DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA

- Septembar 2010 -

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUENA OD STRANE AMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEMPROJEKTAFARMA(FORSTERINGAGRICULTURALMARKETSACTIVITY)

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVAAutor: Dr Midhat Glavi - Septembar 2010 -

Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne moraju da odraavajustajalitaAmerikeagencijezameunarodnirazvoj,VladeSjedinjenih AmerikihDrava,VladeKraljevinevedske,ilivedskemeunarodneagencijeza razvoj.

MLIJEKO SE PROIZVODI NA NJIVI, A MUZE U TALI KRAVA SE MUZE NA USTA, A NE NA VIME(koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIINE OBROKA ILI KVALITETA OBROKA, KRAVAMA INITE POSTEPENO (MINIMALNO 7 DANA)!!! NE PREKO NOI PROMJENITI KOLIINU I SASTAV OBROKA.

Recenzija Autor ovog prirunika dr Midhat Glavi prilikom pisanja vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se muze na sise vimena, a mlijeko daje na usta. Ovim je praktino sve reeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. Autor se potrudio i u tome nesumnjivo uspio, da problematiku ishrane: pravilna ishrana, nepravilna, nedostatna, pothranjenost, objasni na vrlo jasan i farmerima pristupaan nain. Autor napominje da pravilnom ishranom moemo maksimalno iskoristiti genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom moemo izazavati mnoge metabolike poremeaje i bolesti a na kraju ishod moe biti i tragian po ivot. Ovo je drugi prirunik poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka", i oba ova prirunika ine neodvojivu cjelinu. Mogu se koristiti samo i izriito zajedno. Publikacijom ovog prirunika dr Midhat Glavi se svrstava u red jednih od najveih bosanskohercegovakih strunjaka u stoarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka. Farmeri e u ovoj publikaciji nai sve to je potrebno za pravilnu ishranu, koja opet dovodi do velike proizvodnje mlijeka kod krava.

Banja Luka, 27.5.2010. godine.

Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugi

SADRAJ 1. Uvod.............................................................................3 2. Proizvodnja volumonozne krme..................................5 2.1Utjecaj ubrenja na krmne kulture.........................7 2.2Ukusnost (jenost), morfoloka graa i hemijski sastav krmnih kultura...................................................9 2.3Utjecaj stanita na krmne kulture .........................10 2.4Biljni (floristiki) sastav.......................................11 2.5Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teki elementi......................................................................12 2.6Nain i oblik koritenja krme i manipulacija pri koritenju krme..........................................................13 2.7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici povrine.......................................14 2.8Paa.......................................................................15 3.Voluminozna krmiva....................................................20 3.1 Silaa....................................................................20 3.1.1 Uslovi za siliranje.........................................21 3.1.1.1 Zahtjevi prema biljakama....................21 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka.............................21 3.1.1.3 Ciklus vegetacije..................................22 3.1.1.4 Koliina vode.......................................22 3.1.2 Postupak siliranje.........................................22 3.1.3 Objekti za spremanje silae.........................23 3.1.4 Metode siliranje...........................................23 3.1.5 Procjena koliine silae................................24 3.1.6 Gubici pri siliranje ......................................24 3.2 Sjenaa................................................................25 3.2.1 Zato spremati sjenau................................25 3.2.2 Uslovi za sjenairanje.................................26 3.2.3 Vrste krme za spremanje sjenae................27 3.2.4 Kada spremati sjenau................................27 3.2.5 Tehnoloki postupak sjenairanja...............28 1

3.2.6 Gubici pri spremanju sjenae.......................29 3.2.7 Ocjena kvaliteta sjenae...............................29 3.3 Sijeno.....................................................................29 3.3.1 Vrijeme konje travnjaka.............................30 3.3.2 Suenje sijena...............................................31 3.3.3 Skladitenje sijena........................................31 3.3.4 Kvalitet sijena..............................................32 3.3.5 Gubici pri spremanju sijena.........................33 4. Hemijski sastav hraniva......................................................34 4.1 ta je u kojo hrani...................................................37 5. Osnova dobre hranidbene prakse........................................38 6. Specifinosti ishrane krava.................................................40 7. Proizvodne grupe................................................................48 8. Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajue ishrane ivotinja..................................................................................59 9. Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla..................69 10. Sastavljanje obroka za zasuene krave.............................76 11. Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla.................78 12. Sastavljanje obroka za telad i junad..................................79 13. Vane praktine preporuke za ishranu krava....................81 14. GlobalGAP standard ishrana muznih grla.....................87 15. Zakljuak..........................................................................95 16. Kako ishranom poveati mlijenost i kvalitet mlijeka.....96 17. Najei metaboliki poremeaji kod krava.................... 99 17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza)...................... 99 17.2 Nadun................................................................... 99 17.3 Dislokacija sirita................................................100 17.4 Sindrom debelih krava........................................100 17.5 Mlijena groznica................................................101 17.6 Otok vimena........................................................101 17.7 Ketoza ...............................................................102 18. Primjer softwera za balansiranje obroka.........................103 19. Krmne tablice..................................................................104 20. Obroci za muzne krave...................................................112 21. Literatura.........................................................................139 2

1. UVOD U okviru stoarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe vrlo je zahtjevna grana stoarstva, to se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje vie proizvodnih pravaca; uzdrne potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih ivotinja zavretak rasta i razvoja. Ishrani krava pripada najznaajnije mjesto u proizvodnji mlijeka. Bez pravilne ishrane, koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama, krava nije u mogunosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mlijena grla svim potrebnim hranjivim materijama nije lako postii. Ispravna i odgovarajua ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje njihovih potreba u svim hranjivim materijama, poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifino djelovanje na organizam i produktivnost krave. Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku proizvodnju mlijeka, pa je takvu proizvodnju mogue ostvariti iskljuivo odgovarajuom ishranom. Obino se kod visoko mlijenih grla javlja problem da nisu u mogunosti da konzumiraju dovoljno velike koliine hrane za visoku proizvodnju, pa je od osnovnog znaaja da im obrok bude pravilno i optimalno sastavljen. Pravilna ishrana krava ima veliki znaaj za odravanje osnovnih ivotnih funkcija, visoku proizvodnju mlijeka, porast, razmnoavanje i zdravlje. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka mogue je postizati samo na zdravim ivotinjama, hranjenih dovoljnim koliinama higijenski zdrave hrane, pravilno uravnoteene u bitnim hranjivim, energetskim i bioloko djelotvornim tvarima. Drugim rijeima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim meusobnim odnosom u obroku, znaajno se utjee na proizvedenu koliinu, a potom i na 3

sastav - kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. Kvalitetna hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremeaja, koji se u praksi esto javljaju, a oznaavaju se kao alimentarne ili bolesti hrane. Gledano s ekonomskoga gledita, hrana ima takoer veliki znaaj, jer se ona i u toj proizvodnji obiljeava kao najvei proizvodni troak (oko 65-75%) u zavrnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). Iz toga proistie tvrdnja da svaki proizvoa, ovisno o dostignutome stepenu tehnikotehnolokih znanja, moe bitno utjecati na cijenu proizvoda, a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. Karakteristika mlijenih ivotinja je da im osnovni dio obroka ine voluminozna krmiva te da izborom naina dranja i hranidbe mogu egzistirati i kao pane ivotinje. Ta injenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvoaa potrebu posjedovanja odreenih oraninih i panjakih povrina, na kojim se organizira proizvodnja svjee i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema strunim miljenjima, taj nain gospodarenja zemljom vieznano je pozitivan. Na taj nain farmer proizvodi dovoljne koliine krme primjerene kvalitete, pravilno se odrava plodored zemljita, na ekoloki prihvatljiv nain je rjeavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraninim povrinama, i potpunije iskoritenje strojeva i radne snage na farmi.

4

2. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inae, voluminozna krmiva osobito su znaajna kod mlijenih kategorija preivara, jer probava svjee i suhe voluminozne hrane pozitivno utjee na mlijenost i kvalitet mlijeka. Mlijene ivotinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najvei dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan uinak na probavne organe i proces probave. Rjee, pri manjem fiziolokome naporu organizma (razdoblje suhostaja, nia proizvodnja), mogue je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobiajeni obroci mlijenih krava voluminoznim krmivima pokrivaju ak 6080% ukupnoga obroka. Zbog tako znaajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva naglaava vanost njihovog kvaliteta, jer pored utjecaja na mlijenost, direktno utjeu i na reproduktivna svojstva krava, kao i na ope zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se veim udjelom voluminoznih krmiva moe znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti trokove hrane. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mlijenih ivotinja kombinirati i koncentrovana krmiva. Drugim rijeima, koncentrovanim krmivima kvalitetno kompenziramo mogue hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelanevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima. Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajuim koliinama potrebno je tijekom itave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena, sijeno, silaa i koncentrat). Iz toga razloga agrotehniku i koritenje 5

treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme visokog kvaliteta od ranog proljea pa do kasne jeseni, uvaavajui sve agroekoloke posebnosti podruja u kojem se proizvodi i koristi. Interes farmera treba biti ne koliko u proizvesti krme po jedinici povrine nego koliko u dobiti mlijeka po jedinici povrine. Proizvodnja kvalitetne krme moe se organizovati na prirodnim travnjacima, sijanim travnjacima, djetelinama i djetelinskotravnim smjesama (DTS), te kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama u plodoredu. Najjednostavnije je organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama viegodinjih krmih kultura (travnjaci, djeteline i DTS) s kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama, u krmnom plodoredu. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu, a vikovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sauva kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima. Dobro orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka moe se po jedinici povrine proizvesti potrebna krmiva kojom se namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10.000 do 12.000 litara mlijeka sa jednog hektara, a u vrlo povoljnim uvjetima i vrlo intenzivnom proizvodnjom krme ak i do 15.000 litara mlijeka sa jednog hektara. Intenzivnom proizvodnjom i koritenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku, odnosno osigurati voluminoznu krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka ak i za etiri krave muzare. Da bi se postigao ovaj cilj, voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im je visok kvalitet, ali prinosom po jedinici povrine zadovoljavaju potrebe. 6

2.1 Utjecaj ubrenja na krmne kulture Kao zelena voluminozna krma veina krmnih kultura se koristi u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu fazu razvoja (itarice, trave, krmni sirak, sudanska trava itd.). Krupnozrne mahunarke (graak, grahorica, bob, soja i dr.) i sitnozrne mahunarke (djeteline, lucerka, smiljkita, esparzeta i dr.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do poetka cvatnje kao voluminozna krma. Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u vegetativnoj fazi razvoja, a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od metlienja pa do votane zrelosti, a za silau u votanoj zrelosti. Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture, kao i viegodinje kulture, u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. Za formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva ubrenjem u osnovnom ubrenju i prihranama. Sva makro i mikro hranjiva koja se dodaju ubrenjem nisu jednako pokretna u zemljitu, zato se primjenjuju u razliito vrijeme. Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljita, a dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama tijekom vegetacije. Obzirom da su naa zemljita uglavnom slabo obezbijeena fosforom i kalijem, a oni su slabo pokretnu u zemljitu, ubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do 120 kg/ha fosfora, a djetelinama (ubrenje na zalihu) i preko 160 kg/ha. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do 280 kg/ha. Fosfor, kalij i kalcijum povoljno utjeu na otpornost, naroito od izmrzavanja. Azot pri ubrenju utjee na bujan rast kultura koje formiraju veu vegetativnu masu s puno lia, bogatu bjelanevinama, ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje plitko). Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast, ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje) naroito kod djetelina. Budui da biljke azot vrlo brzo 7

usvajaju, a iz zemljita se lako ispire, potrebna koliina azota ne smije se dodati odjednom, ve se dodaju sukcesivno u vie navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. Samo u obliku uree se moe dodati vea koliina azota u osnovnoj obradi zemljita. Krmne kulture treba godinje ubriti sa 200 do 300 kg/ha istog azota. Samo neke kulture duge vegetacije mogu se ubriti i sa veim koliinama azota. Mahunarke na korijenu imaju kvrice koje veu atmosferski azot, pa na taj nain namiruju vei dio potrebnog azota. Na kiselim zemljitima povoljan je utjecaj kalcifikacije, kojom se poravlja pH zemljita i druge osobine, a proiruje se areal uzgoja itavog niza kultura. Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom ubrenju ili tretiranjem usjeva u vegetaciji. Navedene norme hranjiva za ubrenje krmnih kultura primjenjuje se zavisno o osobinama zemljita, plodnosti zemljita, klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme koju proizvodimo. Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene krme, ubrenje moe imati i nepovoljan uinak na krmne kulture, odnosno na zdravlje stoke. Kasno u jesen dodani azot utjee na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena otpornost na niske temperature, pa izmrzne. Azot biljke usvajaju vrlo brzo, naroito onaj azot koji se nalazi u nitratnom obliku. Meutim redukcija azota iz nitratnog u amonijski oblik u biljci traje neto due, posebno na niim temperaturama (u proljee i jesen) i za oblana vremena. Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim ubrivima (KAN) redukcija nitratnog azota u biljci nije zavrila, ve se dio azota nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan. Stoga intenzivno ubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10 dana) nakon ubrenja moe sadravati i toksine koliine azotnih spojeva u krmi. Sve kulture nemaju jednako dobro

8

razvijen korijenov sistem, pa prema tome ni jednaku mogunost koritenja dodanog azota u prihrani. Kulture koje bolje koriste azot i krae vrijeme nakon prihrane, mogu sadravati vee koliine kodljivog azota, ali i azota u neproteinskom obliku (preko 20%). Takva krma (mlada paa) moe izazvati ozbiljne probavne smetnje ivotinja (nadam, proljevi, pobaaj i dr.). Azot se nalazi i u razliitim alkaloidima i glikozidima koji ak toksino djeluju na ivotinje ako se hrane tim biljkama. Neke od korovskih vrsta na intenzivno ubrenim oranicama ili ruderalnim stanitima takoe mogu sadravati vee koliine nitrata koji mogu tetno djelovati na zdravlje ivotinja, a u pojedinim sluajevima ak i toksino. 2.2 Ukusnost (jenost), morfoloka graa i hemijski sastav krmnih kultura Na travnjacima, djetelitima, DTS i kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama rastu vrste razliitih porodica i vrlo razliitog habitusa (uzrasta), morfoloke grae i hemijskog sastava. U razliitim stadijima razvoja. Zbog morfoloke grae, sve vrste travnjaka i djetelita nisu jednako ukusne pa ni prikladne za ishranu stoke. Npr. konata epiderma starenjem otvrdne, dlake ogrube (runjava medunika), bodlje (osjak), trnje (zeji trn), nazubljenost plojke (busika), kristali (busika, aevi), te sadraj gorkih smrdljivih materija i otrovnih materija, sve zajedno utjee ne ukusnost krme. Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet, ali zbog aoka (kopriva), otrih bodlji (osjak), sadraju otrovnih materija (mljeika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje kupusnjae), grube pokoice (vlasulja trstikasta), mirisa i ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr., njihova je upotreba ograniena ili ih stoka na panjaku ne jede. Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaa pojedine krmne vrste. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadre ak kodljive koncentracije odreenih materija. Neki kultuvari 9

lucerke mogu sadravati vee koliine saponina pa ee izazivaju nadam, a kada se hrani starom krmom lucerke II i III otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus. Odreeni kultuvari bijele djeteline sadre vee koliine glikozida iz kojeg se moe osloboditi HCN te izazvati trovanje. Nepovoljan hemijski sastav krme, odnosno koliina kodljivih materija ne utjee jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine ivotinja, kao i na dobnu starost. to su pasmine plemenitije i u intenzivnoj proizvdonji, nepovoljan utjecaj jae dolazi do izraaja. Starost krme utjee na ukusnost i kvalitet. Veina biljaka u vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta. Prijelazom u generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje, a kod nekih itarica i trava ak jako opada. Raste udio grubih vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i itarica ve vrlo visok. Krma tih kultura u toj fazi razvoja, nije vie ukusna, a kod nekih se vrsta (ra) ak tako jako smanjuje ukusnost da ih stoka nakon cvatnje uope ne jede. Starenjem nakon cvatnje a u nekih ve nakon metlienja (klupasta otrica) stabljika jako ogrubi. 2.3 Utjecaj stanita na krmne kulture Stanite svojim faktorima: klimom i zemljitem, moe bitno utjecati na podruje proirenosti odreene krmne kulture odnosno sorte, ali i na kvalitet i koliinu proizvedene krme. Koliina i rapored padavina tijekom vegetacije utjeu na koliini, ali i na kvalitet proizvedene krme. Za uspjenu proizvodnju lucerke kini faktor tijekom ljeta ne bi smio biti nii od 3,5. Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi od 4 do 5, dok bi za uspjenu panjaku proizvodnju trebao iznositi 5 i vie, i to uz povoljan raspored padavina. Sua i visoke temperature openito nepovoljno utjeu na koliinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i djetelitima. Niske temperature, a naroito mraz (kasni 10

proljetni i kasni jesenji) ograniavaju uzgajanje termofilnih kultura. Tip zemljita sa svojim osobinama i potencijalnom plodnou takoe je ograniavajui faktor uspjenog uzgajanja odreenih kulutra. Suvie mokra, odnosno suvie suha zemljita te kisela zemljita, nepovoljno utjeu na kvalitet ali i izbor krmnih kultura. Visinski poloaj povoljno utjee na kvalitet krmnih kultura. Poveani intenzitet agrotehnikih zahvata u proizvodnji i koritenju povoljno utjee na kvalitet i koliinu proizvedene krme. Intenzivnijom agrotehnikom moe se znatno ublaiti nepovoljan utjecaj klime i zemljita u proizvodnji krme. 2.4 Biljni (floristiki) sastav U spontanoj travnjakoj flori nizinskog podruja kod nas raste od 200 do 350 biljnih vrsta, od kojih je veliki dio karakteristian za biljnu zajednicu. Od navedenog broja vrsta samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre trave, mahunarke, djeteline, neke zeljanice), koje su u prirodnim travnjacima esto premalo zastupljene (vlani i zamovareni travnjaci). Trave (dobre i loe) u tratini zastupljene su sa 20 do 65%, a mahunarke sa svega 2 do 15%, rijetko sa veim udjelom. Zeljanice u tratini livada zastupljene su sa 20 do 60% pa i vie. U tratini sa veim udjelom dobrih trava i mahunarki mjerama agrotehnike (ubrenje, koritenje) treba udio odravati ili ak jo poveavati. Intenzivnom proizvodnjom i koritenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta, ali najee poveava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa. U tratini naih travnjaka raste ak 75 vrlo kodljivih vrsta, od kojih je nekoliko ak otrovno, pa ako su u tratini u veoj koliini mogu djelovati ak smrtonosno (kukuta, vuje stope, mrazovac, otrovna trubeljika, maovarna i barska preslica, smretkasta mljeika, kukurijek, bujad, bijela emerika i dr.). Neke od vrsta iz travnjaka (aevi, sitovi, kukuta, mrazovac, bunika, gospina trava i dr.) nepovoljno utjeu na rad mlijene 11

lijezde (smanjujui sekreciju mlijeka), pa ako ih je u tratini mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka. Neke esto zastupljene vrste u tratini (ivanica, cikorija, slak, divlji luk, pelin, aevi, divlje kupusnjae, mrazovac, broika, kadulja i dr.) utjeu na luenje i na kvalitet mlijeka dajui mlijeku lo miris, ukus, boju ili konzistenciju. Od kulturnih vrsta kupusnjae, lucerka i dr. mogu tujecati na miris mlijeka naroito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije mue. 2.5 Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teki elementi Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i sjetvi novih, ali i travnjaka, da bi se zatitio novi ponik koriste se razliiti pesticidi koji esto imaju dugu karencu, to se uz nestrunu primjenu moe negativno odraziti na proizvodnju jer se ostaci pesticida mogu nai i u mlijeku, naroito ako se ne potuje karenca. To se moe dogoditi kod tretiranja tavlja na travnjacima i djetelitima, ali i suzbijanju ostalih korova i tetnika. Koritenjem krme uz rub, ili blizu puteva, moe se u mlijeku nai olovnih i kadmijevih spojeva, tetnih za stoku, a izluuju se u mlijeko pa utjeu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika. Takoe u neposrednoj blizini industrijskih pogona moe doi do oneienja krme otpadnim produktima industrije, koje se mogu prenijeti i u mlijeko, ili utjecati na zdravlje ivotinja. 2.6 Nain i oblik koritenja krme i manipulacija pri koritenju krme Stoka se hrani zelenom krmom (paa, konja i ishrana u tali), sijenom, silaom (s razliitim postotkom suhe materije), zrnom (preraenim). Pri koritenju krme (voluminozna, zrno) nastaju gubici na masi, ali jo vei na hranjivima (kvalitetu) od koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka.

12

Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri koritenju (razliitog oblika) krme vrlo su tazliiti, a o njima moe zavisiti uspjenost proizvodnje po jedinici povrine, odnosno po grlu. Gubici pri koritenju krme napasivanjem iznose od 10% pri najintenzivnijem nainu koritenja (pregonska paa) pa do 80% i vie pri ekstenzivnom nainu koritenja (vrlo slabo optereen i loe iskoriteni panjaci). Koenjem i koritenjem zelene krme u tali gubici iznose od 5 do 10%, zavisno od kulture, uvjetima koritenja, stanju i ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera, ureenosti povrina i dr. Suenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%, a rijetko ak i preko 60%, zavisno o vrsti i kulturi koja se sui, vremenu i stadiju razvoja u kojem se kultura sui, opremi kojom se sui i sprema i dr. Kod siliranje gubici su najee od 15 do 30%, a mogu biti i vei, zavisno o kulturi, vremenu, mehanizaciji, manipulaciji i tipu silosa i od farmera. Pri etvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najee iznose 2 do 10%. Vei gubici nastaju, ako su loi vremenski uvjeti pri etvi, loa manipulacija vlanim zrnom i mehanizacijom, te neprimjereno skladitenje i uvanje. Ako je krma loe pripremljena zagrijana, pljesniva, fermentirala (sijeno, silaa, zrno) i ako se takva krma koristi u ishrani krava muzara, takva krma moe izazvati zdravstvene probleme stoke, ali i utjecati na kvalitet i koliini mlijeka. Za odreenu namjensku upotrebu mlijeka, da bi se dobili proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta, stoka se mora hraniti odreenom vrstom krme, visokog kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih krmom dobro ureenih travnjaka, djetelita i DTS (paa, sijeno, silaa) koritenih pravovremeno, te kratkotrajnih kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog je kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih silaom manje je pogodno za proizvodnju fermentiranih mlijenih proizvoda.

13

Loe pripremljena krma pljesniva, dijelom trula, zagrijana, loeg biljnog sastava, kasno koritenih kultura s ostacima pesticida moe manje ili vie utjecati na kvalitet ali i koliinu mlijeka. 2.7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici povrine Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju na ureenim i dobro odravanim panjacima, odnosno ishranom krava kvalitetnom krmom s oraninih povrina udaljenih od industrijskih pogona i puteva, bez primjene pesticida ili uz vrlo ogranienu primjenu pesticida, ali uz obavezno potivanje karence. Povrine na kojima se proizvodi krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se estim koritenjem smanjio ili ak onemoguio razvoj korova, koje treba suzbijati prvenstveno mehaniki, a samo u krajnjem sluaju pesticidima. Kulture koje se za ishranu krava muzara koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u vegetativnom stadiju razvoja (trave, itarice). Neke kulture mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u poetku generativne faze razvoja (djeteline, grahorice, graak i njihove smjese), a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz, soja, graak, bob i dr.). Tehnologijom proizvodnje i koritenja krmnih kultura treba podesiti tako da se od proljea do jeseni neprekidno proizvodi dovoljno krme visokog kvaliteta, kojom e se namiriti potrebe mlijenog stada. Proizvodnju krme treba organizovati intenzivnim koritenjem travnjaka (napasivanje, konja), te krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom koritenja travnjakih povrina a krmnim kulturama sa oranica. to je kod nas najei oblik. Kombinacijama kultivara i krmnih kultura sijanih u razliitim rokovima sjetve i spretnom interpolacijom postiu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po jedinici povrine. Za interpolaciju izmeu dvije kulture postoji 14

itav niz sorata krmnih kultura, koje se vrlo dobro uklapaju u plodored, dajui u kratko vrijeme puno krme visokog kvaliteta. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici, ali i uvjetima za proizvodnju. Dobro odabranim kulturama i sortama, te smjesama krmnih kultura kod nas se moe proizvesti puno kvalitetne krme od ranog proljea pa do jeseni. 2.8 Paa Paa je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine aprila do sredine oktobra. Pau je mogue organizirati na prirodnim ili kultiviranim panjacima, a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mjeavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (a, sita, rogoz). Na hranjivi kvalitet pae utjee udio vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja vegetacije kada se koristi i nain koritenja. Poeljan sastav biljnih vrsta na dobrome panjaku je: - 6070% trava (rana pahovka, klupasta otrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, maji repak) - 2030% mahunarki (crvena, bijela i uta djetelina) - do 10% korovnoga bilja. Vrijeme eksploatacije panjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju koliinu vrijednih hranjivih tvari, bjelanevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata (eera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste koliina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporuuje se koritenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod veine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da koritenje panjaka moe 15

biti nomadskim napasivanjem, konjom i kombiniranjem napasivanja i konje, za preporuiti je posljednju varijantu, jer omoguava najbolje koritenje proizvedene zelene mase panjaka. Posebno je taj pano-koni sistem u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim panjacima. Na dobrim panjacima mlijena krava dnevno moe konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, to uravnoteenjem energetske vrijednosti, bjelanevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg.

16

Tabela 1. Sjetva, vrijeme i stadij koritenja, kvalitet i prinosi najznaajnijih krmnih kulturaBr. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kultura Sjetve Ozime repice i ogrtice Ozima ra Ozima smjesa ra i grahorica Ozima smjesa ra i graak Ozima penica i grahorice Ozima penica i graak Jara zob mahunarkama sa jarim i 20.08-15.09 25.09-15.10 25.09-15.10 25.09-15.10 01-20.10 01-20.10 Mart 03-08 mjesec 03. mjesec 03.mj. 4-6 mj. 6-7 mj. 4.-7. mj. Vrijeme Koritenja 10.-30.04 20.04-05.05 25.04-15.05 25.04-15.05 10.05-10.06 10.05-10.06 Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Stadij razvoja i nain koritenja Zelena masa do poetka cvatnje Zelena masa vlatanje poetak klasanja Zelena masa-vlatanje-cvatnja grahorice. Silaa - nalijevanje Zelena masa vlatanje cvatnja Silaa - nalijevanje Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaa-mlijena zrelost Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaa-mlijena zrelost Zelena masa poetak metlienja Silaa mlijena zrelost Zelena krma Sijeno Silaa Glave i lie jesen Korijen jesen, zima Zelena krme i silaa Zelena krma Silaa votana Prinos mase t/ha 30-80 30-50 30-50 30-40 30-60 40-50 30-60 30-50 30-60 40-55 20-40 30-40 50-100 20-30 40-100 80-120 40-120 30-80 30-80 40-60 30-45 8-22 6-15 12-15 10-15 10-15 16-26 24-33 Suha materija 9 - 14 15-20 15-20 3,5 30 15-20 3,5 30 16-22 3 30 16-22 30 14-24 28-32 14-22 1,7-2,2 0,4-1,2 2-2,5 1,8-2,5 1,8-2,8 1,8-2,2 1,8-2 8-12 3,6-8,5 8-12 8-12 8-10 10-16 15-18 3,2 3,2 8,5 8,6 9-13 11,1 11 Hraniva u masi Sirove bjelanevine 2,1 2,7 2,5 Skrobna vrijednost 5 7,5 10-13

Ljuljevi italijanski westerwodski Stone repe Stoni kelj Glavni Naknadni Postrni Kukuruz

11

17

Silaa- puna zrelost Zelena krma Silaa Zrno Zelena krma Sijeno Brano Zelena krma Sijeno Brano Zelena krma Sijeno 4-11 30-100 30-60 4-11 35-70 7-15 7-14 30-60 5,5-12 5-11 25-50 3,5-8 8-12 1,5-2 1,5-1,6 3,8-4,8 8-16 16 i vie 3-3,7 8-15 15 i vie 2,4-3,3 11,3 9 6 3 86-90 10-12 14-16,5 9-10 23-41 9,5-11,3 32-45 8-10,5 35,6 48 45 28

12 13 14 15 16

Krmni (hibridni) sirak Lucerka Crvena djetelina Bijela djetelina Travnjaci Rano koeni Srednje rano Kasno

4.-7. mj. 3. i 8. mjesec 3. i 8. mjesec 3. i 8. Mjesec

Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Broj otkos 4 3 1,5

14-20 24-30 18-24 85-88 88 18-22 85-88 88 15-18 85-88 85-88 85-88 85-88

18

Tabela 2. Intenzivna proizvodnja i iskoritavanje povrina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu dvije etve godinje, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mlijene mastiKultura u slijedu Prinos t/ha Povrina ha Vrijeme iskoritavanja Kalendarski 10 10 10 10 16 20 76 Po potrebi Dana Ozime repice i ogrtica Smjesa ozimog graka i rai Smjesa ozimog graka i tritikale Smjesa ozimog graka i penice Smjesa ozimog graka i zobi Smjesa jarog graka i zobi Ukupno ozime i jare kulture Smjesa ozimog graka i penice Ukupno pod ozimim i jarim kulturama DTS za sijeno DTS za zelenu krmu Ukupno pod DTS Kukuruz za zrno Kukuruz za zrno Hibridni sirak Hibrdini sirak Stoni kelj Stoni kelj Hibrdini sirak Kukuruz za silau Kukuruz za zrno Ukupono pod naknadnim kulturama 46 43,6 48,1 52,5 38,6 31,5 Ozime i jare kulture za zelenu krmu 0,14 16.-25.04 0,15 26.04-05.05 0,13 06.-15.05 0,12 16.-25.05 0,26 26.05-10.06 0,40 11.-30.06 1,20 16.04-30.06 Ozima smjesa za silau 0,95 25.05-10.06 2,15 Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu 1,04 05.-10. mjesec 0,14 01.-15.07 1,17 Naknadne kulture 0,14 10.mjesec 0,15 10. mjesec 0,13 16.07-20.10 0,12 16.07-20.10 0,26 16.08-20.11 0,19 16.08-20.11 0,31 16.08-20.10 0,78 10.mjesec 0,07 10. mjesec 2,15

45,9

13,7 64,8

Po potrebi 15 Po potrebi Po potrebi Po potrebi 97 97 97 97 77 Po potrebi Po potrebi

10 10 72,6 72,6 81,8 71,9 72,6 41,2 8

Nedostaje 4.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na povrini od 0,67 ha. Na istoj povrini proizvede se 30,8 tona zelene mase ozime smjese graka i penice za silau (zelenu krmu) kao rezerva. Sveukupna potrebna povrina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.

19

3. VOLUMINOZNA KRMIVA 3.1 SILAE U dananje vrijeme uspjena proizvodnja u stoarstvu se teko moe zamisliti, bar kada se radi o krupnoj stoci, bez spremanja silae. Silaa je sona krma koja se najee koristi u toku zimskog perioda. Sam proces siliranja krme se odvija ukieljavanjem svjee zelene krme, putem prirodnih fermentacionih procesa, uz mogunost vjetakog dodavanja odreenih hemijskih sredstava za pospjeivanje fermentacije. Degradacija hranljivih materija je, pri spremanju silae, manja u odnosu na sijeno. Trokovi spremanja silae, u odnosu na sijeno, su nii, prema nekim istraivanjima ak za 1/3. Pravilno spremljena silaa moe pri ishrani stoke u potpunosti zamjeniti zelenu krmu. Stoka odrava visoku produktivnost pri ishrani silaom. kao i zelenom krmom. Pravilno pripremljena silaa moe dugo sauvati svoju hranljivu vrijednost. Pripremanje silae se obezbjeuje mlijeno-kiselinskim vrenjem. Na sam proces siliranja utie hemijski sastav biljke koja se koristi za siliranje, pri samom procesu siliranja neophodno je prisustvo dovoljne koliine eera. Sve krmne biljke se, prema svom hemijskom sastavu i lakoi siliranja, mogu podijeliti u tri osnovne grupe: krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz, sirak) krmne biljke koje se tee siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspjeno, same bez dodajuih aditiva) krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava, leptirnjae), ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati eerom (kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)

20

3.1.1 USLOVI ZA SILIRANJE Za uspjeno spremanje silae potrebno je ispuniti odreene uslove, kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi, pri kojima se silira. 3.1.1.1 Zahtijevi prema biljkama: Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti biljaka za siliranje. Glavni uslov je eerni minimum, to znai da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih eera za nesmetanu fermentaciju. Koliina eera treba da bude iznad 10 % u suhoj materiji. Bitan momenat je i puferna snaga biljaka, postoje biljke iji hemijski sastav usporava zakieljavanje sredine. Biljke iz familije ita imaju manje jedinjenja koje usporavaju zakieljavanje, dok leptirnjae imaju vie. 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka: Vano je istai da mlae biljke imaju vie rastvorljivih eera te su pogodnije za siliranje. Travnjake treba kositi za silau prije klasanja, ili najkasnije poetkom klasanja. Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate pri siliranju, u odnosu na kasnije faze razvoja. Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjaa je u fazi zavretka cvjetanja, kada imaju u sebi vie suhe materije, to povoljno utie na fermentaciju. Smjesu trava i leptirnjaa treba silirati kada je jedna od komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za siliranje. itarice (jeam, zob, ra i kukuruz) treba silirati im je zrno dospjelo u stadijum mlijeno-votane zriobe.

21

3.1.1.3 Ciklus vegetacije: Kod krmnih biljaka koje se kose vie puta u toku vegetacionog perioda, vano je istai da se prvi, a ponekad i poslednji otkos, koriste za spremanje silae. Kod siliranja prvog otkosa travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva (prekrupa kukuruza). 3.1.1.4 Koliina vode: Optimalna vlanost za spremanje silae kree se izmeu 60 do 70 %. Kod siliranja vlanog materijala koji se silira treba ga mijeati sa suhim (slamom, mekinjama, kukuruznom prekrupom i dr.) 3.1.2 POSTUPAK SILIRANJA Neophodni uslovi za uspjeno siliranje koje je potrebno obezbijediti su: pravilna veliina sjeckanja pravilno punjenje silosa pravilno zatvaranje silosa Posebnu panju treba posvetiti veliini sjeckanja, koje zavisi, kako od biljke, tako i od vrste ivotinja kojima je silaa namijenjena. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz), ili biljke koje imaju uplje stablo (ita, trave), onda odresci treba da su krai, u odnosu na biljke sa njenijim stablom, 70 % mase isjeckano na duinu do 1 cm a 30 % vee od 3 cm. Veliina sjeke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti dua, u odnosu na spremanje silae za ovce. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omoguava lake spremanje silae, a isto tako, njezin dobar kvalitet. Pravilnim punjenjem silosa obezbjeuju se anaerobni uslovi, koji su neophodni da bi se onemoguio razvoj tetnih mikroorganizama. Ovi uslovi se obezbijeuju dobrim sabijanjem mase za silau (najee traktorima). Vlanu masu netreba pretjerano gaziti, meutim suhlju masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi dolo do boljeg slijeganja. Masu gaziti 22

4 do 5 minuta sa traktorom teine 5.800 kg u slojebima od 12 cm. Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silae. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog spremanja silae, omoguava se istiskivanje vazduha iz mase koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo (za 5 do 6 sati), neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa. 3.1.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAE Tren silosi ili iri horizontalni silosi su objekti najee pravougaonog oblika, izgraeni od betona, cigle, kamena. Korienjem plastine folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa, smanjuju se gubici i poveava kvalitet siliranja. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. Izgraeni su od armiranog betona, i laka je primjena teke mehanizacije. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti panju na izradu slivnika, da se nesmetano cijedi ocjedak i skuplja u niem nivou u odnosu na pod silosa. Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Preporuuje se graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti od podzemnih voda. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za siliranje sa irokom primjenom u svijetu. Harvestor silosi izgrauju se od elinih ploa i predvieni su za pripremanje (konzervisanje i uvanje) velikih koliina hrane. 3.1.4 METODE SILIRANJA eerni minimum, odnosno minimalna koliina lakorastvorljivih ugljenih hidrata, neophodna za uspjenu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silae. Proces siliranja se moe stimulisati dodavanjem silokrmi materijala koji sadre eere. Postoji veliki izbor ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi, a kao 23

najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Za pospjeivanje procesa siliranja silokrmi se moe dodati kukuruzna prekrupa u koliini 6 do 10 %, sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje. Prekrupa treba da bude sitno mljevena i pravilno rasporeena po silokrmi. Preporiuje se silaa nastala od 80 % zelene krme i od 20 % mljevenog kukuruznog klipa, to je odlina krma za krave muzare. 3.1.5 PROCJENA KOLIINE SILAE Potrebna koliina silae za goveda utvruje se na osnovu pretpostavke da se ivotinje hrane silaom 200 dana i da se po jednoj ivotinji daje oko 25 kg silae dnevno. Prosjeno se rauna da u 1 m slegnute silae ima oko 800 kg. Na osnovu ovih elemenata vri se procjena silae za jednu ivotinju i ona iznosi oko 6,5 m silanog prostora i ovaj broj se mnoi sa brojem ivotinja koje e se hraniti silaom, tako da se dobije ukupna zapremina silae. Silosi treba da su prostorno manji, ali i vei broj, iz praktinih razloga poetka pranjenja i smanjenja gubitaka. 3.1.6 GUBICI PRI SILIRANJU Gubici fiziko-mehanikog karaktera nastaju isticanjem biljnog soka iz silae. Intenzitet isticanja zavisi od koliine suhe materije. Pri manipulisanju silaom mogu nastati odreeni gubici, pri transportu, istovaru i ostalim prebacivanjima silae. Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na raun rezervi ugljenih hidrata. Pravilnim siliranjem ovi gubici se svode na minimum. Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja, prodora vazduha, dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog zatvaranja siloobjekta. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20 do 50 %

24

3.2 SJENAA Najrasprostranjeniji nain spremanja i konzerviranja zelene krme je siliranje. Istovremeno ovaj nain spremanja krme mogu je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima (prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). Meutim, kada se ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza), koje su siromane ugljenim hidratima (eerima) uvidjelo se da se one loe mogu silirati. Za dobijanje kvalitene silae od zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu bogatu eerima, melasu, hemijske preparate, koji su sposobni poboljati siliranje, vjetaki je zakiseliti ili sterilisati. U novije vrijeme, sve vie je u primjeni novi nain spremanja i konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlanosti, ime se omoguuje dobijanje visokokvalitetne stone hrane, poznate pod nazivom sijeno-silaa ili sjenaa, a taj postupak zove se sjenairanje. Sjenaa je silirana provenuta masa trava, djetelinsko-travnih smjesa ili leguminoza, koja podsjea na sijeno a djelimino i na silau. 3.2.1 ZATO SPREMATI SJENAU Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i iskoriavanja sjenae, postignuti su proizvodni i ekonomski efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silaom. Pri pravilnom postupku spremanja sjenae manji su gubici, a krma sa sadrajem vlage 45 do 55 %, zadrava svjeinu, ostaje list u cjelini, nema mehanikih gubitaka, ouva se prirodna boja i miris, a hemijski sastav sjenae je neznatno promjenjen u odnosu na zelenu krmu. U postupku spremanja sjenae obrazuje se znatno manje organskih kiselina, s tim u vezi, pH vrijednost sjenae ostaje na vrlo visokom nivou. Manja kiselost u odnosu na silau, omoguava njeno korienje kao osnovnog hraniva za sve kategorije preivara. Zbog svega 25

navedenog, stoka rado jede sjenau, bolje od mnogih drugih kabastih hraniva. Pri proizvodnji sjenae sa 1 Ha dobija se vie krmnih jedinica, nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silae (300 do 400). Pri sjenairanju postie se za 30 % vie suhe materije po jedinici povrine, za 44 % bolja je svarljivost proteina, odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije, nego to je sluaj pri spremanju sijena. Proces sjenairanja je mogue u potpunosti mehanizovati. Osim toga, sjenaa ne smrzava, a pri njenom spremanju iskljuuje se prevoz velike koliine vlage (vode). Proizvodnja sjenae manje zavisi od vremenskih uslova, nego spremanje sijena, zato to za provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego za suenje sijena, a ima prednost i u odnosu na spremanje silae. 3.2.2 USLOVI ZA SJENAIRANJE Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenae su: - znaajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %) - stvaranje uslova za obrazovanje i ouvanje visoke koncentracije ugljendioksida CO2 Za spremanje sjenae potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za spremanje silae. Za dobar kvalitet sjenae objekat za spremanje treba da ispuni gore navedene uslove. U novije vrijeme, veim korienjem razliitih sintetikih materijala ( kao to je plastina folija) razvijen je nain spremanja sjenae u silo-folijama. Ovo nije nita drugo do punjenje i nabijanje sjenae u foliju profilisanog prenika sa prenikom prese punilice. Punjenje i postavljanje folija je jednostavno, obavlja se na pogodnom mjestu, u krugu ekonomskog dvorita ili u blizini farme. Meutim, maina za punjenje i spremanje sjenae u foliji (koja je za jednokratnu upotrebu) je dosta skupa.

26

3.2.3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAE U principu sjenairati se moe krma od svih krmnih biljakaod kojih je mogue spremati kvalitetnu silau ili sijeno. Pored toga prednost sjenairanja je to se moe koristiti krma od tzv. proteinskih-leguminoznih biljaka, koje su nepogodne za siliranje, odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema pogodnosti za siliranje. Takoe u sluaju da krma u momentu konje ima neto veu vlagu, to bi u postupku pripreme silae dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu sjenairanja nema smetnji, obzirom da se masa prethodno provenjava. Iz ovog proizilazi da sjenairati treba kvalitetnu proteinsku krmu, jer se njome obezbjeuje sjenaa visokog kvaliteta. 3.2.4 KADA SPREMATI SJENAU Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju. Kada se radi o leguminozama (djetelina, lucerka i dr.) treba ih kositi prije pupanja. Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu sjenae ( vrijeme konje prilagoditi prvoj biljci koja je u optimalnoj fazi za pripremu). Prema analizama hranidbena vrijednost sjenae zavisno o fazi u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja, to znai sa starou pokoene mase smanjuje se udio bjelanevina, a poveava sadraj celuloze. Uz to se gubi i sadraj vitamina i mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj konji nakon cvatnje. Zato treba pouriti da se sjenaa to ranije spremi ve poetkom maja (ako dozvole vremenske prilike). 3.2.5 TEHNOLOKI POSTUPAK SJENAIRANJA Sjenairanje se sastoji u spremanju i uvanju krme (travne, travno-leguminozne smjese, krme viegodinjih leguminoza) sa sadrajem vlage 45 do 55 %. Krmni usjev za spremanje sjenae treba kositi, po mogunosti prije podne (8 do 14 sati) 27

ili predvee, stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati, nekad i vie prosuiti, odnosno svesti vlagu u pokoenoj krmi na 45 do 55 %. Prosuena (provenjena) masa se kupi, sjecka (3 do 4 cm), prevozi do sjenaera (objekat za spremanje sjenae) i vri punjenje uz znaajno sabijanje mase. Dobro sabijanje i zatvaranje sjenane mase su osnovni preduslov za stvaranje povoljnih uslova za spremanje sjenae (anaerobni uslovi). Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenae su brzo punjenje objekta, dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje napunjenog objekta. Sjenaa se moe spremati i u foliji, mainama za kupljenje, sjeckanje i sabijanje mase u foliji. Osnovni problem kod postupka sjenairanja je kritina granica vlanosti zelene krme pri spremanju sjenae. Ukoliko je procenat vlage vei od 55 % odvija se proces siliranja, a ispod 45 % ne moe da se obezbijedi kvalitetno sabijanje mase, odnosno anaerobizacija. Na terenu je teko raditi laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa stoga postoji praktinije rjeenje iz isjeckane mase za sjenau napravi se gruda, i ako je nemogue naptaviti grudu ili ako se odmah raspadne masa je presuha, kada se lako formira gruda i iz nje se cijedi voda, masa je prevlana i gruda se ne raspada. Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1 do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje sjenae. 3.2.6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAE Gubici pri spremanju sjenae su znatno manji u odnosu na spremanje silae a posebno sijena. Oni se obino kreu: kod sjenairanja 13 do 15 %, kod siliranja 17 do 20 %, kod sijena 21 do 27 % suhe materije. Kod sjenairanja gubici u azotnim materijama (proteinima ) su neznatni. Posebno se pri sjenairanju dobro ouvaju biostimulativne materije (karotini), u prosjeku 70 do 80 %.

28

3.2.7 OCJENA KVALITETA SJENAE Kvalitet sjenae odreuje se organoleptikom ocjenom i hemijskom analizom. Organoleptiki pokazatelji kvaliteta sjenae su miris, ukus i boja. Po mirisu sjenae moe se dosta pouzdano suditi o njenoj hranljivoj vrijednosti. Sjenaa dobrog kvaliteta ima slab voni miris ili miris ukieljenog povra (turije), koji podsjea na miris sijena iz plasta ili stoga. Pljesniv, memljiv miris predznak je sjenae loeg kvaliteta. Sjenau sa prijatnim hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu, meutim taj miris je rezultat poviene temperature pri konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina, nizak sadraj karotina, i oni se brzo razgrauju pri tom reimu sjenairanja. Boja sjenae je zanaajna u organoleptikoj ocjeni njenog kvaliteta. Sjenaa sa bjeliasto-zelenom bojom , sa uljnim prelivom (odsjajem) kod leguminoza i uto-zelena boja kod vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. Tamno-mrka boja ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelanevina, odsustvo ili mali sadraj karotina. Ukus sjenae treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa Hemijska analiza sjenae obuhvata: vlanost, aktivnu kiselost pH, sadraj pojedinanih organskih kiselina (mlijene, siretne, buterne, posebno slobodne mlijene i slobodne i vezane siretne kiseline), sadraj amonijaka i karotina. 3.3 SIJENO Vrijeme konje travnjaka bitno utie na kvalitet i koliinu biljne mase sa travnjaka. Pravovremenom kosidbom poboljavamo kvalitet sijena, poveava se broj otkosa u sezoni, a samim time i vei urod mase na jedinicu povrine, poboljava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje procenat loih, i na kraju to je najvanije poveava se proizvodnja mlijeka. 29

3.3.1 VRIJEME KONJE TRAVNJAKA Rano koenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka to omoguava etiri i vie turnusa godinje. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka, smiljkita). Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za konju. Optimalan rok za konju sljedeih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon konje, zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta. Kasnija konja nakon cvatnje omoguuje vei dobitak u koliini ali se gubi na kvalitetu. Masa veine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima vei udio stabljike, koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako ogrubila, kosi i sui za sijeno, suenjem e jo jae ogrubjeti i dat e lou krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva, naroito bjelanevina. Takva pokoena masa ima dosta vlakana. Velika koliina vlakana moe smanjiti potrebe za unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjeaj sitosti kod krava), to rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog vremena, kasno koeni travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljita nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasno koeni travnjaci u prvom otkosu daju vei prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju niske prinose loeg sastava i kvaliteta. Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadri to vie energije i bjelanevina. Sadraj enrgije i bjelanevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem. 3.3.2 SUENJE SIJENA Pravovremeno pokoenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osuiti). Suenje moe biti prirodno i vjetako u 30

suarama sa toplim i hladnim zrakom. U naim prilikama jo uvijek je najzastupljenije prirodno suenje sijena. O nainu na koji se sui zavisi kvalitet. Suenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Pri suenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. Prirodno suenje moe biti na dva naina: na zemljitu i na napravama. Suenje na zemljitu treba zapoeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunana dana. Ovim se nainom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. Suenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju, ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Naprave za suenje sijena su razni jahai, piramide i dr. Bitno je da masa koja se sui ne dodiruje zemlju, na naprave se stavlj aodmah nakon konje ili provenuta. Prva preka ili ica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci izmeu su 30 do 40 cm. Masa se poinje stavljati poput crijepa na naprave od donje preke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Masa se sui strujanjem vazduha a moe ostati u polju i do drugog otkosa. 3.3.3 SKLADITENJE SIJENA Osim pravilnog suenja bitno za kvalitet sijena je i skladitenje. Sijeno pravilno osueno moe se skladititi kao balirano ili u rinfuzi. Skladitenje baliranog sijena je puno jednostavnije, zauzima manje mjesta, laki je transport i lake je odreivanje koliine sijena, a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Rastresito sijeno moe se uvati u stogovima ili u sjenicima. Kod sjenika koji su iznad tale potrebno je dobro izolovati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Ukoliko se sijeno skladiti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljite, u sredinu se postavi stup oko kojeg se slae sijeno. Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje, granje da sijeno nejma kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom.

31

Uskladiteno kvalitetno sijeno sadri najvie 12 do 14 % vlage. Vano je voluminozno krmivo u ishrani svih preivara. 3.3.4 KVALITET SIJENA Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrijeme konje, odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi, zatim lisnatost je li vrlolisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili stabljikasto. Boja sijena se kree od prirodno zelene, svjetlo zelene, ute do lagano smee i kod najloijih sijena asmee ili crne boje. Miris takoer ima znaajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li ist miris krme, pranjav, miris na plijesan ili paljevinu. Mekoa vrlo meko i savitljivo, meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo. Lo kvalitet sijenu daju smee, korovi, oneienost zemljom i dr. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. U intenzivnom stoarstvu preporuuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena, odnosno tano utvrivanje hranidbene vrijednosti. 3.3.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom suenja podijeljeni su u etiri grupe. - Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je koliina vlage iznad 40 %. Kreu se od 10 do 12 %. Manji su ako se ubrza suenje odnosno gubitak vlage. Gnjeenje stabljike pri konji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika sui priblino istom brzinom kao i listovi. Naroito je praktino kod suenja djeteline i lucerke, odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. - Gubici usljed mehanikog oteenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. List se bre sui od stabljike te estim okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih dijelova biljke i loma listia. Ti se gubici kreu od 5 do 15 % a

32

na njihovo poveanje utjeu loe vremenske prilike. I ovi gubici se smanjuju gnjeenjem. - Gubici zbog ispiranja deavaju se prilikom suenja za loeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se suenjem na napravama ili dosuivanjem sijena u suarama. - Gubici zbog kvarenja nastaju u skladitima. Kvarenje sijena vee je to ima veu koliinu vlage 4. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive materije (energija, bjelanevine, sirova vlakna, minerali i vitamini) i time omoguila ekonomina i optimalna proizvodnja mlijeka, kvalitetnog sastava uz odravanje dobrog zdravstvenog stanja, ali i podmirile uzdrne potrebe, potrebe za rast i reprodukciju. Da bi se sastavio optimalna obrok, prvo bi trebalo izvriti laboratorijsku analizu hraniva. Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedeoj shemi:VODA TVARI KOJE SADRE AZOT SIROVI PROTEINI

KRMAORGANSKE TVARI SUHA TVAR TVARI KOJE NESADRE AZOT UGLJIKO HIDRATI SIROVE MASTI SIROVA VLAKNA

ANORGANSKE TVARI

MAKROELEMENT MIKROELEMENTI OSTALI UGLJIKO HIDRATI

Shema 1. Sastav hraniva 33

Suha tvar je bitna jer sve raunamo preko suhe tvari prinos po hektaru (trava, kukuruzna silaa), koliinu hrane koju krava pojede itd. Suha tvar se dalje analizira na organsku (ivu tvar) i anorgansku (neivu tvar). Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su ivotinjama neophodni za normalno funkcioniranje, i to one koje treba u velikim koliinama (makroelementi - Ca, P, K, Na, Mg) i one koje treba u malim koliinama (mikroelementi - Se, Cu, Mn, Fe, itd.). Skoro svi minerali su prisutni u razliitim koliinama u krmi (trava, kukuruzna silaa, lucerka, itarice) ali nekih nema, koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Koliina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca, malo Ca u biljki), zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P, kukuruz omjer Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti panju o omjeru Ca:P u mineralnoj smjesi. Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema azota. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelanevine (proteini), a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko hidrate i sirove masti. Mast za preivare nije od znaaja kao izvor energije, jer u buragu ako je ima vie od 5% u obroku poremeuje rad mikroorganizama. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer sadri dvaputa vie energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasienu mast. Ugljiko hidrati su najvaniji izvor energije za preivare. Dijele se u dve grupe: Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. Wendska analiza obuzima i lignin koji hemijski nije ugljikohidrat, ivotinja ga ne moe 34

probaviti, i ini voluminoznu krmu neukusnom (silaa od stare kukuruzne biljke, listovi su smei) Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob, eer itd. UGLJIKO HIDRATI (energija 65%-75% obroka) strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati (celine stijenke) (zrna itarica) celuloza skrob hemiceluloza eeri pektini fruktozani Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja. Tako razlikujemo slijedee vrste skroba: Brzo razgradljiv skrob (jeam ) Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog) Opstojan skrob (dio kukuruznog) Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu, lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako, opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgraen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski nain. Brzina razgradnje i postotak postojnosti je sljedea: Tabela 3. Brzina razgradnej i postotak skroba Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje Kukuruz Jeam penica 676 561 654 42% - 284g 7% - 39g 7% - 45g 8% /h 24% /h 24% /h

35

Primjer, skrob iz jema vrlo brzo mikroorganizmi razgrauju 24% na sat (ako damo kravi 1 kg jema, za jedan sat 240 g e ga biti u buragu probavljenog), a vrlo mali postotak (samo 7%) ga se u buragu ne probavi. Kod kukuruznog pak je obrnuto, 42% posto skroba se u buragu ne razgradi, a ostali razgradljiv polako se razgrauje (8% na sat). Krave na poetku laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrauje, ali ako ivotinja dobija previe takvog skroba, moe doi do zakiseljavanja buraga (acidoza). eer se vrlo brzo u buragu svaruje, zato treba obratiti panju sa ishranom hranivima na bazi eera (melasa). Sirova vlakna su kod preivara vrlo bitan izvor energije. Treba znati, da se vlakna sporo razgrauju, te da krava na poetku laktacije ne moe pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste kabaste hrane. Kabasta hrana - sirova vlakna imaju isto i funkciju preivanja koja je kod preivara vrlo bitna.

4.1 TA JE U KOJOJ HRANI - KRMIBjelanevinasta hrana mlada ispaa (moe sadravati i do 24% sirovih proteina u suhoj tvari), sojina sama, suncokretova sama, sama od uljane repice. Energetska hrana kukuruzna silaa, siliran kukuruzni klip, sve itarice. Minerali i vitamini mineralno vitaminske smjese Voda je vrlo vana hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim vruinama. Potrebe po vodi su sljedee: suhostajne krave 30 60 l krave do 10 l mlijeka 30 60 l krave do 20 l mlijeka 70 100 l junice 15 35 l mesno govedo 20 60 l Obrok mora biti uvijek izbalansiran to se tie omjera izmeu bjelanevina i energije te minerala. Ako poznajemo sastav

36

krme (to se nalazi u kojoj krmi) moemo samo priblino uskladit obrok. Najee greke u ishrani krava su, u proljee iskljuivo ispaa - pomanjkanje energije, u zimi samo kukuruzna silaa pomanjkanje bjelanevina u obroku.

5. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSEObrok treba da je ukusan za ivotinje i valjalo bi da sadri odreenu koliinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo dovoljno sirovih vlakana to je neophodno za normalan proces varenja u predelucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka. Kako bi se izbjegli poremeaji varenja, kabasta komponenta obroka (trava, sijeno, kukuruzna silaa) treba da ini najmanje 1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno. Veinom se poremeaji metabolizma javljaju za vrijeme poroaja i 6 - 8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim stresom, tako da u ovom periodu znaajnu ulogu igraju nivo ishrane i sastav obroka. Trokovi ishrane treba da su nii da bi se postigao visok prihod. Ovo znai da bi trebalo maksimizirati kad god je to mogue udio visoko kvalitetne kabaste hrane, a dodatne koncentrovane mjeavine sa adekvatnim sadrajem minerala i vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna proizvodnja mlijeka sa najniim moguim trokovima po jedinici proteina i energije. Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za sastavljanje to jeftinijeg obroka za mlijena grla. Svakoj kravi individualno se mogu davati koncentrati pomou automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz pomo respondera ili ipa zakaenog za uho, ime se obezbjeuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka dobija u toku dana odreenu koliinu koncentrata, to rezultira izuzetnim utedama u ishrani.

37

Preporuljivo je davati kravama obilne obroke u koliini koja je za oko 10% vea od realnih potreba. Opte linije vodilje za formulaciju obroka: analiza sastava hraniva u hranjivima materijama, koritenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive hrane pod svaku cijenu, mjerenje i procjenjivanje koliine svakog hraniva koje se ukljuuje u kompletan obrok, davati obroke konstantnog sastava, naroito u prvoj polovini laktacije, paziti da obroci uvijek sadre najmanje 1/3 SM iz kabastih hraniva da bi se sprijeili poremeaji u varenju, dodavati koncentrovane smjee sa odgovarajuim sadrajem minerala i vitamina, koncentrati moraju biti dati u odgovarajuim koliinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama, obezbjediti obroke koji su ukusni i privlani za mlijena goveda, koristiti hraniva koja nee mjenjati ukus mlijeka i koja nisu tetna po zdravlje ivotinja, uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM, obezbjediti optimalno ekonomine obroke za profitabilnu proizvodnju mlijeka. Kod sastavljanja obroka za mlijena grla, vano je: podjeliti krava u proizvodne grupe, sastaviti obrok za visoko produktivne krave, sastaviti obrok za nisko produktivne krave, sastaviti obrok za zasuene krave, sastaviti obrok za telad i junad.

38

6. SPECIFINOSTI ISHRANE KRAVA

Rumen burag Reticulum mreavac Omasum listavac Abomasum sirite Small intestine tanko crijevo Large intestine debelo crijevo Slika 1. Probavni trakt krave

39

Zapremina probavnog trakta krave: predeludci 150 230 l eludac 10 20 l tanko crijevo 65 l eludac krave, kao i ostalih preivara, sastoji se od tri predeluca (burag, mreavac i listavac) i pravog eluca (sirite). Ovako sloen eludac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razloili one dijelove hrane koje ivotinja ne moe svojim fermentima. U ishrani krava kao i ostalih preivara karakteristine su dvije faze razlaganja i varenja hrane: u prvoj fazi, mikroroganizmi koji su nastanjeni u buragu i mreavcu vre razlaganje veeg dijela hrane koja se tu nalazi, u drugoj fazi krava u siritu i tankim crijevima vari mikroroganizme i ostatak hrane. Zbog grae organa za varenje i same fiziologije varenja, ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim) krmivima, jer celuloza iz biljaka predstavlja znaajan izvor energije. Organi za varenje preivara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju mikroorganizmi koji ive i razmnoavaju se u buragu. Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna, za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva, odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama. U vremenu od jednog do drugog telenja, krava prolazi kroz nekoliko fiziolokih faza i to: faza zasuenosti faza rane laktacije faza srednje laktacije faza zavrne laktacije Sve ove faze znaajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranjivim materijama. Takoe je potreban i odgovarajui odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u 40

dnevnom obroku krave. Hranu po koliini i kvalitetu treba prilagoditi grai i funkciji organa za varenje i potrebama krave u odreenoj fazi proizvodnog ciklusa. U pogledu efikasnosti iskoritavanja hrane, krava pored kabastih hranjiva koje dobro iskoritava, takoe efikasno iskoritava i koncentrovana hranjiva, kao to su zrna razliitih itarica, uljane same i razna sona krmiva. Meu domaim ivotinjama krava predstavlja najveeg proizvoaa proteina visoke bioloke vrijednosti za ishranu ljudi, izraeno koliinom mlijeka i mesa, proizvedenih u tojeku jedne godine. Poznato je da krave visoke mlijenosti unijetom hranom teko mogu da obezbijede energiju za vie od 35 litara mlijeka dnevno. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica laktacije prati gubitak tjelesne mase. Manjak unijete energije kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti, takozvanog gladnog steriliteta. Neplodnost krava u polovini sluajeva nastaje zbog oskudne ishrane, loeg dranja, oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih organa (materice i vagine). Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava moe da iznosi 60 do 70 kg, od ega na tele otpada 40 do 50 kg. U tijeku faze rane laktacije, prvih 60 do 70 dana po telenju, gubitak tjelesne mase ne bi smio biti vei od 30 kg. Izgubljene kilograme, odnosno kondiciju krave, obavezno treba popraviti u tijeku srednje i zavrne faze laktacije, nikako u periodu zasuenja, kada krava slabije iskoritava energiju i ostale hranjive materije iz hrane. Ako se ovo obezbijedi kravama, one e imati normalnu plodnost i proizvodnju, a samim tim i dui vijek iskoritavanja. Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od mogunosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog iskoritavanja. Zbog smanjenog apetita na poetki lakatcije, krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne koliine hrane i 41

obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim materijama. Zbog toga je vrlo znaajno poznavati faktore koji utjeu na konzumiranje hrane kod krava muzara. Maksimalno konzumiranje hrane moe se postii samo kombinovanjem razliitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku. Od faktora koji u velikoj mjeri utjeu na konzumiranje hrane kod krava najznaajniji su: tjelesna masa krava, mlijenost, apetit, svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i itavog obroka, nain pripreme hranjiva, kvalitet hranjiva, starost i fizioloko stanje organizma. Uobiajen nain izraavanja konzumiranja hrane je preko suhe materije obroka. Konzumiranje se izraava u kilogramima suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave, ili u procentima od ukupne tjelesne mase krave. Po preporukama veeg broja autora, kod veine krava u laktaciji konzumiranje suhe materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase krave, ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg tjelesne mase krave. Pri tome, konzumiranje suhe materije iz kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase krave. Krave koje su u fazi vrne proizvodnje mlijeka treba da konzumiraju suhu materiju iz obroka u koliini od oko 4% od tjelesne mase. Konzumiranje manje suhe materije od ovog iznosa moe da dovede do slabljenja kondicije, usljed ega se mogu javiti metaboliki poremeaji. to je hrana kvalitetnija, to krave mogu vie da je konzumiraju, a nekvalitetna hrana, pogotovo kabasta, sporo se razlae u buragu, dugo se zadrava u njemu i ne doputa uzimanje druge hrane.

42

Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih koliina kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mlijenih krava na imanjima individualnih gazdinstava. Kad se u obrok ukljui koncentrovana hrana poveava se konzumiranje suhe materije, jer se tada poveava koncentracija energije u suhoj materiji. Meutim, dodavanje vee koliine koncentrovane hrane dovodi do sniavanja pH vrijednosti, odnosno zakieljavanja tenog sadraja buraga, to smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vre razlaganje celuloznih vlakana. Ako vrijednost pH padne ispod 6,0 prestaje razlaganje celuloze, a to dovodi do ozbiljnih poremeaja u proizvodnji mlijeka, jer optimalna pH vrijednost tenog sadraja buraga treba da je neutralna, odnosno oko 7,0. Optimalnu pH vrijednost buraga krave postiu luenjem velikih koliina pljuvake. Vee i tee krave imaju i veu zapreminu organa za varenje pa prema tome i vee potrebe u energiji. Krave mlijenih rasa imaju vei kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veu koliinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava drugih rasa. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u tijeku laktacije. Najmanja je na poetki laktacije, a zatim se postepeno poveava, da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15 nedjelja od telenja. Poveanu mlijenost krava ne prati ba uvijek i povean apetit. U tom pogledu postoje oigledne razlike izmeu krava. Zbog nedovoljnog apetita, najvei8 broj krava visoke mlijenosti u poetnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne koliine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe, pa tako osjetno gube u kondiciji. Ukus razliitih hranjiva i te kako utijee na njihovo konzumiranje. Tako hraniva sa loijim ukusom treba davati u kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi maskiranja njihovog prisustva u obroku. Takoe, usitnjena, samljevena, sjeckana i peletirana hranjiva znatno bre prolaze kroz organe za varenje od kabastih 43

hranjiva u prirodnoj formi i tako omoguavaju vee konzumiranje hrane. Za preivare znaajan je sistem predeludaca koji je jedinstven. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag izluuju uglavnome tri organske kiseline: - propionsku - octenu - maslanu Kiseline se resorbuju i preko krvi stiu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese. Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mlijeni eer, octena kiselina i maslana pretvoraju se u mast. Od sirita dalje probava ide istim nainom kao kod ivotinja sa jednodjelnim elucem i u nas. Kod hranjenja preivara moramo imati na umu, da ne hranimo njih ve mikroorganizme koji ive u buragu. Kiseline koje izluuju u burag sniavaju ph (kiselost), a kada preivaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju je sa slinom (pljuvaka) koja je bazina i neutralizira kiselinu. Bjelanevine Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome vei ili manji dio bjelanevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelanevine. Dio bjelanevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u siritu, isto se dogaa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom hranom. U tankom crijevu vri se resorpcija probavljenih bjelanevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelanevine) koje ivotinja onda upotrijebi za tvorbu bjelanevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu preivari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelanevina to je vidno iz sheme.

44

BJELANEVINE U KRMI

P R E D E L U D C I RAZGRADIVE 50 90% NERAZGRADIVE 50 10%

NPN BJELANEVINE NH3 AMINOKISELINE

MIKROBNE BJELANEVINE

BJELANEVINE SIRITE I TANKO CRIJEVO

AMINOKISELINE

BJELANEVINE U BALEGI

Shema 2. Razgradnja hraniva

45

Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izluuje iz tjela u obliku uree. U tom sluaju dolazi do gubitka bjelanevine. Opskrba sa bijelanevinama Tvorba mlijene bijelanevine kod krava ovisi o koliini probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelanevina i mikrobnih bijelanevina, bitno je, da ivotinja ima na raspolaganju dovoljne koliine glukoze, to sprijeava upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (koliina mlijeka). Za zadovoljavajuu razinu sinteze mikrobnih bijelanevina, moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju dovoljne koliine nepostojne (razgradive) bijelanevine kombinovane sa nepostojnim skrobom. To omoguava mikroorganizmima, da fermentiraju velike koliine organske tvari. Bitno je, da je usklaena brzina razgradnje bijelanevina sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. Efikasna upotreba postojnih bijelanevina za sintezu mlijenih bijelanevina ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelanevine iz hrane, jer je mikrobna sinteza bijelanevina u buragu ograniena, krave na poetku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za bijelanevinama iz nepostojnih bijelanevina krme, i zbog toga moramo dodavati postojne bjelanevine s odgovarajuim aminokiselinskim sastavom. U drugoj polovini laktacije moe ivotinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelanevina krme.

46

Slika 2. Krave na mladoj ispai, u obroku imaju dosta sirovih bijelanevina, malo sirovih vlakana, treba opskrbijeti sa energijom.

7. PROIZVODNE GRUPESa organizacione take gledita, potrebno je krave prema fazi laktacije podjeliti na proizvodne grupe. Podjela krava u proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama svake grupe sastavio odgovarajui obrok. U talama sa vezanim nainom dranja svaka krava dobija individualni obrok, ali pri slobodnom nainu dranja kada se u jednoj grupi dre zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave, nije mogue za svaku kravu posebno obezbjediti eljeni obrok, tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim grupama. Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva zimi i u periodima sue. U tim periodima kvalitet hraniva ima znaajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju 47

najbolja hraniva. Da bi se pripremio za period sue, farmer treba da skladiti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog perioda. esto se deava da farmeri imaju odreenu koliinu hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne krave, ali moe dobro posluiti za nisko produktivna i zasuena grla, tako da je dobro prije svakog perioda sue i zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta hraniva razliitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim grupama. U periodu davanja svjee kabaste hrane, ista zelena masa se daje svim proizvodnim grupama. Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije: o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od telenja pa do 3 mjeseca po telenju) o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji vie od 3 mjeseca) o zasuene krave Naravno, potrebno je obratiti panju i na sastavljanje obroka za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time kasnije profitabilna proizvodnja. Hranjenje po prosjeku grupe Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirui se na proizvodnju individualnih ivotinja tijekom duljeg razdoblja (4-5 mjeseci). Hranjenje po normativima U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po energiji i bjelanevinama individualno, sa time, da se prilagoava osnovni obrok i koncentrat. Fazno krmljenje U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta hranivih tvari prilagoena je proizvodnim potrebam krave.

48

Sa pokusima je utvreno da je potrebno hraniti po fazama laktacije, zbog toga jer su potrebe po bjelanevinama, energiji, i vitaminima - mineralima razliiti na poetku, sredini i kraju laktacije te u suhostaju. Razliite potrebe ne odnose se samo na koliine jednog i drugog (bjelanevina i energije), ve i na sam oblik energije te bjelanevina. Obim potronje hranivih tvari za proizvodnju i, ili taloenje rezervi, zavisi o stadiju laktacije, bilansu energije i hormonalnog stadija ivotinje. Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i koliine energije i bjelanevina u obroku u svakom razdoblju laktacije, da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa eljenim postotkom masti i bjelanevina u mlijeku. Opskrba sa energijom po fazama Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada ivotinja pada u negativnu energetsku bilansu (manjak), razdoblje traje od telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije. Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna). Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasuenja). Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje. Konzumacija kabaste hrane Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu: - procenat suhe tvari, kod travne silae ivotinje manje pojedu ako je silaa mokra, najvie pojedu kad ima od 35 do 45-50% suhe tvari, kad prijee 50% konzumacija neto opada, kod kukuruzne silae idealno je od 33 do 35 % suhe tvari, - kvalitet silae, starija trava vie ima neprobavljivih vlakana, postotak bijelanevine opada, krave manje pojedu, - hemijska kvaliteta silae, to znai kiselinski sastav silae (mlijena kiselina, octena kiseline, maslana kiselina), kod loe fermentacije nastaje maslana

49

kiselina koja smanjuje konzumaciju, pogotovo kod krava na poetku laktacije, moe prouzrokovati ketozu - red hranjenja krme, najprije kabastu hranu poslije kukuruznu silau, na kraju koncentrat, - snabdijevanje sa svijeom pitkom vodom, puno puta pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi, to smanjuje konzumaciju vode, i na kraju konzumaciju ukupnog obroka, - hranu moramo nuditi vie puta na dan svijeu, to poveava konzumaciju obroka. Pored ovih utiu i faktori kao to su zdravstveno stanje ivotinje (metabolike bolesti), vanjska temperatura, koliina mlijeka koju krava proizvodi, sistem uzgoja itd.. Krave na poetku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari iz kabaste hrane.

50

Slika 3. Kriva laktacije 51

Telenje: uvod u mlijenost Krave su poslije telenja umorne, a probavni organi oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza). Iz tog razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim sijenom i peninim mekinjama razmuenim u vodi (oko 2 do 4 kg/dan). Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer se naglo pojaava izluivanje mlijeka. to prije 3 do 4 dana nakon telenja postepeno (svaki trei dan) poveavati koliinu krmiva i to ona koja su krave dobijale i prije telenja. Do 21 dan poslije telenja krave e dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21 do 25 litara mlijeka dnevno. Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema stvarnim koliinama izmuzenog mlijeka i na taj nain sprijeiti pojavu dislokacije sirita i ketoze, kao i dalje mravljenje krava. Da bi se nakon telenja krave to bre oporavile, bolje im je davati krmiva vie nego to im je potrebno za muznost. Tijekom 2. do 3. mjeseca treba ih pripremiti za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva). Ve u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do 35 litara mlijeka dnevno. S naim tradicionalnim krmivima teko je zadovoljiti tako visoke potrebe za hranom, a velika koliina koncentratnih krmiva moe biti tetna po zdravlje i reprodukciju krava. Krmni obroci krava moraju sadravati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana, a koncentratne i krmne smjese mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije krmnog obroka. Dua pothranjenost krava, zbog visoke muznosti nakon telenja, uzrokovat e mravljenje, nagli pad krivulje laktacije, kasniju pojavu gonjenja (estrusa), slabiju plodnost (tee ostaju gravidne) i niu proizvodnju mlijeka tijekom laktacije. 52

Krmiva, posebno osnovna krmiva, moraju biti odlinog kvaliteta, a krmni obroci moraju sadravati sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka, zdravlje i reprodukciju (plodnost).

Prva faza: Poetak laktacije znaajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i brza rast proizvodnje mlijeka proizvodnja dostie svoj vrh izmeu 4 i 6 a konzumacija izmeu 8 i 12 tjedna, u prvim tjednima laktacije ivotinja nije u stanju pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka, to dovodi do razlike izmeu pojedene i sa mlijekom izluene energije negativni bilans energije, krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne rezerve (mast, u manjem omjeru bjelanevinu), povea se nivo hormona koji stimuliraju mlijenost rastni hormon i prolaktin, nivo insulina dosta je snien, ivotinje imaju veliku potrebu za glukogenim hranivima (propionska kiselina, glukoza, aminokiseline), iz kojih stvara mlijeni eer laktozu. Koliina proizvedene laktoze u najveoj mjeri ima uticaj na visinu mlijenosti, nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok krava muzara moemo podjeliti na brzo i sporo u buragu fermentirajue, te u buragu opstojne. Razlikujemo: eer i brzo razgradljiv skrob vie od 12,5% na sat (eer iz krme repe, skrob iz jema, penice), polako razgradljiv i nepostojan skrob ( vei udio kukuruznog skroba), postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza). Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelanevine zavisi od vrste ugljikohidrata, brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih 53

komponenata u buragu (u najveoj mjeri bjelanevina), brzina kretanja hrane kroz burag, nivo konzumacije (koliina), te krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu, pojedenih ugljenohidrat. Druga faza: 13 29 tjedan laktacije u sredini laktacije konzumacija toliko poraste, da moemo sa lakoom pokriti potrebe u energiji. ivotinje pokuavaju izgubljene telesne rezerve kompenzirati, istovremeno snizi se nivo hormona koji stimuliraju tvorbu mlijeka, sada moemo utjecati sa obrokom na visoku proizvodnju mlijeka dovoljna opskrba krava sa energijom. kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik energije, tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne silae, jeam, penica, prekrupa itd.) dovodi do visokih koncentracija propionske kiseline u buragu, glukoze u tankom crijevu, to dovodi do povianja nivoa insulina u krvi. Insulin regulira promet glukoze koje tijelo sprema kao rezervu, umjesto, da bi ju usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza - mlijeni eer). Prekomjerno taloenje tjelesnih rezervi dovodi do zadebljanja ivotinje. Trea faza: kraj laktacije - od 30 tijedna do zasuenja ivotinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove tjelesnih rezervi u koliko to nisu ve uinile prema kraju 2 faze, hranjenje energijom preko normativa dovodi do previsoke konzumacije energije i do preobilate kondicije kod poetka laktacije posljedica je prosjeni start u sledeoj laktaciji ketoza, slabo uzimanje hrane obroci sa vikovima akroba ne utjeu na poveanje mlijenosti , te sniavaju mlijenu mast

54

krave u toj fazi mogu lako pokriti vei dio svojih potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno - celuloza hemiceluloza) manje iz propionske, koliina eera i skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru.

etvrta faza: zasuenje Krave treba zasuiti najkasnije 45 do 60 dana prije oekivanog telenja. U razdoblju suhostaja zavrava intenzivan rast ploda, vime se mora odmoriti, a krava pripremiti za porod i novu laktaciju. Ako se ne zasui na vrijeme, esto poslije telenja daju kolostrum (grualinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju koliinu mlijeka u laktaciji. pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (breosti) ne mijenja se mnogo stanje ni potrebe krave za veim koliinama hrane za rast ploda. Gravidnost ne predstavlja vei napor za ivotinju jer se u gravindosti poboljava iskoritavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih materija). Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban sistem ishrane krava. Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre muznostri, poslije etvrtog ili petog mjeseca gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost jo 1,5 do 2,5 kg potpune krmne smjese na dan za rast ploda jer krave moraju u suhostaj ui s dobrom rasplodnom kondicijom. U suhostaju krave troe samo oko 1,8 do 2,0 kg suhe materije krmiva na 100 kg tjelesne teine, budui da nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska gravidne materice. Krmiva moraju stoga biti vrlo dobrog kvaliteta i probavljivosti, vrlo dobrog energetskog i bjelanevinastog sastava s kvalitetnim aminokiselinama (metioninom, cistinom, lizinom, triptofanom i dr.). 55

Gravidne krave tijekom zasuenja trebaju dobivati krmiva koja odgovaraju, otprilike za potrebama proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan. Dakle, energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba biti oko 8,5 do 10,5 h.j./dan, 700 do 900 grama probavljivih sirovih bjelanevina, od kojih vei procenat u buragu stabilnih bjelanevina, dobrog aminokiselinskog sastava, 50 do 60 grama kalcijuma i 40 do 50 grama fosfora. U razdoblju zasuenja krave treba hraniti krmivima koja e dobivati i poslije telenja. Ne smiju se udebljati ni smraviti, ali moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije, ne previe bjelanevina naroito ako nema dovoljno dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba). Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od ketoze). U suhostaju treba smanjiti davanje silae, a davati vie sijena. Silaa maksimalno 15 do 20 kg dnevno, a krae vrijeme pred telenje i manje (10 kg). Silaa mora biti kvalitetna, ne prekisela i bez maslane kiseline. Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan, a poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan. Krmne smjese moraju sadravati oko 14 do 16% sirovih bjelanevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,1 h.j./kg, veu koliinu minerala (posebno fosfora) i vitamina A, D, E, B12 i niacin (B kompleks vitamina). 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti koliinu kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju resorpciju i iskoristivost minerala, a koristit e i nakon telenja u razdoblju velike pothranjenosti krava i veih potreba minerala zbog visoke muznosti i sprjeavanja puerperalnih oboljenja krava.

56

Treba dobro paziti na stanje vimena. U sluaju ranog nalijevanja treba smanjiti davanje sonih, pa i koncentratnih krmiva te omoguiti kravama vie kretanja. Zbog sprjeavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirita (izmjetanje) u trbunoj upljini dobro je kravama davati dnevno propilenglikol, vitamin B12 i niacin.

Zakljuak Iz navedenog slijedi, da moemo sa vrstom energije utjecati na visinu proizvodnje i na sastav mlijeka omjer mast/bijelanevina. Na poetku laktacije moemo sa vie skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije, uinak ekstra skroba manje je efikasan jer najvie puta prouzrokuje dodatno taloenje tijelesnih rezervi. Na proizvodnju mlijene masti moemo utjecati sa vrstom energije, prijesvega sa promjenom omjera izmeu nepostojnog skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob. Doziranje koncentrata Krave: Ponemo sa 3 kg koncentrata na dan, poslije poveajemo za cirka 0,5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg, nakon toga poveamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg Kod junica do 6 kg, po 0,5 kg 3 do 5 dana, poslije najmanje 5 dana do maksimalno 11 kg. Ako podignemo koliinu prebrzo moe doi do smanjenja konzumacije kabaste hrane to dovodi do acidoze, ali ako podiemo koncentrat presporo onda moe doi do pomanjkanja energije to dovodi do ketoze (crpanje tjelesne masti).

57

Slika 4. Doziranje koncentrata putem automata, ukupna koliina moe se podijelit na vie doza to pozitivno utjee na pH buraga.

8. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ ODGOVARAJUE ISHRANE IVOTINJAPodaci o sastavu mlijeka su dobrodola pomo kod otkrivanja eventualnih greaka u ishrani i kod praenja uspjenosti njihova otklanjanja. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje greaka u ishrani najprimjereniji su odnos izmeu masnoa i bjelanevina, te sadraj uree. Odnos izmeu masnoa i bjelanevina je posredni pokazatelj opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas upozorava na eventualne potekoe u probavljanju u elucu (kiseljenje eluca). Na osnovu sadraja uree moemo zakljuivati na uravnoteenost obroka s obzirom na energiju i bjelanevine.

58

Osim odnosa izmeu masnoa i bjelanevina i sadraja uree, kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o mlijenosti, sadraju masnoa, sadraju bjelanevina, fazi laktacije i ostalo. Kako bi uvid u ove podatke bio bolji, daje se grafiki prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja.

Grafikon 1. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane ivotinja

59

Tabela 3. Mogue greke u ishraniBJELANEVINE U MLIJEKU Manje od 3,2 UREA U MLEKU mg / 100 ml Manje od 15 15 30 (24) Vie od 30 3,2 3,5 Manje od 15 15 30 (24) Vie od 30 Vie od 3,5 Manje od 15 15 30 (24) Vie od 3