Čuda i paranormalni fenomeni i deepak realnost

8/18/2019 Čuda i Paranormalni Fenomeni i Deepak Realnost

1/21

ČUDA I PARANORMALNI FENOMENI. Interesovanje i vjerovanje u paranormalne stvari I očekivanje a nam se ese čua u !ivotu su po"e"i ljuskeu#ovnosti. $o je o%ar &nak jer poka&uje a &elimo nesto vise o uo%i"ajeno'&ivota. Na&alost ve"ina ostane samo na vjerovanju i umisljanju o tim stvarima I

često 'u%e"i kontakt sa stvarnos"u sele"i se u ima'inarni svjet svo'a uma. Dok oso%a %a&ira svoj &ivot na vjerovanju a ne na sopstvenom realnom iskustvu ona nemo&e ni o&iviti paranormalne pojave jer samo onaj ko je trans"eirao svoj ummo&e a ima ta iskustva. Ni'je ne postoji ni jean nau"an oka& makar o jenom

paranormalnom o'ajaju iako u svjetu postoje &vani"ni instituti koji se %avei&u"avanjem paranormalni# pojava. Ovaj materijalni univer&um se rukovoi&akonima materije i ener'ije orejene (rekven"ije i samo u okviru spe"tra ova va(aktora se o'ajaju stvari na materijalnoj s(eri. Misli i emo"ije ne pripaaju

materijalnoj s(eri i &ato one ne mo'u imati irektan uti"aj na materijalnoj ravni.Re"imo mo'u svi ljui na planeti a se mole istovremeno vi&ueli&iraju"i a

jenom potpuno "elavom "ovjeku raste samo jena laka na 'lavi ali ta laka ne"enarastii. )a#valimo se *o'u ili priroi sto niko ne mo&e svojim mislima iosje"ajima uti"ati na materijalnom planu jer u suprotnom kako mi nemamo nikavukontrolu na svojim mislima i osje"ajima stvorili %i takav #aos oko se%e i naravnoi se%e unistili u tom #aosu. +oliko je o nas pomislilo nesto lose i se%i i ru'ima iona usle stra#a &%o' takvi# misli pokusali a mislimo o ne"em ru'om ali onelose misli jos vise nas ona okupiraju. Prvi korak ka i&lje"enju svoje psi#e je as#vatimo a psi#a ne uti"e na stvarnost i a nikakva osje"anja i nikakve mislinemo'u nasskoiti niti o%ro onjeti ni nama a ni ru'ima i a su samo nasa jelaono sto 'rai nas &ivot. ,enom kaa elamo na pravi na"in nase ne'ativne misli"e ustupiti mjesto po&itivnima ali ipak uvjek "e se s vremena na vrijeme javitine'ativne misli i slike u nama usle "is"enja u%lji# slojeva uma i usleapsor%ovanja i ponovno' reproukivanja impresija koje kupimo na $-u online iina"e u &ivotu. емотикон heart E.$.


2/21

Deepak Chopra i kvantna svijest – Mi smo zatočeni u prividnojrealnosti!

/Ono 0to %i# -am #tio pri%li!iti je kvantno1me#anički moel2 ne samo moelčovjekovo' tijela ve3 Univer&uma koji je na0e ko&mičko tijelo. Na0e &nanstvenora&umijevanje anas prola&i kro& promjenu parai'me. Opa!anje ono'a 0to je

prava priroa materijalno' svijeta o!ivljava promjenu. Do saa je interpreta"ijamaterijalno' svijeta uključuju3i na0e tijelo počivala oslovno na pra&novjerju

pra&novjerju materijali&ma prema kome je osjetilno opa!anje mjeroavno &a ono0to o!ivljavamo kao stvarnost.4

Naravno ve3 i &ravi ljuski ra&um mi 'ovori a to ne mo!e %iti5 preko svoji#

osjetila o!ivljavam a je )emlja ravna u 0to naravno vi0e nevjerujem. Do!ivljavam a stojim na nepokretnom tlu pri čemu &namo a se onovrto'lavo %r&o okre3e i juri kro& prostor %r&inom o vi0e tisu3a milja na sat. Mojeosjetilno opa!anje mi ka!e a 6un"e i&la&i na istoku i kre3e se preko ne%a it. &a0to kao 0to je po&nato postoji %olje &nanstveno o%ja0njenje.

Zatočeni u prividnoj realnosti

Prije otprilike 78 'oina &nanstveni"i na 9arvar Mei"al 6"#ool su sproveli jeaneksperiment2 jena 'rupa mlai# mači3a je orasla u prostoriji koja je imala samo#ori&ontalne linije tj. sve ra!i su %ile #ori&ontalne. Dru'a 'rupa je %ila u

prostoriji sa čisto vertikalnim vi&ualnim ra!ima. +ao orasle pametne mačke jena 'rupa je mo'la vijeti #ori&ontalni ru'a samo vertikalni svijet i to nijeimalo nikakve ve&e s nji#ovim :sustavom vjerovanja/. +aa je ispitan nji#ovmo&ak utvr;eno je a im neostaju neurolo0ke ve&e &a opa!anje vertikalno'onosno #ori&ontalno' svijeta. Dru'im riječima prvo%itni osjetilni utis"i ti#mači3a su na taj način pro'ramirali !ivčani sustav koji je čak i na atomskom nivouimao samo jenu (unk"iju5 a prvo%itna iskustva stečena na osnovu osjetilni#utisaka uvijek i&nova potvr;uje i ojačava.

Psi#olo&i su ovaj (enomen na&vali PCC < Premature =o'nitive =ommitment 0to %i &načilo5 utvr;ivanje %a&irano na osjetilnim iskustvima u ranom jetinjstvu. Uranom jetinjstvu ili ranom staiju jer se to ovija u jenom ra&vojno uslovljenom

%iopsi#olo0kom staiju2 ko'nitivno jer pro'ramira osjetila i utvr;ivanje jer nas(iksira u ore;enoj realnosti. *ivamo &atočeni u toj realnosti %ivamo uslovljeni au toj realnosti !ivimo.


3/21

Postoje mno'e varija"ije ti# eksperimenata tj. ovaj P== postoji ko svi# vrsta.Mo!emo napraviti sličan eksperiment s mu#ama koje &atvorimo u lona" sa ko'a

poslije i&vjesno' vremena uklonimo poklopa". -e3ina mu#a > s i&u&etkomnekoliko pionira > ne3e mo3i napustiti lona" čak i ako je otvoren2 jer su uslijei&vorno' osjetilno' iskustva stekli P== prema kome je nji#ov univer&um 'oreo'raničen.

6lonovi u Iniji se resiraju tako 0to se mlae !ivotinje te0kim !elje&nim lan"imave&uju &a veliko rve3e. Postepeno se smanjuje sna'a !elje&ni# lana"a2 inaposlijetku slonovi saa orasle velike !ivotinje opu0taju a tankim konop"em

%uu ve&ani &a neku 'ranu ne e%lju o %o!i3no' rveta. 6lon nije u stanju po%je3i jer ima pro'ramiranje u svom suptilnom tijelu koje 'a navoi a vjerujea je u &atvoru čiji su lan"i neraskiivi.

Ako oete o akvarija i pora&'ovarate s ljuima koji eksperimentiraju s ri%amasa&nat 3ete a se ri%e poneka ovajaju jene o ru'i# tako 0to se u veliki tank

postavljaju rastavni &iovi o stakla. Posle ore;eno' vremena &i se mo!eukloniti2 ri%e plivaju o onje okle su to omo'u3avali &iovi ali ne alje jer slee P== u svom suptilnom tijelu5 o ovje i ne alje.

Mo'ao %i# nastaviti i ati -am jo0 mno'o primjera koji poka&uju a je na0eosjetilno opa!anje u stvari strukturirano i to tako a čak (ormira anatomiju i

(i&iolo'iju na0e' !ivčano' sustava. Prema tome na0 !ivčani sustav slu!i samo jenoj svrsi5 ponavljanju i utvr;ivanju ono'a 0to je postalo sustav vjerovanja.

Vjerujem u ono što vidim ili vidim ono u što vjerujem

-jerujem samo u ono 0to viim nije nikakva (i&iolo0ka činjeni"a. Upravo suprotno je slučaj > mi viimo ?o!ivljavamo@ samo ono u 0to na osnovu na0e uslovljenostivjerujemo. $o name3e slijee3e pitanje5 to je svijet &aista kako i&'lea stvarnostkakva je njena prava priroaB O'ovor 'lasi5 to u potpunosti ovisi o to'a tko je

promatra i o!ivljava i kojim osjetilnim aparatom je promatramo. 6tani"e očiju

pčele ne mo'u opa&iti svjetlo na valnoj u!ini koja je normalna &a vas i mene ali&ato mo'u ultralju%ičasto svjetlo. +aa pčela i& aleka :vii/ neki "vijet onaopa!a samo me a ne "vijet. )mija %i o isto' "vijeta opa&ila samo in(ra"rveno&račenje slijepi mi0 samo ultra&vučni e#o. Očne ja%uči"e kameleona su pokretneokačene na vije osovine. Ne mo!emo ni pri%li!no naslutiti kako %i ova prostorijai&'leala nekom kameleonuC Pa ona 0to je svijet &aista kako on i&'lea kakva

je nje'ova prava priroaB


4/21

Neuropsi#olo' i nosila" No%elove na'rae 6ir ,o#n E"kles je i&javio slijee3e5 Ustvarnosti ne postoje nikakve %oje nikakvi materijali nikakvi mirisi ni ljepota niru!no3a. $amo vani postoji samo čista ju#a ener'ije. $o je jena u osnovi

%e&o%lična neoreljiva teku3a kvantna ju#a i& koje aktom opa!anja u svojojsvijesti konstruira materijalni svet. $aj materijalni svijet vani je polje %eskrajni#mo'u3nosti o ko'a u pro"esu opa!anja stvaramo tako re3i kristali&iramo na0u

po&natu materijalnu realnost.

Mi smo kao le'enarni kralj Mia koji nije mo'ao o!ivjeti istinsku priroustvari jer se sve 0to %i otakao pretvaralo u &lato. $ako nikaa nije sa&nao kakavosje3aj pru!a ru!a milovanje ili polju%a".

U stvarnosti akle postoji samo ta %e&o%lična teku3a kvantna ju#a koju aktom

opa!anja &'u0njava u nama po&natu realnost.

U na0em uo%ičajenom stanju svijesti nikaa ne mo!emo o!ivjeti pravu priroustvarnosti jer poku0avamo ra&umjeti 6ve na osnovu pojeinačni# i&lomljeni#osjetilni# opa!anja. *uu3i a osim ti# i&lomljeni# osjetilni# opa!anja nemamoni0ta nikaa ne3emo ra&umjeti 6ve. Manje ili vi0e smo su'lasni oko na0i#su%jektivni# iskustava i to na&ivamo o%jektivna &nanost. U njoj ou0e nema niče'o%jektivno' ali mi je tako promatramoC Pretpostavljamo a se ljusko tijelo sastojio molekula materijalni# česti"a koje i& neko' nepo&nato' ra&lo'a &uje unaokolo

i a kao posljei"a nastaje (enomen koji na&ivamo svijest. $o &nači a na0e misliosje3anja !elje emo"ije strasti lju%av mr!nja *o' ne%o pakao 'rije# prokletstvo spasenje prosvjetljenje počivaju na molekulama u pokretu. 6ve je plesmolekulaC

Posjet liječniku – izliječenje ili uzrok bolesti

Upravo na osnovu to' materijalističko' pra&novjerja i te materijalističke perspektive koja moel ljusko' tijela prestavlja kao stvrnutu skulpturu nastao je potpuno materijalistički terapeutski pristup. Re&ultat su (arma"eutski lijekovi i

kirur0ki postup"i koje mo!emo na&vati čaro%nim ta%letama. $ako se čuju i&ra&ikao „oh, kako je ovo dobro“ kaa se čovjek preko svake mjere prejee i onau&me nekoliko “alka seltzera” ?srestvo &a umirenje %olova prim.prev.@. No3ukaa ne mo!e &aspati u&ima ta%lete &a spavanje ili kaa 'a o%u&mu osje3aji stra#au&ima ta%letu &a smirenje koja mu onosi mir. Ako ima neku in(ek"iju taa u&imaanti%iotik i tako se oslo%a;a in(ek"ije2 a kaa ima rak taa je tu kemoterapija


5/21

kirur'ija i &račenje. +o %olova u 'ruima čovjek 'uta nitro'li"erin ili jo0 %oljeaje a mu se operativno u'rai *pass.$o su sve čaro%ne pilule na0e' ana0nje' mei"insko' sustava koji počiva na

pra&novjerju materijali&ma. Ali one ne (unk"ioniraju to je samo liječenjesimptoma. One ili prikrivaju simptome %olesti ili nekako utječu na me#ani&am

%olesti ok se pro"es u svojoj osnovi nastavlja. Me#ani&am %olesti nije isto 0to iu&rok %olesti. On ima ve&e s elementarnim !ivotnim pro"esima kao 0to su jeloisanje varenje meta%oli&am it ali prije sve'a s pro"esima u svijesti koja seispoljava putem ti# !ivotni# pro"esa. Mi mo!emo &austaviti ra&mno!avanje

%akterija ali u konačni"i stvaramo %akterije otporne na anto%iotike i riskiramo ai# o%ijemo tijekom %oravka u %olni"i. Prije nekoliko 'oina jena stuija=ali(ornia Mei"al Asso"iation je poka&ala a u 6jeinjenim Dr!avama 'oi0nje88.888 ljui umre o or'ani&ama otporni# na anti%iotike kojima su se in(i"irali u

%olni"i. U to vrijeme je to %ilo vi0e ne'o eset puta vi0e o umrli# o virusa 9I-1a

ili AID61a.

to je anas najče03i u&rok ovisnosti o ro'amaB $o nije supstan"a koju proi&voenarko1%osevi u +olum%iji ve3 ono 0to liječni"i potpuno le'alno propisuju. Prema

jenoj pro"jeni GH pa"ijenata u na0im %olni"ama pati o tako&vane akro'enske %olesti tj. %olesti koja prestavlja irektnu posljei"u %iote#nički# mei"inski#interven"ija. Posjet liječniku kao u&rok %olestiB

U 6AD i -elikoj *ritaniji 8H svi# ljui u&ima svakonevno neki meikamentkoji je propisao liječnik. I s činjeni"i a se u posljenje tri e"enije vi0e ljui %aviistra!ivanjem raka ne'o 0to ima o%oljeli# o raka %roj o%oljeli# o raka se

pove3ava. Ne0to akle mora %iti po're0no u tom moelu. Ne a je %iote#ničkimei"inski &a#vat uop3e nekoristan on je vrlo koristan u akutnim slučajevima. Aliu po'leu učestalosti pojave %olesti ili stupnja smrtnosti ko %olesti s o%&irom naato stanovni0tvo mi mei"inom koja se anas prakti"ira ni0ta ne posti!emosamo mijenjamo način na koji se %olest ispoljava. $ako vi0e nemamo epiemijeječje parali&e veliki# i mali# %o'inja ili i(terije ali su &%o' to'a na nji#ovomjesto o0le e'enerativne i mentalne smetnje aleimer %olesti sr"a rak i ra&ne

ru'e &lo3une %olesti.

Liječničke interven"ije su promijenile pojavnu sliku %olesti ali nisu učinile ni0ta u po'leu op3e' mortaliteta.

Tijelo je rijeka


6/21

Ako samo po'leate ljusko tijelo kakvo je u stvarnosti taa mo!ete primjetitikako je to i&ra&io 'rčki (ilo&o( 9eraklit a to tijelo nije skulptura (iksirana uvremenu i prostoru2 ono se prije mo!e usporeiti s rijekom jenom rijekom kojase sastoji o ener'ije i in(orma"ija. Rijeka u se%i ima ne0to tajanstveno5 kaa je

promatrate ona u ra&ličitim vremenima uvijek i&'lea isto maa je u stvari svaki put ru'ačija. 9eraklit je rekao5 Ne možeš dva pta zakora!"t" "st r"jek#Rijeka je klasični primjer &a ono 0to inijski mura"i na&ivaju > Maa ilu&ija. Onavam stvara ilu&iju o nečemu 0to je u stvarnosti potpuno ru'ačije. Ona nam stvarailu&iju ne1mijenjanja ok se u stvari neprestano mijenja. +ao ko rijeke tako nemo!ete va puta &akoračiti u iste no'e utro%u i ko!u jer se -a0e tijelo o%navljasvake sekune -a0e e'&isten"ije. Mijenjate 'a lak0e i spontanije ne'o 0to mijenjatesvoju oje3u. )a sjeenje na stoli"i ne koristite isto tijelo u kojem ste neavno

pro0etali. Mo!ete na%rojati i utvriti mno0tvo pro"esa kao oka& a je to oslovnotako npr. jelo isanje varenje ra&mjena materije i&lučivanje i svijest. ,enim

jeinim ua#om unosimo 8 na 77 atoma to je %roj s 77 nule. Ova o'romnakoličina sirovina i& Univer&uma se raspore;uje o svako' kutka na0e' tijela ostani"a mo&'a sr"a it. Prilikom i&a#a i&%a"ujemo 8 na 77 atoma koji ola&e i&svi# ijelova na0e' tijela. $o &nači a oslovno ispu#ujemo ijelove svo' sr"a isvo' mo&'a i %u%re!no' tkiva i tako 'leaju3i neprestano i na intiman načinijelimo svoje or'ane jeni s ru'ima > oslovnoC $o nije rečeno meta(orički mi

jeni s ru'ima u pravom smislu riječi stalno i na intiman način ijelimo or'ane.

Američki pjesnik Jalt J#itman je rekao5 $vak" atom, koj" t" pr"pada, pr"pada "

me%"# &o je doslov%o tako#Istra!ivanja ljusko' tijela u& pomo3 raioaktivni# i&otopa u& oslanjanje namatematičke proračune su nesumnjivo poka&ala a se saa upravo saa u va0em(i&ičkom tijelu mo'u na3i milijuni atoma koji su jenom %ili u tijelu +rista ili*ue Leonara a -in"ija Mikelan'ela ili 6aama 9useinaC U&mite %ilo ko'atko je !ivio na ovoj planeti2 u -a0em (i&ičkom tijelu se pojavljuje sirovi materijalkoji je %io u tom (i&ičkom tijelu. Po'leajmo samo tri &anja tjena5 8 na K?kvarilion@ atoma je na taj način pro0lo kro& na0e tijelo atoma koji su prije to'a

prola&ili kro& tijelo svake !ive vrste na planeti2 i &a manje o jene 'oine -i&amjenjujete H svi# atoma svo' tijela.

$o &nači5 svaki# 0est tjeana -i pravite novu jetru svaka tri mjese"a novi skeletiako on i&'lea tako tvr i čvrst mjesečno novu ko!u svaki# pet ana novestijenke stomaka. Čak ni stani"e mo&'a o u'ljika voika i kisika nije %ilo prije'oinu ana a DN+ temeljena na u'ljiku voiku i kisiku koja čuva sje3anja namilijune 'oina ljuske evolu"ije nastaje i nestaje svaki# 0est nejelja kao


7/21

kratkovječni pupoljak ili "vijet. I ako to točno proračunate ako i&%rojite svakiatom svaki komai3 tkiva i svaku kaplji"u o3i 3ete o to'a a se &a manje ovije i po 'oine &amijeni va0e "ijelo tijelo svaki io o posljenje' atoma.

Ako mislite „ja sam svoje t"jelo“, nala&ite se u neprili"i5 Na koje tijelo u stvarimisliteB Ovo'oi0nji moel nije isti kao pro0lo'oi0nji niti pro0lomjesečni. $akosaa stojim pre vama u svom moelu i& . 6vaki io tijela koji koristim kako

%i# %io ovje i pričao vam je nov u uspore%i s pro0lom 'oinom a ipak5 ne0to oto'a se oči'leno nije promijenilo. Naime moje nae očekivanja snovi iejekon"epti mi0ljenja moja (ilo&o(ija i ieolo'ija moja uvjerenja. Ona se &ar!avajuu!e ne'o moje (i&ičko tijelo moje misli oči'leno imaju u!i !ivotni vijek ne'omoje molekule. Ali naravno i one se mijenjaju moje misli kao i moja osje3anjaone ola&e i prola&e i& trenutka u trenutak2 čini se ipak a na!ivljavaju (i&ičkio%lik mo' tijela.Mo!a se mo!e re3i a se moje misli i osje3anja stalno (i&ički reinkarniraju kaomoje (i&ičko tijelo u 6aa i Ovje upravo saa. Moje stani"e ko!e se o%navljajusvako' mjese"a ali ne &a%oravljaju ra&liku i&me;u #lano' i toplo'2 svaki# petana imam nove stani"e stomaka ali one su u stanju proi&vest klorovooničnukiselinu2 moje 'ustativne kvr!i"e se &amjenjuju svaki# pet nejelja a a ne&a%orave ukus slaolea o ja'oa. I moja DN+ nova svaki# 0est nejelja&ar!ava sje3anje na čitav evolu"ijski ra&vitak čovječanstva. ,e li akle mojetijelo samo mjesto koje moja sje3anja na&ivaju omom. Mo!a DN+ uop3e nijestvar ve3 jenostavno !ivot apstraktno polje svijesti koje ula&i u postojanje kao

materija koje nosi materiju kao masku. Mo!a tijelo nije neka (i&ički stroj koji jenaučio ra&mi0ljati mo!a je upravo suprotno5 mi smo impulsi inteli'en"ije mislikoji su naučili o%ra&ovati (i&ičko tijelo. Isto %i va!ilo i &a "ijeli Univer&um.

Sve je prazan prostor


8/21

Postoji li mo'u3nost a je to takoB Ako %iste upitali neku (i&ičarku “'d !e(a se

sastoj" mater"jal%" )%"verzm "l" t"jelo*” 0to %i ona reklaB Njen o'ovor %i %io5 “&"jelo se sastoj" od atoma, a atom" se sastoje od !est"+a me-t"m, o%e %"s!vrst" objekt", ve. predstavljaj /lkta+"je e%er("je " "%/orma+"ja vel"koj praz%"%"od e%er("je " "%/orma+"ja#”Ako po'leate tijelo očima neko' (i&ičara ona ne viite ni0ta osim o'romne

pra&nine u kojoj je nekoliko ra0trkani# točki"a i slučajni# električni# pra!njenja.,er takvo je ljusko tijelo5 H nje'a kao i preostalo' Univer&uma sesastoji o pra&no' prostora. A 888888H koji nam i&'lea kao materija setako;er sastoji o pra&no' prostoraC Dakle 6-E je pra&an prostor. Pitanje je samo0to je prava priroa to' pra&no' prostoraB ,e li to pra&nina niče'a ili %i ona mo'la

%iti jeno o%ilje nematerijalne inteli'en"ijeB Na0 unutra0nji prostor koji u&&apanjuju3u kreativnost sve stvara5 točno i po're0no o%ro i &lo o%ro%it i %olsve ono 0to u&imamo &ravo &a 'otovo i 0to !ivot čini vrijenim 0to je u stvari tajunutra0nji prostorB Mo!a on nije pra&nina niče'a ve3 u stvari jean prasak samekrea"ije. On je mo!a io jeno' kontinuuma i to takvo' a vi0e ne postojinikakva ra&lika i&me;u unutra0nje' i vanjsko' prostora.


9/21

Ri0iji ?mura"i@ u Iniji su istra!ili ljusko tijelo i na&vali 'a 0h"t1akash. 2kash &nači prostor +h"t &nači svijest svjesnost2 akle puno nematerijalneinteli'en"ije. Ri0iji su %ili mi0ljenja a je svijest primarna a materija sekunarna.6vijest stvara upravlja konstruira i postaje materija uključuju3i i materiju o kojese sastoji na0e tijelo.U posljenji# 7K 'oina &nanstveni"i su napravili &apanjuju3a otkri3a i oka&ali aupravo to mora %iti slučaj jer se poka&alo slijee3e5 +aa imamo misli i osje3anjataa stvaramo kemijske supstan"e u mo&'u. U neostatku %olje' i&ra&a na&vali sui# neuropeptidi. Neuro jer su prona;eni u mo&'u2 peptii jer je reč o molekulamanalik proteinima. $o &nači jean io mo&'a ne komuni"ira s ru'im %ilo kojimljuskim je&ikom ve3 pre"i&nim je&ikom neuropeptia ko koji# je riječ o vrlo

pre"i&nim kemijskim supstan"ama. Mo!ete &amisliti te supstan"e kao ključevekoji se uklapaju samo u ore;ene ključaoni"e. U &iovima stani"a ru'i# neuronase nala&e mali re"eptori koji o'ovaraju tim ključaoni"ama. Utvr;eno je a se

takvi re"eptori ne javljaju samo u mo&'u ve3 svua u tijelu na primjer u imuno1stani"ama. Imuno1stani"e nas 0tite o in(ek"ija raka i e'enerativni# %olesti. $oru'im riječima &nači a imuno1stani"e stalno re'istriraju na0 unutra0nji ijalo'.Mi ne mo!emo imati nijenu misao nijean osje3aj nijenu emo"iju a a imuno1stani"e to ne &naju u& pomo3 spe"i(ični# re"eptora.Ovo sa&nanje potkrepljuje saa ve3 staru pretpostavku a su imuno1stani"e neko'čovjeka koji je tokom u'o vremena morao nositi i&u&etno te0ku %ri'u tako;er pune %ri'a i tako polo!nije raku e'enerativnim %olestima it. Ove imuno1stani"e voe isti unutra0nji ijalo' kao i stani"e mo&'a naime3 4'stav" me %am"r %e žel"m da m" smetaj4 i ne pou&imaju ni0ta protiv in(ek"ija ili raka. Uimuno1stani"ama nisu samo re"eptori &a neuropeptie2 one su tako;er u stanju

proi&vesti iste kemijske supstan"e kao i mo&ak koji misli. Ovo va!no sa&nanje&nači a imuno1stani"e mo'u misliti2 nji#ove misli ou0e nisu lin'vističkistrukturirane i ne mo'u se &%o' to'a i&ra&iti jasnim je&ikom ali se ipak proi&voiisti kemijski ko koji proi&voi i mo&ak ok misli. Imuno1stani"a je akle jenomalo svjesno %i3e.Ako upitamo neko' o%ro' neuro%iolo'a &a ra&liku i&me;u imuno1stani"e i stani"emo&'a on je ne3e &nati navesti jer imuno1stani"a i&'lea kao lutaju3i neuron aimuno1sustav kao lutaju3i !ivčani sustav. A u posljenji# 81 K 'oina je

otkriveno a se to ne onosi samo na imuno1stani"e ve3 i na ru'e stani"e.6tani"e stomaka proi&voe iste supstan"e kao i mo&ak koji misli stani"e "rijevastani"e e%elo' "rijeva +aa akle ka!emo5 45oj stomak m" kaže to " to4 totre%a u&eti potpuno oslovno jer stomak proi&voi iste supstan"e kao i misle3imo&ak. 6tomak ne po&naje sumnju u se%e &ato su ti stomačni osje3aji vjerovatno

jo0 čistiji.


10/21

6aa akle &namo a imamo tijelo koje misli. je 'o po'leamo nala&imo isti(enomen5 stani"e sr"a stani"e %u%re'a stani"e ko!e proi&voe iste kemijskesupstan"e kao i mo&ak. +aa ka!ete , 4sr+e m" je teško od br"(e4 taa je -a0e sr"eoslovno natovareno tu!nim kemijskim supsan"ama2 kaa ka!ete 46." . od radost"4 taa je -a0a ko!a puna sretni# antiepresivni# molekula po na&ivomimiprimin. 6ar!aj interlu"enta i inter(erona antikan"ero'eni# srestava raste koraosti i veselja > i to ne samo u ko!i i krvotoku. 6a ru'e strane se u slučajustra#a nesi'urnosti i ljutnje pove3ava sar!aj kemijski# supstan"i kao 0to sukorti&on arenalin ili norarenalin koji ra&araju imuno1sustav.

Na0e tijelo je akle oslovno &%irka ieja2 ono je (i&ički i&ra& polja koje je uinterak"iji samo sa so%om. ,astvo pravi interpreta"ije &a stani"e tako 0to 'enerirakemijske supstan"e koje se javljaju svua u tijelu. One se ne 0ire jena &a ru'omve3 simultano u čitavom tijelu.

Ako na primjer imam !elju piti vou taa stani"e mo&'a čim o;em na tu ieju proi&voe supstan"u A$7 koja tako utječe na moje pona0anje a počinjem tra!itivou. Istovremeno ru'i io mo&'a #ipotalamus proi&voi A$7 i &austavljaraspojelu AD9 koji utječe a tijelo &ar!i vou. Istovremeno moje stani"e

%u%re'a proi&voe A$7 i &ar!avaju vou. Moje stani"e sr"a moje stani"e ko!e 'a proi&voe5 ru'im riječima čim o;em na ieju 4potreb%a m"je voda4 ta se ieja0iri svua i istovremeno po "ijelom mom tijelu ona je sveprisutna svemo3nasve&naju3a.$ijekom jeno' treptaja oka ovija se 0est triliona reak"ija koje su sve uskla;ene

jene s ru'ima. Ovo polje se ne mo!e lokali&irati %uu3i je ono 0to na&ivamou#om sveprisutno u svim stani"ama istovremeno. +aa npr. osje3ate mir to je&ato 0to va0e tijelo proi&voi valijum. $aj valijum pre"i&an imuno1moulator kojise istovremeno proi&voi u svim stani"ama &a ra&liku o proi&voa koji proaje9o((mann1LaRo"#e o -as ne pravi &om%ija. Ovo polje je u tijelu oslovnosveprisutno. 6aa 3ete se upitati je li ono o'raničeno samo na tijeloB O'ovor 'lasi5 ne ono nije o'raničeno na tijelo ono se 0iri van nje'a ne mo!e ni'je %itii&olirano niti u mo&'u niti u tijelu. Ono se %eskonačno 0iri van tijela2 sa onestrane vremena i prostora.

Feromon – nešto je divlje u zraku

Nakon u'o'oi0nje' istra!ivanja &nanstveni"i su oka&ali postojanje jene 'rupe#ormona u čovjeku t&v. (eromone ?supstan"e mirisa in(orma"ija i privlač[email protected]!a ste ve3 čuli o ovim supstan"ama2 one su točan kemijski ekvivalent na0i#emo"ija samo 0to nisu o'raničene samo na tijelo ve3 se 0ire van nje'a. ,o0 prijeto' otkri3a je eksperimentirano s (eromonom prije sve'a na !ivotinjama i


11/21

%iljkama. Pri tome se npr. o0lo o slijee3i# opa!anja5 ako in(i"iramo jeno rvou 0umi rvo 3e pustiti u atmos(eru in(orma"ijske supstan"e i &a nekoliko sekuni3e "ijela 0uma &nati a prijeti in(ek"ija i pove3at 3e pa!nju. Na taj način rvoi&ra!ava svoje opa!anje ili svoje &nanje ru'ima. Promatrajte ure;eno pona0anjemrava i pčela one njime upravljaju putem molekula 'lasnika (eromona. $ermiti utami 'rae savr0ene vorane često s ar#itektonski savr0enim lukovima. I onikomuni"iraju u& pomo3 (eromona. U tu o%last spaa i pose%no u!asaneksperiment koji su &nanstveni"i na 6tan(oru sproveli na mi0evima. Dali su imelektro10okove i oma# i# ualjili i& la%oratorija. $aa su uveli nove mi0eve kojisu oma# &apaali u paniku i proi&voili korti&on i arenalin. Ua#nuli su(eromone stra#a koje su mi0evi i&lučili tokom elektro0okova.

6ve vrste !ivotinja uključuju3i čovjeka i&lučuju mirisne materije. Ovi (eromoni sutočna slika na0i# emo"ija osje3anja i misli. +aa sam u0ao u ovu prostoriju iosjetio napetu atmos(eru va0a poruka meni nije %ila meta(orička ve3 potpunoirektna jer su u prostoru %ili (eromoni nemira i stra#a. +aa ka!ete5 4't"šao sam taj hram " ojset"o m"r, ljbav " sosje.a%je4 taa to tre%a pri#vatiti oslovno.+aa ka!ete , 4Ne z%am to!%o zašto, al" kada po(ledam to( !ovjeka, pro- metr%+"#4 $aa je to oslovni iska&. Filo&o( Emerson ima i&reku5 7'%o što s" je tol"ko

(las%o, da %e !jem što (ovor"š#4 6aa &namo (i&iolo0ki ra&lo' &a to.Ono 0to !elim re3i jest a se &a#valjuju3i istra!ivačkom rau u o%lasti 'lave1u#amo!e poka&ati a je u# ne1lokalan. On nije o'raničen na mo&ak niti na tijelo2 onse 0iri on je jeno ne1lokalno uvijek i svua postoje3e in(orma"ijsko polje u

prostorno1vremenskom kontinuumu. $o polje na ra&ličitim mjestima ima ra&ličitespo&najne sposo%nosti2 na ore;enim mjestima svijest mo!e %iti sveo%u#vatna5 potpuna samo1spo&naja. Na ru'im mjestima su svijesti postavljene 'rani"e aliuprkos tome je "ijeli univer&um polje svijesti i spo&naje. I ono ima svijest5 akoi&%a"imo elektron i& nje'ove or%ite on 3e se vjerovatno vratiti. $o &nači a postoji

jena o'raničena sposo%nost spo&naje naime reak"ija na stimulans jean prema jean. to se alje uspinjete evolu"ijskom #ijerar#ijom to ra&novrsnije postajureak"ije na stimulans2 na 'ore ka !ivotinjskom svijetu alje o ljusko' !ivčano'sustava i konačno o samospo&najno' !ivčano' sustava preko ko'a univer&um

postaje svjestan se%e. Mo!e se re3i a univer&um preko prosvetljeno' ljusko'!ivčano' sustava postaje svjestan se%e. Ali čitav univer&um je to polje u#ovne

%unosti koje je na ra&ličitim mjestima u ra&ličitom stupnju sposo%no &a spo&naju.6vijest na taj način ne kreira samo na0e ljusko tijelo ve3 i ko&mičko tijelo kojena&ivamo :okru!enje/. 6amo putem arte(akta na0e' sen&orno' opa!anjao!ivljavamo se%e ovojene o ko&mičko' tijela. ,a akle imam loso%no tijelo iko&mičko tijelo koja su o%a o presune va!nosti &a moj opstanak.


12/21

$o je nova &nanstveno &asnovana parai'ma. $o je i osnova a8rvede koja jeanas ponovo vrlo aktualna. Ona nam ka!e slijee3e5 +akav je atom takav je iunive&rum2 kakav mikroko&mos takav je i makroko&mos2 kakvo je ljusko tijelotakvo je i ko&mičko tijelo kakav je ljuski u# takav je i ko&mički u#.+aa se &nanstveni"i poneka upla0e to' 'lupo' +o&mičko' u#a taa i#umirimo 'ovore3i im a im nije potre%an nikakav +o&mički u# ve3 a je riječ one1lokalnom in(orma"ijskom polju s povratnim ki%ernetskim petljama.)nanstveni"i su &aovoljni tim o'ovorom.

Slobodno djelovanje ili klupko uvjetovanih refleksa

Po'leajmo saa o kakve je to va!nosti &a nas!iva %i3a. )nači li to ra&liku i&me;u &ravlja i %olesti i&me;u pre!ivljavanja ismrtiB

Dopustite a -am i&lo!im nekoliko eksperimenata &a koje vjerujem a 3e -as(as"inirati5 prije nekoliko 'oina je jean &nanstvenik po imenu 9er%ert 6pe"ter na Na"ionalnom institutu &a &ravlje i&veo eksperiment tijekom koje' je u mi0eveu%ri&'ao kemijsku supstan"u Pol1A1" koja jača imuno1sustav2 istovremeno im jeao a pomiri0u kam(or. Nakon nekoliko puta mi0evi su automatski stimulirali svojimuno1sustav čim %i osjetili kam(or. U&eo je ru'u 'rupu mi0eva i u%ri&'ao imkemijsku supstan"u ="lop#osp#ami koja ra&ara imuno1sustav i ao im je aistovremeno pomiri0u kam(or. Imali smo akle ve 'rupe mi0eva5 jena jemirisala kam(or i stimulirala imuno1sustav ru'a je mirisala kam(or i uni0tavalaimuno1sustav. Dru'oj 'rupi je ato kar"ino'eno srestvo i ona se &a nekolikotjeana ra&%oljela i umrla o raka. +aa su %ile in(i"irane Pneumokokkenonom!ivotinje su &a nekoliko tjeana umrle o upale plu3a. to je akle ko mi0evastvaralo olučuju3u ra&liku i&me;u pre!ivljavanja i smrtiB

$o je interpreta"ija sje3anja na miris kam(ora. ,o0 jenom5 olučuju3a ra&lika le!iu interpreta"iji sje3anja na miris kom(ora.


13/21

,e li taj re&ultat istra!ivanja relevantan &a ljueB On je vrlo relevantan jer se nalik tim mi0evima najče03e pona0amo kao Pavlovljevi psi koji počinju sliniti na &vuk &vona. I&ručeni smo ore;enim sje3anjima pove&ujemo i# s ore;enimstimulansima i ona uvek i&a&ivaju iste reak"ije. Postajemo !rtve svoji# sje3anja itra'eija u tome je a u# koji me anas muči potječe o jučer.

Pro"jenjuje se a imamo G8.888 misli nevno. $o nije i&nena;uju3e2 ono 0to %i nasmo!a ipak mo'lo pomalo u&nemiriti je činjeni"a a je KH ana0nji# misliientično mislima o jučer.

Mi smo akle oslovno klupko uvjetovani# re(leksa koja stalno rea'iraju na nekeljue i okolnosti previivim %io1kemijskim reak"ijama i o%ras"ima pona0anja.

+aa postanemo svjesni činjeni"e a se na0e tijelo svako'a ana tako puno menjasvake 'oine toliko često o%novi a se &amijene svi atomi u nama name3e se

pitanje &a0to ona jo0 uvek %olujemo o artritisa kako je rak jo0 uvijek tu &a0to suarterije i alje %lokiraneB O'ovor na to pitanje je a se kvantne struje iinteli'entni o%ras"i koji 'eneriraju (i&ikalne o'ovore ne mijenjaju. Ako se !elitei&lečititi o raka taa morate protjerati svoj u# raka. Du# raka nije ni0ta ru'o o

pam3enje stani"a kvantna struja na staničnom nivou. Morate se spustiti na taju%lji nivo promatrati "ijeli pro"es i ona prestrukturirati inteli'entne o%ras"ekoji ore;uju na0u (i&ičku pojavu. Ako &nate kako se to rai mo!ete se oslo%oiti

%olesti i i&nova strukturirati svoje tijelo ?u stvari to nesvjesno i raite svo vrijeme@.)amislite ku3u o "i'ala i kako svaku "i'lu &amjenjujemo jenom 'oi0nje.*uu3i smo &aro%ljeni u prestavi a je ku3a u tom o%liku jeino 0to se mo!enapraviti pravit 3emo uvijek i&nova istu ku3u. $ako na primjer preko uvek isti#inteli'entni# o%ra&a"a stvaramo iste o%ras"e %iokemijsko' srčano' o%oljenja. Una0oj kulturi srčana o%oljenja kao u&rok smrti stoje na prvom mjestu i čini se amale stvari kao 0to su ma!enje oirivanje lju%ljenje milovanje i ra&'ovaranjemo'u prestavljati olučuju3u ra&liku i&me;u !ivota i smrti.

ilovanje – kinetičko!taktilna petin"!stimula#ija6veučili0te u Miamiu je neavno o%javilo slijee3i eksperiment u ,ournal o( Peiatri"s o( Floria. Novoro;ene %e%e su pojeljene u vije 'rupe. ,ena 'rupa jer!ana u kreveti3ima koji su na se%i imali otvore kro& koje je jean istra!ivač tri

puta mo'ao milovati %e%u tijkom 0est minuta. $o naravno nije na&vanomilovanje ve3 kinetičko1taktilna petin'1stimula"ija 0to je slo%ono preveenokao pru!anje jeini"a milovanja a %i se i&%je'la riječ lju%av. U svakom slučaju


14/21

ona ojenča koja je tri puta nevno tijekom 0est minuta o%ijala jeini"emilovanja su u& istu is#ranu o%ila 81K8H vi0e na te!ini ne'o ostali. I& to'a suistra!ivači &aključili a je ko kinetičko1taktilne petin'1stimula"ije riječ o metoikoja 0tei tro0kove tako a se po terapiji mo!e u0tejeti o 888 olara i je"a semo'u pustiti ranije s terapije. Postoji %e&%roj slični# primjera. ,a 3u se &aovoljitiovim.

Prije tek nekoliko 'oina Ojeljak &a &ravlje i nje'u Dr!ave Massa"#usets jesprovelo jenu stuiju koja se ponovo %avila (aktorima ri&ika &a srčana o%oljenja.

Naravno mo!emo se &apitati &%o' če'a se smatrala potre%nom jo0 jena oatnastuija o toj temi. Faktori ri&ika su oavno po&nati5 povi0ene vrijenostikolesterola visok krvni tlak ija%etes it. Ra&lo' &a to je %io a i& statistika

proi&ila&i a ve3ina oso%a koja o!ivi svoj prvi in(arkt i&me;u četresete i peesete 'oine !ivota nema nijean o ti# (aktora ri&ika. +akve je re&ultate alanova stuijaB Ona je poka&ala a je (aktor ri&ika %roj ne&aovoljstvo poslom2akle kaa ljui ne vole svoj posao.

Faktor ri&ika %roj je unutra0nje ne&aovoljstvo. I&a0lo %i se na uli"u i ljuima %ise postavljala pitanja. Prvo5 -oli0 li svoj posaoB ?u Iniji %ismo rekli !ivi0 li svojuD#armuB@ i ru'o5 ,esi li sreatanB I ako čovjek iskreno i otvoreno na o%a pitanjamo!e o'ovorit s DA najvjerojatnije nije u'ro!en. ,ena o ti# statistika kojanajvi0e i&nena;uje ka!e a u &apanom svijetu jeno' ore;eno' ana u tjenuumire vi0e ljui ne'o svi# ostali# ana. Mo!ete li pretpostaviti koji je to anB$očno ponejeljak. A u koliko satiB $ako jeC U ponejeljak i&me;u i sati una0oj "ivili&a"iji umire o srčano' in(arkta vi0e ljui ne'o u %ilo koje ru'o vreme.$o je &aču;uju3e &apanjuju3e neo%ično jeinstveno > ne0to 0to samo ljuskavrsta mo!e učiniti jer vjerojatno nijena ru'a vrsta ne po&naje ra&liku i&me;u

ponejeljka i utorka. A 0to čini tu ra&likuB Ieja interpreta"ijaC Naam se a jeoči'leno a se tijelo sastoji o ieja i a je Univer&um polje ieja ili %a&en ieja.e je to ,EDNO koje ima te iejeB +aa %iste 'a tra!ili u mo&'u u tijelu 'e

%iste 'a prona0liB

$ moz"u ne postoji nalo"odava#


15/21

Jalter Penn(iel je kanaski &nanstvenikneurolo' i o%itnik No%elove na'rae. On je operativno otklanjao tumore namo&'u i slične stvari i kaa je otvorio mo&ak napravio je jeno malo istra!ivanjetako 0to je ore;ene ijelove mo&'a i&lo!io električnoj stimula"iji a %i ustanovio'je se nala&i kontrolna točka u mo&'u. U jenom o svoji# najčuveniji#eksperimenata on je u ore;enoj o%lasti stimulirao motorički korteks kaa se ruka

pa"ijenta ojenom počela poi&ati. Upitao je pa"ijenta5 49to se do(a-a* a pa"ijent je o'ovorio5 45oja se rka pom"!e#4 46om"!ete l" v" t rk* 4 a pa"ijent je o'ovorio5 4Ne, o%a se sama pom"!e#4 $aa je rekao5 4':, pomak%"te svoj rk dr(om smjer#4 I pa"ijent je oma# pomakao ruku u ru'om smjeru. to'o a

je Jalter Penn(iel pučinio a %i lokali&irao nalo'oav"a to mu nije pola&ilo &arukom.Lokali&irati mjesto 'e se i&voi nare%a je lako to se o'a;a u motoričkomkorteksu. Ipak prona3i u mo&'u ono mjesto koje i&aje nare%e je nemo'u3e.Mo!emo lokali&irati mjesto 'je se i&voi nare%a ali prona3i nalo'oav"a jenemo'u3e2 on se ne mo!e lokali&irati. On je u isto vrijeme svua i ni'je. On jemislila" i&a misli. On je ,astvo koje je u interak"iji samo sa so%om i 'enerira ieje.Ali to ,astvo se ne nala&i niti u tijelu niti u mo&'u. Ono je naime svua u tijelusvua u mo&'u i ni'je > sve u isto vrijeme. A ta sna'a a se %ue istovremeno isvua i ni'je to ,astvo ne pripaa o%lasti misli. $o ,astvo le!i u pra&nini i&me;una0i# misli. I to je to ,astvo koje kreira prostor vrijeme materiju i ener'iju. O. nijean "ijenjeni (i&ičar nije upotrije%io riječ vrijeme. Pojam koji se koristi

je prostorno1vremenski kontinuum. I to je način kako interpretiramo svojaosjetilna opa!anja. Mi prera;ujemo vrijeme na isti način kako mijenjamo svakosvoje iskustvo.

Navest 3u u& to nekoliko primjera

oj sat ide br%e

Prije otprilike 'oinu ana sreo sam na letu o *ostona o Lonona jeno' staro' prijatelja. Proveli smo prijatno vrijeme &ajeno i ono je proteklo kao u letu. Rečeno


16/21

nam je a let traje 0est sati ali je &a nas vrijeme proletjelo u trenu. )a%oravili smo jesti oti3i u toalet i a spavati. Na olasku nismo imalo ,etla' ?e(ekt &amora oleta@. 6vi ti (iksni %iolo0ki "iklusi kao 0to su jelo spavanje %uno stanje varenje ira&mjena materije su se i&mjenili na osnovu na0e' iniviualno' opa!anja avrijeme prola&i kao u letu i a provoimo lijepo vrijeme &ajeno.

6i'urno po&najete ljue koji stalno 'ovore5 4Nemam vreme%a, vr"jeme m""st"!e4, kao a je vrijeme neka ro%a koju mo'u ponijeti sa so%om u !epu i koja imstalno ističe jer imaju rupu u !epu. leaju u isti sat kao i vi ali nji#ovi satoviiu %r!e. Ima toliko mno'o termina Ako pre'leamo takve ljue ustanovit 3emoa nji#ov %iolo0ki sat %r!e rai. Nji#ov puls je %r!i imaju vi0e aritmija u minutinji#ove krvne ploči"e su nervo&ne #ormonska slika ?Insulin Arenalin =ortison@aje visoke vrenosti i poneka se ojenom sru0e mrtvi jer im je sr"e

prijevremeno otka&alo i taa je nji#ovo vrijeme isteklo i nemaju 'a vi0e. $i ljui pretvaraju unutra0nji o!ivljaj 4Nemam vreme%a, "st"!e m" vr"jeme4 u jenu (i&ičkučinjeni"u. Dok netko tko nai&'le ima svo vrijeme sveta i&'lea %iolo0ki potpunoru'ačije. 6i'urno &nate i&ra& 4;jepota brda je odz"mala dah < vr"jeme se

zastav"lo4 . I&ra& 4;jepota brda je odz"mala dah4 je vrlo &animljiva. )a0toB +aavrijeme stoji taa stoji i a# i misli ula&e u mirovanje. A kaa se misli umire i kaa

je svijest apsolutno ti#a taa o!ivljavamo %e&vremenost.-rijeme naime nije ni0ta ru'o o kretanje misli. -rijeme je isto 0to i svakoraspolo!enje (anta&ija i svako ru'o pokretanje svijesti. Na0a svijest &ami0ljavrijeme prenosi 'a na mo&ak i mi 'a unosimo u meta%oli&am tijela u kome se ono

mani(estire kao starenje. prije nekoliko 'oina sam pročitao i&ve0taj o jenoj 'rupiruara koji su %ili &atrpani u runiku. 6amo jean o nji# je imao sat. Da svoje prijatelje ne %i suvi0e u&nemirio on im je svaka va sata 'ovorio a je protekaosat. Nakon tjean ana su %ili spa0eni i svi su pre!ivjeli osim ruara sa satom. On

je ou0e %io u stanju promijeniti kolektivni su%jektivni osje3aj &a vrijeme alisamo' se%e nije mo'ao promijeniti. 6ve vrijeme je imao samo sat u 'lavi. -iite > vrijeme je samo kon"ept a ne realnost. +arl 6e'er pi0e u pre'ovoru

%estseleru 4:ratka pov"jest vreme%a4 6tep#ena 9aQkin'a5 6tep#en 9aQkin' jese%i ao &aatak a s#vati u# *o!iji i o0ao je o &aključka a !ivimo uUniver&umu %e& početka %e& kraja %e& vremenski# 'rani"a i %e& prostorni#o'raničenja.


17/21

Ako poku0ate to ra&umjeti &amisliti vijet 3ete a je to nemo'u3e jer čovjek nemo!e niti ra&umjeti niti vi&uali&irati ne0to 0to nikaa nije počelo. Pretpostavimo a

postoji početak i oma# 3e se pojaviti pitanje 0to je %ilo prije početka. Ako pretpostavimo a mora postojati kraj moramo se upitati 0to 3e %iti nakon kraja.Mo!emo po3i i o to'a a Univer&um ne'je prestaje i taa oma# moramo

postaviti se%i pitanje 0to ola&i nakon te 'rani"e. +vantna (i&ika nije samoneo%ičnija ne'o 0to mislimo ona je neo%ičnija ne'o 0to mo!emo &amislitiC Na0lin'vistički strukturiran tako&vani ra"ionalan i lo'ički način ra&mi0ljanja je sustavmi0ljenja koji počiva na osjetilnom opa!anju univer&uma. A to osjetilno opa!anje

je netočno. *iti u#va3en u stisku takve vrste ra"ionalnosti je naj'ora su%ina kojamo!e &aesiti ljusko %i3e. Ono 0to 6tep#en 9aQkin' opisuje je priroa *i3a. Onose ispoljava kro& na0 u# na0e tijelo i na0a iskustva u !ivotu ali 'a ne mo!emoota3i osjetilima. Mo!emo 'a u#vatiti s one strane misli. Me;utim ono ne pripaasvijetu misli ve3 je u pra&nini i&me;u misli ti0ini i&me;u misli.

&a jednostavno jesam


18/21

U ve&i s tom temom Rumi veliki mistik 6renje'Istoka ima preivnu i&javu. On je rekao5 $ o%e stra%e "deje o dobr " zl lež"

stvar%ost < tamo . te srest". Rumi akle oslovno 'ovori o tom ,EDNOM polju

s one strane misli. Ono se nala&i u pra&nini i&me;u na0i# misli i mno'i ljui na primjer ospijevaju tamo tijekom meita"ije. Postoje i ru'i ljui kojima jenostavno pomjeranje pa!nje omo'u3ava o!ivljaj jeinstva promatrača i promatrano'. +aa o!ivimo to jeinstvo i&me;u promatrača i promatrano' i pro"es promatranja spo&najemo a su u stvarnosti oni jeno. $o je uo%ičajenote0ko jer je na0e opa!anje &amu3eno sje3anjima interpreta"ijama klasi(ika"ijamaopisima e(ini"ijama anali&ama evalua"ijama i pro"jenama vrijenosti. U 6#iva1sutri jenom o najstariji# spisa na svijetu nala&imo i&reku5 „6o(ledaj sv"jet

svež"m o!"ma, po(ledaj %ek" ob"!a% predmet, kao da (a v"d"š po prv" pt“#+aa po'leamo neki o%jekt kao po prvi put taa mo!emo vijeti a je u stvari

promatrač promatran a je onaj koji promatra u stvari onaj koji se promatra.Poneka ljui čak slučajno prave takva iskustva.

Prije nekoliko 'oina sam imao pa"ijenta koji je na susjenoj ku3i popravljaoantenu. Poi'ao je jean ka%el &a koji je vjerovao a je %a& napona ali kro& koji jeteklo 7888 volti. U trenutku je umro. +ako se umire kaa 7888 volti pro;e kro&sr"eB Pokre3e se (enomen po imenom :ventrikularna (i%rila"ija/. 6r"e (i%rilira.On je pao s krova2 ali kako je su%ina #tjela pao je na 'rui točno po kutem koji

je %io potre%an a %i se nje'ovo sr"e e(i%riliralo. Potpuno neo%ična priča kao a

'a je *o' po&vao i oma# &atim promijenio mi0ljenje. 6ve se oi'ralo &a nekolikosekuni. Čovjek je s mjesta nesre3e preve!en u %olni"u i rekao je3 4moj dh sev"jek "z%ova vra.a taj otvor#4 $aj in"ient taj kratki vremenski interval jena&ivao :otvor/. to je %ilo u tom otvoruB O'ovorio je5 4&amo je b"la !"sta,bez(ra%"!%a radost# ="la je !"sta sre.a#4 Upitali smo5 4="l" ste svjes%"*4 4'h, da,b"o sam potp%o svjesta%#4 Upitali smo5 4>e(a ste b"l" svjes%"*4 4="o sam svjesta%da sam svjesta%#4 Upitali smo5 75ožete l" to pre+"z%"je objas%"t"*4 On je


19/21

o'ovorio5 4?a, to je b"lo !"sto pr"sstvo# @ed"%o, što sam mo(ao re." je b"lo3 @2 @A$25# N"sam ovo "l" o%o, jed%ostav%o @A$25# &o je b"lo "skstvo moje vlast"tebesmrt%ost", "skstvo vje!%ost"# ="lo je "skstvo sre.e, !"ste radost"# &ol"ko samšao to, da sam shvat"o da je sve dr(o ko%+ept# B za sva vreme%a, potp%o "total%o, sam se oslobod"o o%o(a, što ljd" %az"vaj strah#4 )aču;uju3e u priči ovo' čovjeka je %ilo to a je %utina na mjestu 'je je strujai&a0la i& nje'ovo' tijela potpuno i&'orjela. *utina je %ila o'oljena sve 0to semo'lo vijeti %ila su rasparane krvne !ile i kosti. U %olni"i se mislilo a je inje'ova 'lava kao i no'a spaljena. On je o%ijao amputa"iju no'e koja %i %ila

jeina o'ovaraju3a mjera &a takvu vrstu povree. Rekao je a se uvijek mo!evratiti u pra&ninu i to jenostavnom promjenom pa!nje. Usmjerio %i pa!nju na

pra&ninu i kli&nuo u nju. $amo %i ponovo o!ivio čistu raost i oatle %i mo'aousmjeriti pa!nju na no'u 'e je umjesto u!asni# %olova osje3ao prijatno 'oli"anje.I tako se nje'ova no'a &a vije 'oine oporavila. )a0toB )ato 0to je oti0ao na ono

mjesto i& koje' priroa kreira. $o ,EDNO mjesto je u pra&nini i&me;u na0i# misli.$o je nelokali&irani u# i& koje' priroa sve ra;a. Priroa ola&i na to mjesto a

%i kreirala 'alaksije tropske 0ume ili neku novu misao.

Tko smo mi'

6 tim &nanjem saa mo!emo postaviti slijee3e pitanje5 $ko smo miB ,esmo li samo jean e'o &aro%ljen u vre3i ko!e i kostiju ilismo ne0to postojanije i o%u#vatnijeB Ri0i viovnjak ka!e5 2rte/aktom osjet"l%e

"%terpreta+"je sam" ste sebe o(ra%"!"l", doslov%o ste svel" sebe %a svoje t"jelo#'(ra%"!"l" ste se %a volme% svo(a t"jela " raspo% jed%o( ž"vota " postav"l" seb" (ra%"+e, koje s potp%o ko%+eptal%e# :re"ral" ste probleme, kao što s ro-e%je " smrt, radost " bol, to!%o " po(reš%o "td# )kol"ko žel"mo ostav"t" ta o(ra%"!e%ja "za sebe, moramo saz%at" kakv" smo za"sta# B o%da shva.amo da %"smo dh, ve. da je dh %ama# ?a %"smo sv"jet, ve. da je sv"jet %ama# &"jelo, dh " sv"jet %am se do(a-aj, jer smo se za"%teres"ral" za to4#


20/21

Učenik je jenom upitao učitelja5 4C"v"mo l" "stom sv"jet# >"%" m" se da t" ž"v"š potp%o dr(om sv"jet#4 Učitelj je o'ovorio5 4?a, m" ž"v"mo "stom sv"jet# @ed"%a je razl"ka tome što t" v"d"š sebe sv"jet, dok ja !"tav sv"jet v"d"m seb"#4 Prona3i taj io &nači prona3i samo polje. Polje je čist poten"ijal. Polje nijekontinuum ili moel prostorno1vremenski# o'a;aja2 polje je čist poten"ijal. Ono

je kontinuum svi# mo'u3i# ener'etski# i in(orma"ijski# staija koji se kasnijemani(estiraju kao prostorno1vremenski o'a;aji. I to polje !elio %i# jo0 jenomna'lasiti je pukotina i&me;u na0i# misli. $o je pukotina ti0ine koja se ne mo!elokali&irati.

Dok ra&'ovaram s vama i&me;u svake riječi i svake misli se nala&i jena pukotina. Mo'ao %i# na primjer re3i5 D$ada . %apst"t" ovaj prostor#E Ili %i#mo'ao re3i5 D$ada . "zt" +"pele#E Ili5 D'vdje . pop"t" vode#E I&me;u 3u islijee3e riječi se nala&i %eskrajno mno'o mo'u3nosti. *eskrajne mo'u3nostii&me;u svake pojeinačne riječi. )amislite5 neo'raničene mo'u3nostiC I& to'ra&lo'a je to nelokalno polje čisti# poten"ijala. Polje mo'u3nosti kontinuum svi#mo'u3i# prostorno1vremenski# o'a;aja.

,o0 jean primjer &a to 0to ula&i u tu pukotinu i 0to sve mo!e prou&rokovati. Pričase o'oila jenom mom prijatelju en'leskom antropolo'u. Raio je na jenojknji&i o kitovima i u potra&i &a jenom ore;enom vrstom kitova je otputovao uInone&iju a %i i# tamo (oto'ra(irao. Nakon tri1četiri tjena u&alune potra'e

ispričao je jenom o stara"a sela 0totra!i. 6tara" mu je rekao5„&o %"je problem# 5" ovdje "mamo jed% dva%aesto(od"š%j devoj!"+, koja t" može pr"bav"t" k"ta#“6lijee3e' je ana sjeo na pla!u s evojči"om i ona je &atvorila oči. Posle otprilikevanaest minuta antropolo' je u& veliko u&%u;enje viio kako na #ori&ontu i&ranjakit kakvo' je tra!io. A taa kako mi je ispričao sr"e mu je počelo lupati %r!e jer se kit sve vi0e pri%li!avao ok se naj&a nije nasukao u& no'e evojči"e. Morali suovesti ostale seljane koji %i ponovo vratili kita u more. Moj prijatelj je potra!ioevojči"u i upitao je5 49to s" rad"la* :ako s" to rad"la*4 Ona je o'ovorila5 4'h,b"lo je potp%o jed%ostav%o# 't"šla sam %a o%o mjesto, (dje sv" (ovor"mo "st"m

jez"kom " zamol"la k"ta da do-e#4

+akvo je to mjesto na kome svi 'ovorimo istim je&ikomB $o je prostor ti0inenei&'ovorljiv u&vi0en jo0 aleko apstraktniji2 ali u stvarnosti mi smo tonei&'ovorljivo u&vi0eno osje3ajno %i3e. A tako&vani materijalni realitet je mali(ra'ment o'romno' u&vi0eno' nei&'ovorljivo' apstraktno' osje3ajno' %i3a.


21/21

Priča antropolo'a se nastavila. 6lijee3e' ana je po0ao s jevojči"om na pe"anje.U&eli su čama" i&ve&li se i nakon nekoliko minuta jevojči"a je uronila 'lavu uvou i rekla5 4Foz"mo deset m"lja o%om prav+#4 ili 4voz"mo tamo#4 I tamo su na0lisve ri%e koje su tra!ili. Moj prijatelj je naj&a morao sam ispro%ati tu te#niku.)a'njurio je 'lavu u vou ok se 'otovo nije uavio ponovo i&ronio i rekao5 4@a%"sam %"šta !o# A jevojči"a ta mala vanaesto'oi0nja jevojči"a jerekla5 4)pravo tome je tr"k, slšat" t"š"%4# U ti0ini je prostor svi# mo'u3nosti.9tio %# ovje &avr0iti preavanje "itatom +a(ke. +a(ka je %io vrlo eprimiraju3i

pisa" ali je ovje ao %riljantan opis puta ka prosvjetljenju5

Ne moraš %apst"t" svoj sob, osta%" jed%ostav%o za svoj"m stolom " oslškj# Ne moraš !ak %" oslšk"vat", jed%ostav%o !ekaj# Ne moraš !ak %" !ekat", samo posta%" t"h < " sv"jet .e se pred tobom otvor"t" o% jed%ostav%o %ema dr(o( "zbora#9vala vamC

I&vor5 i&a'rani"e.%lo'spot."om
http://izagranice.blogspot.com/2012/07/deepak-chopra-kvantna-svest.html?spref=fbhttp://izagranice.blogspot.com/2012/07/deepak-chopra-kvantna-svest.html?spref=fb

Čuda i paranormalni fenomeni i deepak realnost

Documents