora goriva. U zagrijaču se postiže odgovarajuća temperatura goriva za njegovo separiranje. Separiranje predstavlja drugi stupanj čišćenja goriva. To je odstranjivanje nečistoća i vode iz goriva. Separirano gorivo dovodi se u dnevni tank. Iz dnevnog tanka gorivo se preko mjerača goriva, pomoću dobavne pumpe dovodi u tank mješač, koji spriječava pjenjenje povratnog goriva koje je toplo i pod tlakom. Cirkulacijska (vijčana) pumpa usisava gorivo iz tanka mješača i tlači ga u zagrijač. Ugrađene su dvije pumpe, dok jedna radi, druga je rezervna. Iz grijača gorivo ide na filter. Iz grijača preko viskouimetra gorivo pod tlakom dolazi do visokotlačnih pumpi kojima upravljaju bregovi na bregastom vratilu, koje je u fazi s klipom za ubrizgavanje goriva koje ide preko ubrizgača. Kako motor ima minimalnu i maksimalnu potrošnju goriva, višak se goriva vraća u tank za miješanje.U današnje vrijeme glavni se motor upućuje s teškim gorivom. To je moguće ukoliko gorivo stalno cirkulira i kada motor ne radi, jer cirkulacijom i zagrijavanjem goriva održavamo željenu viskoznost za upućivanje motora. Lako gorivo koristi se za prvo upućivanje glavnog motora.

6.2. Sustav ulja za podmazivanje glavnog motora

ulje za podmazivanje ležajeva i hlađenje stapova 5 bara


DNEVNI TANK

TEŠKOGGORIVA

BANANATANK(TANK

ZAMIJEŠANJE

DNEVNITANKDIZEL

GORIVA

VISOKOTLAČNEPUMPE

(INJECTIONPUMPS)

P I D REGULATOR kontrolira temp. ulja transfer pumpa cilindričnog ulja

lubrifikator za 12 bara svaki cilindar

u povrat GLAVNI izljevni 45 – 50oC ulja u MOTOR tank hladnjake

ulje iz skladišnih tankova

nadoljevanje

glavne pumpe ulja za podmazivanje filteri ulja

separator

u izljevni tank u tank taloga

Pumpa usisava ulje iz sabirnog tanka ulja preko finog filtera i tlači ga u rashladnik. Pumpe su vezane paralelno i dok jedna radi druga je u pripremi. Iz rashladnika ulje ide u filter, a iz automatskog filtera ulje ide u temeljne ležajeve koljenastog vratila, razvodno vratilo, odrivni ležaj, zupčani pogon razvodnog vratila. Ulje koje podmazuje cilindre, ležaje slijeva se u uljno korito (karter), odakle se slobodnim padom slijeva u sabirni tank. Pumpa separatora usisava ulje iz sabirnog tanka i tlači ga u separator. Tank mora imati alarm za slučaj najmanje razine ulja u tanku. Ako prestane raditi glavna pumpa, automatski se uključuje rezervna.Za glavni motor i pomoćne uređaje ulje se uglavnom koristi za slijedeće namjene:

- da smanji trenje i habanje kliznih dijelova stvarajući film ulja između dodirnih površina- da odvodi toplinu s kliznih površina dijelova koji se hlade uljem- da potpomaže brtvljenje- da uklanja nečistoće s kliznih površina

6.3. Sustav ulja pomoćnog motora (generatora

Nema nikakvih podataka u knjizi i skriptama

6.4. Sustav komprimiranog zraka

32 bara glavni ventil


dnevni tank cilindričnog

ulja

pumpe ulja za podmazivanje

bregaste osovine

tank ulja za podmazivanje

bregaste osovine

PID

hl

adnj

ak

hl

adnj

ak

sabirni tankulja3/4

1 2

sigurnosni ventil

1. 30 bara

filter startni kompresori (za upućivanje)

2. 12 bara

glavni motor sig. 1 2 ven. ispust

pomoćni motori

- za brodsku sirenu - za pogon kontrolnih uređaja kompresor zraka 7 bara - za palubu za opću upotrebu

ispust Komprimirani zrak koristi se za upućivanje glavnih motora, pomoćnih motora, za automatiku i za rad na palubi.

UPUĆIVANJE KOMPRIMIRANIM ZRAKOM- Uputni zrak se dovodi iz spremnika u glavni ventil i ako je on otvoren zrak ide u uputni ventil.

Da bismo mogli otvoriti uputni ventil, moramo dovesti kontrolni zrak (pritiska 5 – 7 bara)Opruga zatvara uputni ventil.Tri su kompresora. Dva su glavna automatizirana i povezana, a jedan je pomoćni. Dok jedan kompresor radi drugi je u pripravnosti.Temperatura zraka pri tlačenju ne smije prijeći 90oC.Na temperaturi kompresora 75oC pali se crveno svijetlo, a na 90oC pali se alarm i automatski se zaustavlja rad kompresora.Postoji i alarm za niski tlak ulja za podmazivanje kompresora.Na 1,5 bara uključuje se crveno svijetlo, a na 0,75 bara zaustavlja se rad kompresora.Nagib kompresora ne smije biti u smijeru glavnog uputnog ventila zbog ubacivanja vode u sam motor.Cijevi komprimiranog zraka ne smiju voditi ispod podnica. Hladnjak zraka je između dva stupnja kompresora (dobivamo gušći zrak).Kompresor se hladi vodom da ne bi temperatura zraka prešla 80oC.Svaki cilindar glavnog motora ima svoj uputni ventil, koji se otvara tek kada ručnu polugu stavimo u položaj upućivanja.Ukupni volumen zračnih spremnika treba omogućiti najmanje 12 uzastopnih upućivanja prekretnog glavnog motora bez dodatnog punjenja spremnika. Kod glavnih motora bez prekreta najmanji broj upućivanja je šest puta.Na brodu moraju biti najmanje dva kompresora. Dok jedan radi, drugi je u rezervi.

6.5. Sustav slatke rashladne vode


rashladnik(startni)

rashladnik(općeg zraka)

rashladnik(startni)

spremnikzraka za

upućivanje

spremnikzraka za

općuupotrebu

kompenzacijski transferna tank pumpa 65oC – 85oC

regulator reg. temp VT pomoćna temp. kruga kruga NT glavni 50oC – 60oC VT motor 1 30 – 40OC

2

pumpe visoke 42 – 45OC temp. slatke vode pomoćna 1 2 pumpe niske temp. slatke vode . NT

Sustav slatke rashladne vode sastoji se od dva kruga: visoke i niske temperature. Krug niske temperature hladi pomoćne uređaje, dok drugi hladi glavni motor i cilindre pomoćnih strojeva, a oba se kruga hlade morskom vodom u rashladniku slatke vode.Pumpe niske temperature pumpaju slatku vodu kroz rashladnike:- ulja i zraka glavnog i pomoćnih motora, ulja turbogeneratora, kompresora zraka, rashladnog i klima uređajaTemperatura u ovom krugu kontrolira se regulatorom koji upravlja troputnim ventilom smještenim iza rashladnika slatke vode. Rashladna voda teče kroz glavni motor pogonjena pumpama visoke temperature. Jedna pumpa je u pogonu, a druga služi za rezervu. Pomoćna pumpa služi za lučki pogon i zagrijavanje glavnog motora.Grijanje glavnog motora vrši se tako da voda iz pomoćnih strojeva ulazi u glavni motor. Razina vode u kompenzacijskom tanku održava se u određenim granicama radi stalnog usisnog tlaka pumpi.Gubitak rashladnevode nastaje propuštanjem ili isparavanjem i zato moramo puniti tank pomoću transfer pumpe. Što su prosječne topline više bolji je rad motora i manji su gubitci.Povećanjem izlazne temperature rashladnog sredstva povećava se efekt motora, smanjuje se specifična potrošnja goriva, snizuje se viskozitet ulja za podmazivanje, mirniji je rad motora. Viša temperatura spriječava kondenzaciju ispušnih plinova i smanjuje trošenje dijelova. Pumpe su centrifugalne i nisu samousisne i zato su postavljene ispod nivoa tanka slatke vode. Brzina vode u cjevovodu je 3 m/s

6.6. Sustav morske rashladne vode (indirektno hlađenje)

regulacija temperature


klimauređaj

rashladnikulja1

rashladnikulja2

rashladnikzraka

1

rashladnikzraka

2

rashladnikdiz. gor.

1

rashladnikD.G.

2

rashladnikulja TG

dizelgenerator

1

dizelgenerator

2

rashladnikslatke vode 1

rashladnikslatke vode 2

kondenzator pare

ventil za regulaciju

V1 visoki usis pomoćna konstantan dotok vode

1 filteri

niski usis pumpe morske vode

2 usis za nuždu iz kaljuže strojarnice Najveći potrošači morske vode su balastni i rashladni sustavi.

- Konvencionalni sistem hlađenjaU njemu se miješaju relativno toplo more s hladnim koje na ulazu ima 32oC, a na izlazu 45oC.Ne koristi se na novijim brodovima. Miješanje vrši troputni ventil. Pumpe crpe morsku vodu preko filtera iz niskog, ili visokog usisa mora, ili u slučaju nužde iz kaljuže strojarnice, te ga tlače u centralne rashladnike slatke vode i kondenzator pare. Temperatura se regulira ručno ili automatski pomoću ventila za regulaciju.Pomoćna pumpa se koristi za lučki pogon ili u slučaju nužde.Hidrostatski tlak na usisu ovisi o nakrcanosti (gazu) broda.Da bi se održala temperatura ulaza mora u rashladnike (oko 10oC) kod nižih temperatura, treba djelomično otvoriti ventil morske vode za recirkulaciju, ili bez recirkulacije za visoke temperature mora ili za slučaj nužde (prodor mora u strojarnicu).Obično je jedna pumpa u radu, osim kada je temperatura mora vrlo visoka ili kada kondenzator zahtijeva dodatnu količinu morske vode, pa tada mogu biti u pogonu dvije pumpe.Kada je brod nakrcan, može se koristiti niski ili visoki usis mora, no kod praznog broda otvara se niski usis da pri valjanju pumpa ne bi usisala zrak. Prilikom plovidbe u kanalima ili lukama mora biti otvoren visoki usis mora kako bi se spriječio ulaz mulja i nečistoća u sustav morske vode Zaprljanost filtera na usisu morske vode rezultirati će niskim usisnim tlakom na pumpi i smanjenim protokom morske vode. Filteri usisa mora mogu se čistiti pomoću komprimiranog zraka dovedenog posebnim cjevovodom.Temperatura mora u sustavu ne smije prijeći 50oC, jer tada postoji mogućnost isparavanja. Razlika temperature između ulaza i izlaza mora t = 10oC, a brzina strujanja ne smije preći 2,75 m/s (jer iznad te brzine dolazi do turbulentnog strujanja)Pumpe ovog sustava su centrifugalne. Usisne košare opskrbljene su sa:1. odušnikom (da ne bi usisavale zrak)2. rešetkom sa protektorom (spriječava ulaz grubih nečistoća)3. priključak za paru 6 bara (za odleđivanje)4. priključak za zrak 30 bara (za propuhivanje)- U cjevovodu su postavljeni galvanski članci radi sprečavanja elektrolitske korozije. Tlak u sustavu je 3 bara.

6.7. Sustav pare, kondenzata i napojne vode sustav napojne vode


rashladnik 1

rashladnik 2

atmosferski Z.P. (zasićena para?) kondenzator za upotrebu

iz potrošača Z.V.

kemikalije kondenzatorski pumpa za čišćenje (pregrijana para?) lonac konden P.P. kotao zatora

pumpe

preljev kotao na ispušne plinove P.P. za upotrebu

ulaz rashladne izlaz vode

alarm

nadopunjavanje

Kotao se napaja iz napojnog tanka vode ili iz mlakog zdenca. Mlaki zdenac služi da primi višak vode koji dolazi do preljevnog ventila i služi za nadopunjavanje napojnog tanka.Mlaki zdenac sadrži mješavinu vode i kondenzata. Voda dolazi iz tanka vode u u atmosferski kondenzator i do svih potrošača kao kondenzat.Temperatura u mlakom zdencu je oko 60oC. U njemu su postavljene serpentine za hlađenje vode.Zaprljanu vodu očitava se na vidokaznom staklu.Iza svakog potrošača nalazi se kondenzatni lonac u kojem se nalazi filter i zaporni ventil,koji priječi da dođe do prolaza pare.Termički kondenzatorski lonac radi u zavisnosti o temperaturi vode, Uključuje se na 100oC pri tlaku 7 bara.Brzina napojne vode kotla u usisnom cjevovodu je 1 m/s, a na tlačnoj strani 2 m/s.Mlaki zdenac i napojni tank su međusobno povezani.Razina vode u mlakom zdencu regulira se ventilom na plovak koji starta pumpu.Napojni tank se nalazi u dvodnu, a mlaki zdenac ispod podnica.

7. SUSTAVI OPĆE SLUŽBE

7.1. Sustav balasta


MLAKI ZDENACna podnici

tank napojnevode za kotao

evaporator

R

DESNI TANKBALASTA

višak vode (van broda)

pumpe balasta

visoki usis

morska voda

usisni kolektor motora

niski usis

Smještaj i veličina balastnih tankova određuje se proračunom u nekoliko najnepovoljnijih uvjeta na brodu.Kao balastni tankovi mogu poslužiti krmeni i pramčani tankovi ili duboki tankBalastne tankove pod vodenom linijom punimo plavljenjem, a ostale pumpama opće službe ili pumpama za pranje palube.Cjevovodi balasta za tankove dvodna postavljeni su kroz tunelsku kobilicu koja je specijalno izvedena za vođenje cjevovoda.Na glavnoj liniji u svrhu punjenja – pražnjenja priključeni su hidraulički upravljani vetili iz kojih cijevi vode u svaki tank. Ventilne kutije izvedene su sa zapornim ventilima, pa je tako moguće izravno gravitacijsko punjenje balasta.Balastni tank u dvodnu puni se do ¾ visine kako bi se spriječilo oštećenje unutarnjeg dna prilikom nasukavanja.Balastni tankovi dvodna pune se plavljenjem.Pik tankovi pune se naplavljivanjem do vodene linije, a zatim protupožarnom pumpom.Balastiranjem se izbjegavaju vibracije i savijanje broda, poboljšava se stabilitet broda.Odušnici služe da se tank ne deformira.Pražnjenje se može vršiti gravitacijski, ili balastnim pumpama.Visoki i niski usis balasta su u razmaku od 2 metra.Najbolji je trim kada je propeler 20 cm ispod razine mora.7.2. Sustav kaljuže

na palubu


LIJEVI TANKBALASTA

balastni cjevovod sva ostala taložni tankovi propuštanja 1 2 separator nafte slatka voda morska voda separator dizel goriva (propuštanje) (propuštanje) separator ulja

preljev

povrat vode ( > 15 ppm)

incinerator

usis u nuždi (za slučaj prodora vode u strojarnicu) kaljužni zdenac van broda ( do 15 ppm nafte ili ulja u vodi je balastna pumpa po propisu)

usis morske vode

Sustav kaljuže služi za isisavanje vode koja je prodrla u brod (prpdorom mora, puknućem cijevi, kondenzacijom...)Kada u kaljužnom zdencu voda dosegne maksimslsn nivo uključuje se pumpa. Sa porastom nivoa javlja se alarm. Također postoji alarm za slučaj naglog dotoka velike količine vode u zdenac zbog prodora vode. Tada se uključuje dodatna pumpa (npr. pumpa balasta).Tri su sistema ispumpavanja kaljuže:- normalno- direktno- u nuždiVoda iz svakog dijela broda mora biti crpljena pomoću kaljužnog cjevovoda.Cjevovod balasta mora biti odvojen od cjevovoda kaljuže, kako morska voda ne bi prodrla u prostore brodskih skladišta, strojarnicu, kotlovnicu.Pumpe kaljuže, balasta i sanitarija nalaze se u strojarnici.Sustav kaljuže ovisi o tipu i veličini broda. Za putničke brodove najmanje su tri kaljužne pumpe.Na tankerima postoji kaljužna pumpa u strojarnici, pumpnoj stanici i u tankovima tereta, pa put kaljužnog cjevovoda ide preko kaljužnog tanka u separator i van broda.Sustav rashladne vode ima vlastiti sistem kaljuže, koji mora biti takav da onemogući prodor vode u brod ili iz jednog vodonepropusnog tanka u drugi.Kaljužna pumpa je samousisna i to klipna (stapna), ili sa ejektorom (vijčana). U slučaju kvara zamjenjuje se balastnom pumpom. Muljna kutija služi da zadrži nečistoće da ne oštete pumpu.Nagib dvodna za izljevanje kaljužne vode u zdencu je 3%.Veliki brodovi imaju četiri tanka kaljuže i to dva pramčana i dva krmena, a manji brodovi samo dva krmena.Usisna brzina ne smije biti veća od 2,2 m/s.Kaljužni cjevovod ne smije biti u dvodnu (onda se mora postaviti nepovratni ventil).Pumpe kaljuže su centrifugalne s ejektorom.

7.3. Sustav protupožarne zaštite s CO 2


Rkaljužni tank(sve na bazi

vode)

kaljužniseparato

r

blatni tank (sve na bazi nafte i ulja)

R

usisni ventilatori

dimni alarm javljač

usisni vodovi (dimni)

troputni ventili

prostor za boce (čuvanje CO2 -18oC, 21 bar)

CO2 je bez boje, ne provodi struju, teži je od zraka 1,5 puta.Čuva se u čeličnim bocama od 45 kg, koje se drže u dobro ventiliranim prostorijama čija je maksimalna temperatura 54oC.Boce su postavljene okomito i priključene na sabirnu cijev.CO2 se smiješta u čelične boce pri temperaturi od 20oC i pod tlakom od 56,6 bara kao tekući plin, a hlađenjem na - 78oC izlazi iz cijevi kao snijeg.Jedan krak troputnog ventila vodi na dimni detektor koji je u kombinaciji sa uređajem za CO2 i ako je u zraku koji siše usisni ventilator prisutan dim, detektor uključuje alarm.Ispuštanje CO2 vrši se pomoću specijalnog ventila, polugom ventila preko čelične sajle.Sve boce sa CO2 izlaze na zajednički cjevovod.U slučaju požara strojarnice, strojarnica se isprazni, isključi se ventilacija i dovod goriva (hermetički se zatvori), a otvara se 36 sati nakon gašenja požara.CO2 se ne koristi za inertiranje, jer uslijed ekspanzije dolazi do pojave statičkog elektriciteta.Danas se nastoji da se CO2 čuva u jednom tanku na – 18oC i pri tlaku od 21 bara radi lakšeg održavanja i punjenja.

7.4. Sustav protupožarne zaštite prskanjem (sprinkler)


CO2 sapnice

CO2 CO2

alarm

sprinkleri

kontrolna tabla alarma razdjelna stanica s ventilima za testiranje

komprimirani zrak manometar sigurnosni ventil presostat (održava konst. tlak pumpe morske vode)

pneumatski ventil pumpa morske vode

mokri sustav suhi sustav tank svježe vode

pumpa

Voda pod tlakom ide cjevovodom u prostor u čijem su stropu rasprkači s kvarcnim bulbom. Bulb je napunjen obojenom tekućinom s mjehurićima plina koja pri povišenoj temperaturi (69 – 78oC) ekspandira i bulb se rasprsne, tako se oslobađa poklopac i ventil ispadne iz sjedišta oslobađajući prolaz vode. Zbog pada tlaka pneumatski ventil automatski stavlja u rad pumpu slatke vode.Postoji MOKRI SUSTAV (cijevi su pod tlakom vode) i SUHI SUSTAV (cijevi su pod tlakom zraka)..Suhi sustav se koristi u zonama plovidbe broda gdje postoji mogućnost zaleđivanja sustava.Brzina rasprskavanja je 5 lit/m2 u min.Pumpa morske vode uključuje se automatski, a isključuje se ručno.

- GRUBI SPRINKLER SUSTAV (kapljice 1 – 5 m)- SREDNJI(kapljice 0,1 – 1 m)- FINI(kapljice 0,05 – 0,1 m)

Pumpa i cjevovodni uređaji moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg rasprkivača kako bi se osigurala neprekidna dobava vode dovoljna za istovremeni obuhvat površine od 28 m2 pri spomenutoj brzini rasprskivanja ( 5 lit/m2 u min).

8. SUSTAVI NA BRODOVIMA SPECIJALNE NAMJENE


O O O O OO O O O O

8.1. Sustav inertnog plina

dovod svježeg tlačno vakuumski zraka ventil s tekućinom morska voda mjerenje O2

puhala

ispušni palubna plinovi iz filter čistilac brtva kotla

by pass

Zadatak sustava- redukcija kisika ispod 5%- inertiranje u tank pri 1 bar

Inertni plin je onaj koji ne gori i ne potpomaže gorenje (npr. dušik)Inertni plin možemo dobiti iz brodskih pomoćnih kotlova, iz generatora inertnog plina, kombinacijom generatora inertnog plina i ispušnih plinova dizel generatora.Tanker za prijevoz nafte i derivata ugrađuje inertni plin dobiven od ispušnih plinova kotla, a ako prevoze kerozin potreban je i generator inertnog plina.Inertni plin se ne dobiva iz glavnog motora, jer je sadržaj kisika prevelik.Iz dimovoda kotla plin se dovodi u prečistač samo ako je postotak kisika manji od 5%. U prečistaču se iz plina odstranjuju krute čestice i sumpor, te mu se smanjuje temperatura ispod 50oC.Ovaj postupak u prečistaču radi se pomoću raspršenog mlaza morske vode. Obrađeni inertni plin usisava ventilator i tlači ga na odgovarajući tlak.Na palibi se ugrađuje nepovratni ventil ili palubna brtva da bi spriječili povrat plina.Na liniji inertnog plina nalazi se pretlačni vakuumski ventil koji štiti tankove od pretlaka i podtlaka. Na istom cjevovodu nalazi se usisno – tlačni dišni regulacijski ventil. Svaki teretni tank spojen je s linijom inertnog plina preko zapornog dobavnog ventila.Uslijed propuštanja cjevovoda ili ventila može doći do pada tlaka inertnog plina u tankovima tereta. Uzrok varijacijama tlaka može biti i u klimatskim uvjetima plovidbe broda.Filter čistilac uklanja čestice vode iz inertnog plina.

8.2. Elementi cijevnih vodova BONUS Pitanje van konkurencije (za svaki slučaj)


prečistač

45oC 1 bar

tanktereta

Cjevovodi se spajaju Zavarivanjem, narezom i prirubnicama, odnosno postoje nerastavljivi i rastavljivi spojevi.Postoje razne vrste ventila: zaporni, nepovratni, usisni regulacijski, sigurnosni, redukcijski, višesmjerni, ventilske kutije, leptir-ventili, kugličasti ventili i klapet ventili.U elemente cijevnih vodova ubrajaju se i instrumenti koji se stavljaju u cjevovod: termometri, termostati, manometri, presostati, mjerači protoka i viskoznosti, magnetski i regulacijski ventili i sl.Cjevovod je izložen naprezanjima koja nastaju uslijed deformacije brodskog trupa. Da bismo kompenzirali promjenu duljine cijevi uzrokovanu razlikom temperature ili savijanjem broda ugrađujemo koljena u obliku lire (na palubi chemical tankera), a ovisno o tipu broda i sustavu može se koristiti valoviti kompenzator, ili kompanzator od sintetičke gume armirane čeličnom žicom. Ugradnja kompenzacijskog spoja ovisi o fluidu koji protječe kroz cjevovod. Da bi se spriječio štetan utjecaj prljavštine i stranih tijela u cjevovod se ugrađuju filteri.Filter je sastavljen od posude s poklopcem u kojoj se nalazi sito (perforirani lim, metalna mreža ili uložak od vlaknastog materijala). Pri protoku ti ulošci zadržavaju sve djeliće koji su veći od predviđenih otvora za prolaz. Ispred i iza filtera postavljaju se presostati (diferencijalni presostat) koji koji nam putem razlike tlaka pokazuju stupanj zaprljanosti filtera.


bsk-2. dio.doc

Documents