DOBRODOŠLI DOBRODOŠLI

U ŠKOLSKU KNJIŽNICUU ŠKOLSKU KNJIŽNICU

SKRIPTORIJ SAMOSTANA SV. SKRIPTORIJ SAMOSTANA SV. KRŠEVANA U ZADRUKRŠEVANA U ZADRU

Nastavni sat u knjižniciNastavni sat u knjižnici

Zadar, 2006.Zadar, 2006.

Elvira Katić

Zadaci:Zadaci:

Upoznati se sa sv. Benediktom; Upoznati se sa sv. Benediktom; srednjovjekovnim skriptorijima s naglaskom srednjovjekovnim skriptorijima s naglaskom na skriptorij Samostana sv. Krševana u na skriptorij Samostana sv. Krševana u ZadruZadru

Ostvariti istraživački pristup u učenju uz Ostvariti istraživački pristup u učenju uz korištenje različitih izvora znanja i korištenje različitih izvora znanja i informacija informacija

Razviti naviku korištenja “izvora” znanja te Razviti naviku korištenja “izvora” znanja te svijest o njegovanju i očuvanju povijesne, svijest o njegovanju i očuvanju povijesne, kulturne i duhovne baštinekulturne i duhovne baštine

Skriptorij Samostana sv. Skriptorij Samostana sv. Krševana u ZadruKrševana u Zadru

Ključne riječiKljučne riječi

Samostan:Samostan: Zgrada u kojoj po utvrđenim Zgrada u kojoj po utvrđenim pravilima žive redovnicipravilima žive redovnici

Skriptorij:Skriptorij: pisarnica; pisarnica; Skriptor:Skriptor: pisarpisar

Kodeks:Kodeks: najstariji oblik knjige, zbirka rukopisa najstariji oblik knjige, zbirka rukopisa (povijesnih, vjerskih itd.)(povijesnih, vjerskih itd.)

Iluminacija:Iluminacija: umijeće ukrašavanja knjiga pisanih umijeće ukrašavanja knjiga pisanih rukomrukom

Minijaturist:Minijaturist: u srednjem vijeku slikar koji je u srednjem vijeku slikar koji je rukopise ukrašavao minijaturamarukopise ukrašavao minijaturama

Pergamena (pergament)Pergamena (pergament) : : pisaći materijal pisaći materijal (podloga)(podloga)

Samostanska kultura (?)Samostanska kultura (?)

Samostanima ostajemo dužni što su unutar svojih Samostanima ostajemo dužni što su unutar svojih zidina sačuvali mnoga djela antičkih i zidina sačuvali mnoga djela antičkih i srednjovjekovnih pisaca (povijesno i kulturno srednjovjekovnih pisaca (povijesno i kulturno nasljeđe)nasljeđe)

(Vivarium, osnovao 525. godine Kasidor)(Vivarium, osnovao 525. godine Kasidor) -Udario jasne temelje formiranju svijesti o potrebi -Udario jasne temelje formiranju svijesti o potrebi

intelektualnog rada i čuvanja antičke baštine.intelektualnog rada i čuvanja antičke baštine. Osim benediktinaca, irski i anglosaksonski Osim benediktinaca, irski i anglosaksonski

misionari, ali i drugi redovi – dominikanci i franjevci misionari, ali i drugi redovi – dominikanci i franjevci “udaraju” kulturni pečat ranom srednjem vijeku. “udaraju” kulturni pečat ranom srednjem vijeku.

(1381. franjevci imaju najbogatije knjižnice toga vremena)(1381. franjevci imaju najbogatije knjižnice toga vremena)

Monte Casino (529.)Monte Casino (529.)

- utemeljitelj sv. Benedikt iz Nursije, 480.-547.- utemeljitelj sv. Benedikt iz Nursije, 480.-547. Samostani koji su proizašli iz Monte Casina – Samostani koji su proizašli iz Monte Casina –

riznice pismenosti, duhovnoga života i kultureriznice pismenosti, duhovnoga života i kulture

(Bilo ih je u 8. st. oko 37 000)(Bilo ih je u 8. st. oko 37 000) Benediktinci - prenositelji pismenosti i Benediktinci - prenositelji pismenosti i

učenosti u mnogim dijelovima Europeučenosti u mnogim dijelovima Europe U 8. st. prepisivačka aktivnostU 8. st. prepisivačka aktivnost

U samostanima se najčešće proizvodio i pisaći U samostanima se najčešće proizvodio i pisaći materijal – pergamena.materijal – pergamena.

Rad samostanskih skriptorija treba razlikovati od Rad samostanskih skriptorija treba razlikovati od gradskih - laičkih, nastalih već u 12. st. koji vrlo gradskih - laičkih, nastalih već u 12. st. koji vrlo brzo postaju “pogoni” i rentabilno posluju kao brzo postaju “pogoni” i rentabilno posluju kao obrtnička radionica. Rade za kruh, ne pišu obrtnička radionica. Rade za kruh, ne pišu krasopisom.krasopisom.

U 13. st. kriza je zahvatila europsku U 13. st. kriza je zahvatila europsku samostansku kulturu – propada prepisivačka samostansku kulturu – propada prepisivačka djelatnost, a lovci na rukopise odnose sve što se djelatnost, a lovci na rukopise odnose sve što se godinama mukotrpno stvaralo. Knjige više nema godinama mukotrpno stvaralo. Knjige više nema tko prepisivati.tko prepisivati.

Prepisivačka djelatnost Prepisivačka djelatnost (?)(?)

Scriptores: (lat.: pisar)Scriptores: (lat.: pisar) Scriptorium (lat.: pisarnica) Scriptorium (lat.: pisarnica)

prostorija u samostanu u kojoj su prostorija u samostanu u kojoj su redovnici prepisivali knjigeredovnici prepisivali knjige

Svaki pisar (3-12 u većim Svaki pisar (3-12 u većim samostanima) je imao stolicu, samostanima) je imao stolicu, pribor, stalak za držanje knjige i još pribor, stalak za držanje knjige i još jedan stalak na kojemu je pisaojedan stalak na kojemu je pisao

Kad bi pisari završili rukopis bi Kad bi pisari završili rukopis bi preuzimali majstori koji su izrađivali preuzimali majstori koji su izrađivali inicijale ili ispisivali naslove. inicijale ili ispisivali naslove. Minijaturisti (iluminatori ili sitnoslikari) Minijaturisti (iluminatori ili sitnoslikari) bi likovno ili slikama ukrašavali bi likovno ili slikama ukrašavali rukopisrukopis

Na kraju bi se knjiga uvezala ... Na kraju bi se knjiga uvezala ... umjetnički obrtnici bi ukrašavali korice umjetnički obrtnici bi ukrašavali korice umjetničkim predmetima ...umjetničkim predmetima ...

Samostan sv. Samostan sv. Krševana Krševana

Benediktinski samostan (spominje se već Benediktinski samostan (spominje se već 918.)918.)

Obnavljanje samostana uz Crkvu sv. Obnavljanje samostana uz Crkvu sv. Krševana, uz suglasnost zadarskih plemića i Krševana, uz suglasnost zadarskih plemića i puka, zadarski prior Madije, (Majo) do tada puka, zadarski prior Madije, (Majo) do tada benediktinski monah u Monte Casinu, 986.benediktinski monah u Monte Casinu, 986.

Propadanje samostana počinje 1447. kada Propadanje samostana počinje 1447. kada je Opatija pretvorena u komendu.je Opatija pretvorena u komendu.

1807. francuska je vlada samostan dokinula1807. francuska je vlada samostan dokinula

1986. – 1986. – “1000 godina Samostana sv. “1000 godina Samostana sv. Krševana”Krševana”

- Značaj Skriptorija uspoređen sa - Značaj Skriptorija uspoređen sa značajem Bašćanske ploče! značajem Bašćanske ploče!

“ “Kodeksi svetokrševanskog skriptorija Kodeksi svetokrševanskog skriptorija mogu se svrstati uz bok mogu se svrstati uz bok najdragocjenijem dokumentu pisanom najdragocjenijem dokumentu pisanom na hrvatskom jeziku, glagoljskim na hrvatskom jeziku, glagoljskim pismom.”pismom.”

((A. MohorovičićA. Mohorovičić))

Samostanski skriptorijSamostanski skriptorij

Već u 11. stoljeću nastaje u Samostanu Već u 11. stoljeću nastaje u Samostanu skriptorij-pisarna - najvrijednija kulturna skriptorij-pisarna - najvrijednija kulturna (pismenost), povijesna, crkvena, duhovna i (pismenost), povijesna, crkvena, duhovna i društvena ustanova ranosrednjovjekovnog društvena ustanova ranosrednjovjekovnog grada grada

Za vrijeme opata Deodata Venijera došlo je Za vrijeme opata Deodata Venijera došlo je do materijalnog i duhovnog procvata do materijalnog i duhovnog procvata Samostana. – četiri obredne rukopisne Samostana. – četiri obredne rukopisne knjigeknjige

Prepisivačka aktivnost Prepisivačka aktivnost od od osnutka do opata osnutka do opata DeodataDeodata Isprava iz 995.Isprava iz 995.

Redovnici ne njeguju samo crkvenu Redovnici ne njeguju samo crkvenu literaturu, u 11. stoljeću nastaju literaturu, u 11. stoljeću nastaju neki anali, dokumenti, ...neki anali, dokumenti, ...

Darovnica bana Stjepana iz 1070.Darovnica bana Stjepana iz 1070. Časoslov opatice Čike, 1081.Časoslov opatice Čike, 1081. Većenegin evanđelistar, 1095./96. Većenegin evanđelistar, 1095./96. Evanđelistar sv. Šimuna, 1090.Evanđelistar sv. Šimuna, 1090.

Među 53 naslova rukopisnih knjiga u Među 53 naslova rukopisnih knjiga u Katalogu Krševanske knjižnice (s početka 15. Katalogu Krševanske knjižnice (s početka 15. stoljeća) 16 je rukopisa napisano stoljeća) 16 je rukopisa napisano beneventanskim pismom beneventanskim pismom

(Marijan Grgić “Scriptura beniuentana”, disertacija)(Marijan Grgić “Scriptura beniuentana”, disertacija) Većina ih je nestalaVećina ih je nestala (Preko 600 liturgijskih tekstova čuva se u (Preko 600 liturgijskih tekstova čuva se u

Državnom arhivu u Zadru, a sadržaj knjižnice Državnom arhivu u Zadru, a sadržaj knjižnice obogatio je mnoge crkvene ustanove.obogatio je mnoge crkvene ustanove.

Prepisivačka aktivnost Prepisivačka aktivnost za za vrijeme opata Deodata vrijeme opata Deodata

Deodat Venijer (1459.-1488.)Deodat Venijer (1459.-1488.) Uz njegovo se ime vezuje izrada Uz njegovo se ime vezuje izrada

četiriju rukopisnih knjiga, liturgijskih četiriju rukopisnih knjiga, liturgijskih kodeksa bogato ukrašenih kodeksa bogato ukrašenih minijaturama: misala, epistolara, minijaturama: misala, epistolara, evanđelistara i obrednikaevanđelistara i obrednika

Epistolarium (Epistolarium (Knjiga Knjiga

poslanicaposlanica)) Napisan prije opatove smrti (1479.)Napisan prije opatove smrti (1479.) U uvodnom teksu Epistolara i Evanđelistara se U uvodnom teksu Epistolara i Evanđelistara se

navodi da su izrađeni prema običaju navodi da su izrađeni prema običaju svetokrševanskog samostana svetokrševanskog samostana (“secundum morem (“secundum morem huius sancti manasterii”)huius sancti manasterii”)

Epistolarium ( knjiga poslanica) je kodeks br. 1807 Epistolarium ( knjiga poslanica) je kodeks br. 1807 veličine 225x312mm, 98 fol. Pisan na pergameni veličine 225x312mm, 98 fol. Pisan na pergameni u dva stupca visine 190, a širine 70 mm. Prva str. u dva stupca visine 190, a širine 70 mm. Prva str. je naslovna. Čitav tekst je pisan knjiškom goticom. je naslovna. Čitav tekst je pisan knjiškom goticom. Prva str. ima naslovnu minijaturu s inicijalom i Prva str. ima naslovnu minijaturu s inicijalom i likom sv. Pavla koji drži mač u ruci. Ispod toga je likom sv. Pavla koji drži mač u ruci. Ispod toga je grb opata Deodata Venijeragrb opata Deodata Venijera

Naslovna stranicaNaslovna stranica

In nomine Domini Dei omnipotentis ad Futurorum memoriam. Reverendus in Christo pater et dominus Deodatus Venerius patritius Jadertinus, abbas Monasterii sancti Chrysogoni Jadrensis hoc epistolarium scribi fecit ad honorem ipsius divi Chrysogoni martyris patroni et protectoris nostri ac beatissimi patris nostri Benedicti secundum morem huius sancti monasterii et in choro eius assignari. Anno Domini millesimo quadringentesimoseptuagesimo nono.

Euangelistarium (KnjigaEuangelistarium (Knjiga evanđelja) evanđelja)

Napisan nakon opatove smrti, (1489.)Napisan nakon opatove smrti, (1489.) Kodeks br. 1806 veličine 225x312 mm, 123 fol. Kodeks br. 1806 veličine 225x312 mm, 123 fol.

na pergameni, pisan na dva stupca 190x70 mm, na pergameni, pisan na dva stupca 190x70 mm, osim prve stranice.osim prve stranice.

Naslovna str. ima slike četiriju evanđelista Naslovna str. ima slike četiriju evanđelista smještena u četiri ugla. Početni inicijal ima sliku smještena u četiri ugla. Početni inicijal ima sliku Krista koji u rukama drži kuglu zemaljsku. S Krista koji u rukama drži kuglu zemaljsku. S desne strane je grb opata Veniera, u sredini desne strane je grb opata Veniera, u sredini medaljon s likom sv. Krševana na konju, a na medaljon s likom sv. Krševana na konju, a na lijevoj strani grb komendatora - biskupa lijevoj strani grb komendatora - biskupa Bernarda Rossija. Na kraju je bilješka o pisaru. Bernarda Rossija. Na kraju je bilješka o pisaru. Naznačeno je i vrijeme pisanja tog rukopisa.Naznačeno je i vrijeme pisanja tog rukopisa.

Pismo je pravilna knjiška gotica Pismo je pravilna knjiška gotica talijanskog tipa (kao i Evanđelistaru)talijanskog tipa (kao i Evanđelistaru)

Kodeks je uvezan u drvene korice na Kodeks je uvezan u drvene korice na kojima su se nalazile zakovice i kopče.kojima su se nalazile zakovice i kopče.

I Evanđelistar i Epistolar je Dvorskoj I Evanđelistar i Epistolar je Dvorskoj biblioteci u Beču prodao Ivan de Ponte za biblioteci u Beču prodao Ivan de Ponte za 20 forinti (1830.)20 forinti (1830.)

Naslovna stranicaNaslovna stranica

In nomine Domini Dei omnipotentis ad futurorum memoriam. Reverendus in Christo et dominus Deodatus Venerius abbas monasterii sancti Chrysogoni Jadrensis hoc evangelistarium scribi fecit ad honorem ipsius divi Chrysogoni martyris, patroni et protectoris nostri acbeatissimi patris Benedicti secundum mores huius sui sancti monasterii et in choro eius assignari. Anno Domini millesimo quadringentesimo septuagesimo nono.

MissaleMissale

Poznat po reprodukcijama i opisu H. Folnesicsa 1921. netragom nestaje zajedno s Kartularom sv.

Krševana ( u posjedu zadranina J. Berčića, šibenskog biskupa koji ga daruje Sjemenišnoj knjižnici /Bianchi: Zara christiana 1877.)

Kodeks je na pergameni, veličine 256x357, s 476. Kodeks je na pergameni, veličine 256x357, s 476. fol. (1480.-1488.)fol. (1480.-1488.)

Knjiška gotica talijanskog tipaKnjiška gotica talijanskog tipa Tekst dvostupačan u 26 redaka (osim prve Tekst dvostupačan u 26 redaka (osim prve

stranice)stranice) Kodeks urešen šarenim inicijalima na zlatnoj Kodeks urešen šarenim inicijalima na zlatnoj

podlozi u svijetlim bojamapodlozi u svijetlim bojama

Naslovna stranicaNaslovna stranica

Opatova naredba

Lik sv. Krševana

Grb s opatovom mitrom

Tri medaljona

Rituale (obrednik)Rituale (obrednik)

Jedini dostupan (SICU Zadar)Jedini dostupan (SICU Zadar) Kodeks na pergameni, veličine Kodeks na pergameni, veličine

170x260 mm, s 132 fol.170x260 mm, s 132 fol. Pravilna knjiška gotica talijanskog tipaPravilna knjiška gotica talijanskog tipa Tekst jednostupačan (po cijeloj strani)Tekst jednostupačan (po cijeloj strani) Nedostaje mu prvi list (nemamo uvodni Nedostaje mu prvi list (nemamo uvodni

tekst)tekst)

Svaki obred ili molitva počinju inicijalom crvene ili plave boje, a iz njih se izvijaju vitice u ljubičastoj boji, prelaze tekst račvajući se u tri spirale ukrašene plodovima. Početna slova unutar teksta su također obojana.

Zadaci za samostalan Zadaci za samostalan istraživački radistraživački rad

1.1. Sveti Benedikt – osnivač reda, Sveti Benedikt – osnivač reda, biografija, važnost i uloga, biografija, važnost i uloga, benediktinci u Hrvatskoj benediktinci u Hrvatskoj

2.2. Pismo: beneventana, gotica, Pismo: beneventana, gotica, karolinakarolina

3.3. Oslikavanje inicijala (radionica)Oslikavanje inicijala (radionica)4.4. Kodeksi skriptorija Samostana sv. Kodeksi skriptorija Samostana sv.

Krševana u Zadru - izrada panoa Krševana u Zadru - izrada panoa (radionica)(radionica)

5. Stručni izlet na Ćokovac (muški 5. Stručni izlet na Ćokovac (muški benediktinski samostan na otoku benediktinski samostan na otoku Pašmanu) – organizacijaPašmanu) – organizacija

6. Srednjovjekovni samostani, njihovi 6. Srednjovjekovni samostani, njihovi skriptoriji i knjižniceskriptoriji i knjižnice

7. Samostan sv. Krševana u Zadru - 7. Samostan sv. Krševana u Zadru - 1020 godina – izrada panoa 1020 godina – izrada panoa (radionica)(radionica)

ZaključakZaključak

Skriptorij - svjetionik kulturne baštineSkriptorij - svjetionik kulturne baštine -Kulturna, povijesna i crkvena baština srednjovjekovnoga -Kulturna, povijesna i crkvena baština srednjovjekovnoga

grada i njegovih samostanagrada i njegovih samostana Povijest pisma(od polovine 11. st. prevladava uglata Povijest pisma(od polovine 11. st. prevladava uglata

beneventana = kodeksi do opata Deodata, a od 13. beneventana = kodeksi do opata Deodata, a od 13. stoljeća gotičko pismo potpuno potikuje beneventansko stoljeća gotičko pismo potpuno potikuje beneventansko (četiri kodeksa opata Deodata)(četiri kodeksa opata Deodata)

Povijest knjige (knjižnica)Povijest knjige (knjižnica) Samostanska kultura u povijesti srednjega vijekaSamostanska kultura u povijesti srednjega vijeka Tema u nastavnim predmetima (vjeronauka, povijesti, Tema u nastavnim predmetima (vjeronauka, povijesti,

hrvatskoga jezika, latinskoga, likovne i glazbene hrvatskoga jezika, latinskoga, likovne i glazbene umjetnosti)umjetnosti)