CARLO GOLDONI

GOSTIONIČARKA MIRANDOLINA

Marija Rušev,Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, Zadar

Carlo Goldoni

(1707. – 1793.) Komedije: Gostioničarka Mirandolina, 1751. Grubijani, Ribarske svađe, Kavana Reformator talijanskog kazališta -

drži se načela klasicističke drame: poučnost, moralizam, razboritost

Odlike Goldonijeve komedije: uvjerljivi i realistični karakteri, pisani tekst komedije, čvrsta kompozicija, jednostavan zaplet, dinamični prizori i dijalozi, univerzalna tematika, likovi-karakteri, realistične situacije iz svakodnevnog života.

Gostioničarka Mirandolina

Radnja se zbiva u Firenzi, u Mirandolininoj gostionici

Karakteristike: Komedija u 3 čina Tema: muško–ženski odnosi Komedija karaktera Čvrsta kompozicija Univerzalnost tematike Pobjeda razboritosti (racionalizam)

Likovi

Markiz di Forlipopoli = predstavnik osiromašenog plemstva koje je prisiljeno prodavati titulu i imanje; bez novčića, uvijek dužan; uljuđenih manira

Grof d’ Albafiorita = predstavnik obogaćenih građana koji novcem kupuju plemićki naslov i društveni ugled; razmeće se novcem

Vitez de Ripafratta = imućan, o ženama ima loše mišljenje; nenametljiv, oprezan

Fabrizio – konobar u Mirandolininoj gostionici, zaljubljen u nju

Mirandolina = vlasnica gostionice, predstavnica običnog puka; lijepa, pametna, koketna i samosvjesna, ali realna i svjesna svog društvenog statusa

Goldoni o Mirandolini kaže:

“Najprije se umili čovjeku koji prezire žene podilazeći mu u njegovu mišljenju…pa i sama kudi žene…stane ga obasipati pažnjama… s njim se ophodi s promišljenom ljubaznošću… dvori ga smjerno i s poštovanjem, a kad vidi da slabi njegova osornost, postane sve smionija. Izgovara nedovršene rečenice, dobacuje poglede i dok on to ne opaža, zadaje mu ljute rane… Htio bi pobjeći, ali ga domišljata žena zaustavi dvjema suzicama i nesvjesticom obori, smlavi, ponizi. Tako vitez postaje žrtvom njezina umijeća.”

Mirandolina

O muškarcima:“Oni koji za mnom trče vrlo brzo mi dosade… Bogatstvo cijenim i ne cijenim. Sav mi se užitak sastoji u tome da me služe, udvaraju mi se, obožavaju me. To je moja slabost… I ne pomišljam da se udam… Živim pošteno i uživam u svojoj slobodi… Želim se narugati svim tim tobožnjim zaljubljenicima koji umiru od čežnje, a poslužit ću se i svim svojim umijećem da svladam ta kruta srca koja su neprijateljska nama ženama.”

Vitez je pobudio u njoj zanimanje zbog njegova odnosa prema ženama, stoga se zarekla da će dokazati svoju žensku nadmoć tako što će ga zavesti i natjerati da promijeni mišljenje o ženama.

Vitez de Ripafratta o

ženama:

“Zbog žene se prepirete?...Što se mene tiče, sigurno se neću svađati zbog žene. Nisam ih nikad volio, nisam ih nikad poštovao, uvijek sam smatrao da je žena za muškarce samo nepodnošljiva slabost.”

“Bože sačuvaj, neću žene!... Ali ja sto puta više cijenim dobrog lovačkog psa. Mislio sam više puta ženiti se, ali kad pomislim da bih zbog sinova morao trpjeti ženu, odmah me prođe volja.”

I još kaže...

Vitez o ženama:

“Ali zaljubiti se? Izgubiti slobodu?...Luđaci su oni koji se zaljube u žene!”

“Zašto ja ne podnosim žene? Zato jer su lažljive i slatkorječive”

(Mirandolini) “Sa mnom nećete postati prisniji. Promijenite mi posteljinu! Doći će sluga po nju. (sebi) Ova mi pokušava laskati. Oh žene! Sve su jednake. Znam ja što činim, zato nek su što dalje od mene.”

Što zaključujemo iz vitezovih riječi?

Mogući zaključci o vitezu:

Ne poštuje žene, nema o njima dobro mišljenje

Uspoređuje ih s psima (vrijeđa ih)

Sa ženama je na distanci; odupire se Mirandolini i njenim pokušajima da mu se dodvori

Bogat je i svoj novac radije troši na prijatelje i zabavu

Markiz di Forlipopoli

Ponaša se prema Mirandolini kao da je aristokratkinja

On je siromašan pa joj nudi svoju zaštitu i ljubav

Smatra da se žena ne može kupiti darovima i novcem, nego pažnjom i iskrenim osjećajima

Grof d’ Albafiorita

Bogat je pa Mirandolinu pokušava pridobiti skupim darovima

Grof (vitezu): “Gospodin markiz ljubi

našu gostioničarku, a ja je ljubim još više od njega. On očekuje da mu ona uzvrati ljubav,a ja se nadam njenoj ljubavi kao uzvraćanju na moje darove.”

Uspješnost Mirandolinina osvajanja viteza

1. korak Vitez se potužio da je posteljina preobična.

Mirandolina je to iskoristila da se prikaže kao pažljiva i susretljiva domaćica pa mu je posteljinu osobno došla promijeniti.

Kad je posumnjao da ona nešto smjera, on je nastoji što prije udaljiti od sebe.

Ali - ona se ne predaje...

Uspješnost Mirandolinina

osvajanja viteza 2. korak

Na izlasku iz sobe Mirandolina upita viteza što želi za objed jer mu želi ugoditi kao vrlo uglednom gostu

Vitez je sumnjičav prema njenoj ljubaznosti, ali već počinje sumnjati u svoje stavove:

“Ono što ipak najviše cijenim kod nje je ljubaznost i iskrenost. Zašto ne podnosim žene? Zato što su lažljive i slatkorječive.”

Uspješnost Mirandolinina osvajanja viteza

3. korak Mirandolina je vitezu sama donijela

ručak naglašavajući da ga je svojim rukama samo za njega spremila. To ga udobrovolji pa je nudi vinom.

On se odupire njenom zavođenju, ali uz vino i razgovor, mijenja mišljenje o njoj:

“Vi ste prva žena na ovome svijetu premakojoj sam osjetiopotrebu postupatiljubazno.”

Uspješnost Mirandolinina osvajanja viteza

4. korak Vitez odlučuje otići.

Mirandolina mu osobno donosi račun, glumeći žalost.

Tobože je hvata nesvjestica, i dok joj vitez pomaže da dođe k sebi, čuje njegove riječi:“Onesvijestila se...Draga Mirandolina! Draga? Ja govorim draga jednoj ženi?...Oh koliko si lijepa!”

Slom vitezova srca- posljednji korak

Mirandolina likuje - nagnala je viteza da se zaljubi u nju i promijeni mišljenje o ženama

U znak naklonosti, vitez joj šalje zlatnu bočicu sa skupocjenim mirisom, ali ona odbija taj dar

To je zapravo trenutak kojeg je čekala jer odbijanje dara znači odbijanje njegove ljubavi.

Vitez je slomljen: “ Bježim od tvog pogleda. Proklinjem tvoje laskanje, tvoje suze, tvoje varke. Od tebe sam doznao kakvu zlobnu moć nad nama imaju žene.”

Završetak

Mirandolina je postigla svoj cilj - dokazala je nadmoć žena nad muškarcima. Ipak, shvaća da je malo pretjerala. Stoga pred svima obznanjuje da je odlučila udati se za konobara Fabrizija, čovjeka koji joj je odan, voli je i iz njezina je staleža.

Završetak komedije u prosvjetiteljskom je stilu: daje pouke muškarcima i ženama, izvrgava kritici mane i loše pojave u društvu, poziva na moralnost i razum.

Obrazloži/okarakteriziraj

Kakav je međusobni odnos grofa, markiza i viteza? Prokomentiraj pismo koje je dobio vitez od svog prijatelja. Tko su grofice - gošće u gostionici, koje su njihove namjere? Prati i obrazloži “put” zlatne bočice

(vitez – Mirandolina - markiz – lažna grofica – Mirandolina). Je li Mirandolinina odluka o udaji za Fabrizija doista iznenadna? U čemu prepoznaješ pobjedu razboritosti (racionalizma)? Navedi elemente koje djelo povezuju s prosvjetiteljstvom! Prokomentirajte univerzalne teme u ovoj komediji : muško-ženski

odnosi, brak, udvaranje, lažno predstavljanje, suparništvo, ženska lukavost, novac, ljubav, razboritost, koketiranje

Koje društvene prilike toga doba uočavate(markiz, grof)? Analiziraj lik kokete i aktualiziraj (uoči želju za neovisnošću žene)!