Generalni konzulat RH u Pečuhu pomaže u dostavi pomoći 7. stranica

Donacije grada Baje 6. stranica

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXXI, broj 2 14. siječnja 2021. cijena 200 Ft

Dočekanje 11. stranica

Deset godina djelovanja Kulturne udruge Mura

4. – 5. stranicaFoto

: Ber

na

det

a B

laže

tin

14. siječnja 2021.2

komentar – uvodnik

Glasnikov tjedanU svim ovim po­tresima, kako tla tako i sustava de­mokracija i zdrav­stva koji su do ju­čer uzimani kao etaloni u životu običnog smrtnika čovjek se teško snalazi. Gledamo n e v j e r o j a t n e snimke ljudi koji žive na rubu siro­

maštva, s nešto više od tisuću kuna ili 50 tisuća forinti mirovine, a gledamo i elitu koja grca u mjesečnim pri­manjima i svim povlastica­ma o kojima široka javnost nije osviještena. Gledamo sve to preko Facebooka, In­stagrama i Twittera. To su mreže koje ukidaju profile predsjedniku na odlasku jedne od najmoćnijih drža­va zemaljske kugle. U tre­nucima dok prema Capitol Hillu napredu­ju i u Kongres ulaze ratnim bojama išarani ljudi, pristaše čovjeka koji je zgubio izbo­re, ovi svemogući vladari interneta, Face­book, Instagram i Twitter ne reagiraju istih minuta. Razmišljaju. Blokiraju. U nemirima je život izgubilo petoro ljudi, a deseci su ozlijeđeni. Pristaše aktualnog predsjedni­ka Donalda Trumpa sukobili su se sa sna­gama sigurnosti i upali u zgradu Kongresa za vrijeme sjednice na kojoj je trebala biti potvrđena pobjeda novog američkog predsjednika Joea Bidena, čija će inaugura­cija biti 18. siječnja.

Povijest će pamtiti današnje nasilje na Capitol Hillu, potaknuto aktualnim pred­sjednikom koji nastavlja neutemeljeno la­gati o ishodu izbora kao trenutak velike

sramote za našu naciju, rekao je jedan biv­ši predsjednik, a drugi dodao kako se na ovaj način izborni rezultati osporavaju u banana­državi, a ne u američkoj demo­kratskoj republici. Suprotstavljena dva pola američke politike i moći, republikan­ci i demokrati. Do krajnje netrpeljivosti.

„The Hunger Games”, igre moći i borba za politički položaj koji donosi moć i no­vac. Pred očima su mi „Igre gladi”, jer me riječ Capitolium odvodi u džavu Panem. Film u kome je tako plastično prikazano stanje vladavine autoriteta koji se svim sredstvima koristi u zadržavanju moći i za­luđivanju masa, vođen krilaticom „kruha i

igara”.Tako u tjednu koji je iza

nas prva vijest nije bila ko­ronavirus i cjepljenje. A gdje je taj virus? ­ i nehotice se zapitamo gledajući slike mnoštva ljudi na trgovima i ulicama dalmatinskih gra­dova, ili na bosanskoherce­govačkim skijalištima. Nit­

ko ne nosi masku. Od ožujka se tlo ne prestaje tresti u Hr­

vatskoj. Nakon ožujskog zagrebačkog po­tresa, snažan potres pogodio je jedan od najsiromašnijih dijelova Hrvatske. Dogo­dio se u 363. danu godine 2020. Izazavao je ogromne štete, očaj i zabrinutost, ali i pokazao kako sustavi sporo djeluju. S dru­ge strane, pokazao je kako ima ljudi sprem nih pomoći, pokazao je solidarnost i dobrotu, nesebičnost. Sve smo to saznali preko svemoćnih društvenih mreža. Na njima je svatko sam autor poslane priče. Informativne agencije su reagirale sa sati­ma zakašnjenja. Kaskajući za događanji­ma. Kao i mnogi drugi, koji su trebali promptno djelovati.

Branka Pavić Blažetin

„Tako u tjednu koji je iza nas prva vijest nije bila koronavirus

i cjepljenje.”

Snaga prirodePriroda uvijek iznova pokazuje svoju sna­gu i moć, jer u svemiru postoje moćne sile na koje čovječanstvo ne može utjecati. Čovjek se izborio na vrh prehrambenog lanca i misli da novim tehničkim izumima može pokoriti prirodu. Prirodne katastrofe ga upozoravaju koliko je sićušan. Potresi, erupcije vulkana, udar asteroida i komete, poplave, jake oluje, ekstremne temperatu­re i cunamiji tek su dio veličanstvenog spektakla prirode. Postoji nekoliko tipološ­kih klasifikacija katastrofa, gdje su tri naj­važnija aspekta kombinacija prostornog i  vremenskog razmjera, opseg razaranja i prirodna sila (kozmička, tektonska, povr­šinska) koja ih uzrokuje. Proučavanja pri­rodnih katastrofa prisutna su u prirodnim znanostima od njihovog nastanka, ali su relativno nova meta društvenih znanosti. Dugo vremena historiografija slaže kocki­ce potresa u Lisabonu 1755. godine, koji se bilježi kao prva „moderna katastrofa”. Mik­ropovijesnom rekonstrukcijom se rekon­struiralo uništavanje Pompeja i Herkulane­ja uslijed erupcije Vezuva. Izumiranje pra­čovjeka neki su pak povezali s velikom vulkanskom erupcijom na vulkanskom području Campi Flegrei u južnoj Italiji, koja se dogodila prije gotovo 40 000 godina. Eksploziji kometa prije gotovo 13 000 go­dina pripisuje se nestanak visoko razvijene američke lovne kulture iz kamenog doba i prepreka razvoja azijskih i europskih kul­turnih centara. Pored erupcije vulkana i cunamija koji su uništili kulturu Krete, raz­logom pada Egipatskog carstva i Uruka sve više se smatra suša izazvana katastro­fom. Chris Turney dao je duhovito i uvjerlji­vo objašnjenje za početak neolitičke mig­racije i europske poljoprivredne revolucije, prema njegovom mišljenju, radikalni po­rast razine mora (od metar i pol) doveo je do gubitka poljoprivrednog zemljišta na Bliskom istoku. Navodno, katastrofa je pro­uzročila i „mračno doba” helenističke civili­zacije u 8. stoljeću pr. Kr., kao i avarsku mig raciju. Pojedini pak smatraju da je vul­kanska erupcija 535. godine, koja je podi­jelila Javu i Sumatru, uz naknadne global­ne atmosferske katastrofe prouzročila prvu epidemiju kuge, avarsku seobu i ra­đanje država nove Europe. Štoviše, istovre­meno se rađaju i nestaju carstva i na ame­ričkom kontinentu, a carsko jedinstvo se ponovno uspostavlja u Kini te po prvi put u Koreji.

Prema Stanleyu Ambroseu, svi ljudi koji danas žive potomci su dvije tisuće preživ­jelih od masivne vulkanske erupcije prije 70 000 godina. Kristina

www.glasnik.huTiskano izdanje Hrvatskoga glasnika – svakoga petka u Vašem domu.

Čitajte i širite Hrvatski glasnik „oazu hrvatske pisane riječi u Mađarskoj”!Facebook profil Hrvatski glasnik - dnevni tisak - budite obaviješteni prateći Hrvatski glasnik!

radio.croatica.hu – 24 sata glazbe, utorkom, četvrtkom i petkom od 18 sati radijske emisijes ponavljanjima drugoga dana u 10 sati!

Croatica TV - tjedni prilog! Budite naši prijatelji, pratite Medijski centarCroatica i preko Facebookovih profila: Hrvatski glasnik; Radio Croatica; Croatica TV!

Pratite medijske platforme Medijskog centra Croatica!

14. siječnja 2021. 3

aktualno

Hrvate iz Mađarske predstavljali su predsjednik Hrvatske držav­ne samouprave Ivan Gugan i glasnogovornik Hrvata u Mađar­skom parlamentu Jozo Solga.

Poslije pozdravnih riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hr­vate izvan Hrvatske Zvonka Milasa i predsjednika Republike Hr­vatske Zorana Milanovića skupu se obratio savjetnik s posebnim položajem za hrvatske manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Milan Bošnjak.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hr­vatske Zvonko Milas istaknuo je: „Kao hrvatska Vlada povećali smo financijska sredstva u 12 europskih država – 2016. godine iznosila su 3 milijuna kuna, a sredstva su sada došla na 7 miliju­na, isključivo namijenjenih hrvatskim nacionalnim manjinama.”

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović pozdravljaju­ći skup posebno je istaknuo doprinos hrvatskih manjina razvoju zemalja u kojima žive i povezivanju s Hrvatskom:

„Pripadnici manjinskih hrvatskih zajednica značajno doprino­se razvoju zemalja u kojima žive i to mi je drago. Uz takav dopri­nos djeluju i kao čvrsti most gospodarske, kulturne i političke suradnje s Hrvatskom. Osobito važnim smatram nastaviti sve, pa i diplomatske aktivnosti na jačanju i osnaživanju prava hrvatskih manjina u pojedinim državama, kao i posjete hrvatskim manjin­skim zajednicama”.

Specijalni savjetnik za hrvatske manjine pri Središnjem držav­nom uredu Milan Bošnjak detaljno je govorio o potpori središ­njeg državnog ureda programima i projektima hrvatske nacio­nalne manjine.

Bošnjak je prenio dio iskustava Središnjeg ureda tijekom pret­hodnih godina koje su stekli radeći na projektima posvećenim

mladima i djeci, učenicima, sportu i zabavi, kulturnim programi­ma, podizanju spomenika, nakladničkoj djelatnosti, književnoj i kazališnoj produkciji, te je posebno istaknuo značaj tri lektorata koji su u posljednje tri godine pokrenuti u Njemačkoj, Novom Sadu i Temišvaru. Hrvatska posebnu važnost pridaje i podupire strateške projekte hrvatskih manjinskih zajednica kao što su Hr­vatsko kazalište u Pečuhu, obrazovni centar Miroslava Krleže u Pečuhu, vrtić u Nardi, obnova postojeće zgrade i izgradnja Hr­vatske kuće u Subotici te Hrvatske novine u Austriji.

Predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iznijeli su primjere suradnje svojih zajednica s institucijama RH. Posebno su istaknu­li važnost ulaganja u infrastrukturu manjinskih udruga i organiza­cija, stvaranje institucionalne osnove manjinskih zajednica i nji­hovo kadrovsko jačanje.

Konferenciji su nazočili predsjednik Hrvatskog kulturnog društ va u Gradišću Stanko Horvat, urednik Hrvatskih novina Pe­tar Tyran, tajnica HNV Crne Gore Ana Vuksanović, Antonio Sam­martino iz Zaklade „Agostina Piccoli”, predsjednik Hrvatske držav­ne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, glasnogovornik mađarskih Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga, pred­sjednik Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj Petar Hate­gan, predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza u Slovačkoj Radoslav Janković, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Slo­veniji Đanino Kutnjak, predsjednica HNV­a Srbije Jasna Vojnić, menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođan­skih Hrvata Katarina Čeliković, načelnica Sektora za pravni polo­žaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske Dub­ravka Severinski te voditeljica Matičina Odjela za kulturu Snježana Jurišić. Konferenciju je moderirao rukovoditelj Odjela za hrvatske manjine HMI Marin Knezović. Branka Pavić Blažetin

„Republika Hrvatska i projekti hrvatskih manjinskih zajednica – Spone koje nas povezuju” Udvostručena potpora s tri na sedam milijuna kuna

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika 16. prosinca održana je virtualna konferencija (putem Zoom aplikacije) pod nazivom „Republika Hrvatska i projekti hrvatskih manjinskih zajednica – Spone koje nas povezuju”. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz osam zemalja, Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije.

14. siječnja 2021.4

tema

Reorganizacija serdahelskog kulturnog živo­ta nakon Drugog svjetskog rata započela je 60­ih godina. U to vrijeme promotori kulture i organizatori kulturnog života uglavnom su bili učitelji. Često su u školskim klupama odrasle podučavali pjevanju, a održavale su se i smotre folklora na koje su se kandidirali kulturni ansambli mnogih hrvatskih sela, pa tako i Serdahela. Od 1975. godine u Serdahe­lu je djelovala okružna škola koju su pohađala i djeca iz okolnih naselja, a u to vrijeme potak­nuta je i ideja osnivanja regionalnog kultur­no­umjetničkog društva za mlade. Tako je nastalo Kulturno­umjetničko društvo Po­murje koje je okupljalo članove iz Bečehela, Mlinaraca, Pustare, Sumartona, Serdahela i Kerestura. Voditelj društva bio je učitelj Sti­pan Blažetin. Repertoar KUD­a obuhvaćao je pjesme, glazbu, folklor i scenske igre, koje su prikazivali na mnogim smotrama diljem naše zemlje (Békéscsaba, Mohač, Pečuh, Koljnof, Kapoš­var) i u Hrvatskoj. Godine 1976. godine društvo je sudjelovalo na smotri Međimurske popevke u Nedelišću, a potom na Susretu amaterskih kazališnih družina u Svetom Filipu i Jakovu s dra­

mom „Morica i Drav”. Do osnutka novog društva koje isključivo okuplja serdahelske članove došlo je 1987., a voditeljica udruge bila je učiteljica Marica Fabić Čerčić. Njen rad također je bio vrlo uspješan, ostvarila je čitav niz nastupa u Hrvatskoj (tadašnjoj Ju­goslaviji), Kotoribi, Goričanu, Zagrebu itd. Osim pjesme i plesa u selu su sakupljali i narodne običaje, postavivši na pozornicu

Deset godina djelovanja Kulturne udruge Mura

Ako netko u Serdahelu želi pripadati veseloj družini u kojoj se još i govori kajkavski, pjevaju hrvatske popevke i čuvaju stari hrvatski običaji samo se treba učlaniti u Kulturnu udrugu Mura. Udruga je relativno mlada, upravo ove godine proslavlja desetu obljetnicu postojanja. Sve je počelo 2010. godine kada je nekoliko Serdahelaca odlučilo osnovati pjevački zbor s osamnaest članova, nakon čega je ubrzo u cilju njegovanja hrvatske kulture registrirana i civilna udruga pod imenom Kulturna udruga Mura. Iako su u Serdahelu već od 60-ih godina prošlog stoljeća djelovale razne kulturne skupine, ova je mlada udruga sa svojim današnjim članstvom nakon društvenopolitičkih promjena oživjela mjesnu hrvatsku kulturu. Predsjednica udruge je njezina najmlađa članica Anita Doboš, a umjetnička voditeljica učiteljica Marija Vargović, rodom iz Serdahela. Od prvih proba prošlo je čitavo desetljeće: članovi udruge obljetnicu su htjeli obilježiti ove godine, međutim, zbog pandemije sve je odgođeno za sljedeću godinu. Hrvatska samouprava „Stipan Blažetin” Kulturnoj udruzi Mura 2020. godine dodijelila je priznanje za osobit doprinos u jačanju nacionalnog identiteta serdahelskih Hrvata.

Na predsmotri Međimurske popevke

Članovi udruge u serdahelskoj narodnoj nošnji

14. siječnja 2021. 5

tema

„Serdahelske svate”. Ta ih je koreografija 1995. godine odvela i na Dane hrvatskog amaterskog pučkog teatra u Hercegovac, gdje su osvojili zlatnu masku. Društvo se raspalo nakon dvije godine i uslijedila je dulja pauza, iako je njegovanje hrvatske kulture pre­uzela formirana Udruga umirovljenika. Godine 2010. sredovječ­ni mještani samoinicijativno su odlučili osnovati kulturnu udru­gu i time ponovno oživjeti mjesnu hrvatsku kulturu. Njihovu inicijativu podržala je Mjesna samouprava i Hrvatska samoupra­va, koje u okviru svojih mogućnosti i danas potpomažu rad udruge čiji su članovi Anita Doboš (predsjednica), Janica Doboš, Janica Tišler, Edita Mihović, Eržika Varga, Ilonka Sekereš, Katica

Grašič, Agica Pinterić, Piroška Benžai, Monika Markan, Marija Var­gović (umjetnička voditeljica), Zoltan Tišler, Štef Mihović, Jožo Petrić. Svi su i danas aktivni njegovatelji kajkavske riječi i izvrsni pjevači. Umjetnička voditeljica udruge je umirovljena učiteljica Marija Vargović, rodom iz Serdahela.

„Iako živim u Velikoj Kaniži veze sa svojim rodnim Serdahelom nikada nisam prekinula: u Serdahelu mi živi jedan dio rodbine, ali ne samo oni, nego i moje „pajdašice”. Članovi udruge su uglavnom moji vršnjaci, lako pronalazimo zajednički jezik. Po­znajemo stare hrvatske običaje, jer smo ih u mladosti i doživjeli, a što je meni najdraže, gotovo svi još dobro govore naš kajkavski jezik i upravo zbog toga nije im teško pjevati kajkavske popevke niti postaviti na pozornicu dijalektalni igrokaz. Naše probe su prava terapija za dušu, na njima se puno smijemo kad se prisje­ćamo starih siromašnih vremena, kako su se naši „starci” snalazi­li u raznim poteškoćama, iz čega uvijek izraste neka šaljiva scena. Kroz deset godina smo se toliko sprijateljili da si uzajamno po­mažemo i u privatnom životu. Nadamo se da će pandemija uskoro proći i moći ćemo se opet redovito sastajati na probama, jer smo pripreme za obljetnicu već započeli, ali zaustavila nas je pandemija”, rekla je putem telefona umjetnička voditeljica Mari­ja Vargović.

Udruga se prvenstveno bavi pjevanjem te obradom starih kaj­kavskih običaja i priča koje postavljaju na pozornicu, čime posti­žu velik uspjeh. Nema u Serdahelu priredbe bez njihovog nastu­

pa, česti su gosti i na programima hrvatskih naselja, susretima pjevačkih zborova te hrvatskim državnim i pomurskim hodočašćima, gdje su u prvim redovima, a u nasmijavanju publike su pravi majstori. Kulturna udruga Mura na Smotri KOTA 2012 dobila je odličnu ocjenu. Članovi udruge svojom aktivnošću i svestra­nošću pridonose njegovanju hrvatskog jezika i kultu­re u Serdahelu. Hrvatska samouprava „Stipan Blaže­tin” na svojoj zadnjoj sjednici odlučila je Kulturnu udrugu Mura 2020. godine nagraditi priznanjem za osobit doprinos u očuvanju hrvatskog identiteta u Serdahelu. Priznanje će se svečano uručiti iduće godi­ne u okviru proslave obljetnice, nakon što se epide­miološka situacija popravi.

beta

Muški članovi udruge imaju prekrasan glas, a i pravi su veseljaci: Jožo Petrič, Zoltan Tišler i Štef Mihović

Izvedba igrokaza „Tri hruslavke”

Bračni par Mihović (Edit i Štef) veliki su zabavljači publike

14. siječnja 2021.6

BaČka

Još na dan potresa, 29. prosinca, gradonačelnica Baje Klára Nyi­rati pozvala je sve koji žele pomoći osobama koje su uslijed po­tresa ostale bez krova i oslonca da sutradan dostave humanitar­nu pomoć u hrani i drugim potrepštinama u Bačku palaču kulture. Prema riječima predstojnice kabineta bajske gradona­čelnice Vivien Trasszer, ujedno glavne organizatorice prikuplja­nja pomoći, sutradan od 9 sati neprestano su stizali donatori, pomoć je pristizala doslovce svake minute. Bilo je uistinu dirljivo vidjeti ogromnu količinu donacija. Prikupljeno je preko četristo paketa namirnica, veliki broj deka, ali i tople odjeće. Prikupljeno je i mnogo toga što nije posebno traženo, ali će zasiguruno biti od pomoći, kao što su hrana za bebe i neke higijenske potrepšti­ne. Jedna starija gospođa darovala je pletene kape koje je izradi­la sama, a jedna djevojčica jednu od svojih omiljenih igračaka. Bilo je i nekoliko poduzetnika koji su donirali veću količinu na­mirnica: Attila Csontos iz Mlina „Júlia” poklonio je 1100 kilogra­ma brašna, trgovina Szakáll ABC darovala je veću količinu amba­lažnog materijala. U prikupljanju pomoći sudjelovale su humanitarne i civilne organizacije, a dobrovoljnim radom uklju­čili su se i brojni građani. Bajskoj akciji pridružili su su se i žitelji obližnjih bačkih naselja. Tako se već istoga dana tvrtke Baja Mar­keting Kft. i Hitna služba „Sped Med”, koja je priložila i posebnu donaciju, uputile četiri mala kamiona, odnosno mikrobusa na potresom pogođeno područje u Glinu, Petrinju te kasnije u na­selje Nebojan. Dan kasnije, 31. prosinca upućena su još dva vozila s preostalim donacijama u prijateljski grad Požegu.

Zahvaljujući njima pokrenuta je i nova akcija: na njihov poziv javili su se mađarski kuhari i šefovi kuhinja iz Nyiregyháze, koji su ponudili da će otputovati u Hrvatsku kako bi kuhali nastradalim ljudima. Tome je prilagođeno i prikupljanje donacija, pa su pri­kupljane osnovne namirnice, krumpir, povrće, dimljeni proizvo­di, salame, grah, dakle na sve ono od čega se mogu pripremati topli obroci. Kuhari su već u srijedu došli na ugroženo područje i započeli svoje aktivnosti, a narednih dana skuhat će više tisuća toplih obroka. „Obroci su namijenjeni stradalnicima, ljudima koji pomažu u skrbi o stradalima, djelatnicima hitne pomoći, te oni­ma koji rade na otklanjanju ruševina i popravljanju oštećenih domova”, kazala nam je Vivien Traszer. „Naravno, i dalje planira­mo prikupljanje donacija, ali kao što sam naglasila, radimo po etapama, jer pomoć je prava kad je pravovremena.”

Kako je uz ostalo napomenula gradonačelnica Klára Nyirati, najveća je potreba za građevnim materijalom, stoga očekuju do­nacije bajskih poduzetnika i tvrtki koje mogu pomoći. Budući da su mnogi izrazili namjeru donacija, prikupljanje će se nastaviti 31. siječnja između 9 i 12 sati.

Na dan potresa grad se obratio predsjednici Hrvatske samou­prave, pitajući je na koji način želi pomoći. „Nismo se još ni osvi­jestili, a osim grada počeli su se javljati i pojedinci te razne grad­ske ustanove pa smo već popodne krenuli u organizaciju. Grad nam je bio od velike pomoći, osiguravši mjesto i ljude, a naša

zadaća bila je koodiniranje prikupljanja, određivanje onog što je najpotrebnije i što se može vrlo brzo prikupiti, jer najkorisnija je brza pomoć. Moramo se zahvaliti gradu, jer su svi ljudi kao jed­no, već prije određenog roka stvorio se dugi red ispred zgrade gdje smo prikupljali donacije”, kazala nam je uz ostalo predsjed­nica Hrvatske samouprave grada Baje Angela Šokac Marković. Pridodala je kako su obavili konzultacije s prijateljskim gradom Požegom u Hrvatskoj, pa su slijedili njihov primjer, odredivši ko­ličinu određenih namirnica i način sastavljanja paketa. Osim toga tražili su deke, kapute, a bajske ljekarne i služba Hitne po­moći prikupili su najpotrebnije lijekove, sprave i pomagala. Kako kaže, to je bila jednokratna pomoć, ali do kraja mjeseca planira se još jedna zajednička donacija s hrvatskim samoupravama, u suradnji sa Samoupravom Bačko­kiškunske županije i parlamen­tarnim zastupnicima koji su već izrazili želju prikupljanja donaci­ja.

U međuvremenu u organizaciji hrvatskih samouprava donaci­je su se počele prikupljati i po našim naseljima od Kalače, Dušno­ka, do Aljmaša, Kaćmara….. Istodobno, novčane donacije za stradale u potresu namijenjene za obnovu doznačuju se i na bankovni račun Hrvatske državne samouprave i drugih humani­tarnih organizacija.

Novi poziv za donacije u Bačko-kiškunskoj županijiS pozivom „Pomozite i Vi jednoj obitelji!”, u četvrtak 7. siječnja na zajedničku inicijativu Samouprave Bačko­kiškunske županije i Saveza Hrvata u Mađarskoj pokrenuto je prikupljanje donacija hrane i drugih potrepština za nastradale u potresu. Donacije se prikupljaju 11.­15. siječnja 2021. godine u Kulturnom centru bačkih Hrvata u Baji (Táncsics u. 15), od ponedjeljka do petka između 8 i 16 sati. Akciji su se pridružile i Hrvatske samouprave te naselja Bačko­kiškunske županije. S.B.

Donacije grada Baje među prvima dostavljene na potresom pogođeno područje

Grad Baja bio je među prvima koji su pokrenuli prikupljanje donacija za potresom pogođena naselja u Hrvatskoj. U organizaciju su se uključili Hrvatska samouprava grada Baje i prijateljska naselja iz Hrvatske. Već drugi dan nakon potresa bajska donacija dostavljena je u privremeni centar Hrvatskog crvenog križa u Glini, a narednih dana upućene su dodatne pošiljke.

Kuhari i šefovi kuhinja iz Nyíregyháze u Hrvatskoj

Foto

: Csa

Ba t

urC

án

y (Fa

CeBo

ok)

14. siječnja 2021. 7

Baranja

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu pomaže kod dostave huma­nitarne pomoći žrtvama katastrofalnog potresa u Sisačko­moslavačkoj żupanijiU Generalnom konzulatu u Pečuhu u svezi humanitarne pomoći Hrvatskoj održan je koordinacijski sastanak s direktoricom Baranj­skog ogranka Mađarskog crvenog križa Renátom Udvaros i počas­nim konzulom Finske Györgyom Katorom. Crveni križ Baranjske županije uz potporu finskog počasnog konzula prikupio je vrijed­nu pomoć (više od 2,5 tone) trajnih prehrambenih proizvoda, vode, sanitarnih sredstava, sredstava za dezifenkciju, pokrivača, produžnih kabela, električnih kuhala i grijalica, a sve u dogovoru s Crvenim križem grada Siska, kojem je pomoć dostavljena 5. siječ­nja, izjavio je za Hrvatski glasnik generalni konzul Drago Horvat. Generalni konzul Drago Horvat uputio je najiskrenije zahvale gos­pođi Udvaros i gospodinu Katoru na nesebičnoj pomoći i solidar­nosti s hrvatskim narodom te pružio potrebnu logističku podršku oko nesmetanog prelaska granice zbog epidemioloških mjera. Dodao je kako od dana potresa konzulat stoji na raspolaganju svim zainteresiranima koji se u velikom broju raspituju na koji način pomoći. Generalni konzul Drago Horvat najiskrenije se za­hvalio gospođi Udvaros i gospodinu Katoru na nesebičnoj pomoći i solidarnosti s hrvatskim narodom. Branka Pavić Blažetin

U zgradi Gradskog poglavarstva u Pečuhu otvoren ured za civilne udruge i narodnosne samoupraveU zgradi Gradskog poglavarstva u Pečuhu početkom siječnja 2021. godine otvoren je ured za podršku gradskim narodnosnim samoupravama i civilnim udrugama. U Pečuhu djeluje jedanaest narodnosnih samouprava, a jedna od njih je i Hrvatska samou­prava Pečuha.

Na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine kao pripadnik hrvatske na­rodnosti izjasnilo se 1922 građana, dok je na izborima za mjesne i narodnosne samouprave 2019. godine u hrvatskom biračkom popisu grada Pečuha bilo 459 birača, od kojih je na glasovanje izašlo njih 285.

Napomenimo kako broj od 1922 pečuških Hrvata predstavlja gotovo trećinu ukupnog broja Hrvata u Baranjskoj županiji. Naime, prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine u Baranjskoj županiji živi ukupno 7185 pripadnika hrvatske narodosti, što je četvrtina od ukupno 26 774 pripadnika hrvatske na­rodnosti u Mađarskoj, od čega je 12 471 muškaraca i 14 303 žena.

Svečano otvaranje ureda predviđeno je početkom ožujka, izjavio je zastupnik u gradskom vijeću, narodnosni savjetnik i predsjednik Narodnosnog vijeća Gra­da Pečuha István Auth. Dodao je kako ured kroz savjetovanje i pružanje pomoći želi jačati prostore okupljanja zajednice, kako civlinih udruga tako i narodnos­

nih samouprava. U jednom dijelu ureda bit će otvorena prigodna izložba koja će predstaviti život narodnosti, a Ured će se između ostalog baviti i organizacijom manjinskih programa. Na galeriji će se nalaziti prostorija za sastanke u kojoj se mogu održavati sjednice i razni programi, primjerice jezični tečajevi. Planira se i održavanje kulturnih, kulinarskih i programa za mlade koji mogu doprinijeti gradskoj turističkoj ponudi. Branka Pavić Blažetin

Donacije za potresom stradala područja prikupili i sigetski HrvatiHrvatska samouprava Sigeta, Samouprava grada Sigeta i Njemačka samouprava Sigeta odmah nakon prvih dojava o katastrofalnom po­tresu koji je zadesio Hrvatsku organizirali su prikupljanje donacija. Po­zivu se odazvalo dvjestotinjak građana i velik broj organizacija. Pri­kupljena su tri mikrobusa pomoći, prehrambenih namirnca, odjeće i higijenskih potrepština, koja je uz pomoć Attile Aschenbrennera, Željka Krmpotića i tvrtke Trust Hungary dostavljena na nastradalo pod­ručje. Akciji se priključila i sigetska podružnica Mađarskog crvenog križa te Autoškola Siget. Predsjednica Hrvatske samouprave Sigeta Re­gina Dudaš na društvenim mrežama posebno se zahvalila gradonačelniku Péteru Vassu, zastupnicima gradske samouprave te Anni Pogács, Évi Füredi i Istvánu Ráczu. Dana 3. siječnja donacija je otpremljena u Sisak. Branka Pavić Blažetin

14. siječnja 2021.8

kultura

Trenutak za pjesmu

Bunjevački salašsam salašbunja praznani buva u njojviše nemau karmiću odavnopaučine nemapod dudom drimaju koraćemekanozakuvanupilu klapeničeg nemani vaške ne lajuni zunzare se ne čujutek ledina izakućebolesno poderanažednom odžakunamigiva Vojislav Sekelj

Obnovljena četiri bunjevačka vitraja garske župne crkve

Zajedničko zalaganje za očuvanje i obnovu sakralne graditeljske baštine

Tronacionalno naseljeTronacionalno naselje prvi se put spominje u darovnici kralja An­drije III. U vrijeme turske vladavine Gara je pripadala somborskoj nahiji. Beogradski biskup Matija Benlić 1669. u Gari je krizmao 156 Hrvata­katolika. Nakon odlaska Turaka selo su naseljavali bu­njevački Hrvati. Samostalna župa utemeljena je 1744. godine. Crkva posvećena svetom Ladislavu sagrađena je 1780. godine. Matične knjige vode se od 1735. godine. Sve do 1762. u naselju su živjeli isključivo Hrvati. Nijemci se doseljavaju 1786. godine, a potkraj 18. stoljeća Gara se već bilježi kao njemačko­hrvatsko na­selje. Do 1867. školska nastava odvijala se na bunjevačkohrvat­skom, a nakon 1878. i na njemačkom i mađarskom jeziku. Prema popisu iz 1890. godine selo je imalo 705 kuća i 4066 stanovnika: 2697 Nijemaca, 1283 Hrvata i 86 Mađara. Samostalna bunjevačka (srpskohrvatska) škola i vrtić otvoreni su 1946. i djelovali su do 1973. godine. Prema popisu iz 2011. godine, kada je ukupan broj stanovnika iznosio 2334, broj pripadnika hrvatske narodnosti bio je 216 (9%). Teško je procijeniti koliko i kako će se taj omjer pro­mijeniti nakon popisa stanovništva u svibnju 2021. godine.

Bogato ukrašena kasnobarokna župna crkva Prekrasna kasnobarokna župna crkva u Gari posvećena svetom Ladislavu sagrađena je 1780. godine: u više je navrata adaptira­na i proširivana, posljednji put 1909. godine, te zasigurno pred­stavlja jednu od najvećih i naljepših sakralnih građevina u Bač­koj.

Osim dimenzija ističe se i bogato ukrašenim bočnim oltarima, freskama, kipovima, slikama i vitrajima. Upravo zahvaljujući za­vjetnim kipovima i slikama, te prekrasnim vitrajima čini dio iznim no vrijedne sakralne baštine bunjevačkih Hrvata, kakvom raspolaže malo koje naselje u Bačkoj, pa i Mađarskoj. Crkveni namještaj, slike i kipovi većinom su s kraja 19., odnosno početka 20. stoljeća. Iako izvana dotjerana, unutarnji dio crkve već odav­no čeka sveobuhvatnu obnovu. Manji se popravci obavljaju, ali opsežnija obnova nije bila moguća. Stoga je prije deset godina utemeljena Zaklada za očuvanje graditeljske baštine, između ostalog i očuvanje te obnovu katoličke crkve, kao najvrjednije i najljepše građevine naselja, uz čiju su pomoć već obnovljena dva vitraja.

Kako nas je izvijestio predsjednik Hrvatske samouprave Gare Martin Kubatov, završena je obnova četiri bunje-vačka vitraja u garskoj župnoj crkvi. Naime, slično drugim višenacionalnim i višejezičnim naseljima, poput Kać-mara i Santova, župna crkva, inače orijentirana u smjeru istok-zapad, sukladno stečenim nacionalnim i jezičnim pravima osnivača župe i graditelja crkve podijeljena je na dva dijela. Lijeva, sjeverna strana je bunjevačka, dok desna, južna strana pripada njemačkoj, ili kako u Gari kažu, švapskoj zajednici. Restauracija vitraja, tih „malih” remek-djela od posebno oslikanih stakala na crkvenim prozorima, povezanih olovnim okvirićima je vrlo zahtje-van posao pa je potrajala više mjeseci, uz troškove od oko 4,5 milijuna forinti. Oni su posvećeni 19. prosinca 2020. godine u okviru narodnosne mise bunjevačkohrvatske zajednice.

Jedan od bunjevački vitraja prije… …i poslije obnove

14. siječnja 2021. 9

kultura

Obnova bunjevačkih vitrajaPrema riječima predsjednika Kubatova, izvorna ideja potekla je od Edmonda Bendea, nastavnika hrvatskoga jezika Tukuljske osnovne škole i zastupnika tamošnje Hrvatske samouprave, pod rijetlom iz Gare. On se zajedno s garskim župnikom Tiborom Szűcsom u ime župljana obratio Uredu predsjednika Vlade, uka­zavši na žalosno stanje župne crkve i predloživši obnovu prekras­nih vitraja, koje je prema crkvenim zapisima 1909. godine izra­dio majstor Emerich Zeller, a danas se nalaze u prilično oronulom stanju: djelomično su raspukli, oštećeni, čak i slomljeni. Nakon što je molba proslijeđena Fondu „Gábor Bethlen” za projekt ob­nove tri bunjevačka vitraja dodijeljena je posebna namjenska potpora od 3,3 milijuna forinti. Naime, obnova jednog vitraja iznosi 1,1 milijun forinti. Zadaća obnove dodijeljena je jednom majstoru iz okolice Budimpešte. Prozori su skinuti i odneseni u radionicu, a nakon obnove koja je trajala tri­četiri mjeseca vraće­ni su na mjesto, te predstoje još samo zidarski i završni radovi. Intenzitet potpore je stopostotan, ulaganje vlastitih sredstava nije bilo potrebno.

Nakon poništenja poziva za prijavu kulturnih projekata i obja­ve javnog poziva za investicije u dogovoru s Njemačkom samo­upravom prijavljen je projekt obnove po još dva vitraja. Među­tim, kako kaže Martin Kubatov, projekt nije odobren, vjerojatno iz razloga što su već ranije dobili sredstva iz istog fonda. Među­tim, Edmond Bende je bio uporan, potražili su druge izvore fi­nanciranja i djelomično pribavili potrebna sredstva, kojima je Hrvatska samouprava Gare iz svog proračuna pridodala još 400 000 forinti, čime je omogućena i obnova četvrtog vitraja, čiji su troškovi s popustom iznosili 900 000 forinti. Svi novoobnovljeni vitraji nalaze se na bunjevačkoj strani crkve. Za sada još nisu ob­novljeni „švapski” (njemački) vitraji, ali nakon što je i Njemačka samouprava uspjela pribaviti potporu počela je restauracija dva vitraja na „švapskoj” strani.

Kako nam je uz ostalo rekao jedan od glavnih inicijatora obno­ve Edmond Bende, župna crkva ima ukupno 20 vitraja, od kojih su sedam dali napraviti garski Bunjevci, devet Nijemci, jedan ta­dašnji župnik, a jedan prozor ima prozirno staklo, vjerojatno na mjestu izgubljenog ili uništenog vitraja, a o preostala dva nema­mo točnih saznanja, jer nemaju nikakve natpise. Obnovu prva tri vitraja iznosom od 3 351 600 forinti iz Fonda „Gábor Bethlen” fi­nancirala je Vlada Mađarske, dok je obnovu četvrtog vitraja s li­kom svetog Antuna s malim Isusom sufinacirala Hrvatske samo­uprave Gare s 400 000 forinti, Hrvatska samouprava Tukulje s 250 000 forinti i Hrvatska samouprava Bačko­kiškunske župani­je, također iznosom od 250 000 forinti. Tako su ukupni troškovi obnove četiri vitraja iznosili 4 251 600 forinti.

Vitraje na bunjevačkoj strani dale su napraviti imućnije bunje­vačke obitelji, kako vidimo na jednom natpisu i milodarima siro­

mašnog puka, a sada su obnovljeni vitraji sa sljedećim prizorima: „Isus moli na Maslinskoj Gori”, koji su naručili Nikola Karagić i Ma­tija Karagić (u izvornom obliku „Dali su praviti/ Karagić Nikola/ Karagić Mátia”), „Srce Isusovo”, naručitelji: Ivan Gojtan i Manda Peštalić („Gojtán Iván/ Pestality Mánda”), a dva vitraja „Sveti An­tun Padovanski s malim Isusom” (bez natpisa) i „Marija uzima u ruke mrtvo tijelo Isusovo” naručili su Benco Zomborčević i Pavka Karagić („Dali su praviti/ Benco Zomborcsević/Pavka Karagić”).

Kako bi se nastavilo sa započetim poslom župa je prijavila novi projekt na javni poziv za obnovu sakralne graditeljske baštine, crkava i kapelica. Zatražen je maksimalni iznos od 15 000 000 ft, kojim bi se obnovili i preostali vitraji. Prednost imaju radovi vanj­ske obnove i očuvanja stanja koji doprinose uljepšavanju nase­lja. Nažalost, za cjelokupnu obnovu trebalo bi puno više deseta­ka, možda i stotina milijuna, jer je crkva u prošlosti prokisla. Premda je krov svojevremeno popravljen, ostale su pukotine na stropu i zidovima, oštećene su freske pa se župljani nadaju da će se u budućnosti i to uspjeti obnoviti. Svake godine održavaju se mise na kojima se prikupljaju milodari za crkvu, primjerice po­četkom godine te za Duhove i druge blagdane.

„Osim vitraja tu su još i prekrasni kipovi i mali oltari darovani za vrijeme i poslije Prvog svjetskoga rata, dijelom kao nakana da se vrati sin, otac, muž ili zet, u znak zahvalnosti zbog povratka ili pak za dušu onih koji se nisu vratili”, kazao nam je Martin Kubatov.

Vjerski život, dvotjedne narodnosne mise i nedostatak svećenika koji govori hrvatskiUistinu nas raduje obnova, ali nažalost vjerski život i nije baš u najboljoj situaciji. Hrvatska samouprava nastoji sačuvati narod­nosne, bunjevačkohrvatske mise, ali nije lako zbog sve manjeg broja vjernika i nedostatka svećenika koji govori hrvatski. Od svog osnutka redovito je organizirala prigodne mise o raznim obljetnicama i blagdanima. Do danas se održavaju hrvatske, ili bolje rečeno narodnosne mise, i to svake druge subote, kada žup nik misu služi na mađarskom jeziku, a vjernici čitaju i pjevaju na bunjevačkohrvatskom jeziku. U zimskom radzdoblju mise počinju u 16.30, a u ljetnom u 17.30. Bogu hvala, imaju svog kan­tora: umirovljeni učitelj i glazbenik Stipan Krekić negdje prije šest­sedam godina preuzeo je kantorsku službu od pokojnog Hanzike Heffnera, koji je desetljećima orguljao i pjevao na tri je­zika, pa i na bunjevačkim misama. Stipan Balatinac

Garska župna crkva posvećena svetom Ladislavu

Bogatstvo...

Unutrašnjost garske crkve

14. siječnja 2021.10

BudimPešta i okoliCa

Iako je crkva već bila otvorena, ljudi su se ipak okupljali ispred nje. S dubokom nevjericom raz­govarali su o razornom potresu u Sisačko­mosla­vačkoj županiji i njegovim posljedicama. Narav­no, prisjetili su se i lanjskog potresa u ožujku, u Zagrebu. Božićno je vrijeme, no Božića kao da nije ni bilo, stravične su ga vijesti iz Hrvatske izbrisale iz ljudske svijesti i utrle put neizvjesnosti. Kad iz­gubimo voljeno i drago biće ili se događaju nepo­gode s većim brojem žrtava, pitamo se: zašto? Što su, što smo skrivili Bogu? Zar su u pitanju sukobi, mržnja ili svađe? Na naše pitanje pronašli smo od­govor u propovijedi velečasnog Vjenceslava Tota, koji je istaknuo kako su najvažnija pitanja „odakle dolazim, kamo idem i radi čega sam tu, na svije­tu?” Bog je nas je stvorio jedino radi nas i našeg spasenja. Sam svijet ima svoje fizičke, biološke i kemijske zakonitosti. Dakle,

nije rezultat slučajnosti. Neki znanstvenici naglašavaju kako je svijet nastao po mnoštvu slučajnosti, no takvih je slučajnosti previše! Božja smisao ima lice, krv i meso i ime. Ona se zove Isus. Božja riječ govorila je u Zakonu – deset zapovijedi nisu samo zapovijedi, već su deset Gospodino­vih riječi. Ista riječ govorila je i po prorocima. Proroci po­sreduju Božju riječ, kad govore „ovako govori Gospodin”. U punini vremena Riječ Božja sišla je među nas ljude, kako bi nam pokazala pravi put prema vječnom životu. Zato bi i crkvena propovijed morala posredovati Riječ Božju. Nije sljučajno, što se na kraju svakog čitanja doda: Riječ Gos­podnja, jer Riječ govori kroz cijelo Sveto pismo. „Otkud onda tolika tama u svijetu? Čemu toliko sukoba, zločina, svađe, ozlojeđenosti i mržnje?”, upitao se velečasni Tot.

Pitanje je to koje si i sami često postavljamo. Odgovor je jasan i jednostavan, zato što On duboko poštuje čovjekovu slobodnu volju i daruje mu svoju milost. Na taj način čuva čovjekovo do­stojanstvo ali ujedno mu i nudi izbor dobra. Sveti Pavao piše: „Ali gdje postade grijeh većim, tu se milost izli u preizobilju” (Rimlja­nima 5, 20). Vjernici su molili za stradale u potresu i njihove obi­telji: „Gospodine Isuse, budi blizu svim stradalima u potresu ovih božićnih dana, budi svima snaga i utjeha, a preminulima iskaži svoje milosrdno lice ­ molimo te”. Kristina Goher

Sveta misa za stradale u potresu i njihove obiteljiU nedjelju, 3. siječnja u budimskoj crkvi Rana sv. Franje služila se sveta misa na hrvatskom jeziku za stradale u potresu Hrvatskoj i njihove obitelji. Na misi, koju je prikazao velečasni Vjenceslav Tot, okupilo se sedamdesetak vjernika iz Budimpešte, Erčina i Tukulje.

„Ovih dana nikome nije lako, ali naši hrvatski prijatelji posebno su pogođeni sadašnjom serijom potresa. Dok god možemo, trebamo se uzajamno pomagati, pa će tako Grad Stolni Biograd donirati mi-lijun forinti za pomoć koju prikuplja Hrvatska samouprava Stolnog Biograda, Biskupijski Caritas i Dom za vjeronauk i kulturu „Sv. Stje-pan”. Pozivam sve građane i organizacije u Stolnom Biogradu da financijskim i materijalnim donacijama pomognu žrtvama potresa u Hrvatskoj”, objavio je na svom Facebook profilu gradonačelnik Stolnog Biograda dr. András Cser-Palkovics. k.g.

Ovih dana Hrvatsku je pogodio snažan potres. Kao što smo mogli čitati u vijestima, osim značajne materijalne štete, srušenih ili ošte-ćenih zgrada potres je odnio i ljudske živote. Na smrt prestravljeni voljeni četveronožni članovi obitelji otrčali su u svijet ili zaglibili pod ruševinama. Hrvatske organizacije za zaštitu životinja naporno rade da sve životinje budu na sigurnom. Smatramo da im trebamo pomoći! Zbog toga počinjemo prikupljati humanitarnu pomoć. Kontaktirali smo dvije organizacije za zaštitu životinja u Hrvatskoj koje djeluju na području pogođenom katastrofom. Iznimno su hit-ne sljedeće donacije: hrana za pse i mačke, konzervirana hrana, brnjice, povoci za pse, transporteri za pse i mačke. Donacije se pri-maju osobno do 29. siječnja 2021. u uredu na adresi Fehérvári út 44, od ponedjeljka do petka između 9 i 17 sati. Donacije možete dostaviti i poštom na sljedeću adresu: Szurkolók az állatkínzás ellen, 1117 Budapest, Fehérvári út 44. k.g.

SaMoUPRava StolnoG BioGRaDa DoniRa MilijUn foRinti HRvatSKoj

U aKcijU PRiKUPljanja HUManitaRne PoMoći UKljUčila Se i UDRUGa „navijači PRotiv ZloStavljanja životinja”

14. siječnja 2021. 11

GradišĆe

U petroviskoj crikvi jur ljeta dugo tra­diciju imaju dica da na Badnjak ot­podne s prigodnim programom sku­pa čekaju maloga Jezuša. Kako je lani zbog kuge bilo sve neobično, tako je bilo i ov svečani zgoditak umjesto kapele sv. Štefana, premješ­ćen na petrovisku vulicu. Za pozor­nicu je služio plac pred Kulturnim domom sve dvi kraje zaprtim prosto­rom, a za publiku je bio označen po­luotvoreni trg, pred restoranom Pin­ka. Pri križanju je najprlje jedina petroviska oslica Dana vabila pažnju male dice, a potom su se okol’ ognja skupaspravili andjeli i pastiri ter osta­li junaki dvojezičnoga spektakla, ko­jega su školari, od 1. do 8. razreda, zavježbali pod peljanjem školnikovi­ce Klaudije Škrapić i pomoćnic Evelin Škrapić i Barbare Horvath. Sve skupa

37 malih igrokazačev je jačilo i recitiralo na ganutljivoj predstavi, a u ulogi Marije smo vidili i čuli prekrasno jačiti Hanu Pauković kot i nje hižnoga druga po spektaklu Jožefa, Vencela Palkovića. U prvom redu miništranti su mogli svako ljeto igrati, ali ovput se je javi­lo mnoštvo dice za ovu predstavu, ka je s mužikom i poznatimi izvodjači lipe trenutke darovala svim nazočnim. Kad se je začelo zaškurivati, naglo je pljusnula i godina, a silom prilik je onda skraćen i igrokaz. No to je već gvišno da glavni junaki su uspjeli mnogim polipšati petroviski Sveti večer, onako prethodno, kako je i u jački da se je „med volakom i oslakom na slami i mjestu uskom narodio Spasitelj”.... Tiho

Spektakularno dočekanje maloga jezuša na petroviskoj „vulici”

Mali igrokazači na kraju spektakla

Pastiri čuvaju oganj

Božićna igra u noćiU petroviskom Betlehemu

Oslicu Danu su svi milovali

14. siječnja 2021.12

Podravina

Šomođ i šomođski Hrvati neumorno pomažuBARČ – Nakon razornog potresa na području središnje Hrvatske, posebice Sisač­ko­moslavačke županije mađarska Šomođska županija udružila je snage u cilju prikupljanja pomoći nastradalima. Prednjače hrvatske narodnosne samouprave, civilne udruge i pojedinci. Novčane donacije mogu se uplatiti na bankovni račun Hrvatske samouprave Šomođske županije broj 10039007­00313900 s pozivom „Földrengés”, kako bi se jasno vidjelo da je uplata namijenjena žrtvama potresa.

Hrvatska samouprava grada Barča i barčanski KUD Podravina već 29. prosinca pozvali su na prikupljanje humanitarne pomoći nastradalima u Petrinji. Odaziv je bio velik, a donirani su prehrambeni proizvodi, higijenske potrepštine i zaštitna oprema. Prijevoz dva mikrobusa prikupljenih potrepština u Hrvatsku obavio je

Željko Krmpotić. Dana 4. siječnja još jedan mikrobus s do­nacijama upućen je na potresom zahva­ćeno područje s ro­bom koju su prikupili stanovnici koji žive u Barču i okolnim naselji­ma. Samouprava grada Barča s 100 000 forinti poduprla je nastradale od portresa, izjavila je predsjednica Hrvatska samouprava Šomođ­ske županije, ujedno i predsjednica Hrvatske samouprave Barča Jeli­ca Csende, rekavši kao je nastradalim područjima potreban građe­vinski materijal, jer je u potresu oštećeno ili uništeno 3 500 stambenih jedinica. Branka Pavić Blažetin

Prikupljanje donacija u podravskim selimaU podravskim selima Baranjske županije već nakon prve vijesti o razornom potresu koji je pogodio Sisačko­moslavačku županiju počelo je prikupljanje donacija za nastradala područja. Prikuplje­na pomoć otpremljena je u sigetsku ispostavu Crvenog križa, koji je već u dva navrata u Petrinju dostavio više tona pomoći. Kako piše portal temabaranya.hu, prikupljanje humanitarne pomoći i novčanih donacija se nastavlja. Akciji su se odazvala brojna naselja, među ostalim Fok, Markóc, Bogdá­sa…

Branka Pavić Blažetin

Martinčani prikupljaju donacijeU organizaciji Mjesne samouprave Martinaca, Hrvatske samouprave Martinaca, KUD­a Martinci i Ženskog pjevačkog zbora Korijeni 9., 12. i 14. siječnja u martinač­kom Domu kulture prikupljene su donacije za potresom stradala područja u Repu­

blici Hrvatskoj. Prikupljanju su se odazvala i susjedna sela, pa tako i Kri­ževci i Starin, te svi ljudi dobre volje. Kako je rekao martinački načelnik Le­vente Várnai, prikupljenu pomoć će sa svojim prijateljima iz općine Gradi­na Markom Ajčekom i Damirom Brdari ćem odnijeti osobno u ona na­selja kojima je pomoć najpotrebnija.

Foto

: an

na

Po

gáC

sFo

to: k

rist

ina

gre

geš

Pa

nd

ur

Foto

: Jel

iCa

Cse

nd

e

14. siječnja 2021. 13

mala straniCa

Lilla BengyeszkovJa sam nacrtala Zmajevac. U Zmajevcu su se rodili moj otac, baka, prabaka, pra­djed i svi moji pretci s tatine strane. U Zmajevcu mi je najdraža katolička crkva i kuća pored crkve, u kojoj se rodio moj otac.

Martin SzollárMeni se u Serdahelu najviše sviđa Fedáko­va kurija. Zgrada je jako lijepa, okoliš je li­jepo uređen. U kuriji ima mnogo zanimlji­vih pro g rama. Svake školske godine na Fa­

šenku učenici naše škole gostuju u Fedákovoj kuriji.

Laura MačekNajljepša zgrada u Ser­dahelu je za mene Fedákova kurija. Moj djed mi je mnogo pričao o Fedákovoj kuriji. On je tamo pohađao osnovnu školu. Lijepe uspomene ga vežu za nju. Podsjeća me na stara vremena, kada je on bio osnovnoškolac, na neka­dašnji izgled zgrade i na to kako su se djeca družila.

Bettina BakonyiJa živim u Letenyi, ali u školu idem u Serdahel. Meni se naj­više u ovom selu sviđa crkva. Jako je lijepa i visoka. U njoj smo pogledali izložbu „Serda­hel ima 650 godina”. Tada sam detaljnije upoznala crkvu, ki­pove, orgulje i oltar. Oko crk­ve je sve bilo zeleno i mirno. Samo se čulo zvono bim…bam…

Ármin ImicsSvaki dan dok putujem autobusom u školu moj pogled privlači crkva „Srce Isusovo”. Visoki toranj, kao da seže do neba. Bio sam puno puta s bakom u ovoj crkvi. Kad u mislima stupim u crkvu odmah su mi pred očima predivan oltar i orgulje.

Vanessza HorváthMoje rodno selo je Su­marton. Jako volim svoje selo, jer je za mene ono najljepše. Najviše mi se sviđa zavičajna kuća „Naša hiža”. U njoj ima starih, lijepih i vrijednih stvari. Tamo možemo pogledati kako su živjeli naši stari.

Hanna CsicskovicsMoje rodno selo je Sumarton, ali i Serdahel mi je jako drag. U Serdahelu mi se najviše sviđa crkva. Crkva je visoka, skoro do neba. Toranj vidim kroz prozor, kada sam u školi. Lije­po je građena, a okolica crkve je uređena. To je biser Serda­hela. Težak i strog glas zvona javlja nam vrijeme i zove nas u crkvu.

Gréta SzékelyMoja mama radi u Fedákovoj kuriji. Svake se godine tamo održava neki kamp. Više puta sam bila u tim kampovima. Među zidovima ove stare zgrade upoznala sam puno prijatelja. Dozna­

la sam iz priča da je vlas­nica kurije bila slavna glumica Sára Fedák. Lju­di su u našem selu po­nosni što je neko vrijeme živjela u Serdahelu.

nagrađeni radovi u sklopu natječaja „Serdahel 650”„Volim svoje rodno mjesto”

14. siječnja 2021.14

Pomurje

Gradonačelnik László Balogh nakon sim­bolične predaje novčane donacije za naš tjednik je rekao (na mađarskom jeziku): „Hrvati i Mađari i u prošlosti su se uzajam­no pomagali, a tako je i danas. Mislim da je prirodno što su Hrvati iz Mađarske bili u „prvim redovima” kad je trebalo po­moći, ali njima su se ubrzo pridružili i ostali. Smatramo da je već prikupljeno dovoljno humanitarne pomoći, sada tre­ba početi prikupljati novčanu pomoć za obnovu stradalih mjesta. Grad Kaniža, u skladu sa svojim mogućnostima u tome želi biti primjerom, to je jedna mala gesta kojom smo htjeli pokazati našu podršku i suosjećanje”, rekao je gradonačelnik, pridodavši kako će donacije prikupljati i razne gradske zaklade. Veleposlanik dr. Mladen Andrlić zahvalio se na pomoći Gradu i svim pojedincima koji su na bilo koji način pomogli stradalima te hrvat­skim zajednicama u Pomurju i cijeloj Ma­đarskoj. „Koliko je to sve tužno, ujedno je

predivan osjećaj kako ljudi žele pomoći, sve to pokazuje da Mađarska računa na Hrvatsku i da smo mi zajedno i u takvoj

nevolji i teškim okolnostima. Mađarska Vlada pomaže Hrvatskoj i kroz mehaniz­me Europske unije, a jednako tako poma­že i bilateralno. Pomoć stiže i na drugim razinama, kao što je Kaniža dala financij­sku pomoć i u tako teškim vremenima pandemije, a tu su i organizacije hrvatske nacionalne manjine, zaklade, pojedinci, sve je to velika podrška i hvala svima na tome!”, rekao je veleposlanik Andrlić. Po­časni konzul dr. Atila Kos također se pri­družio riječima zahvale, naglasivši kako je posebno ponosan na žitelje svog rodnog kraja, koji su odmah nakon potresa zapo­čeli prikupljati donacije, a ponosan je i na grad Kanižu: smatra da će novčana do­nacija dati poticaj i drugim gradovima i naseljima. Nakon konferencije u uredu kaniškog konzulata predstavnici diplo­macije, državni tajnik, gradonačelnik i su­predjsednik EGTS­a Regija Mura Ladislav Prekšen zajedno su nazdravili za bolju, zdraviju i uspješniju novu godinu, bez ka­tastrofa i kriza te dobru prekograničnu suradnju. Beta

Donacija Grada velike KanižeGrad Velika Kaniža uvijek je bio otvoren za suradnju, ima čak dvanaest prijateljskih gradova diljem svijeta, među kojima su naravno i gradovi iz Hrvatske (Čakovec i Koprivnica). Zbog blizine suradnja je najintenzivnija s hrvatskim gradovima, u čemu posebnu ulogu ima i Konzulat Republike Hrvatske u Velikoj Kaniži. Vodstvo grada Kaniže nakon tragičnog potresa u susjednoj Hrvatskoj odmah je odlučilo u skladu sa svojim mogućnostima pomoći stradalim područjima. U gradskoj vijećnici pomurskoga grada 5. siječnja gradonačelnik Velike Kaniže László Balogh simbolično je predao financijsku pomoć Grada (1 milijun forinti) predstavnicima hrvatske diplomacije, veleposlaniku Republike Hrvatske u Budimpešti dr. Mladenu Andrliću i opunomoćenoj ministrici Vesni Njikoš Pečkaj. Događaju su nazočili počasni konzul Republike Hrvatske u Velikoj Kaniži dr. Atila Kos i državni tajnik Péter Cseresnyés.

Gosti u Konzulatu R. Hrvatske u Velikoj Kaniži, u ulozi domaćina počasni konzul dr. Atila Kos

Veleposlanik RH u Budimpešti dr. Mladen Andrlić, opunomoćena ministrica Vesna Njikoš Pečkaj u društvu gradonačelnika Lászlóa Balogha i počasnog konzula dr. Atile Kosa

14. siječnja 2021. 15

mozaik

Koliko ja pametim, u Petrovom Selu vik se je začela polnoćnica u vanjskoj crikvi točno u pol­noći. No krajem prošloga ljeta zavolj koronaviruša nismo zna­li što će biti s našom svetom mašom ka ima svakako svoj posebni čar i osebujnu poruku vjernikom u toj najlipšoj noći. Štimali smo da tako ćemo ho­diti kot i u ostali seli Pinčene doline, kade su stanovniki prez svete maše morali dočekati Badnjak, ali zvanaredna pan­demijska situacija je najpr do­nesla i odlične ideje. Pala je odluka da će Petrovišćani uve­

čer kol osmi moliti na području TSZ­a (bivše zadruge), koje pak gor ni daleko od crikve. U hangaru med betlehemskimi prilikami su domaćini s biškupskim dopušćenjem skupastali , a teta Anuš­ka Milišić­Horvat u malom lampašu je donesla betlehemsku svitlost ka je dospila iz Austrije u naš kraj. Iako je sve bilo mokro, iako je godina, ki manje caparila, ki jače curila, prik blata gazeći

došli smo do mjesta. Čudna polnoćnica je započeta pod reflek­torom i sa splašenimi ovčicami polag oltara od slame. Oganj je u blizini dost dobro stoplio vjernike, a iz otpodnevnoga spektakla posudjeni Jožef i Marija, u zipki s malim Jezušom ter pastiri, okružili su duhovnika Tamása Várhelyija. Pod maskami, u drža­nju daljine, u tihoj svitlosti škurine čudami smo došli svečevati narodjenje Kralja nebeskoga. „U štaglju u jednoj tihoj noći ljudi su se ufali u tom da će Spasitelj dojti. I mi smo došli danas na

neobično mjesto, kade nisu na­kinčeni kriskindlini, ždrocamo dim od ognja, neke smače i godi­na, ali još smo ovde. Jezuš je do­nesao svitlost na zemlju, sjaj spa­senja i zaufanja. Izmaknuli su se strah, dileme i tuga, da nas objami toplina vjere, ufanja i Božje ljuba­vi. Bogati smo jer je Bog med nami i poručuje: i ti budi sjaj na ovom svitu”, naglasio je petroviski farnik u prodiki, a vjerniki su s go­rućim srcem jačili „Lipa j’ svitlost, lipa j’ svitlost, zvezdice igraju, veli­ka j’ radost”....

Tiho

„Polnoćnica” uz betlehemsku svitlost i ćut

Na skromnom mjestu svečana maša

Ovčinji pogled uz betlehemsku svitlost

Božićna povidajka pred oltarom

Dio vjernikov u godinastoj svetoj noći

Glasnik

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: +36-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, e-mail: balatinacz66@gmail.com, Bernadeta Blažetin, e-mail: beta@croatica.hu, Kristina Goher, e-mail: kristina.ghr@gmail.com, Timea Horvat, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Anna Kondor, tel.: 1/269-1974, e-mail: nusik.glasnik@gmail.com, LEKTOR: Ivan Tomek, e-mail: tomekivan@t-email.hu, ADRESA: 1093 Budapest, Lónyay u. 18/b. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Nonprofit Kft. RAVNATELJ: Čaba Horvath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: ERSTE Bank Hungary Zrt. 11600006-00000000-78637100, uredniš-tvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi 9000 Ft. Tjednik se financira iz državnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1093 Budapest, Lónyay u. 18/b.HU ISSN 1222-1270