Cankarev dam u . Ljublianibio je, od 1. do 9.listopada t9&3, poprisiejedinswene kult

xemagifestaciie u3uggslaviji, u njemu suvideo-autori iz djelogasvljeta, uz instr-Aiivnepanel-diskusije,demonstrirali svojadostigmica u mediju koji,poput fotografije u 19 .stoljetu i filma u 20.stcrl etu, ovih os.amdesetihgoiina do%ivIjava pras-uekspanziju.

Jeremy Welsh jV. Brita"Uaj.

-Somos libres< .Ifichela Cardene JIM

a

O

LL

a iznenadenje glasnogovor-nika aiternativne kuiture .ali, isto tako, i onih koli vj eruju samo u reprezentativ-nu, grandomansku, ky~turni umjetnost, Cankare~k dom

u Ljubljani, ili slovenski Beaubourg,otvorio je od t . do 9 . listopada 1983.svoje luksuzne dvorane video-stvaraocima iz cijelog svijeta. Po-znavaoci priiika u kojima d;elujuugoslavenski video-autori i proble-ma s kojima se susrece nezavisnavideo-produkcija u nas u cudu suse pitali kako je moguce da jedna" ako zapostavljena djelatnost nademjesta u naireprezentativnijoi in-it tuciji nase etab'.irane kuiture. ToLssobito vali za nekolicinu au^)ra iz?agreba, jer le slican pro ztit ove'Iodine nestavno propao u mrakusizovskih ladica

Ali. dok na ulicama Ljubljace losne mo ete dobiti odgovor na i.ita-

nje : Sto is to video? (- Video?. . . Nevein. - Video C. D. 83? -Ne razumi-jem ti se ja u to, brate. - Video, ,i-deo, hm. . . to je ne§to u Cankarevudome. zar ne? - 2na, to je ono ot-kaceno. . .J vje?,ta i din&mitna ekipakoja ruk(:)vrxii kutturno-umjetrii-tki:n programom Cankareva do-mes, u potrazi za tnanifestaciiomkoia bi omogutila medunarodnuafirmaciju novoj instituciji, vidjelaje §ansu upravo u videu, mediju kc-ji . poput fotografije u 19 . stolieeu illfilma po4etkom 20. stolleza, ovihosamdesetih gvdina do:Uvljava nev-jerointnu ekspanziju u kreaUvnomi u tehnolo§kom smislu .- Prihvatili smo se organi7acije

ove priredbe jer is autorskom vi-deu potrebna afirmacija na jugca-slavenskom i na medunarodnomplane Ne vidim nikakva smiles u to-me da Cankarev dom trod snaguna organiziranje manifestacija ko-je vet, u slitnom obliku, postoie unas i u svijetu - kaze Sergej Do-lenc, direktor kulturno-umietni-Ckog Programa Cankareva doma.Koncipiranje manifestacije po-

viereno le novinarki Marie-ClaudeVogrit: i video-dieiatniku h4ibi Vi-potniku . Obikavti prethodno neke[natainije video-festivals i medu-narcxine susrete u Evropi, oni su"Video C. D. 83- koncipimli kao in-Eenzivno dogadanje koje te. osimprezentaciie recentne video-produkcije u svijetu I u nas, prulitipriliku autorima da u Cankarevuiomu realiziralu nove radove . Po-out nekih velikih festivala suvre-nene glazbe, C. D, dakle uz uloguromunikatora postojecih vidtw_

p:eutta Is i uiogu producen-a. nsiguravAi sve tehnitke i pro-ttorne uvjete za kvalitetnu video)rodukcijtt . Vjerujem da vrlo dobro)oznajem situaciju na sodMn)imrideo.festivalima u svijetu i tvrdimla ni jedan nije sebi postavio takoimblciozan cili, a jo§ ga mane us-iio realizirati . U eri posvernasnjeiestaMce u nas, osobito izralene;ad is posrijedi uvoz nove tehnolo-ije. u doba kad pogotovo svi jugo-Ilavenskt TV centri muku mute sxiriavanjem svojih studija i opre-,ne u n)ima, uspio je Cankarev dom,eko bez ijedne vlastite kamere illnagnetoskopa, postati velikim vi-leo-producentom Pomanjkanjerpreme, taj naizgled nerjeMvi pro-dem rijeiien je dosJetljivoMu oCga-iilatora . Naime, potetkom ovogvieseca u Ljubljani se odrtava Sa-sm elektronike, na koiem medustalim, sudjeluju i veliki svjetskiaroizvodatt video-opreme. Canka-lev dom postigao je dogovor s ja-anskom korporactiom SONY da,imjesto na saimu, to tvrtka iziotivole proizvode u sklopu priredbeVIDEO C. D. 83., i to tako da on!iudu ukljuteni u projekt festival-ke video-radionice.ako Is omoguteno da se poje-

linci §to nastoje djelovati u mediju,~oji u nas nije priznat kao umiet-pst, odjednom nadu u profesional .inm studiju, opremljenom tehni-~om na kojoi bi im pozavidiela i na-a -velika . tolevizija Prisutnost ati-nra iz Jugosiavije i svijeta n1je, da-de, znacila, kao fto is uobitajeno~slime priredbe, snobovsko raz-itetanje iii sredstvo podizanja at-

mosfere festivals, nego su oni to bi-ll aktivni stvaraoci .Tim se ni izbliza ne iscrpljule

multidisciplinarni karakter mani-festaciie. Na plakatu piAe : radiont-ce, instnlacije, projekciie, perfor-manse . Vet se iz naslova vtdi da Is-Video C. D. , 83- ponudio publicimultimedijski dolivijai pretvorivtiprostore Cankareva doma u mjestona kojem se javljsju svi oblict stva-ralatke upotrebe videa . Svakog sudana nastajale nove video-instalacile, video-skulpture i ambiienti, katkad sastavljeni i od dese-tak ill vise monitors. i isto tolikovideo-kamera, a sve je to, vet pre-ma ia.misli autos, izravno ill po-sredno angatiralo i publiku.- Bili smo svjesni da tako opse-

lan I raznolik program mole bitstzvrgnut ortodoksnoi kritict, kaosajarnski tretman jedne dielatnostiall smo . u interesu video I njegovihstvaralace, telieli publict pruiitl 9tovise prilike da aktivno sudjeluje ida tako boils osieti znatenje i mo-gutnost novog medija - katu Ma-rie-Claude Vogrit i Miha Vipot-nik .Medu djelima se isticala video-

skulptura Anthonyja Ramosa(SAD), kola se sastojals od desetmonitors, a svaki je pokazivao de-talj liudskog lica -Materljal- za toskulpturu flamos je natso medusamim posjetiocima. U slotenojprostornoj i ritmitkoj strukturi di-jeiovi lica razli4titih osoba tvorili supromjenijivu clelinu, nallk na -po-ludjeli . sistem iota-rohota. Nu§a iSret Dragar. (iz Ljubljane) realizi-ralt su instalaciju kombinirajutielemente slikarstva i njegovu matra-rijainu pirirodu s elektronskom pri-rodom telev2diske slike, dok je Ra-domir Damnjan klasidnu mramor-nu skulpture Venere, s pravom Ja-bukom na glavi (asocijacija na COzraneovu jabuku) okrulio siste-mom video-kameraPosebno je zanirhtjiv i atraktivan

bio seminar koli su za studente li-kovne i filmske akademije, kao i zasae zainteresirane, drkali Woody iSteina Vasulka (SADJ. Taj parumjetnika vet is legends na po-drutju kompjuterski generirane TVslike . Njihova predavania. poprate-na projekcijama snimaka njihoviheksperimenata, pobudila su velikupozornost pubtike i stvaralu .a, nesamo onih tiji je interes usmierenkompjuterp. Uopte, dams je vrlotelko razluciti kompjuterskuumjetnost kao specifitnu granu vi-dea Jer su kompjuteri, na ovaj iiionaj natin, ttkljuteni u svsku pro-fesionalnu ill poluprofesionalnu vi-deo-opremu, pa tako i u djela mno-gih autos 1pak, ratunalo kao po-dru()e stvaralatkog djelovanja zaWoodyja i Steinu Vasulku znantonauimaguie njegovu uobitajenuupotrebu kao pomotnog sredstva uobradi TV slike.

Autorski video iit- Kad Is rijet o kompjuteru -

veli W. Vasulka - ponnlviM me za-okup1juju izmjene u vremenu i dru-gi probeemi, to oblict koje nije mo-gute predvidieti ill zamisliti ni po-mocu nalfantastitnijeg siritesajze-

bogabstvo jest izvori§te ledinstvenefantazije koju ne mote proizvestiijudsko domitljanie ograni6enopikturalnom tradicijorn .Dnevni program "Vide& C. D. 83.

zavrUvao je redovno s video-performans)m, Video-performan-sa Jest kombinaciia live izvedbe (iiiakcile umjetnika) i televiziske sli e(koja ie uvijek u rnekorn odnosu stom izvedboml Dobar primjer togaspecificnog oblika video-izraza jestvideo-rock performanse -Sintetskirock- Marijana Osolea: dok grupaumjetnika i rock-glazbenika izascene izvodi glazbeno-scensku e.k-ciju, publika, na desetak monitors,pravi kolaz slika to izvedbe posred-stvom deset video. kamera . i to takofto svaka kamera prenesi sliku najedan od ekrana Izvedt)u sa slicnimizvori§tem u rock-glazbi prikazalaJe grupa iz Zapadnog Berlin& Noto-rische Refleze, koristeei se pri to-me, uz muziku i video, fiimskim idin-projekciiamaPaul Pignol, iz Beograda, uz pone-

Ato neadekvatnu upotrebu video-kamera, izveo je zanimljivu zvutnu.predstavu sa dva velika ogiedala,dva zvutnika i dva mikrofona, kori-steti se efektom mikrofoniie (po-vratna veza izmedu mikrofona izvutnika koja izazlva jak gum) Ro-tirajuei velika zrcala, obieAena ostrop, on je odbijao zvuk ii, zvutni-ka prema mikrofonima I tako dobi-vao Mrok i bogat spektar Aumova izvukovaS obzirom na mnoga, jot otvore-

nk estotska, druktvena i materiial-na pitania koja su vezana uz video,dragociene su bile rasprave, okru- .gli stolovi i panel-diskusije koje suse odrtavale svakc dnevno. S poseb-nim su se zanimanjem otekivaliratzgovori o odnosu autorskog vi_den i televizije, to vi§e Ato nove ge-neractie video-stvaralaca ne vide uteleviziji . nutno. velikog protivnikakao §to su gledall umietnici prottogdesetlieca.Danaknin iskustva nisu obetava-

la bogzna kakve rezultate na tompiano . Cini se, ipak, da Je Cankarevdom, sa svojim aut.oritetom institu-ciie s prestiiom, ovdie odigrao val-nu ulogu . jer je na Video C_ D. 83.bilo mnogo liudi s -velikih . televizi-ji. Uz mnogobrojne reporterskeelope, koje su, svojom prisutno§cu,to priredbu pretvorile u pravi me-dijski dogadaj, zabilieien je bora-vak i mnogih uredniks iz raznih TVcentara koji su prvi put poke7alizanimanie za nezavisnu video-prrrdukcilu . Primle6ena je samo od-sutnost Tagrebatke televizije, koiasmatra (mislim opravdano+) da zaprogram koji ono proizvodi nisupotrebna nikakva nova iskustvalPozitivnom ishodu prvog ozbili-

nog susreta televizijskih 1judi i ne-zavisnih video-dielatnika u nassvakako je fmmo la koncehciiaprograma video-projekciia, koji jebio sastavijen od nezavisne i od in-stitucionalne produkcile . Traga-njem as novim televiziiskim izra-zom ne bi se mogli pohvaliti rra.§iTV centri, ail se u nekima ipak na-

ra, a to is ijudski mozak. Na pri-

osobito odnost na redakcmien. matematitki sistemi, koji su

gog program& TV Beogradplod tovjekove kulturne svjesti, mo..

nekoliko puts pruilia priligu dovesti do velikih iznenadenja u

dim TV reliserima da reradu s kompjuterim& To neta.knuto

video-vrpce izvan postojegramskahem&. Kao naozniii pothvat istite se videumjetnitki eksperiment.skog tandema Milkovic-Dvii, kojim to dvoje, modernsenzibilitetom, nadahnutopribe o tragttnoj sudbini pka rusks avangarde u poseskoj eri .- Koliko ja 7mam - kat

min Dimitrilevit - ni jedrgoslavenska televizija nedeom, all ima emisija zakad se tell da budu modernupotrijebiti video. Te su embilene vjdeom, ne zato Ato tttvorci lele (ja tak mislim dne letel nego Tato fto nckoji dolaze, poznaju tai jezEste se njime kao svoiim rskim jezikom . TV jest neAtorviatno. potiva na videu : remedu sluibene TV i vide& uizraiavhnJa talike su samoTV jol nije nautila govoritieu vide& i zato fto is taj jezino tetak i skup da se njime

Dvije strategi,Opcenito se moie ustvrdi

se. u nas, kristalizirala dva sbolje reteno, dvije strategijlovanju autora zaokupliedeom.Jedna se strategija sastoi

puno autonomnoj produkcne pod[W.e utjecaiu teie-,Sheen .°. : diktats. Ofe--°-t!:~ka dielovania plats sfy to§kitima realizacije, nedostatkoime i odgovaralute ekipe. tonicenom i uskom krugu puprednost jol is potpuna slobdividualnog izraza.Druga strategila dais pidjelovania u sklopu slulben+

striiske, TV proizvodnie, s ijom da se, takukom korakrak, izmjeene okoAtah obli,dukcije i programirania .ga pristupa tek Je dielomitn+vremena sloboda stvaranja,nost profesiona,lfti uvjeti pris i . manje-vise. zajamtenapublikaAmbicioznim video-autori

ii imaju problema sa TV stnma Boris Milkovit duhovito3e : - Najbolii natin da reaautorsku video-vrpcu na tojest ovaj : prihvatite se snimajobitnije glazbene emisije. Nmu. recimo, Ive Robica maslikovni materijal koji vas 2Karl se emisija emitira, ponedeo-kasetu kuti i, umiesto glRobicx, pololite ton koji steis predvidjelt.Osim izbora i proizvodr

Beograd na -Video C. D. 83.prikazane I video-vrpce u pciji TV Sarajevo, TV LjubljarKopra, a iz inozemstva pntalijanske RAI, britanskeChannel 4, francuske AnterWestdeutcher Rundfunk/Kb,1pak. nalblite idealnom

produkcije i prezentacileskog videa na televiziji priblihelgijska televiziia. Urednillenla i pravi rezuitati . To se

grams -Videographie. Jea

Trefois objasnio je da njegov pro-jekt omogucuje nezavisnim video-autorima da na televWji ostvarenove radove koji se zatim emitiraju(jednom miesedno) u lstoimeno;einisijL -Videogrnphiq. so emitireved devet godina i postigao je veliku medanarodnu afirmactju, viero .jotno zato sto se ne ogramtava so-mo na autore iz Belgije i franko-fonskog podrutja nego nastojipredstaviti zanimljive stvaraoce izcijelogs sviietaU speciiatnom programu festiva-

la koji je sastavio Jean-Paul Trefoisprikazana je i video-vrpca MarineAbramovid i Uloya -City of An-gels ., snimijena u Bangkoku. Tai . vi-deo govori o odnosu istotnjatkcgtovjeka prema prirodL U nizu sta-titnih kadrova vidirno 1jude. kaozaledene u gesti ill pokretu, pokrajkoiih priroda, letom ptice. trepere-njem travki ill puzanjem kornjateiskazuje svoju tivotnu snagu. Rod jenatinjen formalno disto i sa mnogoosicaja za ljepotu kompozicije usvakom kadru.

Selekciia video-vrpci nezavisneprodukciie prikazivala se svakiden na redovnim projekcijama utetiri prostom a sastojala se goto-vo od stotinu radova iz Evrope.SAD, Kanade. Japans, Australije i,naravno. Jugoslavije. lako 1jubiian-ska manifestacija jod nije uspielaprivudi sve naiinteresantnije video-stanice iz sviieta, to je izbor vrpci, .nuzno. bio kvalitetno neujednaAten,ipak ja bilo dovoljno vrijzdnih i za-nimijivih'radov& koji su, uz nesum-njive estetske kvaliteto, privladilipubliku i mnogbm-tehnidkim inova-cijama na planu obrade TV slike.Ved smo rekli da je dances spoj

komjutera i video-tehnoiogiie odit usvakoj video-vrpci, i termin kaoChroma Keyiii Squeeze Zoom vedsu sastavni dio mnogih autorskihdjela . Zato je potrebno istati vrpceNam Junea Paika (SAD), Bobo Wd-sona (SAD) Kou Nakajime (Japan)to Mihe Vipotnika (Jugoslavijal Nadrugom kraju tehnoloskog lancenala.zi se produkcija Skuc Forumavideo-kluba iz Liubljane, tiji se cla-novi koriste naijednostavnijomopremom Inamijenjenoj sirokoi po-troAnji Upravo radovi tlanovs togkluba dokazuju da i u uv)etima tarkozvanog low-tech& mogu nastatikoherentrii i vrijedni radovt

Status svjetszx~

Takozvani narativni video (tim seterminom rado koristi video-kritika u ozSiativanju karakteristi-ka video-produkcije osamdesetihgodina) bio je u selekciii ovog festi-val& dobro :astupliem -Interferen-ce- Lidije Cividin i Rotierta Taroni.j& (n. -Somos Libres. Michael& Cardene (M -Unbashed Heroics. Randyja i Bereniccija (Can) i -Beneattthe Skin. Cecilie Condit (SAD) nai .bolii su primjeri u tom ianrv . Doekumentarm video bio je predstav.lien sa nekoliko solidnih vrpci, me-du kojima se istide japanska produkciia.

Naipopuiarniji tanr danafinje video-scene jest rock-video . odnosncvideo koji na razne natine kombi.nira sliku s rock-giaxbom. No. una,

tot golemoj produkciji samo pone-ki -ad mole zadovoijid osrednje o&.frog video-kritidara. Uostalorn, veli-koj vedini tih proizvoda cilj je samozabava mass giedalaca i prodajaplots. a no satisfakcija tankodut-nog estetaNajinteresantnija ostvarenja vi-

done na tom festivalu jesu once kojaje nernogude smjestiti u neki od po-znatih tanrova . To je i razumljivo,jar upravo radikalni otklon od pre-poznatljivih estetskih ktitea i krea.tivna apotreba specifitnosti TVmediia ;amstvo su da se video ra-zvija kao autentidna umjetnitkadiscipline s vlastitim jezikom . Vedprije spomenuti red Abramovitevei Maya "City of Angels- . to vrpce.Die Reisse. Nijemca M. Kliera,.Love Stories Randalla i Bendinel-lia (i -Juste le temps- R Cahena (F))potpuno se razlikuju Po sadrisi-nim, estetskim i medijskim karak-teristikama, all im je zaiednitko daottkrivaju snazne autorske lidnostiTakva je §irina pristups upravo inalveda vrijednost danasnjeg vide&i sans& za njegovu sjainu budud-nostZa nas autore. ipak. najznatainiii

aspekt festivals a Cankarevu domubila je ved spomenuta mogudnostrealizacije video-vrpci u posebnoopremlienom studiju. Uz gotovosavrtenu tehniku profesionalnogformats i tri studiiske kamere,umjetnicima is staiala na raspola-ganju uigrana i neodekivano entu-zijastidtia ekipa TV Ljubljane . C. D.takoder jeosigurao i dviie montaie,kao i vlastiti tonski studio, tako dasu stvoreni optimaini uvjeti zakompletnu proizvodnju i postpro-dukciisku obradu video-vrpci. Nije,onda, nikakvo cudo §to su autori,umjesto opufenog raspoloieria,karakteristitnog za festivalsku at-mosferu. ovdje pokazivali znakovestvaralatke nervoze i iivahne uzur-banostL Radove u tim studijimasnimilo je vise autora iz Jugoslavijei inozemstva, medu kojima grupareiiseraTV Beogra,d, hiichel Carde-na (Nizozemska~ Randall i Bendi-nelli (Australfjaa Jeremy Welsh (V.Britanijal Nina i Sredko Dragan, isSanja Ivekovid i autor ovog prika-za. Zadnje vederi festival& premi-jerna projekciia realiziranih video-vrpci pokazala je da je tek nekolici-na domakth autos ved spremna zared u profesionalnim televizijskimuvietima. U toj gripi postoji rekoli.ko video-vrpci koie iskazuju origi-nalni stvaraladlti procede i suvere-no korifenje medija Organizatori-VIDEA C. D. 83- vet su u pregovo-rima da se izbor iz produkcije Can-,kareva doma prikaie u vise grado-va Evrope i na nekim televizije-ma.Opdi je doiam sviju da je -VIDEO

C. D. 83~, ved s prvim Waskom namedunarodnu festivalsku video-scenu, bez obzira na poneku nedo-retenost u koncepciji i organizacij-ske pocetne greske, postao snatnasvjetska manifestacija, kola de ubu-dude (planirana je kao bijenalna)jos viAe pridonijeti afirmaciji videai TV stvaralastva .