diplomski rad tema: obavezno i kasko osiguranje drumskih ... · budući da je kasko dobrovoljno...

Diplomski rad

Tema:Obavezno i kasko osiguranje drumskih vozila

Obavezno i kasko osiguranje drumskih vozila 2

SADRŽAJ:

UVOD ........................................................................................................................ 31. PODJELA OSIGURANJA .................................................................................... 4 1.1. Osiguranje imovine ......................................................................................... 4 1.2. Osiguranje lica ................................................................................................ 4 1.3. Plovidbeno osiguranje ..................................................................................... 52. KASKO OSIGURANJE ........................................................................................ 6 2.1 Kasko osiguranje drumskih vozila ................................................................... 6 2.2.Ugovor o kasko osiguranju drumskih vozila ................................................... 7 2.3. Predmet osiguranja ......................................................................................... 7 2.4. Početak i prestanak obveze osiguranja ........................................................... 8 2.5. Valjanost ugovora o osiguranju ...................................................................... 8 2.6. Obim pokrića kasko osiguranja ...................................................................... 8 2.7. Rizik i osigurani slučaj .................................................................................... 83. PREMIJA KASKO OSIGURANJA DRUMSKIH VOZILA ................................ 10 3.1. Svota premije u kasko osiguranju motornih vozila ......................................... 114. SUDJELOVANJE OSIGURANIKA U ŠTETI – FRANŠIZA .............................. 125. INDIVIDUALNI BONUS I INDIVIDUALNI MALUS U POTPUNOM KASKO OSIGURANJU ................................................................. 13 5.1. Bonus i malus za kasko osiguranike s više od 10 osiguranih vozila ............... 136. NAKNADA ŠTETE U KASKO OSIGURANJU DRUMSKIH VOZILA ........... 15 6.1. Vrste štete ........................................................................................................ 15 6.2. Isključenje obveze osiguratelja u kasko osiguranju drumskih vozila – otkloni ............................................................................................................. 167. OBAVEZNO OSIGURANJE U SAOBRAĆAJU ................................................. 17 7.1. Karakteristike transportnog osiguranja ........................................................... 17 7.2. Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju ...................................................... 17 7.2.1. Osiguranje putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesrećnog slučaja ................................................................................................... 18 7.2.2. Osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima ........................................................................ 19 7.2.3. Visina osigurane sume .......................................................................... 22 7.2.4. Isprave kod osiguranja od autoodgovornosti ........................................ 23 7.2.5. Osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima ...................................................................... 24 7.2.4. Osiguranje vlasnika plovnih objekata od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima ........................................................................ 258. UGOVOR O OBAVEZNOM OSIGURANJU ...................................................... 26 8.1. Osigurana suma ............................................................................................... 27 8.2. Uslovi osiguranja i tarife premija .................................................................... 27 8.3. Osnovi za izračunavanje premija obaveznih osiguranja - premijski sistem ... 27 8.4. Zahtjev za naknadu štete ................................................................................. 28 8.5. Određivanje visine naknade štete .................................................................... 28


8.6. Rok za isplatu naknade štete ........................................................................... 29 8.7. Prigovor društva za osiguranje i pravo na regres ........................................... 29 8.8. Isticanje regresnih zahtjeva fondova .............................................................. 29 8.9. Obaveze prikupljanja statističkih i drugih podataka ...................................... 309. UDRUŽIVANJE ORGANIZACIJA ZA OSIGURANJE KOJE OBAVLJAJU POSLOVE OBAVEZNIH OSIGURANJA U SAOBRAĆAJU ............................ 31 9.1. Udruženje organizacija za osiguranje - Nacionalni biro ................................. 31 9.2. Poslovi Udruženja ........................................................................................... 31 9.3. Garantni fond .................................................................................................. 32 9.4. Sredstva Garantnog fonda ............................................................................... 33 9.5. Namjena sredstava Garantnog fonda .............................................................. 33 9.6. Izvještaji o poslovanju Udruženja ................................................................... 34 9.7. Zahtjev i naknada štete iz Garantnog fonda u slučaju kada nije zaključen ugovor o obaveznom osiguranju i pravo na regres ......................................... 34 9.8. Zahtjev i naknada štete iz Garantnog fonda po ugovorima o osiguranju zaključenim sa društvom za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak .......................................................................................................... 34 9.9. Zahtjev i naknada štete prouzrokovane upotrebom nepoznatog prevoznog sredstva ........................................................................................................... 3410. KAZNENE ODREDBE ....................................................................................... 36 10.1. Prekršaji ....................................................................................................... 3611. OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU OSIGURANJA OD AUTO ODGOVORNOSTI (AO) I KASKO OSIGURANJA DRUMSKIH VOZILA ... 38PRIMJERI IZ PRAKSE ............................................................................................. 40I) Primjer obaveznog osiguranja (autoodgovornost) ................................................ 41II) Primjer kasko osiguranja ...................................................................................... 43ZKALJUČAK ........................................................................................................... 45LITERATURA ......................................................................................................... 46


UVOD

Sama riječ “osiguranje” na raznim jezicima pored svog privrednog, pravnog ili tehničkog značenja ima i šire, opšte značenje koje već i po svom etiološkom smislu označava pojam siguranosti, povjerenja u nešto, zaštitu, obezbjeđenje, zajamčenost. Ovo opšte značenje riječi u stvari sasvim dobro označava svrhu osiguranja koje se zapravo i sastoji u pružanju neke sigurnosti. O kakvoj se sigurnosti radi, kome je ona potrebna i na koji način se obezbjeđuje? Čovjeku su oduvijek prijetile razne opasnosti koje su ugrožavale njegov opstanak prijeteći da unište ili povrijede njegov život, zdravlje ili imovinu. On je sa njima neprekidno morao da se bori i da organizuje nekakvu zaštitu. Razni oblici zaštite koje je pronalazio morali su stalno da se usavršavaju, jer su nastajale i nove opasnosti. Pored potrebe da se zaštite sopstvena dobra od elementarnih sila ili tuđih radnji, javlja se i potreba zaštite od posledica sopstvene aktivnosti kojom se može nanijeti šteta tuđim dobrima, ili, čak i svojim dobrima. Sigurno je da pojedinac sopstvenim snagama nije bio u stanju da obezbijedi ovu zaštitu. Otuda se vrlo rano javila ideja organizovanja zaštite putem zajednice u kojoj će pojedinci, ugroženi istom opasnošću, svojim doprinosima obezbijediti naknadu onome od njih koga opasnost pogodi. Drugim riječima, olakšaće svoj položaj time što će rizik podijeliti na više lica koja će zajednički snostiti njegove posledice. Realizovanje ove ideje prešlo je dug put i konačno je moralo da se pojavi lice koje je sposobno da organizuje raspodjelu rizika, tj. da bude posrednik između mnoštva učesnika rizične zajednice, preko koga će se prikupljati sredstva potrebna za pokriće štetnih posledica koje nastanu nekome od njih. Tako je došlo do pojave osiguravača i djelatnosti osiguranja. Osiguranje je zatim stalno usavršavano da bi što bolje ostvarilo svoj cilj. Ali, iako osnovni cilj osiguranja i dalje ostaje pokrivanje rizika putem zajednice ugroženih pojedinaca, značaj osiguranja danas znatno premašuje ovu svrhu i ukazuje na višestruku ulogu koju ono ima u savremenom životu. Osiguranje danas više ne služi samo zaštiti inetersa pojedinaca koji se osiguravaju nego često i interesima trećih lica koja ne učestvuju u stvaranju zajedničkog fonda. Ali, i više od toga. Osiguranje je od značaja i za čitavu društvenu zajednicu i to sa raznih stanovišta: u ekonomskom pogledu, u socijalnom, itd. Ono, po nekima, prerasta po svom značaju privatni posao, i postaje jedna vrsta javne službe. Najzad, zapažena je i njegova međunarodan uloga (naročito u pogledu reosiguranja).


1. PODJELA OSIGURANJA

Prema načinu nastanka osiguranje se dijeli na dobrovoljno i obavezno.

A druga najčešća podjela je na: 1. osiguranje imovine2. osiguranje lica3. pomorsko osiguranje (koje se dijeli na kasko i kargo tj. osiguranje broda i

osiguranje brodske pošiljke)

1.1. Osiguranje imovine

Osiguranje imovine se dijeli na:♦ osiguranje stvari – predmet je stvar imovinske vrijednosti i naknađuje se šteta u

slućaju propasti ili oštećenja stvari.♦ osiguranje od imovinskih šteta – obaveza osiguravača je u naknadi imovinske

štete kad se desi slučaj, bez obzira ima li oštećenja stvari, ili je šteta nastala kao neposredna ili posredna posledica oštećenja ili uništenja stvari, zatim kad nije ostvaren mogući dobitak ili kad su prouzrokovani troškovi.

Neke vrste osiguranja imovine: a) od požara

b) od provalne krađe

c) osiguranje dobitka

d) osiguranje stakla od loma i sl.

1.2. Osiguranje lica

Poslovi životnih osiguranja razvrstavaju se na: 1. osiguranje života - osiguranje na nedoživljenje (osiguranje života) - osiguranje na slučaj bolesti, nezgode nesposobnosti (osiguranje od nesretnog slučaja) – ovdje se isplaćuje i troškovi lečenja

2. penziono osiguranje


1.3. Plovidbeno osiguranje

Plovidbenim osiguranjem se pokrivaju rizici kojima su za vrijeme plovidbe izloženi brod, uređaji i oprema broda (kasko osiguranje), te roba i druge stvari koje se prevoze brodom (kargo osiguranje). Osiguranje se vrši od plovidbenih nezgoda, elementarnih nepogoda, eksplozija, požara, razbojništava na moru i unutrašnjim vodama i drugi rizici koji se mogu ugovarati (neisporuka, ratni rizici, manipulativni itd. )

Ovim osiguranjem nije obuhvaćeno osiguranje od odgovornosti za štete koje se nanesu trećim licima u vezi sa pravom raspolaganja brodom. Osigurane stvari se moraju prevoziti ugovorenim brodom i ne može se promijeniti brod bez saglasnoti osiguravača, osim pretovara u slučaju nevolje, u protivnom ugovor se raskida. Međutim postoji generalna polisa kojom se može osigurati teret bez obzira na koji je brod ukrcan. Kod plovidbenog osiguranja osiguravač preuzima i rizik baraterije. Baraterija je po pravu Engleske i Njemačke namjeran i nedozvoljen akt zapovjednika broda i članova posade, učinjen bez saglasnosti brodara kojim se brod i stvari izlažu uništenju, oštećenju ili konfiskaciji. Po pravima drugih zemalja to su namjerne štete, zatim štete nastale krivicom i nepažnjom zapovjednika i članova posade (krijumčarenje, skretanje sa utvrđenog puta itd. )

Osiguravač nije dužan ugovaraču da preda polisu osiguranja prije nego što naplati premiju, ali je obavezan da izvršava svoju obavezu iz ugovora, ako to posebno nije ugovoreno.


2. KASKO OSIGURANJE

2.1 Kasko osiguranje drumskih vozila1

Kasko osiguranje drumskih vozila je vrsta neživotnog osiguranja koje se sklapa na dobrovoljnoj osnovi između ugovaratelja osiguranja i osiguratelja. Ugovorom o kasko osiguranju drumskih vozila osiguratelj se obvezuje da nadoknadi materijalnu štetu na osiguranom vozilu, te drugim osiguranim predmetima u vozilu i na vozilu, ako ona nastane zbog ostvarenja osiguranih rizika.

Porijeklo riječi kasko

Kao i večina stručnih izraza u osiguravajućoj struci, riječ kasko dolazi iz pomorskog.osiguranja. Nekada, dok je brodski prevoz bio glavni i jedini način prevoza velikih količina roba, te kada je za te vrste prevoza postojao najveći rizik, pojedinci su počeli osiguravati ne samo brodove, već i teret koji su ti brodovi prevozili. U kratkom vremenu su se počeli pojavljivati pojedinci ili grupe pojedinaca koji su nudili osiguranje brodova i tereta, prvenstveno u Engleskoj. Ti su ljudi prethodnica onoga što danas nazivamo osiguravajućim društvom.

Riječ kasko je španskog porijekla, a prevodi se kao: lađa bez tovara, trup broda.

Danas ova vrsta osiguranja automobilskog kaska označava pojam prevoznog sredstva; prvenstveno auta, ali osiguravaju se i sve vrste motornih priključnih i radnih vozila i radnih mašina. Međutim, kasko osiguranje drumskih vozila nije jedina vrsta kasko osiguranja. Više je vrsta:

1. pomorski kasko2. riječni kasko3. avionski kasko4. kasko osiguranje drumskih vozila

Zakon o osiguranju dijeli poslove osiguranja na:

1. poslove životnog osiguranja2. poslove neživotnog osiguranja (kasko osiguranja drumskih vozila)3. poslove reosiguranja

Budući da je kasko dobrovoljno osiguranje, uslove za kasko osiguranje i premijski sistem za kasko osiguranje drumskih vozila ne propisuje državna agencija za osiguranje, već ih

1 Skripta Kasko osiguranje drumskih vozila, Pravni fakultet – Split, 2007. god.


propisuju i određuju sami osiguratelji, vodeći računa da ti uslovi budu u skladu sa odredbama Zakona o osiguranju. Agencija za nadzor osiguravajućih društava daje svoje mišljenje o uslovima ostalih vrsta osiguranja, dok je kreiranje Premijskog sistema za kasko osiguranje u domenu osiguratelja i Agencija za nadzor o tome ne daje svoje mišljenje.

2.2. Ugovor o kasko osiguranju drumskih vozila

1. konsenzualan ugovor – jer se smatra zaključenim kada se ugovaratelj i osiguratelj usuglase i potpišu odredbe ugovora

2. adhezijski ugovor – jer ugovaratelj po pravilu pristupa uslovima koje propisuje osiguratelj i potpisuje već unaprijed štampanu Polisu (ponudu) za kasko osiguranje

3. formalan ugovor – smatra se zaključenim tek potpisom Polise u pismenom obliku

4. dvostranoobvezni ugovor – jer se u njemu ugovaratelj osiguranja i osiguratelj istovremeno obvezuju; ugovaratelj se obvezuje da plati premiju osiguranja, a osiguratelj se obvezuje da nadoknadi štetu ako se ostvari osigurani rizik

5. naplatni ugovor – jer je zakonski propisana obveza plaćanja i primanja premije određene u ugovoru, te posljedica za neplaćanje premije osiguranja.

2.3. Predmet osiguranja

Predmet osiguranja su sve vrste motornih vozila i njihovi sastavni djelovi. Međutim, ako se posebno ugovori i plati dodatna premija, predmet osiguranja može biti:

1. dodatna oprema koja se na smatra sastavnim dijelom vozila kao: radio i TV prijemnik, muzički sistem, video-rekorderi, radar, mobilni telefon, radio stanica

2. lični prtljag, specijalni alati za obavljanje djelatnosti, promotivni i drugi natpisi, uzorci robe.

Predmet osiguranja po ovim uslovima može biti:

1. roba primljena radi prevoza2. gotov novac, satovi i dragocjenosti drugih vrsta3. izgubljena dobit kao posljedica osiguranog slučaja


2.4. Početak i prestanak obaveze osiguranja

Ako se drukčije ne ugovori, obaveza osiguratelja počinje istekom 24. sata dana koji je u polisi označen kao početak osiguranja pod uslovom da je do tada plaćena prva rata premije, a prestaje istekom 24. sata dana koji je u polisi označen kao istek osiguranja.

2.5. Valjanost ugovora o osiguranju

Promjenom vlasnika na osiguranom vozilu ugovor o osiguranju prestaje 24. sata dana kada je ta promjena nastupila, osim ako je novi vlasnik član uže porodice osiguranika, odnosno osoba koja živi u zajednici.

2.6. Obim pokrića kasko osiguranja

Kasko osiguranje je jedino cjelovito osiguranje za drumska vozila. Naime,osiguranje od autoodgovornosti (AO) pokriva samo štete traćim osobama (štete koje vlasnik (korisnik) upotrebom drumskog vozila počini trećim osobama). Međutim, šteta na osiguranom vozilu neće biti nadoknađena po osnovu osiguranja od AO ako je krivicom vozača tog vozila nanesena šteta traćim osobama. Šteta po osnovu AO neće biti nadoknađena ni u sledećim slučajevima:

- oštećenje vozila zbog nepažnje vozača, a bez ostalih ušesnika u nezgodi- ako je vozilo oštetio neidentifikovani štetnik- ako je vozilo ukradeno- ako je šteta nastala zbog oluje, udara groma, tuče, bijesa trećih osoba i sl.

Kasko osiguranje drumskih vozila nadoknađuje štete nastale ostvarenjem spomenutih rizika.

2.7. Rizik i osigurani slučaj

Rizik – mogućnost nastupanja štetnog događaja koji za posledicu ima određeni materijalni i nematerijalni gubitak. Upravo zbog mogućnosti nastupanja štetnog događaja osiguranik i zaključuje ugovor o kasko osiguranju drumskih vozila.

Osigurani slučaj – ostvareni rizik kojim se osiguranik osigurao ugovorom. Prema Zakonu to mora biti neizvjestan, budući događaj, nezavisan od isključuve volje ugovaratelja osiguranja. Kada bi se dopuštala izvjesnost nastupa osiguranog slučaja, tada bi ugovaratelji zaključivali ugovore o osiguranju samo na ono vrijeme u kojem očekuju njegovo nastupanje, a premije bi postale nepodnošljivo velike, pa bi osiguranje izgubilo svoj osnovni smisao.


Ugovor o osiguranju će biti ništav:

1. ako je već nastupio osigurani slučaj ili je bio u nastupanju2. već je tada bilo izvjesno da će nastupiti ili je već tad postojala mogućnost

njegovog ostvarenja.

Razlikujemo 2 vrste kasko osiguranja drumskih vozila:

1. potpuno kasko osiguranje2. djelimično kasko osiguranje

Pokriveni rizici u potpunom kasko osiguranju (uz pojašnjenja!):

1. prometne nezgode2. pad ili udar nekog predmeta3. požar i udar groma4. eksplozije, osim eksplozije od nuklearne energije5. oluje6. tuče7. snježne lavine8. pad letjelice9. manifestacije i demonstracije10. poplave i bujice11. iznenadno toplotno ili hemijsko djelovanje izvana12. krađe, provalne krađe, razbojništva i protivpravno oduzimanje vozila13. zlonamjerno postupanje ili bijes traćih osoba

Osigurani rizici u djelimičnom kasko osiguranju drumskih vozila – ne pokriva sve materijalne štete na vozilu i osiguranim stvarima (koje pokriva puni kasko), već pokriva samo određene osigurane rizike.


3. PREMIJA KASKO OSIGURANJA DRUMSKIH VOZILA

Premija osiguranja – novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja na osnovu ugovora o kasko osiguranju uplaćuje osiguratelju. Riječ je o jednom od bitnih djelova ugovora, kao što su: obveznik plaćanja premije, svota premije, dospijeće plaćanja premije, te mjesto i način plaćanja premije.

Visinu premije određuje osiguratelj na osnovu svojih tarifa za određenu grupu vozila i to u fiksnoj svoti, što znači da se ona po pravilu ne mijenja tokom trajanja osiguranja.

Za plaćanje premije postoje dvije mogućnosti:

1. može se ugovoriti plaćanje odjednom, kada se ugovaratelju odobrava popusto do 5%2. ugovara se odloženo plaćanje u 12 jednakih mjesečnih rata

Kod odloženog plaćanja je ugovaratelj dužan da prvu ratu premije plati prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju, a ostale prema sporazumu o plaćanju premije (u rokovima koji su u polisi označeni kao datumi dospijeća premije ili dijela premije). Ako premija ne bude plaćena ni u određenom roku od 30 dana od dana dospijeća, ugovor se raskida 30. dana, ako osiguratelj ne odredi drugačije.

Mjesto plaćanja premije je obično mjesto u kojem ugovaratelj osiguranja ima prebivalište. Budući da za plaćanje premije osiguranja vrijedi pravilo da povjerilac mora doći po svoje potraživanje, ugovaratelj je obavezan da prijavi promjenu prebivališta (sjedišta) nakon što sklopi ugovor o osiguranju.

Mjesto osiguranja - motorna vozila i ostale stvari koje su predmet osiguranja se smatraju osiguranim dok se nalaze na području evropskih zemalja.

3.1. Svota premije u kasko osiguranju motornih vozila

Način određivanja premije kod kasko osiguranja je u domenu odlučivanja osiguratelja, a on odluku donosi na osnovu aktuarskih proračuna i tržišnih uslova.

Osnovica za obračun premije u potpunom kasko osiguranju drumskih vozila je nabavna cijena novog vozila na dan zaključenja ugovora o kasko osiguranju. Sa stanovišta Zakona o PDV-u, osiguranike u kasku možemo podijeliti u 2 grupe:

1. obveznici PDV-a – za njih je osnovica za obračun premije nabavna cijena novog vozila na dan zaključenja ugovora o kasko osiugranju umanjena za svotu PDV-a

2. neobveznici PDV-a – njima je osnovica za obračun premije nabavna cijena novog vozila na dan zaključenja ugovora o kasko osiguranju s uključenim PDV-om u tu cijenu.


Osim nabavne cijene vozila, činioci koji utiču na svotu premije kasko osiguranja drumskih vozila su:

1. pokriće ili ne: rizik krađe, provalne karađe, razbojništva i razbojničke krađe2. svota nabavne cijene i vrsta vozila u slučaju pokrića i rizika krađe3. trajanje kasko osiguranja (godišnje, ispodgodišnje)4. sudjelovanje osiguranika u svoti naknade štete (franšiza)5. vrsta i namjena vozila (putnički automobil, teretno vozilo, autobus...)6. doplatci i popusti na osnovnu premiju7. bonus i malus8. obim pokrića (dopunski rizici, učestvovanje u trkama, zadržavanje u

vanevropskim zemljama i sl.)9. dospijeće plaćanja premije (jednokratno ili odloženo plaćanje)10. ostale odredbe

4. SUDJELOVANJE OSIGURANIKA U ŠTETI - FRANŠIZA


Franšiza – u ugovirima o punom kasko osiguranju – označava oslobođenje osiguratelja od plaćanja naknada štete do svote ugovorene franšize.

Franšiza se može ugovoriti u procentima od neke osnove ili u apsolutnom iznosu.

Ugovaranjem franšize se postiže trostruki efekat:

1. osiguranik plaća manju premiju osiguranja2. ne nadoknađuju se štete s manjim svotama kako bi se kvalitetno nadoknadile štete

s većim svotama3. osiguranik ima veći interes da pažljivo upravlja vozilom.

Nekoliko je vrsti franšiza:

1. odbitna – ako se ugovori, svaka šteta će se umanjiti za određeni postotak, nezavisno od iznosa (najčešće se koristi)

2. integralna – ako šteta bude u okivirima ugovorene franšize, naknada se osiguraniku neće isplatiti, no ako šteta premaši ugovorenu franšizu (pa i za 1 €), nadoknađuje se u cjelini. Ovoj tip franšize je gotovo napušten u praksi, jer stimuliše osiguranika na povećanje iznosa šteta

3. alternativna – daje se mogućnost izbora – najčešće se ugovara kod osiguranja karga, gdje se može ugovoriti jedna svota franšize za cijelu pošiljku, a druga svota franšize za osiguranje pojedinog koleta

4. agregatna – je sistem kumuliranja iznosa franšiza iz pojedinačnih štetnih događaja do ukupnog iznosa ugovorene franšize. Ako se tokom trajanja osiguranja premaši iznos broja ugovorenih franšiza iz pojedinačnih štetnih događaja – sledeće štete tokom trajanja osiguranja se isplaćuju bez odbijanja svote ugovorene franšize, odnosno isplaćuju se u cjelini.

Naravno, ugovaratelji mogu ugovoriti potpuno kasko osiguranje i bez odredbe o ugovorenoj franšizi.

5. INDIVIDUALNI BONUS I INDIVIDUALNI MALUS U POTPUNOM KASKO OSIGURANJU


Individualni bonus je institut koji omogućuje smanjenje premije kasko osiguranja za osiguranike koji su sklopili ugovor o osiguranju u trajanju od najmanje jedne godine i osiguravaju do 10 vozila. Ako takav osiguranik nije imao prijavljene štete u prethodnoj godini osiguranja, ima pravo na bonus za sledeće osiguravano razdoblje (može maksimalno napredovati do bonusa od 50%). Osiguratelji omogućuju sticanje bonusa i po drugim osnovama:

1. priznaje se bonus stečen kod drugih osiguratelja2. priznaje se određeni postotak bonusa na kasko polisi po osnovu utvrđenog bonusa

na polisi AO3. priznaje se određeni postotak bonusa na kasko polisi i na osnovu važećeg bonusa

na kasko polisi osnovnog kasko osiguranika iz porodice4. priznaje se bonus na osnovu bonusa na kasko polisi za naslijeđeno vozilo

Dakle, i kada osiguranik prvi put zaključi kasko osiguranje drumskog vozila, ima mogućnost ostvarenja bonusa po navedenim osnovama, ali nije dozvoljeno kumuliranje bonusa po više osnova. Bonus se odobrava osiguraniku u trenutku zaključenja ugovora o kasko osiguranju.

Za svako osigurano vozilo se posebno prati je li bilo prijavljenih šteta – a to su štete po kojima je izvršena isplata. Osiguratelj gubi pravo na bonus ako je imao prijavljenu jednu ili više šteta u prethodnoj osiguranoj godini. Pravo na bonus je vezano za vlasnika, te se ne prenosi na novog vlasnika, osim u slučaju nasljeđivanja.

Ako je osiguranje zaključeno na razdoblje kraće od godine dana, nema osnova za ostvarenje bonusa, pa čak i kada nije bilo prijavljenih šteta.

Individualni malus – institut koji omogućuje zaštitu osiguratelju od kasko osiguranika koji prijavljuje više od jedne štete tokom osiguranog razdoblja. Stoga, prva prijavljena šteta se isplaćuje osiguraniku bez umanjenja, a svaka sledeća se umanjuju za iznos malusa. Malus se obračunava i naplaćuje prilikom likvidacije druge i svake sledeće štete tokom osiguranog razdoblja.

5.1. Bonus i malus za kasko osiguranike s više od 10 osiguranih vozila

Osiguranik koji ima više od 10 osiguranih vozila ima pravo na bonus (malus) u zavisnosti od odnosa isplaćenih šteta i naplaćene tehničke premije za sva osigurana vozila u prethodne 3 godine (a ako ih tada nije imao osiguranih preko 10, gledaju se zadnje 2, donosno 1 godina).

Ako je indeks zaračunate štete i naplaćene premije manjii od 80, osiguraniku se zaračunava bonus. Ako u protekle 3 osigurane godine nije imao isplaćene štete, osiguraniku se priznaje bonus od 50% na premiju osiguranja za sledeću godinu. Utvrđena


stopa bonusa vrijedi za sva vozila koja osiguranik trenutno osigurava, ali i za ona vozila koja je nabavio tokom trajanja tekuće godine osiguranja.

Ako je indeks zaračunate štete i naplaćene premije veći od 110, osiguraniku se zaračunava malus na osnovnu premiju. Maksimalni malus može iznositi 50% od osnovne premije. Kao i kod premije, utvrđena stopa malusa vrijedi za sva vozila koja osiguranik trenutno osigurava, ali i za ona vozila koja je nabavio tokom trajanja tekuće godine osiguranja.Ako je indeks zaračunate štete i naplaćene premije između 80 – 110, osiguraniku se obračunava osnovna premija bez bonusa i malusa.

6. NAKNADA ŠTETE U KASKO OSIGURANJU DRUMSKIH VOZILA


Nakon nastanka osiguranog slučaja osiguranik je dužan:

1. da preduzme sve mjere koje su u njegovoj moći radi otklanjanja i smanjenja štete2. da prijavi nastanak osiguranog slučaja osiguratelju najkasnije u roku 3 dana kada

je za to doznao i mogao prijaviti3. ako je osigurani slučaj krađa, provalna krađa, razbojništvo ili protivpravno

oduzimanje vozila, izvršiti prijavu najbližoj policijskoj stanici odmah – bez odlaganja

Ako osiguranik propusti da izvrši neku od navedenih dužnosti, osiguratelj će umanjiti naknadu iz osiguranja za onoliko koliko je zbog tih propusta nastala veća šteta.

Po primitku pisane prijave o nastalom osiguranom slučaju osiguratelj je dužan u roku 3 dana da pristupi utvrđivanju opsega i procjeni štete. Ako osiguratelj to ne učini, osiguranik može početi sa procjenom i otklanjanjem štete, uz uslov da prethodno osiguratelju pruži dokaze o nastalom osiguranom slučaju i opsegu oštećenja.

Ako se osiguranik ne složi sa procjenom osiguratelja, može zahtijevati da štetu utvrde vještaci. Pritom svaka strana bira po jednog vještaka, a izabrani vještaci zajedno biraju trećeg vještaka (predsjedinika). Ako se izabrani vještaci ne mogu složiti o izboru trećeg vještaka, imenovat će ga opštinski sud nadležan prema mjestu sklapanja ugovora o osiguranju. Svaka strana snosi trošak svog vještaka, a troškove trećega snose zajedno.

Predmet vještačenja mogu biti samo sporne činjenice u pogledu nastanka osiguranog slučaja i opsega oštećenja.

6.1. Vrste štete

Šteta može biti:

1. djelimična šteta – radi se o oštećenjima ili uništenjima određenih djelova vozila. U tom slučaju osiguratelj priznaje osiguraniku trošak dijela koji se zamjenjuje, troškove demontiranja zamijenjenog dijela, troškove montiranja novog dijela, te troškove prevoza novih dijelova od trgovine do mjesta popravka vozila.

2. totalna šteta – je svaka šteta za koju bi ukupni troškovi popravki prelazili stvarnu (tržišnu) vrijednost vozila. Može nastati na dva načina:

a. ostvarenjem rizika krađe vozila – uslovi za nadoknadu štete se stiču istekom 30. dana od dana prijave krađe vozila policiji, a svota naknade štete se određuje tako da se nabavna cijena novog vozila na dan utvrđivanja visine štete umanji za svotu amortizacije i moguća ostala umanjenja


b. uništenjem ili oštećenjem vozila zbog ostvarenja ostalih osiguranih rizika – svota naknade se određuje tako da se nabavna cijena novog vozila na dan utvrđivanja visine štete umanji za svotu amortizacije, vrijednost ostatka vozila, te za moguća ostala umanjenja.

Osiguratelj će osim navedenih šteta biti obvezan nadoknaditi i:

1. troškove šlepanja i prevoza do najbliže radionice za popravak2. čišćenje mjesta gdje se dogodio osigurani slučaj3. odvoz uništenog vozila do najbližeg mjesta dopuštenog za odlaganje uništenih

vozila

uz uslov da ti troškovi ne pređu svotu veću od 10% osnovice za obračun premije.

U slučaju da osiguratelj isplati naknadu iz osiguranja usled rizika krađe, provalne krađe, razbojništva ili protivpravnog oduzimanja vozila a vozilo se naknadno pronađe, isto pripada osiguratelju. Međutim, ako je osiguranik voljan vratiti isplaćenu naknadu u roku 30 dana od kada je vozilo pronađeno, osiguratelj je dužan ustupiti mu vozilo.

6.2. Isključenje obveze osiguratelja u kasko osiguranju drumskih vozila – otkloni

Otkloni – štete koje mogu nastati na osiguranom vozilu, a koje nisu pokrivene osiguranjem, odnosno štete koje neće biti nadoknađene osiguraniku. Najčešći razlozi isključenja su:

1. šteta prouzročena namjerom ili prevarom2. šteta nastala zbog lošeg tehničkog održavanja vozila3. ako vozač koji je upravljao vozilom u trenutku nastanka štete nema odgovarajuću

vozačku dozvolu za upravljanje tom vrstom vozila4. ako je vozač koji je upravljao vozilom u trenutku nastanka štete bio pod uticajem

alkohola, droga ili narkotika5. ako je vozilo oduzeto odlukom suda, policije, finansijske policije ili carine6. posredne štete (npr. gubitak zarade, gubitak vremena, umanjenje vrijednosti

vozila nakon popravka itd.)7. ako je vozilo ukradeno od strane suosiguranih osoba

7. OBAVEZNO OSIGURANJE U SAOBRAĆAJU


7.1. Karakteristike transportnog osiguranja2

♦ Veliki rizici i štete kao i kumuliranje više osiguranja u jednom istom događaju

♦ Druga karakteristika je da se kod ovog osiguranja pojavljuje čitav niz lica koja u jednoj istoj operaciji prevoza mogu da se pojave kao nosioci interesa za osiguranjem.

♦ Zaključivanje ugovora je po pravilu neformalno, nije u pismenoj formi

♦ Kao vrijeme trjanja ugovora kod transportnog osiguranja uzima se vrijeme trajanja prevoza.

♦ Kod ove vrste osiguranja koristi se „generalna polisa“- polisa u kojoj je navedena sva roba koja će se u određenom vremenskom periodu prevoziti sukcesivno istim prevoznim sredstvom, a od strane istog osiguranika.

♦ U transportnom osiguranju su zastupljena i osiguranja šteta koje nastaju u slučaju ratnih i političkih rizika.

7.2. Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju3

Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju, po Zakonu o osiguranju, su:1) osiguranje putnika u javnom saobraćaju od posledica nesrećnog slučaja;

2) osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima;

3) osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima;

4) osiguranje vlasnika, odnosno korisnika plovnih objekata od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima.

7.2.1. Osiguranje putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesrećnog slučaja

2 OSIGURANJE, Dr Jelena Kočović Dr Predrag Šulejić, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu 2006.3 Zakon o osiguranju „Sl. List RCG“ ,br. 46/07 od 31.07.2007.


Obaveza osiguranja putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesrećnog slučaja

Vlasnici, odnosno korisnici po ugovoru o zakupu, lizingu i sl. prevoznih sredstava koja služe za prevoz putnika u javnom saobraćaju dužni su da zaključe ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posljedica nesrećnog slučaja.Ugovor su dužni da zaključe vlasnici, odnosno korisnici:

1. autobusa kojima se obavlja javni prevoz u gradskom, međugradskom i međunarodnom linijskom i slobodnom saobraćaju;

2. autobusa kojima se obavlja prevoz za sopstvene potrebe;3. autobusa za prevoz turista;4. putničkih taksi-automobila i vozila uzetih u zakup ("rent-a-car");5. šinskih vozila za prevoz putnika;6. svih vrsta pomorskih, jezerskih i rječnih plovila, kojima se na redovnim linijama

ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prevoz turista;7. svih vrsta "rent-a-car" plovila ;8. vazduhoplova kojima se obavlja javni prevoz putnika u redovnom i vanrednom

(čarter i avio-taksi) prevozu;9. turističkih vazduhoplova koji se koriste za kraće prelete i panoramske letove i

"rent-a-car" vazduhoplova;10. drugih prevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se vrši prevoz

putnika, uz naplatu prevoza kao registrovane djelatnosti.Registracija za stavljanje u saobraćaj prevoznih sredstava izdaje se po podnošenju dokaza o zaključenom ugovoru o osiguranju.

Putnik u javnom saobraćaju

Putnikom u javnom saobraćaju, smatra se:

1. lice koje se nalazi u prevoznom sredstvu kojim se obavlja javni saobraćaj i koje ima namjeru da putuje, bez obzira da li posjeduje voznu kartu;

2. lice koje se nalazi u krugu stanice, pristaništa, luke, aerodroma ili u neposrednoj blizini prevoznog sredstva, prije ukrcavanja, koje ima namjeru da putuje;

3. lice koje je obavilo putovanje i napustilo prevozno sredstvo, a nalazi se u neposrednoj blizini prevoznog sredstva, u krugu stanice, pristaništa, luke ili aerodroma.

Putnicima se ne smatraju lica kojima je mjesto rada na prevoznom sredstvu.

Visina osigurane sume

Obavezu društva za osiguranje predstavljaju osigurane, ukoliko nije ugovorom o osiguranju ugovorena veća osigurana suma.


Najniža osigurana suma na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posljedica nesrećnog slučaja, po jednom putniku, iznosi:

1) za slučaj smrti putnika 8.000 € ;

2) za slučaj trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (invaliditeta) putnika 16.000 € ;

3) za slučaj prolazne nesposobnosti za rad, na ime naknade na gubitak zarade stvarnih i nužnih troškova liječenja putnika 4.000 €.

Vlasnik prevoznog sredstva, može zaključiti ugovor o osiguranju i na iznos veći od najniže osigurane sume.

Pravo na isplatu osigurane sume

Putnik koga zadesi nesrećni slučaj, odnosno lice određeno ugovorom o osiguranju kao korisnik osiguranja u slučaju smrti putnika ima pravo da zahtijeva da mu društvo za osiguranje sa kojim je zaključen ugovor o osiguranju izvrši isplatu u skladu sa ugovorom o osiguranju.Ako vlasnik prevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju ili je zaključio ugovor o osiguranju sa društvom za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni ili likvidacioni postupak, a nastupio je nesrećni slučaj, lice može zahtijevati isplatu osigurane sume od Udruženja iz sredstava Garantnog fonda, u skladu sa zakonom.Pravo na osiguranu sumu ima lice, odnosno korisnik osiguranja nezavisno od toga da li ima pravo na naknadu štete po osnovu odgovornosti prevozioca.

7.2.2. Osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima

Obaveza osiguranja od odgovornosti

Vlasnik, odnosno korisnik motornog vozila dužan je da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom motornog vozila pričini trećim licima nastalu usljed smrti, povrede tijela, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari, osim za štetu na stvarima koje je primio na prevoz .Osiguranje od autoodgovornosti pokriva vlasniku motornog vozila i štetu na stvarima koje je primio na prevoz, ukoliko te stvari služe za ličnu upotrebu lica koja su se nalazila u vozilu.Pod štetom podrazumijeva se i šteta koja je pričinjena trećem licu usljed pada stvari sa motornog vozila u pokretu.


Pojam motornog vozila

Motornim vozilom, smatra se svako vozilo koje se pokreće snagom sopstvenog motora, osim vozila koja se kreću po šinama i svako priključno vozilo, bez obzira da li je prikačeno ili ne.Pod motornim vozilom, , ne smatra se vozilo na motorni pogon , ako se to vozilo u vrijeme nastanka štete koristilo kao radna mašina van saobraćaja.Registracija motornog vozila, produženje registracije i izdavanje probnih tablica može seizvršiti tek kada se organu nadležnom za registraciju podnese dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od autoodgovornosti.Vlasnik motornog vozila koje ne podliježe obavezi registracije svake godine dužan je dazaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti prije dobijanja dozvole za upotrebu, koji se u periodu važenja dozvole obnavlja najmanje jednom godišnje.

Lica koja nemaju pravo na naknadu štete

Pravo na naknadu štete, po osnovu osiguranja od autoodgovornosti, nema:

1) vlasnik, suvlasnik i svaki drugi korisnik motornog vozila čijom je upotrebom pričinjena šteta, odnosno ovlašćeni držalac motornog vozila za slučaj štete na stvarima;

2) vozač motornog vozila koji je izazvao nesreću i njegovi pravni sljedbenici zbog tjelesnih povreda, oštećenja zdravlja ili smrti vozača;

3) lice koje je izvršilo, odnosno učestvovalo u protivpravnom oduzimanju motornog vozila čijom je upotrebom prouzrokovana šteta, bez obzira da li je upravljalo vozilom u momentu nastanka štete;

4) saputnik koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, ako osiguravač dokaže da mu je bila poznata okolnost da je tim vozilom upravljao neovlašćeni vozač,

5) saputnik koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, ukoliko Udruženje dokaže da mu je bila poznata okolnost da je tim vozilom upravljao neovlašćeni vozač,

6) lice koje je štetu pretrpjelo:- upotrebom motornog vozila za vrijeme zvanično odobrenih auto-moto i karting takmičenja i djelova tih takmičenja na zatvorenim stazama, na kojima je cilj postizanje maksimalne brzine, kao i na probama (treningu) za ta takmičenja;

- usljed zemljotresa; - usljed dejstva nuklearne energije tokom prevoza nuklearnog materijala; - usljed vojnih operacija, vojnih manevara, pobuna ili terorističkih akcija, ako postoji uzročna veza između tih dejstava i nastale štete.


Gubitak prava iz ugovora o osiguranju

Osiguranjem od autoodgovornosti obuhvaćene su, i štete prouzrokovane upotrebom motornog vozila koje je koristilo, odnosno kojim je upravljalo lice koje za to nije imalo ovlašćenje.Osiguranik gubi prava iz ugovora o osiguranju, ako:

1) vozač upravlja motornim vozilom bez odgovarajuće vozačke dozvole;

2) vozač nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno;

3) se vozač bez nadzora ovlašćenog vozača-instruktora obučavao za upravljanje motornim vozilom u saobraćaju na putevima;

4) vozač bez znanja i odobrenja vlasnika, odnosno ovlašćenog korisnika motornog vozila koristi to vozilo;

5) vozač upravlja vozilom pod uticajem alkohola iznad odobrene granice, opojnih droga, psihoaktivnih ljekova ili drugih psihoaktivnih materija;

6) je štetu prouzrokovao namjerno;

7) je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču vozila bila poznata;

8) vozač na protivpravan način dođe u posjed motornog vozila.

Promjena vlasnika motornog vozila

Ako se u toku trajanja osiguranja promijeni vlasnik motornog vozila, prava i obaveze iz ugovora o osiguranju od autoodgovornosti prelaze na novog vlasnika i traju do isteka tekućeg perioda osiguranja.

7.2.3. Visina osigurane sume


Obaveza društva za osiguranje po osnovu osiguranja od autoodgovornosti je ograničena osiguranom sumom važećom na dan nastanka štetnog događaja, ako ugovorom o osiguranju nije ugovorena viša suma.Najniža osigurana suma na koju može biti ugovoreno osiguranje od autoodgovornosti iznosi:

A) za štetu zbog smrti, tjelesne povrede i narušenog zdravlja:1) za autobuse i teretna vozila 250.000 €,2) za druga motorna i nepoznata vozila 150.000 €,3) vozila kojima se prevoze opasne materije 300.000 €;

B) za štetu zbog uništenja ili oštećenja stvari:1) za autobuse i teretna vozila 100.000 €,2) za druga motorna vozila 80.000 €,3) vozila kojima se prevoze opasne materije 150.000 €.

Društvo za osiguranje koje je jednom oštećenom licu isplatilo veći iznos od iznosa koji mu pripada, jer nije znalo, niti je moglo znati da postoje i druga oštećena lica, ostalim oštećenim licima srazmjerno snižava naknadu i ostaje prema tim oštećenim licima u obavezi samo do visine preostalog iznosa osigurane sume.

Naknada štete prouzrokovane u inostranstvu

Prilikom izlaska iz Republike licu koje upravlja motornim vozilom osiguranim u Republici, društvo za osiguranje kod koga je vozilo osigurano od autoodgovornosti izdaje međunarodnu ispravu o postojanju osiguranja - međunarodnu kartu osiguranja.Društvo za osiguranje koje je vlasniku motornog vozila izdalo međunarodnu ispravu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti sa pokrićem rizika u inostranstvu dužno je daoštećenom licu naknadi štetu, koja je upotrebom tog vozila prouzrokovana u inostranstvu, do visine određene propisima o osiguranju od autoodgovornosti države u kojoj je šteta nastala, odnosno u skladu sa međunarodnim sporazumom, ukoliko međunarodna isprava važi u zemlji u kojoj je šteta nastala.Udruženje ima pravo na regres isplaćene štete od društva za osiguranje koje je bilo u obavezi da isplati štetu.

7.2.4. Isprave kod osiguranja od autoodgovornosti (AO)


Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti - polisa osiguranja

Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti - polisa osiguranja jednoobrazna je za teritorijuRepublike.Obrazac ugovora o osiguranju utvrđuje regulatorni organ.Društvo za osiguranje je obavezno da ugovor o osiguranju od autoodgovornosti - polisu uskladi sa obrascem .

Međunarodna isprava o postojanju osiguranja od autoodgovornosti

Lice koje upravlja motornim vozilom inostrane registracije prilikom ulaska na teritoriju Republike mora imati valjanu međunarodnu ispravu o osiguranju od autoodgovornosti - međunarodnu kartu za osiguranje - koja važi za teritoriju Republike, a koja pokriva štete. Valjanost međunarodne isprave o osiguranju provjerava organ nadležan za unutrašnje poslove na graničnom prelazu, pri ulasku motornog vozila na teritoriju Republike, kao i prilikom kontrole saobraćaja.Međunarodna isprava potrebna je i za motorno vozilo koje se doprema u Republiku drugim prevoznim sredstvom, osim ako u Republici neće biti korišćeno.Međunarodnom ispravom smatra se isprava čiju valjanost priznaje Sistem međunarodne karte osiguranja (zelena karta).Udruženje je dužno da obavijesti organ nadležan za unutrašnje poslove o priznavanju valjanosti zelene karte.

Naknada štete od motornog vozila inostrane registracije - Lice kome je pričinjena šteta upotrebom motornog vozila inostrane registracije na teritoriji Republike, za koje postoji valjana zelena karta, podnosi odštetni zahtjev Udruženju, društvu za osiguranje ili licu kome je Udruženje dalo ovlašćenje za obavljanjeposlova koji proizilaze iz međunarodnog sporazuma o osiguranju vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štete nastale upotrebom motornih vozila u zemlji ili inostranstvu.Ukoliko je odštetni zahtjev podnijet Udruženju ono je dužno da, u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva sa potpunom dokumentacijom, isplati štetu, odnosno donese obrazloženu odluku o odbijanju zahtjeva.Ukoliko je odštetni zahtjev podnijet društvu ili licu ono je dužno da, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa potpunom dokumentacijom, isplati štetu, odnosno donese obrazloženu odluku o odbijanju zahtjeva. Ako društvo za osiguranje, odnosno ovlašćeno lice kome je podnijet odštetni zahtjev , u roku ne odluči po zahtjevu, oštećeno lice ima pravo da odštetni zahtjev podnese Udruženju koje je dužno da donese odluku, odnosno isplati štetu u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva.

Naknada štete od neosiguranog motornog vozila inostrane registracije - Štetu koja je prouzrokovana upotrebom motornog vozila inostrane registracije, čiji se vlasnik nije osigurao od autoodgovornosti, naknađuje Udruženje iz Garantnog fonda u skladu sa zakonom.


Granično osiguranje

Lica koja nemaju valjanu zelenu kartu dužna su da na granici zaključe ugovor o osiguranju od autoodgovornosti (granično osiguranje) sa domaćim društvom za osiguranje, koji važi samo za teritoriju Republike.Granično osiguranje se zaključuje za vrijeme boravka na teritoriji Republike.Visinu i strukturu premije za granično osiguranje utvrđuje regulatorni organ na predlog Udruženja.Saglasnost na visinu i strukturu premije za granično osiguranje daje Vlada Republike Crne Gore.

Naknada štete po osnovu graničnog osiguranja - Štetu nastalu na teritoriji Republike prouzrokovanu upotrebom motornog vozila inostrane registracije, čiji se vlasnik osigurao od autoodgovornosti kod domaćeg društva za osiguranje, naknađuje to društvo po odredbama zakona koje važe za osiguranje vlasnika motornog vozila domaće registracije.

7.2.5. Osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima

Obaveza osiguranja vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim Licima

Vlasnik, odnosno ovlašćeni držalac vazduhoplova dužan je da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom vazduhoplova pričini trećim licima.Pod štetom podrazumijeva se i šteta za koju vlasnik, odnosno ovlašćeni držalac vazduhoplova odgovara zbog upotrebe vazduhoplova u letu, odnosno šteta koju prouzrokuju lica ili stvari koje su ispale ili su izbačene iz vazduhoplova u letu.Vlasnik, odnosno ovlašćeni držalac inostranog vazduhoplova koji ulazi u vazdušni prostor Republike mora biti osiguran od odgovornosti za štetu, ako nije pruženo drugo obezbjeđenje za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno.Registracija vazduhoplova i produženje registracije može se izvršiti tek kada se organu nadležnom za registraciju podnese dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju. Vlasnik vazduhoplova koji ne podliježe obaveznoj godišnjoj registraciji dužan je da zaključi ugovor o osiguranju prilikom dobijanja odgovarajuće dozvole za upotrebu.

7.2.4. Osiguranje vlasnika plovnih objekata od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima


Vlasnik, odnosno ovlašćeni korisnik plovnog objekta, koji po propisima o registraciji plovnih objekata mora biti upisan u registar plovnih objekata, dužan je da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom plovnog objekta pričini trećim licima nanošenjem tjelesnih povreda, oštećenjem zdravlja i smrti.Štetom smatra se i šteta koja je pričinjena trećem licu usljed pada stvari sa plovnog objekta ili izbacivanjem stvari iz plovnog objekta.Vlasnik, odnosno ovlašćeni držalac inostranog plovnog objekta, prije dobijanja dozvole za plovidbu u domaćim teritorijalnim vodama, odnosno koji plovi u domaćim teritorijalnim vodama, mora biti osiguran od odgovornosti za štetu, ako nije pruženo drugo obezbjeđenje za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno.Izdavanje dozvole za plovidbu plovnog objekta i produženje dozvole može se izvršiti samo uz dokaz podnešen nadležnom organu o zaključenom ugovoru o osiguranju.

Vlasnik plovnog objekta koji ne podliježe obaveznom godišnjem pregledu dužan je da zaključi ugovor o osiguranju prije dobijanja plovidbene dozvole koja važi duže od jedne godine i da osiguranje obnavlja sve dok važi dozvola za plovidbu. Upotreba plovnog objekta u pomorskom saobraćaju nije dozvoljena bez zaključenja ugovora o osiguranju.

8. UGOVOR O OBAVEZNOM OSIGURANJU4

4 „Sl. List RCG“ ,br. 46/07 od 31.07.2007.


Vlasnici, odnosno korisnici prevoznih sredstava kojima se prevoze putnici u javnom saobraćaju i vlasnici drugih prevoznih sredstava obavezni su da zaključe ugovor o obaveznom osiguranju sa društvom za osiguranje ili dijelom stranog društva za osiguranje koje je dobilo dozvolu regulatornog organa nadležnog za nadzor osiguranja za obavljanje poslova obaveznog osiguranja i da ga redovno obnavljaju dok se prevozno sredstvo koristi u saobraćaju.Ugovor o obaveznom osiguranju mora biti zaključen prije nego što se prevozno sredstvo stavi u saobraćaj.Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju počinje po isteku 24-tog sata dana koji je u ispravi o osiguranju naveden kao početak osiguranja, a prestaje po isteku 24-tog sata koji je u ispravi o osiguranju naveden kao dan isteka trajanja osiguranja, ako nije drukčije ugovoreno.Kod ugovora o osiguranju zaključenog na jednu ili više godina, prava i obaveze iz ugovora produžavaju se nakon isteka ugovora o osiguranju za 30 dana (početni rok), ako društvu za osiguranje najmanje tri dana prije isteka trajanja osiguranja nije uručena izjava vlasnika, odnosno korisnika prevoznog sredstva da ne pristaje na produženje ugovora o osiguranju.Ako u početnom roku nastane osigurani slučaj, vlasnik, odnosno korisnik prevoznog sredstva je obavezan da plati premiju osiguranja za cijelu sljedeću godinu.Ugovor o obaveznom osiguranju mora pokrivati štete nastale na području Republike Crne Gore i teritoriji država članica Sistema međunarodne karte osiguranja, ako nije drukčije ugovoreno.Lice koje upravlja prevoznim sredstvom mora imati ugovor o obaveznom osiguranju koji je dužno da pokaže na zahtjev ovlašćenog lica.Ako je društvu za osiguranje sa kojim je zaključen ugovor o obaveznom osiguranju oduzeta dozvola za obavljanje poslova obaveznog osiguranja, odnosno ako društvo prestane da postoji na osnovu odluke skupštine društva i pokrenut je postupak likvidacije, odnosno stečaja, vlasnici prevoznih sredstava dužni su da, do isteka perioda važenja osiguranja, odnosno važenja registracije, zaključe ugovor o obaveznom osiguranju sa drugim društvom za osiguranje, u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o pokretanju, likvidacije odnosno stečaja.Društvo za osiguranje dužno je da zaključi ugovor o obaveznom osiguranju u skladu sa važećim uslovima osiguranja i tarifama premija.

8.1. Osigurana suma

Ugovorom o obaveznom osiguranju određuje se osigurana suma koja ne može biti niža od sume utvrđene zakonom o osiguranju RCG.


Osigurana suma utvrđena ugovorom o obaveznom osiguranju predstavlja maksimalnu obavezu društva za osiguranje po jednom štetnom događaju.

8.2. Uslovi osiguranja i tarife premija

Uslove osiguranja i tarife premija, odnosno njihove izmjene i dopune utvrđuju društva za osiguranje u skladu sa osnovama za izračunavanje premije i strukture premije (premijski sistem) za obavezno osiguranje u saobraćaju koje utvrđuje Nacionalni biro osiguravača Crne Gore.Osnovi za izračunavanje premije i strukture premije utvrđuju se u skladu sa aktuarskim načelima i pravilima struke.Saglasnost na uslove osiguranja i tarife premija za obavezna osiguranja u saobraćaju daje regulatorni organ nadležan za nadzor osiguranja u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za saglasnost. U Crnoj Gori regulatorni organ za osiguravajuća društva je Agencija za nadzor osiguranja.Bez saglasnosti regulatornog organa uslovi i tarife premija se ne mogu primjenjivati. Regulatorni organ objavljuje u "Službenom listu Republike Crne Gore" najniže tarife premija osiguranja od autoodgovornosti.

8.3. Osnovi za izračunavanje premija obaveznih osiguranja - premijski sistem Osnove za izračunavanje premijskog sistema utvrđuje Udruženje i to:

1) osnove (kriterijume) za izračunavanje premije i strukturu premije za obavezna osiguranja;

2) minimalni iznos tehničke premije za obavezna osiguranja;

3) najviši procenat bruto premije koji se izdvaja za režijski dodatak;

4) najviši iznos naknade, odnosno provizije koja se može platiti za poslove posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju, kao i za vršenje drugih poslova neposredno povezanih sa poslovima osiguranja;

5) sistem bonus i malus.

8.4. Zahtjev za naknadu štete


Naknadu štete po osnovu ugovora o obaveznom osiguranju oštećeno lice ostvaruje podnošenjem odštetnog zahtjeva društvu za osiguranje koje je po osnovu ugovora o osiguranju dužno da naknadi štetu.Za naknadu štete prouzrokovanu od strane neosiguranog i nepoznatog vozila, odnosno prevoznog sredstva i vozila, odnosno prevoznog sredstva koje je osigurano kod društva kome je oduzeta dozvola za rad, zahtjev za odštetu podnosi se Nacionalnom birou osiguravača.Ako društvo za osiguranje, odnosno biro osiguravača ne odgovori na zahtjev u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, oštećeno lice može pravo na naknadu štete ostvariti tužbom preko nadležnog suda. Tužba podnesena protiv odgovornog osiguravača ili odgovornog lica prije isteka roka smatraće se preuranjenom.Društvo za osiguranje, odnosno biro osiguravača dužno je da u slučaju neimovinske štete, najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete, najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. oštećenom licu dostavi: - obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina štete nesporni, odnosno - obrazloženi odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni.

Ukoliko podnijeti odštetni zahtjev ne sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje, odnosno ukoliko uz zahtjev nijesu priložena potrebna dokumenta, društvo za osiguranje, odnosno biro osiguravača je dužno da, u roku od osam dana od dana prijema nepotpunog zahtjeva, zatraži od podnosioca zahtjeva da upotpuni zahtjev traženom dokumentacijom.Ako je za utvrđivanje osnova i visine naknade štete po podnijetom odštetnom zahtjevu potrebno duže vrijeme, rok za odlučivanje po zahtjevu može se produžiti do 60 dana od dana prijema odštetnog zahtjeva.

8.5. Određivanje visine naknade štete

Visina naknade štete određuje se na osnovu kriterijuma za naknadu štete koje, na predlogNacionalnog biroa osiguravača, utvrđuje regulatorni organ.Kriterijumi su:

1) osnovi za određivanje pravične naknade za materijalne i nematerijalne štete na licima;

2) osnovi za procjenu štete na vozilima;

3) osnovi za procjenu štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini;

4) procenti trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (invaliditeta) kao posljedice nesrećnog slučaja (nezgode).

Primjena kriterijuma obavezna je pri odlučivanje o visini naknade štete. Kriterijume za naknadu štete objavljuje regulatorni organ u "Službenom listu Republike Crne Gore".


Ukoliko konačna visina naknade štete nije mogla biti utvrđena na osnovu kriterijuma, društvo za osiguranje, odnosno biro osiguravača dužno je da oštećenom licu ponudi isplatu nespornog dijela svoje obaveze na ime predujma.Ukoliko društvo za osiguranje, odnosno biro osiguravača ocijeni da nema osnova za naknadu štete dužno je da, u roku od 14 dana od dana prijema urednog odštetnog zahtjeva, o tome u pisanoj formi, sa obrazloženjem, obavijestiti podnosioca odšetnog zahtjeva.

8.6. Rok za isplatu naknade štete

Društvo za osiguranje, odnosno biro osiguravača je dužno da, u roku od 14 dana od dana zaključenja sporazuma o naknadi štete isplati naknadu štete, u cjelosti, ukoliko sporazumom nije drukčije određeno, odnosno u roku od osam dana od dana odlučivanja.

8.7. Prigovor društva za osiguranje i pravo na regres

Kad oštećeno lice podnese odštetni zahtjev društvu za osiguranje, društvo ne može u odgovoru na takav zahtjev isticati prigovore koji se na osnovu zakona ili ugovora o osiguranju mogu isticati prema osiguraniku zbog nepridržavanja zakona ili ugovora.Društvo za osiguranje koje naknadi štetu oštećenom licu stupa u njegovo pravo prema licu odgovornom za štetu, za iznos isplaćene naknade, kamatu na isplaćeni iznos naknade i troškove postupka, ako obaveza društva nije nastupila prema uslovima ugovora o obaveznom osiguranju u saobraćaju.

8.8. Isticanje regresnih zahtjeva fondova

Društvo za osiguranje dužno je da fondovima koji obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja nadoknadi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika, ali samo u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju.Stvarnom štetom smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i srazmjerni iznos penzije oštećenog lica, odnosno članova njegove porodice.Srazmjerni iznos penzije određuje se prema propisima o penzijskom osiguranju u visini razlike uzmeđu invalidske penzije utvrđene rješenjem Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i invalidske penzije koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.Obaveze prema fondovima izmiruju se nakon izmirenja obaveza po svim zahtjevima oštećenih lica iz istog štetnog događaja podnijetih društvu za osiguranje.Fondovi za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i društva za osiguranje, kao i druga fizička i pravna lica koja su na bilo koji način neposredno oštećenom licu


nadoknadile štetu ili dio štete nanesene upotrebom neosiguranog ili nepoznatog prevoznog sredstva, nemaju pravo na regresiranje iznosa iz Garantnog fonda.

8.9. Obaveze prikupljanja statističkih i drugih podataka

Društva za osiguranje i biro osiguravača dužni su da prikupljaju, obrađuju i vode statističke i druge podatke o osiguranjima.Društva za osiguranje i biro osiguravača dužni su da podatke obrađuju primjenom statističkih standarda osiguranja, u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka i propisima o zaštiti podataka.Sadržaj i način vođenja podataka , kao i način i rokove njihovog dostavljanja utvrđuje biro osiguravača, uz saglasnost regulatornog organa.Regulatorni organ može po potrebi odrediti prikupljanje i obradu i drugih podataka.Nacionalni biro osiguravača i društva za osiguranje su dužni da podatke dostavljaju regulatornom organu na njegov zahtjev.

9. UDRUŽIVANJE ORGANIZACIJA ZA OSIGURANJE KOJE OBAVLJAJU POSLOVE OBAVEZNIH OSIGURANJA U


SAOBRAĆAJU5

9.1. Udruženje organizacija za osiguranje - Nacionalni biro

Udruženje - Nacionalni biro je pravno lice koje se obavezno osniva u cilju ostvarivanja zajedničkih interesa društava za osiguranje koja obavljaju poslove obaveznih osiguranja usaobraćaju u Republici.Društvo za osiguranje može obavljati poslove obaveznih osiguranja. Društva za osiguranje dužna su da obezbijede sredstva potrebna za obavljanje zakonom utvrđenih poslova Udruženja.Organizacija, poslovanje, odlučivanje, način finansiranja i druga pitanja od značaja za rad Udruženja uređuju se Statutom Udruženja.Na Statut Udruženja saglasnost daje regulatorni organ.Udruženje svoje poslove obavlja preko osnovnih organizacionih djelova:

1) Biroa zelene karte;

2) Garantnog fonda;

3) Informacionog centra.

Organizacioni djelovi nemaju svojstvo pravnog lica.Udruženje se osniva kao privredno društvo.

9.2. Poslovi Udruženja

Udruženje naročito obavlja sljedeće poslove:

1) predstavlja društva za osiguranje u međunarodnim strukovnim organizacijama;

2) vrši obradu, obračun, isplatu šteta i naplatu regresnih zahtjeva po isplaćenim štetama po osnovu:

- međunarodnih sporazuma o obaveznim osiguranjima u saobraćaju nastalim u zemlji i inostranstvu (zelena karta), - neosiguranih motornih i priključnih vozila i putnika u javnom saobraćaju, vazduhoplova i plovnih objekata, - zbog smrti, povrede tijela ili narušavanja zdravlja prouzrokovane upotrebom nepoznatog motornog vozila, vazduhoplova, plovnog objekta ili drugog prevoznog sredstva;

- zahtjeva oštećenih lica koja nijesu štetu mogla naplatiti zbog prestanka rada

5 „Sl. List RCG“ br. 46/07 od 31.07.2007.


društva za osiguranje kod koga su bila osigurana;

3) utvrđuje i štampa obrasce međunarodne karte osiguranja (zelene karte) za svoje članove;

4) upravlja Garantnim fondom;

5) prikuplja statističke i druge podatke i sačinjava statističke izvještaje;

6) predlaže: - kriterijume za određivanje visine obaveznog doprinosa koji Udruženju uplaćuju društva za osiguranje za rad Udruženja i za Garantni fond, kao i rokove za njihovu uplatu,

- iznose depozita i garancija banaka kojima društva za osiguranje garantuju izmirenje obaveza za koje odgovara Udruženje;

7) određuje tarifu za obračun i plaćanje troškova obrade šteta ;

8) obavlja druge poslove za koje dobije ovlašćenje od društava za osiguranje i regulatornog organa;

9) utvrđuje osnove izračunavanja premije i strukture premija obaveznih osiguranja;

10) sačinjava plan poslovanja i finansijske izvještaje o poslovanju;

11) sarađuje sa udruženjima drugih zemalja po pitanjima potpunijeg i sveobuhvatnijeg ostvarivanja prava osiguranika, oštećenih lica i članova Udruženja,

12) utvrđuje Kodeks ponašanja u poslovima obaveznih osiguranja.

9.3. Garantni fond

Garantni fond se osniva radi ekonomske zaštite putnika u javnom saobraćaju i trećih oštećenih lica, u slučajevima kada je šteta pričinjena upotrebom neosiguranog ili nepoznatog prevoznog sredstva, kao i za štetu za čiju naknadu je odgovorno društvo za osiguranje koje je prestalo sa radom, odnosno nad kojim je pokrenut postupak stečaja i likvidacije i šteta nastalih po osnovu zelene karte


9.4. Sredstva Garantnog fonda

Sredstva Garantnog fonda obezbjeđuju se obaveznim redovnim doprinosima iz sredstava premija obaveznih osiguranja u saobraćaju i sredstava ostvarenih po osnovu regresnih zahtjeva u slučajevima predviđenim zakonom, koje su dužni da plaćaju društva koja obavljaju poslove obaveznih osiguranja po zakonu.Visina redovnog doprinosa Garantnom fondu utvrđuje se za narednu poslovnu godinu do 31. 12. tekuće godine.Visinu redovnog doprinosa za narednu godinu utvrđuje regulatorni organ na predlog Udruženja.Ako sredstva Garantnog fonda, po osnovu redovnog doprinosa, nijesu dovoljna za pokriće obaveza, nedostajuća sredstva obezbjeđuju se dodatnim doprinosom koji se utvrđuje na način i po postupku utvrđenom za redovni doprinos Garantnom fondu.Sredstva Garantnog fonda vode se na posebnom računu Udruženja.Sredstvima Garantnog fonda upravlja i raspolaže Udruženje.

9.5. Namjena sredstava Garantnog fonda

Sredstva Garantnog fonda koriste se za isplatu osigurane sume, odnosno naknadu šteteoštećenim licima iz zakona o osiguranju, i to:

1) prouzrokovane upotrebom motornog vozila, vazduhoplova, plovnog objekta ili drugog prevoznog sredstva za koje nije bio zaključen ugovor o obaveznom osiguranju;

2) zbog smrti, povrede tijela ili narušavanja zdravlja prouzrokovane upotrebom nepoznatog motornog vozila, vazduhoplova, plovnog objekta ili drugog prevoznog sredstva;

3) prouzrokovane upotrebom motornog vozila, vazduhoplova, plovnog objekta ili drugog prevoznog sredstva za koje je zaključen ugovor o obaveznom osiguranju sa društvom za osiguranje kojemu je oduzeta dozvola za rad i nad kojim je pokrenut stečajni postupak;

4) naknadu troškova obrade odštetnih zahtjeva, koji padaju na teret Garantnog fonda;

5) drugih troškova vezanih za poslovanje Garantnog fonda.

9.6. Izvještaji o poslovanju Udruženja


Udruženje u okviru godišnjeg plana i godišnjih finansijskih iskaza Udruženja posebno sačinjava godišnji plan i godišnji finansijski iskaz Garantnog fonda.Godišnji finansijski iskazi Udruženja podliježu reviziji.Udruženje je dužno da regulatornom organu dostavlja tromjesečni izvještaj o stanju sredstava Garantnog fonda.Udruženje je dužno da, na zahtjev regulatornog organa, dostavlja i druge izvještaje i podatke koji su od značaja za vršenje nadzora.

9.7. Zahtjev i naknada štete iz Garantnog fonda u slučaju kada nije zaključen ugovor o obaveznom osiguranju i pravo na regres

Zahtjev za naknadu štete koja je prouzrokovana upotrebom motornog vozila, vazduhoplova, plovnog objekta ili drugog prevoznog sredstva čiji vlasnik, odnosno korisnik nije zaključio ugovor o obaveznom osiguranju, a bio je dužan po zakonu, podnosi se i šteta nadoknađuje u istom obimu i prema istim uslovima kao da je bio zaključen ugovor o obaveznom osiguranju.Nakon isplaćene štete Udruženje ima pravo na regresni zahtjev prema vlasniku, odnosno korisniku prevoznog sredstva kojim je prouzrokovana šteta, za iznos isplaćene štete, kamatu i druge troškove vezane za predmetnu štetu.

9.8. Zahtjev i naknada štete iz Garantnog fonda po ugovorima o osiguranju zaključenim sa društvom za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak

Regresni zahtjev za isplaćenu štetu nadoknađuje se iz stečajne mase društva nad kojim je pokrenut stečajni postupak po redosljedu namirenja iz stečajne mase u skladu sa posebnim zakonom.

9.9. Zahtjev i naknada štete prouzrokovane upotrebom nepoznatog prevoznog sredstva

Zahtjev i naknada štete zbog smrti, povrede tijela ili narušavanja zdravlja prouzrokovana upotrebom nepoznatog prevoznog sredstva (motornog vozila, vazduhoplova, plovnog objekta) naknađuje se do obračunatog iznosa, na koji zakonom ograničena obaveza društva za osiguranje za štete prouzrokovane upotrebom tih prevoznih sredstava na dan nastanka štetnog događaja.


Ako se poslije isplate štete ustanovi da je prevozno sredstvo koje je prouzrokovalo štetu imalo ugovor o osiguranju, regresni zahtjev Udruženje podnosi društvu za osiguranje sa kojim je ugovor zaključen.Sredstva po osnovu regresnog zahtjeva društvo za osiguranje uplaćuje u Garantni fond.


10. KAZNENE ODREDBE6

10.1. Prekršaji

Novčanom kaznom od četrdesetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice, ako:

1) u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o pokretanju likvidacije, odnosno stečaja nad društvom za osiguranje ne zaključi ugovor o obaveznom osiguranju sa drugim društvom za osiguranje za preostali period osiguranja, odnosno važenja registracije

2) kao vlasnik, odnosno korisnik prevoznog sredstva koje služi za prevoz putnika u javnom saobraćaju ne zaključi ugovor o osiguranju putnika u javnom saobraćaju od posledica nesrećnog slučaja

3) kao vlasnik motornog vozila, prilikom registracije, odnosno prilikom dobijanja odgovarajuće dozvole za upotrebu, jednom godišnje ne zaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za štetu koju upotrebom motornog vozila pričini trećim licima nastalu usljed smrti, povrede tijela, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari, osim za štete na stvarima koje je primio na prevoz

4) kao vlasnik, odnosno korisnik motornog vozila koje ne podliježe obavezi registracije svake godine ne zaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti prije dobijanja dozvole za upotrebu

5) nema valjanu međunarodnu ispravu , a koje na granici ne zaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti sa domaćim društvom za osiguranje koji važi samo za teritoriju Republike;

6) kao vlasnik, odnosno ovlašćeni držalac vazduhoplova ne zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom vazduhoplova pričini trećim licima ;

7) kao vlasnik, odnosno ovlašćeni korisnik plovnog objekta na motorni pogon i priključnog plovila ne zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom plovnog objekta pričini trećim licima nanošenjem tjelesnih povreda, oštećenjem zdravlja i smrti.

Za prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od četvorostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

6 Zakon o osiguranju „Sl. List RCG“ , br. 46/07 od 31.07.2007.


Novčanom kaznom od četrdesetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice, ako:

1. ne zaključi ugovor o obaveznom osiguranju u skladu sa uslovima osiguranja i tarifama premija, koji su na snazi u vrijeme zaključenja ugovora o osiguranju ;

2. zaključi ugovor o obaveznom osiguranju u kome nije utvrđena osigurana suma propisana zakonom ili je utvrđena u iznosu manjem od iznosa propisanog zakonom ;

3. bez prethodne saglasnosti regulatornog organa primjenjuje uslove i tarife premija obaveznog osiguranja ;

4. ne primijeni ili nepravilno primijeni osnove premijskog sistema propisane zakonom;

5. danom prijema odštetnog zahteva ne evidentira zahtjev u posebnoj knjizi šteta, po redosledu prijema i ako u rokovima ne odluči po odštetnom zahtjevu;

6. u roku od 14 dana od dana zaključenja sporazuma o naknadi štete ne isplati naknadu štete u cjelosti, odnosno u roku utvrđenom poravnanjem ili ne isplati naknadu štete u roku od osam dana od dana donošenja odluke o osnovu i visini naknade štete ;

7. ne prikuplja, ne obrađuje i ne čuva podatke o osiguranicima, osiguranim prevoznim sredstvima, štetnim događajima i likvidaciji šteta, po osnovu obaveznog osiguranja ;

8. regulatornom organu, na njegov zahtjev, ne dostavi podatke;

9. ugovor o osiguranju od autoodgovornosti - polisu osiguranja ne uskladi sa obrascem ugovora o osiguranju koji je utvrdio regulatorni organ ;

10. ne uplaćuje obavezni doprinos garantnom fondu iz sredstava premija obaveznih osiguranja u saobraćaju ;

11. ne sačinjava finansijske iskaze i izvještaje o stanju Garantnog fonda i ne dostavlja ih regulatornom organu.

11. OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU OSIGURANJA OD AUTO ODGOVORNOSTI (AO) I KASKO OSIGURANJA DRUMSKIH


VOZILA

1. Osiguranje od AO je obavezno osiguranje, a kasko je isključivo dobrovoljno osiguranje

2. Uslove za osiguranje od AO propisuje Zakon o osiguranju, a uslove za kasko osiguranje donose samostalno osiguratelji, s tim da o njima mišljenje daje Agencija za osiguranje

3. Premijski sistem za osiguranje od AO donosi Zakon o osiguranju, a za kasko osiguranje sami osiguratelji

4. Osiguranje od AO je osiguranje vlasnika (korisnika) vozila za štete koje upotrebom tog vozila nanestu trećim osobama, a kasko osiguranje je osiguranje vozila i osiguranih stvari u i na tom vozilu

5. osiguranjem od AO su pokrivene nematerijalne i materijalne štete koje vozilo prouzroči trećim osobama, a kasko osiguranjem su pokrivene samo materijalne štete na osiguranom vozilu

6. u osiguranju od AO osiguranik nema mogućnost ugovaranja franšize, dok u kasko osiguranju ima pravo ugovoriti više vrsta franšiza

7. osnovni parametri za određivanje visine premije osiguranja od AO su jedinstvena temeljna funkcionalna premija i zone rizika, a osnovni parametri kod kasko osiguranja su novonabavna cijena vozila i poreski status osiguranika

8. premija osiguranja od AO se može platiti odjednom ili u maksimalno 3 rate, a premija kaska se može platiti odjednom ili u 12 jednakih mjesečnih rata

9. u osiguranju od AO zaključenom na trajanje 1 godine, prava i obveze iz ugovora se produžuju za 30 dana – početni rok, dok kod kasko osiguranja prava i obveze iz ugovora prestaju istekom 24. sata dana koji je u ugovoru naveden kao prestanak osiguranja – nema početnog roka

10. individualni bonus u osiguranju od AO zavisi samo od prijavljenih šteta u proteklom razdoblju posmatranja, dok u kasko osiguranju individualni bonus zavisi od prijavljenih šteta u proteklom osiguranom razdoblju, ostvarenom bonusu na polisi AO, od visine kasko bonusa osnovnog kasko osiguranika

11. kod osiguranja od AO se ne može dobiti bonus kod prvog osiguranja, dok se kod kasko osiguranja to može

12. u osiguranju od AO pravo na korišćenje stečenog bonusa vrijedi 3 godine, dok je u kasko osiguranju to pravo neograničeno


13. u osiguranju od AO jedna prijavljena šteta znači pomak 3 premijska stupena više za sledeće osigurano razdoblje, a u kasko osiguranju jedna prijavljena šteta eliminiše bonus u cjelini za sledeće osigurano razdoblje

14. promjenom vlasnika vozila ugovor o osiguranju od AO vrijedi do isteka osiguranja, a ugovor o kasko osiguranju prestaje da vrijedi 24. sata dana kada je novi vlasnik preuzeo vozilo

15. ugovor o osiguranju od AO se ne može prekinuti zbog neplaćanja premije osiguranja, dok se ugovor o kasko osiguranju može prekinuti zbog neplaćanja premije

PRIMJERI IZ PRAKSE

I) Primjer obaveznog osiguranja (autoodgovornost)


Prvi primjer koji ćemo objasniti u našem radu je primjer obaveznog osiguranja motornih vozila. Prilikom svake registracije vozila plaća se i premija osiguranja koja se dobija na osnovu tarife (slika 1.) koju izdaje Nacionalni biro osiguravača Crne Gore uz prethodnu saglasnost regulatora (Agencije za nadzor osiguranja RCG). Kriterijum za dobijanje visine premije osiguranja je snaga motora izražena u KW.

Slika 1. Tabela sa tarifama za dobijanje visine premije osiguranja (izvor: Nacionalni biro osiguravača Crne Gore)

Agencije koje vrše registraciju vozila, nakon uvida u dokunetaciju koja im se dostavlja vrše obračun premije osiguranja i izdaju polisu osiguranja (slika 2.) osiguravajuće kuće sa kojom imaju saradnju. Najčešće su u Crnoj Gori to: Lovćen osiguranje; Sava Montenegro


osiguranje; Uniqa osiguranje, Magnat osiguranje i dr. Najzastupljeniji u obaveznom osiguranju vozila je Lovćen osiguranje.

Slika 2. Polisa osiguranja (Izvor: Lovćen osiguranje)

Auto iz našeg primjera je snage 50 KW i nakon uvida u tabelu sa tarifom za obračun premije dobijamo osnovnu premiju od 120,27 € na koju se dodaje porez u iznosu od 6%, na kraju ukupna suma koja treba da se plati za predmetno auto iznosi 127,48 €.

Ukoliko vlasnik vozila namjerava da sa svojim vozilom ide van granica Crne Gore mora posjedovati Zelenu kartu (slika 3.). Zelena karta osiguranja je potvrda da za svoje vozilo imate zaključeno osiguranje auto-odgovornosti kod domaćeg osiguravajućeg društva i Zelenu kartu osiguranja izdaje osiguravajuće društvo kod kojeg je zaključeno obavezno osiguranje od auto-odgovornosti. Zelena karta se posebno plaća, iznosi 15,00 €, i traje dok traje osiguranje, odnosno do isteka registracije vozila.


Slika 3. Zelena karta (Izvor: Lovćen osiguranje)

Na poleđini zelene karte (slika 4.) nalazi se spisak osiguravajućih društava u inostranstvu sa adresama i brojevima telefona kojima se vlasnik vozila koji posjeduje zelenu kartu može obratiti u slučaju da je nanio šteu trećem licu i tim zemljama.

Slika 4. Zelena karta (Izvor: Lovćen osiguranje)


II) Primjer kasko osiguranja

Kao što smo naveli u radu za razliku od osiguranja od autoodgovornosti koje je obavezno, kasko osiguranje je dobrovoljno osiguranje. Kasko osiguranje se obično uzima prilikom kupovine novih automobila. U našem primjeru prikazaćemo polisu kasko osiguranja (slika 5.) za novi automobil, marke OPEL INSIGNIA EDITION 2.0.

Slika 5. Polisa kasko osiguranja (Izvor: Sava Montenegro osiguranje)


Kao što je i navedeno u radu visinu premije za kasko osiguranje određuju sama osiguravajuća društva uz konsultacije sa Nacionalnim biroom osiguravača i Agencijom za nadzor osiguranja. Za osiguranu sumu se uzima nabavna vrijednost novog vozila, u našem slučaju to je 24.160,00 €. U našem primjeru imamo potpuni kasko koji ima najširi obim pokrića. Premijska stopa u ovom slučaju je 4,86 %, kada to pomnožimo sa osnovicom za osiguranje, odnosno nabavnom vrijednošću vozila dobijamo iznos premije 1.174,17 €. Pošto vlasnik vozila ima i polisu osiguranja od autoodgovornosti kod Sava Montenegro osiguranja prilikom uplate premije za kasko osiguranje ima popust od 10%. Na kraju ukupan iznos sa popustom i uračunatim porezom iznosi 1.088,46 €.


ZAKLJUČAK

U našem radu smo obrađivali dvije vrste osiguranja, Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i kasko osiguranje. Kao što smo i naveli u radu osiguranje od autoodgovornosti je obavezno prilikom svake registracije vozila i čini najveću stavku u cijeni registracije. Premija osiguranja sa uračunatim porezom, u zavisnosti od snage motora kreće se u rasponu od 80,33 € za automobile do 22 KW snage pa do 232,17 € za automobile preko 110 KW snage. Postoji mnogo argumenata protiv obaveznog osiguranja. Protivnici obaveznog osiguranja tvrde da je obavezno osiguranje jedna vrsta prinude koju moraju svi da plaćaju, pa čak i oni koji se izuzetno pažljivo odnose prema svojoj imovini.Ti pažljivi moraju da stupe u zajednicu sa licima koja su vrlo nepažljiva u rukovanju svojom imovinom i da snose dio tereta.Dok zagovornici obaveznog osiguranja tvrde da ono nije nikakva prinuda već da je to potreba.Protivnici ove vrste osiguranja tvrde da kada postoji obavezno osiguranje to se odražava na smanjenje pažnje odnosno, osiguranici se komotnije ponašaju. Pristalice obaveznog osiguranja kažu da je ovaj argument komotnosti osiguranika pretjerivanje, imajući u vidu da neće biti nadoknađena nijedna šteta koja je prouzrokovana namjerno, grubom nepažnjom osiguranika.

Za razliku od obaveznog osiguranja od autoodgovornosti kasko osiguranje je dobrovoljno osiguranje. Predmet kasko osiguranja ne mora biti samo vozilo već i oprema koja pripada tom vozilu ili kja se nalazi u vozilu kao naprimjer prtljag i drugo. Kao što smo naveli u radu postoji više vrsta kasko osiguranja u zavisnosti od širine pokrića rizika.

U praksi najčešće se kasko osiguravaju nova i skuplja vozila, i obično se uzima polisa sa najširim stepenom pokrića odnosno potpuni kasko.


LITERATURA

1) Dr. Jelena Kočović, Dr. Predrag Šulejić – Osiguranje, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu 2006. god.

2) Dr. Milorad Kilibarda - Špedicija i agencijsko poslovanje, Beograd 2008. god.3) Dr. sc. Pavić Drago – Pomorsko Osiguranje, Veleučilište u Rijeci4) Kristina Mićin – Računovodstvo osiguravajućih društava, Hasibo d.o.o., Zagreb

2008. god 5) Skripta Kasko osiguranje drumskih vozila – Pravni fakultet Split 2007. god.6) Časopis Revija osiguranja, brojevi 1 – 8, Zagreb 2010. god.7) Zakon o osiguranju RCG, Sl. List br. 46/078) Lovćen osiguranje a.d. – Podgorica9) Sava Montenegro osiguranje a.d. – Podgorica

diplomski rad tema: obavezno i kasko osiguranje drumskih ... · budući da je kasko dobrovoljno...

Documents