B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

zaustavlja pomor. Njegov štap na čude-

san način procvjeta i na njemu rode ba-

demi. To je bio dokaz da je postavljanje

njega za Velikog svećenika bila b-ţanska

zapovijed.

B-g zapovijeda da se teruma od svakog

prinosa ţita, vina i ulja, svake prvorođe-

ne ovce i stoke i drugih posebnih darova,

prepusti svećenicima.

Prevela Dolores Bettini

(Bamidbar 16,1 - 18,32)

Korah potiče svađu i dovodi u pitanje

Mošeovo pravo na vođenje naroda i Aro-

novo na poloţaj Velikog svećenika. Uz

njega su Datan, Aviram i 250 uglednih

članova zajednice. Oni prinose posveće-

ni ketoret da dokaţu kako su dostojni sve-

ćeničkog poloţaja. Ali, zemlja se otvara i

guta pobunjenike, a vatra proţdire pri-

nesenu mirisnu ţrtvu.

Aron prinosi kao ţrtvu ketoret i tako

Paraša Korah

Godina 9

Broj 40

Rabbi Goldwasser 3

Moć ljubomore 5

Svećenstvo 7

B-g u životu 9

Lifnej Hašem 11

Iz medija 18

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Korah

Jeruzalem 19:07 20:29

Zagreb 20:28 21:28

Rijeka 20:33 21:33

Split 20:18 21:18

Dubrovnik 20:09 21:09

Vinkovci 20:15 21:15

Sarajevo 20:12 21:12

Bihać 20:25 21:25

B. Luka 20:20 21:20

Beograd 20:07 21:20

Novi Sad 20:11 21:25

Subotica 20:15 21:31

Zrenjanin 20:09 21:24

Niš 19:56 21:07

Beč 20:37 21:37

Edison, NJ 20:11 21:11

3. tamuza 5776.

9. srpnja 2016.

subota

9.7.2015.

petak

8.7.2015.

dijete odvela na preporučeni medi-

cinski tretman koji je naţalost zavr-

šio sa štetnim nuspojavama i vrlo

teškim posljedicama. Iako se dijete

na posljetku oporavilo, majka je os-

tala neutješna. Mada je postupila is-

pravno po svim razumskim mjerili-

ma, ona si nije mogla oprostiti što je

svoje dijete izloţila takvoj pogibelji.

Pokajanje kralja Davida bilo je te-

šuva me'ahava, ili pokajanje iz snaţne

ljubavi prema B-gu. David je bio u

potpunosti uvjeren da je B-g izbrisao

njegov grijeh, ali poput majke u ma-

loprijašnjem primjeru, on se nikako

nije mogao potpuno utješiti znajući

da je skrivio Onome kojega je toliko

volio.

stranica 2 D ivrejTora

Korah

Jer poznati su mi

prijestupi moji, i

grijesi su moji

uvijek preda-

mnom. (Psalmi

51,5)

Budući da čovjek treba vjerovati

da jednom kada se pokaje kako tre-

ba, B-g u potpunosti briše njegov

grijeh, kao što Prorok kaţe, Izbrisao

sam grijeh tvoj poput magle kad se ra-

ziđe (Izaija 44,22), zašto psalmist iz-

javljuje da mu njegov grijeh uvijek

ostaje pred očima?

Ponekad se dogodi da roditelj po-

ţeli učiniti nešto za dobro svoga dje-

teta, no unatoč dobrim namjerama

roditelja, čin dovede do toga da dije-

te bude povrijeđeno. Iako sigurno

nije bilo nikakve zle namjere, niti ne-

mara – baš suprotno, roditelj je po-

kušao pomoći djetetu – bol roditelja

zbog toga što se dogodilo moţda ni-

kada neće nestati. Čak i ako je dijete

u potpunosti oprostilo roditelju i

zna da su namjere roditelja bile is-

ključivo za njegovo dobro, ljubav

roditelja prema djetetu je toliko jaka

da se roditelj ne moţe pomiriti s ti-

me što je on ili ona učinio. Štoviše,

tu bol ne moţe olakšati niti bilo ka-

kav logički argument.

Znam za jednu majku koja je svoje ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

sutra dati“ – kada ga imaš kod sebe (Mišlej 3,28). Isto je ta-

ko zabranjeno onome koji posuđuje da posuđeni novac

uzaludno potroši, pa da ga ne bude u stanju vratiti; ta-

kav se naziva zlim, kao što Pismo kaţe, Zao čovjek posu-

đuje i ne vraća (T'hilim 37,21).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

kako za muškarca tako i za ţenu.

53. Negativna je zapovijed nemati udjela u sklapanju

posla između zajmodavca i zajmoprimca uz

kamatu

kao što Pismo kaţe, niti ćeš mu nametati kamate (Š'mot 22,24)

– što znači da im čovjek ne bi trebao biti jamac ili svje-

dok; a i zajmodavac je uključen u ovu zabranu, i pored

naloga da ne posuđuje uz kamatu kome od

Ţidova[§54]. Svaki posrednik između njih [koji ih

poveţe ili im pomogne organizirati posudbu] krši

nalog, niti ćeš sta-vljati zapreku pred slijepca (Va-jikra

19,14; dolje, §76).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

kako za muškarca tako i za ţenu.

Pozitivne zapovijedi

36. Pozitivna je zapovijed podići četiri vrste na

blagdan Sukot

kao što Pismo kaţe, I uzeti ćeš si na prvi dan plodova (Va-jikra

23,40). Ovo znači jedan lulav (palminu granu), jedan

etrog (citrus), tri grančice mirte i dvije vrbove grane.

Negativne zapovijedi

52. Negativna je zapovijed da ne zahtijevamo od

onoga koji je posudio da vrati svoj dug kada

znamo da nema sredstva kojima bi platio

kao što Pismo kaţe, Nećeš mu biti kao lihvar (Š'mot 22,24). Za-

branjeno je onome koji je dao novac na posudbu da pro-

đe ispred duţnika kada zna da ovaj nema sredstva da

mu plati, tako da mu ne nanese sramotu. No, isto kao

što je zajmodavcu zabranjeno da zahtijeva, tako je i du-

ţniku zabranjeno da ustegne novac koji je duţan svom

bliţnjem i kaţe mu, „Idi pa dođi kasnije,“ kada ga ima.

Ovo je zabrana iz kasnijeg dijela Svetog Pisma; jer ono

veli, Ne reci svom bližnjem, „Idi i vrati se kasnije, pa ću ti ■

Godina 9 Broj 40 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Rat i mir

Na primjer, Avraham Avinu se

gnušao stanovnika Sodome i nji-

hovih opačina, pa ipak se molio

Hašemu za B-ţansku milost da grad

ne bude uništen. Jichak, koji je puno

toga pretrpio zbog kralja Avime-

leha, spremno je popustio i nije mu

naudio. Lavan je odlučio potpuno

uništiti Ja'akova i nemilosrdno ga

progonio kako bi taj cilj ostvario;

Ja'akov je ipak blago s njim razgo-

varao, s dereh erec, i oprostio mu. To

je razlog što avot (praoci) nose naziv

ješarim.

Iako su svi iz te generacije učili

Toru, izvršavali micvot i ma'asim

tovim (dobra djela), Drugi Beit

hamikdaš je razoren jer nisu jedni

prema drugima bili pošteni. Nisu

ţivjeli u miru. Svaki od njih je tvr-

dio da je samo njegova filozofija

ispravna, a onaj tko se nije s njim

sloţio, bio je proglašen apikoresom.

Takvo neprijateljstvo i nedostatak

jedinstva stvara sve vrste zla u svi-

jetu, a to je situacija koju Hašem ne

moţe tolerirati.

To ne isključuje neslaganja izme-

đu talmidei hahamim dok sa stano-

višta Tore nastoje razjasniti neka

pitanja. To je zdrava razmjena miš-

ljenja. Povećava ljubav i entuzija-

zam za učenje Tore – kao što je

Avraham preobraćao muškarce na

judaizam, a Sara ţene. Bilo je, bez

sumnje, mnogo rasprava i razlike

među ljudima dok je Avraham

nastojao dokazati da u svijetu po-

stoji B-g. Ipak, Šlomo HaMeleh uči

(Kohelet 9,17): "Blage riječi mudraca se

čuju ..."

Doznajemo da je Avraham Avinu,

kada mu je Hašem rekao da napravi

brit mila, otišao potraţiti savjet od

Mamreija. Uz izravnu zapovijed

Hašema, zašto se Avraham ţelio

savjetovati s neţidovom po ovom

pitanju?

Minhas Elazar tvrdi da je Avra-

ham Avinu htio potaknuti nesla-

ganje kako bi mogao bolje dokazati

svoje stajalište - da je uz Hašema i

ispunjava Njegove micvot.

Isto tako su dobro poznate i ras-

Središnja tema naše paraše su ne-

suglasice. Vrijedi utrošiti nešto vre-

mena za temu kao što je ovo sloţe-

no pitanje koje zahtijeva našu pa-

ţnju i razumijevanje.

Obično kada postoji spor bilo koje

vrste, svaka strana vjeruje da je

micva uplesti se u raspravu i da je

sveta obaveza neutralizirati opo-

ziciju. Zao nagon se uključuje, pa

manja prepirka postaje veliki sukob,

što rezultira mnogim nepredvidi-

vim posljedicama.

Neciv primjećuje da se knjiga

Bereišit u Talmudu (Avoda Zara 25a)

zove po imenu Sefer HaJašar, jer je

to knjiga Avrahamova, Jichhakova i

Jaakovljeva , a oni su bili nazivani

ješarim. Nazivani su ješarim, a ne

cadikim ili hasidim, napominje Neciv,

jer za njih nema prikladnijeg opisa

od toga. Ješarim znači ispravan i

pošten. Neciv objašnjava da su naši

sveti praoci imali vrlo dobar odnos

s ljudima svoje generacije koji su bili

štovatelji idola. Iako su patrijarsi

prezirali njihova djela i nisu odo-

bravali njihov način ţivota, ipak

nisu tolerirali bilo kakve nesugla-

sice. Naši preci stalno su nastojali

odrţati mir i prijateljstvo. nastavak na stranici 4

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Rat i mir

rečeno: „Hašem će blagosloviti Svoj

narod mirom,“ tj. preko medija

mira.

Rabin Elijahu Lopian je ţivio u

Kelmu i u neko vrijeme je unaj-

mljeni stan postao nepodnošljivo

malen za njegovu naraslu obitelj. U

to vrijeme je bilo teško naći stan za

unajmljivanje. Mnogo vremena i

napora je potrošio u potrazi za

prikladnim stanom koji si obitelj

moţe priuštiti i na kraju je uspio.

Rabin Lopian je unajmio kola i

ljude kako bi preselio stvari u novi

stan. Kada su stigli, jedan muškarac

je prišao rabinu Lopianu i rekao:

„Trebao bi znati, rabine Elijahu,

da se moja kćer udaje i iako sam po

cijelom gradu traţio stan za mladi

par, nisam mogao pronaći ništa

osim ovog. Sad si ti uzeo ovaj stan,

a ja moram odgoditi kćerino vjen-

čanje.“

Članovi Lopianova domaćinstva

su se počeli raspravljati s ovim

arogantnim čovjekom. Kako se

uopće mogao ţaliti na račun ove

velike obitelji koja je već potpisala

ugovor s vlasnikom i čije su stvari

bile spremne za unošenje?

Kad je rabin Elijahu čuo što se

događa, okrenuo se vozaču kola i

tiho mu rekao neka ne istovari kola

jer će se oni vratiti u svoj stari stan.

prave između Bait Hilel i Bait Šamai

bile motivirane čistom ţeljom da se

učini ono što je ispravno. Te dvije

škole su imale različita mišljenja o

mnogim glavnim halahot u Tori.

Razlikovale su se čak i po pitanju

nekih grijeha koji spadaju u ka-

tegoriju jehareg v'al ja'avor (radije

neka bude ubijen, nego da izvrši

prijestup). Pa ipak su uspjele iz-

među sebe sačuvati mir, spokojstvo

i prijateljstvo dok je svaka od njih

istodobno nastojala razumjeti gle-

dišta one druge. Bez obzira na

međusobne razlike u pogledu na

tuma i ta'ara, dopuštali su sklapanje

brakova između obitelji (pripadnika

tih škola).

Hasam Sofer tvrdi da je ţidovski

narod, kad je u progonstvu, još više

obavezan biti u (međusobnom)

miru. Pasuk u Koheles (3,8) navodi:

"Postoji vrijeme za rat i vrijeme za

mir." Činjenica da su dijametralno

suprotni, znači da će Klal Jisroel, ako

je u miru, bit će pošteđen rata.

Talmud Jerušalami navodi da

nema toga, osim šaloma, što moţe

sadrţavati blagoslov, kao što je ■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Moć ljubomore

Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 40 stranica 5

zaţeli i on će mu to darovati. Dru-

gome će zatim dati dvostruko. Po-

hlepan čovjek nije htio zatraţiti prvi

jer je htio dobiti dvostruko. Ljubo-

moran čovjek nije htio zatraţiti prvi

jer nije ţelio da drugi dobije dvo-

struko. Svaki od njih je proveo cijeli

dan u svojoj dilemi sve dok kralj

nije rekao da odustaje i odlazi. Sav

u očaju, ljubomoran čovjek je rekao

kralju, ''Molim Vas, Veličanstvo,

iskopajte jedno moje oko…'' To je

moćna priča koja ilustrira ekstreme

u koje ljubomora moţe odvesti.

Sjećam se vremena u svom ţivotu

kada su me ljubomora i pohlepa

zaslijepile. Bio sam tinejdţer i, kao

što to već biva, sviđala mi se jedna

djevojka u školi. Netko drugi je

izlazio s njom, a mene je izjedala

ljubomora. Ja sam bio najbolji plivač

u školi, a on je bio odmah iza mene

(iako bismo o tome mogli rasprav-

ljati!) Bliţilo se godišnje školsko

natjecanje u plivanju i ja sam se

trebao boriti protiv svog suparnika

u glavnoj utrci dana. (Zvuči grandi-

oznije no što je bilo.) U mom ludom

razmišljanju, vjerovao sam da ako

pobijedim tu zvijer u utrci, princeza

će biti moja. Bio sam potpuno

uvjeren u to.

Naţalost, dva dana prije utrke

dobio sam gadan bronhitis. Liječnik

mi je rekao da nema šanse da pli-

vam. Upitao sam ga što je najgore

što mi se moţe dogoditi ako ipak

budem plivao, a on je rekao da bih

mogao dobiti pneumoniju i umrijeti.

To mi se nije činilo kao neki pro-

blem pa sam planirao svejedno ići.

Na kraju, dobar prijatelj je interve-

nirao i ukrao moje ključeve od auta

kako ne bih mogao stići do bazena.

Zahvaljujući njemu još uvijek dišem

dok pišem ovaj tekst.

Koraha je izjedalo isto takvo lju-

bomorno razmišljanje. U takvom

stanju uma on nije mogao uvidjeti

smisao čak ni kada ga je pogodio

ravno u lice i doveo do pada (pri-

lično doslovno).

Zato, čuvajte se ljubomore. Ako ju

pustite da šeće uokolo, učinit će

vam mnogo štete.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Ovotjedni odjeljak bavi se svađom

između Koraha, Mojsijeva rođaka, i

Mojsija i Arona protiv kojih se on

okrenuo. Cijela stvar bila je uvod u

napad na Mojsija i potencijalni

'drţavni udar' koji je završio padom

Koraha kad je njega i njegove sljed-

benike progutala zemlja – vrlo

efektivan način da se završi svađa,

ali nemojte to pokušavati kod kuće.

Korah je jednostavno ljubomoran

na Mojsija. To je vrlo poznat osjećaj

i svi ponekad potpadnemo pod

njega. Međutim, on je nevjerojatno

destruktivan.

Rabini nam kaţu da 'ljubomora,

pohlepa i čast ljude odvajaju od

svijeta.' To znači da čovjek moţe

potpuno izgubiti vezu sa realnošću.

U sva tri slučaja, ljudi imaju poten-

cijal da izgube svaku naznaku zdra-

vog razuma i pristojnosti. U utrci za

čašću/uspjehom, ljudi će gaziti dru-

ge bez da o tome dva puta promisle.

Stavit će sa strane sva svoja načela

kako bi postigli svoj cilj. Obično

malo toga ostaje sveto za osobu koja

juri za čašću.

Rabeinu Bechaya, rabin iz 11. sto-

ljeća, dao je krasnu usporedbu koja

ilustrira moć ljubomore i pohlepe.

Jedan mi je prijatelj nedavno rekao

da se ta usporedba moţe pronaći i u

kršćanskoj literaturi.

Kralj je pristupio dvojici ljudi –

jedan od njih bio je pohlepan, a

drugi ljubomoran. Rekao im je da

jedan od njih moţe zatraţiti što god

Rabbi Shaul Youdkevitch:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: K: K: KORAHORAHORAH

Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora

■

bila da s nama podijeli beskrajno

zadovoljstvo i ispunjenje; zato bi

moglo izgledati da je Lijeva Kolona,

koja je odgovorna za našu želju za

primanjem, puno važnija. Međutim,

u trenutku kada pomislimo o pri-

manju samo za sebe mi smo u stan-

ju razdvojenosti od Stvoritelja i sna-

ge života - dijeljenja i ljubavi. To je

vrlo paradoksalno, a rješenje je raz-

viti želju za primanjem u svrhu djel-

jenja - "Volite svog bližnjeg kao što

volite sebe".

Midraš objašnjava da moramo ko-

ristiti Desnu Kolonu (ljubavi i dijel-

jenja) kako bi vladali nad Lijevom

Kolonom (želja samo za sebe) - to bi

stvorilo frekvenciju koja će nas pov-

ezati s obiljem, srećom i blažen-

stvom – Centralnom Kolonom. To je

fina ravnoteža na kojoj smo stalno,

između toga da smo Aron - Hesed i

Korah - Gevura. U svima nama post-

oji mješavina svjetla i tame, dobra i

zla, dijeljenja i sebičnosti, Kohen i

Levi. Moramo shvatiti da u svrhu

uspjeha u životu moramo odustati

od našeg pokušaja da dokažemo

koja je od navedenih suprotnosti u

nama ispravna, a koja pogrešna. Ta

unutarnja borba između Aron i Ko-

raha se događa u svakome od nas i

to je naša veza sa Stvoriteljem.

A kao kazna već je rečeno da

"onoga koji bježe od veličine i poštovan-

ja, oni će ga slijediti", i kada ćemo

shvatiti suštinu dijeljenja i zajedništ-

va kao uzvišen princip (bezuvjetnu

ljubav) onda je samo nebo granica,

kako je rečeno u Talmudu: "Onome

koji moli za svog prijatelja prvom će se

odgovoriti". Znači, naše pitanje nije

što je pravo ili krivo, nećemo stalno

tražiti pravdu, i kako Zohar podu-

čava: "za osobu koja je u svađi nema

egzistencije".

Paraša Korah završava pitanjem o

desetini - doprinos desetine od

onoga što smo zaradili. Očito, zašto

bismo željeli dati ono što je naše i

za što smo naporno radili? Ali, u

svrhu ispunjenja svoje sudbine i

povezivanja sa Svjetlosti stvaranja i

obiljem naše Desno mora gospoda-

riti nad Lijevim – brinuti se o našem

bližnjem prije nego li pomislimo na

sebe.

Prevela Tamar Buchwald

Paraša (priča) Korahu odnosi se na

svakodnevne izazove s kojima se

susrećemo kad doživljavmo emo-

tivne reakcije koje nas čine slijepima

i onda nas guraju da se ponašamo

na način koji će biti kontradiktoran

našem stvarnom interesu.

Veći dio ove paraše bavi se poku-

šajem Koraha (jednog od najvažni-

jih učenjaka među Izraelcima) i nje-

govih sljedbenika da ospore vod-

stvo Mošea i Arona.

Paraša počinje riječima "Vajikah

Korah" (Korah je uzeo), ali se ne spo-

minje što je uzeo, gdje je uzeo i zbog

koje potrebe. Komentatori kažu da

je uzeo loš savjet od nekoga, to je

zato da nas nauči da bez obzira koli-

ko velik, pametan i mudar čovjek

može biti, svatko ima slabu točku -

ego.

Zohar objašnjava da Veliki sveće-

nik Aron predstavlja Merkava (kola)

sefire Hesed, koja je moć Desne Ko-

lone, moć ljubavi, dobrote, suosje-

ćanja i dijeljenja dobrote. Korah, koji

je bio Levit, predstavlja sefiru Gevura

koja je moć Lijeve Kolone - želje za

primanjem. Svatko od nas ima ove

strane, i ono što je Korah zapravo

htio je da stavi moć Lijeve kolone

ispred Desne kolone. On bi mogao

biti u pravu, jer je svrha stvaranja

■

Rav Kook:

Što će nam svećenstvo?

Strana 7 stranica 7 Godina 9 Broj 40

no zanimanje. Umjetnik koristi ruke

i oči, pjevač koristi glas, filozof ko-

risti um, a olimpijski trkač koristi

noge. Slično tome, nemoguće je da

cijeli narod bude izravno uključen u

razvijanje ideala nacije. Svakom je

narodu potreban kadar duhovnih

vođa koji njeguju dušu nacije. Ova

duhovna elita omogućuje drugim

područjima da se brinu o materijal-

nim potrebama društva, uvjereni da

jedinstveni sadrţaj koji naciji daje

njegov prepoznatljiv karakter neće

biti napušten.

Čuvanje duhovnog stanja Izraela

Potreba za duhovnim vodstvom

još je izraţenija kada su u pitanju

Ţidovi čija nacionalna ideologija

nadilazi fizički svijet u kojem ţivi-

mo. Svi napori koji se čine da se

unaprijedi materijalno blagostanje

pokreću rizik odvraćanja energije

od duhovnih teţnji nacije. Kao što je

srednjovjekovni ţidovski moralist

komentirao: "Što god razvija fizičko

umanjuje duhovno."

Zbog ove zabrinutosti, praktičnim

poslovima se prilazi na nepovezan

način. Na kraju oba aspekta trpe

štetu. Duhovni napori nacije postaju

ometeni njihovim zbrkanim mate-

rijalnim stanjem; a fizičko stanje

nacije biva oslabljeno zbog iznuđe-

ne primjese brige za duhovne stvari.

Dakle, treba nam kadar uzvišenih

cadikima, blagoslovljenih širokim

znanjem, zaduţenih da se pobrinu

za duhovno stanje nacije. Ovu elitu

ne zabrinjava ako ostatak društva,

zbog zaokupljenosti materijalnim

stvarima, ne moţe u potpunosti

uţivati u bogatstvu njihovog du-

hovnog ţivota. Oni znaju da će

duhovnost automatski prodrijeti u

narod zbog prirodne sklonosti na-

roda svetosti. Ovi javni sluţbenici

predstavljaju cijelu zajednicu, i štite

njeno duhovno blago. Zauzvrat,

nacija ih smatra svojim najvaţnijim

dobrom i poštuje ih u skladu s tim.

Iskonska pokretačka sila

pobožnosti

Kohanim se pogrešno smatra po-

srednicima između čovjeka i B-ga.

U stvari, oni nisu zamišljeni kao

posrednici za B-ga, već da omoguće

izravno povezivanje s B-gom.

Kada pristupamo B-gu, mi Mu ne

"Previše si toga uzeo sebi! Svi su

ljudi u zajednici sveti, i B-g je s

njima. Zašto se postavljaš iznad B-

žje zajednice "? (Br 16,3)

Korahov poziv na vjersku jedna-

kost dobro se slaţe sa suvremenim

osjećajem izjednačavanja. Doista,

zašto je Ţidovskom narodu potre-

ban poseban društveni sloj sveće-

nika? Zašto ne moţe svaki pripad-

nik naroda sudjelovati u svetoj slu-

ţbi, ţrtvujući osobno svoje prinose

B-gu? Što će nam kohanim kao po-

srednici?

Specijalizirana područja

Da bi odgovorio na to pitanje, Rav

Kook se posluţio primjerom ljud-

skog tijela. Svaki organ vrši svoju

jedinstvenu funkciju, na dobrobit

zdravlja i općeg blagostanja tijela.

Unatoč njihovih različitih kvaliteta i

zadaća, organi rade zajedno, sklad-

no funkcioniraju kao objedinjeni

organizam.

Ljudsko je društvo također ţivo

organsko tijelo, sastavljeno od raz-

ličitih područja i grupa. Svako po-

dručje - poljoprivrednici, znanstve-

nici, liječnici, i tako dalje - pruţa

određenu uslugu cijelom kolektivu.

Ti zajednički 'organi' udovoljavaju

različitim potrebama društva u

skladu s njihovim posebnim talen-

tima i osposobljenosti. Radeći za-

jedno i dopuštajući doprinos drugih

područja oni osiguravaju skladan

rad i napredak zajednice kao cjeline.

Analogija se moţe nastaviti i dalje.

Baš kao što je svaki pojedinac bla-

goslovljen određenim prednostima i

ambicijama, tako i svaka nacija ima

posebne talente i ideale. Te nacio-

nalne teţnje mogu biti izraţene u

znanosti, umjetnosti, filozofiji, eko-

nomskoj snazi, itd.

Nije svaki ud darovitog pojedinca

izravno uključen u njegovo izabra-

nastavak na stranici 8

(nastavaksa 7. stranice) Rav Kook: Što će nam svećenstvo?

DivrejTora DivrejTora stranica 8

ski pokretači ka svetosti i duhovno-

sti, omogućujući cijelom narodu

procvat u svim nastojanjima, u

njihovom preporodu ţivljenja u

zemlji Izrael.

Pouka Ma'asera (desetine) –

pristojbe levitima

Nakon Korahove pobune, dovo-

đenja u pitanje posebnog statusa

levita i kohanima, B-g nabraja razli-

čite načine na koje Ţidovski narod

podrţava pleme Levi. Leviti su bili

angaţirani u hramskoj sluţbi i po-

dučavanju naroda, ali ipak nisu

dobili nikakvo nasljedstvo u zemlji

Izraela.

"Potomcima Levijevim, sada dajem u

baštinu sve desetine (ma'aser) u Izra-

elu. To je naknada za njihov rad, službu

koju vrše u Šatoru sastanka" (Br. 18,21

-22).

Zanimljivo je napomenuti da od

plodova ne treba uvijek davati de-

setinu. Na primjer, ne moramo iz-

dvojiti ma'aser kada jedemo voće

dok je još u voćnjaku. Sve dok plod

nije ušao u dom, on ne zahtijeva

davanje desetine.

U kojem točno momentu, čovjek

mora izdvojiti desetinu za Levite?

Mudraci se ne slaţu po tom pitanju.

Rabi Janaj je rekao da plod mora

prijeći preko kućnog praga. Prema

Rabi Johananu, dovoljno je da uđe u

dvorište. (Berahot 36a)

Zašto bi davanje desetine bilo oba-

vezno tek nakon što je plod ušao na

naš posjed? I zašto se Mudraci ne

slaţu da li je ulaz u kuću ili dvorište

ono što određuje tu obvezu?

Pobijediti gramzivost

Uz to što uzdrţava Levite, dese-

tina ispunjava vaţnu funkciju za

poljoprivrednika koji donira svoje

proizvode. Ljudi se po prirodi po-

sesivno odnose prema svojoj imo-

vini i svom novcu. Desetina nam

pruţa priliku da se uzdignemo iz-

nad tih sebičnih osjećaja posesiv-

nosti i doprinesemo duhovnim te-

ţnjama zajednice. Umjesto da samo

udovoljava našem vlastitom, osob-

nom zadovoljstvu, naš plod dobiva

uzvišenu svrhu, podrţavajući sluţ-

bu u Hramu i obrazovanje nacije.

Razlikovati moţemo dvije razine

posjedovanja imovine: de facto i

emocionalno.

'De facto posjedovanje' je posjedo-

vanje kada nam neka stvar nedvoj-

beno pripada. Ona je pod našom

potpunom kontrolom i u našem

posjedu.

'Emocionalno posjedovanje' je

kada smatramo da nam neka stvar

pripada. Međutim, ona se ne nalazi

u potpunosti u našem posjedu ili

nadleţnosti, i moglo bi biti teško

dokazati da baš pripada nama.

Rabi Janaj je govorio o kućnom

pragu kao momentu u kojem je

vlasnik duţan dati desetinu. On je

ukazao na prvi oblik vlasništva, de

facto vlasništvo. Kuća je očito nečiji

privatni teritorij, na kojem je njego-

va imovina pod njegovom de facto

kontrolom. Prema Rabi Janaju micva

ma'aser nas uči da prevladamo i

oslobodimo se egoističnih osjećaja

posesivnosti kada smo u potpunoj,

de facto kontroli.

Rabi Johanan je, s druge strane,

ukazivao je na dvorište kao odlu-

čujućeg čimbenika. Pravno gledano,

dvorište je siva zona. Ono je mjesto

na koje šira javnost ima pristup;

ipak, ono također ima karakteristike

privatnog teritorija. Ovdje imamo

dojam vlasništva, iako ne mora uvi-

jek biti lako taj osjećaj sprovesti u

praksu. Prema Rabi Johananu, čak i

ovaj manje snaţan osjećaj posjedo-

vanja mora biti oplemenjen, tako da

u potpunosti moţemo uzdići svoje

privatne ţelje na univerzalne

duhovne ciljeve.

Prevela Tamar Buchwald

■

prilazimo s našim najniţim nago-

nima i sklonostima, nego s našim

najsvetijim teţnjama i ţeljama. Naše

uzvišene osobine su ono što naše

cijelo biće vuče prema poboţnom,

prosvijetljenom ţivotu.

Isto vrijedi i za organizam nacije.

Nije u redu, nije čak niti moguće,

pristupiti B-gu koristeći najslabije

elemente društva. Narod se ne mo-

ţe pribliţiti B-gu s onima koji su

zaokupljeni ţivotima smućenim

čulnim opaţajima i uzbuđenjima.

To bi dovelo do slabašnog, nemo-

ćnog stupnja prosvjetljenja, i duho-

vno osiromašilo narod te svijet u

cjelini.

Društvo je stoga odredilo poseban

sektor da omogući cijelom narodu

da se pribliţi B-gu. Uzvišeni, pra-

vedni kohanim, proţeti dobrotom i

uzvišenom mudrošću, istinski po-

znaju B-ga. Ostatak naroda oslanja

se na svetost njihovog znanja i

emocija. Narod se ponosi duhov-

nom veličinom kohanima; on je bla-

goslovljen njihovim blagoslovom i

posvećen njihovom svetošću. Narod

biva poduprt snagom i nadahnu-

ćem dok se bavi svojim materijal-

nim, društvenim i političkim cilje-

vima.

Potreba da se imenuje izabrani

kadar duhovnih vođa odraţava

urođeni aspekt ljudske prirode. Tek

će nakon dugog napredovanja ova

institucija biti doista otkrivena u

svoj svojoj plemenitosti - ali nas ne

obeshrabruju dugotrajni procesi. Mi

nastavljamo putem kojim smo

krenuli tako davno, i veselimo se

njegovoj kulminaciji i završetku.

Proglasiti cijeli narod svećenicima,

bez razlike, sve podjednako mudri-

ma i duhovno prosvijetljenima - to

nije izvedivo u sadašnjem stanju

svijeta. Trenutačno trebamo ići ka

nacionalnom duhu svetosti, uz

pomoć najplemenitijeg dijela naše

nacije. Kohanim će sluţiti kao iskon-

Rabbi Berel Wein:

Mjesto B-ga u životu

Strana 9 stranica 9 Godina 9 Broj 40

kima Mošeu i ignorirali činjenicu da

je on jedinstven.

Mošeova se različitost ističe uzduţ

i poprijeko Ţidovske povijesti i tra-

dicije. Sama Tora nosi njegovo ime –

Mošeova Tora. Tisuću godina na-

kon njegove smrti, prorok Malahi

još uvijek će ustvrditi: “Spomenite se

Tore sluge mojega Mošea.” Čini kao

da su Moše i Tora sinonimi jedno

drugome. Čak i u općem neţidov-

skom svijetu, Moše je upamćem i

poznat kao najveći svjetski zakono-

davac.

Temeljna pogreška u razumijeva-

nju Ţidovskog ţivota i tradicije je

tertirati Mošea kao običnog smrt-

nika, kao još jednog velikog između

mnogih velikih ljudi u povijesti.

Nije ni čudo da je Majmonides na-

veo vjerovanje u Mošea kao kanala

koji provodi Toru do ljudi, kao

jedno od svojih trinaest principa

Ţidovske vjere.

Ova je ideja toliko ključna za

Ţidovsku opstojnost da u ovotjed-

nom čitanju Tore vidimo da je bilo

stvoreno posebno čudo – nešto što

se nije dogodilo prilikom kaţnja-

vanja onih koji su oboţavali Zlatno

tele – kako bi se učvrstila ideja da je

Moše bio poseban i da njegov status

i jedinstvenost i da se u njega ne

smije dirati. Tisućljećima kasnijem

svi mi moţemo s ponosom i sa

sigurnošću reći da je Moše istinit i

da je njegova Tora također istina.

U nedavnom broju časopisa

Jerusalem Report pojavio se članak

pod naslovom: “Što nije u redu s

konzervativnim judaizmom?”.

Ovaj je članka napisao Myron M.

Fenster, rabi emeritus centra Shelter

Rock Jewish Center iz Roslyna u

New Yorku, vodeće zajednice Kon-

zervativnog ţidovstva. Kao što na-

slov članka daje naslutiti, pokret je

u nevolji zbog dramatičnog opada-

nja broja sinagoga, kao i članstva

općenito.

Članak je posebno uznemirujuć u

svjetlu činjenice da je sredinom

prošlog stoljeća taj pokret trebao biti

avangarda i budućnost američkog

Ţidovstva, te su ga svi poznavatelji

Ţidovske zajednice i promatrali na

Vidljivo je da su postojali utjecajni

segmenti Ţidovskog naroda kojima

je bilo teško odrţavati pravilan od-

nos sa svojim vođom Mošeom. Mi-

nimalistima, pak, među Ţidovima–

eiruv rav – nikada nije bilo dosta

Mošea. Njima je neprestano bila

potrebna njegova prisutnost, i kada

im se učinilo da ga nema, i da se

moţda neće vratiti, oni su napravili

zlatno tele da ga zamijeni.

Ovaj tjedan čitamo o velikim i

učenim Ţidovima, pod vodstvom

Koraha, koji su smatrali da im je

Mošea i više nego dovoljno u ţivo-

tu. Oni su ţeljeli da se spone nje-

gova vodstva nad njima olabave, pa

moţda čak i u potpunosti otpuste.

U prošlotjednoj parši smo vidjeli da

je čak i njegovim dragim i svetima

sestri i bratu bilo teško nositi se s

jedinstvenom veličinom i proro-

čkom visinom Mošea.

Mošea ne treba suditi po uobiča-

jenom ljudskim standardima, čak ni

po standardima najvećih i najsve-

tijih zajednica. Rabini su Mošeu dali

naslov oca svih proroka, kako onih

koji su mu prethodili, tako i onih

koji su imali doći nakon njega.

Jedan je od principa Ţidovske vje-

re da je Moše, mada smrtan čovjek,

bio najposebnija i jedinstvena osoba

u Ţidovskoj povijesti i povijesti

uopće. Nama je teško nositi se s

ljudima koji su nam ravni i za koje

smatramo da ih moţemo razumjeti,

pa čak i procjenjivati. Koliko je sto-

ga teţe pokušati procijeniti veličinu

i karakter najjedinstvenije osobe u

povijesti svijeta. Pogreška Koraha i

njegovih sljedbenika leţi u tome da

su se na neki način smatrali jedna-

nastavak na stranici 10

(nastavaksa 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Mjesto B-ga u životu

DivrejTora DivrejTora stranica 10

sadašnje konzervativne mantre je da

se naočigled u toj slici nigdje ne

pojavljuje B-g. Oni su toliko zauzeti

popravljanjem svijeta, pomaganjem

gubitnicima, borbom protiv diskri-

minacije i svim drugim značajnim

odredbama koje je usvojilo naše

napredno društvo, da je Stvoritelj

svijeta gotovo uvijek odsutan sa

scene.

Judaizam se uvijek zauzimao za

povezanost individulnog ljudskog

bića s vječnim B-gom. U zbrkanoj

slagalica modernog društva, takva

veza – ili čak pokušaj da se postigne

takva veza – je zanemaren i napu-

šten. Sve zapovijedi Tore imaju za

cilj da formiraju takvu vezu.

Košer nije tradicija, niti društvena

norma - on je način povezivanja sa

Stvoriteljem. Tako je i sa svetkova-

njem šabata, trima dnevnim molit-

vama, čednim odijevanjem, discipli-

niranosti pri govoru i intenzivnim

izučavanjem Tore. Sve ovo kon-

zervativni je pokret u popriličnoj

mjeri napustio, iako je u jednom

momentu u ne tako davnoj prošlosti

zagovarao sve te stvari i tvrdio da

im teţi. Rabi Fenster sam naglaša-

va: “Posljedica toga je da oni na

konzervativni judaizam gledaju kao

na nelogičan i nejasan, i da ne drţi

do ničega.” I zbog toga je pokretu

nuţna doza “uvjerenja i gorljivosti.”

Ukratko, potrebno mu je da se

zauzima za tradicionalni Ţidovski

ţivot i vrijednosti.

Ortodoksna ţidovska zajednica

također pati zbog činjenice da iako

se temeljito bavi sitnim pojedino-

stima Ţidovskog zakona i obreda, i

korektno ih izvršava, u mnogo slu-

čajeva više ne ističe nuţnost pove-

zanosti s B-gom, koja je, na kraju

krajeva, osnovna premisa Ţidovstva

i Ţidovskog ţivota.

To borba se neprestano vodila

tijekom Ţidovske povijesti. Mnogi

pokreti, poput hasidskog i Musara,

pokušali su tijekom prošlih stoljeća

ispraviti taj nedostatak s različitim

stupnjevima uspješnosti. Uvjerenje i

gorljivost neophodni su u svakom

segmentu Ţidovskog svijeta, pa

tako i u ortodoksnom taboru.

Mi se u velikoj mjeri koncentrira-

mo na znanje i znanstvene dosege.

Ipak, naše duše ţude za ovom du-

hovnom povezanošću sa Stvorite-

ljem. Bez prisutnosti toga sastojka u

tradicionalnom Ţidovskom ţivotu,

on bi postao rutina, dosadn i na

kraju neprivlačan. U našem današ-

njem društvu koje toliko vjeruje u

slučajnosti, koincidencije i svemoć

ljudskih bića i tehnologije, B-g je u

dobroj mjeri otpisan iz te slike. Mi

tek u rijetkim ţivotnim situacijama,

obično u onim tuţnima, osjetimo

njegovu prisutnost. No, uz malo

uvjerenja i gorljivosti s naše strane,

sigurno B-ga moţemo uvesti u svoj

ţivot i ponašanje.

Šabat šalom ■

takav način. Ortodoksija je bila na

izdisaju, a Reformni pokret je bio

previše asimilacionistički. Gotovo

kao po zadanoj postavci, lice ame-

ričkog Ţidovstva definirat će Kon-

zervativni pokret.

Poput mnogih drugih stručnih

mišljenja u ţivotu, stvari nisu ispale

onako kako je bilo prognozirano.

Kao što se moţe vidjeti iz naslova

članka u Jerusalem Reportu, Rabbi

Fenster pripisuje nedaće konzerva-

tivnog pokreta pomanjkanju “uvje-

renja i gorljivosti.” Ja se u potpuno-

sti slaţem s njime u vezi toga, mada

moje tumačenje “uvjerenja i zanosa”

moţda nije ono što je on imao na

umu.

Za vrijeme dok su vršili modifi-

kacije u sinagogalnom ritualu, te

sinagogu smjestili na vrh Ţidovskog

ţivota – čak i iznad poštivanja i ob-

drţavanja šabata – Konzervativni je

pokret za cilj imao zadrţati pravac

na Ţidovskoj tradiciji i odrţavanju

obreda, te stvoriti osjećaj snaţog

Ţidovskog identiteta i osobnog po-

nosa. No, umjesto toga, on je po-

pustio i postao slugom Reformnog

pokreta, te se posvetio američkim

općedruštvenim pitanjima, koja

imaju ţidovske korijene i interese,

no, sama po sebi, nisu dovoljna da

izvrše utjecaj i nadahnu Ţidovsku

jedinstvenost i lojalnost.

Konzervativni judaizam, koji se

povukao od vlastitih izvornih na-

čela i tradicije na svakom frontu -

svetkovanja šabata, košer hrane,

svetosti braka i uvjeta razvoda,

postao je zaokupljen parolama i

projektima, od kojih niti jedno ne

jača ţidovsku dušu.

Ono što mi je frapantno u vezi

Rabbi Yissocher Frand:

Prvi pupoljci ''lifnej Hašem''

Godina 9 Broj 40

stvari – pupoljci, cvjetovi i bademi –

dogodile u Šatoru sastanka. Ipak,

Rašba''m u svom komentaru Tore,

daje drugačiji komentar. Kaţe da je

ujutro, kada je Moše donio štapove

iz Ohel Moeda, jedina posebna stvar

u vezi sa Aronovim štapom bila ta

da je imao pupoljke. (''Sutradan je

Moše došao u Šator sastanka i gle,

Aronov štap iz kuće Levijeve pustio je

pupoljke…'' (Bamidbar 17,23))

Prema Rašbamu, cvjetanje cvje-

tova i sazrijevanje badema dogodilo

se u javnosti ''pred očima cijelog Iz-

raela'', nakon što je Moše donio šta-

pove iz Ohel Moeda. Rašbam kaţu

da u suprotnom nitko ne bi znao da

su se dogodile tri faze – pupoljci,

cvjetovi i plodovi. Vidjeli bi samo

konačan plod – bademe – i ne bi

bilo potrebe da Tora spominje prve

dvije faze.

Roš ješiva iz Gatesheada pita –

prema Rašbamu – zašto je bilo po-

trebno najprije staviti Aronov štap u

Ohel Moed? Mogli su ostaviti štapo-

ve na otvorenom, vidljive svima, i

promatrati čitav proces: pupanje,

cvjetanje i konačno, bademe. Roš

ješiva odgovara da je za svaku ţivu

stvar vaţno da dođe iz najboljeg

mogućeg izvora. U duhovnom po-

gledu, što je svetiji početni oblik

stvari, svetija će biti i njegova kas-

nija verzija.

Razlog zbog kojeg je prvi pupoljak

morao niknuti u Šatoru sastanka

jest da pupoljak koji nikne ''lifnej

Hašem'' (pred B-gom) ima utjecaj na

plod koji će doći. Ako je okruţenje

u kojem nešto započinje ''lifnej Ha-

šem'', tada će sve što iz toga proiza-

đe biti drugačije vrste.

To je duboka pouka. To je lekcija u

vezi rađanja djece. To je lekcija u

vezi podizanja djece. To je lekcija

vezana uz osiguravanje najboljih

mogućih uvjeta djetetovog počet-

nog obrazovanja. Kako bi istaknuo

poantu, on citira odjeljak iz Talmu-

da iz traktata Gitin. Gemara raspra-

vlja o stablu čiji su korijeni zasađeni

u Erec Jisraelu, a grane su mu Huc

L'Arec (izvan Izraela). Plodovi sta-

bla su također preko granice, ali

originalni korijen raste u Izraelu.

Gemara ţeli znati je li status plodo-

va ''plodovi zemlje Izrael'' ili ''plo-

dovi izvan zemlje Izrael''. Odluka je

da ako je prvotni korijen bio zasa-

đen u svetoj zemlji, plodovi – gdje-

god bili – su ''sveti'', zahtijevaju od-

vajanje 'terumos' i 'ma'asros' (darova

za kohene i Levije). Kada su korijeni

sveti i plodovi su sveti.

Iz te Gemare učimo da su počeci

presudni u određivanju duhovnog

identiteta. Zato je toliko vaţno da se

prvo nicanje pupoljka – koje je bilo

Vrlo zanimljiv događaj zbio se

nakon suzbijanja Korahove pobune.

Hašem je Mošeu dao sljedeću zapo-

vijed:

''Govori sinovima Izraelovim i uzmi

od njih po jedan štap za svako pleme, od

svih njegovih vođa prema kućama nji-

hovih očeva, dvanaest štapova; ime

svakoga napiši na njegov štap. A Aro-

novo ime napiši na Levijev štap jer će

biti jedan štap za svakog poglavara

doma njihovih očeva. Položi štapove u

Šator sastanka pred Svjedočanstvo gdje

se srećem s tobom. Čovjek kojeg Ja iza-

berem – njegov će štap procvjetati; tako

ću ukloniti od Sebe prigovaranja Izra-

elovih sinova koji se žale protiv tebe.'' .

(Bamidbar 17,17-20)

Moše je učinio sve kako mu je bilo

zapovijeđeno. Svaki vođa plemena

dao je svoj štap, uključujući Arona

čiji je štap predstavljao pleme Ko-

hen- Levi. Moše je stavio 12 štapova

u Ohel Moed, ispred Kovčega, kao

što mu je zapovijeđeno.

Do sljedećeg jutra, Aronov štap

koji je predstavljao Levijevo pleme,

propupao je: ''… pustio je pupoljke,

procvali su cvjetovi i sazrijeli su bade-

mi.'' (Bamidbar 17,23)

Na stablu koje donosi plod, naj-

prije propupa maleni pupoljak,

zatim procvjeta cvijet i tada iz

cvijeta izraste plod. To se dogodilo

sa Aronovim štapom. Aron je bio

'pobjednik', da tako kaţemo, u

'natjecanju štapova'.

Iz površnog čitanja stihova, mogli

bismo zaključiti da su se sve tri nastavak na stranici 12

stranica 11

(nastavaksa 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Prvi pupoljci ''lifnej Hašem''

DivrejTora DivrejTora stranica 12

tko pobijedi je u potpunoj euforiji.

Međutim, milijuni drugih 'gubit-

nika' uzimaju svoj lutrijski listić,

trgaju ga i bacaju u smeće. To je ono

što se ovdje dogodilo. Aron je po-

bijedio, oni su izgubili. Njihovi

štapovi su bezvrijedni komadi

drveta. No ipak, stih nam ukazuje

na to da je svaki od njih uzeo svoj

štap. Zašto?

Rav Sorotzkin nudi prekrasnu

ideju. Svi su ţeljeli postati 'izabrano

pleme'. Zamislite, je li zaista tako

sjajno biti kohen ili Levi? To je naj-

bijedniji ţivot među svim pleme-

nima. Oni ne posjeduju ništa. Rade

nekoliko tjedana godišnje u Hramu,

a podupiru ih ljudi svojim dava-

njima 'terumosa' i 'maasrosa', dije-

lom od prvog striţenja ovaca i dije-

lovima zaklanih ţivotinja koji su

namijenjeni svećenicima (zeroa, le-

hajajim i keiva). U osnovi, oni su

dobivali mrvice. Bio je to jadan

ţivot. Levitima je bilo teško. Kohe-

nima je bilo teško. Pa ipak, svi su

ţeljeli postati 'izabrano pleme'. Htje-

li su siromaštvo! Htjeli su taj teţak

ţivot!

Zašto su svi to htjeli? Htjeli su to

zbog koncepta 'izabranog plemena'.

To je pleme odabrano od B-ga. Oni

su 'izabrani među izabranima'. Taj

je status imao posebne zasluge i bio

je vrijedniji od sve imovine svijeta.

Kada su ostala plemena 'izgubila',

nisu htjeli baciti svoje štapove. Došli

su kući i objesili ih iznad kamina.

Rekli su svojoj djeci i svojim unu-

cima ''Moja draga djeco, vidite li

ovaj štap? Ja sam htio postati Levi!

Bio sam spreman odreći se svega

kako bih postao 'izabrano pleme'!

Vidite li ovu prekrasnu kuću? Sav

ovaj divan namještaj? Bio sam spre-

man odreći se svega toga zbog

prilike da sluţim u Beis HaMikdašu.

Moja najvrijednija imovina je ovaj

štap, štap koji je 'izgubio'. Zato jer

taj štap govori sve. On kaţe da

znam što je vaţno, a što trivijalno.

Znam da se sva imovina ovog svi-

jeta ne moţe mjeriti sa zaslugom

sudjelovanja u B-ţjoj sluţbi u sve-

tom Hramu.''

Štap nije bio bezvrijedni listić lu-

trije kojeg netko podere, baci na

zemlju i pusti da ga vjetar raznese.

On je bio nešto na što je vrijedilo biti

ponosan. On je pokazivao tko je

njegov vlasnik. Pokazivao je njego-

ve vrijednosti. On je bio nešto što se

čuvalo i pokazivalo unucima i pra-

unucima: ''Bio sam spreman odreći

se svega kako bih postao izabrano

pleme.''

Prevela Anja Grabar

■

simbol Aronovog sjemena za sve

buduće generacije – dogodi u Ohel

Moedu, ''lifnej Hašem''. To ljude čini

drugačijim ljudima, a plodove dru-

gačijim plodovima jer su najprije

niknuli u Šatoru sastanka, pred

B-gom.

Odreći se svega zbog prilike da

služiš u Beis HaMikdašu

Tora zaključuje pripovijest o dva-

naest štapova sljedećim stihom:

''Tada je Moše sve štapove ispred

Hašema iznio pred Izraelove sinove; oni

su ih pogledali i svatko je uzeo svoj

štap.'' (Bamidbar 17,24)

Rav Zalman Sortzkin pita zanim-

ljivo pitanje: Zašto su se svi vratili

po svoje štapove? Bilo je to 'natje-

canje' između 12 poglavara pleme-

na. Aron je 'pobijedio'. Ostali su

'izgubili'. Zašto su im i dalje trebali

njihovi štapovi? S čime bismo to

mogli usporediti? Čovjek kupi listić

za lutriju. Glavna nagrada je 350

milijuna kuna. Obznanjuju se pob-

jednički brojevi. Svi gledaju u svoje

listiće. ''Jesam li pobijedio?'' Onaj

Godina 9 Broj 40 stranica 13

Balashon - Hebrew Language Detective:

Slovo gimel

Grci su gimel pretvorili u gama, no

Etrušćani koji su preuzeli pismo od

Grka, nemaju glasa G. Najbliţi glas

bio je "k" pa su stoga oni gama pret-

vorili u "C". Kasnije je Rimljanima

us-trebalo slovo za glas G, pa su

stvorili slovo "G".

Još jednu vezu između G/C zapa-

ţamo u porije-klu slova gimel. Gi-

mel je povezan s hebrejskom riječju

gamal גמל– koja je postala kamelos u

grčkom i kasnije camel u engles-

kom (i kamila u hrvatskom). Ima

znanstvenika koji vjeruju da oblik

slova gimel nije "vrat kamile", već

da on upućuje na "štap za bacanje"

lovaca. Međutim, za razliku od

drugih promjena u slovima (dag u

delet, nahaš u nun), nije mi poznata

hebrejska riječ koja povezuje gamal s

"štapom za bacanje". Moţda će neki

čitatelj moći pomoći u tome.

Korijen גמל ima tri značenja. Kao

što je već spomenuto, on se moţe

odnositi na kamilu - gamal. On mo-

ţe značiti "odbiti dijete od prsiju" ili

"sazrijeti" - גמילה u suvremenom

hebrejskom odnosi se na odvika-

vanje od ovisnosti, i u ovotjednoj

paraši (Korah) imamo frazu (Ba-

Midbar 17,23): ים bademi" - ַויִּגְמֹל ְשֵקדִּ

bjehu dozreli". A treće značenje je

"platiti, nagraditi, nadoknaditi".

Odatle nam i blagoslov "HaGomel" -

B-g uzvraća –הגומל לחייבים טובות

onome koji zasluţuje kaznu s na-

klonošću. Iz ovog značenja proizlazi

i pojam gemilut hasadim גמילות חסדים–

koji se često prevodi kao "djela do-

bročinstva". (Ovo me podsjeća na

vic koji sam čuo kao dijete:

"Q: What did the robbers say to the

group of Habadniks? A: Gimme

loot, chasidim!")

Klein ne nalazi vezu između ovih

značenja. Za značenja kamila i

plaćanje postoje usporedne riječi u

Treće slovo hebrejskog alfabeta je

gimel - גימל. Glas za gimel - "G" sna-

ţno je vezan uz glas "K". David

Sacks piše u knjizi Letter Perfect, da:

Od svih slova alfabeta, slova K (u

engleskom C) i G su najbliţa, braća

bli-zanci, po izgledu i zvuku. Posta-

vite jezik i kaţite "k", koji tjera zrak

straţnjim svodom vaše usne šuplji-

ne (velumom, ili mekim nepcem).

Ostavite jezik na tom mjestu, ali

ovog puta počnite iz glasnica: "g".

Tako je K bezvučni nep-čani prekid,

a G zvučni nepčani prekid. Srodstvo

među njima se moţe čuti u (engles-

koj) riječi "scorn," koja bi se izgovo-

rila gotovo isto da se piše "sgorn."

r(Drugi primjer: Kada slijedeći puta

budete pisali dopis svom šefu, po-

kušajte na vrhu napisati "As we

disgust.")

U hebrejskom uviđamo istu vezu.

Gimel se izmje-njuje s kaf and kuf

(qof) -

קובע, כובע, מגבעה )sve vrste

pokrivala za glavu)

רגלi רכל

סכרi סגר

זגוגיתi זכוכית

i obrazac koji smo vidjeli kod קצ sa

značenjem od-rezati, nastavlja se s גז

kao i: גזה, גזז, גזר, גזל, גזם, גזע

Ovo nam također pomaţe objasni-

ti zašto je C postalo treće slovo u

engleskom jeziku, umjesto slova G. nastavak na stranici 14

■

Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora

(nastavak s 13. stranice) Balashon - Hebrew Language Detective: Slovo gimel

kaţe da je jedno od značenja gla-

gola גמל "pokrenuti vlastite planove

(Ješaja 3,9, Tehilim 137,8)." Te je

stoga povezano s naravi kamile,

koja je uvijek spremna sluţiti.

Jastrow ima drugačiju teoriju. On

kaţe da su sva značenja riječi גמל

povezana s "obavezati se, par, bre-

me". Tako platiti znači "natovariti

(dobro ili zlo)". A kamila je "nosač

tovara".

Posljednje objašnjenje dolazi od

Rav Hirscha – on kaţe da je gamal

nazvana tako jer kao da je odbijena

od vode.

drugim semitskim jezicima i ne

izvode se iz nijedne ranije riječi.

Značenje "sazrijeti, odbiti od prsi-

ju", prema Kleinu, povezano je s

korijenom גמר- " biti potpun".

Kaddari povezuje oba glagola s

idejom "biti potpun". U hebrejskom

to ima više smisla, te on piše da

korijen ima značenje: ,היה שלם, השלים

-" שילם bilo je potpuno, upotpunje-

no, plaćeno". I Steinberg povezuje

i moţda pod utjecajem) שלם s גמל

Kaddarija, mada u Kaddarijevom

novom rječniku ne vidim nikakvu

refrencu na Steinberga), te također

povezuje glagol s "kamilom". On

■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TAMUZAMUZAMUZ --- RRRAKAKAK

Strana 15 stranica 15 Godina 9 Broj 40

(kojima vlada voda), i snažno domi-

nira nad elementom vode, i to je je-

dini znak zodijaka koji ima neki ele-

ment da se ponavlja tri puta.

Prvo, on spada u skupinu znako-

va koji predstavljaju element vode

(ljeto).

Drugo, svaki od tri mjeseca sva-

kog godišnjeg doba predstavlja jed-

nu od tri kolone, odnosno, duhovne

snage - desnu (pozitivni element

vode), lijevu (negativan element,

predstavljen vatrom), centar (ravno-

teža, element zraka). Rak je prvi lje-

tni znak; stoga on ima energiju ele-

menta vode.

Konačno, horoskopski znak Raka

je vodeni znak po zapadnoj astro-

logiji.

Sve to daje sliku prekomjerne do-

minacije elementa vode, koji sim-

bolizira osjećaje i osjetljivost. U mje-

secu tamuzu mi svi dolazimo pod

utjecaj znaka Raka i mi imamo ten-

denciju da postanemo pretjerano

emotivni i previše snažno reagira-

mo.

Još jedan znak neravnoteže koji

postoji u ljudima rođenima u znaku

Raka se može naći kod životinje

raka koja je i simbol znaka. Rak ni-

kada ne ide ravno, nego postrance -

lijevo ili desno. To je razlog zašto

Rakovi imaju sklonost da na svijet

oko sebe gledaju polarizirano; u

potrazi za apsolutnom istinom i

pravdom, stvari vide kao crno-bije-

le. Poput raka, ljudi rođeni u znaku

Raka su izvana kruti, ali iznutra vr-

lo mekani i osjetljivi. Zbog svoje

velike osjetljivosti, Rakovi će uložiti

puno energije u izgradnju ljuske,

štita i oklopa protiv nestabilnog

vanjskog svijeta. Ovaj oklop će po-

primiti mentalni i fizički oblik pron-

icljive naravi i usredotočenosti vlas-

titog života na stjecanje svjetovne

sigurnosti i stabilnosti.

Zbog svoje sklonosti prema prav-

di Rakovi će biti vrlo iskreni, pri-

stojni i odgovorni. Da bi postigli

materijalnu sigurnosti oni ulažu

trud i vrijeme u naporan rad i oda-

nost obiteljskim vrijednostima. Oni

su poznati kao vrlo svjesni svog fi-

zičkog izgleda.

Najosjetljiviji organ u njihovom

tijelu je želudac i to diktira da pro-

ces donošenja odluka postane vrlo

emocionalan, a ne racionalan. To

može biti velika prednosti, jer je ova

vrsta osjetljivosti rijetka. To je spo-

Tamuz je prvi ljetni mjesec, i jedan

je od tri mjeseca u kojima, prema

kabali, čovjek treba djelovati vrlo

oprezno. Zohar to uči iz ovog stiha

"... ona ga je skrivala tri mjeseca" (Iz-

lazak 2,2), koji kodira činjenicu da

tijekom tri mjeseca tamuza (Rak), ava

(Lav) i teveta (Jarac), postoji presu-

da u svijetu. To znači da u svemiru

postoje sile koje uzrokuju stres i

izlažu nas opasnostima i pogreš-

nom funkcioniranju. To je razlog

zašto mi trebamo pokazati veliki

oprez tijekom ovih mjeseci.

Trebamo razumjeti zašto je mjesec

Tamuz predviđen za katastrofu, i

kako se obraniti.

Unutarnji DNK Raka

Prema učenjima kabale, zodijak je

podijeljen u četiri godišnja doba

koje se podudaraju s Tetragramom,

B-žjim četveroslovnim Imenom -

JHVH. Prvo slovo - jud predstavlja

proljeće (nisan (Ovan), ijar (Bik),

sivan (Blizanci)) i element vatre.

Drugo slovo - he, predstavlja ljeto

(tamuz (Rak), av (Lav), elul (Djevica))

i element vode, odnosno, energiju

davanja i dijeljenja. To je razlog za-

što ljudi rođeni u znakovima Raka,

Lava i Djevice imaju ogromnu po-

trebu dijeliti, i moraju to izraziti, no

to mora biti na uravnoteženi način.

Poznato je da ljudi rođeni pod zna-

kom Raka imaju tendenciju da is-

padnu iz ravnoteže u nekom po-

dručju (toplini, ljubavi, vezama,

novcu, itd), što im obično iscrpljuje

energiju.

Rak je prvi znak ljetnih mjeseci nastavak na stranici 16

(nastavaksa 15. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Tamuz

DivrejTora DivrejTora stranica 16

stavlja ekstremne emocionalne pro-

mjene uspona i padova, plime i ose-

ke, tako i Rakovi, s pojačanom emo-

cionalnom sklonosti koju imaju od

elementa vode, imaju tendenciju da

stalno doživljavaju emocionalne

plime i oseke; nakon radosti i en-

tuzijazma uslijedit će depresija i

ogorčenost. Ovo stanje emocionalne

nestabilnosti može dovesti do bipo-

larnog poremećaja ličnosti.

Dakle, što nam je činiti?

Pokazalo se da u sklopu "proble-

ma" Raka leži i "rješenje". To jest, ne

smijemo zanemariti velike kvalitete

dijeljenja i osjetljivosti; trebamo ko-

ristiti te sjajne kvalitete kako bi pre-

inačili presudu u milost. Ljudi ro-

đeni u znaku Raka, i svi mi, tijekom

ovog mjeseca, trebamo koristiti ovu

osjetljivost kako bi osjećali drugu

osobu i podijelili s njima srdačnost,

toplinu. To je način da se pobjegne

od naše unutarnje osjetljivosti i boli.

Kada promijenimo našu sebičnost

mi se spajamo sa životom i Svje-

tlom. Dakle, kao u bilo kojem inte-

lektualnom izazovu, Rakovi trebaju

učiniti ono što je teško, a to je da se

usredotoče na ono što drugi ljudi

osjećaju i kako im mogu biti od po-

moći, umjesto fokusiranja na ono

što oni osjećaju. Kada ljudi dijele na

duhovan način onda ih to ne iznuri

niti ne iscrpljuje. Naprotiv, bezuv-

jetna ljubav i dijeljenje je duhovno

nagrađivanje budući izazov postaje

sam po sebi cilj. Svjetlost Stvoritelja

bezuvjetno daje i dijeli, pa kada mi

dijelimo i volimo poput Njega, mi

se približavamo Njemu i to je način

na koji dobivamo vezu sa izvorom

ţivota. To je najbitniji uvjet za po-

vezivanje s istinskim ispunjenjem,

srećom i stvarnom zaštitom.

Prevela Tamar Buchwald

■

sobnost da se uzme bilo koja misao

ili osjećaj i pretvori ih se da budu za

druge. Budući da je intuicija bitna

za poslovanje i uspjeh, mnogi od

njih uspjevaju u poslu i u poslov-

nom rukovođenju. Izvor njihovog

uspjeha dolazi uglavnom iz njihove

prirode davanja i dijeljenja i emo-

cionalne topline koja zrači iz njih.

Ova osjetljivost, koja je gotovo mi-

stična, daje ljudima u znaku Raka

prednost u predviđanju problema,

čak i prije nego li se pojave.

Sile koje vladaju Rakom

Kao što je navedeno u pretho-

dnim tekstovima, Sefer Jecira (Knji-

ga stvaranja) nas uči da su 22 slova

hebrejskog alfabeta građevni bloko-

vi svemira. Oni predstavljaju duho-

vne frekvencije koje su stvorile naš

svemir.

Znakom Raka dominira slovo het,

koje prema Knjizi stvaranja nije oso-

bito pozitivan znak. Slovo het se

izgovora poput riječi het - "grijeh".

Grijeh zlatnog teleta desio se 17. ta-

muza, i razaranje Jeruzalema je po-

čelo na taj datum tisuću godina kas-

nije.

Zanimljivo je da mjesec, koji je

vladajući planet Raka, ima dvije

vidljive boje - crnu i bijelu, s jasnim

granicama između ta dva područja,

upravo kao što Rakovi percipiraju

stvarnost. Budući da se život uglav-

nom odvija u sivim područjima re-

lativne istine, kompromisa i nagod-

bi, svatko tko je u potrazi za apso-

lutnom istinom i pravdom biti će

razočaran.

Baš kao što lunarni ciklus pred-

Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 40 Strana 17 Godina 9 Broj 40 stranica 17

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

utorak 12. 7. 2016.

3:12 4:08 5:18 9:10 10:27 17:32 19:08 20:45 21:27 13:40 13:01

Haftara za Parašu Korah

“Govorio je o

tome kako ih je

B-g spasio

i pomagao na

svakom koraku

njihova puta

i kažnjavao ih

jer su željeli

kralja od

krvi i mesa.“

posljedice s kojima će se

suočiti ako ne budu sli-

jedili B-ţju riječ.

Kako bi naglasio oz-

biljnost svojih riječi, Sa-

muel zatraţi od B-ga da

pošalje oluju i grmljavi-

nu iako nije bila sezona

kiše. Ţidovski narod je

shvatio poruku i zatraţio

Samuela da posreduje u

njihovu korist i zatraţi

da oluja stane. Haftara

završava umirujućim ri-

ječima: "Jer B-g zbog imena

svoga neće napustiti narod

svoj; jer se zakle B-g da će

te učiniti narodom svojim."

Prijevod: Dolores Bettini

(I Samuel 11,14-12,22)

Prorok Samuel (Kora-

hov potomak) nastoji pri-

dobiti Ţidove da posta-

ve Šaula za kralja Izraela.

Tijekom obraćanja Ţido-

vima, on poviče: "Evo, tu

sam; posvjedočite protiv

mene pred B-gom i njego-

vim pomazanikom; čije sam

govedo uzeo ili jesam li ko-

ga pokrao; koga sam tlačio i

iz čijih sam ruku uzeo mi-

to..." Ta izjava je odjek

one Mošeove iz ovotje-

dne paraše: "Ni od koga

nisam uzeo magarca niti

sam koga povrijedio."

Narod se okupio u Gil-

galu radi druge krunidbe

kralja Šaula – prva nije

uspjela jer nije bilo kon-

senzusa. Prinjeli su ţrtve

i veselili se svi zajedno.

Tada je prorok Samuel

odrţao govor: traţio je

narod da posvjedoči kako

nikad nije počinio zločin

protiv njih i oni su to po-

tvrdili. Govorio je o tome

kako ih je B-g spasio i po-

magao na svakom koraku

njihova puta i kaţnjavao

ih jer su ţeljeli kralja od

krvi i mesa. Uvjeravao ih

je da će Bog biti s njima

budu li išli Njegovim pu-

tom i upozoravao ih na

■

Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora

Poljski ministar vanjskih poslo-

va Witold Waszczykowski

naspisao je da je s "dubokim

žaljenjem primio vijest o smrti

profesora Eliea Wiesela, koji je

bio deportiran u nacistički logor

Auschwitz-Birkenau", istak-

nuvši da je on bio "jedan od

najpoznatijih svjedoka holo-

kausta koji si je zadao tešku

misiju: da u kolektivnoj memo-

riji svijeta ponavlja istinu o

holokaustu".

POVIJESNI vođa poljskog

pokreta Solidarnost Lech

Walesa u New Yorku je odao

počast preminulom Elieu

Wieselu, logorašu koji je

preživio holokaust, poznatom

autoru i dobitniku Nobelove

nagrade za mir

Za američkog predsjednika

Baracka Obamu Elie Wiesel je

bio "savjest svijeta".

"Dizao je svoj glas ne samo

protiv antisemitizma, već protiv

mržnje, predrasuda i

nesnošljivosti u svim njezinim

oblicima (...) samo zamislite

mir i pravdu koji bi bili mogući

u našem svijetu kada bi živjeli

malo više kao Elie

Wiesel", rekao je

Obama.

Bivši izraelski

predsjednik Shimon

Peres poslao je video-

poruku židovskim

zajednicama diljem

svijeta u kojoj naziva

Wiesela "svojim pri-

jateljem i učiteljem".

Židov rođen u Ru-

munjskoj

Rumunjski Židovi oplakuju smrt

Wiesela, inače rođenog u

današnjoj Rumunjskoj, koji je

neumorno tražio da Bukurešt

prizna svoju odgovornost u

holokaustu, toj mračnoj strani-

ci svoje povijesti.

"Duboko žalimo zbog smrti

Eliea Wiesela, čovjeka koji nam

je predao zadaću da očuvamo

sjećanje na holokaust i da

bdijemo kako se ta tragedija

ne bi ponovila", kazao je

predsjednik Saveza židovskih

zajednica u rumunjskoj Aurel

Vainer.

Dodao je da je zahvaljujući

Wieselu Rumunjska 2004.

proglasila Nacionalni dan

sjećanja na holokaust koji se

obilježava 9. listopada, datuma

koji obilježava početak de-

portacije Židova pod palicom

pronacističkog rumunjskog

maršala Iona Antonescua

1941.

Hina, 3.7.2016.

POVIJESNI vođa poljskog

pokreta Solidarnost Lech

Walesa u New Yorku je

odao počast preminulom

Elieu Wieselu, logorašu koji

je preživio holokaust, poz-

natom autoru i dobitniku

Nobelove nagrade za mir,

kazavši da će bez njega "od

sada biti puno teže izgradi-

ti europsko jedinstvo",

prenosi AFP.

Svijet u nedjelju oplakuje Elieja

Wiesela, koji je život posvetio

ne samo borbi protiv semitizma

već i rasizma i genocida, među

kojima je i onaj počinjen na

prostoru bivše Jugoslavije i u

Ruandi 90-ih godina.

"Sve više su nam danas za

izgradnju europskog jedinstva i

globalizaciju potrebni ljudi koji

razumiju prošla vremena i

sadašnja, koji su doživjeli ve-

like tragedije", kazao je 72-

godišnji Walesa, i sam dobitnik

Nobelove nagrade za mir.

SAVIJEST SVIJETA

Svijet oplakuje E. Wiesela, bivšeg logoraša i

dobitnika Nobelove nagrade: "Bio je savjest

svijeta"

Iz medi

ja

■