DETALJNA USMJERENA VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOGPROSTORA I PLAN UREĐENJA KRAJOBRAZAGOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK

RAZVOJ GOLF d.o.o.

231112

SPSTRUČNAPODLOGA

NAR

UČI

TELJ

IZRA

DE:

RAZ

VOJ G

OLF

d.o

.o.

ROVI

NJ 2

013

Naručitelj izrade: RAZVOJ GOLF d.o.o.Nositelj izrade: STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj

VODITELJ: Dr.sc. Lido Sošić, ka

Autori:

Dr.sc. Lido Sošić, ka

Marko Sošić, mag. gis.pp.

Katja Sošić, mag.pp.u.po.

Andrea Puorro, mag.pp.u.po.

Sanja Bibulić, mag.ing.kraj.arh.

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj

Direktor: Dr.sc. Lido Sošić, ka

Rovinj, siječanj, 2013.

DETALJNA USMJERENA VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA I PLAN UREĐENJA KRAJOBRAZA

GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK

DETA

LJN

A US

MJE

REN

A VA

LORI

ZACI

JA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PL

AN U

REĐE

NJA

KRA

JOBR

AZA

SAD

RŽAJ

• S

TRAN

A 3

SADRŽAJ

1. STANJE KRAJOBRAZA ____________________________________________________________________ 4

2. OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI ______________________________________________ 6

2.1. VIZUALNE KVALITETE PROSTORA ________________________________________________________ 6

2.2. VEGETACIJA __________________________________________________________________________ 7

2.3. KRAJOBRAZNO - EKOLOŠKA RAZNOLIKOST _________________________________________________ 8

2.4. VIZUALNA IZLOŽENOST ________________________________________________________________ 9

3. KONCEPCIJA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA ___________________________________________________ 25

3.1. NAMJENA POVRŠINA _________________________________________________________________ 25

3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA ________________________________________ 26

4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ______________________________________________________________ 27

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

STAN

JE K

RAJO

BRAZ

A •

STR

ANA

4Golf resort koji se planira na platou brda Srđ iznad grada Dubrovnika, u njegovom neposrednom zaleđu, je površine 358,93 ha. Valorizacija krajobraza u kontekstu planerskog metodološkog pristupa i tehnike rada prilagođeni su propisima za izradu SUO i potrebama UPU-a pošto će se veći dio sadržaja ovg rada za tematiku krajobraza koristiti u različitim međuzavisno povezanim oblicima. Kartografski je materijal obrađen u GIS-u zbog obrade valorizacijsih analitičkih modela te zbog mogućnosti njihove višekratne upotrebe.

Istraživanja i analitika krajobrazno - prostornih obilježija, njihova dubina i opseg su bili usmjereni na otkrivanje onih karakteristika koje imaju određenu ulogu u strukturi i funkciji sustava krajobrazno prostornih vrijednosti u odnosu na interese i ciljeve društvene zajednice i potrebe zahvata. Uzete su u obzir one prostorne karakteristike koje daju najviše informacija o stupnju njihove važnosti, što implicira osjetljivost i potrebu veće ili manje zaštite. U kontekstu ocjene utjecaja na okolinu, spoznaja krajobrazno-prostornih vrijednosti bila je analizirana s vidika njene veće ili manje osjetljivosti i mogućih promjena karakteristika u odnosu na planirani zahvat golfa i turističke izgradnje te su preporučene mjere za njihovo ublažavanje.

1. STANJE KRAJOBRAZA

Slika 1: Pogled na zonu s morske strane, iz zraka.

Slika 2: Pogled na zonu s sjeverozapadne strane, iz zraka. Slika 3: Šira zona obuhvata.

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

STAN

JE K

RAJO

BRAZ

A •

STR

ANA

5

GRANICA ZAHVATA

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Granica zahvata

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

6Mikroreljefna razuđenost je pokazatelj odnosa strmina, nadmorskih visina, odvodnje oborinske vode i vodenih tokova, stanja tla te procesa erozije. Raščlanjenost i množina mikroreljefnih datosti snažno utječe na stanje ekološke raznolikosti, složenost veza i akumulacije energije, vegetaciju te stabilnost ekosustava i njegovu regenerativnu moć. Raščlanjenost mikroreljefa je bitna kao nosilac vizualnih kvaliteta.

Područje platoa brda Srđ pripada submediteranskoj vegetacijskoj zoni, šumi hrasta medunca i bijeloga graba sa subspontanom pojavom sastojina i skupina alepskog bora mlađeg uzrasta koji je pretrpio veće štete od požara. Pretežno se radi o površinama različitih degradacijskih stadija (panjače različite kvalitete i šikare, sve različitih uzrasta i pokrovnosti), za što razloge treba tražiti u ekstremnoj prostornoj varijabilnosti tla i stjenovitih izboja matičnog supstrata, stoljetnom iskorištavanju šuma za ogrijev i za ispašu. Danas su negativni utjecaji čovjeka i stoke na šumsku sastojinu znatno smanjeni, stoga se najveći dio te šume nalazi u blagoj progresiji, no zbog požara, u velikim je dijelovima ona degradirana do stupnja kamenjare i graiga obraštena s pionirskim vrstama.

2. OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI

Za potrebe ocjene utjecaja planiranog zahvata na krajobrazne vrijednosti prostora Srđa postavilo se načelo da se iz sklopa izbora mogućih vrijednih sustava u ovom radu prije svega posveti pažnja na one koji su analitički dostupne i dovoljno značajne za obrađivano područje. Pritom su bitne kvalitete krajobraza koje je moguće obuhvatiti i prostorno opredijeliti sa sklopom međuzavisnih prostornih osobina. Krajobrazna vrijednost nije objektivna fizička datost već određeni potencijal fizičkih karakteristika prostora ili njegovih dijelova prema kojima društvena zajednica, grupe i pojedinci pokazuju određene oblike interesa.

Izbor sustava krajobraznih vrijednosti za daljnji valorizacijski postupak i procjenu utjecaja je proizišao iz ocjene važnosti ove tematike u prostornim planovima višeg reda Dubrovačko - Neretvanske županije s vidika njihove osjetljivosti. Iz sadržaja potencijalno vrijednih sustava krajobraznog prostora Srđa, koji bi teoretski bio nepregledno opsežan, izabrani su slijedeći:

1. S percepcijskog vidika: vizualna eksponiranost, identitet i vizualne kvalitete.

2. S ekološkog vidika: kvaliteta vegetacije I krajobrazno-ekološka raznolikost.

Krajobrazne vrijednosti nemaju izvanvremensku dimenziju one su vezane na sadašnje generacije i njihove potrebe i interese.

2.1. VIZUALNE KVALITETE PROSTORA

Vizualne kvalitete prostora su scenerijski potencijal nekog krajobraza ili pojedinih njegovih djelova, što je moguće opredijeliti kao funkciju fizičkih karakteristika krajobraznih struktura koje se uočavaju. Ovom se analizom otkrivaju kvalitetni atributi pojedinih dijelova prostora koji su osjetljivi na zahvat i mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije:

1. Komponente krajobraza formalnog likovnog reda koje se u prostoru obuhvata posebice odnose na antropogene tvorevine s građevinama, tradicionalno uređenim kulturama koje generiraju geometrijske tvorevine točaka, linija i pačetvorina i sl.

2. Komponente krajobraza organskog likovnog reda koje se odnose na očuvanost prirodne prvobitnosti - prirodnost koja je najviše nalik divljini.

Ova građa predstavlja važnu kvalitetu i resurs u uređenju golf igrališta kao parka krajobraznog stila. Sve se kulturne datosti u odnosu na ljestvicu njihove važnosti lokalnog, regionalnog do nacionalnog značaja, kao prostorni potencijal, iznimno čuvaju, obnavljaju te harmonično integriraju u golf igralište. Isto se tako sve

prirodne datosti i pojave koje su značajne u strukturi slike krajolika, čuvaju i integriraju u nova rješenja.

Vizualne kvalitete uređenog krajobraznog prostora golf igrališta raščlanjenog mozaičnim rasporedom krpa, linjskih sustava zelenih zavjesa i rahlom mrežom suhozidova/potpornih zidova, točaka markantnih solitera između većih izduženih organski oblikovanih ploha travnjaka koji su još i reljefno obrađeni. Posebna su to percepcijska vrijednost koja uzrasta u tom dijelu prostora.

KONcEPT VRIJEDNOSNE ANALIZE

• Autohtone i udomaćene, raznodobne i kompleksne vegetacijske formacije, skupine i soliteri su temeljni sadržaj krajobraza golf igrališta i kao takve imaju značajnu vrijednost.

• Formalni oblici uređenja okoliša su pokazatelji geometrijskog likovnog reda koji proizlaze iz formalnog uređenja prostora tradicionalne poljoprivredne aktivnosti, kao što su to obzidane lokve, terasirane površine s potpornim zidovima, baštine - vrtače obrubljene suhozidovima, uređene pačetvorine velikog polja, visoke živice, pinije, čempresi i sl. Svaki poremećaj vrijednije kulturne datosti, koja ima vizualno tvornu funkciju nosi predznak osjetljivosti na

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

7zahvat.

• Prirodne geomorfološke pojave u mikroreljefu i samonikla vegetacija, percepcijski su nosioci organskih ili prirodnih karakteristika koje mogu biti ugrožene planiranom aktivnošću a vrijedne su u vizualnoj strukturi budućeg krajolika.

Atributi prostora koji su osjetljivi na planirani zahvat su; vegetacijski pokrov, kulturno-povjesne datosti, mikroreljefne pojave, sustav krajobrazno-ekoloških posebnosti, i sl.

POJAVNI OBLIcI I PROSTORNA DISTRIBUcIJA PROmJENA U VIZUELNIm KVALITETAmA KRAJOBRAZA TIJEKOm KORIšTENJA S OcJENOm UTJEcAJA

U velikom središnjem dijelu prostora, na mjestu šumske površine i požarišta te u manjem dijelu kamenjare planirano je golf igralište s manjim vodenim plohama prevladavajućim prirodnim i doprirodnim šumskim sustavom, između njih i rubno s zelenim zavjesama i reljefno oblikovanim dijelovima prostora. Na velikom dijelu golf igrališta je planiran prirodni i doprirodni krajobraz s čuvanjem i revitalizacijom dijela postojećih šumskih površina, požarišta i kamenjare što generira veliki pozitivni utjecaj u obliku velikih suvislo obraslih kompaktnih krpa, koje daju okosnicu percepcijske integracije s šumskim sustavima u daljem okolišu na koje se nadovezuju.

Uži prostor oko golf igrališta su velike travne plošne površine izduženog organskog oblika. One su u kontrastu s volumenima visoke šumske vegetacije, grmlja i pokrivača tla koje se pojavljuju u većim i manjim krpama, trakama i točkama između polja golfa s prirodnim karakteristikama organskog likovnog reda i velikim pozitivnim utjecajem. Vizualne kvalitete uređenog krajobraznog prostora golf igrališta raščlanjenog mozaičnim rasporedom krpa, linjskih sustava zelenih zavjesa i rahlom mrežom suhozidova/potpornih zidova, točaka markantnih solitera između većih izduženih organski oblikovanih ploha travnjaka koji su još i reljefno obrađeni. Posebna su to percepcijska vrijednost koja uzrasta u tom dijelu prostora.

Pojava prometnica utječe negativno na vizualne kvalitete koje će biti ublažene linearnim pojasevima drvoreda ili prolaskom kroz šumski pokrov.

U širi i uži okoliš objekata visokogradnje unijeti će se visoke standarde kulturno uređenog krajobraza u pačetvorinama jačih koloritnih, mediteranskih scenerija s reljefnim modeliranjem terena koristeći potporne zidove, terase i sl. poput nekad uređenih dubrovačkih ljetnikovaca, s velikim pozitivnim utjecajem.

Linearni park po obodu platoa brda Srđ, objekti utvrda imaju veoma veliki pozitivni utjecaj zbog

stvaranja landmarka te sanacije i očuvanja tog povijesnog sklopa koje će povečati vizualne kvalitete i identitet prostora. Zona tog parka se posebno uređuje te ima veliki pozitivni utjecaj.

2.2. VEGETAcIJA

Krajobraznu tvornu i ekološku vrijednost vegetacije je moguće opredijeliti s više vidika, koji se združuju u kompleksnu sliku njene kvalitete.

Prirodno stanište vegetacije je važan činitelj stabilnosti i produktivnosti prirodnih sustava. Važna je činjenica vrednovanja kvalitetnijih dijelova sastojina vegetacije, one bitne abiotske strukture njenog staništa, kao osnovice za rast i razvoj postojećih vegetacijskih sklopova u prostoru zahvata.

Vegetacija je važan činitelj u strukturiranju staništa za faunu. Ona je činitelj ekološke raznolikosti, pokazatelj kompleksnosti i bogatstva veza u ekosustavu.

Stanje očuvane prvobitnosti vegetacije otkriva stupanj zrelosti odnosno stupanj bliskosti / udaljenosti od njenog klimaksnog stanja što otkriva i njenu vrijednost. Od sjemenjače do panjače i gariga te do kamenjare su stanja degradacije tih šuma u mediteranskim uvjetima rasta i razvoja.

Značaj je vegetacije u strukturiranju krajobrazne slike pa stupanj prirodne prvobitnosti otkriva i veću ili manju prirodnost i osjećaj “divljine”.

KONcEPT VRIJEDNOSNE ANALIZE

• Više prirodne i očuvane vegetacije te bogatijeg staništa u prostoru su bitni za opću sliku ekološke vrijednosti krajobraznog prostora.

• Zrelije i vitalnije šumske sastojine u odnosu na panjače i ostala njena degradacijska stanja su pokazatelj produktivnosti i stabilnosti vegetacijske formacije u prostoru, a razlike stanja vegetacijskog pokrivača dobra su osnovica za ocjenu negentropijskih procesa.

• Šumski rub, skupine i soliteri stablašica, koridori i živice kao karakteristika vegetacije u funkciji obogaćenja ekološke raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava od vjetroizvala, vjetroloma i čovjekovih aktivnosti te u svjetlosti potencijala za ekološku nišu različitim vrstama faune. Ima važnu percepcijsku ulogu u strukturi slike krajobraza

• Na strmijem i plitkom tlu vegetacija je manje razvijena i osjetljivija na čovjekove aktivnosti nego na ravnom i dubokom.

• Vegetacija, njeno stanje, kompleksnost, zrelost, kao jedna od najviše izloženih

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

8krajobraznih struktura, ima odlučujuću ulogu u strukturiranju krajobrazne slike.

• Terase, gromače, suhozidovi obrasli šumskom vegetacijom čine važnu prostornu komponentu vegetacijske raznolikosti.

• Poljoprivredne kulture su pokazatelji veće ili manje antropogenizacije prostora.

POJAVNI OBLIcI I PROSTORNA DISTRIBUcIJA PROmJENA U VEGETAcIJI TIJEKOm KORIšTENJA S OcJENOm UTJEcAJA

Cijeli će prostor po pitanju vegetacijske pokrovnosti karakterizirati mozaičnost i slojevitost, od suvislo obraslih i složenih te zrelih šumskih sastojina domaćih i udomaćenih vrsta do njihovih prijelaza te s kulturnim i kultiviranim obrascima parkova do većih travnih ploha i prijelaza do kamenjare.

Na svim onim površinama na kojima će se izvoditi uređenje zelenih površina te one površine koje se uzgojno usmjeravaju prema spontanom prirodnom razvoju imati će veoma veliki pozitivan utjecaj na rast i razvoj vegetacijskog pokrova. Dijelovi golf igrališta (rough) koji se ostavljaju u djelimičnom prirodnom stanju i povremeno se kose imaju srednje velik pozitivan utjecaj, naime “golf igrališta su fleksibilna po obliku i veličini. Ova karakteristika pruža mogućnost uvođenja prirodnih oblika koja se harmoniziraju s okolinom, posebno se to odnosi na rough i na

zone izvan igre”1. U predjelu ujezerenih površina biti će bogate vegetacijske strukture i složene niše za različite tipove faune te kao pzeleojilište ostaloj krupnijoj fauni u prostoru.

Uređeni, kulturni i kultivirani krajobraz oko građevina visokogradnje predstavlja složene vegetacijske formacije pecepcijski ugodne i uzgojno kvalitetne s vrijednim pedofizikalnim prilikama za sav vegetacijski pokrov. Šumski će rubovi biti složeniji, snažniji i u većoj količini. Vegetacijski pokrivač trajno nestaje u dijelu pod građevinama visokogradnje te prometnica.

U dijelu šumsklih sastojina osigurati će se prohodnost zbog mjera uređivanja i njege, Kod većih i više očuvanih dijelova prostora, šumski će sustavi biti neprohodni i prepušteni prirodnoj sukcesiji potpomognutoj djelimice s tehnikama obnove za brži rast i razvoj u smjeru zrelih klimaksnih šumskih sastojina te slici prirodnosti i “divljine”. S druge pak strane, kao kontrast gustim šumskim sustavima pojaviti će se travne plohe izduženih organskih oblika s prijelazima do kamenjara, na dijelovima koji će se prepustiti prirodnim sukcesijama.

Racionalno gospodarenje prirodnim i uređenim krajobraznim površinama u čitavom prostoru obuhvata, osigurati će bolje uvjete rasta i

1 An Environmental Strategy for golf in Europe, European golf Association Ecology Unit, 1995.

razvoja vegetacijskih formacija što će stimulirati bolji prirodni razvoj i sukcesije vegetacijskog pokrova. Dominantni, zreliji i ravnomjernije raspoređeni sustavi stablašica i grmlja u smjeni s travnim pokrivačom do manjih mozaičnih ploha kamenjare prostirati će se u čitavom prostoru obuhvata.

Povečana kompleksnost osigurava bolje energetske tokove i bogatije veze u sustavu kao indikatora veće zrelosti i stabilnosti vegetacije.

2.3. KRAJOBRAZNO - EKOLOšKA RAZNOLIKOST

Prilikom obrade ove vrijednosne analize daje se opći pregled kvalitete prostora s obzirom na njegovu veću ili manju krajobrazno-ekološku kompleksnost u svjetlu njene potencijalne ugroženosti od budućih planiranih zahvata u prostoru i moguće integracije u nove sustave. To proizlazi iz nekih općih ekoloških načela, kao što su raznolikost, produktivnost, stabilnost i očuvanost kao karakteristike krajobrazno - ekološke kvalitete.

Opće krajobrazno-ekološko načelo je da raščlanjeno raspoređene i međusobno isprepletene krajobrazne strukture generiraju u prostoru veću kompleksnost i bolje mogućnosti preživljavanja biološkim vrstama. Bogatstvo vrsta je u korelaciji s nizom značajki koje

određuju krajobrazno-prostornu strukturu hranidbenih mreža kao što su: povezanost, dužina i struktura hranidbenih lanaca, negentropijski potencijal itd. Bogatstvo vrsta je u pravilu povezano s bogatstvom krajobrazno-ekološke raznolikosti.

Krajobrazno - prostorne karakteristike koje isprepletene otkrivaju sustav krajobrazno - ekološke raznolikosti su; abiotski ekološki činitelji (mikroklimatske prilike, mikroreljefne datosti, petrografsko-pedološko stanje, hidrološki i hidrogeološki odnosi, i sl.). Osim toga tu su biotski činitelji od kojih su temeljni vegetacijski pokrov i odnosi u njemu (vrste biljaka, brojnost, pokrovnost, dominacija, učestalost, združenost, slojanje, životni oblici, stalnost, vezanost, starosna dob, zooantropogeni utjecaj i stadiji degradiranosti i sl.) što zapravo predstavlja karakteristke kompleksnih veza staništa, njegovu veću ili manju produktivnost i stabilnost.

KONcEPT ANALIZE

• Očuvana vegetacija i očuvana staništa u prostoru su značajnija za opću ekološku stabilnost krajobraznog prostora u odnosu na ona degradirana.

• Zrelije šumske sastojine su pokazatelj produktivnosti i stabilnosti vegetacijske formacije u prostoru i dobra osnovica za

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

9negentropijske procese u odnosu na one u ranim fazama razvojne sukcesije.

• Šumski rub kao vegetacijska karakteristika je u funkciji stabilnosti šumskih ekosustava od vjetroizvala, vjetroloma i u funkciji ekološke niše različitim vrstama faune. Što je on razvijeniji i kompaktniji to je njegova višeslojna funkcija bolja.

• Vegetacija i važnost njenog stupnja očuvanosti i produktivnosti. To je jedna od najviše izloženih krajobraznih struktura te ima odlučujuću ulogu u strukturiranju krajobrazne slike prirodnosti.

• Terase, gromače, suhozidovi obrasli šumskom vegetacijom čine važnu prostornu komponentu vegetacijske raznolikosti.

• Poljoprivredne kulture su pokazatelji veće ili manje antropogenizacije prostora.

Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u krajobrazno-ekološkoj raznolikosti tijekom korištenja s ocjenom utjecaja

S razvojem svih sadržaja zahvata, složenost krajobraznog ekosustava biti će veća s boljim uvjetima rasta i razvoja temeljne šumske asocijacije (usmjerena i djelimična revitalizacija biljnog pokrova i njegovog staništa) s genezom bogatijih negentropijskih procesa, progresivne sukcesije s većom slojevitošću, dobnim skupinama i dimenzijama. U području obuhvata stvoriti će se veća kompleksnost i bogatije veze

međupovezanih karika ekosustava, bogatiji biotski činitelji, snažniji negentopijski procesi te bolja i složenija produkcija biomase.Razviti će se složeniji splet kulturnih struktura s prirodnim što generira bogatiju krajobrazno-ekološku građu. U tlocrtnoj projekciji objekata visokogradnje i prometne infrastrukture nestaje sav biljni pokrov i matično tlo i za toliko se smanjuje ukupna površina s biljnim pokrovom.

S vidika zgotovljenih i zrelih golf igrališta s građevinskim zonama prostor će markantno obilježiti karakteristike kulturnog i kultiviranog krajobraza u užem i širem okolišu objekata visokogradnje, prirodnog i doprirodnog krajobraza koji se smjenjuje s travnim plohama u prostoru golf igrališta, do očuvanih šumskih površina i kamenjare na njegovim rubovima i u središnjem dijelu prostornog obuhvata. U cjelini gledajući zahvat generira karakteristike nalik parkovima krajobraznog stila. Po opsegu i dubini je velik i trajno veoma pozitivan utjecaj na krajobrazno-ekološku raznolikost cijelog prostora zahvata. Uz to, usmjerene i stalne mjere njege različitog tipa i intenziteta na cijelom prostoru obuhvata pridonose razvoju raznovrsnih i ciljanih stanja uređenja krajobraznog prostora i složenih ekoloških odnosa u njemu. Generira se stabilan i dugotrajan pozitivan utjecaj na krajobrazno-ekološke sustave vrijednosti u prostoru zahvata.

Realizacija kulturnog i kultiviranog krajobraza

oko objekata visokogradnje te u dijelovima golf igrališta s tradicionalnim mediteranskim vrstama bilja (domaće i udomaćene vrste) sa boljim uvjetima tla i vode u njemu, obogatiti će krajobrazno-ekološku raznolikost.

2.4. VIZUALNA IZLOŽENOST

Ovom se analizom otkriva izloženost pojedinih dijelova prostora s vidika potencijalne promjene scenerijskog potencijala u prostoru obuhvata, te ugroženost prirodnih i/ili građenih eksponiranih elemenata (prepoznatljivost, orientacija).

Uzeto je načelo da bi bilo koja planirana građevina izložena pogledu, naročito na obzoru hrpta Srđa mogla izazvati takve promjene u strukturi i funkciji vidljivosti fizičkih karakteristika prostora da naruši cjelovitost njegove prevladavajuće prirodne komponente i prepoznatljivost kontrastne slike urbanog - grada Dubrovnika s prirodnim - gorostasne prirodne padine Srđa. Ovim se simulaijskim modelom pokazuje vizualna izloženost prostora, njegova veća / manja perceptivnost s najprometnijih mjesta i mjesta gdje se najviše zadržavaju ljudi.

Polazna osnova za analizu sustava vizualne izloženosti su odredbe za provođenje prostornih planova: Prostornog plana Dubrovačko

neretvanske županije (PPDN Županije)2, Prostornog plana uređenja grada Dubrovnika3 (PPUG Dubrovnik) i Generalnog urbanističkog plana grada Dubrovnika4. S vidika vizualno izloženih objekata i osjetljivosti prostora, u odredbama za provođenje sva tri prostorna plana, najeksplicitnije je obrazloženje uvjeta uređenja prostora dato u odredbama za provođenje GUP-a grada Dubrovnika, citat: “Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je ispoštovati sljedeće uvjete: područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada”.

U Studiji utjecaja zahvata na okoliš se veoma oprezno i detaljno preispitala mogućnost gradnje objekata s ciljem da se ne ugroze vizualno izloženi dijelovi krajobraza prirodnih padina Srđa, posebice prema užem gradskom području, odnosno da ne smije biti vidljiva s obalne strane grada.

Kao polazišta opisana su osnovna načela

2 Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03., 03/05., 03/06. i 07/10.

3 Službeni glasnik Grada Dubrovnika, br. 07/05, 06/07,10/07.

4 (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05,10/07,8/12.)

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

10vrijednosne analize vizualne izloženosti i temeljem tih načela sastavljen je koncept vrijednosne analize, metoda i tehnika rada te su opisani koraci u izradi analize vizualne izloženosti.

U nizu tih analitičkih koraka (kartografski prilozi u SUO pod br. 11.) koji su niže opisani, utvrdila se potencijalna mogućnost vidljivosti pojedinih dijelova građevina na vizualno izloženim dijelovima prostora Srđa

a. U prvom je koraku izvršena analiza vizualne izloženosti prostora planiranog zahvata na platou brda Srđ s više lokacija kako s jedne točke gledišta tako i s niza (10) točaka gledišta (prilozi: 11.b./ 11.c. / 11.d. / 11.e. / 11.f. / 11.g. / 11.h. / 11.i. / 11.j.)

b. Drugi je korak bio analiza rezultata I. koraka i utvrđene su lokacije moguće vizualne izloženosti objekata:

• niz vila V3, je izložen s lokacije 5000 m udaljenosti od granice zahvata na moru (prilog 11.i.) te su moguće izloženi dijelovi niza vila s Lokruma - vidikovac (prilog 11.d.) i Lovrijenca (prilog 11.c.).

• niz vila V4. je izložen prema lokaciji niza točaka s 5000 m udaljenosti od granice zahvata. Vide se pojedine točke niza vila V4 iznad Žarkovice (prilog 11.i.), te se vide fragmenti niza tih vila s Lokruma -

vidikovac (prilog 11.d.) i Lovrijenca (prilog 11.c.). Temeljem rezultata, izvršene su korekcije Idejnog rješenja i površine za gradnju vila V4 su dislocirane u niže dijelove prostora te im je smanjena katnost - visina vijenca zgrade do 4 m. Te su izmjene uvrštene u prijedlog Idejnog rješenja i predmet su daljnje ocjene utjecaja.

• zbog osjetljivosti lokacije niza vila V3, izmeđi utvrde Imperijal i streljane, izvršena je detaljnija analiza vizualne izloženosti površina za gradnju sa zonama u pojasima potencijalno vidljivih visina objekata s gradskih zidina (prilog 11.l.). Temeljem rezultata, izvršene su korekcije Idejnog rješenja i površine za gradnju su dislocirane nešto dalje u pozadinu. I za tu novu lokaciju izvršena je ista simulacija vizualne izloženosti (prilog 11.m.). Ta je nova lokacija uzeta u daljnje razmatranje s vidika ocjene utjecaja na okoliš.

c. korak su bile analize vidljivosti sa svih grupa objekata položenih na sredini njihovih zona za građenje, s pogledom na visini ruba vijenca zgrada prednje fasade (prilozi: 11.j. / 11.k. / 11.n. / 11.o.). Za grupu vila V3, zbog osjetljivosti prostora uzete su nešto strože mjere i simulacija vidljivosti i ocjena utjecaja objekata je izvršena s njihovom lokacijom na prednjem rubu zone za građenje - bliže hrptu.

d. Korak. Zbog dodatnih mjera opreza kod vila V3 smanjena je katnost - visina vijenca zgrade do 4 m. Izvršene su potom usmjerene digitalne analize vizualne izloženosti i analize s presjecima, kao najpreciznijim pokazateljima vidljivosti. “Presjek kroz teren s planiranim objektom na odabranoj lokaciji je najefikasniji instrument koji daje jasnu sliku dimenzije vizualne izloženosti konkretnog objekta”5. Za dislocirane zone za gradnju i građevine sa smanjenim visninama u zoni V3. i V4., rezultati nedvojbeno ukazuju da objekti na analiziranim presjecima nisu vidljivi sa zidina grada Dubrovnika kao najviših točaka i s otoka Lokruma i ostalog obalnog područja grada.

Dakle, nakon analize uzroka vidljivosti građevina (lokacije i veličine gabarita), poduzete su planske mjere s lokacijskim pomacima i smanjenjem visina objekata u idejnom rješenju s čime se njihov negativan utjecaj vizualne izloženosti s obalne strane grada odstranio.

Zbog opreznosti propisane su posebne odredbe za provođenje koje trebaju dodatno osigurati da se planirani objekti ne vide iz narečenih lokacija grada Dubrovnika, sve u skladu s gore

5 Moira Hanikson “Landscape and Visual Impact Assessment”, Handbook of Environmental Impact Assessment (Volume 1, Environmental impact assessment: Process, methods and potential), Edit by Judithb Petts, Centre of Environmental Research and training - The University of Birmingham, 1999.

citiranim odredbama za provođenje PPDNŽ, PPG Dubrovnika i GUP-om grada Dubrovnika.

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

11

ANALIZA UTJECAJA GOLF IGRALIŠTA NA VIZUALNE KVALITETE

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

12

ANALIZA UTJECAJA GRAĐEVINA VISOKOGRAD-NJE NA VIZUALNE KVALITETE

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

Legendzgrade.dwg Polygon

<all other values>

Cad RendererContinuous, 255, 0

Continuous, 7, 0

Continuous, 7, 25

Continuous, 7, 18

Continuous, 0, 25

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

13

ANALIZA UTJECAJA PROMETNICA NA VIZUALNE KVALITETE

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

14

VRIJEDNOST

ANALIZA UTJEVAJA ZAHVATA NA VIZUALNE KVALITETE

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

15

ANALIZA UTJECAJA GOLF IGRALIŠTA NA VEGETACIJU

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

16

ANALIZA UTJECAJA GRAĐEVINA VISOKOGRAD-NJE NA VEGETACIJU

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

17

ANALIZA UTJECAJA PROMETNICA NA VEGETACIJU

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

18

ANALIZA UTJECAJA ZAHVATA NA VEGETACIJU

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

19

ANALIZA UTJECAJA GOLF IGRALIŠTA NA KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

20

ANALIZA UTJECAJA GRAĐEVINA VISOKOGRAD-NJE NA KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEB-

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

21

ANALIZA UTJECAJA PROMETNICA NA KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Veoma mala

Mala

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

22

ANALIZA UTJECAJA ZAHVATA NA KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI

S

LEGENDA

MJERILO:1:10.000

Srednja

Velika

Veoma velika

Granica zahvata

VRIJEDNOST

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

23

VIZUALNA IZLOŽENOST PLANIRANIH OBJEKATA VISINE 4 m: POGLED S DUBROVNIKA -ZIDINE

S

LEGENDA

MJERILO:1:2.500

Granica ZAHVATA

Zona vidljivosti zgrada

Zona nevidljivosti zgrada

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OPI

S KR

AJO

BRAZ

NO

PRO

STO

RNIH

VRI

JED

NO

STI •

STR

ANA

24

VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S POZICIJE V3 - VISINA OBJEKATA 4 m

S

LEGENDA

MJERILO:1:20.000

Granica zahvata

Lokacija vila

Nije izloženo

Izloženo

Vizualna izloženost

Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio prostora dok bijela polja pokazuju nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se) s pozicionirane točke gledišta.

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

KON

CEP

CIJA

KRA

JOBR

AZN

OG

URE

ĐEN

JA •

STR

ANA

253. KONcEPcIJA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA

Koncepcija krajobraznog uređenja prostora markantno je određena novom namjenom i uređenjem prostora te skladnim integriranjem vrijednijih očuvanih krajobraznih sustava krškog prostora. To pak usmjerava na potrebu da se očuvani i posebni vrijedniji prirodni i doprirodni krajobrazni sustavi integriraju u posve drugačije uređen prostor sa suvremenim kulturnim i kultiviranim obrascima uređenja u tvorbi posebnog - uređenog krajobraza. To će se ostvariti s međusobnim preplitanjem prevladavajućeg novog s očuvanim postojećim krajobraznim strukturama. Integriranje novih funkcionalnih programa poput golf igrališta i višeslojnih parkovnih tematika s vrijednim postojećim krajobraznim strukturama, generiraju se posebni krajobrazni sadržaji koji će uz funkcionalno ugodnu sredinu pružiti doživljajno bogat prostor, ekološki raznolik te percepcijski zanimljiv i prepoznatljiv krajobraz.

Planirani su razni oblici doživljavanja dominantno uređenog i mjestimice prirodnog krajobraza i to u nizu raznih prizorišta, od bogatih parkovnih kompozicija sa snažnom novom reljefnom i vegetacijskom artikulacijom oko klupskih kuća i ugostiteljskih objekata, hotela i vila do demonstracije znakovitih šumskih i vodenih biotopa, posebnosti kamenjare i sl. s čime dolazi do izražaja posebnost dizajna, njegovog karaktera. To pak znači stvoriti prepoznatljivo

fizičko obilježje - prostorne karakteristike s iznimnim kvalitetama koje stvaraju svojstvenu fizionomiju kojom se može obilježiti identitet datog prostora.

3.1. NAmJENA POVRšINA

Fizionomiju krajobraznog prostora poglavito generira namjena. Revitalizacija starog dijela naselja Bosanka te njegovi novi urbani prostori uz aktivnost golfa s turističkom namjenom u većem dijelu prostora evoluirati će u bogat i raznolik krajobraz s nekoliko prepoznatljivih i međuzavisnih cjelina:

Područje ulaza: S točke ulaza treba razgledom na širi prostor bogatim raznovrsnim scenerijama obilježiti sadržajnu raznolikost i reprezentativnost te razbuktati maštu gostiju koji prvi puta dolaze u ovaj prostor na način da im se interes za razgledavanje prostora stimulira doživljajima i utiscima koje se povećava od trenutka kročenja u turističku zonu Srđa.

Golf igralište afirmira karakteristike krajobraznog uzorka uređenosti prostora.

Cilj je stvoriti osebujan i bogat prostor prepoznatljivog golf igrališta s naglašenim krajobrazno-kulturnim i integriranim prirodnim karakteristikama te njihovim oblikovanjem i prezentiranjem. Oblikovne karakteristike

prevladavajuće novog prostora trebaju izražavati ciljeve, misiju i temeljne vrijednosti golf igrališta u sprezi s objektima klupskih kuća, hotela, vila, jahačkog centra i sl. u integraciji s očuvanim dijelovima vrijednih tradicionalnih krajobraznih datosti u prostoru. Potrebno je osnažiti fizionomsku prepoznatljivost. Utvrditi i adekvatno ugraditi u proces oblikovanja one posebnosti prostornih fizičkih datosti koje definiraju naš osjećaj za prostor, mjesto i pristup - ono što određuje “sense of place”, posebice oko prostora hotela, klupskih kuća i amfiteatra. Uređenjem golf igrališta artikulirati i njegovu krajobrazno-ekološku funkciju.

Kretanje prostorom na platou Srđa, po golf stazama, od jednog do drugog njegovog dijela treba biti oblikovano tako da se istiće prepletenost suvremene i tradicionalne karakteristike gradnje komunikacija i uređenosti prostora uz njih. Definiranje karaktera je važno sredstvo koje se koristi u izradi prepoznatljivosti prostora s onim dominantnim fizičkim datostima koje daju obrise fizionomije - karaktera i jedinstvenost slike cjeline prostora.

Ujezerene površine imaju temeljnu funkciju u skladištenju vode kao osnovnog resursa za funkcioniranje golf igrališta, te u postornoj i ekološkoj raščlanjenosti, definiranju slike krajobraza i atraktivnosti igre golfa.

Zone izgradnje naselja Bosanka s jedne te vila i hotela u golf igralištu s druge strane generira raznolikost krajobraznih scenerija. Uz novu, suvremenu arhitekturu objekata na golf igralištu i uz stari dio naselja Bosanka, nastaju i posve novi obrasci krajobraznog uređenja otvorenih prostora - vrtova kao produžetaka dnevnog boravka s najvišim standardima oblikovanja i uređenja. Oni se razvijaju i raščlanjuju u bogate sustave fizičke strukture skladno potrebama namjene i funkcijama tvoreći bogatstvo sadržajne i percepcijske raščlanjenosti prostora.

Rekreacijski park sa športskim centrom u prirodnom i doprirodnom uređenom krajobrazu s interpolacijama kulturnog krajobraza skladno namjeni artikulirati će obnovu prevladavajućih doprirodnih scenerija krajobraza.

Uređeni krajobrazni prostor uz prometnice, njihov koridor treba biti kulturnog i kultiviranog te doprirodnog karaktera. Smisleno uređeni koridor je u funkciji zelene infrastrukture gdje se oblikovanjem reljefa i vegetacijskom strukturom dobijaju drenažni i retencijski potencijali u funkciju zbrinjavanja oborinskih voda uz istovremeno generiranje važnog krajobrazno-ekološkog koridora.

Zahvati u prirodnim i doprirodnim prostorima: dijelovi vrijednih, posebnih, još očuvanih krajobraznih struktura čine temeljnu

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

KON

CEP

CIJA

KRA

JOBR

AZN

OG

URE

ĐEN

JA •

STR

ANA

26komponentu prirodnosti i divljine, izuzetnost izvornog krajobraza koji služi u funkciji gradnje osnovnog ekološkog tkiva za povezivanje novoformiranog krajobraza s priodnim krajobrazom u širem doticajnom prostoru. Očuvanjem vrijednjih prirodnih struktura u prostoru Srđa se čitav prostor po krajobrazno-ekološkim i percepcijskim vidicima vrijednosti umrežuje u jedinstven širi prostor.

3.2. UVJETI KORIšTENJA, UREĐENJA I ZAšTITE POVRšINA

U većem dijelu prostora stvara se prevladavajuće nov, kulturni i kultivirani krajobraz s integracijom vrijednijih postojećih krajobraznih struktura. Po načinu oblikovanja mogu se razlučiti prostor golf igrališta sa športskim centrom i naselje Bosanka u cjelini. Prostor golf igrališta s klupskim kućama, ugostiteljskim objektima, hotelom, vilama, športskim centrom koji generiraju krajobraz s prevladavajućim kulturnim i kultiviranim do manjih dijelova s prirodnim i doprirodnim krajobrazom. Uz temeljnu ulogu i funkciju u omogućavanju korištenja za raznovrsne oblike dokolice, doživljaja bogate krajobrazne scenerije, treba graditi i snažnu integralnu krajobrazno-ekološku komponentu.

Dio golf igrališta s manje građevina, na mjestima gdje još ima preostalih, očuvanih i vrijednih jezgri autohtonih krajobraznih struktura te obodni rekreacijski park razvijaju

se na matrici prevladavajuće autohtonosti krajobraza. Prirodnost i doprirodnost trebaju prevladavati s očuvanjem i revitalizacijom degradiranih dijelova prostora snažeći ekološku dimenziju datog prostora. Ovaj prevladavajući prirodni uzorak krajobraznog uređenja treba biti prožet prirodnim i mjestimice kulturnim krajobraznim strukturama mozaičnog, mrežnog, linearnog i točkastog karaktera radi međusobne povezanosti u cjelovit sustav krajobraznog prostora Srđa. Dijelovi očuvanih, vrijednijih postojećih krajobrazno - prostornih atributa poput autohtone i udomaćene vegetacije, reljefnih struktura, suhozidova i sl. trebaju biti skladno integrirani u nove prostorne scenerije čuvajući u dijelovima markantnost krškog kraja i veze s okruženjem, artikulirajući tako prirodna krajobrazna prizorišta, što treba harmonično uskladiti s funkcijama novih sadržaja, tokom i karakterom postojećeg terena, njegovih prirodnih značajki u prostoru obuhvata te krajobrazno-ekoloških funkcija. Generira se tako integralni, izvorni dio krajobraznog prostora Srđa s osebujnim karakterom prirodnosti i divljine koji se nadovezuje na kontaktni širi prirodni prostor u kontrastu s prevladavajućim, značajnim kulturnim i kultiviranim dijelovima krajobraza novog prostora Srđa s posebnim identitetom.

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OD

RED

BE Z

A PR

OVO

ĐEN

JE •

STR

ANA

274. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

“1.1.3. KRAJOBRAZ

Površine namjene Golf resort (R1), rekreacijski park sa športskim centrom (R3, R4, i R5), naselje Bosanka ( M1, D, Z2), ugostiteljsko turističke zone Bosanka jug i Bosanka sjever T2 - Turističko naselje (T2, SP-Z1), osobito vrijedne poljoprivredne površine i zaštitna šuma, infrastrukturne i prometne površine s infrastrukturnim građevinama (IS) su veće krajobrazno uređene površine na kojima je moguće graditi isključivo zemljane radove s modeliranjem reljefa, građevine niskogradnje, poput potpornih zidova, terasa, ujezerenih površina i drugih vodenih motivacija, primjena zelene infrastrukture, kišnih vrtova i sl. posebice kod rješenja oborinske odvodje, puteva, šetnica, stepenica, trgova, i svih ostalih zahvata parkovne niskogradnje što treba harmonično uskladiti s namjenom i funkcijom, tokom i karakterom postojećeg terena, njegovih prirodnih i kulturnih značajki u prostoru obuhvata u kojem se grade, a prilikom projektiranja, rekonstrukcije i gradnje potrebno sačuvati zaštititi od oštećenja I integrirati te saditi autohtone i udomaćene vrste bilja.

6. Uvjeti uređenja javnih i drugih zelenih površina - krajobraza

6.1. PROJEKT KRAJOBRAZNOG UREĐENJA

Projekt krajobraznog uređenja (krajobrazno arhitektonski projekt) mora biti sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju. Projekt

krajobraznog uređenja po svim njegovim fazama projektne razrade (idejni, glavni i izvedbeni projekt) i faznosti izgradnje izrađuje ovlašteni krajobrazni arhitekt (Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, NN 152/08, 124/09, 49/11 i Zakon o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. NN 152/08 od 15. prosinca 2008.).

Projekt krajobraznog uređenja (krajobrazno arhitektonski projekt) i sve njegove faze razrade moraju biti sagledane cjelovito zbog holističkog karaktera krajobraznog prostora gdje građevnu strukturu krajobraza čine abiotički - neživi materijali i biotički - živi materijali, te obrada krajobrazne tematike mora biti jedinstvena za cijelokupan prostor a ne segmentirna i obrađena po različitim tipologijama i konceptima.

U projektu se primjenjuju mjere:

Primjeniti uvjete uređenja krajobraza iz odredbi za provođenje UPU-a

Izraditi detaljan snimak i vrednovanje markantnih skupina i solitera stablašica, vrijednijih šumskih rubova, suhozidova i potpornih zidova, lokve te drugih kulturnih i prirodnih datosti s mjerama i smjernicama njihovog očuvanja i integriranja u cjelovito rješenje.

Osigurati zaštitu, sanaciju/rekonstrukciju i integraciju značajnijih prirodnih reljefnih datosti (suhozid, potporni zid, baština, kamenjara i sl.) te reljefno oblikovanje i harmoniziranje spojeva prirodnog reljefa s novim

reljefom uz korištenje materijala iz iskopa u različitim frakcijama.

Zaštitu i sanaciju posebnih - dominantnih suhozidova i njihove integracije u sustav igre golfa, ekološke koridore, uređenje kulturnih obrazaca krajobraznog prostora i sl.

koristiti domaće i udomaćene vrste biljaka

Dio vegetacijskog pokrova koji se čuva i uzgojno usmjerava prema spontanom prirodnom razvoju treba karakterizirati mozaičnost i slojevitost po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji, od suvislo obraslih i složenih te zrelih šumskih sastojina domaćih i udomaćenih vrsta s njihovim prijelazima do gariga, prirodnih travnjaka i kamenjare.

Kod većih i više očuvanih dijelova prostora, šumski će sustavi biti prepušteni prirodnoj sukcesiji potpomognutoj djelimice s tehnikama obnove za brži rast i razvoj, naročito požarišta, u smjeru zrelih klimaksnih šumskih sastojina te slici prirodnosti i “divljine”.

Stvarati ekološke složene koridore, čvorove i zelene poveznice s očuvanim prirodnim sustavim u bližoj okolini

U predjelu ujezerenih površina stvarati ciljane složene vegetacijske strukture u funkciji stvaranja biodiverziteta i kao niše za različite tipove faune.

U dijelovima kulturnih i kultiviranih površina, užeg i šireg okoliša građevina integrirati karakteristike mediteranskog tradicionalnog krajobraza, terasiranje, kameni potporni zidovi, šetnice, integriranje krajobraznog građevnog materijala u složene ekološki skladne i funkcionalne prostorne strukture te uz ostalo koristiti domaće i udomaćene vrsta stablašica, grmlja, pokrivača tla i sl.

sprečavanje pojave erozije, bujica i posljedice povećanih oborinskih voda primjenom krajobrazne tehnike “zelene infrastrukture” sa skladnim integriranjem uz uređenje i oblikovanje krajobraza.

oblikovanje vodenih površina s naglaskom na tradicionalne karakteristike s obzidanim vodenim rubovima.

vizualnu izloženost pojedinih grupa građevina ublažiti i/ili zakriti zelenim zavjesama stablašica i grmlja u prednjem planu prema osjetljivim izloženim pogledima, posebice voditi pažnju na požarištu ispred grupe prizemnih vila V4 iznad Žarkovice

vizualne kvalitete i karakter uređenog krajobraznog prostora golf igrališta trebaju reflektirati kulturnu i prirodnu dimenziju te njihove prijelaze i kontraste s referensama na kulturni krajobraz šireg dubrovačkog prostora.

Prije ishođenja zakonski propisanih odobrenja za građenje, potrebno je izvršiti dodatna precizna mjerenja vizualne izloženosti građevina iz grada Dubrovnika (Lovrijenac, gradske zidine, Pile) i s otoka

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OD

RED

BE Z

A PR

OVO

ĐEN

JE •

STR

ANA

28Lokruma. U odnosu na moguću vidljivost po potrebi uvjetovati oblikovanje krovišta (zakošen / ravan) i / ili smanjiti katnost.

6.2. UVJETI UREDENJA KRAJOBRAZA

Projekt krajobraznog uređenja (iz točke 6.1.), zbog holističke prirode krajobraznog prostora, obrađuje se prijesvega po dimenziji prostorno-fizionomske cjelovitosti i krajobrazno-ekološke skladnosti i povezanosti jedinstvenim konceptom i karakterom, te se dalje jedinstveno razrađuje po namjenskim cjelinama prema cjelovitom planu uređenja krajobraza, po ovim odredbama.

I.ŠPORTSKO REKREACIJSKI CENTAR S GOLF IGRALIŠTEM

1. GOLF RESORT

Nužno je stvoriti skladnu, funkcionalnu, pecepcijsku i krajobrazno-ekološku povezanost golf resorta (jedinstvo cjeline krajobraza), svih njegovih dijelova, s bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa

Krajobraz golf igrališta s 18 polja (R1-18), Golf igralište s 9 polja (R1-9), golf akademija - vježbalište (R1-GA). Ono je strukturirano od reljefno oblikovanog terena i prikladnih travnih smjesa. Sadržaj: tee, green, fairway, semirough, pješčani i drugi hazardi - prepreke, putting/chipping green.

Planiran je prevladavajući kulturni i kultivirani krajobraz u okruženju golf polja (od R1-18-01 do R1-18-10 i R1-18-18 te R1-9 u cjelosti i R1-GA).U ovim je prostorima potrebno djelimično očuvanje i integracija vrijednih prirodnih struktura, modeliranje terena , terasiranje, koristeći pritom potporne zidove i djelimična integracija očuvanih struktura prirodnog reljefa. Nužno očuvanje i integracija postojeće obzidane lokve, kao kulturno-krajobrazne vrijednosti u sustav polja golf igrališta. Nužna je integracija očuvanih jezgri šumskog pokrova i pojedinačnih stablašica. Potrebno je ostvariti prevladavajuće travne površine s novim i postojećim travnjacima i s pokrivačima tla sve s prijelazima u manje plohe očuvane kamenjare. Predvidjeti korištenje autohtonih i udomaćenih vrsta bilja.

U drugom dijelu prostora planiran je prevladavajući prirodni i doprirodni krajobraz u okruženju narednih polja golfa (R1-18-11 do polja R1-18-17) . Predvidjeti pevladavajuću zaštitu očuvanih dijelova samonikle vegetacije, naročito šumske. Neophodna je djelimična interpolacija vrsta autohtonog i udomaćenog bilja za ubrzaniju obnovu bogatih i stabilnih krajobraznih struktura. Stvaranje mozaične raznolikosti. Očuvanje vrijednijih dijelova autohtonog krajobraza. Potrebno je obnoviti opožarene i degradirane dijelove prostora. Predvidjeti usmjereno reljefno modeliranje staništa, koristiti terasiranje, kamene potporne zidove i sl. zbog njegove bolje produktivnosti. Stvaranje krajobrazno-ekoloških jezgri i koridora te umreženje s prirodnim/doprirodnim ekosutavima u susjedstvu. Koristiti prevladavajuće autohtono i djelimice udomaćeno bilje.

Pojas parkovno uređenog golf igrališta oko vila u golfu (R1-R). Predvidjeti parkovno uređen prostor s prevladavajućim kulturnim i kultiviranim krajobrazom

i djelimičnom integracijom očuvanog samoniklog vegetacijskog pokrova. Predvidjeti zahvate reljefnog modeliranja terena, terase i potporne kamene zidove. Potrebno je koristiti prevladavajuće autohtone i udomaćene vrste bilja. Nužna je djelimična integracija očuvanih prirodnih i kulturnih krajobraznih struktura. Prevladavajuće travne površine s kompleksnim travnim smjesama i s prijelazima biljnih pokrivača tla do očuvanih otoka kamenjara.

Krajobrazno uređenje uz vodene površine (R1-V). Omogućiti stvaranje prevladavajućeg kulturnog i kultiviranog krajobraza. Predvidjeti reljefno i strukturno oblikovanje vodenog ruba s interpretacijom i prilagodbom autohtonih uzoraka uređenja lokvi. Stvoriti strukturnu složenost stanišnih uvjeta za razvoj i prožimanje autohtonih i udomaćenih vrsta akvatične vegetacije i faune Stvaranje dominantnih vodenih ploha s interpolacijom jezgara akvatičnih staništa.

Krajobrazno uređenje okoliša Klupske kuće 18 (R1-KK1), Klupske kuće 9 (R1-KK2) i Ugostiteljskih objekata (R1-U1, R1-U2). Parkovno uređeno. Kulturni krajobraz. Oblikovanje novog. Predvidjeti modeliranje reljefa uz oblikovanje terasa, kamenih potpornih zidova, kišnih vrtova, manjih vodenih motivacija, pergola,šetnica, zelenih zavjesa i dr. Potrebno je očuvati i integrirati pojedinačne vrijednije samonikle stablašice i skupine. Predvidjeti korištenje autohtonih i udomaćenih vrsta stablašica, grmlja, penjačica, trajnica i pokrivača tla u grupimičnim, linijskim i točkastim strukturama. Predvidjeti i uređenje većih travnih ploha s kompleksnim travnim smjesama.

Uređeni krajobraz uz srevis u golfu (R1-S). Potrebno

je razviti prevladavajući kulturni krajobraz. Omogućiti i djelimičnu integraciju razvijenijih samoniklih stablašica. Formirati zaštitni zeleni pojas zbog vizualnog efekta mimikrije oko cijelog objekta koristeći pritom zelene zavjese. Koristiti autohtone i udomaćene vrste stablašica, grmlja, penjačica i sl.

Uređenje vrtova vila u golfu (R1-R). Omogučiti stvaranje svojstvenog i raščlanjenog kulturnog krajobraza s oblikovanjem posebnih krajobraznih scenerija. .Predvidjeti terasirane površine, kamene potporne zidove, reljefne i vodene motivacije, bazene, pergole, zelene zavjese, cvjetne vrtove, i dr. Osigurati mjere za očuvanje i integriranje vrijednije samonikle vegetacije. Koristiti autohtone i udomaćene vrste stablašica, grmlja, penjačica, trajnica i pokrivača tla, te kompleksne smjese trava i sl.

Uređenje parka oko hotela u golfu (R1-H). Omogučiti oblikovanje kulturnog krajobraza s oblikovanjem suvremenih krajobraznih scenerija. Stvoriti funkcionalnu, pecepcijsku i krajobrazno-ekološku povezanost (jedinstvo cjeline krajobraza) s bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa. Predvidjeti modeliranje reljefa terena, oblikovanje terasa i kamenih potpornih zidova, stepeništa, atrija, trgova, krovnih vrtova, simbolnih točaka, vodenih sadržaja, podnih površina različitih struktura, i dr. Koristiti autohtone i udomaćene vrste bilja te kompleksne smjese trava.

2. REKREACIJSKI PARK SA ŠPORTSKIM CENTROM

Nužno je stvoriti skladnu funkcionalnu, pecepcijsku i

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OD

RED

BE Z

A PR

OVO

ĐEN

JE •

STR

ANA

29krajobrazno-ekološku povezanost rekreacijskog parka sa športskim centrom (jedinstvo cjeline krajobraza), svih njegovih dijelova, s bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa

REKREACIJSKI PARK

Stvoriti funkcionalnu, pecepcijsku i krajobrazno-ekološku povezanost (jedinstvo cjeline krajobraza) s bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa.

Krajobraz rekreacijskog parka (R5). Prirodno i doprirodno uređeni krajobrazni prostor s interpolacijama kulturnog obrasca. Sprovesti mjere za očuvanje vrijednijih dijelova autohtonog krajobraza. Predvidjeti interpolaciju linjskog sutava šetnica s vidikovcima i uređenim odmorištima. Stvoriti uvjete za obnovu degradiranih, opožarenih dijelova prostora. Predvidjeti zahvate koji omogućuju povezivanje i prijelaze krajobrazno-ekoloških koridora s ekloškom mrežom susjedstva. Koristiti prevladavajuće autohtono i djelimice udomaćeno bilje uz kompleksne smjese travnog pokrivača.

Uređeni okoliš objekta jahačkog centra (R5-JC). Kulturni krajobraz u funkciji aktivnosti jahanja s ravnim i mekanim plošnim površinama.

Kulturni krajobraz uz amfiteatar (R5-A). Predvidjeti integraciju u morfološku strukturu novog krajobraza uz složeno modeliranje reljefa, oblikovanje terasa, stepeništa potpornih zidova, pozornice i pomoćnih građevina te drugih arhitektonskih konstrukcija i materijala za postizanje objekata suvremenih formi

skladnih funkciji. Koristiti autohtone i udomaćene vrste bilja.

ŠPORTSKI CENTAR

Parkovno uređeni okoliš športske dvorane (R3). Potrebno je formirati kulturni krajobraz. Predvidjeti skladno suvremeno oblikovanje šetnica, terasa, dječjjih igrališta, s interpoliranim zelenim površinama, simbolnim točkama, vodenim sadržajima. Autohtonim i udomaćenim vrstama bilja.

Uređeni okoliš otvorenih športskih igrališta (R4). Predvidjeti olikovanje kulturnog krajobraza s zelenim površinama u funkciji športskih igrališta. Omogućiti gradnju komunikacija, odmorišta, zelenih zavjesa. Koristiti autohtono i udomaćeno bilje.

II. POVRŠINE IZVAN ŠPORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALIŠTEM

Nužno je stvoriti skladnu funkcionalnu, pecepcijsku i krajobrazno-ekološku povezanost planom obuhvaćenih površina izvan rekreacijskog centra s golf igralištem (jedinstvo cjeline krajobraza), svih njihovih dijelova, s bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa

1. NASELJE BOSANKA

Krajobrazno uređenje prostora mješovite namjene (M1) pretežito stanovanje - izgrađeno i neizgrađeno. Omogućiti tradicionalno uređenje krajobraza s

prednjim reprezentativnim i unutrašnjim utilitarnim vrtovima i suvremene uzorke uređenja okućnica stambenih jedinica naselja. Koristiti autohtonu i udomačenu vegetaciju.

Krajobrazno zređenje prostora društvene namjene (D6-kultura, D7-crkva i groblje). Predvidjeti stvaranje prostorne artikulacije posebnog kulturnog uzorka krajobaznog uređenja s utjecajem na stvaranje slike naselja. Koristiti autohtone i udomaćene vrste bilja.

Krajobrazno uređenje igrališta (Z2). Predvidjeti uređenje zelene površine sa sadržajnom raznolikošću primjerenu socijalnoj sredini naselja. Omogućiti stvaranje bogatije ekološke i percepcijske slike naselja.

2. UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE BOSANKA JUG I SJEVER T2-TURISTIČKO NASELJE

Uređeni okoliši hotela (T2-1), vila (T2-2), pratećih sadržaja (T2-3). Predvidjeti suvremeno uređenje parkova i vrtova te omogućiti stvaranje reprezentativnosti otvorenog prostora uz očuvanje funkcija. Omogućiti stvaranje bogatije slike naselja koristeći suvremene građvne materijale te autohtonu i udomaćenu vegetaciju u jedinstvu cjelinu krajobrazno uređenog prostora.

Parkovno uređenje streljačkog poligona s javnim parkom (SP-Z1). Omogućiti stvaranje kulturnog krajobraza strukturiranjem slike reprezentativnosti i prepoznatljivosti s očuvanjem i integriranjem građenih kulturnih vrijednosti. Stvoriti sadržajnu raznolikost

parka. Koristiti modeliranje reljefa, gradnju suvremenih struktura i konzervatorske tehnike. Koristiti autohtone i udomaćene biljne vrste.

3. OSOBITO VRIJEDNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I ZAŠTITNA ŠUMA

Krajobraz osobito vrijednih poljoprivrednih površina. Omogučiti očuvanje i revitalizaciju tradicionalnih krajobraznih karakteristika polja, posebice osnažiti geometrijski likovni red, s mrežnim sustavom suhoziđa, živicama, redovima stablašica. Koristiti kameni materijal za suhozidove iz same lokacije te autohtono i udomaćeno bilje.

Zaštitna šuma. Predvidjeti obnvu kulturnog šumskog krajobraza s obnovom i integracijom vrijednih krajobraznih struktura

III. INFRASTRUKTURNE I PROMETNE POVRŠINE

Uređeni krajoberaz u koridoru prometnica. Predvidjeti uređenje kulturnog i doprirodnog krajobraza. Oblikovanje i uređenje pojasa uz prometnicu s tlocrtnim i vertikalnim raščlanjenjem reljefa i vegetacije. Omogućiti formiranje krajobrazno - ekoloških koridora. Primjena zelene infrastrukture - kišni vrtovi, retencijski i drenažni kanali, uređenje kružnih tokova, krajobrazne zvučno-zaštitne barijere i sl. Formirati drvorede i živice. Koristiti autohtono i udomaćeno bilje.

Uređeni krajobrazni prostor infrastrukturnih građevina.

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OD

RED

BE Z

A PR

OVO

ĐEN

JE •

STR

ANA

30Uz infrastrukturne građevine omogućiti razvoj prevladavajućeg kulturnog krajobraza s djelimičnom integracijom očuvanih vrijednih krajobraznih struktura u obliku zelenih zavjesa stvarajući pritom efekt mimikrije. U zaštitnom zelenom pojasu koristiti autohtone i udomaćene vrste stablašica, grmlja, penjačica i sl.”

DET

ALJN

A U

SMJE

REN

A VA

LORI

ZAC

IJA K

RAJO

BRAZ

NO

G PR

OST

ORA

I PLA

N U

REĐ

ENJA

KRA

JOBR

AZA

OD

RED

BE Z

A PR

OVO

ĐEN

JE •

STR

ANA

31

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj · Centener 40 · 52210 · T +385 52 830 001 · F +385 52 840 101 · info@studio-kappo.com · www.studio-kappo.com

SPSTRUČNAPODLOGA