Broj 24 APRIL 2014. Izlazi mjesečno, cijena 0,40 € ISSN 0033-1686DOBITNIK 1998.

List crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika

„OKTOIHA”

„GRLICA”, prva crnogorska periodična publikacija (Cetinje, 1835-1839) „PROSVJETA” (Cetinje, 1889-1901) „PROSVJETNI RAD” (od 15. januara 1949)

ЂЕЧИЈИ СВИЈЕТ

Premijer Crne Gore Milo Đukanović primio studente sva tri univerziteta povodom Dana studenata – 4. aprila

VISOKO OBRAZOVANJE OKOSNICA DRŽAVNE POLITIKEPremijer Đukanović če-stitao studentima Dan studenata i istakao da je unapređenje student-skog standarda važan aspekt visokog obra-zovanja, te da je Vlada opredijeljena da u sa-radnji sa studentima radi na unapređenju te oblasti u cilju stvaranja pretpostavki za jačanje kadrovske baze i dina-miziranje tržišta rada

(Opširnije na str. 2) ■ MLADI LJUDI BIĆE U FOKUSU DRUŠTVENOG RAZVOJA: Sa sastanka kod premijera Mila Đukanovića

OBAVJEŠTENJE ČITAOCIMA

Zbog obaveza prema Zakonu o javnim nabavkama, kao i februarski i martovski, i april-ski broj lista publikovaće se, za sada, u elektronskom izdanju. Čim se za to steknu zakon-ski uslovi, objaviće se i u štampanoj formi.

Molimo cijenjene čitaoce da imaju razumijevanja i zahvaljujemo unaprijed na strpljenju.

S poštovanjem,Uredništvo „Prosvjetnog rada“.

Najtalentovaniji crnogorski učenici ostvarili nove uspjehe

PRED NAMA SU BUDUĆI NAUČNICI, ISTRAŽIVAČI I INŽENJERI– Tim učenika podgoričke Srednje stručne škole „Ivan Uskoković” osvojio je treće mjesto na Drugom međunarodnom takmičenju u robotici, koje je održano u Bukureštu. Njima je pripalo i prestižno prvo mjesto za iskazani profesionalizam. Za ovaj uspjeh zaslužni su učenici Stefan Drobnjak, Jelena Šavelić, Maja Bajčeta, Jurijoj Onišuk i Boris Bićanin, kao i mentori Vasilije Kovačević i Srđa Kostić– Ukupni pobjednik četvrtog Sajma mladih pronalazača Crne Gore je Elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić” iz Podgorice sa inovacijom „Kućna automatika”, koju je osmi-slio učenik Nikola Rašović uz pomoć mentora Bogdana Ljeposavića. Ista maketa bila je najbolja i u kategoriji najkompleksniji pronalazak

(Opširnije na stranama 15 i 20) ■ NAJBOLJI: Mentor Bogdan Ljeposavić i učenik Nikola Rašović iz ETŠ „Vaso Aligrudić” ■ VELIKI USPJEH: Učenici podgoričke Srednje stručne škole „Ivan Uskoković" sa mentorima

Dobitnica Državne nagrade „Oktoih” za 2013. godinu: Mirjana Vučinić, profesorica biologije u OŠ „Jugoslavija”, BarKREATIVNOST I LJUBAV – IDEJE VODILJE Str. 3

Ministarstvo odbrane: Obrazovanje kadrova za potrebe Vojske Crne GoreBEZ LJUBAVI PREMA OTADŽBINI NE MOŽETE SE BAVITI OFICIRSKIM POZIVOM Str. 10–11

Intervju: Branko Banjević, književnik, književni istoričar, esejista, jedan od utemeljivača Matice crnogorske, član Savjeta RTCG MOJA I TVOJA SLOBODA NE MOŽE NIKOGA DA UGROZI AKO JE SLOBODA Str. 6– 7

U Zavodu za školstvo održan forum o udžbenicima u nastavi jezika i književnosti SNAŽNA PODRŠKA NASTAVNICIMA I DOBAR IZVOR ZNANJA Str. 2

ISPITNI CENTAR: REZULTATI DRŽAVNOG TAKMIČENJA UČENIKA Str. 5

Dječji dom „Mladost” u BijelojVELIKA KUĆA I PORODICA Str. 8–9

Komemorativna śednica u CANU povodom smrti književnika i akademika Čeda VukovićaODLAZAK VELIKOG CRNOGORSKOG STVARAOCA Str. 13

Na Univerzitetu Crne Gore održana komemorativna śednica povodom smrti akademika prof. dr Božidara Nikolića, predśednika DANUCRNOGORAC KOJI SLUŽI NA ČAST INTELEKTUALNOJ ZAJEDNICI CRNE GORE Str. 12–13

VIJESTI IZ ŠKOLA Str. 20–27

APR.2014

BROJ

24

2

AKTUELNOSTI

Visoko obrazovanje pred-stavlja okosnicu državne politike i mladi ljudi biće u samom fokusu cjelokupnog društvenog razvoja, poruče-no je na sastanku predśed-nika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića sa predstavnici-ma tri crnogorska univerzi-teta. Sastanku je prisustvo-vao i ministar prosvjete Sla-voljub Stijepović, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Premijer Đukanović je če-stitao studentima Dan stude-nata – 4. april i istakao da je unapređenje studentskog standarda važan aspekt vi-sokog obrazovanja, te da je Vlada opredijeljena da u sa-radnji sa studentima radi na

unapređenju te oblasti u cilju stvaranja pretpostavki za ja-čanje kadrovske baze i dina-miziranje tržišta rada.

Predstavnici student-skih organizacija informisali su premijera o aktivnostima koje realizuju u cilju poveća-nja zaposlenosti mladih, ak-centirajući pri tome realiza-ciju projekta „Summer job” koji ima punu podršku Vla-de i resornih ministarstava i koji ocijenjuju uspješnim. Ta-kođe su istakli da se u konti-nuitetu bave društveno kori-snim aktivnostima, posebno u cilju bolje inkluzije ranjivih grupa, kao i brojnim eduka-tivnim aktivnostima na podi-zanju svijesti studentske po-

pulacije o značaju integraci-onih procesa.

Na sastanku je ocijenje-no da je evidentan napre-dak uslova studiranja, o če-mu svjedoči više završenih i započetih infrastrukturnih i drugih projekata na povezi-vanju studentske populacije sa državnog i privatnih uni-verziteta.

U studentskoj delegaciji su sa Univerziteta Crne Go-re bili Miloš Vujošević, Miloš Pavićević i Stefan Jovanović, sa Univerziteta Donja Gori-ca Balša Lompar, Anđela Po-pović i Marko Bošković, a sa Univerziteta Mediteran Lazar Ramović i Anđela Boljević.

O. Đ.

Premijer Crne Gore Milo Đukanović primio studente sva tri univerziteta povodom Dana studenata – 4. aprila

VISOKO OBRAZOVANJE OKOSNICA DRŽAVNE POLITIKEPredstavnici studentskih organizacija informisali su premijera o aktivnostima koje realizuju u cilju povećanja zaposlenosti mladih, akcentirajući pri tome realizaciju projekta „Summer job” koji ima punu podršku Vlade i resornih ministarstava i koji ocijenjuju uspješnim

■ STUDENTI SE U KONTINUITETU BAVE DRUŠTVENO KORISNIM AKTIVNOSTIMA: Studentski predstavnici kod premijera Đukanovića

Ulazak u NATO predstav-lja značajan faktor op-stanka Crne Gore, ocijenje-no je na konferenciji „Otvo-reno NATO”, koju je u Budvi organizovao Komunikacijski tim za NATO, u okviru javnog dijaloga o evroatlantskim in-tegracijama Crne Gore.

Profesor na Pravnom fa-kultetu Univerziteta Crne Gore dr Dražen Cerović re-kao je da kod protivnika NA-TO-a postoji otpor prema postojanju države Crne Go-re. „U Crnoj Gori je problem kada argumente zamijenimo sa sentimentima, kada u po-kušaju da osnažimo politič-ki stav udaramo na nervni si-

stem ljudi koji nijesu dovolj-no sigurni. On je na panelu „Proces učlanjenja i benefi-ti” poručio da Crna Gora ne-ma rezervne građane i eko-nomske resurse, ali ima fan-tastičan geostrateški polo-žaj koji može kvalitetno da se iskoristi.

Saradnik na Univerzitetu Donja Gorica i istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije Ivan Jovetić na-glasio je da je najveća dobit članstva u NATO „ekonom-ska šansa da se razvijate, a najveći trošak je da se pono-vi istorija”.

„Samo članstvo u NATO ne garantuje da ćete imati

ekonomski boljitak, iako ni-jedna država koja je pristu-pila NATO-u nije bilježila pad priliva ili negativne stope ra-sta. Sve su bilježile pozitiv-ne”, rekao je Jovetić.

Prema njegovim riječi-ma, indirektni troškovi član-stva u NATO su razvoj oruža-nih snaga, interoperabilnost i vojne misije, dok se direktni troškovi tiču tri NATO bužeta, i to su vojni, civilni i za struk-turne investicije.

Institut za strateške stu-dije i projekcije procijenio je da bi Crna Gora izdvajala 870.000 eura godišnje za sva tri budžeta NATO-a.

O. Đ.

U Budvi održana konferencija „Otvoreno NATO” u okviru javnog dijaloga o evroatlantskim integracijama Crne Gore

FANTASTIČAN GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ KOJI MOŽE KVALITETNO DA SE ISKORISTI – Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Dražen Cerović: „Kod protivnika NATO-a postoji otpor prema postojanju države Crne Gore”– Saradnik na Univerzitetu Donja Gorica i istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije Ivan Jovetić: „Najveća dobit članstva u NATO ekonomska šansa da se razvijate, a najveći trošak je da se ponovi istorija”

■ Učesnici skupa u Budvi

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana Ro-ma, Ministarstvo prosvje-te, Zavod za školstvo i Fond za obrazovanje Roma Cr-ne Gore „REF” organanizo-vali su svečanost u podgo-ričkom KIC-u „Budo Tomo-vić”. U programu kolažnog tipa učestvovali su učenici šest osnovnih škola: „Boži-dar Vuković – Podgoričanin”, „21 maj”, „Savo Pejanović”, „Marko Miljanov”, „Vladimir Nazor” i „Vuk Karadžić”, kao i mališani predškolske ustano-ve „Đina Vrbica”. Takođe, or-ganizovana je i izložba đečjih radova i fotografija.

Kako objašnjavaju u Mi-nistarstvu prosvjete sveča-nost je bila posvećena pro-mociji i njegovanju različito-sti, jednakosti i solidarnosti, kao i ideji stvaranja društva jednakih šansi za sve. Podśe-timo, program „Podrška in-tegraciji i dobrovoljnom po-vratku interno raseljenih sta-novnika kampa na Koniku u Crnoj Gori” sprovodi se uz podršku Delegacije Evrop-ske unije u Crnoj Gori, Vla-de Crne Gore u partnerstvu sa humanitarnom organiza-cijom „HELP”.

Š. B.

Obilježen Međunarodni dan RomaNJEGOVANJE RAZLIČITOSTI, JEDNAKOSTI I SOLIDARNOSTIMinistarstvo prosvjete, Zavod za školstvo i Fond za obrazovanje Roma Crne Gore „REF” organizovali svečanost u podgoričkom KIC-u „Budo Tomović”. U programu učestvovali učenici šest podgoričkih osnovnih škola, kao i najmlađi iz Dječjeg vrtića „Đina Vrbica”

■ STVORITI DRUŠTVO JEDNAKIH ŠANSI ZA SVE: Iz programa

Na drugom forumu, odr-žanom na temu Udž-benik u nastavi jezika i knji-ževnosti u Zavodu za škol-stvo, učestvovali su profe-sori crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezi-ka i književnosti u osnovnim školama iz čitave Crne Go-re. Između ostalih, razma-trana su pitanja: Šta udžbe-nik jeste, a šta nije? Koja su to svojstva dobrog udžbeni-

ka? Koje je mjesto udžbenič-kog kompleta u savremenoj nastavi?

Učesnike je pozdravi-la Zoja Bojanić Lalović, di-rektorica Zavoda za udžbe-nike i nastavna sredstva, a u radu foruma učestvovala je i Aleksandra Vešović Iva-nović, nadzornica za jezik i književnost i koautorka udž-benika za jezik za osnovnu školu.

Forum je vodila Nađa Durković, savjetnica za izda-vaštvo u Zavodu za udžbeni-ke i nastavna sredstva. Ona je podśetila na opštu teoriju udžbenika kao žanra, krat-ku istoriju udžbenika u Crnoj Gori, proceduru i proces na-stajanja i odobravanja udž-benika, značaj pitanja u udž-beniku, kao i na kratka uput-stva za procjenu kvaliteta udžbenika.

Organizovan je i okrugli sto na istu temu tokom ko-jeg su analizirani: obuhvat-nost ciljeva iz programa, usklađenost ciljeva i aktiv-nosti učenja, predmetnost udžbenika, horizontalna ko-herentnost udžbenika, seri-je udžbenika, vertikalna ko-herentnost (razvojnost) u se-riji udžbenika za jedan pred-met, obim i otvorenost udž-benika i prilagođenost užbe-nika uzrastu učenika.

Profesori su iznosili je za-pažanja o aktuelnim udžbe-nicima za jezik i čitanke, na-vodeći primjedbe i dileme, kao i prijedloge za eventu-alne izmjene i unapređiva-nje kvaliteta udžbenika. Sa-opštavali su i svoja iskustva u korišćenju udžbenika u procesu podučavanja i uče-nja učenika. Opšti je stav da su aktuelni udžbenici snažna podrška nastavnicima i do-bar izvor znanja za učenike.

Primjer dobre prakse u korišćenju udžbenika pred-stavila je profesorica Iva-na Mitrović iz OŠ „Njegoš” sa Cetinja. Ona je govorila o interpretaciji pjesme „Moje poštovanje, vrapci”, uz kori-šćenje pitanja iz čitanke.

Lj. V.

U Zavodu za školstvo održan forum o udžbenicima u nastavi jezika i književnosti

SNAŽNA PODRŠKA NASTAVNICIMA I DOBAR IZVOR ZNANJARazmatrana pitanja: Šta udžbenik jeste, a šta nije? Koja su to svojstva dobrog udžbenika? Koje je mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi?

■ POZITIVNA ISKUSTVA: Sa foruma

3

APR.2014

BROJ

24

AKTUELNOSTI

Vijest da je profesorica bi-ologije u OŠ „Jugoslavi-ja” u Baru Mirjana Vučinić do-bitnica nagrade „Oktoih” za prošlu godinu, najvišeg cr-nogorskog priznanja za do-prinos unapređivanju obra-zovno-vaspitnog rada, oda-nosti i posvećenosti nastav-ničkom pozivu, u gradu je primljena s oduševljenjem.

Za one koji dobro pozna-ju njen marljiv i predan rad, ljubav prema pozivu i đe-ci, predmetu koji predaje, to nije samo, kao što obično, u sličnim prilikama biva kurto-azna izjava da je nagrada sti-gla u „prave ruke”, već zaslu-ženo priznanje za postignute rezultate u gotovo 25 godina posvećenosti ovom teškom i odgovornom pozivu. Zbog toga je i dobila zasluženo po-vjerenje Aktiva profesora ma-tične škole, stručne javnosti i, što je njoj, kako kaže, najvaž-nije – svojih učenika i njiho-vih roditelja, koji su je, svako na svoj način, i predložili za ovo prestižno priznanje.

Uvijek motivisati učenike

Iako je pisala udžbe-nike, bila istaknuti sarad-

nik na brojnim projektima i imala nekoliko ponuda za druge poslovne angažma-ne, Vučinićka ističe da nika-da ne bi napustila učioni-cu. „Ovaj posao treba raditi s puno ljubavi i prema pozi-vu i prema đeci, a moraš vo-ljeti i predmet koji predaješ da bi učenicima na odgova-rajući način prenio znanje. Takođe je neophodno, iz dana u dan, iznova postav-ljati temelje nauke – najsjaj-nije građevine obrazovanja. Kod đece stalno treba ra-zvijati ljubav prema pred-metu i motivisati ih da ste-čena znanja povezuju, a ne da im se sve servira. Tako bi ih trebalo usmjeravati i ka-ko da uče, a to je najteže, jer đeca to ne znaju. Stalno ih treba podśećati da upore-đuju, razvrstavaju i razvija-ju kritički odnos prema sebi i svom mišljenju”, kaže pro-fesorica Vučinić.

Ona ukazuje i na značaj dopunske nastave: „Zado-voljna sam kada čujem da đeca, ponekada i samoinici-jativno, ne žaleći se na umor od prethodnih redovnih ča-sova, hoće da dođu na do-punsku nastavu, i dodatno,

zajedno sa mnom, rade i po dva-tri sata u školi. Narav-no, tada rezultati ne izosta-ju. Presrećna sam kada ne-ko, ko nije baš tako dobar iz drugih predmeta, poka-že znanje iz oblasti za ko-je sam ih ja pripremala. To-me, svakako, doprinosi i či-njenica da moj odnos sa đe-com gradim na pokušajima da ostvarim uzajamno uva-žavanje i poštovanje. Zajed-nički učestvujemo u ocjenji-vanju, izgradnji pravih život-nih vrijednosti, mnogo raz-govaramo, pa je uspjeh ne-izbježan. Đecu treba razu-mjeti. Istina je da je u ovom dobu teže od njih napraviti dobre ljude, samim tim što imaju mnogo veću slobodu, srijeću se sa brojnim izazo-vima, ali smatram da puno zavisi od samog nastavni-ka i toga koliko je spreman da im pruži”, naglašava pro-fesorica.

Vrsna metodičarka i pedagog

U maniru skromne, ali i samosvjesne osobe koja ne ističe svoja dostignuća, niti broji prekovremene nepla-ćene časove, provedene s đacima u školi, profesorica Vučinić se za dobijeno pri-znanje prvenstveno zahva-lila svojim učenicima ko-ji su, kao što je kazala, nje-na vječita inspiracija da na-preduje u pozivu koji voli, a od njih, uz postignute re-zultate u školovanju i radu, prije svega, očekuje da po-stanu dobri ljudi. Otuda i ne začuđuje činjenica da su i u protekloj godini mladi bio-lozi škole „Jugoslavija” bili ponovo najbolji u državi sa osvojenih 12 prvih mjesta – pet na opštinskim i sedam na državnim takmičenjima. Rad profesorice Vučinić ti-me potvrđuje davno reče-no: „Ne predaje učitelj ono što ŽELI, ne predaje učitelj ono što ZNA, učitelj predaje ono što JEST”. A i veliki Ge-te je na tu temu apostrofi-rao: „Ako se prema pojedin-cu odnosiš kao da je ono što treba i što može biti, on će i postati što treba i što može biti”. U tome i jeste puna vri-jednost pravog prosvjetnog radnika, upravo kao što je laureat „Oktoiha” profesori-ca biologije Mirjana Vučinić.

Ko god u životu želi ne-što da postigne, mora ima-ti cilj. Mirjana Vučinić ga je oduvijek imala. Ova vrsna metodičarka i pedagog s ponosom ističe da u svom dugom pedagoškom radu nikada nije istjerala učenika sa časa, napisala ukor, niti primijenila neku strogu re-presivnu mjeru, već je uvi-jek nalazila način da učeni-ka motiviše i zanteresuje za rad, a đeca su to uvijek vra-ćala na najbolji način. „Tač-no je da su se profesori, ka-da sam ja bila učenica, više poštovali. Prema njima smo čak imali i neko strahopo-štovanje. Danas đeca ima-ju veću slobodu, ali ih tre-

ba poštovati, uvažavati nji-hovo mišljenje, razgovarati sa njima kao sa odraslima, onda će i oni vas poštova-ti. Uvijek tražim od đece da me uvažavaju koliko i ja njih. Pokušavam da svojim ličnim primjerom i razgovorom za-jednički učestvujemo u iz-građivanju pravih životnih vrijednosti”, kazala je profe-sorica Vučinić parafraziraju-ći misao Adalberta Stiftera da je nastava mnogo lakša nego odgoj. „Za nastavu se mora samo nešto ZNATI. Za odgoj se mora nešto BITI”.

Mirjani Vučinić najte-že pada kada njen učenik na takmičenju za pola bo-da, pa čak i manje, ne osvo-ji nagradu. Ne toliko zbog nje, koliko zbog đeteta. Bu-de tu nervoze, tuge i pone-ka suza. Onda kroz razgo-vor i međusobno razumije-vanje sve to, ubrzo zajed-no prebrode. „Bitno je, ka-že, kod đece stalno razvi-jati samopouzdanje, kritič-ki odnos prema sebi i dru-gima, često koristiti pozitiv-na potkrepljenja, pohvale ti-pa: ti to možeš, odlično si to uradio i sl…”.

Profesorica Mira kao druga majka

U dugogodišnjem plod-nom radu profesorice Vu-činić bilo je mnogo nagra-da i priznanja. S poseb-nom radošću se śeća proš-le, kao veoma uspješne go-dine. „Od februara do ma-ja 2013. moji đaci su osvoji-li devet prvih mjesta: tri na opštinskom, dva na držav-nom u organizaciji Ispitnog centra i četiri na Olimpijadi znanja. Na kvizovima znanja u septembru prošle godine tri učenika su osvojila prvo mjesto, na opštinskom po-vodom „Dana bez automo-bila” i na republičkom ta-kmičenju „Otvorenih dana nauke! Ove godine na Dr-žavnom takmičenju u zna-nju učenik Josif Božović je osvojio 1. mjesto. Svaku po-bjedu svojih učenika sa nji-ma doživljavam na neki po-seban način”, kaže profeso-rica Mirjana Vučinić.

Dobrom plasmanu nje-nih učenika doprinosi i či-njenica da, ne želeći ništa da prepuste slučaju, pripre-me za takmičenja, bez obzi-ra na njihov datum održa-vanja, počinju već pvog da-na nastave u novoj školskoj godini.

Pun hvale za profesoricu Vučinić je i njen učenik Josif Božović iz IX 4 razreda, ko-ji je ove godine na Držav-nom takmičenju iz biologije osvojio 1. mjesto: „Kada smo saznali da će nam profeso-rica Mira biti razredna, nije-smo se obradovali, jer smo čuli da je stroga i zahtjev-na. Vremenom smo shvati-li da je, prije svega, pravič-na, posvećena i da želi da svoje veliko znanje podije-li sa nama. Kontakt sa njom je, osim znanja iz biologije, doprinio da shvatim i neko-liko bitnih životnih načela – prije svega da treba biti ne-sebičan, pomagati drugima i ponašati se kulturno. To su njeni putokazi, koji će mi, vjerujem, pomoći u životu. Za Vanju Vuksanović iz IX 3, profesorica Mira je kao dru-ga majka jer ih, osim zna-nju iz biologije, uči pošte-

nju i kako da budu bolji lju-di. Karla Miranović se, tako-đe, raduje časovima biolo-gije jer, kako kaže, profeso-rica Mira je za nju najposve-ćenija osoba koju poznaje, a da bi se zavolio neki pred-met bitna je i osoba koja ga predaje.

Dobitnica „Oktoiha” pri-znaje da je bila skeptična kada su je kolege predložile za najveće priznanje. „Sreć-na sam jer je nakon dugog niza godina prepoznat i rad nas koji radimo u nastavi. Primijetila sam da je u po-sljednjoj deceniji ovo veli-ko priznanje dodjeljivano isključivo direktorima, za-mjenicima direktora, uni-verzitetskim profesorima, dok su nastavnici i profesori u školama bili izopšteni”, ka-že Vučinićeva. Za nju je zani-manje koje je odabrala, ka-ko je istakla, više od profe-sije i misija u kojoj je preko četvrt vijeka.

Dubravka Janković (U sljedećem broju

predstavljamo dobitni-ka Državne nagrade „Ok-toih” JPU „Zagorka Ivano-vić” sa Cetinja)

Dobitnica Državne nagrade „Oktoih” za 2013. godinu: Mirjana Vučinić, profesorica biologije u OŠ „Jugoslavija”, Bar

KREATIVNOST I LJUBAV – IDEJE VODILJE„Ovaj posao treba raditi s puno ljubavi i prema pozivu i prema đeci, a moraš voljeti i predmet koji predaješ da bi učenicima na odgovarajući način prenio znanje. Takođe je neophodno, iz dana u dan, iznova postavljati temelje nauke – najsjajnije građevine obrazovanja. Kod đece stalno treba razvijati ljubav prema predmetu i motivisati ih da stečena znanja povezuju, a ne da im se sve servira”, kaže profesorica Vučinić

IZUZETNA VOLJA ZA RAD

Profesorica Vučinić u Baru i šire, među kolegama i nadležnima, slovi za pedagoga koji odlično poznaje vaspitno-obrazovni rad i prati novine u pedagoškoj na-uci. Ima veoma izražen smisao za organizaciju rada kako u nastavi tako i u svim oblastima poslovanja škole. Ona neprekidno radi na svom stručnom usavršavanju, prati stručnu i pedagošku literaturu, informacionu tehnologi-ju, vješto pronalazi načine da osavremeni i unaprijedi na-stavni proces. Bogato radno iskustvo, poznavanje meto-dike i didaktike, predmeta koje predaje, te želja da refor-mi obrazovanja doprinese znanjem i idejama, podstakli su ovu vrijednu profesoricu da kao koautor učestvuje u kreiranju udžbenika i radne sveske za peti razred, a au-tor je predmetnog programa za izborni predmet „Ljeko-vito bilje”, recenzent svih udžbenika, priručnika i radnih svesaka iz biologije za devetogodišnju osnovnu školu. Za nju tvrde da je metodičar koji pośeduje izuzetnu vo-lju za rad, sposobnost da ljubav prema predmetu prene-se i na svoje učenike, koji su godinama najbolji na svim opštinskim, državnim pa i regionalnim takmičenjima iz biologije. Zbog svega navedenog, Ministarstvo prosvje-te je 15. marta 2013. godine donijelo odluku da profeso-ricu Vučinić, diplomiranog biologa, unaprijedi u zvanje nastavnik viši savjetnik.

SVAKODNEVNA OKRENUTOST STRUCIMirjana Vučinić je rođena na Cetinju 1966. godine. Gimnaziju je završila u Baru, a na

Nastavničkom fakultetu u Nikšiću 1986. stekla je diplomu nastavnika biologije i hemije. Stručni ispit položila je na istoj obrazovnoj ustanovi, 1990. godine. Neku godinu kasni-je upisala je Prirodno-matematički fakultet u Podgorici i 1997. završila studije biologije i dobila zvanje diplomirani biolog – profesor biologije. Svoj prosvjetni rad započela je pri-je 24 godine u barskim osnovnim školama „Anto Đedović”, „Blažo Jokov Orlandić”, „Srbi-ja”, a od 1990. je u stalnom radnom odnosu u OŠ „Jugoslavija”.

NAGRADI SU SE MNOGI OBRADOVALI

Priznanje „Oktoih” profesorici Vučinić je, prema rije-čima direktorice škole „Jugoslavija” Lidije Raković, do-nijelo istinsku radost njihovoj školi i svakom pojedin-cu u ovom kolektivu koji danima sa neskrivenim zado-voljstvom izražavaju oduševljenje što je nagrada stigla u prave ruke. Profesorice informatike Nataša Medojević i biologije Dragana Vukčević izražavaju žaljenje što u ka-tegorije za dodjelu nagrade ne ulazi vrsta kolegijalnosti i spremnosti na saradnju koju pośeduje Mirjana Vučinić.

Profesor hemije Milonja Kastratović ne krije zadovolj-stvo što je upravo njegovoj učenici, kojoj je tada preda-vao u barskoj gimnaziji, pripalo ovo, za mnoge nedostiž-no odličje. „Znao sam još onda da će se iz onog malog, znatiželjnog i znanja željnog dragulja, izbrusiti vrstan pe-dagog i metodičar. Srećan sam što sam i ja, bar jednim malim dijelom doprinio tome, i što sam, u svojoj četrde-setogodišnjoj praksi, od svoje učenice dočekao taj dan.”

PRIJEM KOD PREDŚEDNIKA OPŠTINE

Na prestižnom priznanju profesorici Vučinić je, na posebnom u tu svrhu organizova-nom prijemu, čestitao i poželio joj puno uspjeha u daljem radu i predśednik Opštine Bar Žarko Pavićević koji je i inače, sa lokalnom upravom, godinama podržavao organizovanje opštinskog takmičenja iz biologije.„Ponosni smo što je ‘Oktoih’ ove godine dobila naša sugrađanka. Za nas ovo priznanje nije iznenađenje, jer smo upoznati sa njenim predanim radom i sjajnim rezultatima koje postiže u radu sa svojim učenicima”, kazao je Pavićević.

■ PRAVE ŽIVOTNE VRIJEDNOSTI: Vučinićeva sa gradonačelnikom Bara

■ STROGA I ZAHTJEVNA, ALI PRAVIČNA I POSVEĆENA: Mirjana Vučinić sa svojim učenicima

APR.2014

BROJ

24

4

AKTUELNOSTI

Koliko mudrosti su nam ostavili naši stari! Rekli su da je čovjek dio tla na kome se rodi. Nekada davno, baš na ovom području golog krša ro-dio se genije. Dobi ime Rade, zvahu ga Njegoš. Živio je ži-vot vladara i vladike, a nada-sve, književnika. I kad je umro, ostavio je za sobom neizbrisiv trag u ovom tlu. Milijarde ćeli-ja sjedinile su se sa stijenama, utopile u moru. Misli su isplele svoj čarobni vijenac nad hori-zontom, a mudrost našla svo-je utočište u ljudima.

Susret sa Njegošem? Što je to do susret sa ovim brdima,

ovim kamenom, zemljom cr-nom i nježnim cvijetom, nebom i pticom. To je susret sa ovim lju-dima. U stvari, mi smo dio tog svetog tla na kojem se rodio i zato moramo biti svjesni mu-drosti na koju nam je ukazao, svjesni tog gorostasa koji, sigur-na sam, postoji u svima nama.

Znate li da cijeli svemir i tih nekoliko dimenzija koje su na-stale s velikim praskom teže ka tome da se rasprše? Ne da ne-stanu, već da se rasprše i na-prave još veći haos. I Njegoš je sam, na planini obasjanoj mu-njama, o tome često razmi-šljao, svjestan da je čovjek dio

svemira, njegov činilac. Kao ta-kav, ne teži li i on ka istome?! I pored toga, znao je Njegoš da je misao besmrtna i da ona čo-vjeku može podariti vječni ži-vot. Njegovo najjače oružje u surovoj borbi sa drugima i sa-mim sobom bilo je pero. Pišu-ći, mislio je na slobodu svoje zemlje koju je želio da uzdi-gne u svakom pogledu, da po-stane dio Evrope. Mučile su ga slutnje da će njegov narod iz-gubiti svoje dostojanstvo, svoj obraz, a da će buduće genera-cije zaboraviti svoje porijeklo.

Čitajući na časovima cr-nogorskog jezika odlomke iz

„Gorskog vijenca” koji je Njego-ša učinio besmrtnim i slavnim, shvatila sam da ga poznajem od ranije. Taj blagi pogled za-gledan u budućnost sam neđe viđela i dobro upamtila. Nema kuće koju ne krasi, nema raz-govora u kojem se ne pomene. Britke i mudre pouke o životu i za život iz njegove bogate rizni-ce, vječne su luče i neće nika-da ugasnuti. Ako nam svojom svjetlošću dodirnu i srce, neće-mo nikada izgubiti sebe.

Hana Rastoder, IX–4OŠ „Vuk Karadžić”,

PodgoricaMentorka: Natalija Lakić

Osnovnoškolska konkurencija: Druga nagrada na temu „Susret sa Njegošem − više od školske lektire“

TAJ BLAGI POGLED ZAGLEDAN U BUDUĆNOST SAM NEĐE VIĐELA I DOBRO UPAMTILAPišući, mislio je na slobodu svoje zemlje koju je želio da uzdigne u svakom pogledu, da postane dio Evrope. Mučile su ga slutnje da će njegov narod izgubiti svoje dostojanstvo, svoj obraz, a da će buduće generacije zaboraviti svoje porijeklo

NagrađeNi literarNi radovi Na koNkursu MiNistarstva prosvjete povodoM 200 godiNa od rođeNja Njegoša

U jedno mirno i sunča-no popodne, prolazeći ulicama Herceg Novog, sje-tio sam se pjesnika i knji-ževnika najljepših stihova, sjetio sam se Njegoša…

Crkva Sv. Spasa na To-ploj, gdje je kao dječak do-šao, pokazala mu je prvo obrazovanje i susret sa knji-gom, a malo kasnije i ma-nastir Savina gdje je sticao znaje i naslućivao sve brige i radosti koje život sa so-bom donosi. Volio je Boku i njeno more, a sa obala is-pod starih kula posmatrao je i svoj Lovćen koji se, kad su sunčani dani, lijepo vidi.

Razmišljam… U glavi stihovi i Njegošev portret.

Da bismo razumjeli sti-hove Gorskog vijenca po-trebno je mnogo pažnje i strpljenja. Da li ste primje-tili da skoro svaki Njego-šev stih može biti shvaćen kao poslovica. To su slova uklesana u kamen – zauvi-jek ostaju u nama jer nose poruke i smisao postojanja.

Kažu da je Njegoš naj-boli pjesnik. Ja vjerujem da je tako. Naslućujem da se u tim stihovima krije nešto važno i veliko, a nisam sigu-ran da li sve razumijem.

Za četrnaestogodišnja-ka kao što sam ja, njegove riječi su teško razumljive. Njegova djela za mene su lavirint u kome se brzo iz-gubim. Ipak, trudim se da pronađem put.

Moram priznati da su me oduvijek interesovali životi tako velikih istorijskih ličnosti. Sve sam preduzeo kako bih što više saznao o najpoznatijem Crnogorcu.

Gledao sam dokumen-tarce, slušao Potonju uru Njegoševu, prelistavao knji-ge, enciklopedije, slušao od odraslih. Zar nije zadivlju-juće to što je Njegoš posti-gao? Dječak sa Njeguša po-stao je mislilac i vladar, dr-žavnik koji se voli i poštuje.

Njegov životni put nije bio posut ružama, ali protiv neprijatelja i nepravde bo-rio se čistim srcem i pame-ću. Zalagao se za mir i prav-du. Volio je svoj narod i že-lio da živi u slobodnoj ze-mlji.

U Gorskom vijencu, opi-sao je istorijska dešavanja, a likovi kao što su vladika Danilo, Vuk Mandušić, Vuk Mićunović, iguman Stefan, podsjećaju na Crnu Goru tog vremena i služe nam za primjer kakvi ljudi i danas trebaju biti.

Razmišljajući o Njego-šu imam osjećaj da sam ga bolje upoznao zahvaljujući njegovim stihovima, a sva-ki susret sa Njegošem biće uvijek jedno novo i lijepo iskustvo.

Krunoslav Velfel, IX–aOŠ „Ilija Kišić” Zelenika,

Herceg NoviMentor: Rajana Vrbnjak

„Susret sa Njegošem – više od školske lektire“: Treća nagrada

SVAKI NJEGOŠEV STIH MOŽE BITI SHVAĆEN KAO POSLOVICANjegov životni put nije bio posut ružama, ali protiv neprijatelja i nepravde borio se čistim srcem i pameću. Zalagao se za mir i pravdu. Volio je svoj narod i želio da živi u slobodnoj zemlji

Svako vrijeme ima svoju kob. Nekada ona dođe kao rat, nekad kao glad. Izazova je mnogo, a rješenja nema. De-si se da čovjek mora da, sem o svojoj, odlučuje o sudbini drugih. Tada je potrebna i hra-brost i plemenitost. Svijet u kome živimo je nedokučiv, to je „sostav paklene nesloge, u nj’ ratuje duša sa tijelom, u nj’ ratuje more sa bregovima…” Ipak, ima ljudi koji su, uprkos svemu, spremni da se suoče sa problemima, ljudi koji će saču-vati razum. Jer, na kraju, „opet umna sila toržestvuje…”

U teškim okolnostima je mladi vladika Njegoš preuzeo vlast. Nastavio je tamo gđe je stao njegov prethodnik. Želio je da oformi insitucije, da moder-nizuje plemensku sredinu, da stvori državu i unese evropski duh među neobrazovano sta-novništvo. A to nije bilo lako. Kako da objasni svrhu plaćanja poreza, kako da ubijedi svjetinu da se odrekne svojih običaja! I osvajači su tu, strah i smrt kidišu za vratom. Treba istrajati i živjeti!

Naš romantizam, koji je na-stao kad je Evropa već bila pre-plavljena splinom, iznjedrio je pjesnika koji će „dovijek živje-ti”. Njegoš i danas stoji u sa-mom vrhu naše književnosti, njegov se „vijek gordi nad svi-jema vjekovima”, njegovo djelo privlači i savremenog čitaoca.

Lirski subjekat u pjesmi „Noć skuplja vijeka” je u zano-su. Proljećna noć „čuvstva ne-ka tajna budi”, smjenjuju se vi-zuelno i akustično. Poslije us-postavljanja duhovne veze s kosmosom, slijedi otkrovenje. „Trenuć mi je svaki sahat – mo-

je vreme sad ne ide…” Sve sta-je. I nastupa vječnost. A on-da… dolazi vila. Pojaviće se savršenstvo u vidu ljubavi i lje-pote, magija će im spojiti po-glede, i dok ushićenje raste… dvije duše će srasti. Ali, kada jutro otjera noć, više neće bi-ti u šatoru… zanos će presta-ti. Ostaje saznanje da je ljubav moćna, da pobjeđuje i vrijeme i prirodu, da pomaže čovjeku da pobijedi sebe samog.

Njegoševo najčitanije dje-lo svakako je „Gorski vijenac”, djelo u kome je izmiješano lir-sko, epsko i dramsko, djelo sa nacionalnom tematikom u ko-me se suprotstavljaju sloboda i imperijalizam, lično i kolek-tivno, sadašnjost i istorija.

Vladika Danilo i glava-ri strepe za svoj narod. Vlada opšta panika, jer su došli Tur-ci „da postrižu što je predu-gačko, da odliju đe je prepu-nano, da se vuci ne prejedu mesa”. Unutrašnji sukob vla-dike Danila vrhunac je dram-ske napetosti. Svjestan je svo-je odgovornosti, oprezan je, ne želi da reaguje brzopleto. Naizgled, pred njim su dva iz-bora, ali… ishod će svejedno biti tragičan. U tome se sastoji njegova tragična krivica. Vlast ima i drugu stranu medalje. Danilo je nesiguran, razmišlja o mogućim posljedicama, ali na kraju mora odlučiti.

Crna Gora je tačka dodira Istoka i Zapada, poput pleti-va satkanog od različitih sta-vova, hrišćanstva i islama, su-protstavljenih ideala. I na jed-noj i na drugoj strani stoje ju-naci vrijedni poštovanja. I po-red svih razlika, nastavljaju da

žive zajedno. A tu je i vojvoda Draško, tek stigao iz Mletaka, pod utiskom društva koje je patrijarhalnoj zajednici stra-no… Teško je razumjeti da no-vac može biti važniji od junaš-tva, da ljudi mogu biti toliko sumnjičavi, da se plaše da go-vore iskreno… Suživot naroda sa drukčijim idejama, pogle-dima na svijet, sa drugačijom kulturom, nastavljao se kroz vrijeme. Trajao je…

U pozadini, tradicionalno – žene. Sestra Batrićeva će nari-cati zbog bratovljeve smrti, a onda će se ubiti. Ruža Kasano-va pobjeći će sa Mujom Alićem, ali će njen bijeg završiti smrću. Baba će morati da zavadi na-rod kako bi spasla sopstvenu porodicu. A Ljubica Radunova će pomagati mužu kada ga na-padnu: „Žena mlada, ama soko sivi, puni puške svome gospo-daru…” Iako znamo da se Ra-dun izbavio, sudbina vjerne lju-be ostaje nepoznata…

Najveća nepoznanica ostaje smisao čovjekovog po-stojanja. „Čoek čojku tajna je najveća…” U „Luči mikrokoz-ma” Bog i Satana sukobljava-ju se i u samom čovjeku. Isku-šenja su velika, „niko srećan, a niko dovoljan, niko miran, a ni-ko spokojan”. Čovjek je mali i nemoćan pred ogromnim svi-jetom i nikada ne može spo-znati suštinu i sopstvenu svr-hu. „Što je čovjek, mora biti čovjek! Tvarca jedna te je ze-mlja vara”. Život i smrt otvara-ju niz filosofskih pitanja. Igu-man Stefan borbu vidi kao pravilo postojanja kosmosa. Drugi je nastoje odložiti na sve moguće načine. Na kra-

ju… da li suštinu čovjeka čine njegova djela!

Njegoš je predstavio čoj-stvo i junaštvo kao najveće vrijednosti tadašnjeg druš-tva: „Treba služiti česti i ime-nu”. Sloboda je najveći od svih ideala. Treba pobijediti tiraniju i ropstvo, i biti uporan i odlu-čan. Uprkos tome što je protiv-nik daleko moćniji. A što je vi-še većih junaka na drugoj stra-ni, pobjeda je vrednija. Mala zemlja istrajava u borbi. „Tvrd je orah voćka čudnovata…”

Ratnici i junaci svakoga da-na gledaju smrt, bore se za op-stanak. Svakodnevica je ispu-njena krvlju i užasom. Zato se mora i pobjeći – u emoci-je, snove, ljepotu… Vuk Man-dušić, pjesnik među junacima, sanja snahu Milonjića bana. I dodaje opštem svoj lični, jed-nako uzvišen cilj:

„Blago Andrij’ đe je poginuo,divne li ga oči oplakaše,divna li ga usta ožališe!”

Čovjek mora održati rav-notežu između tragičnog i ve-drog. Između stvarnosti i snova.

„Viša je gora od gore, naj-viša Lovćen planina…” Tamo već odavno spava veliki pje-snik. Vladao je u teškom vre-menu. Njegov kratki život bio je pun nedaća, s kojima je po-kušavao izaći na kraj. Njegoš je, služeći čovječanstvu, osta-vio neizbrisiv trag. Dao je bu-dućim generacijama poklon najveći od svih – svoju misao.

Nikola Đukanović, III–1Gimnazija „Slobodan Ške-

rović”, PodgoricaMentorka: Mirjana Perović

Srednjoškolska konkurencija: Druga nagrada na temu „Njegoš − državnik i pjesnik“

SLUŽEĆI ČOVJEČANSTVU, OSTAVIO JE NEIZBRISIV TRAGCrna Gora je tačka dodira Istoka i Zapada, poput pletiva satkanog od različitih stavova, hrišćanstva i islama, suprotstavljenih ideala. I na jednoj i na drugoj strani stoje junaci vrijedni poštovanja. I pored svih razlika, nastavljaju da žive zajedno

Vječno toržestvo umne sile.Božji dar!A, narod nad kojim ta sila bdi

i obasjava ga vječnim plame-nom – blažen i nagrađen narod.

Možda je slučajno, a mož-da i nije, što se baš na Cetinju posljednja svjetlost gasila u odaji vladike Rada.

Istorijom su ga zaslužili.Otporom i trajanjem.Veliko ime – koje pamti-

mo, izgovaramo, poštujemo i slavimo.

Prastara je njegova propo-vijed. Prastara, a uvijek nova. Njegoševska. Sveprisutna.

Sudbina mu je tešku ulogu vladara namijenila, a on je hra-brošću i duhovnošću opleme-nio. Pred licem života se nije pretvarao. Dao mu je svoje za-nose i padove, svoja pregnuća, napore napetih žila…

Ono što priroda ostavi ne-dovršenim, nagradi vještina. Oplemeni. Uljepša.

Nepokoriva je snaga duha. Ništa je ne može savladati – ni ropstvo, ni siromaštvo, ni bo-lest, niti smrt.

Neiscrpne su teme poet-ske duše Njegoševe. Zbog to-

ga su bezgranične mogućno-sti njene.

Razboritost – kormilar nje-gove misli.

Mudrost ga je podučila istini.

U amanet smo dobili riječ i čojstvo. A šta bi čovjek bio bez toga? Neskladna gomi-la znanja, slična mašini. A čo-vjek ne smije biti mašina. Za-vapiće za svojim ljudskim ci-ljem, kad-tad.

Riječ – kreacija ljudskog uma koja izaziva treptaj duše. Pobuđuje misao ili je produ-bljuje. Njena ljepota je čude-sna, a sila nenadmašna. I kao svako dobro djelo, nastaje iz najčistijih pobuda.

Slobodna je.I vječna.Ne traži dužnike.Ne znam kako…? Kao da

neka nevidljiva ruka ponekad nebom ispisuje najtananijim linijama:

„Blago tome ko dovijek živi,imao se rašta i roditi!”

Stefan Šćepanović, II–2Gimnazija „Petar Petrović

Njegoš”, DanilovgradMentor: Milan Marković

„Njegoš − državnik i pjesnik“: Treća nagrada

U AMANET SMO DOBILI RIJEČ I ČOJSTVOSudbina mu je tešku ulogu vladara namijenila, a on je hrabrošću i duhovnošću oplemenio. Pred licem života se nije pretvarao. Dao mu je svoje zanose i padove, svoja pregnuća, napore napetih žila…

Predstavnici Zavoda za školstvo Radovan Popović, Predrag Vujičić, Fadila Kaje-vić i Vesna Bulatović pośeti-li su nekoliko institucija obra-zovnog sistema u Slovačkoj. Studijsku pośetu organizo-vao je i podržao CETIR (Cen-ter for Experience Transfer on

Integration and Reforms) pro-gram Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovačke, preko Ambasade Republike Slovačke u Crnoj Gori.

Cilj pośete bio je uspo-stavljanje bilateralne sarad-nje u domenu iskustava iz predpristupnih pregovora i

zahtjeva punopravnog član-stva u EU, radi podrške struk-turnim reformama u crnogor-skom obrazovanju i u okviru njega odsjecima za eksternu evaluaciju i za profesionalni razvoj nastavnika.

Crnogorskim predstavni-cima domaćin je bila Državna školska inspekcija. Na sastan-cima su predložene oblasti za bilateralnu saradnju. Raz-govarali su predśednikom Odbora za obrazovanje Na-rodne Skupštine Republike Slovačke Mojmirom Mamoj-kom i njegovoim saradnici-

ma. Sastanku u Ministarstvu prosvjete Republike Slovačke je prisustvovao generalni di-rektor sekcije školstva Zden-ko Krajčir. U Metodičko-pe-dagoškom centru delegaci-ju iz Crne Gore primio je re-gionalni direktor Peter Dubo-van. Delegacija je obišla i jed-nu osnovnu školu u Bratislavi.

Saradnja će biti nastavlje-na. U tom cilju biće organizo-vana pośeta crnogorskih pro-svjetnih nadzornika Državnoj školskoj inspekciji Slovačke.

Lj. V.

Predstavnici Zavoda za školstvo boravili u SlovačkojPODRŠKA STRUKTURNIM REFORMAMA U CRNOGORSKOM OBRAZOVANJU

5

APR.2014

BROJ

24

AKTUELNOSTI

SREDNJA ŠKOLA

MATEMATIKA(III razred)

1. Olja Krstović, Gimna-zija „Slobodan Škerović”, Pod-gorica (mentor Ilija Bošković)

2. Anđela Marković, Gi-mnazija „Slobodan Škerović”, Podgorica (mentorka Ivana Popović)

3. Milica Dašić, Gimnazija „Slobodan Škerović”, Podgori-ca (mentorka Snežana Delić)

FIZIKA(III razred)

1. −2. Miodrag Joksimović,

Gimnazija „Slobodan Škero-vić”, Podgorica (mentorka Ran-ka Šestović)

3. Murat Đečević, Gimna-zija „30. septembar”, Rožaje (mentorka Radmila Bajrović)

HEMIJA (III razred)

1. Sehija Dizdarević, Gi-mnazija „Miloje Dobrašino-vić”, Bijelo Polje (mentorka Zo-ra Bulatović)

2. Milica Vojinović, Gi-mnazija „Petar I Petrović Nje-goš”, Danilovgrad (mentorka Senka Đurović)

3. Andrijana Ivanović, Gi-mnazija „Slobodan Škerović”, Podgorica (mentorka Draga-na Ilić)

BIOLOGIJA(III razred)

1. −2. Kemal Dedeić, Gimna-

zija „30. septembar”, Rožaje (mentorka Suzana Dacić)

3. Adil Begović, Gimnazija „Miloje Dobrašinović”, Bijelo Po-lje (mentor Tomislav Tomović)

PROGRAMIRANJE(III razred)

1. Dejan Todorović, Gimna-zija „Slobodan Škerović”, Podgo-rica (mentorka Ana Miranović)

2. Petar Đerković, Srednja mješovita škola „Braća Selić”, Kolašin (mentor Goran Živković)

3. Petar Milosavljević, Gi-mnazija „Petar I Petrović Nje-goš”, Danilovgrad (mentor Janko Vujović)

ISTORIJA(III razred)

1. Ljubomir Raković, Gi-mnazija „Miloje Dobrašinović”, Bijelo Polje (mentorka Ljubin-ka Ćorović)

2. Milena Asanović, Gimna-zija „Slobodan Škerović”, Podgo-rica (mentor Predrag Ražnatović)

2. Nebojša Ivanović, Gi-mnazija „Slobodan Škerović”, Podgorica (mentor Predrag Ražnatović)

3. −

GEOGRAFIJA(III razred)

1. Samra Pepić, Gimnazija „30. septembar”, Rožaje (men-torka Sabaheta Ramović)

2. Anton Nuculović, Gi-mnazija „25. maj”, Tuzi (men-tor Anđeljin Dedvukaj)

3. Dušan Mrdak, Gimnazi-ja „Miloje Dobrašinović”, Bijelo Polje (mentorka Safeta Alibašić)

ENGLESKI JEZIK(III razred)

1. Bojan Knežević, Gimnazi-ja, Kotor (mentorka Ana Kašćelan)

1. Savo Kraljević, Srednja mješovita škola „I. Goran Ko-vačić”, Herceg Novi (mentorka Snežana Brajović)

2. −3. Milica Jakovljević, Gi-

mnazija „Slobodan Škerović”, Podgorica (mentorka Tanja Marinović)

RUSKI JEZIK(III razred)

1. Filip Radulović, Gi-mnazija „Stojan Cerović”, Nik-šić (mentorka Vesna Vuković)

2. Aleksandar Vučinić, Gimnazija „Miloje Dobrašino-vić”, Bijelo Polje (mentorka Bi-ljana Jakšić)

3. Bojana Przić, Gimnazija „Slobodan Škerović”, Podgori-ca (mentorka Biljana Đurišić)

FRANCUSKI JEZIK(III razred)

1. Filip Mišurović, Gimna-zija „Slobodan Škerović”, Pod-gorica (mentorka Ljubica Kr-stonijević)

2. Tijana Burzanović, Gi-mnazija „Slobodan Škerović, Podgorica (mentorka Magda-lena Popović)

3. Dejan Tošić, Gimnazi-ja „Tanasije Pejatović”, Pljevlja (mentorka Emira Hamzić)

ITALIJANSKI JEZIK(III razred)

1. Aleksandra Bojanović, Srednja stručna škola „Sergije Stanić”, Podgorica (mentorka Dragana Prorok)

2. Renato Pecović, Gimna-zija „Slobodan Škerović”, Pod-gorica (mentorka Ivana Vujović)

3. Luka Radović, Gimna-zija, Kotor (mentorka Slavica Stupić)

NJEMAČKI JEZIK(III razred)

1. Irina Tuponja, Gimnazija „Slobodan Škerović”, Podgorica (mentorka Sandra Madžarović)

2. Rialda Ramusović, Gi-mnazija „Panto Mališić”, Bera-ne (mentor Birgit Munzel)

3. Eni Radmilo, Srednja mješovita škola „Mladost”, Ti-vat (mentorka Jelena Boreta)

Pripremila: Lj. V.

ISPITNI CENTAR: REZULTATI DRŽAVNOG TAKMIČENJA UČENIKA

■ PROMOCIJA NAJBOLJIH: Sa takmičenja

OSNOVNA ŠKOLA

MATEMATIKA(VI razred)

1. Nikola Tešović, OŠ „Ol-ga Golović”, Nikšić (mentorka Slavica Čolaković)

2. Kosta Vukićević, OŠ „Štampar Makarije”, Podgori-ca (mentor Milosav Adžić)

3. Filip Došljak, OŠ „Vuk Karadžić”, Berane (mentor Dar-ko Đurašković)

MATEMATIKA(IX razred)

1. Marija Došljak, OŠ „Vuk Karadžić’”, Berane (mentorka Stojanka Gribović)

1. Ognjen Đuković, OŠ „Oktoih”, Podgorica (mentor Milenko Popadić)

2. −3. Pavle Kovačević, OŠ

„Vladislav Sl. Ribnikar” (men-tor Radoje Veličković)

FIZIKA(IX razred)

1. −2. −3. Marko Brnović, OŠ „Su-

tjeska”, Podgorica (mentorka Biljana Stojkanović)

HEMIJA(IX razred)

1. Milica Karličić, OŠ „Ri-sto Ratković”, Bijelo Polje (mentorka Selma Dobardžć)

2. Nina Kalezić, OŠ „Su-tjeska”, Podgorica (menotr Mi-omir Jevrić)

2. Milijana Zindović, OŠ „Dušan Ivović”, Kosanica – Pljevlja (mentorka Ana Milović)

3. −

BIOLOGIJA(IX razred)

1. Josif Božović, OŠ „Ju-goslavija”, Bar (mentorka Mir-jana Vučinić)

2. Nikola Vučeljić, OŠ „Anto Đedović”, Bar (mentor-ka Radmila Šćekić)

3. Itana Bojović, OŠ „Bla-žo Jokov Orlandić”, Bar (men-torka Milanka Škipina)

3. Jovana Terzić, OŠ „Mi-lan Vuković”, Herceg Novi (mentorka Zorana Grubišić)

ENGLESKI JEZIK(IX razred)

1. Ksenija Biberdžić, OŠ „Pavle Rovinski”, Podgorica (mentorka Svetlana Đurnić)

2. Martina-Mina Sa-vić, OŠ „Sutjeska”, Podgorica (mentorka Radojka Dapčević)

3. Sara Šarić, OŠ „Vla-dislav Sl. Ribnikar”, Rasovo-Bi-jelo Polje, (mentorka Andrija-na Baltić)

3. Aleksandar Slavuljica, OŠ „Vladimir Nazor”, Podgori-ca (mentorka Edita Zvrko)

RUSKI JEZIK(IX razred)

1. Ksenija Žižić, OŠ „Pavle Rovinski”, Podgorica (mentor-ka Ljiljana Ražnatović)

2. Ena Topčibašić, OŠ „Risto Ratković”, Bijelo Polje (mentorka Vera Joksimović)

3. Dunja Cmiljanić, OŠ „Risto Ratković” Bijelo Polje (mentorka Vera Joksimović)

FRANCUSKI JEZIK(IX razred)

1. Tamara Pavlović, OŠ „Salko Aljković”, Pljevlja (men-torka Ermina Vlahovljak)

2. Alma Šulović, OŠ „Salko Aljković”, Pljevlja (mentorka Ermina Vlahov-ljak)

3. Sofija Sekulić, OŠ „Štampar Makarije”, Podgo-rica (mentorka Milijana Zu-bac)

ITALIJANSKI JEZIK(IX razred)

1. Jakov Bilčić, OŠ „Bla-žo Jokov Orlandić”, Bar (men-torka Milica Milošević-Frani-ćević)

2. Karla Miranović, OŠ „Jugoslavija”, Bar (mentorka Ivana Marković)

3. Katarina Nikočević, OŠ „Anto Đedović”, Bar (menotr Radovan Orlandić)

NJEMAČKI JEZIK(IX razred)

1. Luka Ćorsović, OŠ „Da-šo Pavičić”, Herceg Novi (men-torka Tatjana Krstajić)

2. Renata Emini, OŠ „Mar-šal Tito”, Ulcinj (mentor Bernd Vogel)

3. Anisa Palević, OŠ „Be-dri Elezaga”, Vladimir-Ulcinj (mentor Ndriçim Muja)

Sastanak aktiva nastavnika ruskog jezika Nikšića, Šavnika i Plužina

VRATITI PREDMETU RANIJU POZICIJU U ŠKOLI Potrebna promocija ruskog jezika u školama od strane Ruskog kulturnog centra, Ruske ambasade, nastavnika i studenata Odsjeka za ruski jezik Filozofskog fakulteta. Neophodno mjesto savjetnika za ruski jezik u Ministarstvu prosvjete, smanjivanje granice broja učenika za formiranje grupe za ruski jezik, insistiranje na transparentnosti prilikom opredjeljivanja za izborne predmete

Suprotnosti između aktuel-nih potreba za ruskim jezi-kom i njegova zastupljenost u školama (posebno u Nik-šiću), smanjenje broja ško-la i učenika koji izučavaju ru-ski jezik u uslovima poveća-nih aktuelnih potreba za zna-njem ovog jezika, nedovo-ljan broj časova do pune nor-me nastavnicima, te nelojalna konkurencija od strane dru-gih izbornih predmeta u ško-lama, motivi su sastanka Ak-tiva nastavnika ruskog jezi-ka Nikšića, Šavnika i Plužina, koji je održan na Filozofskom

fakultetu u Nikšiću. Skupu su prisustvovala 23 nastavnika iz pomenutih opština, Bran-ka Kankaraš, samostalna sa-vjetnica u Ministarstva pro-svjete, dva direktora osnov-nih škola, te predstavnici Od-sjeka za ruski jezik na Filozof-skom fakultetu u Nikšiću, stu-denata ruskog jezika na Filo-zofskom fakultetu u Nikšiću i Ruskog centra u Nikšiću.

Apostrofirano je da se u tri gradske škole godinama ne izučava i ne nudi ruski je-zik kao izborni predmet („Bra-ća Ribar”, „Braća Labudović” i

„Olga Golović”), kao i da u Mi-nistarstvu prosvjete nema sa-vjetnika za ruski jezik.

Učesnici su ukazali na na-gomilane probleme nastav-nika ruskog jezika, kao što su: znatno smanjen broj časova u odnosu na normu, a time i manja plata, te da se smanje-njem broja časova i učenika koji izučavaju ruski jezik, sma-njuje i mogućnost opstan-ka ruskog jezika u školama i obezbjeđivanje pune norme nastavnicima koji ga predaju.

Obrazloženo je da ima vi-še razloga zbog kojih treba

povećati izučavanje ruskog jezika. To je prije svega eko-nomski motiv. Najbrojniji su turisti iz Rusije − oko 300.000 godišnje, a dosta je agenci-ja i firmi koje konkursima za razne stručne profile radni-ka traže poznavanje ruskog jezika. Tu su i interesi drža-ve za izučavanjem ruskog je-zika (održavanje dobrih ve-za sa Rusijom), sve veća po-treba za znanjem ruskog je-zika u inostranstvu (ruski je-zik je u UN peti po broju oso-ba koje ga govore, a na četvr-tom mjestu po rasprostranje-nosti u svijetu).

Zaključeno je da je zbog realne potrebe za izučava-njem ruskog jezika, kao i po-većane šanse za zapošljava-njem mladih sa znanjem ovog jezika, potrebna promocija ru-skog jezika u školama od stra-ne Ruskog kulturnog centra, Ruske ambasade, nastavni-ka i studenata Odsjeka za ru-ski jezik Filozofskog fakulte-ta, te da je neophodno zatra-žiti od njih podršku. Takođe je potrebno tražiti mjesto savjet-nika za ruski jezik u Ministar-stvu prosvjete, smanjiti grani-ce broja učenika za formiranje

grupe za ruski jezik i insistira-ti na transparentnosti prilikom opredjelivanja učenika za iz-borne predmete, ponuditi ru-ski jezik kao izborni predmet i u školama u kojima se trenut-no ne izučava, preporučiti da se u VI razredu da prednost ruskom jeziku kao fakultativ-nom predmetu, ali i povećati

u svim školama broj učenika koji izučavaju ruski jezik pu-tem promovisanja ruskog jezi-ka na roditeljskim sastancima.

Forumom je rukovodi-lo radno tijelo u kojem su bi-li Nevenka Obradović, Vesna Vuković, Dragana Gašović, Mira Zarubica i Miluša Žugić.

Blagota Koprivica

■ NEOPHODNA POPULARIZACIJA RUSKOG JEZIKA U OSNOVNIM I SRENJIM ŠKOLAMA: Sa sastanka aktiva

ZA DRŽAVLJANE CRNE GORE 13 STIPENDIJA

Članovi radnog tijela pokrenuli su nakon sastanka niz aktivnosti za realizaciju usvojenih zaključaka. Vesna Vu-ković, Miluša Žugic i Mira Zarubica, profesorice ruskog jezika, pośetile su Rusku ambasadu koja je podržala ci-ljeve nastavnika ruskog jezika. Podršku je potpisao Alek-sandar Kaševoj, prvi sekretar za kulturu Ambasade Rusije u Crnoj Gori. On je ukazao da Ambasada na razne nači-ne pomaže izučavanje ruskog jezika u Crnoj Gori. U tom cilju, pozvao ih je na XI međunarodnu Olimpijadu iz ru-skog jezika škola u kojima se izučava ruski jezik.

On je podśetio da za školsku 2014/15. godinu Ministar-stvo prosvjete i nauke Ruske federacije za državljane Cr-ne Gore odredilo 13 stipendija za upis na obrazovne insti-tucije Ruske Federacije (srednje stručno, visoko i dodatno stručno obrazovanje). Takođe je obećao da će pobjednici na takmičenjima iz ruskog jezika i ove godine imati priliku da sa svojim mentorima otputuju u Moskvu na Olimpijadu.

Kaševoj je obećao da će pośetiti Nikšić i Aktiv nastav-nika ruskog jezika i prezentovati saradnju i podršku Am-basade aktivnostima koje vode ka popularizaciji ruskog jezika u školama.

Podršku su dobili i od Odsjeka za ruski jezik Filozof-skog fakulteta u Nikšiću, profesora, studenata i predstav-nika Ruskog kulturnog centra.

Upućen je i zahtjev ministru prosvjete Slavoljubu Sti-jepoviću, za sastanak na kojem bi predstavili nabroja-ne aktivnosti i zaključke i zatražiti da se preduzmu kon-kretne mjere u popularizaciji ruskog jezika u osnovnim i srednjim školama.

APR.2014

BROJ

24

6

Paradoks koji je malo ko vidio

Prosvjetni rad: Više dece-nija ste prisutni u crnogor-skom intelektualnom životu. Možete li uporediti najbitnije ranije periode sa sadašnjom situacijom?

Banjević: U Crnoj Gori sam neprekidno od 1964. godine. U Podgoricu sam došao u štamparsku usta-novu „Grafički zavod” i tu smo formirali izdavačku djelatnost. Mogu reći da je u Crnoj Gori, što se tiče in-stitucionalnog stvaralaš-tva, sve bilo, gotovo pusta poljana. Nije bilo instituci-ja koje se ozbiljno bave cr-nogorskom kulturom. Od svega, tada, samo je Crno-gorsko primorje imenova-no crnogorskim prefiksom. Mi smo u „Grafičkom zavo-du” počeli da koncipiramo biblioteke sa namjerom da se vrijednosti crnogorske kulture afirmišu i istaknu. Bili smo ubijeđeni da je cr-nogorska kultura oblast bez koje Crna Gora ne mo-že napredovati, što podra-zumijeva svijest o sopstve-nom jeziku, duhu i kultu-ri ali i njihovo proučavanje i afirmisanje. Bez svega to-ga Crna Gora postaje i osta-je tuđa provincija, zapušte-na i dovedena ni do čega. E, Crna Gora je tada bila dove-dena ni do čega.

Iako je Crna Gora u toku NOR-a i poslije izrasla opet u sopstveni entitet, vrati-la se sebi, iako je imala iste institucije kao i ostale jugo-slovenske republike, čak i do jednog Zavoda za mala autorska prava na Cetinju, to se sve malo po malo ta-njilo i gubilo kako je poče-la unitarizacija Jugoslavije.

Taj unitaristički trend je po-lako ali sigurno poništavao sve što je u Crnoj Gori po-stojalo kao samostalna kul-turna institucija. Tako smo se bili približili stanju nepo-stojanja crnogorske kultur-ne infrastrukture i samosvi-jesti. To je bilo vrijeme ka-snih pedesetih godina. Ne-osporno da je do tada Crna Gora bila obnovljena, izgra-đena, počeli su da se prave putevi i grade industrijski objekti koji su doprinije-li povećanju gradskog sta-novništva. Selo, koje je na neki način bilo čuvar crno-gorske tradicije, potpuno je opušćelo. Došli smo do mo-dernih radničkih naselja, ali bez svijesti o sebi. Tako da je to bio protivrječan pro-ces. Sa sociološkog stano-višta svaki proces je proti-vrječan, ali ovaj u Crnoj Go-ri je to nesumnjivo bio, po-što je veliki dio zemlje po-stao prazan. Dosta obra-zovnog kadra je otišlo van Crne Gore, jer se veliki broj ljudi školovao na strani i ta-mo se zapošljavao. U ovom smislu to poratno vrijeme je imalo dosta negativnih implikacija. Naravno, u sva-kom vremenu ima dobrih ljudi i dobrih stvari, ali jed-na svestrana analiza polo-žaja u kojem se našla Crna Gora polovinom dvadese-tog vijeka pokazala bi svu protivrječnost i složenost tih procesa. Tada je ugašen ratni entuzijazam, opšte us-hićenje i stvaralaštvo proi-zašlo iz pobjede i oslobo-đenja nakon Drugog svjet-skog rata. Nastajale su no-ve, a stare zasluge brisane. Tako je i velika zasluga Cr-ne Gore u NOR-u počela da se briše. Crna Gora se mo-rala dokazivati novim za-slugama različitog karakte-

ra. Utvrđivan je sistem pro-tiv kojeg se zvanično bori-mo. Taj paradoks malo je ko vidio.

Danas je Crna Gora, objektivno, uz sve slabo-sti koje ima, u najpovolj-nijoj poziciji u svojoj novi-joj istoriji, i pored svih ma-na institucija. Građani, ljudi koji umiju da misle i kreativ-ne snage u Crnoj Gori tre-ba zajednički da pomognu i unaprijede tu svoju pozici-ju. I to je bitni interes Crne Gore, unapređivanje civili-zacijskog i kulturnog nivoa sopstvene zemlje. Evropa bez razvijene Crne Gore ne može biti potpuna, kao i bez ostalih zemalja u re-gionu.

Prosvjetni radnici moraju prepoznati dar kod đece

Prosvjetni rad: Radili ste i kao srednjoškolski profesor. Što po Vama treba još radi-ti na planu adekvatnog obe-zbjeđenja da ukupni pro-svjetni sistem prati potrebu dosljednog utemeljenja cr-nogorskog državnog, naci-onalnog i kulturno-jezičkog bića?

Banjević: Kod nas je za-stario školski sistem, a i nije izvorno naš. I on je takođe tuđ, kao što-šta drugo. Me-tode pedagoške, nastav-ni programi, sve je to pre-pisano. U zadnje vrijeme postoje napori da se škol-ski programi prilagode Cr-noj Gori, inoviraju temama iz crnogorske istorije, kul-ture i to je za poštovanje. Ali, sam sistem je prošlost, a mladi svijet takav sistem ne prihvata kao svoj. Danas je škola neomiljena kod đe-ce, programi su dosadni, van vremena. Kada sam

bio učenik već je eksplodi-rala atomska bomba, a mo-rao sam odgovarati o ato-mu kao najmanjoj, nedje-ljivoj čestici materije. I tada je naš sistem bio za vreme-nom. Nije samo problem inoviranja programa, već je problem i kadar u prosvjeti. Kadar mora biti sposoban i talentovan i prosvjetni rad-nici moraju prepoznati dar kod đece. Moraju im ško-lu učiniti interesantnom. U najvećem stepenu naš ka-dar nije na tom nivou. Na-ma treba moderan kadar i vaspitni sistem koji će oslo-bađati potencijale đece ko-ji su ogromni.

Kada sam radio u ško-li ustanovio sam da je u odjeljenju od 30-40 đaka u prośeku dvoje bilo nespo-sobno za školu. Školski si-stem treba da pravi selek-ciju prema potrebama i pri-rodi đece. Kao i u svijetu ta-ko i kod nas treba formira-ti specijalističke škole. Đe-cu treba razvijati u smje-ru za koji je njihova priro-da zainteresovana. Škol-ski kadar je najvažnije pita-nje Crne Gore, pored držav-nih i političkih pitanja. Pro-svjetni radnici moraju vas-pitati i obrazovati genera-cije đaka do stepena da oni mogu biti kreativni u svo-jim oblastima i time ne da-ti ovom prostoru da zaosta-je, da bude bilo čija provin-cija. Ovaj prostor treba da bude agens, kreativna tač-ka svijeta. A Crna Gora kre-ativna, stvaralačka tačka ne može postati bez obrazova-nja. Oni koji žele da bude-mo i dalje provincija name-ću nam njihove, nama tu-đe, probleme kao naše. Na-ši problemi su problemi br-zog razvoja, vaspitanja đe-ce, integracije sa svijetom. A sa strane nam redovno ubace tuđu floskulu kojom se mi onda bavimo i među-sobno svađamo. Mi se mo-žemo samo raspravljati oko sopstvenog interesa, ka-ko brže napredovati na pu-

tu svjetskih integracija, ka-ko brzo postati savremeni, tehnološki razvijeni – pa-metni, slobodni i kreativ-ni ljudi.

Crnogorski interesi su okrenuti ka budućnosti a ne prošlosti

Prosvjetni rad: Jedan ste od pionira upornog i siste-matskog rada na izučava-nju, valorizaciji i prezentaci-ji crnogorskog identiteta. Ka-ko ocjenjujete postignute re-zultate?

Banjević: Čovjek koji ne-ma sopstveni identitet nije čovjek, kao ni narod. Crna Gora nikada nije bila pra-zan prostor. Ona je bila isto-rijski faktor sa slobodnim ljudima, dok je u Evropi bio feudalni i kmetski sistem. Crnogorci su znali ko su i što su. Naravno, nijesu svi nosili teret spoznaje o sebi na isti način. Nema prosto-ra u Evropi koji nešto znači, a da se odricao sebe, svo-je kulture i identiteta bez čega se ne može postoja-ti. Identitet se transformi-še kroz vrijeme, ali suština se čuva. Ne može se čuva-ti sredstvima 19. vijeka, već ovoga vijeka. Crna Gora je imala jezik i ima ga, narav-no, i danas, ima narodnu i umjetničku literaturu, dje-la koja su na razvojnoj liniji identiteta.

Crna Gora nikada nije bila autistični prostor, već uvijek povezana sa svije-tom. Gradila se i tim veza-ma sa svjetskim vrijednosti-ma. Danas moramo biti po-vezani sa modernim vrijed-nostima svijeta da bi gradi-li i branili svoj identitet. Da-našnje društveno-politič-ko stanje je povoljno za tu situaciju. Ne može se sve odjednom napraviti. Mo-ramo imati strpljenje i na-du da će se to desiti u peri-odu pred nama, ali i razvoj-nu upornost. Ovđe je uvi-jek bilo i ima tuđih intere-

sa, kojima ne smijemo bi-ti podređeni. Imamo svoje crnogorske interese okre-nute ka budućnosti, a ne prošlosti. Crna Gora nika-da nije bila bliža mogućno-sti da prati vrijeme no što je danas. Ništa nam ne smeta do naše neznanje i tuđi in-teresi povezani sa našim neznanjem, koje nepotreb-no tolerišemo. Partije koje su nus-produkti tuđih in-teresa, danas su specifikum Crne Gore. Ne znam đe to još ima.

Crna Gora ne može napredovati krnja

Prosvjetni rad: Dugo ste radili u izdavaštvu i jedan ste od pokretača i urednika reprezentativne crnogorske biblioteke „Luča”. Koliko ak-tuelno izdavaštvo i kultura u cjelini pomažu ili odmažu re-alizaciju strateških državnih naučnih projekata i ciljeva?

Banjević: Prva koncep-cijska crnogorska biliote-ka je bila „Luča”, izdavač-ke kuće „Grafički zavod”. „Luča” ima osamdesetak knjiga, a trebalo je da ih ima 100. Ali, spoljnje sna-ge nam nijesu to dozvoli-le, bili smo optuženi za „se-paratizam”. U jednom tre-nutku bili smo otpušteni s posla, mi koji smo na to-me radili bili smo prokaza-ni, dežurni krivci za odre-đenu vlast i politiku. Zna-li smo da je taj posao koji smo radili čist i da je poma-gao i ovima koji su nas pro-gonili da dođu samosvije-sti. Radili smo sve to nese-bično. Znali smo da je naj-bolja odbrana od naciona-lističkih i imperijalnih negi-ranja sa strane – kultura i stvaralaštvo. Od međurat-nog nasrtaja na Crnu Goru odbranili su je crnogorski pisci, slikari, odnosno nje-ne nacionalne, duhovne i kulturne vrijednosti. Tre-ba dovesti ljude do spo-znaje, do činjenica i vrijed-

INTERVJUIntervju: Branko Banjević, književnik, književni istoričar, esejista, jedan od utemeljivača Matice crnogorske, član Savjeta RTCG

MOJA I TVOJA SLOBODA NE MOŽE NIKOGA DA UGROZI AKO JE SLOBODAČojstvo kao branjenje drugoga od sebe i danas je aktuelno u Crnoj Gori. Matica crnogorska se temelji na vrijednosti etičkog nasljeđa, poetskoj vrijednosti crnogorskog jezika, na svijesti koja će oslobađati čovjeka i koja neće ugrožavati nikoga. To je suština crnogorske kulture. Onaj koji Crnu Goru tretira kao tuđu teritoriju nanosi veliko zlo i onome u ime koga nas tako tretira. Prosvjetni radnici moraju vaspitati i obrazovati generacije đaka do stepena da oni mogu biti kreativni u svojim oblastima i time ne dati ovom prostoru da zaostaje, da bude bilo čija provincija. Mi smo jedini narod đe se između narodnog i književnog jezika može staviti znak jednakosti. Vrijednosti crnogorske kulture i istorije mnogo su veće od onoga što se daje učenicima. Ovđe ne treba više da žive tuđi interesi kao naše zablude

BIO-BIBLIOGRAFSKA BILJEŠKABranko Banjević rođen je 3. aprila 1933. godine u selu Gostojevići, u Pješivcima, od oca

Blaža (1898 – 1979) i majke Milice (rođene Kaluđerović, 1908 – 1997). Porodica je živjela u selu Paprati, u nekoliko stotina godina staroj porodičnoj kući – Tomaševoj kuli. Kula je tada prekrivana, pa su privremeno boravili u kući Roganovića, u suśednom selu (Paprati i Gostojevići su nekad bili jedno selo – Gostojevići).

Osnovnu školu pohađao je na Bogetićima, a gimnaziju u Nikšiću i Cetinju. Filozofski fakultet završio je u Beogradu. Kao gimnazijalac objavio je prvu pjesmu u Omladinskom pokretu na Cetinju. Radio je kao novinar u Nikšiću i Beogradu i kao profesor maternjeg jezika i književnosti u Nikšiću. Od 1964. godine živi u Podgorici i radi kao urednik, glavni i odgovorni urednik i direktor izdavačke djelatnosti u Grafičkom zavodu i „Pobjedi“. Go-dine 1989. prekinut mu je radni odnos. Jedan je od osnivača Crnogorskog PEN centra. Osnivač je i prvi predśednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Bio je predśed-nik Matice crnogorske, čiji je član od osnivanja.

Oženjen je Olgom Tiodorović. Ima đecu Boška i Aleksandru i unučad Balšu i Jelenu.Knjige poezijeNAPUKLO SUNCE, Grafički zavod, Titograd, 1966; GAVRAN HRANI CRNU GORU, Gra-

fički zavod, Titograd, 1972; TICA ILI JAMA, izbor poezije, biblioteka Luča, Titograd 1978; RĐOSANO SONCE, Misla, Skopje, 1984; GLASOVI, poema, Crnogorski PEN, Cetinje, 1993; BALŠINE PJESME, Podgorica, 1998; GLASOVI, izabrana poezija, Podgorica, 2002; U SVIJE-TLOJ BUDUĆNOSTI, pjesme, u izboru Glasovi, 2002; TICA ILI JAMA, pjesme, u izboru Gla-sovi, 2002; GLASOVI, poema, u izboru Glasovi, 2002.

PriredioPetar II Petrović Njegoš: PISMA, izbor Branko Banjević, pred govor Ivo Andrić, pripre-

mio za štampu dr Jevto Milović, Grafički zavod, biblioteka „Luča”, Titograd, 1967; Petar II Petrović Njegoš: PLAM U PLAMU, izbor pjesama i sti hova iz tzv. manjih djela i Svobodija-de, Grafički zavod, bib lioteka „Luča” Titograd, 1969; POLJE JADIKOVO, antologija crnogor-skih narodnih tužbalica, Grafički zavod, biblioteka „Luča”, Titograd, 1971; PLEME ZA OBLA-KOM, antologija crnogorske poezije druge polovine XIX vijeka, Grafički zavod, biblioteka „Luča”, Titograd, 1973; Nikola I Petrović: RAT CRNOGORSKI, izbor iz djela, „Pobjeda”, bibli-oteka „Luča” Titograd, 1975; Stefan Mitrović: SNIJEG I MORE, izbor poezije, „Pobjeda”, bi-blioteka „Luča”, Titograd, 1976; Joksim Radović: DOBRA NEMA ĐE LJUDI NEMA, izbor cr-nogorskih narodnih poslovica, izabrali Branko Banjević i Milorad Stojović, „Pobjeda” Tito-grad, 1975; ANTOLOGIJA CRNOGORSKE KNJIŽEVNOSTI IX – XX VIJEK, Branko Banjević i Ra-doslav Rotković IX – XVIII vijek, Čedo Vuković XIX vijek – proza, Sreten Perović XIX vijek – poezi ja, Milorad Stojović XX vijek, Stvaranje, broj 10, Titograd, 1976; Petar II Petrović Nje-goš: LUČA MIKROKOZMA, izbor, prva televizijska prezentacija, režirao Gojko Kastratović, TVCG; Mirko Banjević: DRUGA STRANA MJESEČEVA, Izbor poezije, Stvaranje, br. 3, 1985.

7

APR.2014

BROJ

24

AKTUELNOSTI

U cilju prevazilaženja prakse smještanja nez-brinute đece mlađe od tri godine u odgovarajuće in-stitucije, u Ministarstvu pro-svjete potpisan je protokol o međusektorskoj saradnji u prevenciji institucionali-zacije đece. Akt su potpisa-li mr Predrag Bošković, mini-star rada i socijalnog stara-nja, ministar zdravlja dr Mi-odrag Radunović i Vesna Vu-čurović, pomoćnica ministra prosvjete. Dokument pred-stavlja nastavak akcije kam-panje „Svako dijete treba po-rodicu”. U Ministarstvu pro-

svjete podśećaju da insti-tucionalni smještaj ugroža-va razvoj đeteta i umanjuje njegove šanse za uključenje u život kakav imaju njegovi vršnjaci.

„Dugotrajna izolacija či-ni đecu nepripremljenom za samostalan život i odlučiva-nje, kao i kvalitetnu interak-ciju u otvorenoj sredini. Sto-ga je imperativ deinstitucio-nalizacija, afirmacija i razvoj alternativnih usluga čiji je cilj odrastanje đeteta u pri-marnoj porodici, tj. prirod-nom okruženju. Takođe, ve-oma je važno da i dalje bude-

mo usredsređeni na kvalite-tan koncept inkluzivnog ob-razovanja. Da bi se postigla rana detekcija, intervencija, učenje, razvoj, kao i psiho-socijalna podrška đeci i nji-hovim roditeljima neophod-na je saradnja sa ministar-stvima zdravlja i rada i soci-jalnog staranja. Na taj način ispunićemo principe inkluzi-je, među kojima se na prvom mjestu nalazi pravo đeteta da odrasta u primarnoj po-rodici”, poručuju iz Ministar-stva prosvjete.

Š. B.

U Ministarstvu prosvjete potpisan protokol o međusektorskoj saradnji u prevenciji institucionalizaciji đece

ODRASTANJEU PRIRODNOJ PORODICIProtokol potpisali Vesna Vučurović, pomoćnica ministra prosvjete, mr Predrag Bošković, ministar rada i socijalnog staranja i dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja. U Ministarstvu prosvjete podśećaju da institucionalni smještaj ugrožava razvoj đeteta i umanjuje njegove šanse za uključenje u život kakav imaju njegovi vršnjaci

■ ZAJEDNIČKIM AKTIVNOSTIMA PREVENTIVNO DJELOVATI: Sa potpisivanja protokola

■ PREDSTAVLJENA PRIMJENA METODSKOG POSTUPKA „PUT STVARAOCA U NASTAVI": Sa prezentacije

nosti i do institucionalnog funkcionalizovanja te spo-znaje. U mnogim insitucija-ma ljudi su se od tada oslo-nili na te strateške kultur-ne vrijednosti koje smo mi afirmisali.

Pogledajte danas izda-nja Matice crnogorske. Mi smo na tom pravom tragu borbe za naše i svjetske vri-jednosti na ovom prosto-ru, na strateškom, najvaž-nijem nivou, ne na nivou dnevno-političkih obraču-na. Kultura se orijentiše na strateški, dugoročni, vri-jednosni interes, a svi ko-ji treba da radimo na to-me moramo pobijediti to politikantsko u vremenu. Danas Crna Gora ima do-sta kadra koji se ostvaruje na liniji suštinskog identi-teta koji bi trebalo da pre-poznaju političke instituci-je koje se moraju oslanja-ti na te rezultate. Ne može se i dalje tolerisati okupaci-oni sistem kao između dva svjetska rata. Mislim, narav-no i na tzv. crkveno pitanje. Crna Gora ne može napre-dovati krnja, ne može pre-dati nekom svoj kulturno-istorijski identitet. Onaj koji Crnu Goru tretira kao tuđu teritoriju nanosi veliko zlo i onome u ime koga nas ta-ko tretira. Svaki se prostor mora vratiti sebi i preko sopstvene vrijednosti i po-štovanja drugoga sarađiva-ti sa drugim, a ne nastojati da okupacionim sistemom približi drugoga sebi. Naš čovjek ovđe može imati di-leme i zablude, ali neka su to dileme i zablude ovoga prostora. Ovđe ne treba vi-še da žive tuđi interesi kao naše zablude.

Veliko Matičino djelo

Prosvjetni rad: Bili ste du-gogodišnji predśednik Mati-ce crnogorske. Nemjerljiv je Vaš doprinos njenom stasa-vanju i profilisanju u jednu od najznačajnijih crnogor-skih nacionalnih instituci-ja. Što je njena osnovna ulo-ga u društvu i koji je već sa-da njen najkrupniji duhovni „kapital” i nacionalna bašti-na za budućnost?

Banjević: Matica crno-gorska je institucija svijesti koja se nesebično zalagala da naše vrijednosti stignu do naših ljudi. Ljudi koji su se okupili oko Matice, njih oko 500, bili su na najbo-ljoj suštinskoj liniji napret-ka Crne Gore i njene slobo-de. Moja i tvoja sloboda ne može nikoga da ugrozi ako je sloboda. Mi smo se zala-gali za takvu svijest koja će oslobađati čovjeka i koja neće ugrožavati nikoga. To je suština crnogorske kul-ture. Marko Miljanov je, ka-da su ga pitali što je to čoj-stvo, rekao da je čojstvo ka-da braniš drugoga od sebe a junaštvo kada braniš se-be od drugoga. To je i da-nas aktuelno u Crnoj Gori. I Matica se na tome teme-ljila i temelji, na vrijedno-sti etičkog nasljeđa, poet-skoj vrijednosti našega jezi-ka. Tada smo napravili pro-gram Matice o tome kako Crna Gora treba da izgleda poslije raspada Jugoslavije i on je ocijenjen kao jedan od najboljih i najkvalitetni-jih u svojoj oblasti.

Napravili smo program kako da Matica i Crna Go-ra izađu iz te potčinjenosti iz zla 90-tih godina koje je prijetilo da nas zgazi i gazi-lo nas je, kako da se uspra-vi čovjek u ovom prosto-ru. To smo napravili u svom programu i to je veliko Ma-tičino djelo. Ukupna crno-gorska politika se približi-la tom našem programu i to je izuzetan doprinos Ma-

tice društvenoj i kulturnoj samospoznaji i orijentaciji Crne Gore.

Njegoš je govorio onako kako narod govori

Prosvjetni rad: Veoma ak-tivno ste učestvovali i u po-stavljanju standarda crno-gorskog jezika. Kakva je Va-ša ocjena sadašnje situacije primjene crnogorskog jezi-ka u prosvjeti, kulturi i nau-ci, društvu i medijima?

Banjević: Crnogorskom jeziku se ne može pristu-pati kao vještačkom jezku. On je prirodan naš jezik koji živi u svakom čovje-ku, kao i njegova norma. Njegoš nije učio gramati-ku crnogorskog jezika, on je govorio onako kako na-rod govori. To je razlika cr-nogorskog lingvističkog stanja od ostalih. Mi ima-mo taj jezik na čitavoj te-ritoriji koji se prelivao i na druge teritorije. Crnogor-ski jezik je na cijeloj terito-riji Crne Gore živio kao je-dinstveni jezik. Ima razlika, ali ta lokalna različitost go-vori o dubini i istorijskom jedinstvu našeg jezika. On je naš prirodni iskaz, nije dogovorni, vještački jezik. U drugim sredinama ni-je takva situacija, tamo se dogovaraju kojeg će obli-ka biti koja riječ, kod nas za to nema potrebe. Sada postoji Institut za crnogor-ski jezik koji je objavio rječ-nik i pravopis crnogorskog jezika. Svaka sredina ima svoje jezičko stanje. Kod nas je normativni, književ-ni jezik jednak narodnom, to nema niđe u Evropi, ni u jednom slovenskom je-ziku. Ja nikada nijesam iz gramatike ili rječnika učio jezik, ja govorim onako ka-ko sam govorio i u đetinj-stvu, kako sam naučio od oca, majke. Ja ne konstitui-šem svoj jezički izraz po-moću tuđih normi, već po-moću prirodnih normi koje žive u ovom jeziku. Mi smo jedini narod đe se između narodnog i književnog je-zika može staviti znak jed-nakosti. Između dva svjet-ska rata koje je dijete u školi napisalo bijelo umje-sto belo bilo je kažnjava-no. Bilo je zabranjeno pi-sati ijekavski.

Treba stvoriti klimu koja osposobljava medije

Prosvjetni rad: Član ste Savjeta RTCG. Kako sagle-davate ulogu ovog javnog servisa na planu sveukupne emancipacije, osobito u do-menu identitetskih i kultur-nih aspekata, crnogorskog društva? Koliko su mediji u cjelini u funkciji obrazovanja i kulture?

Banjević: Svakom siste-mu je potrebna propagan-da. Televizija, novine, to je oblik propagande onoga što radiš. Crnogorska tele-vizija je bila u teškoj mate-rijalnoj situaciji, trebalo ju je obnoviti i na tom planu se dosta uradilo. Bez pra-ve televizije, profesionalne u svim oblastima, od teh-ničkih do najsuptilnijih au-torskih, Crna Gora ne mo-že napredovati. Bez profe-sionalne štampe, a to zna-či objektivne što se posti-že najvišom profesionalno-šću. Bez ovakvih medija Cr-na Gora ne može naprijed. Kao što su joj potrebne in-vesticije za napredak, tako su joj potrebni ovakvi me-diji. Mora imati suštinske i profesionalne medije bez kojih će istinski zaostaja-ti, neće moći hvatati korak sa svijetom. Jedan od prvih zadataka crnogorske vlasti

je da napravi atmosferu za profesionalne i objektivne medije. Profesionalnost je maksimalna odgovornost koja saopštava istinu na-šim građanima. One sna-ge ili stranke čija se propa-ganda oslanja na neistinu treba da su u gubitku. Isti-nu moraju saopštavati pro-fesionalni mediji sa profesi-onalnim ljudima. Objektiv-ni mediji ne mogu biti par-tijski.

Mnogi žele da u medi-jima bude partijski pari-tet. RTCG ne smije biti kon-stituisana, niti njen savjet, po paritetu partijskom. Skupština se konstituiše na osnovu izbora, a javni ser-vis i mediji u cjelini na osno-vu profesionalnosti. Ako se to uspije, mediji će biti u društvenoj funkciji, a time i u funkciji obrazovanja i kul-ture.

Institucije treba osposo-bljavati da budu profesio-nalne, što je vrlo teško. Tre-ba stvoriti klimu koja ospo-sobljava medije.

Svaka poetska riječ je otvorena prema budućnosti

Prosvjetni rad: Osim što svojim književnim opusom pripadate savremenoj lite-raturi, Vi i svojim kritičkim i interpretativnim tekstovima stvarate modernu crnogor-sku književnost i njenu isto-riju. Koliko su rezultati svih ovih napora prisutni u od-govarajućim institucijama, osobito u prosvjetnom siste-mu, u nastavnim planovi-ma i programima, u udžbe-nicima?

Banjević: U posljednje vrijeme crnogorske litera-ture nije bilo ni u udžbeni-cima, a sada je ima. Ja mi-slim da su vrijednosti cr-nogorske kulture i istori-je mnogo veće od onoga što se interpretira učeni-cima. Svaki pisac mora bi-ti moderan pisac. Prošlost se koristi kao instrument za modernost, a ne kao nešto što je stalna voka-cija. Može se koristiti mo-tiv freske, ali iz nekog mo-dernog ugla. Sve vrijedno-sti prošlosti žive u poetskoj riječi, žive na moderan i sa-vremen način, što se otkri-va u poetskom jeziku ljudi, u trajnom djelu. Svaka po-etska riječ je otvorena pre-ma budućnosti. Ona prima budućnost. Zato mi da-nas možemo da razumije-mo grčku literaturu, Njego-ša, jer je poetska riječ traj-na, ona je otvorena, ona je istina koja veže generaci-je, bez toga ne bi postojao kontinuitet svijeta, sve bi divljaštvo srušilo. Poetska riječ tu trajnost čuva, ču-va vrijednost čovjeka kroz vremena i povezuje čovje-ka kroz vremena. Ta vre-menska veza živi u svakoj poetskoj riječi. Bez trajne niti u poetskoj, umjetnič-koj riječi nema istorije čo-vječanstva, jer se ona ču-va u tom kontinuitetu vri-jednosti. Grčka, egipatska civilizacija su uništene, ali su ostale u poetskoj riječi i u drugom nasljeđu. Razor-ne, demonske sile istori-je stalno napadaju tu oso-binu poetske riječi kako bi prekinule kontinuitet čo-vječanstva. Crnogorska li-teratura tu vrijednost na poseban način čuva i bra-ni. Ideje su ono što je naj-potrebnije, ideje su samo-svijest koja stvara znanje, osrednjost ne stvara ideje. Za zemlje u razvoju osred-njost je pogubna, kao i za-ostajanje i zaostalost.

Razgovarao:Goran Sekulović

U Osnovnoj školi „Bla-žo Jokov Orlandić” odr-žana je promocija priručni-ka „Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usme-ne i pisane, umjetničke i ne-umjetničke tekstove-prvi ko-raci”, nastao kao rezultat re-alizacije istoimenog projekta Zavoda za školstvo. Prezen-taciji su prisustvovali pred-stavnici svih barskih i ulcinj-skih osnovnih škola.

O ovom priručniku, koji je i jedinstvena zbirka primjera

iz prakse namijenjena na-stavi pismenosti u osnovnoj školi, govoile su dr Dušanka Popović, Nađa Durković, mr Radinka Ćinćur i Staša Bara-baš. U knjizi je predstavlje-na primjena metodskog po-stupka „Put stvaraoca u na-stavi” koji se sastoji od četiri cjeline. Prva cjelina nudi teo-rijsku podlogu, druga primje-re primjene metodskog po-stupka u nastavi za komple-tan proces i pojedine njego-ve faze, u trećoj su predstav-

ljene aktivnosti realizovane u okviru projekta, a u četvrtoj izneseni zaključci, perspekti-ve i ideje za dalji rad.

U projekat su, inače, uključene četiri škole iz Ba-ra: „Blažo Jokov Orlandić”, „Meksiko” i „Srbija”, 13 iz Podgorice, tri iz Bijelog Po-lja i dvije iz Nikšića sa uku-pno 52 nastavnika koji izvo-de nastavu crnogorskog-srp-skog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti.

D. Janković

U Baru promovisan udžbenik „Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove – prvi koraci”

JEDINSTVENA ZBIRKA PRIMJERA IZ PRAKSE

APR.2014

BROJ

24

8

AKTUELNOSTI

Dom. Riječ koja asoci-ra i istovremeno stva-ra ośećaj sigurnosti, topline i ljubavi. Dječji dom „Mla-dost” u Bijeloj upravo oda-je takvu sliku, i to ne sa-mo prividno. Fasada svje-že okrečena toplim boja-ma, dvorište ukrašeno ze-lenilom i cvijećem, kao i plaža tik uz objekat Doma, odaju sliku udobnog kutka. Takođe, i unutrašnjost odi-še redom i čistoćom. Podi-jeljen na nekoliko paviljo-na (onim za bebe, đevoči-ce i dječake), koji su opre-mljeni neophodnim didak-tičkim materijalom, omogu-ćava udoban boravak, uče-nje i druženje. Kako nagla-šava direktor Borislav Đu-kanović, koji je na čelu ove ustanove skoro dvije dece-nije, dom „Mladost” pred-stavlja jednu veliku kuću, tj. porodicu.

„Sve je podređeno đeci i njihovim potrebama. Da bi

dom doživljavali kao udob-no gnijezdo, svi zaposleni, počevši od vaspitača, me-dicinskog osoblja, psiholo-ga, socijalnih radnika, kao i uprave su na istom zadatku. Nastojimo da im obezbije-dimo što bolje uslove za ži-vot i rad. Zahvaljujući dona-cijama pojedinaca, kao i ko-

lektiva, zdanje je komplet-no renovirano: vešeraj, ma-gacin, zamijenjena je vodo-vodna mreža, unutrašnja i spoljašnja stolarija, opre-mljeno je odjeljenje za be-be, fiskulturna sala, reno-virani muški i ženski toale-ti, obnovljeni elektro insta-lacija i sportski tereni, dok je plaža u neposrednoj bli-zini preuređena. S obzirom na to da se posebna pažnja poklanja obrazovanju đe-ce, obezbijeđeni su odlični uslovi za rad i učenje. Opre-mili smo kompjuterski cen-tar, čitaonice i sobe, obe-zbjeđujemo pohađanje kur-seva stranih jezika, vaspitači im svakodnevno pomažu u učenju. Imamo i minibus za ekskurzije koje se organizu-ju nakon završene osnov-ne, odnosno srednje škole. Uz to, renovirano je i staro zdanje doma, koje je sada turistički objekat, namije-njen izvođenju prakse uče-nika, dok se novac koji zara-de upotrebljava za njihove potrebe”, kaže direktor Đu-kanović.

Formula uspjeha – razumijevanje i entuzijazam

On smatra da najveći iza-zov predstavlja pokazivanje ljubavi, strpljenja, razumi-

jevanja i upornosti. „Naža-lost, teška sudbina dodijeli-la je đeci koja ovđe borave da o njima brine neko ne-poznat i stran, pokušavajući da ublaži prazninu ostavlje-nog đeteta. Zaposleni ih že-le ubijediti da ovo nije mje-sto za nezbrinutu đecu, već njihova kuća i to u pravom smislu te riječi. Kada sa đe-tetom ostvarimo povjerljiv odnos, naša misija je uspje-la. Ona ne smiju ośetiti da su različiti u odnosu na dru-gu đecu. Osnovne potrebe za odjećom i hranom (ma-rende za vrijeme boravka u školi) zadovoljavaju se u skladu sa njihovim željama. Tu je i mjesečni džeparac u iznosu od 70, odnosno 100

eura u zavisnosti od uzrasta. Za svu đecu rođenu u istom mjesecu redovno organizu-jemo proslavu rođendana. U skladu sa njihovim intere-sovanjima i afinitetima or-ganizujemo različite sadr-žaje koji ispunjavaju dio nji-hovog slobodnog vremena. Budući da su veoma zainte-resovani za sportske aktiv-nosti, renovirana fiskulturna sala predstavlja pravo mje-sto za treninge, stoni tenis, fudbal i pikado. Šestoro na-ših učenika aktivni su člano-vi Fudbalskog kluba „Orjen”. I segment zdravstvene za-štite zauzima važno mjesto u njihovom odgoju. Kada je o pregledima i neophodnim intervencijama riječ, svi na-

ši štićenici imaju prioritet u KBC-u, kao i u drugim zdrav-stvenim ustanovama. Pred-nost imaju i prilikom upisa na visokoškolske obrazov-ne ustanove”, ističe direktor Đukanović.

On naglašava da ova đe-ca nikada nijesu izuzeta pri-likom organizovanja razli-čitih manifestacija, pozo-rišnih i bioskopskih pred-stava, maskenbala, nastu-pa plesnih klubova odlaska u diskoteke, organizovanja jednodnevnih izleta, plani-narenja, te obilaska kultur-no-istorijskog nasljeđa Ba-ra, Ulcinja, Podgorice, Nik-šića, Bokokotorskog zaliva, Skadarskog jezera, Orjena, Lovćena…). Tokom zimskih mjeseci, tačnije zimskog ras-pusta đeca borave na Iva-novim Koritima, u Banja Lu-ci, Užicu, Ljubljani, kao go-sti srodnih ustanova. Đu-kanović ukazuje da bi teš-ko uspjeli bez pomoći dru-gih. Hercegnovska opština predusretljivo izdvaja sred-stva za stipendiranje odlič-nih učenika i studenata (po 100 eura).

Roditeljski odnos

Budući da vaspitanje predstavlja primaran za-datak, angažovan je tim stručnih saradnika. Pored elementarnih navika higi-jene, ponašanja, razvijanja pravih vrijednosti, poput marljivosti, poštenja, po-štovanja autoriteta, neop-hodno je usaditi im vjeru u život, kao i moralne vri-jednosti. Suštinsku stvar predstavlja ulivanje ośeća-ja sigurnosti i ohrabrenja. Ne smiju im se dati lažna obećanja. Govoreći o od-nosu koji nastoje da ostva-re sa đecom, Radenka Vuki-ćević i Biljana Tomović, vas-pitačice, kažu da je njihov cilj ostvariti roditeljski od-nos, pun povjerenja i po-štovanja.

„To je veoma težak i za-htjevan put. Ipak, našim ra-zumijevanjem i strpljenjem, želimo da se približimo đe-ci. To isključuje čak i pomi-sao na morbidan strah od autoriteta. Baš, naprotiv, že-limo da ona ośete slobo-du da nam se obrate i vide u nama osobe koje im že-le najbolje. Umijeće ljubavi, prema đeci, strpljenje i vri-jeme ključni su činioci. To je plodonosniji i efektniji put, jer se tako postiže mnogo više. Iskreno, budući da su sva đeca različita, dešava-ju se situacije u kojima oš-tro reagujemo. Ne smije-mo zaboraviti ni da su đeč-ja prava proširena i oni sada imaju mnogo veću slobo-du, koju moramo poštovati. Dogovor predstavlja ključ dobrog odnosa. Strpljivim razgovorom gradimo kod njih lijepe navike i osobine: poštovanje autoriteta, cije-

Dječji dom „Mladost” u Bijeloj

VELIKA KUĆA I PORODICAZahvaljujući brojnim donacijama, ova vaspitnoobrazovna ustanova renovirana i opremljena neophodnim učilima. Svi štićenici imaju prioritet u KBC-u, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama. Prednost imaju i prilikom upisa na visokoškolske obrazovne ustanove. Hercegnovska opština predusretljivo izdvaja sredstva za stipendiranje odličnih učenika i studenata po 100 eura. Usvajanje i hraniteljstvo najbolji vidovi socijalne zaštite

LJUBAV, VJERA I NADA…Socijalna radnica Milijana Tapušković kaže da, osim

đece koja su od rođenja stanari Doma, ima i onih koja su kasnije smještena ovđe.

„Centar za socijalni rad donosi odluku da se đeca zbog poremećenih i nestabilnih porodičnih odnosa, kao i teške bolesti ili smrti roditelja, smjeste u Dom. Od to-ga koliko se brzo atmosfera u njihovim porodicama nor-malizuje zavisi i dužina boravka đece. Ono što svom sna-gom želimo očuvati, jeste kontakt sa biološkim roditelji-ma. Neki roditelji pośećuju dijete i njeguju emotivnu ve-zu sa njim, pripremajući put za povratak porodici, dok se drugi informišu samo putem telefona. Dakle, smještaj u Domu nije trajan, on je privremen, jer mi nastojimo da pronađemo najbolje rješenje za svako dijete, a dugoroč-no to je spajanje sa porodicom, odnosno povratak njoj. Budući da je riječ o veoma zahtjevnoj poziciji, odnosno ulozi smatram da je formula koja daje rezultate puno lju-bavi, pažnje, snage, kao i vjere i nade da će se dijete vra-titi biološkoj porodici. Takođe, topao odnos prema đe-ci pokazuju i medicinske sestre, vaspitači, kao i porodič-ni vaspitači, jer to je ono što im je prije svega potrebno”, objašnjava Milijana Tapušković, socijalna radnica.

Prva adresa đe se đeca obrate kada su u problemi-ma je kancelarija psihološkinje Sandre Novaković. „Po-sebnu fazu predstavlja adaptacija. Bez obzira na okruže-nje, izmještanje iz određenih uslova predstavlja šok za dijete. Zahvaljujući zajedničkom radu stručnog tima ko-ji čine socijalni radnik i psiholog moramo utvrditi prije svega u kakvom je psihičkom stanju dijete. Njačešći pro-blem predstavlja učenje, odnosno savladavanje gradiva, jer dolaze tkz. edukativno zapuštena đeca, koja se ni na-kon perioda adaptacije ne snalaze najbolje. Tu su i ona koja imaju određene poremećaje u ponašanju, ili su sa teškim smetnjama u razvoju, a koje je potrebno pripre-mati i osposobiti sa samostalan život. Srećom, tu su vo-lonteri koji pomažu u radu sa njima. Nešto zreliji dječa-ci i djevojčice, uzrasta 17 i 18 godina, zatvoreniji su od njihovih mlađih drugara iz osnovne škole. Sazrijevanjem se javljaju i pitanja na koja je teško dati odgovor. Najče-šće pitanje glasi: „Zašto sam ostavljen? Sva đeca okriv-ljuju sebe, a na tom ośećanju temelji se sve ostalo. Pra-vi izazov je da se na njihov um i emocije djeluje smiruju-će. Prvi korak jeste uspostavljanje povjerenja na kojem se gradi cjelokupan odnos, ali se i prenosi na drugu đe-cu”, objašnjava psihološkinja Novaković.

Pismo zahvalnosti OBEĆAVAM DA ĆETE JEDNOM BITI PONOSNI NA MENE

„Rekao bih vam hvala za sve što ste učinili za mene kada bi to bilo dovoljno velika riječ. Nikada vam se neću moći odužiti za prilike koje ste mi pružili, kao i za sva vra-ta koja ste mi otvorili. Obećavam da ćete jednom biti po-nosni na mene. Do tada Vama i vašoj porodici želim sve najbolje”, stoji između ostalog, u pismu zahvalnosti, mla-dića koji je opravdao povjerenje i direktora i svih ostalih, stekavši dvije visokoškolske diplome.

POMOĆ ZAJEDNIČKIM SNAGAMA

Od 617 učenika, koliko broji OŠ „Orjenski bataljon”, njih 44 su iz đeca iz doma.