dnevne varijacije u tjelesnoj teŽini i sastavu tijela · dnevne varijacije u tjelesnoj teŽini i...

KONDIC

IJSK

A PR

IPRE

MA

U F

UNKC

IJI ZD

RAVL

JA

299

13. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 27. i 28. veljače 2015.

DNEVNE VARIJACIJE U TJELESNOJ TEŽINI I SASTAVU TIJELA

Jozo Grgić, Vlatko Vučetić Sportsko dijagnostički centar, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

UVODNapredak sportske znanosti i razvoj tehnologije

omogućio nam je čitav niz različitih testova kao i korištenje različite opreme za testiranje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te načine utvrđivanja metaboličkih parametara, sastava tijela itd. Da bi se postigli optimalni rezultati u planiranju i progra-miranju kondicijske pripreme rezultati dijagnostike stanja moraju nam pružati točne vrijednosti za spo-sobnosti i osobine koje želimo mijenjati.

Kakve informacije nam daje vaga? Jednostavan zbroj kilograma svih tkiva u tijelu. Umjesto praće-nja tjelesne težine više pažnje potrebno je posvetiti sastavu tijela. Sastav tijela pokazuje nam odnos ne-masne i masne komponete u tijelu. Generalni raspon željenog postotka potkožnog masnog tkiva iznosi 10-25% za muškarce a 18-30% za žene. Ovisno o sportu vrijednosti za sportaše mogu biti značajno manje, tako su pronađene vrijednosti za muške spor-taše od 5-8% za bodybuildere, plivanje 6-12%, ko-šarka 6-12%. Kod žena vrijednosti su nešto više npr. odbojka 10-18%, tenis 10-20%, gimnastika 8-16% (prema Wilmore i Costill, 2004 iz Mišigoj-Durako-vić, 2008) Osobe sa normalnim rasponom potkož-nog masnog tkiva imaju manji rizik od dobivanja bolesti koje su povezane sa pretilošću npr. dijabetes, visoki krvni tlak i nastanak nekoliko oblika raka. I prenizak postotak potkožnog masnog tkiva može dovesti do zdravstvenih problema, negativan utjecaj na dostavljanje vitamina do organa, smanjena spo-sobnost reproduktivnog sistema i narušena tjelesna homeostaza (Esmat, 2010).

Postoji niz metoda za mjerenje sastava tijela (DXA, Bod-Pod, metoda mjerenja kožnih nabora kaliperom, bioelektrična impedancija, hidrostatsko vaganje itd). Različite metode daju nam različite rezultate. Cilj ovog rada bio je ispitati da li posto-je razlike u mjerenju sastava tijela bioelektričnom impedancijom i metodom kožnih nabora ovisno o dobu dana i ako da, koliki iznosi dnevni varijabilitet.

METODE RADA

UZORAK ISPITANIKA I PROTOKOL RADAUzorak ispitanika sastojao se od 20 studena-

ta Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu (dobi=24,3±3,3 god, vis=180,83±19,50 cm, tež=80,36±35,10 kg). Svi ispitanici bili su upozna-ti sa ciljevima, svrhom i postupcima istraživanja i dobrovoljno su pristali na sudjelovanje.

Mjerenja su se obavljala tri puta u toku jednog dana, s ukupnim trajanjem od 12 dana. Ispitanici su dolazili na prvo mjerenje ujutro (8-9 h) na pra-zan želudac, na drugo mjerenje u podnevnim sati-ma (12-13 h) i na treće mjerenje u večernjim satima (16-18 h). Prilikom svakog dolaska ispitanicima su mjereni kožni nabori na devet točaka tri puta u nizu te mjeren im je sastav tijela i tjelesna težina bioelek-tičnom impendancijom (Tanita, Japan).

Ispitanici su bili obavezni suzdržavati se bilo kakve intenzivnije tjelesne aktivnosti, unosa hra-ne i tekućine koja sadrže velike doze kofeina prije prvog mjerenja. U dolascima na drugo i treće mje-renje ispitanici su imali standardi režim prehrane. Tokom dana svaki od njih je vodio dnevnik unosa hrane i tekućine.

Ispitanici su mjereni u prostorijama Sportsko dijagnostičkog centra Kineziološkog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu.

UZORAK VARIJABLIAntropometrijske mjere u ovom istraživanju

uzimane su za unos podataka prilikom mjerenja na bioelektričnoj impedanciji kao i za izračun sastava tijela pomoću formule Sirija (1961) sa sedam kožnih nabora. Mjerenje morfoloških karakteristika obav-ljeno je u skladu s standardima i uputama Međuna-rodnog biološkog programa (IBP) koje su provodili autori istraživanja. Pomoću kalipera (Harpenden) mjereni su kožni nabori, visina tijela mjerena je an-

KONDIC

IJSK

A PR

IPRE

MA

U F

UNKC

IJI ZD

RAVL

JA

300

Jozo Grgić, Vlatko VučetićDNEVNE VARIJACIJE U TJELESNOJ TEŽINI I SASTAVU TIJELA

tropometrom, tjelesna težina i sastav tijela na ure-đaju tvrtke Tanita. Sve mjere su uzimane jednaput osim kožnih nabora koji su mjereni tri puta u nizu, uz napomenu da je isti postupak ponavljan kroz sva tri mjerenja u toku dana.

METODE OBRADE PODATAKANakon obavljenih mjerenja pristupilo se unosu i

obradi podataka i statističkoj analizi rezultata koja je izvršena na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu korištenjem statističkog programa Stati-stica for Windows 12.0. Navedeni program omogu-ćio je računanje osnovnih statističkih parametara, prikaz tablica i grafova.

Deskriptivna statistika korištena je za računa-nje osnovnih parametara za svaku varijablu mini-malna (Min), prosječna (AS) i maksimalna (Max) vrijednost, standardna devijacija (SD).

Za utvrđivanje statističke značajnosti između varijabi korstila se ANOVA – univarijantna anali-za varijance.

Tablica 1. Uzorak varijabli

Br. Naziv Mjerna jedinica Kratica

1. Visina tijela cm Vis

2. Težina tijela kg Tež

3. Kožni nabor nadlaktice mm Nnad

4. Kožni nabor na leđima mm Nled

5. Kožni nabor na prsima mm Nprs

6. Kožni nabor na trbuhu mm Ntrb

7. Suprailiokristalni kožni nabor mm Nsupra

8. Kožni nabor na natkoljenici mm Nnat

9. Kožni nabor na potkoljenici mm Npot

10. Kožni nabor na bicepsu mm Nbic

11. Aksilarni kožni nabor mm Naks

12. Suma kožnih nabora mm Sum nab

13. Postotak potkožnog masnog tkiva procijenjenog uz pomoć metode kožnih nabora % % kaliper

14. Indeks tjelesne mase kg/m2 ITM

15. Postotak potkožnog masnog tkiva procjenjenog uz pomoć metode bioelektrične impedancije % %Tanita

REZULTATI I DISKUSIJA

KINANTROPOMETRIJSKI PARAMETRIIako se u današnjoj praksi često koristi indeks

tjelesne mase (ITM) kao pokazatelj optimalne tjele-sne težine vidimo da kod aktivne populacije on ni-kako nemože biti objektivan. Naime ITM pokazuje prosječne vrijednosti 24,53±9,30 (ovisno o vreme-nu mjerenja) što prema tablici koju nam daje spada u gornju granicu idealne tjelesne težine. No posto-tak potkožnog masnog tkiva dobiven kožnim na-borima pokazuje nam najveću vrijednost 14,96% a prosječnu vrijednost 9,63% što nam govori da se radi o osobama sa visokim udjelom mišićne mase a niskim udjelom masne mase. Dakle sami kilogra-mi i ITM kao pokazatelj optimalne tjelesne težine nisu adekvatno mjerilo za aktivnu populaciju koja će najčeće imati više kilograma zbog aktivne mišić-ne mase. Kod neaktivne populacije ITM može biti dobar pokazatelj optimalne tjelesne težine no ipak se preporuča utvrđivanje sastava tijela. U pojedi-nim zemljama ITM se u potpunosti izbacuje prili-kom utvrđivanja zdravstvenog stanja, što nam go-vori i podatak da se prilikom uzimanja podataka za životno osiguranje u SAD-u mjeri sastav tijela jer se ITM pokazao kao nepouzdan pokazatelj zdrav-lja pojedinca.

KONDIC

IJSK

A PR

IPRE

MA

U F

UNKC

IJI ZD

RAVL

JA

301


Tablica 2. Deskriptivna i univarijantna analiza varijance za ITM, kožne nabore, sumu kožnih nabora i postotak potkožnog masnog tkiva

VarijablaPrvo mjerenje

AS±SDMin-max

Drugo mjerenjeAS±SD

Min-max

Treće mjerenjeAS±SD

Min-maxF p

ITM (kg/m2) 24,53±1,98 # *20,30-29,60

24,62±2,020,50-29,70

24,65±1,9920,50-29,70 9,10 0,00

Nnad (mm) 8,12±2,005,00-12,60

8,10±2,005,20-12,20

8,18±2,115,00-12,50 0,24 0,79

Nled (mm) 12,19±2,808,20-19,00

12,13±2,768,40-19,00

12,19±2,808,10-19,00 0,22 0,80

Nprs (mm) 7,41±1,824,60-11,20

7,50±1,884,60-11,80

7,48±1,854,80-11,40 0,74 0,48

Ntrb (mm) 14,30±4,926,40-24,00

14,28±4,966,30-23,80

14,28±4,996,00-24,00 0,01 0,98

Nsupra (mm) 7,92±2,085,00-11,40

7,98±2,115,00-13,20

8,16±2,205,50-13,80 1,81 0,17

Nnat (mm) 11,90±4,866,00-24,90

11,95±4,725,40-24,00

12,05±4,746,20-25,00 0,75 0,48

Npot (mm) 7,02±2,23*4,20-11,10

7,14±2,064,20-11,00

7,33±2,214,20-11,40 7,02 0,00

Nbic (mm) 4,94±1,273,20-7,80

4,96±1,273,20-7,80

5,03±1,363,20-8,30 0,90 0,41

Naks (mm) 9,75±3,535,60-17,60

9,82±3,525,40-17,80

9,84±3,405,70-17,20 0,56 0,57

Sum nab(mm)

83,53±19,45*56,60-117,40

83,85±19,2953,60-118,60

84,53±19,4556,70-119,20 3,48 0,04

% kaliper 9,63±2,645,99-14,96

9,69±2,625,51-14,99

9,76±2,605,94-14,85 2,77 0,07

%Tanita 12,15±3,89 # *7,30-22,20

11,36±4,434,10-20,20

10,94±3,954,80-19,50 10,53 0,00

Legenda: AS – aritmetička sredina, SD – standardna devijacija, Min – minimalna vrijednost, Max – Maksimalna vrijednost, p – razina statističke značajnosti razlika, # – razlika između 1 i 2 mjerenja u danu p≤0,05, * – razlika između 1 i 3 mjerenja u danu p≤0,05, $ – razlika između 2 i 3 mjerenja u danu p≤0,05

Slika 1-4. Razlike u kožnim naborima na prsima, leđima i na nadlaktici, razlike u ITM-u između mjerenja.

KONDIC

IJSK

A PR

IPRE

MA

U F

UNKC

IJI ZD

RAVL

JA

302


Tablica 3. Tablica indeksa tjelesne mase (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 1998)

ITM Klasifikacija

Ispod 18,5 Pothranjenost

18,5 – 24,9 Idealna tjelesna težina

25 – 29,9 Prekomjerna tjelesna masa

30,0 – 34,9 Pretilost tip I.

35,0 – 39,9 Pretilost tip II.

40,0 i iznad Pretilost tip III.

Slika 5-8. Razlike u suprailiokristalnom kožnom naboru, naborima na trbuhu, natkoljenici i potkoljenici između mjerenja.

KONDIC

IJSK

A PR

IPRE

MA

U F

UNKC

IJI ZD

RAVL

JA

303


Statistički značajna promjena u kožnim nabo-rima dobivena je samo u kožnim naborima potko-ljenice (Npot) (p≤0.05), s obzirom da u preostalih osam kožnih nabora nije postojala statistički zna-čajna promjena, varijabilnost u kožnom naboru na potkoljenici možemo pripisati pogrešci mjeritelja.

Prosječna vrijednost postotka potkožnog ma-snog tkiva na prvim mjerenjima je 9,63% prilikom drugog mjerenja 9,69% a na trećem 9,76% što nije pokazalo statističku značajnost razlika (p>0.05). Ovi pokazatelji govore nam da prilikom uzimanja kožnih nabora s ciljem utvrđivanja sastava tijela doba dana te unos hrane i tekućine ne igraju zna-čajnu ulogu.

Na slici 13 vidimo variranje dobivenog postotka potkožnog masnog tkiva mjerenog na bioelektričnoj impendanciji koji nam pokazuje statističku značaj-nost razlika (p≤0.05). Razlog tome mogu biti unos tekućine i tjelesna aktivnost koja dovodi do mije-njanja odnosa vode u staničnom i međustaničnom prostoru kao i masnom i nemasnom tkivu. Naime, izračun na bioelektričnoj impendanciji temelji se na postavci da je električni otpor najveći u masnome tkivu (koji sadrži 14 do 22 % vode) jer provodljivost ovisi o postoku vode u tkivu, koji je najveći u ne-masnoj masi (Mišigoj-Duraković, 2008). S dnevnim variranjem odnosa vode između tkiva može doći i do različitih rezultata prilikom utvrđivanja sasta-va tijela. Prosječna vrijednost na prvom mjerenju iznosila je 12,15% na drugome 11,36% a na trećem mjerenju 10,94% ovi podaci nam govore da je mo-guć varijabilitet od 1,21% ovisno o dobu dana kad se mjerenje obavlja, te da te podatke trebamo uzeti u obzir prilikom testiranja. Stoga, preporučljivo je mjeriti sastav tijela bioelektričnom impedancijom ujutro prije unosa većih količina tekućine kao i pri-je intenzivnije tjelesne aktivnosti.

Slika 9-12. Razlike u kožnim naborima na bicepsu i u akslirnim kožnim naborima, u sumi nabora i vrijednostima postotka potkožnog masnog tkiva procijenjenog pomoću metode kožnih nabora između mjerenja.

Slika 13. Razlike u vrijednostima postotka potkožnog masnog tkiva procijenjenog pomoću bioelektrične impedancije između mjerenja.

ZAKLJUČAKU ljudskom organizmu dnevno se događa čitav

niz funkcija i promjena koje mijenjaju stanje osobe, stoga se nameće potreba za optimiziranjem i točnim utvrđivanjem parametara za provođenjem dijagno-stike stanja u sportu ili kod rekreativnih osoba kako bi podaci koje želimo dobiti dijagnostikom davale što točnije vrijednosti.

Analizom rezultata utvrđeno je da mjerenje sa-stava tijela kao jednim od najvažnijih pokazatelja zdravlja osobe metodom kožnih nabora, doba dana, tjelesna aktivnost i unos hrane i tekućine ne igraju statistički značajnu (p>0.05) ulogu te da mjerenje možemo obaviti efikasno neovisno o prethodno na-vedenim parametrima.

Analizom rezultata mjerenja sastava tijela me-todom bioelektričnom impedancije ustanovljen je statistički značajan (p≤0,05) dnevni varijabilitet iz-

KONDIC

IJSK

A PR

IPRE

MA

U F

UNKC

IJI ZD

RAVL

JA

304


među mjerenja u različitim dijelovima dana, stoga za mjerenje sastava tijela metodom bioelektrične impedancije potrebno je poštovati sljedeće prepo-ruke : mjerenje obaviti u jutarnjim satima, ograni-čiti unos tekućine i hrane prije mjerenja te restrik-cija intenzivne tjelesne aktivnosti na dan mjerenja.

Važno je napraviti temeljitu pripremu i anali-zu prije provođenja dijagnostike bilo koje motorič-ke i funkcionalne sposobnosti i morfološke osobine kako bi vrijednosti bile što točnije te time ostvarili mogućnosti optimiziranja plana i programa.

LITERATURA1. Esmat, T. (2010). Measuring and Evaluating Body

Composition. American college of sports medicine.2. Gualdi-Russo, E, Toselli, S, Squintani, L.

(1997). Remarks on methods for estimating body composition parameters: reliability of skinfold and multiple frequency bioelectric impedance methods. Zeitschrift für morphologie und anthropologie 81(3), 321-31.

3. Mišigoj – Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

4. Siri, W.E. (1961). Body composition from fluid spaces and density. U Brozek J. i Henschel A, Techniques for measuring body composition. National Academy of Science (223-244).

dnevne varijacije u tjelesnoj teŽini i sastavu tijela · dnevne varijacije u tjelesnoj teŽini i...

Documents