KRAPJEO selu u kojemu je kao rijetko gdje ouvana tradicijska arhitektura nastala u 18./19. st., kue graene od glasovite posavske hrastovine. Obilazak sela, fotografiranje, razgledavanje kua i okunica, popunjavanje radnih listia, slaganje makete posavske kue u igraonici te obilazak galerijskog prostora i suvenirnice.Selo KRAPJE nalazi se u sredinjoj Hrvatskoj, na lijevoj obali srednjeg toka rijeke Save. U Krapju je kao rijetko gdje ouvana tradicijska arhitektura, specifina za srednju Posavinu, s drvenim kuama starim vie od stotinu godina. Zbog toga je 1995. Krapje proglaeno Selom graditeljske batine i vodi se europskim spomenikom kulturne batine A-kategorije. Prepoznatljivu sliku naselja ine potezi drvenih kua, najee okrenutih uim proeljima prema cesti, a bono od njih ulazi se u dvorita. Uz njih su razliite gospodarske zgrade, a svaka slui posebnoj namjeni. To su tale, sjenici, sue, spremita, svinjci, koevi za spremanje kukuruza, kokoinjci itd. Graene su od vodoravno slaganih hrastovih platica, tzv. planjki, koje su meusobno povezane drvenim klinovima. Slikovitost kua naglaavaju natkrivena vanjska stubita, trijemovi, zatitni krovii i bogato ukraeni detalji ograda i stupova.

Budui da je smjeteno u izvanredno bogatom lovnom i ribolovnom podruju, i naziv sela dolazi od ribe arana ili krapa. injenica da ublioj okolini nema industrije kao ni veih prometnica ini Krapje iznimno ekoloki ouvanim podrujem. Nedaleko od sela se nalazi ornitoloki rezervat Krapjeol, dio parka prirode Lonjsko polje i vano stanite ptica liarki, te brojnih drugih ivotinjskih vrsta.

Svake godine, koncem rujna, u Krapju se obiljeavaju Dani europske batine, a tom prigodom brojni gosti mogu uivati u bogatom kulturnom, odgojno-obrazovnom, rekreativnom i zabavnom programu.

IGOigo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Sisak, Sisako-moslavaka upanija. Proglaeno je prvim Europskim selom roda. Na veini kua u selu obitavaju rode.

MUILOVICA

LONJSKO POLJEPark prirode Lonjsko polje je najvee zatieno movarno podruje ne samo u Hrvatskoj ve i u cijelom dunavskom porjeju. Osnovna karakteristika ovog zatienog podruja ukupne povrine 50.650 ha periodine su poplave, najee u proljee i u jesen koje uvjetuju vrlo veliku bioraznolikost. Zbog toga ovdje moete pronai gotovo sve europske biljke vlanih i movarnih stanita (preko 550 vrsta). ivotinjski svijet Lonjskoga polja takoer je vrlo raznolik. U Lonjskom polju gnijezdi veliki broj ptica(preko 250 vrsta), a naroito ptica movarica. Bijele rode, liarke, razne aplje, orlovi tekavci i kliktai, i mnoge ptice selice koriste velike panjake povrine traei hranu. ak dva podruja unutar Parka Krapje ol i Rakita, proglaeni su posebnim ornitolokim rezervatima. Lonjsko polje je znaajno i po autohtonim pasminama domaih ivotinja: turopoljska svinja, posavski konj, posavski goni, podolsko govedo, posavska kukmasta koko i posavska guska. Na ovim se prostorima jo zadrao tradicijski oblik paarenja jer se stoka se u zajednikim stadima vei dio godine nalazi na otvorenoj ispai. Nizinske poplavne ume pokrivaju 2/3 ukupne povrine Parka prirode. One su veliko prirodno bogatstvo, posebice hrast lunjak, koji zajedno s poljskim jasenom, grabom i johom ini mirno utoite za divlje svinje, srne, jelene i ostale ivotinjske vrste .U veini sela jo prevladavaju tipine drvene posavske kue. Neke su stare i vie od 200 godina. Zbog ambijentalne ouvanosti starih kua, sela lonjskog polja izgledaju kao u bajci, a zbog velikog broja gnijezda roda, selu igo je dodijeljen naslov prvog Europskog sela roda.

Park prirode Lonjsko polje, sa svojom povrinom od 50.650 ha, najvee je zatieno movarno podruje ne samo u Republici Hrvatskoj, ve i u cijelom dunavskom porjeju. Nalazi u aluvijalnoj ravnici rijeke Save u sredinjem slivu rijeke Save, izmeu gradova Siska i Stare Gradike. ine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo.Najznaajniji ekoloki element u Parku prirode Lonjsko polje su poplave koje se mogu dogoditi u bilo koje doba godine, zbog izvanrednih konstelacija rijeke Save i njezinih pritoka. Vodeni valovi su esto jako veliki i Park prirode Lonjsko polje ima vrlo vanu ulogu kao sustav obrane od poplava za okolno stanovnitvo. U ovom mikroreljefu nastaje mozaik razliitih stanita tipinih za poplavljena podruja, to je rezultiralo bogatoj ponudi razliitih obiljeja kao to su razne vrste vlanih uma, travnjaci, livade, razne vrste movarnih stanita i vlanih podruja, ali i jaraka i kanala, kao rezultat dugogodinjeg ljudskog utjecaja. Podruje parka od oko 12.000 ha panjaka koriste goveda svih mjetana. Oni su posljednji primjeri kulturnog krajolika koje se nekada rasprostirao po cijeloj srednjoj Europi sve do kraja 19. stoljea. S najveom koncentracijom autohtonih pasmina (hrvatski posavac, turopoljska svinja, slavonsko-srijemsko sivo govedo) u Hrvatskoj, oni predstavljaju jedinstveni nain upravljanja panjacima i u isto vrijeme su jedna od najvanijih stanita za veliki broj rijetkih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta[1].Prema kriterijima smjernica o pticama Europske Unije, park pripada vanim stanitima za ptice (Important Birds Area - IBA). Meu ostalim, obitavaju: bijela roda, aplja liarka, orao tekavac (Haliaeetus albicilla), divlja patka, obini kanjac, kosac (Crex crex), mali kormoran (Phalacrocorax pygmeus), te ugroene vrste kao to su: stepski sokol (Falco cherrug), patka njorka (Aythya nyroca), i dr. U parku se nalazi i selo igo u kojemu gotovo svaka kua ima svoje gnijezdo roda, zbog ega je 1994. god. proglaeno za Europsko selo roda.Tu obitava i veliki broj drugih ivotinja kao to su: vidra, otrouhi netopir (Myotis bechsteinii), barska kornjaa (Emys orbicularis), obina gatalinka (Hyla arborea), podunavski vodenjak (Triturus dobrogicus); te ribe: umbra (Umbra krameri), keiga (Acipenser ruthenus), dunavska patrva (Hucho hucho), velika neica (Cobitis elongata), dunavski aran (Romanogobio uranoscopus), crvenorepa bjelica (Rutilus pigus), balavac prugasti (Gymnocephalus schraetser), mali vretenar (Zingel streber); ali i insekti kao to su: leptir Lycaena dispar, Carabus intricatus i ugroena alpska rozalija (Rosalia alpina)[1].

STRUGAUivajte u predivnim krajolicima, opustite se i odmorite uz arobne prizore seoske idile u Ekoetno selu Strug koje se nalazi u selu Plesmo u srcu Posavine, na rjeici Strug.Idealan je smjetaj za turiste eljne odmora u oazi mira, tiine i prirodnih ljepota. Udaljeno je jedan kilometar od sela Krapja, europskog spomenika kulturne batine A-kategorije i nalazi se na junom ulazu u Park prirode Lonjsko polje.