cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i
TRANSCRIPT
![Page 1: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/1.jpg)
Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno
učenje
Dani AgencijeOpatija, 8. – 9. studenoga
2007.Nevenka Lončarić Jelačić
![Page 2: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/2.jpg)
Temeljni pojmovi vezani za suvremene procese u obrazovanju i učenju
U društvima koja uče (u društvima utemeljenim na znanju) razvijaju se novi koncepti učenja usmjereni prema osobi i njezinim sposobnostima
Učenje u društvu znanja postaje trajni proces koji počinje rođenjem, ne završava svjedodžbama i diplomama već postaje neophodno kroz cijeli život – učenje od “kolijevke do groba”
Odgojno-obrazovni sustavi prolaze kroz strukturne i proceduralne promjene da bi mogli uspješno uključiti koncept cjeloživotnog učenja
![Page 3: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/3.jpg)
Učenje - pojam usmjeren osobi, obrazovanje - sustavu Pod pojmom obrazovanje podrazumijeva se institucionalizirani
obrazovni proces sa sustavnim obrazovnim aktivnostima i on (prema International Standard Classification of Education- ISCED-u) pokriva formalno i neformalno obrazovanje
Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9). - Odatle pojam cjeloživotno učenje
Legitimitet pojma cjeloživotno učenje temelji se na instrumentima priznavanja i vrednovanja svih oblika učenja osobe: u formalnim programima, neformalnim, učenje na radnom mjestu, kroz kulturu i umjetnost, kroz medije (Europski kvalifikacijski okvir, Hrvatski kvalifikacijski okvir)
![Page 4: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/4.jpg)
Zašto nastaje Europski okvir ključnih kompetencija/osposobljenosti/ i čemu služi ?
Prema odlukama Europskog vijeća Europski sustavi obrazovanja trebaju se prilagoditi zahtjevima društva koje počiva na znanju i potrebi za zapošljavanjem i očuvanjem zaposlenosti
Europsko vijeće je u Lisabonu (2000.) pozvalo države članice, Vijeće i Europsku komisiju da donesu europski okvir i definiraju “osnovne kompetencije”
U Barceloni 2002. donesen je Radni program “Obrazovanje i izobrazba 2010” kako bi se do 2010 mogli ostvariti zajednički ciljevi
Europska komisija osnovala je stručne skupine sastavljene od stručnjaka iz država članica , zemalja EFTE, zemalja kandidatkinja, europskih institucija da rade na utvrđivanju mjera za provođenje ciljeva Radnog programa “Obrazovanje i izobrazba 2010”
![Page 5: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/5.jpg)
Radna skupina za ključne kompetencije završila je 2004. godine Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje.
Njegova je svrha: biti korisna potpora nacionalnim obrazovnim
politikama u reformama kurikuluma i uspješnog ugrađivanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (kurikulum temeljen na kompetencijama, novi oblici dodiplomskog i stalnog stručnog usavršavanja nastavnika, novi oblici ocjenjivanja učeničkih postignuća, primjereno oblikovanje udžbenika)
U različitostima obrazovnih sustava osigurati jednakost šansi za uspješan radni život i kompetentno uključivanje u društveni život
![Page 6: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/6.jpg)
Koja je filozofija i u čemu je novost Europskog referentnog okvira ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje ? Europski obrazovni sustavi su veoma različiti.
Osam ključnih kompetencija prepoznato je kao minimum zajedničkog standarda u svim obrazovnim sustavima koji će svim građanima omogućiti jednake šanse za stalno učenje u društvu znanja, za zapošljavanje, međugraničnu mobilnost i očuvanje zaposlenosti, za razvoj kvalitetne osobnosti i aktivno uključivanje u društvo.
Ključne kompetencije su operacionalizacija filozofskog okvira učenja kako ga je prepoznao J. D. u knjizi “Učenje blago u nama” u često citiranim riječima da je danas potrebno: učiti znati, učiti činiti, učiti biti i učiti biti za drugoga.
![Page 7: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/7.jpg)
Određenje ključnih kompetencija u Europskom referentnom okviru
Prema Europskom referentnom okviru ključne kompetencije /osposobljenosti/ za cjeloživotno učenje sastoje se od
znanja vještina i stavovaPrimjenjuju se u predškolskom odgoju osnovnoj školi srednjoj školi - općeobrazovnoj i strukovnoj u visokoškolskom obrazovanju
![Page 8: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/8.jpg)
Kompetencije/osposobljenosti za cjeloživotno učenje su: komuniciranje na materinjem jeziku, komuniciranje na stranom jeziku, matematička i prirodoslovna pismenost, digitalna kompetencija, umijeće organiziranja i uređivanja
vlastitog učenja,
![Page 9: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/9.jpg)
međuljudska i građanska kompetencija, poduzetništvo, kulturološko izražavanje (glazba, mediji,
tjelesna kultura i očuvanje zdravlja, književnost, umjetnosti)
Ključne kompetencije su po naravi generičke ili transverzalne – temelje se na ciljevima koji se ugrađuju u sve predmete i obvezuju veći broj ili sve nastavnike na njihovo ostvarivanje
![Page 10: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/10.jpg)
Promjene koje se događaju u učiteljskoj profesiji pod utjecajem razvoja sustava cjeloživotnog učenja
Da bi se ključne kompetencije mogle valjano uključiti u odgojno-obrazovni sustav i promijeniti njegovu narav, potrebne su primjerene metodološke promjene u sljedećim područjima učiteljske profesije: U dodiplomskom obrazovanju i stručnom
usavršavanju učitelja U metodici poučavanja U metodologiji planiranja i programiranja U načinu poučavanja i učenja U sustavu stručne podrške učiteljima
![Page 11: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/11.jpg)
Obilježja nastavnog procesa usmjerenog na razvoj kompetencija
Za razliku od tradicionalnog planiranja i programiranja usmjerenog na obrazovne sadržaje (content based curriculum), na kognitivne procese koji vode reproduktivnom znanju, u konceptu cjeloživotnog učenja polazi se od utvrđivanja kompetencija učenika i odgoja cjelovite osobe (student based curriculum ili competence based curriculum).
U cilju razvoja kompetencija planira se cijeli nastavni proces.
![Page 12: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/12.jpg)
Da bi se kod učenika razvila određena kompetencija, potrebno je utvrditi:
koja su mu znanja/obrazovni sadržaji/ potrebni, koje vještine za primjenu znanja koji stavovi vezani za predmetna znanja i
kroskurikularne kompetencije, kojim će se metodama i postupcima oni ostvariti, kako će se vrednovati ostvarenost kompetencije, koji su nastavni mediji potrebni za takav proces
itd.
![Page 13: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/13.jpg)
Nastavni proces više nije sam sebi svrha već treba dobiti upotrebnu vrijednost za učenikovo cjeloživotno
učenje U planiranju odgojno-obrazovnog procesa polazi od učenika i njegovih ciljnih osposobljenosti U ishodište poučavanja i učenja postavljena je osoba
učenika a znanosti i iz njih izvedeni predmetni i kroskurikularni obrazovni sadržaji postaju sredstva
Pristup učenju i poučavanju temeljen na razvoju kompetencija znači kvalitetan izlaz iz preopterećenosti obrazovnim sadržajima u uvjetima geometrijskog rasta znanstvenih spoznaja i prevelike količine obrazovnih sadržaja u programima
![Page 14: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/14.jpg)
Neke naučene lekcije tijekom rada u Klasteru EK za cjeloživotno učenje Uloga članova Klastera: Učenje jednih od drugih
o reformama obrazovnih sustava od obrazovno-političke do provedbene razine
Uočavanje korisnih pristupa u ugrađivanju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje
Posebnosti pronalaženja modela primjerenih mogućnostima i zatečenom stanju obrazovnog sustava
Identificiranje i diseminiranje važnih zaključaka Klastera koji mogu biti primijenjeni u nacionalnom obrazovnom sustavu
![Page 15: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/15.jpg)
Programiranje razvoja ključnih kompetencija – Primjer Flandrije Završni ciljevi (final objectives) u
predmetnim područjima Nizozemski Francuski Stvaralačko izražavanje Biološko-kemijske-fizikalne znanosti Matematika Tjelesni odgoj
Završni ciljevi za kroskurikularne teme Učiti kako učiti Društvene vještine
![Page 16: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/16.jpg)
Završni ciljevi prema predmetima Nizozemski Umjetnosti Strani jezici Geografija Povijest Matematika Prirodne znanosti Tjelesni odgoj tehnologija
![Page 17: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/17.jpg)
Završni ciljevi za kroskurikularne teme
Učiti kako učiti Društvene vještine Građanski odgoj Zdravstveni odgoj Odgoj za okoliš Ekspresivno-kreativni odgoj Tehničko-tehnološki odgoj
![Page 18: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/18.jpg)
Bitna obilježja kroskurikularnih završnih ciljeva
Razvijaju ključne kompetencije Nisu vezani za jedan predmet Protežu se kroz nekoliko predmeta ili pedagoških
projekata Uključuju obvezu škole za njihovo ostvarivanje –
škole ih trebaju razvijati kod svoji učenika što je više moguće
Referiraju se na kompetencije koje ne pripadaju sadržajima jednog ili više predmeta već mogu biti poučavani, prakticirani i primijenjeni u njima – kao što su učiti kako učiti, društvene vještine i dr.
![Page 19: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/19.jpg)
Kroskurikularni završni ciljevi također trebaju biti komplementarni predmetnim završnim ciljevima. Oni omogućavaju veću jasnoću i unutarnju povezanost s predmetom
Često uključuju ciljeve za koje je odgovorna cijela škola i za koje škola ima ulogu uzora za odgoj takvih vrijednosti kod učenika
Povećavaju horizontalnu povezanost kurikuluma Zahtijevaju koordinaciju i suradnju na svim razinama u
školi Promoviraju timske pristupe u predmetnoj razdijeljenosti
kurikuluma Zahtijevaju i predstavljaju drugačije oblike organizacije
kurikuluma
![Page 20: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/20.jpg)
Oblici organiziranja kurikuluma u školama
Prvi model: kroskurikularne teme uključene kroz jedan predmet:
predmet
Kroskurikul.temaKroskurikul.
predmet
![Page 21: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/21.jpg)
Drugi model
Kroskurikul. tema
predmet
predmet
predmet predmet
![Page 22: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/22.jpg)
Organizacija kurikuluma u školi - treći model – teme uključene u velik broj predmeta zbog vrste ključne kompetencije koja ne može biti pokrivena samo jednim školskim predmetom
Treći model
Četvrti model- Teme u izolaciji
p p
p p
p p
p pk.t.
Krosk. t.
![Page 23: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/23.jpg)
Peti model: kroskurikularne teme pojavljuju se u školi u različitim predmetima
K.T.
K.T.
K.T.
K.T.
P P
P P
![Page 24: Cjeloživotno učenje i promjene u odgojno-obrazovnom planiranju i](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022020719/588dacf71a28ab3d298b5e85/html5/thumbnails/24.jpg)
Razvijeni su modeli evaluacije razine ostvarenosti planiranih završnih ciljeva u predmetnim područjima i kroskurikularnim temama u obrazovnom sustavu Flandrije
Razvijen je sustav stručne potpore nastavnicima