cekajuci godoa

5/26/2018 Cekajuci Godoa

1/9

Kasni modernizam i pojam egzistencijalizma

Kasni modernizam nije naziv knjievnog razdoblja jer je u njemu ponovljeno ime cijele

epohe, ali avangarda zamire etrdesetih godina prologa stoljea, a o postmodernizmu se jo

ne moe govoriti. Tako nastupa doba u kojem i dalje postoje ideje i knjievni postupci

avangarde, pa i esteticizma, ali zamah otkria novine kao da je posustao, pa se javljaju i

pokuaji obnove realistike knjievne tehnike. ! kasnom modernizmu se tradicija jo uvijek

povezuje sa onim to bismo mogli nazvati visoka knjievnost. Knjievnost modernizma kao

da se vraa velikim temama, posebno onima koje se odnose na poloaj pojedinca u

savremenoj masovnoj civilizaciji, na smisao ljudske povijesti te na smisao i na razlogepostojanja same knjievnosti, oblikujui te teme vrlo raznoliko, ali uvajui se pretjerivanja u

tenji za novim nainima knjievnog oblikovanja. "utori tog perioda su# $ihail %ulgakov,

Tomas $an, "lber Kami, &an 'ol (artr, (amjuel %eket, )en *onesko, )rnest +emingvej i

dr...

%eket je od nadrealista i dadaista preuzeo barem dva stava# radikalan nain na koji su oni

doveli u pitanje sve vrijednosti nae civilizacije, naeg svijeta i ukazivanje na iracionalno kao

izvor naih saznanja, ili sumnju u racionalnost, u ovjekovu sposobnost da utjee na vlastitusituaciju. %eket je sumnjao u osmiljeni kosmos, sa vjerom da je poslije odlaska %oga, ivot

lien smisla, pa da prikaz njegove agonije moe biti samo nesnosna -arsa, da je ovjek

apsurdan, bemsislen i beznaajan, da je njegov ivot jedan tren kojem se ne moe nai razlog.

ovjek se %eketu ini, prije svega, beznaajan, i zbog toga tragian.

/ano je objasniti i pojam egzistencijalizma s kojim emo se sretati u ovom radu.

)gzistencijalizam je dekadentna struja u -rancuskoj literaturi poslije 0rugog svjetskog rata.

1snovne osobine su da odie pesimizmom, nevjerovanjem u ivotne snage ovjeka i

pomanjkanje perspektive. )gzistencija je ivljenje, postojanje, stvarnost, uvijek prethodi

esenciji 2bit, sutina, ono po emu se stvari razlikuju jedna od druge3. )gzistencijalni

problemi su besmisao ivota i smrti, besmislenost samoubistva, usamljenost, otu4enost,

apsurdnost, ironija.

5


2/9

O dramiekajui Godoa

ekajui 6odoa je prvi i vjerovatno najznaajniji komad (amjuela %eketa. 7adi se oteatru apsurda ili traginoj -arsi 2vrsta drame nastala poetkom pedesetih godina u 'arizu3.

1snovna obiljeja drame su# antirealizam, odsutnost kauzalnosti, pretjerivanje, iracionalnost,

apsurdnost, egzistencijalni problemi 2usamljenost, otu4enost i apsurd ivljenja3. 0rama je

objavljena 589:. godine u 'arizu, a prvi put izvedena kao svjetska premijera 9.5.589;. godine

u pariskom pozoritu %abilon. 1dvija se na dva plana. zvanredna elsatinost -orme, omoguava da se svaka situacija istovremeno tumai na vie

naina. 1sim biblijsko?meta-izikog, mogue je ponuditi i psiholoko objanjenje 6odoa, jer

ekanje na njega pomae /ladimiru i )stragonu da se ne suoe sa sutinskim apsurdom

egzistencije, da makar privremeno potisnu svijest o uzaludnosti ekanja. (misao drame je,

upravo, u tome to nada, ma kako varljiva i nesigurna, ipak uva /ladimira i )stragona u

izvjesnoj ljudskoj kondiciji, dok 'oco i =iki, lieni te nade, sa svojom vjerom u ure4eni svijet

i svojim pragmatizmom i racionalizmom propadaju. (ituaciju =ikija i 'ocoa mogue je

objanjavati i socioloki, kao odnos sluge i gospodara. ! karakteru 'ocoa, %eket je moda

portretisao svog uitelja 0emsa 0ojsa, dok =iki predstavlja samog %eketa. =ikijeve misli

:


3/9

su, u stvari, parodija 0ojsovog stila. 'otraga za smislom, odnosno utvr4ivanje besmislenosti

ovjekove egzistencije, pojaano je u %eketovim dramama nesposobnou ovjeka da

komunicira. 'ored sapatnikog, gotovo toplog odnosa izme4u /ladimira i )stragona, postoji

kao pandan surovo uniteni odnos 'ocoa i =ikija.

! drami ekajui 6odoa nema ozbiljne i zavrene radnje, nema ni pravog razvoja,

uzvienih osjeaja, a nema ni odgovarajue kompozicije od tri ili pet inova. 0rama ima dva

ina u kojima se ponavlja gotovo jedno te isto. Kritiar Kenet Tajnan je rekao da je to drama

koja podsjea dramu na sve bez ega ona moe da bude, a da ipak postoji.1

/rijeme u ovoj drami je neodre4eno, ono samo tee, igra se s /ladimirom i )stragonom.

1ni ne znaju koliko je vremena prolo izme4u njihova dva susreta, ini im se da je to bilo jue

kada su se posljednji put vidjeli, ali su u me4uvremenu 'oco i (reko ostarjeli 2jedan je

oslijepio, a drugi je izgubio govor3, a i drvo je olistalo @ ono moe da se blii svome kraju.

'oco i (reko kao da ive u jednom drugom vremenu koje se odvija drukije i bre od

krunog vremena /ladimirovog i )stragonovog ekanja. %eket cinino bira ono to je

njegovim junacima preostalo od ivota# cipela koja ulja, smrad nogu, smrad iz usta, bolesni

bubrezi, repica. To su veze koje %eketove junake jo dre na ovoj strani i jo ih ine ljudskim

biima.

'rema $ilivoju (olaru, to ekanje ima dvije dimenzije: s jedne strane gledano, ono je

doista tek svagdanje ekanje nekoga ili neega to moe izmijeniti tijek dogaaja, ali je i

sudbinsko ekanje, oekivanje spasa, koje dobiva neku metaiziku teinu, opet kako zbog

toga to likovi spominju da o njemu sve ovisi, tako i zbog primisli koje se naprosto moraju

povezati uz ime !odo " to podsjea na engleski !od #$og% " pa i zbog toga to !odo alje

glasnika, pri emu on kao djeak djeluje irealno, re&imo poput anela.' %eket je uspio

oblikovati prazninu i ispraznost# ekanje je nadomjestilo radnju i razvoj, jer uzaludnost

ekanja uspijeva nadomjestiti pomanjkanje zbivanja napetost je u tome to 6odo ne dolazi,

nego samo ponavlja ispraznu -ormulu da e doi sutradan. Tako djeak na kraju prvog i

drugog ina govori# !ospodin !odo mi je rekao da vam kaem da veeras nee doi, ali

sutra e sigurno doi.(

Likovi, priroda i predmeti kao simboli i nosioci ideje

5*. +risti#)redgovoru # (amjuel %eket# *ekajui !odoa, %eograd, 58AB., str. 5C:$. (olar#)ovijest svjetske knjievnosti, Dagreb, :EE;, str. ;5C.;(. (eleni#)redgovoru# (. %eket# *ekajui !odoa, %eograd, 588C, str. 5:E

;


4/9

=ikovi su meta-iziki simboli i svaki predoava neku ideju. Tako +stragon #!ogo%

simbolizira instinktivni sklop, ono podsvjesno. ladimir #-idi% simbolizira emocionalno

mentalni sklop ovjeka, dobrohotnost i sklonost -ilozo-iranju. )o&o simbolizira tradiciju,iskustvo ili prolost. iki #/reko% simbolizira ironino, inverzivno, suprotno, ono to nosi

njegovo ime. -jeak simbolizira istou, nevinost i ovdje se javlja poput an4ela koji donosi

poruku. !odo #engl. !od " $og%predstavlja rjeenje, spas i nadu.

'risutna je i simbolika slika iz realnog svijeta. 'ijesak simbolizira neodre4enost prostora i

vremena, stablo je orijentir protoka vremena, odjea i obua nam ne daju podatke ko su

likovi, nema oznake pripadnosti, osobnosti, a raskrsnica predstavlja mogunost izbora jer ima

vie pravaca, ali simbolizira i neodlunost i konstantni prolazak, odnosno dolazak i odlazak.

$ehanikim ponavljanjem ponavlja se razgovor, ponaanje, sugerie se na ponavljanje

povijesti. 'ovijest, odnosno ponavljanje sugerie podjelu drutva na klase. 'riroda simbolizira

otu4enost ovjeka i prirode, vrijeme, prolaznost i vjenost. (vakodnevnica simbolizira

besmisao i apsurd, a civilizacijskih motiva nema.

Pregled tematskih cjelina

Prvi in

! sceni u kojoj razgovaraju /ladimir i )stragon, mogu se izdvojiti tematske cjeline#

5. 'redstavljanje

:. Dloinci i spasenje

;. 6odo koga nema

C. !samljenost

9. (amoubistvo

B.


5/9

8. /rijeme @ istorija

5E. Dnanje i umjetnost

55. /rijeme

> u zavrnoj sceni u kojoj su prisutni /ladimir, )stragon i djeak, izdvaja se#

5:. 'oslije istorije, na njenom kraju.

Drugi in

! sceni u kojoj razgovaraju /ladimir i )stragon, mogu se izdvojiti tematske cjeline#

5. >storija ? vrijeme

:. !samljenost

;. 'romjene i razlika

C. 7ijei, misli

9. 'roduenje vrste

B. >dentitet vrste

F. (vakodnevni ivot

A. 'roduenje vrste strah

8. Dajednica

! slijedeoj sceni gdje se javljaju i 'oco i =iki, izdvajaju se tematske cjeline#

5E. 'ropast civilizacije

55. $ikrokosmos i makrokosmos

5:. &ivljenje kao objanjenje ivota

5;. =judska solidarnost

5C. =judska volja

59. $ogunost spoznaje @ vrijeme

> u zavrnoj sceni u kojoj su prisutni /ladimir, )stragon i djeak, izdvaja se#

9


6/9

5B. ! mom poetku je moj kraj.

$e4utim, niko ne govori o klasama, o identitetu vrste, o samoubistvu, o apsurdu ivota.

(ve to doznajemo iz %eketove drame, doznajemo posredno.


7/9

$oe se rei da dijalog %eketovih junaka ima izvanredan oblik i da je taj oblik ono to

je vano. (keptian odnos prema pitanjima od ultimativnog znaaja, dva mjuzikholska

karaktera, upletena u meta-iziku raspravu, )stragonovo neznanje, koje se javlja u -ormi

najdubljeg znanja, smijena ozbiljnost sa kojom se uputa u rezonovanje zabrinuti i

bespomoni /ladimir, i, najvie od svega @ odnos u kojem se nalaze navedena znaenja,

osposobio je beketovsku situaciju i dijalog za komian, humoran razgovor o ovjekovoj

nemoi pred nijemom i gluhom sudbinom, nemoi to je sama traginost usamljenog ovjeka.

/ladimir i )stragon ne raspravljaju ni o kakvoj temi, jer sve to govore svodi se na

isprekidane, trivijalne besmislice, na ponavljanja i neto poput kratkih monologa, u kojima je

oito da ni jednom ni drugom nije vano razumije li ih sugovornik. 0ijalog u %eketovoj drami

je najprirodniji izraz situacije u kojoj se nalaze linosti. %eket razdvaja govor od djelovanja,

koje je najoiglednije na kraju prvog i drugog ina kada /ladimir, odnosno )stragon kae#

+ajdemo., a %eketovo uputstvo glasi#


8/9

0a bi se svako proitano djelo potpuno shvatilo, neophodno je poznavati i zanimljivosti iz

autorovog ivota s kojima je djelo povezano. ! ranoj mladosti, po povratku iz prve posjete

'arizu 258:F.3, %eket dobija teak napad depresije i provodi dane u krevetu, sklupan u

-etusnoj poziciji, njegujui vjeru da nikada nije bio zapravo i potpuno ro4en. 1sjeanje

mrtvila, krajnje tuge nero4enog ovjeka, a baenog u svijet bez smisla, emocionalna ravan

odre4ena eljom autora da se vrati u -etusnu bezbjednost ploda koji se nije suoio sa pitanjima

smisla i besmisla, identiteta, vremena, trajanja i ekanja @ najdublje proimaju sve %eketove

drame.

L!"#$!%#$

A


9/9

5. +risti, *ovan#)redgovor u# (amjuel %eket# *ekajui !odoa,

cekajuci godoa

Documents