Diskusija kao nastavna metoda

Jedan od temeljnih problema suvremene povijesti i jedno od česti zabluda koje vlada

''među narodom'' tiče se uspostave totalitarnih režima. U teoriji, totalitarni režimi označavaju

diktaturu jednog čovjeka koji je na vlast došao oružanom borbom. Problem nastaje kada se

analiziraju primjeri iz '' prakse.'' Hitler, Staljin… samo su neki od diktatora koji su na vlasti

došli, ne oružanom borbom, već demokratski putem ( Hilter- parlamentarni izbori, Staljin-

unutarstranački izbori..). Nastavnik je ovaj problem smatrao veoma korisnim, ali i veoma

prikladnim ( većina učenika navršava 18 godina i prvi puta izlaze na izbore čime ih nastavnik,

na neki način, priprema na kritičku analizu društveno-političke situacije i adekvatnu

interpretaciju programa političkih stranaka koje će se naći na izbornoj listi). Stoga je

nastavnik iz nastavne jedinice Predvečerje rata i Drugi svjetski rat ( 1936.- 1945) kao temu

diskusije formulirao sljedeće: '' Dolazak diktatora na vlasti-milom ili silom? '' Učenici ( 24

učenika) su tjedan dana prije diskusije podijeljeni u dvije grupe čiji će se mišljenja

konfrontirati. Učenicima su podijeljeni sljedeći materijali: nastavnikove upute ( dodatno

objašnjena tema te učenicima dane smjernice za rad s obaveznim materijalom kako bi se

učenici mogli adekvatno pripremiti za rad), udžbenik ( pročitati glavno poglavlje za diskusiju,

prethodno poglavlje kako bi shvatili društveno-političke prilike koje su omogućile dolazak

diktatora na vlast, te poglavlje koje slijedi nakon glavnog kako bi dobili saznanja o

posljedicama do kojih su totalitarni režimi doveli) te je svatko dobio primjer dokumentarnog

filma Humain remains u kojemu se opisuje dolazak na vlast Hitlera, Mussolinija, Staljina i

Mao Zedunga. Grupa '' Milom'' ( 12 učenika, zastupaju argumente da diktatori dolaze na vlast

demokratskim putem, uz podršku naroda) tokom čitanja danog materijala fokusiraju se na

argumente kojim mogu potkrijepiti svoja stajališta te grupa '' Silom'' ( 12 učenika, zastupaju

argumente da diktatori dolaze na vlast oružanom borbom) fokusiraju na argumente kojima

mogu potkrijepiti svoja stajališta. Svoje argumente zapisuju na komade papira te im je

preporučeno izvannastavno sastajanje kako bi prošli kroz argumente te međusobno ih

razjasnili ukoliko postoje poteškoće. Način na koji će se učenici organizirati unutar grupe,

nastavnik ostavlja učenicima na izbor. Nastavnik, kao i učenici, obrađuje literaturu koja je

dana učenicima, razmišlja i pretpostavlja pitanjima koje bi učenici mogli postaviti te

eventualnim poteškoćama koje bi se mogle javiti. Svoje znanje proširuje iz dodatne literature

kako bi znao adekvatno reagirati. Nastavnik i učenici zajedno određuju pravila igre/ principe

diskusije: razboritost- iznesena mišljenja moraju se bazirati na argumentima, istinitost- nije

dozvoljeno mijenjanje povijesnih činjenica u korist vlastite grupe, sloboda- svi članovi imaju

pravo na slobodno iznošenje vlastitih mišljenje, discipliniranost- nije dozvoljeno upadanje

drugoj osobi u riječ, jasnoća- argumenti svima moraju biti razumljivi. Nikako nije dozvoljeno

verbalno napadanje drugih sudionika već se potiče jednakosti i uvažavanje i poštivanje

mišljenja drugih sudionika. Nastavnik diskusijom želi: potaknuti učenika na kritičku analizu

različitih društvenih sustava, odgajati učenike u duhu tolerancije prema različitim kulturama,

pripremiti učenike za život u demokratskom i pluralističkom društvu, potaknuti učenike na

prikupljanje potrebnih informacija te ih motivirati za daljnje učenje.

Nastavnik je izabrao ulogu voditelja diskusije što znači da će nastavnik usmjeravati

diskusiju u željenom pravcu, ali i odrediti ulogu pojedinih sudionika u njoj. ( Kovač, 2011.)

Diskusija se odvija za vrijeme blok sata. Učenici su odlučili da svi ravnopravno sudjeluju u

diskusiji. Jedna od bitnih uloga voditelja jest da odredi način na koji će započeti diskusiju.

Način započinjanja diskusije bitan je jer će odrediti tijek, ali i kvalitetu diskusije. ( Henning,

2008) Nastavnik je odlučio započeti diskusiju pitanjem: '' Pripremajući materijal za današnji

sat, koje ste sličnosti primijetili kod Hitlera, Staljina, Mao Zedunga?'' U ovoj je situaciji,

nastavnik iskoristio brainstorming kao mogući alat poticanja interesa učenika. Nastavnik

nastavlja s prepričavanje istinite anegdote o raspravi vođenoj između dva penzionera. Jedan

smatra da diktatori samostalno dolaze na vlast dok mu drugi kratko, ali jasno odgovara: '' Ne,

diktatori na vlast dolaze voljom naroda.'' Nastavnik potom podsjeća učenike na njihove

dodijeljene uloge. Grupa '' Milom'' poistovjećuje se s penzionerom i predstavlja volju naroda,

dok se grupa '' Silom'' poistovjećuje s penzionerom koji se zalaže za samostalnu uzurpaciju

vlasti. Važno je da nastavnik, kao voditelj diskusije postavlja dobro formulirana pitanja.

Izbjegava pitanja koja zahtijevaju samo da ili ne odgovor, a postavlja ona pitanje koja

zahtijevaju strukturirane i elaborirane odgovore. ( Kovač, 2011) Tako nastavnik započinje

diskusiju pitanjem : '' Koje ste karakteristike primijetili da su prisutne kod Hitlera, Staljina,

Mao Zedunga?'' , a ne pitanjem : '' Da li ste primijetili da su sva trojca diktatora imala podršku

naroda?'' Prvo pitanje zahtijeva od učenika uspoređivanje društveno-političkog stanja te tri

zemlje te povezivanje sličnosti u političkom ustroju, dok drugo pitanje zahtijeva samo

odgovor : '' Da.'' Tokom diskusije nastavnik primjećuje da učenik iz grupe '' Silom'' uporno

forsira svoju vlastitu teoriju o zavjeri Židova koji su Staljina postavili na vlast. Nastavnik mu

odgovara da teorije zavjere nisu nikada službeno dokazane i prihvaćene kao znanstvena

praksa. S obzirom na tu činjenicu, njegova teorija se odbacuje i prekida se bilo kakav spomen

na nju. Nastavnik postavlja pitanje kojom vraća diskusiju u dogovorene okvire: '' Što je

izdvajalo te ''buduće'' diktatore od ostalih političkih djelatnika?'' ( politički program).

Nastavnik je u pravo vrijeme otkrio da se tema udaljava iz dogovorenog okvira te ju

adekvatnim pitanjem vratio u početni okvir. ( Kovač, 2011) Nastavnik tijekom diskusije ističe

i sumira glavne ideje i priloge ( Kovač, 2011). Nastavnik je odredio dva učenika koji su

zaduženi da bilježe glavne ideje svake grupe. Glavni argument grupe ''Silom'' je da je Staljin

došao na vlast nasilnim putem eliminacije svojih političkih protivnika. Argument grupe ''

Milom'' ističe kako Staljin možda je došao silom na vlasti, ali je na tu visoku vladajuću

poziciju izabran voljom naroda. Nastavnik je, nakon takvog argumenta, pohvalio grupu

''Milom'' na tom šah-matovskom potezu i kako su učenici došli do poante diskusije, nastavnik

kao voditelj diskusije odlučio je iskoristiti još jednu svoju funkciju koja se odnosi na

otvaranje nove teme, ( Kovač, 2011) odnosno usmjeriti njihovu pažnju na još jedan bitan

aspekt glavne teme, a to je : '' Utjecaj kulta ličnosti na izbor svog vladara/diktatora.''

Nastavnik se u diskusiji susreće sa nizom neproduktivnih uloga koje onemogućavaju

kvalitetnu realizaciju diskusije. ( Henning, 2008) Jedna od najčešćih teškoća u realizaciji

diskusije jest nepripremljenost učenika. Ako učenici nisu na sat došli pripremljeni, nastavnik

je već unaprijed pripremio skraćene skripte gradiva koje bih učenici pročitali te se tako

pripremili za diskusiju. Nastavnici moraju učenike postupno pripremati za ovakav način rada

te im obrazložiti da mu se mogu obratiti ukoliko postoji bilo kakav problem. Jedan od

mogućih problema jest i kada nastavnik postavi uvodno pitanje, a cijela skupina šuti i ne

odaziva se. Individualno, učenici se ne osjećaju obaveznima odgovoriti na to pitanje osobito

ako situacija nije dovoljno poticajna za aktivno uključivanje učenika. ( Kovač, 2011).

Nastavnik može započeti uvodno pitanje: '' Pero, pripremajući se za današnji sat, koje si

karakteristike uočio da su prisutne kod sve trojce diktatora? '' Nakon što Pero odgovori,

nastavnik može prozvati još nekolicinu učenika da daju svoje mišljenje. Ili podijeliti grupe u

parove čija je zadaća prodiskutirati o tom pitanju te izložiti cijeloj grupi. Česti problem jest i

da jedno ili dvoje učenika dominira u diskusiji. ( Henning, 2008) Kako bi dotičnim učenicima

dao do znanja kako treba i ostalim učenicima dati priliku, nastavnik može reći : '' Karlo i Pero

vidi se da ste se vi dvoje zaista pripremili. A da provjerimo da li su i vaši prijatelji tako

pripremljeni? Izvadite komad papira i bilježite glavne argumente obje grupe koje ćete napisati

na ploču krajem sata, a koje će nam pomoći u donošenju konačnog zaključka.'' Veoma često

prekida se i pažnja sudionika te je dobro mijenjati ritam diskusije. ( Kovač, 2011). Nastavnik

može ubaciti sliku diktatora kod drži govor pred publikom te tražiti od sudionika da tu toj slici

nađu argumente za svoje stajalište ( npr. izgleda li narod prestrašeno ( teror) ili je u zanosu

veselja ( podrška naroda)). Jedno od opasnosti diskusije jest skretanje s teme. Nastavnim mora

prepoznati znakove koji ukazuju na to te pitanjem ili konstatacijom vratiti temu unutar okvira

( Što je izdvajalo buduće diktatore od ostalih političkih djelatnika?) Veoma često učionice

nisu prilagođene diskusiji. Učenici ne mogu kvalitetno diskutirati ukoliko su leđima okrenuti

jedni drugima. Učionicu je najbolje formirati u obliku slova ''U'' kako bi se učenici

međusobno vidjeli i čuli, a i nastavnik bi imao bolji uvid u to tko sudjeluje u diskusiji, a tko

ne. Uvijek postoji i faktor nepredvidivosti vremena kojeg je uvijek teško kontrolirati.

Eventualna teškoća u realizaciji tiče se i atmosfere u kojoj se diskusija odvija. Ukoliko

nastavnik nije uspio stvoriti prijateljsku i toplu atmosferu,odnosno ukoliko se učenici boje

nastavnika i ukoliko ih se tokom nastave nije poticalo na slobodno izražavanje mišljenja, bez

negativnih posljedica za netočne odgovore, diskusija neće uspjeti. Stoga je iznimno važno

osigurati toplu i prijateljsku atmosferu tokom kako bi se učenici nesmetano mogli izražavati

svoja mišljenje. Veoma često može se i dogoditi da učenici ne dođu na sat diskusije te se

teškoća može javiti u vidu premalo različitih mišljenja da bi se došlo do određene spoznaje.

LITERATURA:

Henning, J. E., ( 2008) The Art of Discussion-Based Teaching. Opening up Conversation in a

Classroom. Routledge, New York and London

Kovač, V. ( 2011) Diskusija kao nastavna metoda, tekst preuzet sa Mudrog, 4.1.2012.