www.nasciturus.com

1

UPRAVNO PRAVOODREIVANJE POJMA UPRAVE1. jezino odreenje 2. teorijsko odreenje 3. zakonodavno odreenje Ne moe postojati ni jedna opeprihvaena definicija uprave (prihvaena u vremenu i prostoru). 1. JEZINO ODREENJE potjee od lat. administratio sluba, djelatnost, slubenici 2. TEORIJSKA ODREENJE POJMA UPRAVE organizacijsko (formalno) gledite odreuje pojam uprave sa stajalita tijela koja obavljaju upravne funkcije, kao i sa stajalita forme u kojoj se te funkcije obavljaju. 1. funkcionalno (materijalno) gledite odreuje pojam uprave sa stajalita funkcija, odnosno sadraja upravne djelatnosti, a zanemaruje formu (organizacijski oblik) a) negativno stajalite dravna uprava bi bila ona djelatnost koja nije ni zakonodavstvo ni sudstvo b) pozitivno stajalite teoretiari koji zastupaju ovo miljenje se dijele u nekoliko skupina: S obzirom da uprava provodi zakone i druge ope akte, izvrnu djelatnost. IZVRNA DJELATNOST = SUDSTVO + UPRAVA. Drugi za kriterij uzimaju upravni akt, donoenjem upravnog akta je upravna djelatnost. Trei kao kriterij uzimaju cilj etvrti se bave opisivanjem djelatnosti Uprava - skup dr. tijela koja su pozitivnim normama odreena kao upravna, ija sedjelatnost posebno oituje u neposrednoj provedbi zakona, rjeavanju u upravnim stvarima, provedbi upravnog nadzora, obavljanju materijalnih radnji i obavljanju dr. upravnih i strunih poslova koji su joj, u skladu sa zahtjevima dru. sredine i naelima pravnog sustava, stavljeni u nadlenost. (uprava u uem smislu)

Uprava u irem smislu se izjednaava sa pojmom javne uprave, jer mnogi subjekti van dravne uprave obavljaju poslove upravne vlasti (UPRAVA U IREM SMISLU =ORGANI UPRAVE + TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA

3. ZAKONODAVNO ODREENJE POJMA UPRAVE 1. organizacijsko (formalno) odreenje tijela dravne uprave: a. sredinja tijela ministarstva . dravne upravne organizacije .

2

www.nasciturus.com sredinji dravni uredi vlade

b. regionalna tijela uredi dravne uprave (u svakoj upaniji)

2. funkcionalno (materijalno) odreenje poslovi dravne uprave: a. neposredna provedba zakona i dr. propisa b. donoenje ope normativnih akata za provedbu zakona pravilnici, naredbe, naputci c. obavljanje upravnog nadzora d. ostali poslovi upravni i struni

JAVNA SLUBAPOJAM JAVNE SLUBE U TEORIJI 1. formalni polazi od samog nosioca slube; bitno je da slubu obavlja neka javnopravna osoba, 2. materijalni glavno teite stavlja na prirodu slube, tj. njen materijalni sadraj; 1. tko daje nekoj slubi karakter javne slube? drutvena zajednica, 2. zbogegatoini? naelo kontinuiteta 3. naelo prilagodljivosti 4. 5. naelo primata naelo nemerkantilnosti.

6. na koji nain se neka sluba proglaava javnom slubom? pravnom normom. Javnu slubu uvjetuju 2 elementa: djelatnost i 7. pravna norma koja takvu djelatnost izdvaja kao posebnu javnu slubu, Ustav RH iz 1990. uvodi pojam javne slube, no poblie odreenje preputa z

USTANOVEPOJAM I VRSTE USTANOVA Ustanova kao institucija ima svoja 2 izraza: 1. organizacijski (materijalni) izraz ustanove oituje organizacijskom obliku koji se formira za ostvarivanje sadraja. se u

2. sadrajni (funkcionalni) izraz ustanove pokazuje ukupnost djelatnosti koje ustanova,

www.nasciturus.com Prema kriteriju je li neka javna ustanova pravna osoba ili ne, razlikujemo samostalne i nesamostalne ustanove.

3

Zatim se koristi pojam javne ustanove, koji se najee vezuje sa pojmom javne slube i to Nadalje, razlikujemo obveznu slubu i fakultativnu naplatne i besplatne slube. NAELA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI USTANOVA 1. 2. 3. 4. 5. 6. naelo naelo naelo naelo naelo naelo samostalnosti, zakonitosti . kontinuiteta (trajnosti) dunosti pruanja usluga jednakosti uivatelja slube javnosti

7. naelo nemerkantilnosti PRAVNI REIM USTANOVA U HRVATSKOM PRAVU Zakon o ustanovama, kao lex generalis, i lex specialis Primjena tih posebnih propisa na ustanove u odgovarajuim oblastima je primarna (lex specialis derogat legi generali), no na sva pitanja koja nisu ureena posebnim propisom primjenjuju se norme generalnog zakona. Ustanova pravna osoba koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, porta, tjelesne kulture, tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstva, soc. skrbi, skrbi o invalidima i dr. djelatnosti, ako se one ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Bitni elementi ovako definirane ustanove su: 1. ustanova je pravna osoba, 2. ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti (naelo kontinuiteta) 3. osniva se za obavljanje odreene djelatnosti (tzv. drutvenih djelatnosti) 4. u pravilu se ne osniva za obavljanje djelatnosti radi stjecanja dobiti. Osnivanje ustanove: ovlateni osniva (u naelu svaka domaa i strana pravna i fizika osoba) akt o osnivanju upis u sudski registar rjeenje kojim se utvruje da su ispunjeni svi tehniki, zdravstveni, ekoloki i dr. uvjeti propisani za obavljanje djelatnosti Ako ustanovu osnivaju slijedea tijela, akti o osnivanju su: 1. Sabor RH zakon 2. Vlada RH uredba 3. ministarstvo rjeenje

4

www.nasciturus.com 4. skuptina lokalne i regionalne samouprave odluka, meunarodni sporazum 5. fizika ili pravna osoba odluka, ugovor

Tijela ustanove su: 1. upravno vijee upravlja ustanovom. 2. ravnatelj je voditelj kojega na osnovi javnog natjeaja imenuje upravno vijee. 3. struno vijee ili dr. kolegijalno tijelo koje e odluivati o strunim 4. struni voditelj POSEBNI PRAVNI STATUS JAVNIH USTANOVA Javna se ustanova osniva za obavljanje djelatnosti ustanova Osnivai javne ustanove su uvijek javnopravna tijela, te jedinice lokalne i podrune samouprave Zakon o ustanovama definira 2 stvari: 1. pravnu osnovu (izvor) javnih ovlasti to su zakon, 2. sadraj javnih ovlasti to je pravo da se opim aktima ureuju odreeni odnosi, da se rjeava u pojedinanim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti Pri rjeavanju u pojedinanim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizikih i pravnih osoba, javna ustanova mora primjenjivati ZUP. Nad pravnim osobama s javnim ovlastima se takoer provodi upravni nadzor, 1. zahtijevati izvjea, podatke i dr. obavijesti 2. raspraviti stanje izvravanja poslova dr. uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja tih poslova 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika (namjetenika) 4. neposredno obaviti poslove iz nadlenosti javne ustanove na njezin troak,

KONCESIJE I KONCESIONIRANA JAVNA SLUBAJEZINO ZNAENJE lat. concessio, -ionis doputenje, opratanje kazne, dozvola,

povlastice Koncesija je institut upravnog prava,jer koncesije dodjeljuje upravna vlast upravnim aktom. Koncesija dozvola za obavljanje neke djelatnosti za koju inai postoji zabrana obavljanja, a uvjetovana je posebnim odobrenje. Vrste koncesija: 1. politike i ekonomske koncesije RH 2. koncesije dobara i koncesije usluga 3. prema kriteriju objekta koncesije, njene prirode i pravnog reima Pravni pojam koncesije poseban pravni institut putem kojeg javna vlast posebnim aktom (jednostavnim i autoritativnim) dozvoljava odreenom subjektu iskoritavanje odreenih dobara, izvoenje odreenih radova i obavljanje kakve djelatnosti.

www.nasciturus.com

5

Postupak podjeljivanja koncesije: aktom. zahtjev koncesionara. Sklapa se ugovor o koncesiji Pravna priroda koncesije: 1. ugovorna teorija naglaava znaenje ugovora i suglasnost volja ugovornih strana 2. antiugovorna teorija naglasak stavlja na upravni akt, jer se njime odreuju svi elementi koncesije ostaje malo toga za urediti ugovorom 3. mjeovita teorija polazi od postojanja 2 akta, aktom se odabire najbolji ponua, a onda se s njime sklapa ugovor KONCESIJE U HRVATSKOM PRAVU Koncesijom se stjee: 1. pravo gos. koritenja prirodnih bogatstava i dr. dobara od interesa za RH 2. pravo obavljanja djelatnosti od interesa za RH, te izgradnja i koritenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. Rok najdolje 99 godina. Davatelj koncesije Sabor RH, koji moe ovlastiti Vladu RH da donese odluku o koncesiji. Postupak podjeljivanja koncesije: Provodi se natjeaj ili javno prikupljanje ponuda. Vlada prilikom proprema odluke o koncesiji prosuuje osobito: - poslovni ugled - sposobnost za ostvarivanje koncesije - povoljnost ponude - utjecaj na okoli Zakon o koncesijama je lex generalis, no uz njega postoji itav niz posebnih zakona (lex specialis) KONCESIONIRANA JAVNA SLUBA Koncesionirana javna sluba javna sluba u materijalnom smislu koju vodi neka privatna osoba, fizika ili pravna, na svoj troak i rizik, a prema posebnoj ovlasti koju joj dodjeljuje javna vlast.UPRAVNI AKT + UGOVOR

Ovdje javna vlast ovlauje koncesionara na voenje specifine javne slube. Koritenje koncesije nadzire dravna uprava,

UPRAVNI UGOVORIUpravni ugovor poseban ugovor to ga javna vlast sklapa s treim osobama, ali radi ostvarenja cilja od ireg dru. interesa.

6

www.nasciturus.com

Ugovori uprave najiri pojam koji pokriva sve vrste ugovora koje uprava u ime drave sklapa Upravni ugovori ui pojam koji pokriva samo ugovore koji imaju odreene karakteristike. Dakle, svi ugovori uprave nisu nuno i upravni ugovori. 3 osnovne karakteristike upravnog ugovora: 1. subjekti ugovora jedna strana je uvijek javni subjekt, drava ili dr. javnopravno tijelo s javnim ovlastima, 2. svrha i cilj radi kojeg se ugovor sklapa ciljevi mogu biti razliiti, ali su naelno uvijek usmjereni prema irem opem interesu. 3. posebni uvjeti pri sklapanju i izvrenju tih ugovora postupku sklapanja upravnog ugovora uvijek prethodi javni natjeaj ili prikupljanje ponuda.

UPRAVNI ODNOSminimalno 2 subjekta UPRAVNI ODNOS gens proximus pravna norma diferencium specificum

pravni odnos uvijek postoje barem 2 subjekta, a taj je odnos reguliran pravnom normomGenus proximus Diferencium specificum:

1. subjekti UPo je odnos u kojem su jedan subjekt tijela dravne uprave 2. pravne norme UPo je odnos koji je reguliran normama UP-a 3. mjeovito stajalite jedan subjekt je uprava, a ureeni su upravnim pravom Nastanak UPo: 1. izdavanje upravnog akta (konstitutivni akt) 2. ipso legis po sili zakona (deklaratorni akt) npr. stjecanje dravljanstva (moe se donijeti upravni akt, ali samo kao potvrda ve nastalog / prestalog odnosa Razlike UPo i GP odnosa: 1. subjekti u UPo je jedan subjekt uvijek mora biti uprava, a u GPo ne mora 2. u UPo uprava vri funkciju vlasti, a u GPo ne 3. poloaj subjekata u UPo subordinacije, a u GPo koordinacije 4. nain nastanka UPo nastaje upravnog akta i po sili zakona, GPo suglasnou volja 5. nain rjeavanja sporova UP sporovi se rjeavaju pred Upravnim sudom, a GP pred sudovima ope nadlenosti HRVATSKA Nae pravo ne poznaje pojam upravnog ugovora, no sadraj toga pojma se spominje u vie naih zakona, npr. Zakon o koncesijama i Zakon o ustanovama. .

PODVOENJE UPRAVE ZAKONITOSTI UPRAVEZnaenje naela zakonitosti:

POD

PRAVO

I

NAELO

www.nasciturus.com

7

obveza svih dru. subjekata da se strogo pridravaju pozitivnih pravnih pravila, prvenstveno ustava i zakona naelo zakonitosti je uvedeno radi ogranienja uprave uprava smije raditi samo ono to joj i kako joj zakon doputa uprava mora potovati pravne norme koje donosi netko izvan uprave, ali i sama ponekad donosi pravne norme ponaanje uprave je predvidljivo ako se ponaa prema normama Razvoj naela zakonitosti: naelo zakonitosti se javlja s raspadom feudalnoih sustava i stvaranjem graanskih demokracija dinamika razvoja ovisi o polit. prilicama u svakoj zemlji u provoenju naela zakonitosti su odluujui bili polit. razlozi u pojedinoj dravi podvrgavanje uprave volji parlamenta naelo zakonitosti je u uskoj vezi s teorijom diobe vlasti naelo zakonitosti u irem smislu uprava bi bila ovlatena initi sve to joj pravna norma izriito ne zabranjuje. (Njemaka, Austrija) naelo zakonitosti u uem smislu. uprava smije initi samo onoliko i onako koliko i kako joj to pravne (Francuska, Engleska) Djelovanje naela zakonitoti: 1. politiko djelovanje potinjavanje uprave predstavnikim tijelima; 2. psiholoko djelovanje osigurava jednakost pred zakonom - pravna sigurnost 3. tehniki efekti norma postaje obrazac za sve identine sluajeve - postie se racionalnije i ekonominije djelovanje uprave - postie se pravilno funkcioniranje uprave Objekt naela zakonitosti: 1. pravna djelatnost: a. donoenje upravnog akta u rjeavanju konkretnih sluajeva uprava primjenjuje opa pravna pravila. b. donoenje opeg akta ali samo kada je uprava ovlatena na takvo postupanje, te ako mu je sadraj temeljen na zakonu. 2. materijane radnje uprava provodi i mnoge tehnike operacije koje su vrlo esto regulirane detaljnim normama, MATERIJALNO I FORMALNO PRAVO U REIMU ZAKONITOSTI materijalni propisi od kraja 18. st. formalni propisi od poetka 20. st. 1. da definiraju normativnu nadlenost uprave 2. da prema prilikama osiguraju suradnju s predstavnikim tijelima 3. da sa stajalita pravne sigurnosti osiguraju pravilno prostorno i vremensko djelovanje podzakonskie pravne norme.

SLUAJEVI NEZAKONITOSTIOdstupanje od naela zakonitosti predstavlja razliite pojave nezakonitosti: 1. nenadlenost dr. tijelo moe postupati u jednoj stvari samo ako je za to izriito pravnim normama ovlateno..nitav (ne moe proizvesti pravne uinke oglaavanje nitavim)

8

www.nasciturus.comNEZAKONIT (prema zakonu) POGREAN AKT konvalidirati) NEPRAVILAN (slobodna ocjena) ukidanje (ex nunc) oboriv (moe naknadno

ponitenje (ex tunc)

2. greka u proceduri i formi greke u proceduri (kada su povrijeena pravila donoenja ili izvrenja UA) i greke u formi (kada aktu nedostaje propisana forma). To su tzv. bitne greke, a nebitne greke su one koje nisu utjecale na odluku. 3. greka u injeninom stanju . Nepotpuno ili pogreno utvreno injenino stanje dovodi do nezakonitosti UA. 4. materijalna povreda zakona primjenilo je pogrean propis (zbog pogrenog tumaenja ili primjene) 5. greka u cilju i svrsi . Pravilno tumaenje i primjena zakona u skladu s ciljem je obveza svakoga tko ga primjenjuje.

MODIFICIRANJE NAELA ZAKONITOSTIModificiranje naela zakonitosti je mogue kod tzv. izvanrednih stanja, kao to su: 1. rat ili neposredna opasnost od rata 2. pobune, nemiri i sl. unutarnji pokreti irih razmjera 3. velike elementarne nepogode njemaka teorija o dravnom pravu nude: - suspendira se pravni poredak - egzekutiva djeluje umjesto zakonodavca - svaka akcija dr. organa se opravdava izuzetnim stanjem - ideje o diktaturi i apsolutizmu egzekutive - dibila ustavnopravni izraz u Ustavu iz 1919. - naputena 1968. Novelom na tzv. Banski ustav iz 1949. - ne govori se vie o dr. pravu nude, ve o dr. stanju nude. anglosaksonska teorija ultra vires - oprena njemakoj teoriji - temelji se na 2 naela ustavnog poretka: i. suverenitetu parlamenta ii. vladavini prava - intervencije egzekutive se u iznimnim stanjima mogu temeljiti samo na ustavu i zakonu francuska teorija izuzetnih stanja: - mjeovita teorija - do Ustava iz 1946. francuski ustavi nisu sadrali odredbe o izvanrednim stanjima - De Gaulleov ustav iz 1958. mijenja koncepciju dajui u ruke predsjedniku Republike snana ovlatenja HRVATSKA Izavnredna stanja prema Ustavu RH su: 1. ratno stanje - HS odluuje o ratu i miru,. 2. neposredna ugroenost neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH PR moe, uz supotpis predsjednika Vlade narediti upotrebu oruanih snaga, iako nije proglaeno ratno stanje.. 3. stanje u kojem su tijela dr. vlasti onemoguena redovito obavljati svoje ustavne dunosti. 4. velike prirodne nepogode

www.nasciturus.com

9

SLOBODNA (DISKRECIJSKA) OCJENASlobodna (diskrecijska) ocjena ovlast primjenjivaa pravne norme da pri odluivanju izabere onu alternativu za koju ocjeni da je najprimjerenija potrebama tog sluaja. Kategorike pravne norme propisuju tono nain ponaanja, , dok disjuktivne (alternativne) norme ostavljaju primjenjivau mogunost da u rjeavanju konkretnom sluaju postupi po vlastitom nahoenju,. Mogunost slobodnog ocjenjivanja: - slobodna ocjena nije samovoljno djelovanje - slobodna ocjena mora biti utemeljena na ovlatenju danom u pravnoj normi - izvor alternativne norme se provodi u skladu s javnim interesom i potrebama konkretnog sluaja Ogranienja slobodne ocjene: naelo zakonitosti (legaliteta) naelo svrhovitosti (oportuniteta) -

Objekt slobodne ocjene: Slobodnom ocjenom tijelo moe odluiti: 1. da li e se stranci priznati neko pravo, odnosno hoe li joj se nametnuti odreena obveza? 2. kako e definirati to pravo ili obvez? 3. oba pitanja rjeava po slubenoj ocjeni Kontrola akata u kojima je sadrana slobodna ocjena: Valja razlikovati kontrolu svrhovitosti (oportuniteta) i kontrolu zakonitosti (legalnosti). Diskerecijska ocjena nije u sferi legalnosti, ve u sferi oportuniteta. kontrola zakonitosti ne obuhvaa ispitivanje diskrecijske ocjene.

KONTROLA NAD UPRAVOMKontrola nad upravom kontinuirana djelatnost nadzora to ga pravno ovlateni subjekti provode nad ponaanjem uprave, nainom upotrebe njezinih ovlasti i aktima, odnosno mjerama to proizlaze iz upotrebe tih ovlasti.Kontrola zakonitosti

oblik nadzora kojim se usporeuje suglasnost akata i mjera

uprave oblik nadzora kod kojeg se akti i mjere uprave usporeuju sa ciljem koji se u interesu subjekata Subjekti kontrole uprave: 1. nosioci kontrole aktivni subjekti kontrole (npr. predstavnika tijela, sudovi) 2. tijela nad kojima se kontrola obavlja pasivni subjekti kontrole (npr. uredi dr. uprave, republika uprava, ministarstvo, odjel)Kontrola svrhovitosti

10 www.nasciturus.com Predmet kontrole uprave skup svih mjera koje nosilac kontrole moe upotrijebiti kada utvrdi da tijelo nad kojim se kontrola obavlja ne postupa onako kako je u datoj situaciji propisano (svrhovito). Kontrolne ovlasti skup svih mjera koje nosilac kontrole moe upotrijebiti kada utvrdi da tijelo ne postupa (svrhovito). Mogu se izraavati kao: 1. konstatacija najblai oblik kontrole kojim 2. objektivno stavljanje van snage nosilac kontrole nakon stavljajui ih van snage (kasacija) s uinkom ponitenja ili ukidanja. 3. meritorno rjeavanje nosilac kontrole moe zamijeniti odluku tijela nad i primijeniti mjeru objektivnog stavljanja izvan snage.Preventivni uinak kontrole nad upravom Represivan uinak kontrole nad upravom

NOSIOCI KONTROLE NAD UPRAVOM kontrola uprave od strane predstavnikog tijela

Interpelacija najmanje 1/10 zastupnika na sjednici HS-a se otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, kontrola od strane pukog pravobranitelja razmatra pojedinana ugroavanja prava graana koja su poinjena od strane tijela dr. uprave, tijela s javnim ovlastima ili djelatnika u tim tijelima. Ombudsman je institicija uspostavljena ustavom ili zakonom na elu koje je neovisni javni slubenik visokog ranga odgovoran parlamentu koji prima pritube graana. Pukog pravobranitelja bira i razrjeava dunosti HS (na vrijeme od 8 godina nakon ega moe ponovo biti biran) 1. ostavkom prihvaenom od HS 2. gubitkom hrvatskog dravljanstva 3. ako tako odlui HS Ovlasti su pukog pravobranitelja da upozorava, obavjetava, predlae i daje preporuke. 1. kontrola koja se provodi unutar same uprave (upravna kontrola) Tijela dr. uprave nadziru osobito: - zakonitost rada i postupanja - rjeavanje u upravnim stvarima - djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dr. uprave - svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenosti slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dr. uprave - odnos slubenika i namjetenika prema graanima i dr. strankama 2. kontrola uprave putem dru. nadzora u irem smislu to su graani. djelatnosti polit. stranaka, te dr. dru. organizacija 3. kontrola uprave putem sudova U RH sudbenu vlast obnaaju: - opinski i upanijski sudovi - trgovaki sudovi - Visoki trgovaki sud RH

www.nasciturus.com Upravni sud RH Vrhovni sud RH Ustavni sud RH

11

Upravni sud je najznaajniji nositelj sudske kontrole i to kada odluuje u upravnom sporu. Sud u UP sporu odluuje o zakonitosti akata kojima dr. tijela i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u UP stvarima. Ustavni sud odluuje o suglasnosti propisa (dakle, i onih to ih donosi dr. uprava) s Ustavom i zakonom. ODGOVORNOST ZA TETU NASTALU GRAANIMA I PRAVNIM OSOBAMA OBAVLJANJEM SLUBE ILI DR. DJELATNOSTI DRAVNIH TIJELA I DR. JAVNOPRAVNIH TIJELA POVIJESNI RAZVOJ 1. naelna neodgovornost drave za tetu (do polovice 19. st.) 2. odgovornost drave za tetu nastalu njenim neautoritativnim djelovanjem (od polovice 19. st.) 3. odgovornost drave za tetu nastalu i njenim autoritativnim djelovanjem (od konca 19. st.) 2 sluaja odgovornosti drave za tetu: 1. odgovornost drave za tetu nastalu protupravnim djelovanjem slubenika (odgovornost uvjetovana grekom) 2. odgovornost drave za tetu nastalu zakonitim i pravilnim djelovanjem slubenika (odgovornost bez greke) ODGOVORNOST UVJETOVANA GREKOM 1. primarna i neposredna odgovornost drave (dr. javnopravnih tijela) 2. primarna i neposredna odgovornost slubene osobe (drava je jamac) odgovara se po naelu krivnje 3. solidarna odgovornost drave i slubenika (oteenik bira koga e tuiti) Poredbeno pravo: Razlikuju se tzv. greke slube (postoji odgovornost drave, odnosn JP tijela ija se sluba obavlja i o njoj odluuju upravni sudovi prema posebnim propisima) i osobne greke (povlae za sobom i osobnu odgovornost slubene osobe i o njoj odluuju redovni sudovi sudovi primjenjujui naela GP-a). Europska unija: 1. ugovorna i vanugovorna odgovornost 2. ugovorna odgovornost ureuje se pravom koje se primjenjuje na odnosni ugovor 3. vanugovorna odgovornost Unija e nadoknaditi svaku tetu koju su uzrokovali njeni organi ili slubenici u izvravanju svojih dunosti. HRVATSKA 1. Vinodolski ustav (1921.) primarna i neposredna odgovornost drave 2. Oktroirani ustav (1931.) neposredna odgovornost slubenika i drave (drava je jamac ako je bila obuhvaena tubom) 3. Ustav (1946.) primarna odgovornost slubenika (drava je jamac)

12 www.nasciturus.com 4. Ustavni zakon (1953.) primarna i neposredna odgovornost drave Vaee pravo: Ustav RH ne sadri odredbe o odgovornosti za tetu od strane slubene osobe pitanje odgovornosti drave za tetu je ureeno Zakonom o sustavu dr. uprave (1993.) posebni sluajevi odgovornosti drave ureeni su posebnim zakonima (npr. Carinski zakon, Zakon o sudovima i dr.) pitanje odgovornosti dravnih slubenika za tetu Pravna osnova odgovornosti Zakon o sustavu dr. uprave, l. 13. tetu koja graaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela dr. uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravne osobe koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dr. uprave, nadoknauje RH. Pasivno legitimirani subjekti odgovornosti drave) Aktivno legitimirani subjekti: RH (naelo primarne i neposredne

1. graani 2. pravne osobe 3. druga strana (stranac, grupa graana...) Nadlenost redovni sudovi (graanska parnica) i upravni sudovi. Uvjeti odgovornosti: 1. nezakoniti ili nepravilan rad tijela dr. uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dr. uprave.1 a. aktivno djelovanje (culpa in commitendo) b. proputanje (culpa in ommitendo) 2. teta2 a. materijalna: i. umanjenje postojee imovine (damnum emergens) ii. izgubljena dobit (locrum cessans) b. nematerijalna teta moe se sastojati u fizikom bolu ili psihikoj patnji c. legalna dobra pravni poredak zatiuje legalna dobra, a ne i takva stanja i odnose koji bi pravno i dru. bili nedopustivi. d. dranje oteenog - kod prosuivanja obveze naknade tete i utvrivanja njezine visine, u obzir se treba uzeti dranje oteenoga 3. uzrona veza izmeu spomenutog rada i nastale tete Pravo regresa ako je drava isplatila odreenu svotu kao naknadu tete zbog postupka svoga slubenika, tada ima pravo regresa prema tom slubeniku, ukoliko je on postupao s namjerom (dolus) ili krajnjom nepanjom (culpa lata).

1

Nezakonit rad svako djelovanje suprotno odredbama i naelima vaeeg pravnog poretka

Nepravilno djelovanje postupanje mimo cilja koji je odreen, ponaanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem slube ili djelatnosti. 2 teta umanjenje neije imovine (obina teta) i sprjeavanje njezinog poveanja (izmakla korist), a i nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta).

www.nasciturus.com

13

Odgovornost slubene osobe za tetu nanesenu tijelu dr. uprave mogue je da slubena osoba obavljanjem svoje slube poini tetu tijelu u kojem slubu obavlja. Obveza slubene osobe da nadoknadi tetu se vee uz pretpostavku da je tetu poinila iz namjere ili krajnjom nepanjom. Oslobaanje dr. slubenika od odgovornosti za tetu dravni slubenik se moe u cijelosti ili dijelom osloboditi od odgovornosti za tetu. ODGOVORNOST ZA TETU BEZ GREKE Odgovornost bez greke zahtjev za naknadu tete se temelji na injenici da je teta nastala samim vrenjem slube, bez obzira na to to u tom vrenju nije bilo nikakve greke (nezakonitog ili nepravilnog postupanja) i to je sluba postupala u skladu s pravnim propisima i pravilno. Za podizanje tubenog zahtjeva za naknadu tete je dovoljan dokaz o nastajanju tete kao posljedice djelovanja slube. dakle, nuno je da postoji radnja (obavljanje slube), teta i uzrona veza izmeu radnje i nastale tete (priznaje se i ako je teta nastala sluajno, a iskljuen je samo sluaj vie sile). U praki obino razlikujemo 2 sluaja: 1. kada je drava (JP tijelo) priinjajui tetu treoj osobi ostvarila za sebe ili nekoga drugoga imovinsku korist (npr. izvlatenje, legalne slunosti) 2. kada takve imovinske koristi nije bilo HRVATSKA Brojni su sluajevi priznavanja prava na naknadu tete bez greke: 1. 2. 3. 4. 5. oduzimanje ili ograniavanje imovinskih prava naknada za unitene stvari naknada zbog opasnih stvari (naprava ili djelatnosti) naknada tete prouzroene izvanrednim dogaajima naknada ratne tete.

OSOBNI STATUS GRAANSKA STANJADravne matice su evidencije o osobnim stanjima graana, koje imaju dokaznu snagu javnih isprava i zakonsku presumpciju istinitosti. Matine knjige se vode za svako naseljeno mjesto, prema matinim podrujima koje odreuje Vlana na prijedlog nadlenog ministarstva. Postoje 2 vrste upisa u dravne matice: temeljni upis (upis injenice roenja, sklapanja braka ili smrti) za koji postoje posebne rubrike i naknadni upis i biljeke (naknadne dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na injenice koje su nastale ili postale poznate nakon izvrenog temeljnog upisa). O osobnim stanjima graana se vode: 1. matica roenih 2. matica vjenanih 3. matica umrlih OSOBNO IME

14 www.nasciturus.com Svaki graanin ima pravo na osobno ime, te ima pravo i dunost njime se sluiti. Osobno ime se sastoji od imena i prezimena, od kojih se svako moe sastojati od nekoliko rijei, pri emu se u pravnom prometu uvijek mora koristiti isto osobno ime (tada ni ime ni prezime ne simiju sadrati vie od 2 rijei). Osobno ime djeteta odreuju njegovi roditelji, odnosno tijelo nadleno za poslove starateljstva Promjena osobnog imena svaka osoba ima pravo, na temelju posebnog zahtjeva, promijeniti osobno ime. MATINI BROJ Matini broj je identifikacijska oznaka hrvatskih dravljana i stranaca, koja slui za povezivanje podataka u slubenim evidencijama. Upisuje se u slubene evidencije i javne isprave koje se izdaju na temelju tih evidencija. JMBG sastoji se od 13 znamenki po 6 skupina: Matini broj stranca odreuje se strancu kojem je u RH odobreno trajno nastanjenje, boravak s poslovnom vizom, produeni boravak ili priznat status izbjeglice. Sastoji se od 13 znamenki u 6 skupina kao i JMBG, no etvrtu skupinu ini oznaka 03 za sva registracijska podruja. OSOBNA ISKAZNICA Osobna iskaznica je javna isprava kojom dravljanin RH dokazuje identitet, hrvatsko dravljanstvo, spol, datum roenja, prebivalite i adresu stanovanja Osobna iskaznica vai na razdoblje od 10 godina. Za osobe mlae od 27 godina vrijedi na rok od 5 godina, a za starije od 65 godina se izdaje bez roka vaenja. Ako su se osobni podaci s iskaznice promijenili, ako slika vie ne odgovara izgledu osobe, te ako je iskaznica oteena, nova se mora zatraiti u roku od 15 dana. PUTNE ISPRAVE HRVATSKIH DRAVLJANA Putna isprava je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko dravljanstvo, a moe se imati samo jedna putna isprava iste vrste. Vrste putnih isprava: putovnica . zajednika putovnica diplomatska putovnica i slubena putovnica . putni list pomorska knjiica i brodarska knjiica putne isprave koje se izdaju na osnovi meunarodnog ugovora 6. viza . 1. 2. 3. 4. 5. PREBIVALITE I BORAVITE GRAANA Prebivalite mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom da u njemu stalno ivi i u kojem ima osigurano stalno stanovanje (ako ima useljiv stan po osnovi vlasnitva, ugovora o najmu, podnajmu ili dr. valjanoj pravnoj osnovi). Boravite uobiajeno boravite je mjesto u kojem graanin trajnije boravi, bez namjere naseljavanja, a privremeno boravite je mjesto u kojem se graanin zadrava do 30 dana. Prebivalite i boravite se prijavljuju i odjavljuju policijskoj upravi ili policijskoj stanici.

www.nasciturus.com

15

DRAVLJANSTVODravljanstvo pravni odnos zasnovan izmeu fizike osobe i suverene drave, trajan po svojoj prirodi, temeljem kojeg nastaju odreena prava i dunosti. Nacionalnost pripadnost pojedinca odreenom narodu (naciji). Svaki narod ima svoje sunarodnjake koji ne moraju imati svi isto dravljanstvo. Stranac prema pozitivnoj definiciji to je svaka osoba stranog dravljanstva ili osoba bez dravljanstva, a prema negativnoj definiciji stranac je svaka osoba koja nema domae dravljanstvo. osoba bez dravljanstva, koja stoga ne uiva zatitu niti jedne suverene drave.Apatridi (apoliti) Bipatridi (bipoliti) Polipatridi

osobe sa 2 dravljanstva

osobe s vie dravljanstava Ako je jedno od tih dravljanstava hrvatsko, ono ima primat, odnosno iskljuuje sva ostala dravljanstva (takva se osoba ne moe pred domaim tijelima pozivati na neko svoje strano dravljanstvo). Sporazum o EU (Maastrichtu 1992.) uvodi novu kategoriju graanin Europe, koja se stavlja iznad graanina drave. Izbjeglice status izbjeglice se priznaje strancu koji je nastupio dravu iji je dravljanin ili u kojoj je bio trajno nastanjen kao osoba bez dravljanstva da bi izbjegao proganjanje zbog svojih polit. miljenja, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti. Status izbjeglice strancu prestaje: 1. ako zatrai zatitu drave iji je dravljanin ili u kojoj je bio trajno nastanjen kao osoba bez dravljanstva 2. ako se moe vratiti u dravu iji je dravljanin nakon to su prestali razlozi zbog kojih je izbjegao 3. ako se dobrovoljno vrati u dravu iz koje je izbjegao 4. ako stekne dravljanstvo druge drave 5. ako mu je izreena mjera sigurnosti protjerivanja ili zatitna mjera udaljenja ili otkazan boravak 6. ako mu je oduzet status izbjeglice Rjeenje o prestanku statusa izbjeglice donosi MUP UZAKONJENJE PRAVA DRAVLJANSTVA . Osnovni ideal MP-a je da svaki pojedinac ima dravljanstvo (tj. da nema apatrida), te da svaki pojedinac ima samo jedno dravljanstvo(?) NAELA STJECANJA DRAVLJANSTVA 1. naelo krvne veze ili podrijetla - (ius sanguinis)

16 www.nasciturus.com 2. naelo podruja - (ius soli) 3. naelo prebivalita - (ius domicili) 4. Drava obino uzme jedno od ovih naela kao primarno, a ostala kao dopunska. SUKOB DRAVLJANSTVA Pozitivan sukob 2 ili vie drava istovremeno nekoj osobi propisuju svoje dravljanstvo (npr. dijete hrvatskih dravljana je roeno u stranoj dravi koja za primarno uzima naelo podruja, a u RH je primarno naelo podrijetla) Negativan sukob 2 ili vie drava odriu svoje dravljanstvo nekoj dravi (npr. dijete je roeno u RH od stranih dravljana, ije pravo za primarno uzima naelo podruja, a pravo RH za primarno uzima naelo podrijetla). DRAVLJANSTVO UDANE ENE U zakonodavstvima suvremenih drava vlada ravnopravnost ene i mukarca u pogledu dravljanstva, to je potvreno i brojnim meunarodnim konvencijama ni sklapanje ni rastava braka izmeu domaih dravljana i stranaca, niti promjena dravljanstva mua za vrijeme braka ne mogu ipso facto imati utjecaja na dravljanstvo ene; ene glede dravljanstva imaju jednaka prava kao i mukarci.Zakon o hrvatskom dravljanstvu

dravljaninom priroenjem.

(enom

ili

doputa strancu koji je sklopio brak sa hrvatskim mukarcem) da stekne hrvatsko dravljanstvo

NAINI STJECANJA HRVATSKOG DRAVLJANSTVA 1. 2. 3. 4. podrijetlom roenjem na teritoriju RH priroenjem prema meunarodnim ugovorima

1. stjecanje hrvatskog dravljanstva podrijetlom ako su oba roditelja hrvatski dravljani hrvatski dravljanin (ili su ga usvojili hrvatski dravljani) ako je dijete roeno u RH roeno van RH 1. ako je drugi roditelj apatrid ili je nepoznatog dravljanstva 2. ili bude prijavljen kao hrvatski dravljanin radi upisa do 18. godine ako je jedan roditelj

ako

je

dijete

www.nasciturus.com

17 3. ili se stalno nastavi u RH 4. ili ako bi ostao bez dravljanstva

2. stjecanje hrvatskog dravljanstva roenjem na teritoriju RH ako je dijete roeno ili naeno na podruju RH 1. oba su roditelja nepoznata 2. ili su nepoznatog dravljanstva 3. ili su bez dravljanstva kumulativno

3. stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem (naturalizacijom) (zahtjev + uvjeti + rjeenje) redovnim putem 18 godina otpust 5 godina u RH hrvatski jezik dravljaninom RH i latinino pismo 5. lojalnost RH 1. 2. 3. 4. po povoljnijim uvjetima 1. ako je roen u RH a) 5 godina b) lojalnost 2. stranac sklopio brak s a) trajno nastanjenje b) lojalnost 3. iseljenik - lojalnost 4. poseban interes - lojalnost

kumulativno

4. stjecanje hrvatskog dravljanstva prema meunarodnim ugovorima ti ugovori moraju biti ratificirani u domaem pravu NAINI PRESTANKA (GUBITKA) HRVATSKOG DRAVLJANSTVA 1. otpustom 2. odricanjem 3. po meunarodnom ugovoru 1. prestanak hrvatskog dravljanstva otpustom (zahtjev + uvjeti + rjeenje) dravljanstvo prestaje rjeenjem pretpostavke kojima se treba udovoljiti afirmativni uvjeti 1. 18 godina ivota (ex offo) 2. izvrena vojna obveza negativni uvjeti 1. kazneni postupak alternativno ili

18 www.nasciturus.com 3. da je podmirila obveze za 2. kazna zatvora koje postoji izvrni naslov kumulativno 4. da je pravno uredila im. odnose iz branog odnosa 5. da ima strano dravljanstvo 2. prestanak hrvatskog dravljanstva odricanjem (prestanak dravljanstva izjavom volje) Uvjeti: 1. punoljetni hrvatski dravljanin 2. prebivalite u inozemstvu kumulativno 3. ima i strano dravljanstvo 3. prestanak ugovorima hrvatskog dravljanstva prema meunarodnim

POETNI DRAVLJANSKI KORPUS RH NA DAN 08. 10. 1991. Temeljno naelo naelo pravnog kontinuiteta dravljanstva osoba koja je na dan 8. 10. 1991. bila dravljanin SFRJ i istodobno dravljanin SRH, bez obzira na nacionalnost i mjesto prebivalita Dopunsko naelo etniko naelo vezano uz domicil pripadnik hrvatskog naroda koji na dan 8. 10. 1991. nema hrvatsko dravljanstvo, a na dotini dan ima prijavljeno prebivalite u RH, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim dravljaninom. PONOVNO STJECANJE DRAVLJANSTVA (REINTEGRACIJA) Reintegracija vraanje dravljanstva osobi koja ga je imala, ali ga je na odreeni nain izgubila. Zahtjev za stjecanje ili prestanak dravljanstva se podnosi policijskoj upravi (postaji), ali se moe podnijeti i preko diplomatskog ili konzularnog predstavnika RH u inozemstvu.. Kod otpusta, hrvatsko dravljanstvo prestaje danom uruenja rjeenja o otpustu (djelovanje za ubudue), no kod odricanja dravljanstvo prestaje danom izjave o odricanju (retroaktivno djelovanje).

UPRAVNI AKTPojam upravni akt je nastao u Francuskoj acte administratif poetkom 19. st. UPRAVNI AKT u teoriji zakonodavstvu u najirem smislu suavanje u najuem smislu to je svaki akt uprave: eliminiraju se ima svojstva: autoritativan neki od navedenih - autoritativnost neautoritativan elemenata - jednostranost u

www.nasciturus.com jednostran dvostran apstraktan konkretan pravno djelovanje nemaju pr. djelovanjeTEORIJSKO SHVAANJE

19 - konkretnost - odreeno pravno djelovanje - pravna vezanost

Bitne karakteristike upravnog akta: 1. autoritativnost 2. jednostranost 3. konkretnost . 4. odreeno pravno djelovanje . 5. pravna vezanost (naelo zakonitosti) Upravni akt pravni akt kojim, kad je to predvieno normom, ovlateni subjekti, na autoritativan i jednostran nain odluuju o pravima i obvezama pojedinih subjekata u konkretnoj upravnoj stvari.ZAKONSKO SHVAANJE

Pojam UA se u zakonodavstvu ne koristi, ve se koriste nazivi: rjeenja, zakljuci, obrtnica, povlasnica i sl. Meutim, u Zakonu o upravnim sporovima (ZUS) se pojam upravnog akta nije mogao izbjei, jer se njime ureuje sustav sudske zatite u upravnim stvarima. Upravni akt prema ZUS-u akt kojeg donosi dr. organ ili organizacija u obavljanju javnih ovlasti, a rjeava o pravima i obvezama pojedinaca ili pravne osobe u tzv. upravnim stvarima.Tko donosi upravni akt?

Upravne akte u najveem broju sluajeva donose dr. tijela (tijela dr. uprave), no ta ovlatenja se mogu dodijeliti i javnoj ustanovi, koja e u skladu sa javnim ovlastima rjeavati u pojedinanim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizikih i pravnih osoba. Posebnim zakonom se odreeni poslovi dr. uprave mogu prenijeti i pravnim osobama koje na osnovi zakona imaju javne ovlasti. AKT UPRAVE svaka vrsta akta koji tijela dr. uprave donose u ostvarivanju svoje funkcije. Tim su pojmom, uz upravne akte, obuhvaeni i openormativni akti uprave, kao i konkretni akti uprave koji nemaju karakter upravnog akta.Akti uprave = upravni akti + openormativni akti + konkretni akti uprave koji nemaju karakter UA

Openormativni akti uprave opi akti kojima se na apstraktan nain reguliraju dru. odnosi Upravna stvar nije definiraja zakonom (ni u jednoj dravi) to je ona pravna stvar koja je u nadlenosti uprave (za razliku od onih koje su u nadlenosti suda), a regulirana je normama UP-a. Upravna stvar: 1. konkretna stvar 2. rjeava se o pravima primjenom normi UP-a

20 www.nasciturus.com Razlike UA i openormativnog akta: 1. materijalna razlika 2. procedura donoenja 3. pravni uinci 4. kontrola

VRSTE UPRAVNIH AKATA1. konstitutivni akti su oni kojima se zasniva, mijenja ili ukida neki pravni propis, deklaratornim aktima samo utvruju ve postojei pravni odnos i pravna situacija. 1. temeljem ovlaujuih akata adresat dobiva neko pravo koje do tada nije imao, a obvezujuim aktom se stranci izriu izvjesne zabrane, nalau neke inidbe ili trpljenja. 2. kod osobnih akata ovlasti (obveze) za adresata akta proizlaze neposredno iz samog akta (te ovlasti su u pravilu neprenosive izuzetak: ako je zakonom izriito predvieno drukije). Kod stvarnih akata ovlasti za pojedinca proizlaze iz odnosa koji on ima prema odreenoj stvari, pa takve ovlasti mogu imati svi oni koji se prema takvoj stvari nalaze u odgovarajuem odnosu (npr. odnos vlasnitva). 3. akt-uvjet akt je uvjet za neto uvjet da bi se na tu osobu primijenio openormativni propis (npr. akto o dravljanstvu nakon to su udovoljeni svi uvjeti, u aktu se navodi da je osoba primljena u hrvatsko dravljanstvo, ime se na tu osobu primjenjuju pravne norme koje se odnose na nae dravljane).. 4. dispenz akt kojim se odstupa od teih uvjeta i na adresata se primjenjuju laki uvjeti (ali samo kada pravna norma to dozvoljava) 2. upravni akti doneseni ex offo i oni doneseni na prijedlog stranaka 3. ukoliko donosilac akta prihvati zahtjev stranke i dodijeli joj neku ovlast ili pravo, govorimo o pozitivnim aktima (ovlaujui akti). O negativnom aktu govorimo ako donosilac akta odbije zahtjev stranke (tj. negativno ga rijei) ili ako ga odbaci (npr. zbog nepravovremenosti). 4. kod individualnih upravnih akata adresati su odreeni pojedinano i poimenino, bez obzira koliko ih ima,.dok se kod generalnog upravnog akta adresati ne odreuju pojedinano, ali se prema odreenim svojstvima moe zakljuiti na koje se osobe akt odnosi. 5. kod pravno vezanih akata donosilac akta je vezan zakonskom normom, dok kod diskrecione ocjene (slobodnih akata) on ima mogunost izbora izmeu vie alternativno odreenih normi. 6. jednostavni i sloeni akti jedinstveni akti su oni koje je donio samo jedan organ, a sloeni su oni koje su donijela 2 ili vie organa u tom sluaju oblici suradnje u donoenju akta su slijedei:

www.nasciturus.com

21

1. vie organa zajedniki donose jedan akt, pri emu u aktu mora biti naznaeno koji su to organi to ga donose, a oni se moraju usuglasiti oko sadraja akta, te odluiti koji e od njih tehniki napisati akt 2. jedan organ donosi akt uz prethodnu suglasnost drugog organa. Da bi akt bio valjan: - mora se traiti suglasnost - bez suglasnosti je akt nevaljan 3. jedan organ donosi akt uz prethodno pribavljeno miljenje drugog organa: - mora se traiti suglasnost - drugi organ nije vezan miljenjem prvog 7. rjeenja i zakljuci to su akti koji se donose u UPo. Rjeenje akt kojim se odluuje o predmetu UP. Zakljuak akt kojim se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka ili se kao sporedna jave u svezi s postupkom. Razlike: 1. forma 2. mogunost ulaganja pravnih lijekova 3. dostava Rjeenje moe biti: djelomino, dopunsko i privremeno. FORMA UPRAVNOG AKTA Upravni akt se u pravilu donosi u pisanoj formi zbog pravne sigurnosti, lake kontrole zakonitosti, no ponekad se donosi i u usmenoj formi kada se zahtjeva brzina, ekonominost (no samo kada je tako predvieno zakonom).

DODACI UPRAVNOM AKTUUvjet Rok . Namet Pridraj opoziva

Dopustivost dodataka ako je nezakonit dodatak od velikog znaaja za akt, on rui itav akt. U protivnom nee utjecati na sudbinu akta takav dodatak otpada, a sam akt ostaje na snazi.

VREMENSKO DJELOVANJE UPRAVNOG AKTAPoetak vaenja - upravni akt obvezuje svog donosioca od trenutka kada ga je on otpremio stranci, a moe ga izmijeniti ili povui sve do trenutka dostave stranci. Nakon izvrene dostave takve se radnje mogu vriti samo prema posebnoj proceduri.. Prestanak vaenja upravni akt prestaje vaiti na slijedee naine: 1. iskoritavanje ovlasti )2. nastup rezolutivnog uvjeta ili raskidnog roka 3. stavljanje akta van snage 4. propast stvari

22 www.nasciturus.com 5. smrt stranke 6. nevrenje ovlasti 7. odricanje od ovlasti . Retroaktivno djelovanje znai da UA djeluje na pravni odnos koji je postojao prije nego je sam akt stupio na snagu.. produeno pravno djelovanje UA (anticipirani UA) pravno djelovanje akta se javlja kasnije nego je to uobiajeno Obveznost UA dispozitiv UA obvezuje one prema kojima djeluje na nain da su ti subjekti duni potivati izreku kojom se odluuje u konkretnoj upravnoj stvari o pravima i dunostima. Izvrenje upravnog akta je posljednja, procesna radnja, kojom se dispozitiv UA provodi u ivot. Izvrenju prethodi donoenje UA.

PRAVOMONOST UPRAVNOG AKTAPravomonost procesnopravni institut kojim se onemoguava ponovno odluivanje o stvari o kojoj je u redovnom postupku konano odlueno (ne bis in idem). Pod istim uvjetima takva stvar ne moe biti predmet ponovnog rjeavanja (identitet stvari eadem res) meu istim strankama (identitet osoba inter easdem personas). Potivanjem instituta pravomonosti ostvaruje se naelo zakonitosti Vrste pravomonosti:1. 2. 4.

formalna i materijalna pravomonost

.

objektivna i subjektivna pravomonost 3. apsolutna i relativna pravomonost

Izvanredna pravna sredstva i institut pravomonostii 5. Objekt pravomonosti je sam upravni akt, konkretnije njegov dispozitiv. Subjekti pravomonosti su donosilac akta (tijelo nadleno da odluuje o konkretnoj stvari) i stranke u postupku u kojem se o stvari odluuje. Pravomonost, konanost i izvrnost konanost znai da je postupak donoenja akta dovren (bilo da je konanost nastupila nakon okonanja I postupka i dostavljanja I rjeenja, bilo nakon zavrenja II postupka, kada je II aktom odlueno o albi). Izvrnost akta znai da je on dospio u fazu koja omoguava oivljenje njegova dispozitiva. POGRENI UPRAVNI AKT 1. nezakonit (protupravni) upravni akt 2. nepravilan (nesvrsishodan, neportun) upravni akt U oba akta je sadrana neka pogreka, samo to se kod nezakonitog akta ta pogreka odnosi na povredu pravne norme iz sustava pozitivnog prava, a kod nepravilnog akta donosilac je postupio nesvrsishodno sa stajalita javnog (opedrutvenog) interesa pri donoenju UA. Obujam i posljedica pogrenosti akt moe biti pogrean u cijelosti (totalna pogrenost) ili samo djelomino (parcijalna pogrenost). Ponitenje, ukidanje i oglaavanje nitavim UA-a kada se oboriv UA ukida, onda to ukidanje djeluje ubudue (ex nunc), dok pravne posljedice koje je akt proizveo do toga trenutka i dalje ostaju na snazi. S druge strane, ponitenje akta

www.nasciturus.com

23

djeluje retroaktivno (ex nunc), pa se ponitavaju i sve posljedice koje je on proizveo od trenutka svog stupanja na snagu. Kod nitavih akata dolazi samo do oglaavanja akta nitavim. Takvo oglaavanje ima deklaratorni karakter i djeluje ex tunc. Konvalidiranje pogrenog UA znai njegovo naknadno osnaenje, zbog eliminiranja pogreke sadrane u aktu, te se on smatra valjanim od trenutka donoenja (npr. akt se donese bez prijedloga stranke, a ona naknadno da svoj pristanak). Konvalidirati mogu samo oborivi UA. KONKRETNI AKTI UPRAVE IZVAN UA-a to su npr. akti evidencije, razna uvjerenja. Njihov broj je velik, a karakterizira ih to im obino nedostaje neki od elemenata upravnog akta.

UPRAVNI POSTUPAKUpravni postupak skup procesnih pravila koja odreuju nain djelovanja javneuprave kada ona odluuje o pravima i obvezama pojedinih subjekata u tzv. upravnim stvarima, odnosno kada donosi upravni akt.

ili Upravni postupak skup procesnih pravila o redu i obliku radnji pri donoenjuupravnog akta i o obliku tih akata.

Materijalni propisi propisi koji reguliraju sadraj odreenih dru. odnosa (tj. sadraj djelovanja uprave) Formalni propisi propisi koji reguliraju nain postupanja uprave ili dr. subjekata.

RAZVOJ UPRAVNOG POSTUPKAposljedica naela zakonitosti (poetak 20. st.) prva kodifikacija UPo 1925. Austrija veina kodifikacija se javlja nakon II. Svjetskog rata, a velik broj zemalja ih ni danas nema 2 cilja upravnog postupka osigurati aktu ispravan sadraj strankama da tite svoja (doi do tzv. materijalne istine) interese. osigurati prava i pravne

razvoj UPo kroz sudsku kontrolu zakonitosti UA sudovi su prema upravi primjenjivali naela sudskog postupka (naroito parninog) takva praksa

24 www.nasciturus.com preteena u zakon kao osnov 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Austrija, 1925. ehoslovaka i Poljska, 1928. Kraljevina Jugoslavija, 1930. SAD, 1946. Maarska, 1957. panjolska, 1958. Bugarska, 1970. Njemaka, 1977. itd. zadrana i dalje Francuska

RAZVOJ UPRAVNOG POSTUPKA U RH prvi ZUP 1930.

nakon II. Svjetskog rata ZUP iz 1956. do tada su se pravila postupka nalazila u Zakonu o narodnim odborima, Zakonu o upravi, Zakonu o upravnim sporovima itd. ZUP je mijenjan nekoliko puta: 1965., 1977. i 1986. nakon osamostaljenja RH

- zakon o preuzimanju zUP-a u RH (NN 53/91) - preuzet je tekst objavljen uSlubenom listu SFRJ br. 47/86 - izvrene su nune izmjene i dopune - po svom opsegu i sadraju ZUP predstavlja jedan od najrazraenijih upravnih postupaka

VAENJA ZUP-asubjekti 1. organi dr. uprave i dr. dr. organi 2. dr. pravne osobe propisa odluivanje o pravima, obvezama i pravnim interesima Opi upravni postupak za sve upravne oblasti Posebni upravni postupak za odreene upravne oblasti; moe se propisati pod odreenim uvjetima koji se propisuju u sklopu materijalnih propisa: a) b) c) d) samo pijedina pitanja samo posebnim zakonom ako je to nuno za tu upravnu oblast ako nije protivno naelima ZUP-a b) sluajevi a) upravna stvar neposredna primjena c)

kada temeljem javnih ovlasti odluuju o slijedeim sluajevima

lex specialis derogat legi generali

www.nasciturus.com

25

NAELA UPRAVNOG POSTUPKACilje upravnog postupka je da se u rjeavanju konkretne stvari doe do materijalne istine i da se pritom adekvatno zatite prava i interesi stranaka, ali i opedrutveni interesi. 1. naelo zakonitosti 2. naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa 3. naelo efikasnosti 4. naelo materijalne istine 5. naelo sasluanja stranaka 6. naelo slobodne ocjene dokaza 7. naelo samostalnosti u rjeavanju . 8. naelo prava na albu 9. naelo ekonominosti 10. naelo pomoi nekoj stranci 11. naelo o upotrebi jezika i pisma

12. NADLENOST POSTUPKA

ZA

VOENJE

UPRAVNOG

Nadlenost competentia pravo i dunost postupanja u odreenim pravnim stvarima i na odreenom teritoriju. Stvarna nadlenost competentia ratione materiae pravo i dunost postupanja u odreenoj vrsti predmeta. Mjesna nadlenost competentia ratione territorii pravo i dunost postupanja na odreenom teritoriju. Mjesna nadlenost odreuje podruje na kojem organ mora obavljati poslove iz svoje stvarne nadlenosti.

ODREIVANJE STVARNE NADLENOSTIZUP: sadri propise kojima se odreuje stvarna nadlenost, a u sluaju da ona nije odreena, primjenjuju se pravila o supsidijarnoj nadlenosti Pravilo za odreivanje stvarne nadlenosti ako je propisan, nije odreeno koji organ uprave je stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari, takva stvar spada u nadlenost organa dr. uprave u iji djelokrug pripadaju poslovi ope uprave.

ODREIVANJE MJESNE NADLENOSTIZUP: - l. 17. st. 2. mjesna nadlenost se odreuje po propisima o organizaciji pojedinih organ

26 www.nasciturus.com Pravila za odreivanje mjesne nadlenosti: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu prema mjestu gdje se ona nalazi forum rei sitae 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog dr. tijela, ustanove ili dr. pravne osobe prema mjestu njihova sjedita 3. u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu prema sjeditu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja forumactus

4. u ostalim stvarima prema prebivalitu stranke. Kada ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u RH, nadlenost se odreuje prema mjestu njenog boravita, a ako nema boravita prema mjestu njenog posljednjeg prebivalita (boravita) u RH forum domicili 5. ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na jedan od opisanih naina, onda se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka forum casus (npr. dijete je naeno u vlaku, a nadlenost se odreuje prema mjestu gdje je dijete ostavljeno) U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov u kojem je nastao povod za voenje postupka, mjesna nadlenost se odreuje prema matinoj luci broda, odnosno matinom pristanitu zrakoplova. Delegacija (supstitucija) nadlenosti mogua je samo temeljem zakona. Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom tijela i stranaka ni dogovorom tijela, osim ako je zakonom drukije odreeno. Dunost tijela da pazi na svoju nadlenost svako tijelo tijekom cijelog postupka mora prema slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. Sukob nadlenosti pitanja sukoba nadlenosti se rjeavaju na slijedee naine:1. sukob nadlenosti izmeu tijela dr. uprave rjeava Vlada RH ako je on nastao na razini RH, odnosno odgovarajuih izvrnih tijela jedinica lokalne samouprave 2. sukob nadlenosi tijela dr. uprave iste upravne oblasti raznih razina rjeava nadleno ministarstvo ili dr. nadleno republiko tijelo dr. uprave 3. sukob nadlenosti izmeu tijela dr. uprave i izvrnih tijela rjeava Vlada. Sukob nadlenosti izmeu Vlade i ministarstava i dr. republikih tijela dr. uprave rjeava Sabor 4. sukob nadlenosti izme tijela dr. uprave i dr. pravnih osoba s javnim ovlastima rjeava Vlada 5. ostale sukobe nadlenosti rjeava republiki sud nadlenosti za upravne sporove

SLUBENA OSOBA ZA DONOENJE RJEENJA 2 su faze UPo: 1. prethodni postupak 1 osoba ili 2. donoenje rjeenja 2 ili vie osoba Kada donose akt, kroz te faze prolaze:

www.nasciturus.com ovlastiti prethodni

27

inokosni (npr. ministarstva dr. uprave ...) rukovoditelj moe slubenu osobu tog tijela ili da provodi postupak i donese mu

rjeenje na potpis 1. DRAVNI ORGAN

ili da uini sve sam

kolegijalni (HS, Vlada, skuptine ...) kolektivno tijelo donosi rjeenje, a prethodni postupak provodi upravno tijelo 2. OSOBA S JAVNIM OVLSTIMA rukovoditelj daje ovlasti slubenoj osobi da ili samo provede postupak ili da i donese rjeenje Pravna pomo naelno, svako tijelo obavlja slubene radnje u granicama svog podruja, a ako je potrebno poduzeti neke radnje na podruju drugog tijela, u tim situacijama dolazi do pruanja pravne pomoi (rekvizicija). Takvu pravnu pomo, na osnovi posebne zamolnice, prua tijelo na ijem podruju valja poduzeti radnju. Izuzee slubene osobe postoje apsolutni i relativni razlozi za izuzee. Apsolutni su: 1. ako je ovlatena osoba u postupku koji se vodi stranka, suovlateni, suobveznik,svjedok, vjetak, punomonik ili zak. Zastupnik 2. ako je sa strankoj, zastupnikom ili punomonikom stranke srodink u krvnoj linij ili u pobonoj liniji do IV, brani drug ili srodnik po tazbini do II, pa i kada je brak prestao 3. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja ili hranitelja 4. ako je u I postupku sudjelovao u voenju postupka ili donoenju rjeenja.

STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKUZUP odreuje pojam stranke i to kao procesnopravni institut, jer ZUP sadri procesnopravne odredbe rezlikuje 3 kategorije stranaka: 1. aktivna stranka - osoba na iji je zahtjev postupak pokrenut 2. pasivna stranka osoba protiv koje se vodi postupak 3. intervenijent (uzgredna stranka) zainteresirana traa osoba koja zbog zatite svojih prava i interesa ima pravo sudjelovati u postupkuTko moe biti stranka? svaka domaa i strana3 fizika i pravna osoba, no to mogu

biti i subjekti koji nemaju svojstva fizikih i pravnih osoba (npr. grupe graana, stanovnici neke ulice, poslovne jedinice pravnih osoba ...). Postoji kategorija subjekata koji imaju sva prava i obveze u postupku (npr. predlaganje dokaza ili sasluanja, osporavanje akata i sl.), odnosno imaju poloaj stranke (npr. sindikati, dr. pravobranitelj, udruge graana) ako se odluuje o pravima i obvezama koje oni po statutu imaju pravo i obvezu tititi razlika je3

Npr. kada trai hrvatsko dravljanstvo

28 www.nasciturus.com izmeu stranke i poloaja stranke to u drugom sluaju ne proizlaze nikakva prava za osobe s poloajem stranke. Pravne stvari o kojima se odluuje mogu biti: 1. jednostranake stvari a. materijalna stranke zajedniki stoje u odreenoj pravnoj vezi, neovisno o postupku (npr. suvlasnici) b. formalna stranke zajedniki djeluju u UPo, no izvan tog postupka nisu u nikakvoj pravnoj relaciji; moraju imati zajednikog predstavnika, a mogu imati i zajednikog punomonika 2. viestranake (kontradiktorne) stvari 2 ili vie osoba koje stoje na razliitim pravnim pozicijama. Rije je kontradiktornim pravnim stvarima, a stranke mogu biti: a. kolidirajue stranke postavljaju suprotne zahtjeve, ali se ne nalaze u nekom pravnom odnosu (npr. obje trae dodjelu istog graevinskog zemljita) b. kontrarne stranke se nalaze u uzajamnom odnosu; jedna stranka ne trai nita od druge. Uvjeti za stranako djelovanje 1. stranaka sposobnost ) 2. procesna sposobnost 3. stranaka legitimacija Zakonit zastupnik obavlja procesne radnje u ime i za raun osobe koja je potpuno ili djelomino liena poslovne sposobnosti, pa ne moe samostalno obavljati radnje u postupku (nema procesnu sposobnost). Privremeni zastupnik postavlja ga tijelo koje vodi postupak u slijedeim sluajevima: 1. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja mora poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, a koja nema punomonika. Tada se postavlja privremeni zastupnik ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti 2. ako ustanova ili dr. pravna osoba nema zakonskog zastupnika, predstavnika ili opunomoenika. Tim se strankama privremeni zastupnik postavlja, u pravilu, iz reda njihovih slubenih osoba 3. kad se mora izvriti radnja koja se ne moe odloiti, a stranku odnosno njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravodobno pozvati. Postavljena je osoba duna prihvatiti zastupanje. Moe ga odbiti samo ako postoje razlozi predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku na koji je izriito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik stranke, odnosno sama stranka ili njezin punomonik Punomonik svaka poslovna sposobna osoba, ali pod uvjetom da to ne rade za novac (punomo smije naplatiti samo odvjetnik, jer inae govorimo o nadripisarstvu, za to se propisuje kazna zatvora od 3 godine).

www.nasciturus.com

29

KOMUNICIRANJE TIJELA I STRANAKAPODNESCI Podnesci zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi prijave, molbe, albe, prigovori i dr. priopenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraaju razliitim tijelima. Minimum elemenata koje podnesak mora imati su: oznaka tijela kojem se upuuje predmet na koji se odnosi zahtjev odnosno prijedlog tko je zastupnik ili punomonik (ako ga ima) ime, prezime i boravite (adresa) prenosioca, odnosno zakonskog zastupnika ili punomonika Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Iznimno to moe mjesto njega uiniti njegov brani drug, roditelj, dijete ili odvjetnik ovlaten od stranke na sastavljanje podneska. Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju potpisati se, potpisat e ga druga osoba koja e ujedno staviti svoje ime i adresu. ZAPISNIK Zapisnik sastavlja se o usmenoj raspravi ili dr. vanoj radnji u postupku, kao i o vanijim usmenim izjavama stranke ili treih osoba. O manje vanim stvarima se ne vodi zapisnik, ve se u samom spisu stavlja zabiljeka koju potvruje slubena osoba koja je zabiljeku stavila uz naznaku datuma. Zapisnik mora sadrati: 1. 2. 3. 4. naziv tijela koje obavlja radnju mjesto, dan i sat kada se radnja obavlja predmet u kojem se ona obavlja imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika 5. kratak tijek i sadraj radnje izvrene u postupku, te daljnih radnji Zapisnik sastavljen prema odredbama mora biti voen uredno i u njemu se zapisniku smije neto dodavati ili strankama, koje na njega stavljaju svoj RAZGLEDAVANJE SPISA Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom troku prepisivati potrebne spise, ali pod nadzorom slubene osobe. zakona ima karakter javne isprave, pa on ne smije nita brisati, niti se potpisanom mijenjati. Sastavljeni zapisnik se ita potpis. 1. 2. 3. 4. 5.

DOSTAVADostava procesna radnja kojoj je svrha predaja pismena (poziv, zakljuak, rjeenje i sl.) osobi kojoj je namijenjeno. Vrste dostave: 1. posredna dostava .

30 www.nasciturus.com 2. obvezna osobna dostava provodi se samo ako je zakonom propisana i to: a. kada je takva dostava izriito propisana b. kada od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produiti c. kada to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu Posebni sluajevi dostave: 1. dostava zakonskom zastupniku i opunomoeniku 2. dostava punomoniku za prijam pismena 3. dostava dr. tijelima, ustanovama i dr. pravnim osobama 4. dostava ostalim osobama . 5. dostava javnim priopenjem i. Odbijanje primitka dostavljaeva dunost je ostaviti podnesak u stanu ili prostoriji u kojoj dotina osoba stanuje odnosno gdje je zaposlena, ili ga staviti na vrata stana ili prostorije. Na dostavnici se oznaava dan, sat i razlog odbijanja primitka, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se dostava smatra obavljenom. Dostavnica potvrda o obavljenoj dostavi, koja uredno dostavljena ima znaenje javne isprave. Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se dostava smatra obavljenom

ROKOVIRok vremensko razdoblje unutar kojeg se poduzimaju izvjesne procesne radnje u postupku. Da bi postupak mogao normalno tei bez zastoja,: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.zakonski slubeni rokovi produivi neproduivi subjektivni objektivni prekluzivni dilatorni

Raunanje rokova rokovi se raunaju u danima, mjesecima i godinama, nikako u satima i tjednima.

POVRAT U PRIJANJE STANJE (restitutio in integrum)Povrat u prijanje stanje procesnopravno sredstvo koje ima karakter izvanrednog pravnog lijeka kojim se omoguava stranci da od sebe otkloni tetne posljedice nastale zato to je stranka propustila da u propisanom roku uini odreenu radnju u postupku. Povrat u prijanje stanje je pravno sredstvo kojim se obavlja korekcija strogosti prekluzije, a moe se koristiti u 3 sluaja: 1. kada je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku poduzeti neku radnju postupka, pa je zbog tog propusta iskljuena od obavljanja te radnje 2. stranka je propustila u roku predati podnesak ili ga je iz neznanja ili oiglednom pogrekom pravodobno poslala potom ili neposredno predala nenadlenom tijelu u prvom sluaju je podnesak nepravodobno podnesen, u drugom pravodobno, ali nenadlenom tijelu, ili nepreporueno potom.

www.nasciturus.com

31

3. stranka je oiglednom pogrekom prekoraila rok, ali je podnesak nadleno tijelo ipak primilo najkasnije 3 dana nakon isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo u ovom sluaju je jedina greka u nepravodobnosti, a zakanjenje nije veliko. Rokovi za restituciju subjektivni 8 dana od dana kada je prestao rezlog koji je prouzroio proputanje, odnosno od dana kada je stranka saznala za njega (ako je za razlog saznala kasnije); objektivni 3 mjeseca od dana proputanja, nakon ega se ne moe traiti restitucija. Odluivanje o prijedlogu za povrat u prijanje stanje prijedlog se podnosi tijelu kod kojeg je trebalo uiniti ptopuenu radnju. Ako se povrat u prijanje stanje trai zato to je proputeno da se podnese takav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak. Ako se podnesak temelji na notornim injenicama, nije potrebno sasluanje protivne stranke. Kada je restitucija dozvoljena, postupak se vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koji su doneseni u svezi s proputanjem. U naelu prijedlog za povrat u prijanje stanje ne zaustavlja tijek postupka. Tijelo nadleno za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu ne postane konaan.

TROKOVI POSTUPKATrokovi materijalni izdaci nuni da bi se postupak mogao uspjeno okonati (trokovi za uviaj, putni trokovi svjedoka, vjetaka i sl.). Trokovi tijela koje vodi postupak Opi redovni izdaci koji nastaju tijekom normalnog funkcioniranja tijela i oni nastaju neovisno o voenju konkretnog Posebni nastaju zbog voenja postupka u nekoj konkretnoj upravnoj stvari, te do njih ne bi dolo da nije dolo do voenja postupka. Oni u pravilu terete onoga tko je posao izazvao Trokovi stranaka i dr. osoba Svaka stranka, u pravilu, snosi svoje trokove prouzrokovane postupkom (npr. trokovi dolaenja, izdaci za pristojbe, za pravno zastupanje i struno pomaganje). Odreivanje trokova postupka tijelo koje donosi rjeenje u tom istom rjeenju navodi iznos trokova postupka, tko ih i u kojem roku mora ispatiti. Oslobaanje od plaanja trokova tijelo koje vodi postupak moe u potpunosti ili djelomino osoboditi stranku od obveze plaanja trokova, ako utvrdi da e to plaanje trokova ugroziti njegovo izdravanje i uzdravanje njegove obitelji.

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAKPOKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA UPo pokree nadleno tijelo ex offo ili u povodu zahtjeva stranke. a) pokretanje postupka ex offo (slubena, oficijelna maksima) Trenutak pokretanja UPo se poklapa s trenutkom izvrenja bilo koje radnje nadlenog tijela u svrhu voenja postupka i to: 1. kada to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis

32 www.nasciturus.com 2. kada nadleno tijelo ustanovi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba raditi zatite javnog interesa pokrenuti UPo b) pokretanje postupka po zahtjevu stranke (stranaka, privatna maksima) u sluajevima kada ona trai da joj se prizna neko pravo (npr. izdavanje neke dozvole, oslobaanje od neke obveze i sl.). Bez takvog zahtjeva nema potrebe zva voenje postupka, jer je to iskljuivo interes stranke, a ne javni, dru. interes. Spajanje stvari u jedan postupak mogue je pod uvjetima predvienim zakonom, bilo da je rije o jednoj stranci koja postavlja vie zahtjeva ili zahtjevima vie stranaka. Ti uvjeti su: 1. isto ili slino injenino stanje 2. ista pravna osnova odluuje se zakljukom 3. stvarna nadlenost Pokretanje postupka javnim priopenjem primjenjuje se pod slijedeim kumulativnim uvjetima: vei broj organu nepoznatih osoba bitno isti zahtjev prema svima njima Izmjena zahtjeva mogua je do okonanja postupka bitno isto injenino stanje (u suprotnom bi stranka mogla nebrojeno puta mijenjati svoj tubeni zahtjev, temeljei ga uvijek na drugom injeninom stanju, ime bi se postupak uvijek vraao na poetak) Odustanak od zahtjeva mogu je do okonanja postupka kada stranka odustane od zahtjeva, tijelo koje vodi postupak donosi zakljuak kojim se postupak obustavlja odustanak moe biti: 1. izriit 2. konkludentnim radnjama (npr. ne odazove se na raspravu) Utjecaj smrti stranke na tijek postupka nastavljanje postupka (kod ne strogo osobnih stvari) Ovisno o prirodi upravne stvari obustava postupka (strogo osobno pravo) Nagodba dolazi u obzir samo u kontradiktornim stvarima a. potpuna stranke su se nagodile o svim elementima sporne stvari b. djelomina nagodba je sklopljena za dio sporne stvari, a za drugi dio se vodi postupak uvijek treba teiti nagodbi (ne donosi se rjeenje!) nagodba ima snagu izvrne isprave

POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA

www.nasciturus.com

33

Inkvizicijska (istrana) maksima organ upotpunjuje injenino stanje, nareuje izvoenje dokaza (UP!) Raspravna maksima stranke iznose injenice i dokazna sredstva Uz jasno izraeno inkvizicijsko naelu, ZUP odreuje: dunost stranke: o da injenice iznese tono, istinito i odreeno o da ponudi dokaze ne moe se odbaciti zahtjev ako stranka nije ni u naknadnom roku podnijela dokaze ZUP, l. 136. u principu se ne primjenjuje 2 vrste postupka: 1. skraeni postupak 2. posebni ispitni postupak 3. USMENA RASPRAVAex officio ODREIVANJE

slubena osoba na prijedlog stranke

obvezna

fakultativna korisna za razjanjavanje stvari 1. moral, javna sigurnost 2. opasnost od ometanja rasprave 3. rasprava o odnosima unutar obitelji 4. tajna

viestranake uviaji, stvari svjedoci, vjetaciNAELO JAVNOSTI

- osim

POZIV

pojedinaan stranke, punomonici, vjetaci, svjedoci, tumai javan: - ako se poziv nee moi na vrijeme dostaviti - vjerojatnost da ima jo zainteresiranih osoba - i dr.

DOKAZIVANJEDokazivanje procesna radnja koja se provodi radi utvrivanja injenica pravno relevantnih za rjeenje stvari koja je predmet postupka.Direktni dokazi njima se neposredno i potpuno moe utvrditi neka pravno

relevantna injenica.Indirektini dokazi (indicije) one upuuju na postojanje nekog direktnog dokaza.

34 www.nasciturus.comNotorne injenice njih ne treba dokazivati, jer su opepoznate (dokazuju se

samo sporne injenice).Zakonske presumpcije injenice koje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati.

Ponekad je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica (oborive zakonske presumpcije), a ponekad nije (neoborive zakonske prsumpcije). Kod izvoenja dokaza razlikujemo: zakonsku dokaznu maksimu (formalna dokazna teorija slobodna dokazna maksima (slobodna ocjena dokaza) slubena osoba koja vodi postupak odluuje koje e injenice uzeti kao dokazane.

VRSTE DOKAZNIH SREDSTAVA

ISPRAVE U irem smislu isprava je svaki predmet koji moe posluiti za utvrivanje relevantnih injenica, jer sadri trag ije promatranje moe pomoi pri stjecanju spoznaje o takvoj injenici. U uem smislu isprava je dokazno sredstvo izdano u pisanom obliku kojim se utvruje postojanje ili nepostojanje odreene injenice ili dogaaja. Javna isprava isprava koju je u propisanom obliku izdalo dr. tijelo u granicama svoje nadlenosti, ili koju je izdala ustanova ili dr. pravna osoba u poslovima koje obavlja na osnovi javnih ovlasti. Za njih vrijedi zakonska presumpcija istinitosti.Privatne isprave nemaju presumpciju istinitosti, ve se njima, u pravilu, samo

dokazuje da je njihov donosilac dao izjavu koja je sadrana u ispravi. postupku. SVJEDOCI Svjedoci fizike osobe sposobne da opaze injenicu o kojoj trebaju svjedoiti i koje mogu to svoje opaanje priopiti. Slubena osoba je duna u svakom konkretonom postupku utvrditi je li neka osoba, s obzirom na svoje mogunosti opaanja i priopavanja, sposobna da bude svjedok, te ako utvrdi da je to sluaj, moe svaku fizilu osobu pozvati za svjedoka (ak i maloljetnika). Dunost svjedoenja znai: 1. obvezu da se odazove pozivu za svjedoenje 2. obvezu da svjedoi (dade iskaz o injenicama o kojima svjedoi) Svjedok moe uskratiti svoje svjedoenje samo kada je to propisano zakonom: 1. ako bi time sebe ili blieg srodnika izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili kaznenom gonjenju 2. ako bi time povrijedio obvezu uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike ili znanstvene tajne. 3. o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku, odnosno o onome o emu se stranka ili dr. osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Stranke stranke se sasluavaju i njihove se izjave uzimaju kao dokaz samo kada se odreena injenica ne moe utvrditi drugim dokazima. VJETACI Vjetaci osobe koje raspolau odreenim strunim znanjem i njime pomau tijelu koje vodi postupak kada se u postupku jave takve injenice za ije je utvrivanje odnosno ocjenu potrebna posebna strunost kojom tijelo odnosno slubena osoba ne raspolae.

www.nasciturus.com Tumai na njih se primjenjuju iste odredbe koje vrijede i za vjetake. UVIAJ

35

Uviaj posebna vrsta dokaznog sredstva pomou kojeg sam voditelj postupka opaa neposredne injenice i okolnosti relevantne za rjeavanje stvari koja je predmet postupka.. OSIGURANJE DOKAZA izvoenje dokaza u svakoj fazi postupka, pa i prije njegova pokretanja, ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. Osigiranje dokaza se provodi ex offo ili na prijedlog stranke i to zakljukom.

RJEENJEDonoenje rjeenja od strane kolegijalnog tijela je mogue ako donoenju rjeenja prisustvuje vie od polovice lanova, a rjeenje se donosi veinom glasova prisutnih lanova (ako zakonom nije drukije odreeno). Odluivanje o stvari od strane 2 ili vie tijela str. 32. I. dio Donoenje rjeenja uz prethodnu suglsnost ili miljenje dr. tijela str. 32. I. dio Rjeenje i zakljuak, djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje str. 32. I. dio Mogunost donoenja usmenog rjeenja u stvarima manje vanosti u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes, niti interes dr. osoba, rjeenje se donosi u obliku zabiljeke na spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drukije odreeno. Rok za izdavanje rjeenja: o u skraenom postupku 1 mjesec o posebni ispitni postupak 2 mjeseca Ispravljanje greaka u rjeenju tijelo koje je donijelo rjeenje, odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala rjeenje, moe u svako vrijeme ispraviti greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, kao i dr. oigledne netonosti u rjeavanju ili njegovim ovjerenim prijepisima. O ispravku se donosi zakljuak protiv kojeg je doputena posebna alba.

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI - ALBAalba procesno pravno sredstvo kojim se stranci daje mogunost da pred II tijelom pokree pitanje zakonitosti i pravilnosti I rjeenja i time zatititi svoja prava i pravne interese koji takvim rjeenjem mogu biti povrijeeni. albenim se postupkom postie: 1. zatita zakonitosti u djelovanju donosioca UA

36 www.nasciturus.com 2. zatita prava i pravnih interesa subjekata o kojima se takvim aktom odluuje Postojanje I rjeenja (ili utnja administracije) je nuan uvjet za izjavljivanje albe. Legitimacija za podnoenje albe imaju ih stranke, te druge osobe (npr. svjedoci, vjetaci) ija su prava i interesi povrijeeni I rjeenjem. Mogu je imati i dr. odvjetnik, kao i dr. dr. tijela. Ogranienja mogunosti ulaganja albe ZUP iskljuuje albu protiv rjeenja HS i Vlade RH. alba protiv rjeenja tih tijela je mogua samo kada je to zakonom predvieno. Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor. Nadlenost za rjeavanje o albi protiv I rjeenja tijela dr. uprave nie razine, alba se moe izjaviti nadlenom ministarstvu, odnosno dr. nadlenim republikim tijelima dr. uprave, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. O albi protiv I rjeenja ustanove ili dr. pravne osobe rjeava tijelo odreeno statutom te ustanove, odnosno pravne osobe, ako zakonom nije propisano da u albi odluuje dr. tijelo. Rok za albu 15 dana od dana dostave rjeenja. U naelu alba ima suspenzivno djelovanje, od ega postoje izuzeci: 1. ako je to zakonom predvieno 2. ako se moraju poduzeti hitne mjere 3. ako bi zbog odgaanja izvrenja stranci bila nanesena nepopravljiva teta Sadraj albe minimum podataka koje alba mora sadrati su: 1. 2. 3. 4. rjeenje koje se pobija naziv tijela koje ga je donilo broj i datum rjeenja razlozi za albu, koji se ne moraju obrazloiti.

U albi se mogu iznijeti nove injenice i dokazi (beneficium novorum), uz obrazloenje zbog ega nisu bili izneseni u I postupku. Ako u postupku sudjeluje vie stranaka sa oprenim interesima, uz albu se dostavljaju i primjerci za njih, a dunost je organa dostaviti ih u roku 8 15 dana. Predavanje albe alba se neposredno predaje ili alje potom tijelu koje je donijelo I rjeenje. Ako je alba zabunom poslana II tijelu, ono je duno odmah je dostaviti I tijelu.

RAD I TIJELA PO ALBII tijelo ispituje je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, pa ako utvrdi da nije, odbacuje albu rjeenjem protiv kojeg stranka ima pravo albe.

www.nasciturus.com

37

Ako I tijelo zakljui da je alba opravdana, a da nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe drukije rijeiti stvar i pobijano rjeenje zamijeniti novim rjeenjem. Ako I tijelo ustanovi da je provedeni postupak bio nepotpun, upotpunit e ga, te prema rezultatima dopunjenog postupka, u granicama zahtjeva stranke, stvar rijeiti drukije i pobijano rjeenje zamijeniti novim.

RAD II TIJELA PO ALBIII je duno ispitati dopustivost i pravodobnost albe, te legitimaciju alitelja, pa ako utvrdi da je alba nedoputena, nepravodobna ili ju je izjavila neovlatena osoba, donosi rjeenje kojim albu odbacuje. ZUP propisuje obvezno odbacivanje albe u slijedeim sluajevima: 1. kada II tijelo ustanovi da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden, te da je rejenje pravilno i na zakonu osnovano, a alba neosnovana. 2. kada ustanovi da je u I postupku bilo nedostataka, ali da oni nisu mogli utjecati na rjeavanje stvari. 3. kada ustanovi da je I rjeenje temeljeno na zakonu, ali ne zbog razloga koji su navedeni u albi, ve zbog drugih razloga Uvaavanje albe - II tijelo e uvaiti albu kada ustanovi da je I tijelo, rjeavajui o stvari, povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava, pa je njegovo rjeenje nezakonitoPonitavanje I rjeenja - II tijelo na nitavost I rjeenja pazi po slubenoj dunosti. Po slubenoj dunosti pazi i na stvarnu i mjesnu nadlenost, pa ako utvrdi da je I rjeenje donijelo nenadleno tijelo, ponitava ga po slubenoj dunosti, te ga dostavlja nadlenom tijelu. Ako II tijelo ustanovi da je pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje, da se nije pridravalo pravila voenja postupka, da je dispozitiv nejasan ili u proturjeju s obrazloenjem, on e upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke, bilo sam, bilo preko I tijela ili nekog zamoljenog tijela.. Mijenjanje I rjeenja ako II tijelo ustanovi da je rjeenje pravilno glede utvrenih injenica i u svezi s primjenom zakona, ali da se svrha zbog koje je rjeenje doneseno moe postii i dr. sredstvima povoljnijim za stranku, I rjeenje e se izmijeniti u tom smislu (reformatio in maius). Reformatio in peius nije doputen, osim u sluajevima izriito predvienim zakonom. alba u sluaju utnje administracije - II tijelo e najprije traiti od I tijela da mu saopi razloge zbog kojih nije donijelo rjeenje, pa ako utvrdi da su ti razlozi opravdani, odreuje rok u kojem I tijelo mora donijeti rjeenje (1 mjesec). Ako ustanovi da razlozi nisu opravdani, zatrait e od I predmeta da mu dostavi spis predmeta, pa ako prema njemu moe samostalno rijeiti stvar, donosi svoje rjeenje. Takvo je rjeenje konano. Rok za donoenje rjeenja o albi im je to mogue, najkasnije 30 dana od dana predaje albe. Dostavljanje II rjeenja u roku 8 dana od dana primitka spisa

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI1. obnova postupka

38 www.nasciturus.com 2. 3. 4. 5. mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom zahtjev za zatitu zakonitosti ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke 6. izvanredno ukidanje 7. proglaavanje rjeenja nitavim OBNOVA POSTUPKA Omoguuje da se pod odreenim uvjetima obnovi postupak koji je u nekoj konkretnoj upravnoj stvari okonan donoenjem rjeenja ili zakljuka protiv kojeg vie nema mogunosti ulaganja albe kao redovnog pravnog sredstva (konano rjeenje). Razlozi za obnovu postupka: 1. saznanje o novim injenicama i novim dokazima koji bi, da su se ranije znali, rezultirali donoenjem drukijeg rjeenja 2. ako je rjeenje doneseno na osnovi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili ako je dolo kao posljedica nekog KD 3. ako se rjeenje zasniva na presudi donesenoj u KPo ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomono ukinuta 4. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na osnovi neistinitih navoda stranke u postupku 5. ako se rjeenje zasniva na nekom prethodnom pitanju, koje je naknadno bitno drukije rijeeno 6. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je trebala biti izuzeta 7. ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog tijela koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje 8. ako kolegijalno tijelo nije glasalo propisanom veinom 9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku 10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupni, a prema zakonu ju je trebao zastupati 11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom Legitimacija za traenje obnove stranka, dr. odvjetnik, tijelo koje je donijelo rjeenje (ex offo) to je najee II tijelo Rok za pokretanje obnove postupka subjektivni rok je 1 mjesec . Objektivni rok je 5 godina, Pokretanje obnove postupka obnova postupka se pokree prijedlogom za obnovu. Nadlenost za rjeavanje o obnovi postupka tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan. Rjeavanje o obnovi postupka procedura obnove se sastoji od 2 dijela: 1. nadleno tijelo ispituje pravodobnost, nadlenost i legitimaciju podnositelja prijedloga, nakon ega moe odbaciti prijedlog, odbiti ga ili prihvatiti 2. ako prihvati prijedlog, nadleno tijelo donosi zakljuak o dozvoli obnovepostupka

www.nasciturus.com 3.rjeenje o stvari koja je bila predmet postupka.

39

MIJENJANJE I PONITAVANJE RJEENJA U SVEZI S UP SPOROM ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI PONITENJE I UKIDANJE PREMA PRAVU NADZORA 1. ponitavanje prema pravu nadzora provodi se prema konanom rjeenju (nema vie mogunosti ulaganja redovnog pravnog lijeka) i to iz slijedeih razloga: ukidanje prema pravu nadzora I. UKIDANJE I MIJENJANJE PRAVOMONOG RJEENJA UZ PRISTANAK ILI NA ZAHTJEV STRANKE . IZVANREDNO UKIDANJE PROGLAAVANJE RJEENJA NITAVIM .

IZVRENJEIzvrenje posljedna faza UPo, kojom se i stvarno uspostavlja stanje odreeno dispozitivom akta koji se izvrava. Osnova za izvrenje moe biti rjeenje, zakljuak ili nagodba. Rjeenje prema ZUP-u postaje izvrno: 1. 2. 3. 4. istekom roka za albu (ako alba nije izjavljena) dostavom stranci (ako alba nije doputena) dostavom stranci (ako alba ne odgaa izvrenje) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija

Zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti alba, ili protiv kojeg alba ne odgaa izvrenje, postaje izvran priopenjem, odnosno dostavom straci. Ako alba odgaa izvrenje, zakljuak postaje izvran istekom roka za albu (ako ona nije izjalvjena), a ako je izjavljena, dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. to u njenom interesu) trailac izvrenja. Vrste izvrenja: administrativno izvrenje sudsko izvrenje

IZRICANJE KAZNI I PRIMJENJIVANJE PRISILNIH MJERE U UPo KOJI VODE PRAVNE OSOBE

STARANJE ZA PRIMJENU I PROVOENJE ZUP-a Nadzor nad provoenjem ZUP-a obavlja ministarstvo nadleno za poslove ope uprave, a odgovornost za njegovo provoenje snose elnici dr. tijela dr. uprave, kao i ravnatelji pravnih osoba s javnim ovlastima koje rjeavaju u UP stvarima.

UPRAVNI SPOR

40 www.nasciturus.com Upravni spor oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole UA. Angloameriki sustav sustav redovnih sudova Francuski sustav sustav posebnih upravnih sudova Upravni spor u formalnom smislu (s organizacijskog stajalita) je spor za ije je rjeavanje nadlean upravni sud.. Upravni spor u materijalnom smislu moemo shvatiti dvojako: polazei od subjekata spora, pasivni subjekt uvijek mora biti uprava, a polazei od pravne norme to se odnosi na predmet spora, bitno je da je pravno pitanje u domeni UPa, bez obzira na organizacijska svojstva stranaka u sporu. Upravni spor u irem smislu spor postoji im doe do suprotstavljanja nekom zahtjevu, pri emu nije potrebno da onaj tko se suprotstavlja zahtjevu ima procesni poloaj stranke. Upravni spor u uem smislu za postojanje spora je bitno da se proces vodi meu strankama, odnosno da postoje 2 stranke koje se spore oko odreenog zahtjeva. VRSTE UPRAVNIH SPOROVA 1. spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije kriterij je diskrecija objekta spor o zakonitosti se pokree i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt zasnovan na zakonu ili ne. Kod spora pune jurisdikcije sam sud rjeava neki predmet, budui pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. subjektivni i objektivni upravni spor kriterij je cilj spora objektivni spor ima za cilj zatitu pravnog poretka, a subjektivni spor zatitu subjektivnih prava pojedinaca. Ako se kao kriterij uzima vrsta akta koji moe biti predmet spora, objektivni spor je onaj koji se pokree protiv openormativnog akta, dok se subjektivni spor pokree protiv individualnog UA. 2. prvotni i naknadni upravni spor polazi se od trenutka kada je mogue pokrenuti i voditi upravni spor prvotni spor se pokree i vodi prije nego je donesen UA i esto nastaje ba kao posljedica proputanja uprave da odlui o konkretnoj UP stvari. Naknadnim upravnim sporom se odluuje o UA donesenom u konkretnoj UP stvari..Zakon o upravnim sporovima (1977.) je prihven Zakonom o preuzimanju Zakona o upravnim stporovima (1991.), a 1992. je dolo do njegovih izmjena.

TIJELO koje rjeava upravne sporove Upravni sud RH Odluuje o tubama protiv konanih UA kao sud prvog i posljednjeg stupnja, te obavlja dr. poslove odreene zakonom. PREDMET SPORA ocjena zakonitosti UA (u formalnom i materijalnom smislu)

www.nasciturus.com

41

Upravni spor se moe voditi samo protiv upravnog akta (akt kojeg donosi dr. organ ili organizacija u obavljanju javnih ovlasti, a rjeava o pravima i obvezama pojedinaca ili pravne osobe u tzv. upravnim stvarima) i to samo UA donesenog u II. Dakle, protiv I akta se ne moe pokrenuti upravni spor, osim kada protiv takvog akta nije dozvoljena alba, ili ako te akte donose HS ili Vlada, koji nemaju II tijela. Stvari izuzetke iz upravnog spora naelno je pokretanje upravnog spora radi ocjene zakonitosti mogue protiv svakog UA, no sustavu ope (generalne) klauzule se kao korekcija (izuzetak) dodaje negativna numeracija, koja znai taksativno nabrajanje u zakonu situacija kada se upravni spor ne moe voditi. Razlozi zbog kojih se UA moe pobijati 1. ako u aktu nije uope ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili dr. zakonito doneseni propis ili opi akt 2. ako je akt donijelo nenadleno tijelo 3. ako postupak koji je prethodio aktu nije voen po pravilima postupka, odnosno nepravilno je utvreno injenino stanje ili je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak STRANKE u UP sporu su tuitelj, tueni i zainteresirana trea osoba Tuitelj svaka domaa ili strana fizika ili pravna osoba koja smatra da joj je UA-om povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu osoban neposredan* odbacivanja tube zasnovan na zakonu nepostojanje nekog elementa dovodi do

* neposredan interes znai da je rije o interesu koji je u neposrednoj vezi s odlukom u UA, interesu to ga ta odluka vrijea, pa bi interes bio zadovoljen im bi bio stavljen van snage akt kojim se on vrijea. Tueni donosilac akta, tijelo iji se akt osporava (to je vidljivo iz same tube kojom se akt osporava). Zainteresirana trea strana trea osoba kojoj bi ponitenje UA neposredno ilo na tetu. Njen stranaki interes je usmjeren da UA ostane onakav kakav jest..

POKRETANJE UPRAVNOG SPORASud ne moe prema vlastitoj inicijativi pokrenuti spor (nema oficijelne maksime), ve to moe uiniti samo na osnovi tube koju je podnijela legitimirana osoba. Upravni spor se pokree tubom, a to znai da je podnoenje formalne tube procesna radnja bez koje nema UP spora. Sadraj tube minimum sastojaka koje tuba treba sadravati su: ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja (sjedita) tuitelja upravni akt protiv kojeg je tuba upravljena (oznaka akta, broj, datum izdavanja i donosioc) razlozi zbog kojih se tui, te u kojem opsegu se predlae ponitenje UA (djelomino ili u cijelosti)

42 www.nasciturus.com Rok i predaja tube 30 dana od dana dostave UA stranci koja podnosi tubu (60 dana ako je odreeno tijelo ovlateno na podizanje tube (npr. dr. odvjentik), a akt nije dostavljen i to raunajui od dana dostave UA stranci u iju je korist donesenRazliiti su naini na koji se tuba moe predati: 1. neposredno sudu 2. potom (preporua se preporueno) 3. izjavom na zapisnik kod redovnog suda nadlenog za obavljanje poslova pravne pomoi Za osobe koje se nalaze u oruanim snagama na obveznoj vojnoj vjebi, dan predaje tube vojnoj jedinici ili stoeru se smatra danom predaje nadlenom sudu. Suspenzivni uinak tube tuba, u pravilu, ne spreava izvrenje UA protiv kojeg je podnesena, no postoje 2 izuzetka: 1. obvezno odlaganje izvrenja 2. fakultativno odlaganje izvrenja . Odustajanje od tube je mogue sve do otpreme sudske odluke. Postupak suda po tubi: 1. odbacivanje tube ZUP taksativno nabraja razloge za odbacivanje tube (alternativno): a. nepravovremenost b. akt koji se osporava nije UA c. akt koji se osporava ne dira pravo ili neposredni osobni interes tuitelja d. protiv pobijanog akta se nije iskoristilopravo na albu e. ako je u istoj stvari sudska zatita osigurana van UP spora f. ve postoji pravomona odluka donesena u UP sporu u istoj stvari 2. ponitavanje UA bez dostavljanja tube na odgovor je mogue presudom Upravnog suda, ako sud utvrdi da osporavano rjeenje ima bitne nedostatke. 3. redovni postupak Usmena rasprava pravilo je da sud u UP sporovima rjeava u nejavnoj sjednici, dakle, bez prisutnosti stranaka. I uz to pravilo sud moe zbog sloenosti sporne stvari ili ako inae nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stanja stvari rijeiti da se odri usmena rasprava. Usmenu raspravu moe predloiti i stranka. Sudske odluke: presuda ako se tuba uvaava (i tada se ponitava UA), te ako se odbija kao neosnovana rjeenje ako odbacuje tubu

Sud odluke donosi veinom glasova, a o vijeanju i glasovanju (bez prisutnosti stranaka) vodi se zapisnik koji potpisuju lanovi vijea i zapisniar. Ako je odrana usmena rasprava, sud odmah, nakon zavrene rasprave, usmeno objavljuje

www.nasciturus.com

43

presudu (rjeenje), zajedno s najvanijim razlozima. U sloenim sluajevima sud moe odustati od usmenog objavljivanja presude, odnosno rjeenja. Razlozi za ponitavanje osporenog UA sud ispituje zakonitosti osporenog UA u granicama zahtjeva iz tube, no sud nije vezan razlozima iz tube ( Trokovi svaka stranka podmiruje svoje trokove PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU Kontrola UA u UP sporu najee slijedi tek nakon provedene kontrole zakonitosti u povodu albe protiv tog akta iskoritene u UPo. Izvanredni pravni lijekovi:1. zahtjev za zatitu zakonitosti 2. ponavljanje postupka postupak dovren presudom ili rjeenjem e se

ponoviti na prijedlog stranke pod slijedeim uvjetima: - saznanje o novim injenicama i uvjetima koje bi dovele do bitno razliite odluke - ako je odluka donesena KD-om suca il slubene osobe ili prijevarnom radnjom zastupnika ili punomonika neke od stranaka - ako je odluka temeljena na KP ili GP presudi koja je kasnije ukinuta - ako je odluka temeljena na lanoj ispravi, svjedoku, vjetaku ili stranci koji su dali lani iskaz - ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom UP sporu - ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost sudjelovanja u UP sporu Subjektivni rok za ponavljanje postupka je 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja, a objektivni rok je 5 godina od pravomonosti odluke. Ponavljanje je mogue samo na zahtjev stranke (ne i po slubenoj dunosti!), presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai zakonska osnova ponavljanje i dokazi koji je ine vjerojatnom okolnosti i dokazi iz kojih je vidljivo da je prijedlog podnesen u zakonskom roku u kojem se smjeru i opsegu predlae izmjena presude (rjeenja)

POSEBNE VRSTE SPOROVASpor pune jurisdikcije Naknade tete i povrat stvari. Zamjenjivanje UA odlukom suda

1. situaciju koja moe nastati ako nadleno tijelo nakon ponitenja UA donese drugi UA protivno pravnom shvaanju suda, odnosno njegovim primjedbama u pogledu postupka

44 www.nasciturus.com 2. situaciju ako nadleno tijelo umjesto ponitenog UA ne donese u odreenom roku navi UA Postupanje nadlenog tijela protivno primjedbama suda suda u pogledu postupka ako nadleno tijelo nakon ponitenja UA donese novi UA, ali protivno pravnom shva