debata za početnike - kajević brahim

7/23/2019 Debata Za Početnike - Kajević Brahim

http://slidepdf.com/reader/full/debata-za-pocetnike-kajevic-brahim 1/30

Kajević Brahim

Debata za početnikeKPP format

Sarajevo, 2013



Svrha debatovanja, nasuprot popularnom miljenju,nije znati kako iskriviti istinu, ve! lako uo"avanje

deformisane istine u izjavama dru#ih ljudi$

Debata je sportska diskusija o odre%enoj temi sa jasno de&nisanim pravilima i#re$ 'na predstavlja jedan odnajboljih na"ina za razvijanje kriti"ko# miljenja, retori"kih

sposobnosti i timsko# rada$



Debatno razmišljanje

Svaka medalja ima dvije strane, va (ilj je da svojustranu u"inite jasnijom, ve!om i blistavijom$ )a*no je

znati da se iza svake ponu%ene informa(ije krije kvantitet+ali i kvalitet koji je neko pre!utao$

Primjer: Dva predsjedni"ka kandidata izjavili su da su#lasali za usvajanje zakona protiv diskrimina(ije, mobin#a+zlostavljanje na radnom mjestu i sl$ Prvi ka*e da je#lasao za usvajanje 30- takvih zakona, dru#i izjavljuje da

je #lasao za .0-$ +'bije informa(ije su provjerene ipokazalo se da su pouzdane / "injeni(e$

to se prvo# kandidata ti"e pita!emo se #dje je biodok su se usvajali ostalih 0- zakona, iako je mo#u!e da

je upravo on #lasao za 30- najva*nijih zakona$Dru#i kandidat je pokazao kvantitativnu vrijednost

svo# rada, ali nije rekao apsolutno nita o nje#ovomkvalitetu$ o#u!e je da isti taj kandidat nije #lasao za30- najva*nijih zakona$

Preostalih 10- zakona !e najvjerovatnije obije stranepre!utati, jer ni jednoj ni dru#oj taj pro(enat ne ide uprilo#$

Kandidat X Propust Kandidat Y

30-10-

.0-



Nedostatak:

kvantitetMogući

nedostatak:

Kvalitet

Pozicije u timu (KPP format)

im je jak koliko nje#ova naslabija karika$ Debatni tim je odli"an spoj individualnosti i timsko# rada$ Svi "lanovi

zastupaju jedno miljenje, dijele isti plan i ponavljajuindeti"ne ar#umente, ali svaki #ovornik izla*e #ovor pove! utvr%enim pravilima svoje pozi(ije i, naravno, na svojna"in$ 4 svakoj debati postoje dva tima od kojih su jednia&rma(ija +ili vlada i ne#a(ija +ili opozi(ij$

Jedinice +a&rma(ijske ili ne#a(ijske imaju zadatak

da de&niu klju"ne pojmove u naslovu i temu debate u(jelini$Primjer: 'vaj dom vie vjeruje 5vropskoj uniji ne#o S6D7Povjerenje / vjerovanje u pouzdanost odre%eno# objekta,osobe ili zajedni(e75vropska unija / zajedni(a dvadeset i osam evropskihdr*ava7

Sjedinjene 6meri"ke Dr*ave / zajedni(a dr*ava uSjevernoj 6meri(i$Pored de&nisanja klju"nih pojmova u naslovu,

jedini(e moraju postaviti kriterijum debate$ Kriterijum je



predstavljen u obliku jedne re"eni(e koja kratko i jasno#ovori o stavu koji tim zauzima u "itavoj debati$

Primjer: S6D kao najmo!nija zajedni(a zemalja

opravdavaju nae povjerenje$ 8edini(e se doti"u slu"aja svo# tima, ali #a neobrazla*u$

8edini(e predstavljaju "lanove svo# tima i najvljuju o"emu !e oni #ovoriti$

Dvojke +69: posjeduju #ovor koji na neki na"inpredstavlja (entar debate tj$ mjesto koje de&nie debatuili oko koje# !e se voditi debata$ Dvojke imaju zadatak dau potpunosti predstave slu"aj koji zastupaju, potkrijepe#a dokazima, primjerima i analo#ijama$

Trojke +69: su na neki na"in komentatori debate$:jihov #lavni zadatak je da prokomentariu #lavne ta"kesukoba u debati +npr; tokom unakrsno# ispitivanja ilinapada na neki slu"aj$ rojke moraju biti vjete uimprovizovanju, imajmo na umu da 0- +u nekimslu"ajevima i vie njihovo# #ovora mora biti napisano u

toku same debate$ rojke ne smiju uvesti nove ar#umentekoje njihovi predhodni(i nisu pomenuli9razradili$ Debata

mora imati svoj tok, svi "lanovi jedno# tima moraju pri"atiistu pri"u, ali svaki na svoj na"in$



edoslijed dijelova KP debate je sljede!i"

< Prvi a&rma(ijski #ovor / . minuta / #$< Prvo ne#a(ijsko unakrsno ispitivanje / 3 minute /

%& pita #$< Prvi ne#a(ijski #ovor / . minuta / %$< Prvo a&rma(ijsko unakrsno ispitivanje / 3 minute /

#& pita %$< Dru#i a&rma(ijski #ovor / = minuta / #'< Dru#o ne#a(ijsko unakrsno ispitivanje / 3 minute /

%$ pita #'< Dru#i ne#a(ijski #ovor / = minuta / %'< Dru#o a&rma(ijsko unakrsno ispitivanje / 3 minute

/ #$ pita %'

< re!i a&rma(ijski #ovor / = minuta / #&< re!i ne#a(ijski #ovor / = minuta / %&

Svaka debata uklju"uje i 1. minuta vremena zapripremu +po osam minuta za svaku ekipu$

'vo vrijeme ne mora se koristiti na nekomodre%enom mjestu tokom debate, ve! #a svaka ekipa

samostalno raspodjeljuje u koli"ini koju sama odabere,prije unakrsno# ispitivanja ili idu!e# #ovora$

4 toku debate nije preporu"ljivo navoditi li"neprimjere jer oni nemaju znatan uti(aj na poene #ovornika$4 toku debate se ne smije izvojiti jedna osoba u prvom



li(u +>ja? mislim7 >on? je rekao, osobe se oslovljavaju naosnovu pozi(ije koju zauzimaju +a&rma(ijska jedini(a jerekla$

Privatanje*dbijanje de+nicije

:akon to a&rma(ijska ekipa postavi kriterijumdebate, ona mora de&nisati klju"ne pojmove a i sam

naziv debate$ :e#a(ijska ekipa ima zadatak da iste tede&ni(ije prihvati ili odbije$ 4 slu"aju odbijanja ne#a(ijskaekipa mora navesti konkretan razlo# i ponuditi boljude&ni(iju koju !e potkrijepiti ar#umentima i dokazima$

Primjer ; 4niforme / na"in da se uskrati slobodaizra*avanja u"eni(ima$

5vropa / kontinent na kojem su se odvili naj#nusnijisvjetski zlo"ini$

:avedeni primjer ukazuje na to da se doti"nade&ni(ija treba odbiti jer zastupa miljenje vaihoponenata, a usa#laavanje sa njihovom de&ni(ijom zna"iusa#laavanje sa protivni(ima$

4 slu"aju da se de&nisani pojmovi prihvate ne#a(ijanastavlja sa obrazla#anjem svo# slu"aja$

orate navesti zato se usa#laavate9odbijatede&ni(iju, tj$ morate je potkrijepiti dokazima$



Pra!enje ,ovora vaši oponenata



%jiov ,ovor"

1$ Kori!enje *ivotinja unau"nim istra*ivanjima je

okrutno$ :au"naistra*ivanja se #eneralnosprovode bez dovoljnih

dokaza da !e ponuditirjenja i dati rezultate$

2$ Primjer; dr$ 5#as oniz,koji je 1@A@$#odine dobio

:obelovu na#radu upodru"ju &ziolo#ije medi(ine je izvrio

prefrontalnu lobotomiju,pro(edure koja dovodiamoralnosti, emo(ionalne

hladno!e, nedostatka bri#eza budu!nost, epilepsije iurinarne inkontinen(ije$

Cobotomija je izvedena naA0$000 pa(ijenata samo u

S6D$

3$ :a"in na koji se ophodimoprema inferiornim bi!imanas u potpunosti de&nie$

-aš osvrt"

1$ :edovoljno podataka$Potrebno nam je

obrazlo*enje, primjeri kojipodupiru va ar#ument$ Ko

i kada su doti"na

istra*ivanja sprovedena

2$ :avedeni primjer nijetopikalan tj$ ne odnosi sedirektno na temu o kojojdanas #ovorimo a to je>:au"na istra*ivanja na

*ivotinjama?$

3$ :avedene rije"i su samoizreka$ Cjudski *ivoti su

va*niji od *ivota *ivotinja$:azovimo ovu situa(iju za

potrebe debatehipoteti"kim, ali u sutini

takve situa(ije se deavajuko zna koliko puta dnevno$Kako biste maj(i rekli da

njeno dijete umire odbolesti za koju je mo#u!e

prona!i lijek, ali taj lijek ne



smijemo testirati na*ivotinjama



#naliza ar,umenata

:ije po*eljno da vai oponenti imaju vieprimjera od vas, ali u toj situa(iji ne treba o"ajavati ve! se

skon(entrisatati na dokazivanje vrijednosti to ve!e#broja ar#umenata$ Sasvim je razumno da nekear#umente ne!ete mo!i pobiti i zato je najbolje nepokuavati$ 4 analizi primjera koji sa"injavaju ar#umentenajbolje je fokusirati se na one za koje mislite da nisuadekvatni$

stina je da ne morate dobiti svaku bitku da bistedobili rat$ :ije na vama da doka*ete da svaki primjer nijetopikalan ili na bilo koji na"in adekvatan, najbolje jeizabrati ar#umente na koje se slu"aj ili ar#uementioslanjaju i napasti ih$

Kada vai oponenti navedu primjer koji Epotkrepljuje>njihov slu"aj na vama je da o(ijenite da li je primjer

pouzdan, a to zna"i;

Provjeriti izvor" Ko je proveo istr*ivanje, ili ko seizjasnio na odre%en na"in Da li je ta osoba kvali&kovanada #ovori9istra*uje problem o kojem #ovorimo

.odina" )a*no je da #odine budu u skladu savremenom o kojem #ovorimo$ :e!emo navoditi

istra*ivanja i situa(ije iz 1@A=$ #od$ ako #ovorimo ostatusu Fuo / sadanjem stanju$

:akon analize aru#umenata mo*ete do!i dozaklju"ka da li su doti"ni ar#umenti validni ili bez dokaza$



*r,anizacija ,ovora u debati bez plana

:a po"etku svo# #ovora se trebate predstaviti istaviti do znanja publi(i i sudijama na kojoj strani debatestojite$ 8edini(e !e predstaviti i ostale "lanove tima iupoznati posmatra"e sa zada(ima tj$ aru#menta(ijskom

linijom$ 4 slu"aju da je u pitanju debata sa zahtjevnomtematikom sasvim je u redu ne pominjati zadatak trojkevae# tima / jer smo svi upoznati sa njim, i ne!e sesmatrati #rekom ako se dvojka i trojka u timu nepredstave jer su ve! bili predstavljeni na po"etku debateod strane jedini(a$

Dobar #ovor svako# debatera je razumljiv i dostupaniroj publi(i$ Govori trebaju biti podijeljeni na dva dijela itu podjelu na#lasite na po"etku, mo*ete i re!i kolikovremena +po slobodnoj pro(jeni !e vam biti potrebno zaodre%en zadatak$ Prvi dio #ovora mora biti osvrt na #ovorvae#9ih oponenata, a dru#i dio treba biti posvije!enslu"aju9ar#umentima vae# tima$ :e#a(ijska ekipa moraposvijetiti vie vremena u osvrtu na a&rma(ijske

aru#mente ne#o to !e posvijetiti svojim ar#umentima /svrha postojanja ne#a(ijske ekipe jeste da doka*e daizjave, koje a&rma(ijska ekipa nudi nisu ta"ne9pouzdane$

8edini izuzetak podjeli #ovora je a&rma(ijska jedini(a koja



otvara debatu i koja nema prethodnika i samim tim se nemo*e osvrnuti na odre%en #ovor$

:akon izjavljivanja na kojoj strani debate stojite,

predstavljanja i davanja informa(ija o podjelu #ovora, va#ovor treba slijediti tok, koji !ete predstaviti prisutnima$)a*no je ne davati previe informa(ija a u isto vrijemesvoj #ovor u"initi dostupnim a nje#ov tok jasnim$

Recite nam šta ćete dokazati. )a*no je svimapristunim re!i ta su vai (iljevi u debati tj$ ta je (ilj

vae# #ovora$ Giljevi trebaju biti svakom #ovorniku jedno# tima isti, s tim to se svako mo*e o#rani"iti na jedan i posvjetiti mu dodatnu pa*nju$ Giljevi moraju biti jasno de&nisani$

Primjer: 4 mom #ovoru !u dokazati da istra*ivanjakoja se vre na *ivotnjima ne prate eti"ke norme 9 oj#ovor !e vam pomo!i da shvatite zato su istra*ivanja na

subhumanim vrstama okrutna$

Upoznajte nas sa vašim argumentima. :aveditear#umente vae ekipe$ 6ko je u pitanju tema standardnete*ine a&rma(ija bi trebala imati dva ar#umenta$ 8edanar#ument mo*et ukazivati na nedostatak posvije!enostidebate, dok tri postoje samo u debata sa zahtijevnijimtemama$ :e#a(ijska ekipa u svakom slu"aju treba imati

jedan ar#ument$ )ai ar#umenti mo#u imati viesubar#umenata ili subpoenti$

ovedite nas do zaklju!ka. )eoma je va*no da va#ovor ima poentu$ Hovor ne mora biti sastavlje kao



pismena vje*ba u kojoj jasno moraju biti izra*en uvod,razrada i zaklju"ak, ali to je forma koja vam u izla#anjumo*e pomo!i$ Smatrajte da vae predstavljanje i

de&nisanje pojmova i teme predstavlja uvod i ar#umenti isubar#umenti razradu$ Iaklju"ak trebate sami sastaviti ion treba biti lo#i"ki sljed do#a%aja$ :emojte u zaklju"kusvo# #ovora davati primjere i analo#ije koje prethodnoniste iskoristili ili razradili$ )a zaklju"ak je posljednjiutisak koji ostavljate na publiku i sudije te #a iskoristitena najbolji mo#u!i na"in$

Debata sa planom / a+rmacija

P*0123 :avesti da postoji potreba za

promjenom7

Problem je povezan sa temom$

4%#5#JKvalitativni;

:avedenavrijenost je

naruena7

)rijednost o kojoj#ovorimo je va*na/ pru*iti dokaze$

Kvantitativni;

Du#otrajanproblem koji uti"e

na veliki broj ljudi7

:aruavanjevrijednosti se"esto do#a%a$



64*K 4zrok problema je u statusu Fuo

P1#%

Jjeenje problema

Ko !e provesti plan

Kako !e se plan provesti

Koliki su trokovi

P2D%*7T8 4 kojoj mjeri plan rjeava problem i kojesu direktne i indirektne prednostiplana

Primjer plana

P*0123

4%#5#J Kvalitativni; Kvantitativni;



64*K

P1#%

P2D%*7T8

Primjer plana za temu 96niforme u školama:

P*0123 :ejednakost u"enika u osnovnim isrednjim kolama u Bosni i er(e#ovini$

4%#5#JKvalitativni;

8ednakost je va*nakomponenta svako#

Kvantitativni;

4ti"e na sve u"



drutva7

8ednakost uti"e na

produktivnost, bezbjednostu"enika i radnu atmosferu

4"eni(i bivaju ismijavanju ipredrasudama

64*K 4zrok problema je u nepostojanjuuniformi

P1#%

Jjeenje problema

inistarstvo obrazovanja !e sprovestiplan;

inistarstvo !e komuni(irati sa#radovima, a #radovi sa kolama7

Dio trokova snosi!e roditelji, dio

ministarstvo, uniforme za so(ijalnou#ro*ene u"enike !e biti besplatne$

6pozorenja za a+rmacijsku ekipu

De+nisanje problema"

Problem mora biti konkretno de&nisan, ni preusko nipreiroko$ Problem mo*e biti zna"ajan, ali to ne mora dazna"i da se na nje#a mo*e primijeniti plan$ :eki problemi



su previe kompleksni da bi se mo#li rijeiti jednimplanom$ Iato ne!emo #ovoriti o deskrimina(iji u 5vropi,ve! u odre%enoj dr*avi, ili u odre%enoj stru(i$

6vijek postoji više uzorka"

:ije sve (rno<bijelo u debati, problemi o kojim seraspravlja u#lavnom nisu Eprosti> poput &zike u kojojsvaka ak(ija ima reak(iju$ Svaka reka(ija+problem je skupak(ija+uzoraka$ Sasvim je u redu priznati da postoji vieuzoraka za va problem, ali je va*no skon(entrisati se na

jedan i izdvojiti #a kao #lavni / tj$ pokazati da !erjeavanje nje#a najve!i dio problema nestati$ 6ko bismo#ovorili o zlostavljanju *ena, uzro(i bi bili; lo pravosudnisistem, mentalitet, loi rodni stereotipi, nedostatakor#aniza(ija koje poma*u *enama i itd$ )a*an jementalitet, ali najva*niji bi bio pravosudni sistem$ Hlavnirazlo# je u solventnosti, ako bismo #ovorili opoboljavanju mentaliteta perdio koji bi nam bio potreban

je =0, ako ne i vie #odina$ 6ko biste #ovorili o planu kojitraje tako du#o ne biste mo#li da poka*ete da !e plannastaviti da funk(ionie niti da je plan isplativ po ono# ko#a izvodi$ S dru#e strane lake je urediti pravosudnisistem$ 'n podrazumijeva uvo%enje novih zakona i

forsiranje nje#ove primjene u drutvu$ 4vo%enjem kaznistopa nasilja bi se smanjila dok bismo sprovodilirjeavanje uzroka Ementalitet>$ Ia nje#ovo rjeavanjepotrebni su nam npr$ Psiholozi koji !e kreirati radioni(e,seminare i nastavne pro#rama koje rade na popravljanju



mentaliteta i loih rodnih stereotipa$ Dakle, direktneprednosti ili bene&(ije ovo# plana bile bi smanjena stopanasilja nad *enama ali i smanjena stopa nezapoljenosti$

Plan"

ora postojati dokaz da plan koji ste izlozilifunk(ionie ili da postoji lo#i"ki slijed koji potvr%ujenje#ovu funk(ionalnost$ o*ete navesti da je sprovo%enjetakvo# plana ve! uspjelo, ili da #a je neka relevantnainstitu(ija ili osoba preporu"ila$

Prednosti"

:ajva*nija i primarna, nekada i jedina, prednost kojumorate dokazati jeste da !e plan u potpunosti rijeitiproblem$ :ema potrebe za dodavanjem bene&ta koji upotpunosti odudaraju od teme ili su previe univerzalni zatemu na koju debatujemo$

Primjer; 'vaj plan !e nam pomo!i da u%emo u 54 X7

E'vim planom !emo podi!i standard *ivljenja> X$

%apad na a+rmacijsku ekipu



P*0123 renutno stanje na zadovoljavaju!ennivou i nema potrebe za promjenom7onije problem, to je prednost7 Problem

nema veze sa temom$

4%#5#J Kvalitativni;:avedena vrijednost nijezna"ajno naruena7Da bismo zatitli neku ve!uvrijednost, moramo u#rozitiovu7

Dobrovoljno smo u tome7

Kvantitativni;ali broj ljudi7:anosi malu tJijetko se do#aKratkotrajan je

64*K o nije uzrok problema7 o nije najva*niji uzrok74zrok problema nije u statusu Fuo$

P1#%Sprovoditelj je lo, zavisan,nekompetentan, nema potrebne

resurse7Co mehenizam, nemamo povjerenja unje#a7ehanizam funk(ionie, ali u dru#imokolnostima, dokazano ne radi$

P2D%*7T8Plan ne!e rijeiti problem7Plan !e rijeiti samo dio problema7Prednosti su zapravo nedosta(i7Prednosti nisu relevantne za tezu$



6pozorenja za ne,acijski napad

7trate,ija"

:e#a(ijska ekipa se mora odlu"iti za strate#iju koju!e koristiti tj$ za koji dio plana !e napadati$ :ije lo#i"nonapadati mehanizam ili sprovoditelja plana ako stedokazali da prednosti ne postoje$ :ajbolje je (iljati naprednosti, ali ako postoje i dru#e mane plana dobro je nanjih ukazati$

6&rma(ijski slu"aj mo*ete zamisliti kao kulu odkarata, ako je jedna od tih karti uklonjena onda !e seostatak slu"aja sruiti$ 6ko slijedimo tu lo#iku misli!emoda su najva*nije karte na dnu jer predstavljaju temelj+problem i nje#ov zna"aj, ali istina je da za bilo koji dioplana doka*ete da je ne funk(ionalan ima!ete prednost$

:emojte pokuavati istovremeno da dokazujete daproblem ne postoji i da #a njihov plan ne!e rijeiti$zaberite jedno ili dru#o, u suprotnom va plan ne!eposti!i o"ekivane rezultate$

Sasvim je ispravno usa#lasiti se sa jednim dijelomplana oponenata$ o*ete re!i da je problem koji su

predstavili ta"an, ali iskoristite veli"inu to# problema dadoka*ete da #a njihov plan ne mo*e rijeiti$

Poka*ite da postoji zadovoljstvo trenutnim stanjem iako to stanje bude promijenjeno da !e do!i do opte#nezadovoljstva u zajedni(i u kojoj je plan sproveden$



Poka*ite funk(ionalnost njihovo# plana ali umanjiteprednosti koje plan pokazuje$ skoristite priliku inapomenite tetu koju plan nanosi$

Kontraplan

Kontraplan je zahtjevnija strate#ija ne#a(ijske ekipeu kojoj ona priznaje problem ali nudi alternativno rjeenjekoje smatra e&kasnijim od a&rma(ijsko#$ Priznavanjeproblema je mo#u!e, ali nije neophodno, ako #a ne#a(ijane priznaje, mora dodati novi$ :e#a(ija mora dokazati da

je plan koji nudi bolji i e&kasniji od a&rma(ijsko# jer popravilima KPP debate, ako a&rma(ijska i ne#a(ijska ekipaponude plan za rjeavanje problema koji je jednako dobar/ a&rma(ija dobija debatu$

Kontraplan mora biti dru#a"iji od a&rma(ijsko# plana,

ne smije iz#ledati kao nje#ova dopuna ili ispravljanjedjelova a&rma(ijsko# plana$ Jjeenje problema !e ostatiisto, ali na"in na koji su ekipe doli do nje#a mora bitirazli"it$

Strate#iju kontraplana treba koristiti samo kadane#a(ijska ekipa ima unaprijed pripremljen plan$

Primjer:

6LJ6G86 :5H6G86



PR"#$%M: Nejednakost PR"#$%M: Nejednakost

4IJ'K; :epostojanje

uniformi

4IJ'K; :a(ionalna

netrpeljivostPC6:; 4vo%enje uniformi PC6:; 'r#anizovanje

seminara, sek(ija,radioni(a$

*cjenjivanje

Sudije !e uopteno o(jenjivati tri najva*nijekomponente vae# #ovora, a to su;

3aterija" ateriju predstavljaju vai ar#umenti iprimjeri, dokazi i analo#ije kojima su oni potkrijepljeni, tj$

sadr*aj vae# #ovora$ aksimalan broj poena kojimmaterija vae# #ovora mo*e biti o(ijenjena je A0$

4putstva za to bolju materiju;< )a*nost / postarajte se da je svaki ar#ument

povezan sa temom7< zvor / na%ite pouzdan i provjeren izvor informa(ija7< Pokuajte prije debate da predvidite ta !e biti

ar#umenti suprotne ekipe i ta mo*ete o"ekivati7

7truktura" Pod strukturom podrazumijevamo;&trukturu govora: Strukturu pojedina"no# #ovora, tj$

nje#ovu podjelu, jasno!u i potovanje vremena$:eu#ledno je ne iskoristiti vrijeme koje vam je dato na lo



na"in$ Pod Eloim na"inom> kori!enja vremenapodrazumijeva se ili prekora"enje vremena iliispunjavanje samo malo# dijela$ :epotovanje vremena

ukazuje na lou or#aniza(iju a samim tim i lou strukturu$aksimalan broj poena za strukturu #ovora je 10$

&truktura tima: 'd izuzetne je va*nosti strukturatima u kojem ste$ Pod strukturom tima podrazumijeva sestepen sinhroniza(ije "lanova$ )a #ovor se mora uklapatiu ostale #ovore, tj$ vai ar#umenti se moraju podudarati iu svi pripadni(i moraju zastupati jedno miljenje na istina"in$ Svi "lanovi prepovijedaju jednu pri"u, samo svakina svoj na"in$ aksimalan broj poena za strukturu tima je10$

4putstva za to bolju strukturu;< :a#lasite podjelu #ovora i koje su vai #lavni

ar#umenti7< :a kraju #ovora ukratko ponovite svoje ar#umente i

#lavne poente7< Budite pa*ljivi da ne budete kontradiktorni

prethodnom #ovorniku iz vae ekipe$

%a;in" Pod na"inom podrazumijevamo na"ina na kojise kandidati ponaaju tokom #ovora$ 'd posebneva*nosti je stav, ostvaren kontakt o"ima sa

publikom9sudijama, ton i brzina #ovora kandidata$ Kada#ovorimo o brzini kojom kandidati pri"aju / najbolje je#ovoriti sporije radi bolje# ostavljanja utiska$ 6li savjetujese da #ovor bude pripremljen do te mjere da u slu"ajuako kandidatu ponestaje vremena ona9on mo*e ubrzati



svoje izla#anje$ aksimalan broj poena koji se kandidatumo*e udijeliti za na"in izla#anje je A0$

4putstva za to bolji na"in #ovora;

< Hlas / pokuajte da va ton ne bude monoton,poujte znakove interpunk(ije i pravite pauze kada jeto potrebno$

< Hestikula(ija / #estikula(ija je na"in da u"inite svoj#ovor vizuelno zanimljivijim, ali pokuajte da nemaete previe rukama i odvla"ite pa*nju od ono#to #ovorite7

< Kori!enje napisanih #ovora / kori!enje

pripremljeno# #ovora nije dozvoljeno jer nepredstavlja umije!e debatovanja na najbolji na"in$Ibo# to#a je najbolje koristiti male karti(e koje !evam slu*iti kao podsjetni(i na kojim mo*ete napisativae #lavne poente7

< Kontakt o"ima / je od izuzetne va*nosti$ to viekontakta o"ima to bolje$ :ajbolji na"in da osi#urate

uspostavljanje kontakta o"ima sa publikom jeste dase to manje oslanjate na napisani #ovor$ 4vijek#ledajte u publiku, nikada u svoje oponenente$

< umor / je odli"an na"in da opustite atmosferu iprivu"ete pa*nju publike, ali uvijek morate voditira"una o tome da li je trenutak prikladan$ :pr;ne!emo koristiti ale i vi(eve kada #ovorimo o

eutanaziji7< 'smjehnite se publi(e, to oputenije iz#ledate tobolje7

< 4sporite, debateri u#lavnom pri"aju previe brzo7



< Pauzirajte izme%u ar#umenata9ideja9poenti, dajtenekoliko trenutaka publi(i da shvate u potpunosti onoto ste im upravo rekli$

aterija Struktura :a"in 4kupnoA0 20 A0 100

Svaki debater treba znati da ima mo#u!nostpre#ledavanja svojih o(jena nakon debate$ '(jenjivanje jedizajnirano na na"in koji jasno treba staviti do znanjadebaterima u koja podru"ja trebaju ulo*iti vie truda akoje kriterijume na odli"an na"in zadovoljavaju$

*brazac za ocjenjivanje

3aterija

6r#ument 1;

6r#ument 2;



7truktura

Struktura #ovora;

Struktura tima;

%a;in

< stvari koje se trebaju izbje,avati tokom

,ovora

1$ Kori!enje li"nih primjera / ovo ote*ava vaimoponentima da napadnu va primjer jer iz#leda kaoda napadaju li"no vas / a to nije poenta debate$



2$ Kori!enje opte poznatih zlikova(a poput itlera, iliopte poznatih sveta(a poput ajke ereze da bistedokazali poentu$ 'vakve primjere ne biste trebali

upotrebljavati sem ako nisu direktno vezani za temu$3$ Kori!enje du#a"kih (itata$ Gitati ne dokazuju nitaosim da je neko neto nekada rekao$ Bolje je pri"ati onjihovoj poenti i zna"enju ne#o ponavljati ih$

A$ 'bra!anje oponentima je #ubljenje vremena jersvrha postojanja vaih oponenata jeste da vamkontriraju i dr*e se svo# miljenja$

=$ Pokuajte da ne stojite u jednom mjestu i dajte sebi

prostor unutar koje# se mo*ete kretati$.$ :emojte biti ovisni o svojim biljekama, pokuajte

nekoliko puta da pre%ete preko svo# #ovora bez njih7$ Predstavljanje zadatatka trojke u timu$ Iadatak

a&rma(ijske ili ne#a(ijske trojke !e uvijek biti isti, akonemate dovoljno vremena da iznesete va #ovoronda predstavljanje trojke vae# tima mo*ete

presko"iti$

< savjeta za ,ovornike

1$ im je jak koliko i nje#ova najslabila karika$ :ajve!idio vremena !e tim biti o(jenjivan po najslabijem



#ovorniku u timu$ Iato istom treba posvijetiti najviepa*nje da pobolja svoje oratorske sposobnosti7

2$ 6plauz u debati se razlikuje od uobi"ajno# aplauza$4mjesto dodirivanja dlanova, dlanom se trebadodirivati sto u prikladnom vremenskom periodu7

3$ Pokuajte da ne koristite seksisti"ke ili rasisti"kear#umente, bez obzira koja je tema$ 'vakviar#umenti nikada nikom nisu dobili dodatne poene7

A$ Pokuajte da se tokom debate distan(irate od svo#li"no# miljenja i kompleksnost teze sa#ledate sasvih strana7

=$ Pokuajte da pratite vijesti, nije va*no koje, ali dobro je biti u toku sa trenutnom situa(ijom dr*ave u kojoj*ivite7

.$ :e la*ite u vezi statisti"kih podataka, pod Ela*ima>se ne podrazumijeva kori!enje @A- ako ne mo*eteda se sjetite da je @2-, ve! potpuno izmiljanjepodataka$ Budite spremni da navede izvor svojih

podataka sudijama$$ 'svrt na #ovore oponenata je od izuzetne va*nosti jer predstavlja kla u debati, nemojte #a ni po koju(ijenu odstraniti iz vae# #ovora$

7tra od javno, nastupa se mo=eprevazi!i u tri prakti;ni koraka> i to"



• Najva'nije je kontrolisati nivo svoje motivacije.

Kada #ovorimo o motiva(iji uvijek mislimo da tove!a koli"ina motiva(ije to bolje$ o nije istina$

Prevelika motiva(ija za sobom povla"i pritisak, apritisak strah, anksioznost, paniku itd$Kontrolisanje nivoa motiva(ije zna"i biti oputen$Pritisak je naj"e!e vren od strane drutva,potrebno je znati da tokom vae# individualno##ovora vi ste jedini koji odre%uju pritisak kojiosje!ate$ 4poznavanje sa sopstvenim emo(ijamadovodi do kontrole istih$ Kontrolom se posti*uizuzetni rezultatiM

• Nema potrebe da po!nete sumnjati u sebe zbog

jednog ili nekoliko uspje(a koji ste do'ivjeli$:ajvjerovatnije !e se desiti da !ete tokom vaih#ovora re!i neto to ne treba ili na nekolikosekundi zaboraviti o "emu ste zapravo #ovorili$

o nije razlo# za bri#u, takvi porazi vas samo

trebaju motivirati$ :a takvim iskustvima se u"i$Sje!am se da sam ja tokom svoje prve debateizjavio da se K6P +Kombinat 6luminijumaPod#ori(a nalazi u 8apanu$

• Metoda za izvo)enje dobrog govora jeste u

*okusiranju na sljedeći korak. 4vijek to pitanjepostavljajte sami sebi$ 6ko upravo objanjavate

ta je prvi ar#ument vae# tima, pokuajte da sesjetite ta slijedi, koje su vae subpoente$

debata za početnike - kajević brahim

Documents