UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE, BANJA LUKA

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU

SMJER: MENADŽMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA,MENADŽMENT I MARKETING

SEMINARSKI RAD IZ TRGOVINSKOG

MENADŽMENTA

Tema: Carinska dokumenta

MENTOR: STUDENT:

Prof. Dr. Pajo Pajić Melisa Babić

SADRŽAJ:

Uvod ............................................................................................................... 31. Carinska roba ............................................................................................. 42. Isprave u carinskom postupku ................................................................... 53. Carinske isprave ........................................................................................ 6 3.1. Tir konvencija ..........................................................................................6 3.1.1. Tir karnet ...................................................................................... 5 3.2. Ata karnet ............................................................................................... 11 3.2.1. Popunjavanje ATA karneta .............................................................. 12 3.3. Jedinstvena carinska isprava (JCI) ............................................................... 15 3.4. Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe ........................................................16 3.5. Sažeta deklaracija ..................................................................................... 164. Komercijalne i transportne isprave ...................................................... 185. Ostale isprave ....................................................................................... 20

Zaključak ........................................................................................................22Literatura ........................................................................................................ 23

2

Uvod

Carina predstavlja obavezu uvoznika-izvoznika da, u momentu kada roba prelazi nacionalnu granicu, plati propisanu sumu novca u korist države. Carina predstavlja vrstu posrednog poreza koji se naplaćuje kada roba prelazi carinsku liniju. Cilj carine nije da poveća državni prihod, već zaštita domaće proizvodnje, naročito one koja tek počinje da se razvija.

Carine predstavljaju stabilan i dugoročan instrument regulisanja spoljne trgovine i zaštite domaćeg tržišta. U većini zemalja carinska tarifa se propisuje zakonom. Carinska tarifa ne može da se mijenja od slučaja do slučaja i prema trenutnoj potrebi kao drugi instrumenti spoljnotrgovinske politike.

Osnovna podela carina, po kriterijumu kretanja robe u odnosu na nacionalno tržište, je na uvozne, izvozne i tranzitne carine.

Podjela carina prema cilju primjene je na zaštitne, fiskalne, prohibativne i retorzivne. Takođe, carine mogu biti autonomne i ugovorne (konvencionalne).

3

1. Carinska roba

Pojam carinske robe je, razumljivo, drukčiji od samog pojma robe.Ako je roba proizvod ljudskog rada namjenjena tržištu, to još uvijek ne znači da je i carinska roba.

Carinska roba je sve stvari koje se u carinsko područije uvoze, odnosno unose, ili primaju i koje se iz tog područija izvoze, odnosno iznose ili šalju dalje, ili su preko tog područija u tranzitu, odnosno prenose.

Zakonom je precizno data formulacija carinske robe za neke robe koje mogu da budu za neke učesnike u carinskom postupku i diskutabilne. Kao carinska roba smatraju se i: žive životinje, elektična energija, gas, brodovi ili avioni koji se uvoze, domaća roba koja se prevozi iz jednog mjesta u drugo mjesto.

Takođe je data precizna definicija da se carinkom robom u smislu Carinskog zakona ne smatraju : javne isprave, čekovi, mjenice, i dr.

Zakonska je obaveza, iz čega proističu i određene posljedice, da se carinska roba mora prijaviti carinicima.

Isprave koje se podnose prilikom prijavljivanja carinske robe moraju biti pravilno i tačno popunjene, jer posljedice za nepridržavanje ove obaveze mogu biti veoma skupe.

Obaveze prijavljivanja carinske robe nadležnim organima carinske službe od strane drugih državnih organa je takođe zakonom regulisana.

Carina i druge uvozne dažbine plaćaju se po podmirenju troškova nastalih u vezi sa robom.

4

2. Isprave u carinskom postupku

U carinskom postupku koriste se različite isprave, radi njegovog sprovođenja. To su: carinske isprave, komercijalne isprave, - fakture, prospekti i dr.; transportne isprave – kamionski tovarni listovi, željeznički tovarni listovi i druge isprave.

Isprave u carinskom postupku možemo podijeliti na:

Carinske isprave,

Komercijalne i transportne isprave,

Ostale isprave.

Kao carinske isprave u carinskom postupku koriste se na propisan način i to:

Jedinstvena carinska isprava, ( JCI )

Deklaracija o carinskoj vrijednosti, ( DCV )

Sažeta deklaracija, ( SD )

Spisak pošiljke. ( SP )

5

3. Carinske isprave

3.1. TIR konvencija

TIR Konvencija je međunarodna konvencija kojom se reguliše međunarodni drumski prevoz robe na osnovu karneta TIR, i koja omogućava olakšano kretanje robe pod carinskim nadzorom u međunarodnoj trgovini uz istovremeno obezbjeđen međunarodni garantni lanac.

Na carinskom podrucju SR Jugoslavije ponovo je zvanično počela da se primjenjuje od 01.12.2001.godine.

Otpočinjanje sa primjenom TIR konvencije na carinskom području SR Jugoslavije predstavlja rezultat regulisanja statusa SR Jugoslavije u Ujedinjenim nacijama, što je omogućilo da se naša zemlja smatra stranom ugovornicom Konvencije TIR retroaktivno od 27.aprila 1992.godine, a na osnovu izjave Generanog sekretara Ujedinjenih nacija od 12.marta 2001.godine.

Tranzitni sistem TIR prvi put je uspostavljen 1959.godine u Ženevi, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Danas važeća dopunjena i modifikovana Konvencija o međunarodnom prevozu robe na osnovu karneta TIR stupila je na snagu 1975.godine.

Postoji pet osnovnih principa na kojima je zasnovan TIR sistem:

1. sigurna vozila ili kontejneri kojima se roba prevozi; 2. međunarodno prihvaćen garantni lanac na osnovu međunarodno priznate garancije; 3. TIR karnet, kao međunarodna carinska isprava; 4. međusobno prihvaćena carinska kontrola u tranzitnim zemljama i 5. kontrolisani pristup za prevoznike, odnosno nosioce TIR sistema.

3.1.1. TIR karnet

Karnet TIR kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, predstavlja međunarodno prihvaćen carinsko kontrolni dokument za međunarodni drumski prevoz (MDP) robe od strane carinskih organa, kako u zemlji polaska, tako i zemlji tranzita i odredišta.

Međunarodno udruženje drumskih prevoznika (IRU) sa sjedištem u Ženevi, jedino je ovlašćeno za štampanje karneta TIR. Istovremeno, IRU rukovodi izdavanjem, vraćanjem i čuvanjem TIR karneta. IRU pod nadzorom Izvršnog odbora TIR (TIRExB), na globalnom nivou izdaje i distibuira karnete TIR nacionalnim garantnim udruženjima, prema uslovima koji su utvrđeni ugovorom o obavezivanju koji je zaključen između udruženja sa IRU.

6

Shodno tome, svako nacionalno udruženje izdaje karnete TIR prevoznicima u svojoj zemlji, a u skladu sa uslovima utvrđenim u izjavi o obavezivanju koju je prevoznik zaključio sa udruženjem. Karnet TIR, u koji su upisani IRU i naziv nacionalnog udruženja izdavaca, s njihovim pečatima i potpisima, i pošto ga je vozar propisno popunio, predstavlja međunarodnu važeću garanciju za robu koja se prevozi na osnovu karneta TIR.

Slika 1. Kretanje karneta TIR

Karnet TIR važi sve do okončanja poslova međunarodnog drumskog prevoza u posljednjoj odredišnoj carinarnici, pod uslovom da je sa njim počeo posao u polaznoj carinarnici, u roku koje je odredilo udruženje izdavač. Karnet TIR se popunjava za jedno putovanje drumskog vozila ili kontejnera. Sadrži onoliko kupona za carinska zaduživanja i razduživanja koliko je neophodno za tranzitnu operaciju. Međutim, karnet TIR se može popuniti i za skup vozila ili za više kontejnera koji su utovareni na jedno drumsko vozilo ili na skup vozila. U tom slučaju u spisku robe, odnosno robnom manifestu, u karnetu TIR treba odvojeno naznačiti sadržaj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera. Jedini je cilj odredbe da se u spisku robe koja se prevozi na osnovu karneta TIR mora odvojeno navesti sadržaj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera uprošćavanje carinskog pregleda sadržaja vozila ili kontejnera. Stoga se svako odstupanje između stvarnog sadržaja vozila ili kontejnera i sadržaja upisanog u spisak robe ne smatra povredom odredbi Konvencije.

Ako prevoznik podnese nadležnom organu dokaze da sva roba koja je upisana u spisak robe odgovara ukupnoj količini robe utovarene na skup vozila ili u kontejnere, a koja se prevozi na osnovu karneta TIR, bez obzira na odstupanje, to se po pravilu neće smatrati povredom carinskih zahtjeva. U okviru posla međunarodnog drumskog prevoza može biti uključeno više polaznih i odredišnih carinarnica, s tim da polaznih i odredišnih carinarnica može da ima najviše četiri (npr. jedna polazna carinarnica i tri odredišne carinarnice, ili dvije polazne i dvije odredišne, ili tri polazne i jedna odredišna carinarnica). Roba mora biti utovarena tako da pošiljka, koja će se istovariti u prvom mjestu istovara, može skinuti s vozila ili kontejnera, a da pri tom nije potrebno istovariti ostale pošiljke, koje će se istovariti u drugim mjestima istovara. Karnet TIR može da se podnese odredišnoj carinarnici samo ako su

IRU

UDRUŽENJE

DRŽALAC

POLAZNA CARINARNICAODREDIŠNA CARINARNICA

DRŽALAC

UDRUŽENJE

IRU

VOZAČ

TRANZITNA CARINARNICA

VOZAČ

7

sve polazne carinarnice primile (registrovale) karnet TIR. Kada se karnet TIR jednom popuni, nije dopušteno zahtjevati dodatne, nove karnete TIR u usputnim carinarnicama. Kada se dio prevoza na osnovu karneta TIR obavlja preko područja neke države koja nije strana ugovornica ove konvencije, poslovi međunarodnog drumskog prevoza na osnovu karneta TIR privremeno će se odložiti za taj dio putovanja. U tom slučaju carinski organi strane ugovornice na čijem se području putovanje nastavlja prihvatiće karnet TIR radi ponovnog započinjanja posla međunarodnog drumskog prevoza, pod uslovom da su carinska obilježja i identifikacione oznake ostali neoštećeni.

Isti postupak primjeniće se kada držalac isprave ne koristi karnet TIR za jedan dio putovanja na području neke strane ugovornice zbog postojanja postupka carinskog tranzita koji je više pojednostavljen ili kada nije potrebno korišćenje carinskog tranzita. U takvim slučajevima carinarnice, u kojima je prevoz pod TIR privremeno obustavljen ili ponovo prihvaćen, smatraće se usputnim izlaznim, odnosno usputnim ulaznim carinarnicama, zavisno od slučaja.

Obrazac TIR karneta sastoji se od:

1. naslovne strane, prednje korice karneta jedinstvene žute boje;2. robnog (žutog) manifesta, koji se ne koristi za carinske potrebe;3. seta vaučera i kontrolnih kupona bijele i zelene boje;4. formulara za podnošenje službenog izveštaja i5. zadnje korice karneta jedinstvene žute boje sa identifikacionom karticom.

Karnet TIR štampan je na francuskom jeziku, sa izuzetkom naslovne strane koja je štampana na francuskom i engleskom jeziku i robnog manifesta koji je na engleskom jeziku. TIR karnet može imati 4, 6, 14 i 20 vaučera, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uz vaučer. Ukupan broj vaučera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredišnih zemalja. Svaka strana vaučera i kontrolnog kupona obilježena je uzastopnim rednim brojevima. Naslovna strana (prednje korice karneta) u zaglavlju sadrži: naziv izdavaoca karneta - IRU Međunarodno udruženje drumskih prevoznika, broj karneta, broj vaučera i vodeni žig. Naslovna strana je dalje podeljena na dva dijela. Prvi, gornji dio popunjava nacionalno udruženje garant a donji nosioc TIR karneta – prevoznik. Gornja polovina koju popunjava nacionalno udruženje garant, obuhvata rubrike od 1 – 5, i to:

Rubrika 1 – upisuje se datum važnosti TIR karneta, koji je od značaja za polaznu carinarnicu, obzirom da će polazna carinarnica ovjeriti karnet i odobriti započinjanje TIR operacije, ukoliko se prevoznik pojavi prije isteka ali takođe i na sam dan isteka važnosti koji je upisan u ovoj rubrici. Rok važenja TIR karneta može biti najviše 60 dana od dana izdavanja i isti se ne može produžiti. Ukoliko se prevoznik pojavi zadnjeg dana važnosti, na rok od 60 dana može se dodati vrijeme potrebno za putovanje ali ne duže od 60 dana.

Rubrika 2 – upisuje se naziv nacionalnog udruženja garanta, odnosno naziv udruženja izdavaoca.

Rubrika 3 – upisuje se pun naziv i adresa nosioca (prevoznika) koji je odgovoran za TIR operaciju.

Rubrika 4 – stavlja se potpis ovlašćenog predstavnika udruženja izdavaoca i pečat. Ova rubrika mora biti ovjerena zvaničnim pečatom udruženja koji je porijavljen IRU.

Rubrika 5 – stavljen je potpis generalnog sekretara međunarodne organizacije IRU.

8

Donja polovina koju popunjava nosioc TIR operacije (prevoznik), obuhvata rubrike od 6 – 12, i to:

Rubrika 6 – upisuje se zemlja, odnosno zemlje polaska. Zemlja polaska treba da bude zemlja u kojoj je TIR operacija započeta. Moguće je da roba bude utovarena u više zemalja.

Rubrika 7 – upisuje se zemlja, odnosno zemlje odredišta. Zemlja odredišta treba da bude zemlja u kojoj se TIR operacija završava. Moguće je da roba bude istovarena u više zemalja.

Rubrika 8 – upisuje se registarski broj drumskog vozila i prikolice, odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, unijeće se njihov identifikacioni broj ili broj proizvođača.

Rubrika 9 – upisuje se broj i datum Uvjerenja o odobrenju drumskog vozila - prikolice, odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, u uvjerenju unijeće se njihov identifikacioni broj ili broj proizvođača.

Uvjerenje o odobrenju drumskog vozila za prevoz robe pod carinskim obilježjem izdaje carinarnica u kojem konstatuje da drumsko vozilo ispunjava propisane tehničke uslove, kao i da nema opasnosti za krijumčarenje robe u tovarnom prostoru prikolice ili poluprikolice. Ovo uvjerenje se obnavlja svake 2 godine, osim za kontejnere gde nije vremenski ograničeno. Prevoznik koji vozi pod TIR sistemom mora na zahjtev carinskog organa uvijek priložiti original uvjerenja. Rok važnosti uvjerenja mora da omogući da se u datom roku okonča TIR operacija. Ukoliko nosioc TIR karneta ne posjeduje original uvjerenja ili je rok važnosti istog protekao, TIR operacija će se prekinuti.

Rubrika 10 – upisuje se identifikacioni broj ili brojevi kontejnera. Treba unijeti broj svakog kontejnera koji sadrži robu po TIR karnetom.

Rubrika 11 – upisuju se napomene, s tim što ovde treba upisati samo relevantne napomene (npr.kabasta roba, rasuta roba i sl.).

Rubrika 12 – stavlja se potpis nosioca TIR karneta. Potpis predstavlja izjavu kojom nosilac preuzima odgovornost za tačnost podataka koji su unijeti u TIR karnet.

Drugi list TIR karneta predstavlja robni (žuti) manifest, koji se ne koristi za carinske potrebe. Međutim nosioc TIR karneta, odnosno prevoznik istovremeno prilikom popunjavanja vaučera popunjava identične rubrike i u robnom manifestu. Nakon robnog manifesta nalaze se setovi vaučera i kontrolnih kupona bijele i zelene boje. TIR karnet ukupno može imati 4,6,14 i 20 vaučera, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uz vaučer. I vaučeri i kontrolni kuponi su označeni uzastopnim rednim brojevima. Ukupan broj vaučera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredišnih zemalja. Bijeli vaučeri namenjeni su polaznoim i ulaznim carinarnicama, dok su zeleni vaučeri namenjeni izlaznim, odnosno odredišnim carinarnicama. Nosioc TIR karneta u obavezi je da popuni rubrike od 2-13 na svim primjercima vaučera, koji su priloženi uz TIR karnet, bez obzira da li će isti biti iskorišćeni ili ne u toku TIR operacije. Podaci na svim vaučerima moraju biti identični. Ukoliko je neki podatak pogrešno upisan ili je došlo do izmjene podatka, isti se neće prepravljati već je obaveza da se pogrešan, odnosno izmjenjen podatak precrta a ispod njega upiše novi, kao i da se ispravka potpiše i ovjeri od strane carinske službe, koja je vršila izmjenu. Ispravka i ovjera se vrše na svim primjercima vaučera, kao i na robnom manifestu.

U Rubrici 1 svih vaučera odštampan je broj TIR karneta sa naslovne strane.

9

Nosioc TIR karneta mora popuniti rubrike od 2-13 na svim primercima vaučera i robnom manifestu, i to:

Rubrika 2 – upisuje se naziv polaznih carinarnica, kojih najviše može biti tri.

Veoma bitna napomena je da TIR karnet može da sadrži ukupno 4 polazne i odredišne carinarnice u bilo kojoj kombinaciji (1 polazna i 3 odredišne, 2 polazne i 2 odredišne i 3 polazne i 1 odredišna).

Rubrika 3 – upisan je naziv izdavaoca TIR karneta – IRU (Međunarodno udruženje drumskih prevoznika).

Rubrika 4 – upisuje se pun naziv i adresa nosioca, odnosno prevoznika koji je odgovoran za TIR operaciju (ova rubrika je identična sa rubrikom 3 naslovne strane).

Rubrika 5 – upisana je zemlja/zemlje polaska, kojih najviše može biti tri. (ova rubrika je identična sa rubrikom 6 naslovne strane).

Rubrika 6 – upisana je zemlja/zemlje odredišta, kojih najviše može biti tri. (ova rubrika je identična sa rubrikom 7 naslovne strane).

Rubrika 7 – upisuje se registarski broj drumskog vozila i prikolice, odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, unijeće se njihov identifikacioni broj ili broj proizvođača (ova rubrika je identična sa rubrikom 8 naslovne strane).

Rubrika 8 – sadrži podatke o priloženim dokumentima (na pr. CMR, fakture i dr.).Rubrike 9, 10 i 11 sadrže podatke vezane za robu koja se prevozi. U rubrici 9 upisuju

se oznake i brojevi za identifikaciju robe, u rubrici 10 – broj koleta i trgovački naziv robe i u rubrici 11 – bruto težina robe.

Rubrika 12 – upisuje se ukupan i pojedinačan broj koleta za svaku odredišnu carinarnicu, s tim da može biti najviše 3 odredišne carinarnice.

Rubrike 13, 14 i 15 sadrže potpis prevoznika ili ovlašćenog predstavnika, mjesto i datum potpisa i pečat preduzeća. Potpis predstavlja izjavu da je nosic preuzeo odgovornost za tačnost podataka koji su unijeti u TIR karnet.

TIR karnet se popunjava na jeziku zemlje otpreme, s tim što carinski organi tranzitnih zemalja imaju pravo da zahtjevaju prevod na nacionalni jezik. Podaci se po pravilu unose pisaćom mašinom, s tim da mogu biti unijeti i ručno, ali da budu čitki na svim listovima. Nakon popunjavanja navedenih podataka kod polazne carinarnice može se započeti TIR operacija. Uz robu, drumsko vozilo i karnet podnosi se prateća dokumentacija (fakture, tovarni list i dr.), uvjerenje o odobrenju za prevoz drumskim vozilom (prikolica, poluprikolica ili kontejner). Nakon što je polazna carinarnica utvrdila da su ispunjeni uslovi za prevoz robe po osnovu karneta TIR, ista će staviti carinska obilježja, popuniti odgovarajuće rubrike i ovjeriti TIR karnet. Polazna carinarnica popunjava i ovjerava sve primarke vaučera i robni manifest u rubrici 16 i 17 , dok rubrike od 18-23 popunjava na prvom bijelom i narednom zelenom vaučeru.

Rubrika 16 i 17 – unosi se oznaka carinske plombe i potpis, pečat i datum ovjere carinske službe, i to na svakom pojedinačnom vaučeru, uključujući i dodatne vaučere, kao i robni manifest.

Rubrika 18 – unosi se zvanični naziv polazne carinarnice, odnosno carinske ispostave.

10

Rubrika 19 – nalazi se kvadratić koji se u polaznoj carinarnici ne popunjava, ali u svakoj narednoj ulaznoj ukoliko su pečati i identifikacione oznake nedirnute staviće se oznaka H, a ukoliko su povrijeđene plombe, odnosno oznake istih se neće popunjavati.

Rubrika 20 – unosi se vremenski rok za tranzit carinske robe, odnosno datum kada transport mora da stigne na izlaznu carinsku ispostavu. Ovaj rok zavisi od nacionalnih propisa – shodno odredbama člana 1. Odluke o posebnim mjerama carinskog nadzora nad robom koja je u provozu preko carinskog područja SR Jugoslavije, (“Službeni list SRJ” br.73/93, 81/93) ne može biti duži od 72 časa.

Rubrika 21 – unosi se referentni broj iz carinskog registra (TIR/broj/godina).Rubrika 22 – unosi se zvanični naziv izlazne carinarnice, odnosno carinske ispostave,

ili druge relevantne napomene.Rubrika 23 – vrši se potpis i ovjera sa carinskim pečatom i datumom.

3.2. ATA karnet

Ideja o ATA karnetu se rodila prije četrdeset godina. ATA karnet predstavlja međunarodni carinski dokument koji se, širom svijeta koristi u cilju skraćivanja , ubrzavanja i olakšavanja carinskih procedura koje se primjenjuju kod privremenog uvoza. 1961. godine, u cilju olakšavanja i podsticanja svjetske trgovine, Svjetska carinska organizacija (WCO) je usvojila "Konvenciju o ATA karnetima kao privremenim dozvolama za uvoz roba". ATA je skraćenica nastala od engleskih ili francuskih riječi "Admission Temporaire/Temporary Admission". Konvencija pokriva tri kategorije međunarodne robne trgovine, koje obuhvataju:

komercijalne uzorke; robu koja se koristi za prezentacije, na sajmovima, izložbama i sličnim događajima; profesionalnu opremu.

ATA karnet izdaju i za njega garantuju nacionalne organizacije zemalja članica i potpisnica ATA konvencije. Glavni administrator ATA karneta je Međunarodni biro privredih komora (International Bureau of Chambers of Commerce - IBCC), koji je integralni dio Međunarodne privredne komore u Parizu (International Chamber of Commerce - ICC). Carinske administracije u preko 58 zemalja svijeta su prihvatile ATA karnet kao garanciju da će sve carine i takse biti plaćene ako se roba deklarisana ATA karnetom ne koristi u skladu sa pravilima za njeno korištenje. U poslednjih četrdeset godina ATA karnet je postao široko prihvaćen kao međunarodni carinski dokument, a prema podacima iz 1998. godine, izdato je 194.986 ATA karneta koji su pokrivali privremeni uvoz vrijednosti od skoro 12 milijardi dolara.

Prednosti korišćenja ATA karneta:

može se neograničeno koristiti kao garancija za privremeni uvoz; vrijedi godinu dana od dana izdavanja; međunarodno je prihvaćeni dokument u preko 60 zemalja svijeta; eliminiše plaćanje carina, dažbina i poreza na dodatnu vrijednost (VAT) prilikom

privremenog uvoza i njihov povraćaj prilikom vraćanja privremeno uvezene robe u inostranstvo;

pojednostavljuje carinsku proceduru;

11

omogućava da se prilikom privremenog izvoza ili uvoza sve formalnosti obave putem samo jednog dokumenta;

unaprijed su poznati svi uslovi privremenog uvoza ili izvoza, tako da se lakše sklapaju trgovinski dogovori;

smanjuje troškove carinskih i uvozno-izvoznih procedura; smanjuje vrijeme potrebno da se obave sve carinske i uvozno-izvozne procedure eliminiše elemenat neizvjesnosti kod carinskih i uvozno-izvoznih procedura.

ATA karnet se izdaje i glasi na vlasnika robe koja se privremeno izvozi ili uvozi. Ne može glasiti na špeditera ili vozara. Moguće je definitivno ocariniti dio ili svu količinu robe koja se privremeno uvozi ili izvozi. Ukoliko se to ne uradi na vrijeme u najvećem broju zemalja se pored carina i taksa plaćaju i posebni penali za kašnjenje. ATA karnet pruža dvije vrste garancija: garantuje pokriće vrijednosti uvoznih dažbina i predstavlja garanciju za samu robu. Da bi se spriječile zloupotrebe ATA karneta sa jedne strane, i da bi se državne administracije obezbjedile da će naplatiti pripadajuće dažbine u slučaju postupanja koja su suprotna ATA konvenciji, sa druge strane, zakonodavstva raznih zemalja su predvidjela i razne druge obaveze kako za izdavača, tako i za vlasnika ATA karneta. Cijena izdavanja ATA karneta, npr. u Sjedinjenim Američkim Državama je 0,75 dolara za svakih 100 dolara vrijednosti robe. ATA carinska garancija pokriva 25% vrijednosti robe (maksimalna pojedinačna vrijednost robe izlistane na ATA karnetu ne može biti veća od 1.000.000 dolara), tako da ATA garancija pokriva sve dažbine do tog iznosa. Ovo po neki put predstavlja i problem jer su u nekim zemljama uvozne dažbine veće od 25% vrijednosti robe, tako da razliku mora pokriti vlasnik robe ili uvoznik. Visina pokrića vrijednosti same robe varira od zemlje do zemlje i njihovih spoljnotrgovinskih propisa. Tako na primjer SAD propisuju da ATA karnet mora pokriti 40% vrijednosti robe izlistane na njemu, dok propisi Izraela ili Koreje nalažu da se pokrije 100% vrijednosti robe. Pojedine zemlje propisuju i sam tekst garancija koje prate ATA karnet. Tako na primjer SAD su propisale da tekst garancije mora biti identičan tekstu garancije osiguravajućeg društva Lloyd's of London.

S obzirom da izdavanje ATA karneta predstavlja veliku povlasticu za kompaniju kojoj je izdat, a istovremeno nesavjesnima pruža mogućnost za mahinacije za koje može da odgovara i nacionalna asocijacija koja izdaje ATA karnet, postoje i razni drugi zahtjevi, koji variraju u zakonodavstvima raznih zemalja, a koji se moraju ispuniti da bi se dobio ATA karnet (na primjer: da se poslovima spoljne trgovine kompanija bavi najmanje tri godine ili da vrijednost kompanije ne može biti manja od dvostruke vrijednosti robe izlistane na ATA karnetu ili da postoji u tom smislu garancija neke druge institucije, pravnog ili čak u nekim slučajevima i fizičkog lica, i slično). Preko 60 zemalja svijeta prihvata ATA karnet kao međunarodni carinski dokument koji se koristi prilikom privremenog uvoza ili izvoza roba.

3.2.1. Popunjavanje ATA karneta

A) Popunjavanje ATA karneta za privremeni uvoz

Uvozni tаlon popunjаvа se nа sljedeći nаčin: Rubrikа 1. upisuju se redni brojevi robe iz glаvnog popisа kojа se privremeno uvozi

(npr. 1-14);

12

Rubrikа 2. (Rok zа ponovni izvoz), čitljivo se upisuje godinа, mjesec i dаn zа ponovni izvoz robe (potrebno je pаziti dа rok zа ponovni izvoz robe ne bude duži od dаtumа do kojeg odnosni kаrnet vаži);

Rubrikа 3. upisuje se broj pod kojim je kаrnet evidentirаn u kontrolnik K 420; Rubrikа 4. (Ostаle primjedbe); obаvezno se upisuje nаmjenа privremenog uvozа i

mjesto nа kojem će privremeno uvezenа robа biti (npr. Jesenski međunаrodni zаgrebаčki velesаjаm 2006);

Rubrikа 5. upisuje se ulаznа grаničnа ispostаvа; Rubrikа 6. upisuje se mjesto; Rubrikа 7. upisuje se dаtum (godinа, mjesec, dаn), te Rubrikа 8. potpis uredujućeg cаrinskog službenikа i pečаt cаrinske ispostаve. Popunjen i ovjeren uvozni tаlon ostаje u ATA kаrnet.

Ulаznа grаničnа ispostаvа provjerаvа jesu li prаvilno popunjene rubrike A do E uvoznog kuponа, te tаkođe i rubrikа G koju popunjаvа izdаvаteljsko udruženje (broj kаrnetа, izdаvаteljsko udruženje i dаtum do kojeg odnosni kаrnet vаži), te je dužnа popuniti rubriku.

H-uvoznog kuponа nа sljedeći nаčin:

Hb) - rok zа ponovni izvoz, odnosno prijаvljivаnje robe cаrinаrnici (kojа je identičnа rubrici 2 uvoznog tаlonа),

Hc) - broj pod kojim je kаrnet zаveden u odgovаrаjući kontrolnik K-420 (identičаn rubrici 3 uvoznog tаlonа),

Hd) - cаrinskа obilježjа, te cаrinskа ispostаvа, dаtum (godinа, mjesec, dаn), te potpis cаrinskog rаdnikа i pečаt cаrinske ispostаve.

Ako se nа ulаznoj grаničnoj cаrinskoj ispostаvi ne može utvrditi dа li su ispunjeni uslovi zа odobrаvаnje postupkа privremenog uvozа zа odnosnu robu, cаrinski službenik je dužаn istu u trаnzitnom postupku (K 420) uputiti nа unutrаšnju cаrinsku ispostаvu kojа će rаzdužiti provozni postupаk u kontrolnik K 440 , te ukoliko su ispunjeni uslovi zа privremeni uvoz robe, ovjeriti odgovаrаjuće rubrike nа nаprijed nаvedeni nаčin kаo ulаznа grаničnа cаrinskа ispostаvа, аli u kontrolnik K 410. Trаnzitni postupаk se može odobriti nа osnovu provoznog listа ATA kаrnetа (plаve boje), а аko se u kаrnetu ne nаlаzi potrebаn broj plаvih listovа, potrebno je podnijeti provozni set JCD-а. Kаdа se ATA kаrnet korist zа provoz robe, polаznа / optremnа cаrinskа ispostаvа popunjаvа provozni tаlon (trаnsit counterfoil) plаve boje i trаnzitni kupon (trаnsit voucher) plаve boje. Pri tome, plаvi listovi ATA kаrnetа se mogu koristiti zа:

provoz kroz cаrinsko područje odnosne zemlje između grаničnih cаrinskih ispostаvа (ulаzne i izlаzne);

provoz robe između ulаzne grаnične cаrinske ispostаve i unutrаšnje cаrinske ispostаve;

provoz između dvije unutrаšnje cаrinske ispostаve; provoz između unutrаšnje cаrinske ispostаve i izlаzne grаnične cаrinske ispostаve.

Trаnzitni kupon se popunjаvа u dvа primjerkа (originаl i kopiju). Isto kаo i kod uvoznog kuponа, neosjenčаne rubrike popunjаvа korisnik kаrnetа, odnosno njegov zаstupnik, te izdаvаteljsko udruženje, dok osjenčаnа rubriku H popunjаvа polаznа cаrinskа ispostаvа kod koje zаpočinje provozni postupаk zа odnosnu robu. Polаznа cаrinskа ispostаvа popunjаvа rubrike:

13

Hа) - upisuje se polаznа / otpremnа cаrinskа ispostаvа; Hb) - rok zа prijаvljivаnje robe odredišnoj cаrinskoj ispostаvi; Hc) - broj pod kojim je kаrnet evidentirаn u kontrolnik K 420; Hd) - upisuju se cаrinskа obilježjа, аko ih imа; He) - upisuju se odredišnа cаrinskа ispostаvа, dаtum (godinа, mjesec, dаn), te potpis

cаrinskog rаdnikа i pečаt cаrinske ispostаve.

Originаl kuponа cаrinski službenik odvаjа iz kаrnetа, а kopije kuponа ostаje u kаrnetu zа odredišnu cаrinsku ispostаvu. Uredujući cаrinski službenik nа polаznoj cаrinskoj ispostаvi popunjаvа i gornji dio provoznog tаlonа koji ostаje u kаrnetu, kаko slijedi:

Rubrikа 1. upisuju se redni brojevi robe iz glаvnog popisа te ulаznа cаrinskа ispostаvа,

rubrikа 2. upisuje se rok zа prijаvu robe odredišnoj cаrinskoj ispostаvi; rubrikа 3. upisuje se broj pod kojim je kаrnet evidentirаn u kontrolnik K 420; rubrikа 4. upisuje se polаznа / otpremnа cаrinskа ispostаvа, rubrikа 5. upisuje se mjesto, rubrikа 6. upisuje se dаtum (godinа, mjesec, dаn), te rubrikа 7. potpis cаrinskog rаdnikа i pečаt cаrinske ispostаve.

Odredišnа cаrinskа ispostаvа popunjаvа donji dio osjenčаnа rubrike H provoznog kuponа, nа nаčin dа u rubriku:

Hf (potvrdа robe nаvedene u gornjoj prijаvi - аko je svа robа zаistа i stiglа u odredišnu cаrinsku ispostаvu), а u

Hg (ostаle primjedbe - аko je potrebno), te odredišnu cаrinsku ispostаvu, dаtum (godinа, mjesec, dаn) i isto ovjerаvа potpisom cаrinskog rаdnikа i pečаtom cаrinske ispostаve; U slučаju dа nа odredišnu cаrinsku ispostаvu nije stiglа svа robа nаvedenа u gornjoj prijаvi, to se nаvodi u ovoj rubrici. Nаvedene podаtke, odredišnа cаrinskа ispostаvа potvrđuje potpisom i ovjerаvа pečаtom, te izdvаjа kupon iz kаrnetа zа evidenciju. Ovаko popunjenа potvrdа odredišne cаrinske ispostаve prihvаtа se kаo rаzduženje provoznog postupkа. Odredišnа cаrinskа ispostаvа tаkođe popunjаvа i donji deo provoznog tаlonа u odgovаrаjućim rubrikаmа 1 - 6.

B) Popunjаvаnje ATA kаrnetа pri privremenom izvozu robe

Izlаznа grаničnа cаrinskа ispostаvа popunjаvа osjenčаnа rubriku H (potvrdа cаrine nа polаsku) nа prednjoj strаnici kаrnetа, te izvozni tаlon (ekportаtion counterfoil) žute boje i izvozni kupon (ekportаtion voucher) žute boje.

Nаčin popunjаvаnjа izvoznog tаlonа, te osjenčаnih rubrikа izvoznog kuponа u prаvilu je identičаn popunjаvаnju rubrikа kod privremenog uvozа robe. Popunjen i ovjeren izvozni kupon izlаznа cаrinskа ispostаvа evidentirа u kontrolnik K 400, te odvаjа iz kаrnetа i zаdržаvа zа evidenciju. Popunjen i ovjeren izvozni tаlon ostаje u ATA kаrnet.

14

3.3. Jedinstvena carinska isprava (JCI)

Jedinstvena carinska isprava definisana je Pravilnikom o sadržini i korišćenju isprava u carinskom postupku, kojim se propisuju se sadržina i oblik, način popunjavanja i način podnošenja Jedinstvene carinske isprave, Carinske isprave za prijavljivanje robe, Specifikacije za razduženje privremeno uvezene, odnosno izvezene robe i Lista promjene podataka. Na osnovu Jedinstvene carinske isprave (JCI) sprovode se mjere carinskog nadzora nad robom koja se doprema u carinsko područje Jugoslavije, otprema iz carinskog područja Jugoslavije ili naknadno upućuje drugoj carinarnici drumskim prevoznim sredstvima i postupak uvoznog, odnosno izvoznog carinjenja robe, smještaja robe u konsignaciono skladište i upućivanja robe iz konsignacionog skladišta u druge prostorije i prostore pod carinskim nadzorom, slobodnu zonu ili carinsku zonu, ili van carinskog područja Jugoslavije.

JCI se sastoji od pet primjeraka. Svaki primjerak je označen posebnom bojom duž desne ivice posebnom oznakom, i to:

1) prvi primjerak - crvenom bojom i oznakom 1/6; 2) drugi primjerak - zelenom bojom i oznakom 2/7; 3) treći primjerak - žutom bojom i oznakom 3/8; 4) četvrti primjerak - plavom bojom i oznakom 4/5; 5) peti primjerak - plavom bojom i oznakom 5/4.

Prvi primjerak je za carinarnicu izvoznog carinjenja/upućivanja i za carinarnicu uvoznog carinjenja.

Drugi primjerak je za AOP za izvozno carinjenje i za AOP - uvozno carinjenje. Treći primjerak je za izvoznika/pošiljaoca i za uvoznika. Četvrti primjerak je za odredišnu carinarnicu i za potvrđivanje prijema. Peti primjerak je za potvrđivanje prijema i za odredišnu carinarnicu.

Primjerci JCI koriste se na sljedeći način:

1) prvi primjerak zadržava carinarnica prilikom sprovođenja određenog postupka; 2) drugi primjerak služi za potrebe AOP i potrebe statistike; 3) treći primjerak se uručuje podnosiocu JCI prilikom sprovođenja određenog

postupka; 4) četvrti i peti primjerak se koriste u sprovođenju mjera carinskog nadzora prilikom

uvoza, izvoza i provoza robe.

Prilikom izvoza robe precrtava se desna brojčana oznaka obrasca, a prilikom uvoza robe - lijeva brojčana oznaka obrasca. Na isti način postupa se prilikom sprovođenja mjera

15

carinskog nadzora i prilikom carinjenja robe. Ako se zbog obezbeđivanja određenih prava u vezi s robom, odnosno zbog potrebe sprovođenja određenih postupaka podnosi veći broj obrazaca JCI od broja propisanog za sprovođenje carinskog nadzora ili carinjenja, podnosilac JCI, osim propisanih primjeraka, podnosi dodatne primjerke 3/8.

3.4. Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe

Jedan od najvažnijih elemenata za utvrđivanje i obračun carine i drugih uvoznih dažbina, jeste vrijednost uvezene robe. Ciljevi zaštite domaćeg ekonomskog prostora, fiskalne funkcije, pravila promjena propisa na jedinstvenom carinskom područiju neke zemlje i niz drugih, mogu se ostvariti ukoliko se obezbjedi realna vrijednost carinske robe. Najveći broj prekršaja u sprovođenju propisa iz oblasti carinskog poslovanja odnose se na utvrđivanje carinske vrijednosti. Deklaracija o carinskoj vrijednosti je obrazac na kome se unose podaci o vrijednosti robe za jednu pošiljku radi naplate carine i drugih uvoznih dažbina. Rubrike u DCV i DCV BIS popunjavaju se pisaćom mašinom ili štampačem, a podaci se ne mogu precrtavati ili ispravljati. Rubrike koje su označene velikim slovima, popunjava carinarnica.

DCV se prilaže uz svaku JCI za robu koja predlaže naplati carine i drugih uvoznih dažbina “ ad valorem “, osim u sljedećim slučajevima:

Ako je ukupna carinska vrijednost pošiljke do 5.000 eura u protivrijednosti valute odnosne zemlje,

Ako uvezena roba nije komercijalne prirode, Ako se uvezena roba carini na osnovu postupka pojednostavljene deklaracije, Ako se carini roba na osnovu zamjene za neispravnu robu i ako se carini roba koja

se vraća iz inostranstva kao neodgovarajuća ili neprodata, Ako se privremeno uvozi roba uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih

dažbina, Ako se carini roba bez plaćanja protivrijednosti, čija je carinska vrijednost pošiljke

do 1.000 eura u protivrijednosti odnosne zemlje Ako se izvozi roba za koju se ne plaćaju carinske dažbine.

Podnosilac DCV je dužan da pruži sve dodatne podatke i isprave neophodne za utvrđivanje carinske vrijednosti robe.

3.5. Sažeta deklaracija

Roba dopremljena carinskom organu u skladu sa zakonom, mora biti obuhvaćena sažetom deklaracijom. Sažeta deklaracija podnosi se odmah po dopremi robe carinskom organu. Carinski organ može produžiti rok za podnošenje sažete deklaracije, a najduže do isteka prvog radnog dana poslije dopreme robe. Sažeta deklaracija podnosi se na obrascu koji propisuje ministar.

16

Carinski organ može odobriti korišćenje komercijalnih i transpornih isprava (faktura, paking lista, specifikacija, tovarni list, manifest, teretnica, konosman i sl.) kao sažete deklaracije, pod uslovom da sadrže podatke neohodne za identifikovanje robe.

Sažetu deklaraciju podnosi:

lice koje je robu unijelo u carinsko područje, ili lice koje je preuzelo odgovornost za robu poslije njenog ulaska, ili

lice koje postupa u ime trećeg lica.

U slučaju redovnog prevoza iste robe istim prevoznim sredstvima od strane istog lica, carinski organ može dozvoliti da se za takvu robu i prevozna sredstva koja prelaze preko carinske linije u određenom vremenskom periodu podnese jedna deklaracija (periodična deklaracija). Na zahtjev deklaranta, carinski organ može odobriti prethodno deklarisanje robe, ako je takav zahtev podnijet najkasnije tri dana prije dopreme robe. Ministar propisuje uslove za periodično i prethodno deklarisanje robe. Sažeta deklaracija ne podnosi se u pisanoj formi za robu koju uvoze putnici, za pismonosne pošiljke i poštanske pakete, ako se time ne sprječava sprovođenje mjera carinskog nadzora i sprovođenje zahtjevanog i dozvoljenog carinskog postupka. Roba se može istovariti ili pretovariti iz prevoznih sredstava na osnovu odobrenja carinskog organa, i to na mjestu i u vrijeme koje je za to odredio, odnosno odobrio taj organ.

Odobrenje nije potrebno u slučaju neposredne opasnosti koja uslovljava da se roba ili dio robe odmah istovari, o čemu carinski organ mora biti obaviješten bez odlaganja. Radi pregleda robe i prevoznih sredstava kojima se ona prevozi, carinski organ može u svakom trenutku zahtjevati da se roba istovari, odnosno raspakuje. Roba se ne smije premještati sa mjesta na koje je prvobitno smještena bez odobrenja carinskog organa.

17

4. Komercijalne i transportne isprave

U carinskom postupku se bitne činjenice o carinskoj robi ne mogu utvrditi njenim pregledom, već samo na osnovu podataka iz isprava koje su učesnici u trgovačkoj transakciji izdali jedan drugom. Najčešće isprave koje se u carinskom postupku podnose uz carinsku ispravu su faktura, prevozna isprava i polisa osiguranja.

Trgovačka faktura: Predstavlja račun koji izdaje prodavac na memorandumu preduzeća. Svaka trgovačka faktura treba da sadrži sljedeće elemente:

1. Datum izdavanja i broj ugovora na koji se faktura odnosi,2. Količinu robe,3. Opis i karakteristike robe,4. Jediničnu cijenu izraženu u dogovorenoj valuti i jedinici mjere,5. Ukupnu vrijednost robe u dogovorenoj valuti,6. Broj profakture koju je kupac prethodno odobrio,7. Naziv mjesta otpreme i oznaku transportnog sredstva kojim će roba biti

otpremljena,8. Paritet u skladu sa dogovorenim odredbama Incoterms,9. Instrukcije za plaćanje robe,10. Ostali elementi fakture zavise od vrste robe i propisani su ugovorom.

Polisa osiguranja – predstavlja bitnu ispravu koja se mora podnijeti u postupku carinjenja radi utvrđivanja iznosa plaćene premije osiguranja, koja se uračunava u carinsku osnovicu.

Specifikacija robe - Dokument izdaje prodavac i sadrži opis proizvoda koji je predmet kupoprodaje: dužina, širina, debljina, broj komada, pojedinačna i ukupna zapremina robe i broj paleta/kontejnera. Ovaj dokument je posebno važan za kupca jer se na osnovu njega utvrđuje da li je ispoštovan ugovor. Takođe, na osnovu ovog dokumenta ugovorne strane ugovaraju prevoz robe (s obzirom na to da sadrži bitne elemente za određivanje načina transporta).

Certifikat o kvalitetu - Broj uvjerenja koja prate robu u spoljnotrgovinskom poslovanju zavisi od karakteristika same robe, zakonodavstva u zemljama uvoznika i izvoznika i zahtjeva kupaca. Nedostatak samo jednog uvjerenja može usporiti pa čak i onemogućiti izvoz ili uvoz. Uvjerenja koja su najčešće potrebna su: fitosanitarno uvjerenje ili uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti kada je u pitanju prehrambena roba. Ova dokumenta su namjenjena kupcu i njima se potvrđuje da je izvršen pregled robe od strane ovlašćene institucije. Dokument treba da potvrdi da je pregledana roba zdrava, odnosno da nije zaražena.

18

Certifikat o porijeklu robe - Predstavlja dokument od posebnog značaja za uvoznike jer ukazuje na moguće preferencijalno porijeklo robe u njihovoj zemlji i samim tim umanjuje troškove carinjenja robe. Na primjer, ovaj dokument je obavezan za sticanje prava bescarinskog uvoza robe iz BiH u EU. Naziv certifikata je EUR1 i ovjerava ga Carina.

Otpremnica - Ovaj dokument se izdaje u momentu kada roba napušta magacin ili stovarište. Potpisuje je magacioner/vozač/kupac i time potvrđuje da je roba spremna za prevoz. Osnovni elementi koje otpremnica sadrži su: podaci o kupcu, registarski broj vozila u koje je roba utovarena, ime vozača i podaci o robi.

Pored komercijalnih isprava, za vođenje carinskog postupka su izuzetno značajne i prevozne isprave.

Za prevoz robe drumskim prevoznim sredstvima u međunarodnom saobraćaju izdaje se:

1. Kamionski tovarni list CMR, 2. Željeznički tovarni list CIM,3. Avionski tovarni list AWB - AWB ili tovarni list za međunarodni prevoz robe

avionom u principu popunjava špediter. AWB nije prenosiva isprava i glasi na primaoca robe.4. Brodska teretnica, predstavlja ne samo prevoznu ispravu, već i ispravu o

vlasništvu nad robom koja se prevozi brodom, čiji original se predaje samo onom licu koji posjeduje tačno određenu kopiju, kojom se legitimiše kao njen vlasnik.

Neprenosiva teretnica (Non Negotiable B/L) koja se ne može prenositi na drugo lice a koje nije navedeno kao primalac robe.

Prenosiva teretnica (Negotiable B/L) koja se može indosirati i prenositi na drugo lice odnosno sa njom se može trgovati.

Ekspress teretnica (Express B/L) je teretnica koja se, za razliku od ostalih vrsta, ne mora prezentirati agentu brodara u luci iskrcaja. Ona se upotrebljava u slučaju da se roba isporučuje svojoj firmi u inostranstvu, da je roba plaćena a nema vremena da se čeka na isporuku originalne teretnice i sl. Express teretnica takođe može biti prenosiva.

Kamionski tovarni list (CMR) - Ovaj dokument izdaje prevoznik i predstavlja dokument koji služi kao dokaz da je roba primljena na prevoz. U ovom dokumentu prevoznik se obavezuje da će prevesti robu i uredno je predati primaocu. CMR se izdaje u tri istovjetna primerka od kojih jedan ide pošiljaocu, drugi prati robu do primaoca, a treći zadržava prevoznik. Tovarni list sadrži informacije o: preduzeću pošiljaocu, preduzeću primaocu, detaljan opis robe, oznaci vozila, troškovima prevoza i carina i, a takođe i spisak dokumenata koja prate tovarni list.

Ukoliko se roba utovara u više vozila ili ukoliko se radi o više različitih vrsta roba, pošiljalac i prevoznik mogu zahtjevati da se za svako vozilo ili za svaku grupu proizvoda izda poseban tovarni list.

19

5. Ostale isprave

Pored navedenih carinskih, komercijalnih i transportnih isprava, u carinskom postupku se koristi veliki broj isprava koje se odnose na carinsku robu koja se uvozi ili izvozi. Pored carinske kontrole kojoj podlježe sva roba u uvozu, izvozu i tranzitu, određene vrste robe obaveznoj kontoli ovlašćenih organa u uvozu, izvozu i tranzitu. U ove organe spadaju inspekcije ( sanitarna, fitopatološka, veterinarska, tržišna, ekološka i dr. ) i drugi ovlašćeni organi. Organi koji sprovode kontrolu, ovlašćeni su da zabrane uvoz, izvoz ili prevoz robe, ako je ne prati odgovarajuća isprava ili ako roba ne ispunjava svojstva koja su propisana radi stavljanja u promet.

Pored uvjerenja o porijeklu robe, koje se koristi naročito u zemljama Evropske unije i Svetske trgovinske organizacije, a koje je preuzeo i naš Carinski zakon, karakteristične su isprave:

1. Veterinarsko uvjerenje - Veterinarsko uvjerenje o porijeklu i zdravlju stoke treba da sadrži : ime sopstvenika, selo, mjesni i sreski narodni odbor iz koga stoka potiče, vrstu, broj, opis i naročite znake životinje.

U navedenom uvjerenju treba označiti da su životinje, prije otpremanja, neprekidno boravile 21 dan u mjestu porijekla. Nadležni veterinarski inspektor mora potvrditi u uvjerenju za životinje i perad, da su mjesta porekla i teritorije opština, pređenih do stanice utovara u prevozna sredstava, slobodne od zaraznih bolesti čija je prijava obavezna i koje se mogu prenijeti na životinje, navedene u uvjerenju, kao i da su iste bile pojedinačno pregledane i nađene zdravim prilikom utovara. Važnost uvjerenja traje 10 dana. Ako taj rok istekne prije nego što pošiljka stigne u pograničnu stanicu zemlje opredeljenja, životinje moraju biti ponovo pregledane od strane veterinarskog inspektora ili ovlašćenog veterinarskog inspektora koji će u uvjerenje unijeti rezultat pregleda. Na taj način se važnost uvjerenja smatra produženom za sljedećih 10 dana, pod uslovom da prilikom pregleda nisu utvrđeni znači zarazne bolesti. Ukoliko u stočnom pasošu nedostaju podaci za stoku navedeni u stavu prvom ovoga člana, nadležni veterinarski inspektor dužan je da iste unese u veterinarsko uvjerenje o porijeklu i zdravlju stoke. Za krupnu stoku, namjenjenu za priplod, izdaju se pojedinačna veterinarska uvjerenja.

2. Fitopatološko,3. Sanitarno uvjerenje,4. Uvjerenje o kvalitetu robe - Certifikat se izdaje radi carinjenja, u slučaju kada roba

ispunjava propisane uslove kvaliteta u smislu odredaba čl. 7. i 9. Zakona. Postoje dva obrasca Ki-3 - za izvoz i Ku-4 - za uvoz. Obrasci su propisani Odlukom o načinu i postupku vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i njihovih prerađevina

20

namenjenih uvozu, odnosno izvozu ("Sl. list SRJ", br. 13/96). Uvjerenje se ovjerava u tri primjerka:

- uz carinsku deklaraciju, - za uvoznika, - za organizacionu jedinicu,

5. Kontrola o radioaktivnosti robe koja se uvozi,6. Dozvola za uvoz otrova,7. Dozvola za uvoz i izvoz opojnih droga,8. Odobrenje za stavljanje u promet lijekova,9. Mjerilo, atesti, homologacija i dr.

U carinskom postupku se takođe koriste i atesti o saobraznosti i mišljenje o homologaciji, za robu koja je zakonom o standardizaciji i pratećim propisima obavezna da ima. Atest o saobraznosti je isprava kojom se, potvrđuje da je proizvod na određen način ispitan i da ispunjava zahtjeve određene odgovarajućim standardima.

21

Zaključak

Sva roba koja ulazi ili izlazi iz carinskog područja mora preći preko carinskog prelaza, kao mjesta koje je određeno za uvoz, izvoz i tranzit robe, prelaz lica i prevoznih sredstava preko carinske linije. Lice koje unosi robu dužno je da istu prijavi i bez odlaganja preveze do carinarnice, ili drugog mjesta koji odredi carinski organ. Prije dopreme i prije deklarisanja, uz odobrenje carinarnice, roba se može pregledati, uzeti uzorci, a sve u cilju određivanja carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe robe. Roba dopremljena carinskom organu mora biti obuhvaćena sažetom deklaracijom.

Sažeta deklaracija podnosi se odmah po dopremi robe carinskom organu, a rok za njeno podnošenje, carinski organ može produžiti najduže do isteka radnog dana poslije dopreme robe.

Carinski organ može , prije stavljanja robe u određeni carinski postupak, odobriti i korišćenje komercijalnih i transportnih isprava, kao sažete deklaracije, pod uslovom da sadrži podatke neophodne za identifikaciju robe.

Radi bržeg obavljanja carinskih procedura , lice koje uvozi ili izvozi robu može na osnovu pisanog zahteva od Uprave carine dobiti obavezujuće obavještenje o svrstavanju robe po Carinskoj tarifi, odnosno obavezujuće obavještenje o porijeklu robe. Ova obavezujuća obavještenja imaju dejstvo odluke donijete u upravnom postupku.

22

LITERATURA:

1. Jančetović-Atanasovski Mila, Komercijalno poznavanje robe, CID, Beograd, 2003.godine;

2. M. Marković, Transport, špedicija, carine i osiguranje,CID, Beograd, 2003. godine ; 3. N.Milanović, Carinsko poslovanje, Beogradska poslovna škola, Beograd, 2008.

godine; 4. T.Todorović, Carinsko poslovanje, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006. godine;

23