dokumentacioni centar republike srspke 2002 - hronologija 1990-1995

HRONOLOGIJA1990 - 1995.

DOKUMENTACIONI CCENTAR RREPUBLIKE SSRPSKE

HRONOLOGIJA 1990 - 1995.

IZDAVA^

Dokumentacioni centar Republike Srpske

ZA IZDAVA^A:

Dr Pejo \ura{inovi}

PRIREDILI:

Janko Velimirovi}Milan Komqenovi}Slavko Glamo~i}

KOMPJUTERSKA PRIPREMA:

Janko Velimirovi}Radmila Arbutina

[TAMPARIJA:

"Grafid" Bawa Luka

Web page: http://www. dcrs.orge-mail: [email protected]

Dokumentacioni centar je osnovan u ciqu prikupqawa podataka ovr{ewu zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog ratnog prava zavrijeme unutra{wih oru`anih sukoba i gra|anskog rata na podru~juRepublike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine

HRONOLOGIJA1990 - 1995.

Bawa Luka, mart 2002.


6

1990


7


8

20. 01. 1990.

U Beogradu odràn 14. vanredniKongres SK Jugoslavije (SKJ), kojije trajao do 22. januara. Slovena~ka ihrvatska delegacija su napustileKongres.

24. 01. 1990.

U centru Pri{tine, ispred zgradePokrajinskog komiteta SK zapo~eliprotesti gra|ana albanske narod-nosti koji su prerasli u demon-stracije sa mno{tvom neprihvatqivihantisrpskih parola. Oko podne jebilo oko 15.000 qudi. Demonstrantitraè osloba|awe Azema Vlasija.Traì se ostavka cjelokupnogrukovodstva Kosova. Daje se ipodr{ka odluci slovena~kih delegatao napu{tawu 14. vanrednog KongresaSKJ.

28. 01. 1990.

Kosovski zvani~ni organi ocjewujuda stawe u Pokrajini poprima dra-mati~ne tokove i da ima najava nemi-ra {irih razmjera.

31. 01. 1990.

Studenti Beogradskog univerzitetaokupqeni pred zgradom Skup{tineSFRJ pod parolom "Ne damo Kosovo".

01. 02. 1990.

Predsjedni{tvo SFRJ uvjerava svegra|ane Jugoslavije da "u ovom dra-mati~nom trenutku za na{u zemqumogu biti sigurni da dràva raspo-laè sredstvima i snagom i da }eizvr{iti svoje obaveze i sprije~ititerorizam svake vrste".

Kosovo na ivici gra|anskog rata.Vojska izlazi na ulice u nekolikokosovskih gradova. Rezultat: 27 pogin-ulih i 54 povrije|ena demonstranta tejedan poginuo i 43 povrije|ena mili-cionera.

06. 02. 1990.

Pripadnici Zdruènog odredamilicije saveznog SUP-a izSlovenije napu{taju Kosovo. UQubqani ih do~ekuju kao heroje.

10. 02. 1990.

U Zagrebu obnovqen rad Srpskog kul-turnog dru{tva "Prosvjeta".

14. 02. 1990.

Na sjednici Saveznog vije}aSkup{tine SFRJ u Beogradu dele-gati su prihvatili obrazloèwe pri-jedloga Predsjedni{tva SFRJ da sepristupi dono{ewu novog ustavazemqe i zakqu~ili da bi skup{tinerepublika i pokrajina trebalo o wemuda se izjasne do 15. marta 1990.godine.

Sabor SR Hrvatske usvojioAmandmane na Ustav SR Hrvatske,kojima je ozakowen vi{estrana~kisistem.

17. 02. 1990.

U Kninu je osnovana Srpskademokratska stranka. Za predsjedni-ka je izabran akademik JovanRa{kovi}.

20. 02. 1990.

Predsjedni{tvo SFRJ, u skladu sasvojim ustavnim ovla{}ewima, donije-lo odluku o djelimi~nom angaòvawujedinica JNA u SAP Kosovo iMetohija, u ciqu za{tite ustavnogporetka i preventivnog spre~avawanasiqa.

21. 02. 1990.

Po naredbi Pokrajinskog sekretari-jata za unutra{we poslove, zbogte{ke situacije na Kosovu se uvodipolicijski ~as, od 21 do 04 ~asa.

Skup{tina BiH usvojila Zakon oudruìvawu gra|ana.

22. 02. 1990.

Izvr{no vije}e Slovenije donosiprotivmjere privrednoj blokadiSrbije.

24. 02. 1990.

Odràn Prvi op{ti sabor Hrvatskedemokratske zajednice, na kome jeFrawo Tu|man rekao: "NDH nije bilasamo puka kvislin{ka tvorba ifa{isti~ki zlo~in, ve} i izraz povi-jesnih te`wi hrvatskog naroda".Odràvawe Sabora je trajalo dvadana.

04. 03. 1990.

Na Petrovoj gori odràn mitingSrba i Hrvata. Pred vi{e desetinahiqada gra|ana Like, Banije,Korduna, Bos. Krajine, Pokupqa idrugih dijelova Jugoslavije na narod-nom zboru govorio je narodni heroj i~lan Predsjedni{tva SUBNOR-aJugoslavije Du{an Peki}, koji jerekao da {ovinisti~ke, nacional-isti~ke i profa{isti~ke partije nudemr`wu i obe}avaju nacionalnu sre}usvojim narodima u novim velikona-cionalnim dràvama. Narodi to neprihvataju, svjesni da se u Evropumoè sti}i samo zajedno, a ne iznacionalisti~kih zape}aka.

08. 03. 1990.

Odlukom Skup{tine Slovenijeizbrisana rije~ "socijalisti~ka" iznaziva ove republike.

15. 03. 1990.

"Slovo "U" napisano na plo~i upraveSrpske pravoslavne crkvene op{tineu Zagrebu u Bogovi}evoj ulici. To jeuznemirilo sve{tenike i vjernike",izjavio je sve{tenik Mla|en Javi}.

1990


9

16. 03. 1990.

Stanovnici Biograda na moru, tur-isti~kog gradi}a kraj Zadra, kojiprate beogradsku {tampu, ostali su bezsvojih primjeraka "Ve~erwih novosti","Politike", "Ekspres politike","Borbe" i "Sporta". Vi{e stotinaprimjeraka beogradske {tampe sadana{wim datumom u neraspakovanimpaketima na|eni su zapaqeni uobli`wim kantama za sme}e, pored"Vjesnikovog" kioska u Drvarskojulici.

18. 03. 1990.

Predsjedni{tvo udruèwa kwièv-nika BiH predloìlo je Skup{tiniSR BiH i wenim odgovaraju}im tijeli-ma da razmotri mogu}nost izmjenedijela grba SR BiH. "U prijedlogu,~iji tekst objavquje "Oslobo|ewe",traì se da se iz grba izostave dvasnopa ìta i dva dimwaka, a umjestotoga odabere za sredi{wi dio grbajedan od sredwovjekovnih grbovabosanske dràvnosti, kako je to jo{1943. godine ura|eno za grbove nekihrepublika.

Osniva~ka skup{tina ogranka HDZ uBenkovcu prekinuta zbog poku{ajanapada (atentata) na predsjednika ovestranke dr Frawu Tu|mana. GovorFrawe Tu|mana, koji je na binu iza{aonakon Drage Krpine, prekinut jeistodobno aplauzima s jedne izvi`ducima s druge strane. Na binu supripadnici srpskog naroda bacali jajai pivske fla{e, a u trenutku napada naTu|mana nastala je op{ta gu`va.

19. 03. 1990.

"Pi{toq koji je imao Bo{koûbrilovi} kada se na Osniva~kojskup{tini HDZ u Benkovcu pribliìogovornici za kojom je bio dr FrawoTu|man je plinski i ne moè izazvatipovrede", konstatovali su balisti~kistru~waci RSUP-a Hrvatske.

20. 03. 1990.

Ameri~ka vlada }e nastaviti dapodràva jugoslovenski prilazrje{avawu aktuelnih problema u SFRJ.Neta~no je, izjavio je ambasador SAD uJugoslaviji Voren Cimerman, name|unarodnom okruglom stolu "ame-ri~ki i jugloslovenski pogledi nadevedesete godine", da SjediweneDràve bilo kome drè stranu udebatama koje se u Jugoslaviji vode.Jedina "optu`ba" koju priznajemo je dasmo projugoslovenski orijentisani. Toje istovremeno jedna od glavnih odlu-ka reformskog programa SIV, kojiameri~ka vlada odlu~no podràva".

21. 03. 1990.

Skup{tina BiH na zajedni~koj sjedni-ci svih vije}a u Sarajevu dala saglas-nost na prijedlog Predsjedni{tvaJugoslavije da se pristupi promjenisaveznog Ustava dono{ewem novogUstava. Ovim promjenama - rekao jeobrazlaù}i prijedlog predsjednikSkup{tine Aleksandar Kelemer -definitivno napu{tamo model tzv.realsocijalizma, kao i principedogovorne ekonomije.

U Vi{em sudu u Sarajevu SK BiH reg-istrovan kao politi~ka stranka. To jeprva postoje}a dru{tveno-politi~kaorganizacija u ovoj republici koja jeubiqeèna zvani~no kod nadle`nihsudskih organa.

22. 03. 1990.

^lanovi Omladinskog foruma,budu}e nove politi~ke organizacijemladih u Bosni i Hercegovini koje }edjelovati pri republi~kom CK SKsakupili su u glavnom gradu BiH za dvadana 4.500 potpisa sugra|ana kojitraè povla~ewe pripadnikazdruènog odreda milicije sa Kosovaiz ove republike.

23. 03. 1990.

Islamska zajednica smatra da treba{to hitnije ukinuti sve vanredne mjerena Kosovu, jer one stvaraju dodatnupsiholo{ku tenziju i neizvjesnost.Tako|e, treba napustiti sve drugo {toko~i demokratizaciju odnosa, plural-isti~ko izraàvawe, konstruktivandijalog sa svim jugoslovenski orjenti-sanim snagama i druge oblike traèwaizlaza iz krize. To se kaè usaop{tewu Vrhovnog starje{instvaIslamske zajednice u SFRJ sa sjed-nice na kojoj je izvr{ena analizanedavne posjete ~lanova ovog najvi{egorgana islamske zajednice na Kosovu.

26. 03. 1990.

Nacionalisti~ka previrawa uJugoslaviji su potencijalna opasnostne samo za Balkansko poluostrvo ve} iza Evropu u cjelini. To je zakqu~enona vanrednom zasjedawu Skup{tinezapadnoevropske unije u Parizu, nakojoj su razmatrani politi~ki procesii situacija u Isto~noj Evropi.

27. 03. 1990.

Inicijativni odbor Strankedemokratske akcije (SDA) saop{tioje da }e ova stranka biti formirana umaju. U ime Inicijativnog odbora od40 ~lanova muslimanske nacionalnos-ti, Alija Izetbegovi} na konferen-ciji za novinare u Sarajevu rekao da jeSDA "politi~ki savez gra|anaJugoslavije koji pripadaju musliman-skom kulturno-povijesnom krugu, ali idrugih gra|ana na{e zemqe".

Na staroj srpskoj pravoslavnoj crkvina Ba{~ar{iji i na Domu JNA uSarajevu osvanule su nacionalisti~keparole kojima se Srbi tjeraju iz BiH.Uz to, prema podacima uprave srpskeparohije, sprejom su nacrtani polum-jesec i zvijezda, a na Domu JNAdopisano "@ivjeli muslimani".


10

30. 03. 1990.

Zvucima Internacionale rad je po~eo8. Kongres Saveza sindikata BiH uSarajevu.

03. 04. 1990.

Prema mi{qewu Srpske narodneobnove, izbori u Sloveniji iHrvatskoj predstavqa}e "zavr{ni ~inrazbijawa srpskih teritorija istavqawa dijelova srpskog narodapod kontrolu neprijateqskim reì-mima Slovenije, Hrvatske, Bosne iMakedonije.

Izvr{no vije}e Sabora SRHrvatske odlu~ilo je da se povu~eodred milicije RSUP-a iz sastavaZdruènog odreda SS za unutra{weposlove na Kosovu.

08. 04. 1990.

HDZ odràla u Zagrebu svojsredi{wi predizborni skup. Na ovomskupu predstavqeni su kandidati ovestranke za Sabor Hrvatske, a govorioje predsjednik HDZ dr FrawoTu|man.

U Sloveniji odràni parlamen-tarni i predsjedni~ki izbori. Naovim prvim vi{estrana~kim izborimau poslijeratnoj Jugoslaviji ve}inuposlani~kih mjesta u Skup{tini (55%)osvojila je ujediwena opozicijaDEMOS.

16. 04. 1990.

Republi~ki SUP Srbije preuzimasve poslove javne i dràvne bezbjed-nosti na Kosovu.

17. 04. 1990.

Na Hvaru je osvanula parola:"Hrvatska mora biti slobodna sahrvatskim grbom - {ahovnicom".Tako|e su na|eni i crteì geografskekarte sa tekstom: "Hrvatska je doZemuna" i "Zemun je Hrvatska".

19. 04. 1990.

U Sarajevu po~eo rad 12. KongresSSO BiH, na koji je pozvano 367 del-egata i 65 gostiju. Usvajawem poli-ti~kog manifesta na 12. KongresuSSO BiH, prakti~no je osnovana novapoliti~ka stranka: SSO -Demokratski savez BiH. Ova strankatreba da bude dio dosada{weomladinske organizacije koja }e osig-urati politi~ki anga`man mladih, aliweni ~lanovi mogu biti i drugigra|ani.

Predsjedni{tvo SFRJ ukinulovanredno stawe na Kosovu i amnesti-ralo 108 politi~kih zatvorenika.Poslije toga uslijedila jeosloba|aju}a presuda za AzemaVlasija i jo{ 13 optuènih rukovodi-laca "Trep~e".

22. 04. 1990.

U Hrvatskoj odràn prvi krug prvihvi{estrana~kih izbora. Poslijedrugog kruga, 6. maja, HDZ je, zahvaqu-ju}i ve}inskom sistemu, osvojiladvije tre}ine poslani~kih mjesta u svatri vije}a Sabora Hrvatske, iako jedobila 41,5% glasova, a FrawoTu|man je izabran za predsjednikaPredsjedni{tva Hrvatske.

23. 04. 1990.

U drugom krugu izbora za predsjedni-ka Predsjedni{tva Republike Slove-nije Milan Ku~an, kandidat SKS -Stranke demokratskih reformi iSocijalisti~kog saveza Slovenijedobio je 58,36% glasova. Wegov tak-mac dr Joè Pu~nik dobio je 41,64%glasova. Milan Ku~an izabran je zapredsjednika Republike Slovenije.

25. 04. 1990.

Hrvatska bi, prema mi{qewu FraweTu|mana, trebalo da ima posebneodnose sa Wema~kom kao budu}omvode}om silom u Evropi. Tu|man je

izjavio da je Hrvatska po svojim"tradicijama tijesno povezana sasredwom Evropom i Wema~kom".

07. 05. 1990.

Ta~no u 7.00 ~asova sa Bawolu~kogaerodroma poletio je prvi avion uredovnom vazdu{nom saobra}aju narelaciji Bawa Luka - Beograd.

09. 05. 1990.

Predsjedni{tvo SR BiH je konstato-valo da se nastavqaju nasrtaji naintegritet, suverenitet i cjelovitostteritorije SR BiH. Ponovo je istaknu-to da republi~ke granice u okviruJugoslavije smatramo rije{enimpitawem i da }e SR BiH upotrijebitisva sredstva pravne dràve u za{titiintegriteta Republike, wenogpoloàja i ravnopravne uloge u na{ojfederaciji.

Predsjednik HDZ dr Frawo Tu|mannajavio je u Zagrebu da }e wegovastranka ponuditi mandatara za sastavnovog IV Hrvatske. Kao mandatar sepomiwe sada{wi tajnik HDZ StjepanMesi}.

13. 05. 1990.

U Zagrebu na stadionu u Maksimiru nafudbalskoj utakmici izme|u zagre-ba~kog "Dinama" i beogradske"Crvene zvezde" dogodio se krvaviobra~un navija~a ova dva kluba.

14. 05. 1990.

U dvorani amfiteatra Doma mladih uSarajevu osnovan je Forum zaza{titu individualnih i tradi-cionalnih prava muslimana. Zapredsjednika odbora ovog forumaizabran je dr Muhamed Filipovi}.

15. 05. 1990.

Dr Borislav Jovi} (SR Srbija)preuzeo je du`nost predsjednika

1990


11

Predsjedni{tva SFRJ u narednomjednogodi{wem periodu, a dr Stipe[uvar (SR Hrvatska) novi je potpred-sjednik kolektivnog {efa dràve. Uproteklom jednogodi{wem periodudu`nost predsjednika Predsjedni{tvaJugoslavije obavqao je dr JanezDrnov{ek (SR Slovenija), a potpred-sjednik je bio dr Borislav Jovi}.

"Jugoslavija nije krenula udemokratske promjene da bi u{la uhaos, nego da bi stvorila uslove zakonkurenciju ideja i programa. Mimoramo da traìmo puteve zjedni~kogìvota i prosperiteta u miru i toler-anciji, civilizovano i dostojanstveno,ali zajednicu niko ne treba da prih-vati, a da potom govori da je osje}akao "grobnicu naroda", dio je govoradr Borislava Jovi}a prilikom preuz-imawa du`nosti predsjednika Pred-sjedni{tva SFRJ.

18. 05. 1990.

"Zabriwavaju nas izjave ~elnika HDZ osuverenitetu hrvatskog naroda u kojimase Srbi u SRH stavqaju u drugorazred-nu poziciju i tretiraju kao nacionalnamawina", kaè se u saop{tewu OK SKHrvatske - SDP u Kninu izdatompovodom nekih predizbornih politi~-kih doga|awa u Hrvatskoj.

Poslije napada neidentifikovanihlica na ~lana Srpske demokratskestranke u Benkovcu, MiroslavaMlinara, ova stranka je odlu~ila da"zamrzne" odnose sa Saborom Hrvatskei povu~e svojih pet zastupnika izSabora.

26. 05. 1990.

U Sarajevu osnovana Strankademokratske akcije. Za predsjednikaizabran Alija Izetbegovi}.

30. 05. 1990.

Dr Frawo Tu|man novi je predsjed-nik Predsjedni{tva SR Hrvatske. Na tu

visoku funkciju dr Tu|man izabran jena zajedni~koj sjednici sva tri vije}avi{estrana~kog Sabora SR Hrvatsketajnim glasawem. Istovremeno je tajn-im glasawem izabrano {est ~lanovaPredsjedni{tva SR Hrvatske. Za pred-sjednika Sabora izabran je @arkoDomqan.

Na brzinu okon~an prekinuti januarskivanredni Kongres SKJ, bez u~e{}adelegacija SK iz Hrvatske, Makedonijei Slovenije.

15. 06. 1990.

"Te{ka je politi~ko-bezbjednosnasituacija u BiH. Sve su izraènijanastojawa da se naru{e skladnime|unacionalni odnosi u BiH. U poje-dinim dijlovima republike nacional-isti~ki ekscesi dobijaju zabriwava-ju}e razmjere." To se kaè u saop{tewuIzvr{nog vije}a Skup{tine SR BiH,povodom razmatrawa aktuelne poli-ti~ke i bezbjednosne situacije.

20. 06. 1990.

Predsjedni{tvo SRH pod pred-sjedawem predsjednika dr FraweTu|mana razmatralo nacrt prijedlogaamandmana na Ustav SR Hrvatske.Predsjedni{tvo Republike, kaè se usaop{tewu, usvojilo je nacrt prijedlo-ga za promjenu Ustava SRH, kojim se izimena Republike izostavqa rije~ soci-jalisti~ka, tako da slu`beno ime glasi- Republika Hrvatska. Nacrtom prijed-loga mijewa se i dosada{wa odredba ogrbu i zastavi Republike. Izostavqajuse socijalisti~ki simboli, pa je novigrb RH - "povijesni hrvatski grb", a onpostaje i sastavni dio hrvatske trobo-jnice.

21. 06. 1990.

Zajedni~ke simbole budu}e Jugoslavijetrebalo bi osloboditi ideolo{kihpredznaka, a oni treba da budu grb,zastava i himna. Svoje posebne sim-bole republike treba slobodno da

biraju u skladu sa voqom gra|ana kojiu wima ìve. To je re~eno na zajed-ni~kom sastanku Predsjedni{tvaSFRJ i Predsjedni{tva SR BiH kojije odràn u Sarajevu.

26. 06. 1990.

Nakon Vije}a op{tina Skup{tine SRBiH, koje je odbilo prijedlog zaraspisivawe referenduma o formi-rawu politi~kih stranaka nanacionalnoj osnovi, pomenutu odlukuodbilo je i Dru{tveno-politi~kovije}e Skup{tine. O ovoj odlucipo~etkom jula treba da se izjasni iVije}e udruènog rada, koje to dosada nije u~inilo zbog pomawkawakvoruma.

Sve u~estalije dovo|ewe u pitawe pos-toje}ih granica unutar SFRJ i, u tomkontekstu, teritorijalnog integritetai suvereniteta SR BiH,Predsjedni{tvo CK SK BiH odlu~noodbacuje kao poigravawe budu}no{}uJugoslavije i trgovawe Bosnom iHercegovinom i sudbinom wenihgra|ana i naroda. To se kaè usaop{tewu Predsjedni{tva CK SKBiH. Najnoviji istupi najvi{ih pred-stavnika organa vlasti u Hrvatskoj iSrbiji unose nemir me|u gra|aneBosne i Hercegovine, o ~ijoj se sudbi-ni èli odlu~ivati mimo wihovevoqe, kaè se u saop{tewu.

27. 06. 1990.

Na osnovu amandmana 43. na Ustav SRHrvatske i Statuta op{tine Knin, del-egati sva tri vije}a Skup{tineop{tine Knin donijeli su odluku oosnivawu Zajednice op{tina sjev-erne Dalmacije i Like sa sjedi{temu Kninu. U Zajednicu op{tina sjeverneDalmacije i Like ulaze op{tine Knin,Benkovac, Gra~ac, Dowi Lapac,Obrovac i Titova Korenica. Kako stojiu odluci, mogu joj pristupiti i drugeop{tine van podru~ja SjeverneDalmacije i Like.


12

28. 06. 1990.

Skup{tina SFRJ, zbog protivqewadelegacija iz Slovenije i Srbije,ponovo odloìla usvajawe zakona ostrankama, {to je onemogu}ilovi{estrana~ke izbore za savezni par-lament.

Nakon vi{e od ~etiri decenijezabrane, obnoviteqskom skup{tinom uSarajevu ponovo oìvjelo Srpskoprosvjetno i kulturno dru{tvo"Prosvjeta". To dru{tvo }e kao svo-jevrstan pokret nastojati da reafir-mi{e glavne odrednice srpskognacionalnog bi}a u BiH.

01. 07. 1990.

Odràn referendum u Srbiji, nakome je, tokom dva dana wegovog tra-jawa, odlu~eno da se prvo donese noviUstav Srbije, a potom odrèvi{estrana~ki izbori.

Kod crkve Lazarice na dalmatinskomKosovu kod Knina Srpska pravoslav-na crkva i SKD "Zora" organizovalesu svjetovnu proslavu Vidovdana iobiqeìle 300-tu godi{wicu seobeSrba.

02. 07. 1990.

Grupa delegata albanske narodnostiSkup{tine SAP Kosova poku{ala jena platou ispred pokrajinskeSkup{tine da proglasi Kosovo repub-likom. Oni su pro~itali takozvanu"ustavnu deklaraciju" u kojoj seKosovo tretira kao "nezavisna jedini-ca u okviru jugoslovenske federacije(konfederacije) ravnopravno sadrugim wenim jedinicama".

Skup{tina Slovenije usvojila Dekla-raciju o punoj suverenosti dràveRepublike Slovenije, na osnovu kogaje republi~kim zakonima data pred-nost nad saveznim.

04. 07. 1990.

Iako je zvani~no zabrawen, u TitovomDrvaru odràn je osniva~ki skupogranka Srpske demokratskestranke. "Srpskom narodu nigdje inikada nije bilo dobro i nikada nijebio slobodan. To je sramni ~in sis-tema i varvarske politike koja seni~im ne moè braniti ni opravdati,ali taj narod vi{e nikada ne}edozvoliti da mu neko dozira i oduzi-ma slobodu", rekao je na skupu drJovan Ra{kovi}.

05. 07. 1990.

Prema Zakonu o prestanku radaSkup{tine SAP Kosova i wenogIzvr{nog vije}a, koji su usvojilidelegati sva tri vije}a Skup{tineSrbije, wihova prava i du`nostipokrajinske Skup{tine i vlade preuz-imaju odgovaraju}i organi Repu-blikeSrbije sve do novog konstituisawaSkup{tine i Izvr{nog vije}a Kosova.

06. 07. 1990.

Predstavnici 10 od 17 op{tina uHrvatskoj u kojima ìvi prete`nostanovni{tvo srpske nacionalnosti,srpski zastupnici u Saboru Hrvatske,te ~lanici Srpske demokratske stran-ke predvo|eni predsjednikom drJovanom Ra{kovi}em, na skupu uKninu u potpunosti su odbacili Nacrtamandmana na Ustav Hrvatske.

07. 07. 1990.

Osniva~koj skup{tini bawolu~kogOdbora SDA, prema slobodnoj proc-jeni prisustvovalo oko 1.000 Bawa-lu~ana. Pored predsjednika SDAAlije Izetbegovi}a na skupu su govo-rili dr Muhamed Filipovi}, pred-sjednik Foruma za prava muslimana,dr Ante Kova~evi}, potpredsjednikHrvatske demokratske stranke i BoroMari}, predstavnik Demokratskestranke. Na ovom skupu za predsjedni-

ka Bawolu~kog odbora SDA izabran jedr Hamza Mujagi}.

12. 07. 1990.

U Sarajevu je osnovana Srpska demo-kratska stranka BiH. Osnovni ciqstranke je puna i bezuslovnagra|anska, nacionalna, kulturna, vjer-ska i ekonomska ravnopravnost Srba uBiH. Ovdje ne moè biti vode}ih iprate}ih naroda, prvorazrednih idrugorazrednih gra|ana, dràvo-tvornih i nedràvotvornih entiteta -re~eno je na osniva~koj skup{tiniSDS BiH u Sarajevu, kojoj je pris-ustvovalo oko 3.000 qudi. Predsjed-nik Inicijativnog odbora za osni-vawe stranke dr Radovan Karaxi} jenaglasio da ne}e biti revan{izmaniti antikomunizma, te da strankanikome ne osporava pravo na poli-ti~ki ìvot, izbornu trku i u~e{}e uvlasti. Skup{tini su, izme|u ostalih,prisustvovali i skup pozdraviliakademik Jovan Ra{kovi} i JovoOpa~i} iz Knina, te prvak SDA AlijaIzetbegovi} iz Sarajeva.

"Zahtijevamo iskqu~ivo konfederati-van status, a ako ga drugi ne prihvate,mora}emo da traìmo mjesto u Evropikao suveren narod, sa svojom drà-vom", istakao Milan Ku~an, predsjed-nik Predsjedni{tva Republike Slove-nije.

16. 07. 1990.

Nikada vi{e Srbija i weni gra|anine}e pristati na zajedni~ku dràvu ukojoj bi bili neravnopravni, koja biponi{tavala na{u istoriju, tradiciju,kulturu, u kojoj bi se svi ostalipla{ili Srbijom ili u kojoj bivaìla neka nova varijanta politike."Slaba Srbija - jaka Jugoslavija". Ovoje pred delegatima 12. vanrednogKongresa komunista Srbije, poru~iopredsjednik CK SKS Bogdan Trifu-novi}.


13

1990

17. 07. 1990.

U centru "Sava" u Beogradu je zavr{enPrvi kongres Socijalisti~ke parti-je Srbije. Za prvog predsjednika novepartije delegati su izabrali ubjedqi-vom ve}inom Slobodana Milo{evi}a.

U Bawoj Luci osnovan Inicijativniodbor SDS BiH. PredsjednikInicijativnog odbora je BoìdarBojani}, advokat iz Bawe Luke.

22. 07. 1990.

"Srbi u Hrvatskoj ne}e nikada poseza-ti za oru`jem niti ugroàvati ni~ijudjecu, ali }e uvijek biti spremniugroàvati usta{ki reìm", rekao jeJovan Ra{kovi} u Vukovaru i istakaoda SDS zahtijeva autonomiju Srba uHrvatskoj, ali da taj zahtjev nijeantihrvatski ve} antiusta{ki.

25. 07. 1990.

Sabor SR Hrvatske usvojioAmandmane na Ustav Republike Hrvat-ske. Mijewaju se dràvni simboli:petokraka je zamijewena "{ahovni-com".

U Srbu je pred oko 5.000 gra|anaodràn sabor Srba na kome je usvoje-na Deklaracija o suverenosti iautonomiji srpskog naroda i osno-vano Srpsko nacionalno vije}e kaoorgan Srba u Hrvatskoj, {to je drJovan Ra{kovi}, lider Srpskedemokratske stranke, ocijenio kao"srpski ustanak bez oru`ja". Iznesenesu brojne srpske zastave sa ~etiri "S",a primije}ene su i jugoslovenske isrpske zastave sa socijalisti~kimobiqe`jima. Vojislav [e{eq pojaviose i sa ~etni~kom zastavom.

29. 07. 1990.

Predsjednik SIV-a Ante Markovi} namitingu na Kozari pred nekolikodesetina hiqada qudi objavquje osni-vawe sopstvene stranke - Savezareformskih snaga Jugoslavije.

03. 08. 1990.

Situacija u "Fo~atransu", gdje ve}dva mjeseca traju nacionalne podjeleme|u radnicima i daqe ~ini politi~kobezbjednosnu situaciju u gradu vrlosloènom.

05. 08. 1990.

"Kad Krajini nije dobro, ustanuKraji{nici i tako uspravni postanuspomenici". Ovim stihovima Du{kaTrifunovi}a obratio se skupu odpreko 30.000 qudi u parku "MladenStojanovi}" na osniva~koj skup{tiniSDS BiH za Bawa Luku, advokatBoìdar Bojani}, predsjednikInicijativnog odbora. Osim Bojani}a,na skup{tini su govorili i predsjed-nik SDS BiH dr Radovan Karaxi},akademik Jovan Ra{kovi}, predsjed-nik SDS iz Knina, zatim predsjednikSrpskog kultrunog dru{tva "Zora"Jovan Opa~i}, Du{an Zelenbaba,zastupnik u Saboru Hrvatske iz Knina,prof. dr Hamza Mujagi}, predsjednikbawolu~ke organizacije SDA i drugi.

07. 08. 1990.

"Izbori za odbornike u skup{tinama109 bosansko-hercegova~kih op{tina iSkup{tini grada Sarajeva, zaodbornike i poslanike republi~keSkup{tine, te za ~lanove Predsjedni-{tva SR BiH, odrà}e se u nedjequ,18. novembra ove godine", saop{tio jeu razgovoru sa novinarima predsjednikrepubli~ke Skup{tine ZlatanKaravdi}.

13. 08. 1990.

Ve}ina u~esnika referenduma uDuvnu izjasnila se da ovo mjesto pono-vo dobije ime Tomislavgrad.

Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ drBorislav Jovi} primio je u Palatifederacije, na wen zahtjev, delegacijuSrba iz Hrvatske, koju je predvodiopredsjednik kninske op{tine dr

Milan Babi}. ^lanovi delegacije su,kako je saop{teno, upoznali predsjed-nika Jovi}a sa te{kim i konfliktnimstawem me|unacionalnih odnosa i"velikom ugroèno{}u Srba uHrvatskoj", posebno nakon usvajawaamandmana na republi~ki Ustav.

16. 08. 1990.

Srpsko nacionalno vije}e je donije-lo odluku o raspisivawu referendu-ma o autonomiji Srba u Hrvatskoj.

Tri dana prije po~etka najavqenogizja{wavawa srpskog naroda uHrvatskoj o autonomiji, u Kninu sveizgleda mirno, mada se sa sigurno{}umoè tvrditi da se u svim mjesnimzajednicama drè no}ne straè i osig-uravaju va`niji objekti.

17. 08. 1990.

^lanovi Vlade RH upoznati su sa pre-duzetim mjerama odgovaraju}ih min-istarstava u vezi s provo|ewem ref-erenduma o autonomiji Srba uHrvatskoj, uz napomenu da nema nigdjepravne osnove za wegovo odràvawe.Vlada RH najavila je da }e referen-dum sprije~iti "svim sredstvimapravne dràve".

Specijalne policijske jedinice izZagreba, Zadra i Gospi}a nasilno suupale u stanicu milicije u Benkovcu,Korenici, Srbu i Dowem Lapcu ioduzeli oru`je rezervnog sastavamilicije. Kao odgovor na no}ni napadspecijalnih snaga hrvatske policije nastanicu milicije u Benkovcu, Srbiotimaju or`je od rezervnog milici-jskog sastava i podiù barikade nasaobra}ajnicama. Ovim je prakti~nopo~eo "srpski ustanak" u KninskojKrajini.

18. 08. 1990.

U prisustvu oko 5.000 qudi u sara-jevskoj "Skenderiji" osnovana je HDZ


14

BiH. Ustvrdiv{i "da neprijateqiHrvata i muslimana nikad ne miruju",ali da im se poru~uje da "Bosnu nedamo", prisutnima se obratio pred-sjednik Inicijativnog odbora DavorPerinovi} iz Sarajeva.

20. 08. 1990.

Zbog doga|aja u Kninu SIV traìo odhrvatskih vlasti da ne spre~avajuplebiscit Srba, a od stanovnikaKninske Krajine da uklone barikade.

Izvr{ni odbor Glavnog odboraSocijalisti~ke partije Srbijedonio je odluku o formirawu fonda"Nikola Tesla" za pomo} srpskomnarodu u Hrvatskoj.

24. 08. 1990.

Na vanrednom zasijedawu hrvatskogSabora zbog nemira u KninskojKrajini usvojena je Rezolucija oza{titi ustavnog poretka i onacionalnim pravima u Hrvatskoj,a umjesto dr Stipe [uvara za ~lanaPredsjedni{tva SFRJ iz Hrvatskeizabran je Stjepan Mesi}.

03. 09. 1990.

Po~eo je generalni {trajk Albanacana Kosovu.

U organizaciji Demokratskog savezaAlbanaca u Hrvatskoj u Zagrebu jeodràn skup solidarnosti u povodugeneralnog {trajka Albanaca naKosovu.

05. 09. 1990.

"Ako do|e do konfederativnogpreure|ewa Jugoslavije Srbi uHrvatskoj traì}e prostornuautonomiju. U slu~aju potpunog cijepa-wa Jugoslavije, onda srpski narod uHrvatskoj ima puno pravo da odlu~i skim }e i kuda daqe." To je u Me|unar-odnom pres centru istakao predsjed-nik Glavnog odbora SDS akademikJovan Ra{kovi}.

"Pobjeda privredne reforme velikaje {ansa SRS na predstoje}im izbori-ma. Pobjeda ove stranke u BiH garan-tova}e pobjedu svih reformskih snagau Jugoslaviji", istakao je AnteMarkovi}, u~estvuju}i u radu prvogdijela osniva~ke skup{tine SRSJugoslavije za BiH u Sarajevu.

07. 09. 1990.

U Ka~aniku na tajnom sastanku dele-gati raspu{tene Skup{tine Kosovaalbanske narodnosti donijeli UstavRepublike Kosovo.

11. 09. 1990.

Do{lo do sukoba Srba i muslimana uFo~i.

16. 09. 1990.

Svesrpski sabor u Gradini, koja senalazi u sastvu spomen podru~jaJasenovac i u kojoj je u toku rataìvot izgubilo najmawe 380.000 qudi,èna i djece, po~eo je sa zaka{wewemod jedan sat. Naime, veliki brojgra|ana iz Banije i Slavonije nije nistigao na mjesto odràvawa Sabora.Wih su na putu prema Gradini presre-li specijalci MUP-a Hrvatske kojisu blokirali pojedine punktove naauto-putu kod Novske i sve prilazemjestu Jasenovac, ukqu~uju}i i mostpreko Une i Save.

Na predizbornom skupu SDA u VelikojKladu{i Alija Izetbegovi} rekao:"Ukoliko se Slovenija i Hrvatskaizdvoje, Bosna i Hercegovina ne}eostati sa ostatkom Jugoslavije".

18. 09. 1990.

Opozvan dr Davorin Perinovi} safunkcije predsjednika HDZ BiH, a zav. d. predsjednika ove stranke izabranje Stjepan Kquji}.

U Vi{em sudu u Sarajevu registrovanaStranka reforsmskih snagaJugoslavije za BiH. Predsjednikstranke je dr Nenad Kecmanovi}.

25. 09. 1990.

"Situacija u Bosni i Hercegovini jerelativno sloèna, ali nije ni gorani boqa nego u ostalim dijelovimaJugoslavije", izjavio je predsjednikPredsjedni{tva SR BiH ObradPiqak.

Ameri~ki predsjednik Xorx Bu{primio je u Va{ingtonu predsjednikaRepublike Hrvatske dr FrawuTu|mana koji se nalazi u posjetiSAD.

26. 09. 1990.

"Mislim, zapravo, da }e Jugoslavijaostati cjelovita zemqa. Nadam se dasu qudi u Jugoslaviji dovoqno mudrida spoznaju da u dana{wem svijetujedna zemqa ne treba ponovo da sedijeli u etni~ke grupe", izjavio jenovi ameri~ki ambasador u AustrijiRoj Majkl Hafington.

"Ciq Saveza reformisti~kih snagaJugoslavije je stvarawe dru{tvenogsistema koji }e spojiti sve {to je poz-itivna tekovina socijalizma i ono{to je pozitivno u kapitalizmu. To }ebiti dru{tvo kakvog se ne}emo stid-jeti", rekao je dr Dragan Kalini},~lan Predsjedni{tva SRSJ BiH, naosniva~koj skup{tini odrànoj uBawoj Luci.

28. 09. 1990.

U prepunoj velikoj sali "Sava" u cen-tru Beograda na sve~an na~in usvojenje i progla{en novi Ustav RepublikeSrbije. Pokrajine gube atributedràvnosti i postaju oblik teritori-jalne autonomije.

30. 09. 1990.

Zbog poku{aja premje{tawa oru`ja izmilicijskih stanica u op{tinama save}inskim srpskim stanovni{tvom naBaniji do{lo do masovnijegokupqawa Srba. Intervenisale

1990


15

specijalne snage MUP Hrvatske iuhapsile 360 qudi. Srbi iz Petriwetraìli za{titu u vojnoj kasarni.

01. 10. 1990.

Srpsko nacionalno vije}e na sjedni-ci u Srbu proglasilo je srpskuautonomiju na etni~kim i istorijskimteritorijama na kojima ìvi srpskinarod, a koje se nalaze unutarsada{we granice Republike Hrvatskekao federalne jedinice SFRJ. Usaop{tewu, sa potpisom MilanaBabi}a, predsjednika Srpskog nacio-nalnog vije}a, nagla{ava se da je takvaodluka donesena na osnovu izraènevoqe srpskog naroda na plebiscitu osrpskoj autonomiji provedenom od 19.avgusta do 2. septembra ove godine.Ukupno se, prema ovom izvje{taju,izja{wavalo 756.781 qudi. Za srpskuautonomiju glasalo je 756.549, protivje bilo 172, a nevaè}ih listi}a 60.Izja{wavawe je odràno u op{tinama:Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac,Dowi Lapac, Gospi}, Titova Korenica,Oto~ac, Ogulin, Sluw, Vojni},Karlovac, Vrginmost, Dvor na Uni,Kostajnica, Pakrac, Petriwa, Daruvar,Grubi{ino Poqe, Gare{nica, BeliManastir, Vukovar te u dijelovimaop{tina: Siw, Drni{, Skradin, Zadar,Duga Resa, Vrbavasko, Sisak, Novska,Nova Gradi{ka, Kutina, Bjelovar,Virovitica, Podravska Slatina,Orahovica, Na{ice, Osijek,Vinkovici, Rijeka, Pula, Imotski,Metkovi} i Dubrovnik. Izja{wavaweje provedeno na osnovu ta~ke 4.Deklaracije o suverenitetu i autono-miji srpskog naroda, ~lana 157. UstavaSFRJ, ~lana 232. Ustava RepublikeHrvatske, navodi se u saop{tewu.

Predsjedni{tvo Srbije zahtijeva odPredsjedni{tva SFRJ da u skladu sasvojim ustavnim ovla{}ewima za{titigra|ane SFRJ srpske nacionalnosti odrepresalija kojima su izloèni uHrvatskoj, protivno Ustavu SFRJ,kojim je garantovana nacionalnaravnopravnost.

Socijalisti~ka partija Srbijenajenergi~nije osu|uje dràvni terorhrvatskih vlasti nad nedu`nim ineza{ti}enim srpskim narodom unekim op{tinama u Hrvatskoj kojim seugroàvaju qudska prava, mir i slobo-da, i time direktno budi tragi~noistorijsko sje}awe i najavquje noviusta{ki genocid.

Regionalni odbor SDS BosanskeKrajine "upozorava vrhovni{tvoHrvatske i najvi{e vlasti ove i ovakveJugoslavije da }e, ukoliko ne prestanunapadi na srpski narod u Hrvatskoj iukoliko i ubudu}e ijedna srpska du{au Hrvatskoj bude ugroèna, pripadniciSDS, a i drugi Srbi Bosanske Krajinebiti spremni da svim sredstvimapomaù Srbima u Hrvatskoj."

02. 10. 1990.

Teror hrvatske vlasti u krajevimaBanije (Dvor na Uni, Petriwa, Glina...)nastawenim srpskim stanovni{tvomtraje ve} nekoliko dana, a na udaruspecijalaca na{li su se i u~eniciosnovnih {kola. Boro Mikeli}, pred-sjednik Socijalisti~ke partijeHrvatske, u razgovoru sa ameri~kimnovinarima, optuìo novu vlast zanepromi{qene poteze, koji bi moglidovesti i do bratoubila~kog rata.

Dr Borislav Jovi}, predsjednikPredsjedni{tva SFRJ, neposredno podolasku iz SAD izjavio: "Ameri~kipredsjednik Bu{ se veoma detaqnointeresovao za situaciju u Jugosla-viji, za reforme koje sprovodimo iprobleme koje imamo. Predsjednik Bu{je vrlo jasno i izri~ito rekao da SADpodràvaju iskqu~ivo jedinstvenu iintegralnu Jugoslaviju i da }e SAD uizraàvawu svojih stavova i politikeprema Jugoslaviji podràvatidemokratske promjene u na{oj zemqi,ali }e biti protiv separatizma svihvrsta."

03. 10. 1990.

Predsjedni{tvo SFRJ izdalo jesaop{tewe da komandovawe i ruko-vo|ewe jedinicama Teritorijalneodbrane u Republici Sloveniji ostajeu nadle`nosti JNA, ~ime su poni{teneodluke Skup{tine Slovenije od 27. i28. septembra.

U Kninskoj Krajini blokiran savdrumski i èqezni~ki saobra}aj.

Odlaskom specijalih jedinica MUP-a Republike Hrvatske, zabiqeèno jei prvo vra}awe otetog naoruàwa izStanice javne bezbjednosti u Dvoruna Uni.

Srbi u Hrvatskoj ne destabilizuju turepubliku niti hrvatski narod, "alidestabilizuju usta{tvo", izjavio je uVa{ingtonu predsjednik SDS JovanRa{kovi}.

04. 10. 1990.

16 pripadnika vojne policije u 23.00~asa zauzelo je zgradu Republi~kog{taba Teritorijalne odbrane Slo-venije u centru Qubqane.

05. 10. 1990.

Povodom zauzimawa {taba TOSlovenije, Republi~ki sekretarijatza informisawe izdao je sqede}esaop{tewe: "Republi~ki sekretarijatza informisawe obavje{tava javnostda nema nikakvih razloga za uzne-mirenost gra|ana, do koje je do{lozbog zauzimawa prostorija biv{egsjedi{ta R[TO od strane vojne poli-cije. U suprotnosti sa odlukom slove-na~ke Skup{tine, Predsjedni{tvoSFRJ donijelo je 2. oktobra 1990.godine odluku da komandovawe TOSlovenije preuzima neposredno koman-da Pete vojne oblasti. Na toj osnovi jekomandant R[TO Slovenije gen-pukovnik Ivan Ho~evar u no}i sa 4.na 5. oktobar pozvao odjeqewe vojnepolicije da postavi dodatne straè naobjektu u kojem je donedavno bioR[TO.


16

06. 10. 1990.

Objavqen je projekat konfederalnogmodela jugoslovenske zajednice,koji su predsjedni{tva RepublikeHrvatske i Republike Slovenije 3.oktobra dostavila Predsjedni{tvuSFRJ.

07. 10. 1990.

Adil Zulfikarpa{i} je aklamacijomizabran za predsjednika Musliman-ske bo{wa~ke organizacije (MBO)na kraju Osniva~ke skup{tine uSarajevu.

08. 10. 1990.

U Novskoj podijeqeno oru`je -iskqu~ivo Hrvatima. Strah od "jed-nonacionalnog" naoruàvawa.

10. 10. 1990.

Savez komunista BiH -Socijalisti~ka demokratska parti-ja i Demokratski socijalisti~kisavez ove republike na predstoje}eizbore iza}i }e sa zajedni~kom lis-tom kandidata za ~lanove Predsje-dni{tva Bosne i Hercegovine.Kandidati su: Nijaz Durakovi},Fejsal Hrustanovi}, MirkoPejanovi}, Nikola Stojanovi}, IvoKom{i}, Zoran Perkovi} i ZlatkoLagumxija.

11. 10 .1990.

Iz pravca Knina ponovo je obustavqensaobra}aj unskom i li~kom prugom,radi minirawa na pojedinim dionica-ma.

16. 10. 1990.

Ponovo postavqen spomenikhrvatskom banu Josipu Jela~i}u nasredi{wi trg glavnog grada Hrvatske.

17. 10. 1990.

Predsjedni{tvo SFRJ dostavilo jeSkup{tini SFRJ koncept ustavnog

ure|ewa Jugoslavije na federativnimosnovama u kome se Jugoslavija nazivaSaveznom republikom, dràvomravnopravnih naroda i wihovihrepublika.

"Nacionalni sukobi i problemi naBalkanu su jedan od razloga zbog kogaje i daqe neophodan NATO-pakt",izjavio je u Briselu generalni sekre-tar Zapadne vojne alijanse ManfridVerner. On je, pri tom, naglasio da je"Balkan jedan od tri rizi~ne zone", ukojim Atlanski pakt veoma pa`qivoprati razvoj doga|aja.

19. 10. 1990.

Predsjedni{tvo SR BiH je donijeloOdluku o povla~ewu naoruàwa iopreme TO u vojne magacine

Na zajedni~koj sjednici Saveznogvije}a i Vije}a republika i pokrajinaSkup{tine SFRJ Stjepan Mesi} jeprogla{en za novog ~lana Predsjedn-i{tva SFRJ iz Hrvatske.

23. 10. 1990.

Skup{tina Srbije donosi Uredbu ouvo|ewu poreza i taksi na robu izSlovenije i Hrvatske.

S radom po~ela Televizija JUTEL.

24. 10. 1990.

Sve{tenici Srpske pravoslavnecrkve Sv. preobraèwa Gospodwegu Zagrebu i vi{e od 800 vjernikazatraìli su za{titu od sve brojnijihnapada, provokacija i ponièwa koji-ma su izloèni u posqedwe vrijeme.

28. 10. 1990.

Vanredni samit Evropske zajedniceu Rimu je podrào proces demokrat-skih promjena u Jugoslaviji. Evropskazajednica, prema rije~ima italijan-skog premijera Andreotija, o~ekuje dauskoro budu provedeni izbori u svim

jugoslovenskim republikama, da sepo{tuju qudska prava, te da Zajednicaizri~ito podràva jedinstvo i teri-torijalni integritet Jugoslavije.

31. 10. 1990.

U Bawoj Luci odràna promocija SDSBiH i wenih kandidata. "Nema ninezavisne dràve Hrvatske, ni nezav-isne dràve BiH", rekao je na skupudr Radovan Karaxi}.

U Dowem Vodi~evu, kod Bos. Novog, u1.35 ~asova, za sada nepoznatipo~inioci, minirali su dioèqezni~ke pruge.

02. 11. 1990.

Ameri~ki Stejt dempartmentobjavquje svojevrsno uputstvo za spro-vo|ewe izbora u ~etiri jugoslovenskerepublike u kojima do tada nisu jo{bili objavqeni vi{estrana~kiizbori. "Uputstvo" je bilopropra}eno prijetwom da }e, ukolikose ne bude po{tovalo navedenih 11uputstava, SAD uskratiti ekonomskupomo} Jugoslaviji.

08. 11. 1990.

Za srpski narod nije prihvatqivaBiH kao samostalna dràva koja egzi-stira sama ili u konfederativnojzajednici s drugim dràvama, nitibilo koja druga forma dràvnog orga-nizovawa kojom bi on bi odvojen odcjeline srpskog naroda ili bio sve-den na status nacionalne mawine. Toje stav iz Deklaracije o poloàjusrpskog naroda u BiH koju je naposqedwoj sjednici donio Glavniodbor SDS BiH, a koja je prezento-vana na konferenciji za novinare uSarajevu.

14. 11. 1990.

Na posqedwem predizbornom skupuSrpske demokratske stranke u BawojLuci dr Radovan Karaxi} je istakao

1990


17

da se "srpski narod oporavqa", a nakonferenciji za {tampu rekao je da seova stranka zalaè za partnerskeodnose i za u~e{}e sva tri naroda uvlasti. Na Saboru SDS govorili drBiqana Plav{i} i prof. dr NikolaKoqevi}, kandidati za ~lanovePredsjedni{tva BiH.

18. 11. 1990.

Odràni vi{estrana~ki izbori uBosni i Hercegovini za ~lanovePredsjedni{tva republike, poslanikeu oba Vije}a skup{tine, odbornike za109 op{tinskih Skup{tina i Skup{ti-nu grada Sarajeva. Najvi{e poslani~-kih mjesta u Parlamentu dobilaStranka demokratske akcije (86),zatim Srpska demokratska stranka(72) i najzad Hrvatska demokratskazajednica (44). U Predsjedni{tvo suizabrani: muslimani - Fikret Abdi}i Alija Izetbegovi}, Srbi - drNikola Koqevi} i dr Biqana Plav-{i}, Hrvati - Stjepan Kquji} i Fra-wo Boras i ostali - dr Ejup Gani}.

22. 11. 1990.

"SDS BiH u~ini}e sve da se uspostavidobra saradwa me|u narodima istrankama u ovoj republici, a napojedincima je velika odgovornost zamiran prelazak u novi sistem", izjavioje predsjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi} na konferenciji za {tampu.

29. 11. 1990.

U Dvoru na Uni uhap{en @eqkoRa`natovi}-Arkan sa oru`jem i~etni~kim obiqe`jima.

Ustoli~en novi partijarh Srpske pra-voslavne crkve, episkop ra{ko-prizrenski Pavle. Ovo je 44. srpskipartijarh u istoriji SPC, koji jeizabran za ìvota jednog patri-jarha.

05. 12. 1990.

"Pregovori o sastavu nove bosansko-hercegova~ke vlade i o podjeli

funkcija u republi~koj Skup{tinime|u trima nacionalnim strankama -pobjednicama na nedavnim izborima uBiH - veoma dobro napreduje", rekao jena konferenciji za {tampu predsjed-nik SDA Alija Izetbegovi} inaglasio: "Bosna je spa{ena od rasulai wena sudbina }e se rje{avati ovdje."

Pod parolom "Za mir, slogu i boqiìvot u jedinstvenoj Srbiji i federa-tivnoj Jugoslaviji" u Novom Saduodràn miting na kojem je govoriopredsjednik Predsjedni{tva RepublikeSrbije Slobodan Milo{evi} pred70.000 gra|ana.

06. 12. 1990.

Sabor Hrvatske zatraìo je da sesavezni sekretar za narodnu odbranugeneral Armije Veqko Kadijevi}razrije{i du`nosti.

Sve zna~ajne objekte u Slovenijidodatno obezbje|uju i pripadnicispecijalnih jedinica RSUP-a zajednosa organima redovne milicije.Specijalci su naoruàni automatskimpu{kama, a tako se ~uva i zgrada repub-li~ke Skup{tine, gdje delegati vodedebatu o Zakonu o plebiscitu osamostalnosti i nezavisnostiRepublike Slovenije.

09. 12. 1990.

Italijanski ministar inostranihposlova \ani de Mikelis izjavio je uTrstu da jugoslovenske institucijevi{e ne funkcioni{u i da to trebauzeti k znawu. [ef italijanske diplo-matije je upozorio da bi "Italija iEvropska zajednica osudile bilo kakavnasilan akt" te da "pored ostalog,vlada u Beogradu zna na{ stav u tompogledu".

Slobodan Milo{evi}, kandidat SPSdobio je 65% glasova na prvim posli-jeratnim vi{estrana~kim izborima uRepublici Srbiji i time izabran zapredsjednika. Od 250 mjesta u

Narodnoj skup{tini Srbije, 149 pripa-lo je kandidatima SPS dok su ujedi-wena opozicija i grupe gra|ana osvo-jili 56 poslani~kih mjesta.

Predsjedni{tvo SFRJ ocijenilo jeda je, poslije vi{estrana~kih izbora uzemqi, neophodno zajedno sa federal-nom skup{tinom, SIV i predstavnici-ma republika i pokrajina, povestipoliti~ku akciju za traèwe izlaza izpoliti~ke i ustavne krize.

13. 12. 1990.

"Nova vlast u BiH dràvu }e preuzetiu stawu velikog nereda", izjavio jepredsjednik SDS dr RadovanKaraxi}, ozna~iv{i kao glavnog"krivca" za takvo stawe "neodgov-ornost onih koji su do sada vodiliRepubliku".

14. 12. 1990.

Predsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} primio je drRadovana Karaxi}a, predsjednikaSDS BiH i predsjednika Srpskognacionalnog vije}a BiH sa grupomprivrednika.

15. 12. 1990.

Prenos kostiju vi{e od 1.000 `rtavausta{kog terora iz jame Bivoqe Brdokod âpqine u Prebilovce protekao jeu dostojanstvenoj atmosferi u pris-ustvu izme|u 10 i 15 hiqada qudi.

18. 12. 1990.

Predsjedni{tvo SFRJ je na sjednici- predsjedavao je predsjednik drBorislav Jovi} - raspravqalo onajavqenom plebiscitu o samostalnos-ti i nezavisnosti Republike Slove-nije. Ocjeweno je da je to protivusta-van i jednostran akt. Politikomsvr{enog ~ina poku{ava se drugimjugoslovenskim republikama nametnutirje{ewe, nezavisno od wihovih pravai interesa.


18

19. 12. 1990.

"Izvr{ni odbor Glavnog odboraSDA kandidovao je predsjednikastranke Aliju Izetbegovi}a za pred-sjednika Predsjedni{tva Bosne iHercegovine", izjavio je potpredsjed-nik SDA Muhamed êngi} i time otk-lonio bilo kakave pretpostavke da bibudu}i predsjednik republike mogaobiti Fikret Abdi}, koji je naizborima dobio najvi{e glasova.

20. 12. 1990.

Zasjedawem Skup{tine BiH uSarajevu je i zvani~no uspostavqenanova vlast. Koalicija tri nacionalnestranke - SDA, SDS i HDZ - me|usob-no je podijelila sva kqu~na mjesta udràvnoj vlasti. PredsjednikPredsjedni{tva BiH je AlijaIzetbegovi}, predsjednik Skup{tinemr Mom~ilo Kraji{nik, predsjednikVlade Jure Pelivan, generalnisekretar Skup{tine Avdo âmpara,predsjednik Vije}a gra|ana drAbdulah Kowicija, Vije}a op{tinaPetko ân~ar i potpredsjednikSkup{tine Mariofil Qubi}.

21. 12. 1990.

U Kninu je sve~ano progla{en StatutSrpske autonomne oblasti.

22. 12. 1990.

Sve~anom sjednicom Sabora uZagrebu, progla{eno je dono{ewenovog Ustava Republike Hrvatske.Sve~anoj sjednici nije prisustvovalopet zastupnika SDS i 16 zastupnikalijevog bloka srpske nacionalnosti,koji su prethodnog dana u znak protes-ta, napustili zasjedawe Sabora.

23. 12. 1990.

Tajnim glasawem, uz samo jedan glasprotiv i jedan nevaè}i listi}, zapredsjednika Skup{tine op{tineBawa Luka izabran je mr PredragRadi}, kandidat SDS.

Slovenija je na plebiscituodlu~ila da istupi iz Jugoslavije, ataj proces }e trajati {est mjeseci. Odukupno 1.459.722 gra|ana sa pravomglasa na glasawe je iza{lo 93,2%, zasamostalnost Slovenije glasalo je

88,2% od svih gra|ana s pravom glasa."Jugoslavije vi{e nema. Ona Slovenijune zanima. Mi idemo u Evropu", rekaoje dr Joè Pu~nik nakon saop{tewarezultata plebiscita.

27. 12. 1990.

"Srpski narod u BiH u~ini}e sve dase Jugoslavija sa~uva kao federalnazajednica bez obzira na broj feder-alnih jedinica. Ako to ne budemogu}e, srpski narod }e nastojati daostane u jednoj dràvi, odnosno ne}ese dozvoliti "komadawe srpskog nar-oda", istakao je predsjednik SDS drRadovan Karaxi} na konferenciji za{tampu u Sarajevu. On je dodao da }eSDS traìti zamjenu Bogi}aBogi}evi}a u Predsjedni{tvu SFRJ.

28. 12. 1990.

Naredna godina je kqu~na, ne samo zauspjeh ili slom reforme, ve} i zaopstanak Jugoslavije kao dràve,isti~e se u dokumentu Saveznogizvr{nog vije}a o stawu u zemqi imjerama za wegovo prevazilaèwe,koji je dostavqen Skup{tiniJugoslavije.

1990


19


20

1991


21


22

04. 01. 1991.

Potpredsjednik Sabora RepublikeHrvatske Simo Raji} u Zagrebu jepodnio ostavku. U tekstu ostavke Raji}ocjewuje da od rukovodstva Sabora iVlade Republike Hrvatske nijepokazan interes za zajedni~ki rad naunapre|ewu hrvatsko-srpskih odnosa.

U Prijedoru konstituisana novavi{estrana~ka Skup{tina op{tine.Predsjednik SO-e je Muhamedêhaji}, a potpredsjednik MiloradStaki}, predsjednik Izvr{nog odboraje Milan Kova~evi}, a wegov zam-jenik Enes Kur{umovi}.

Formiran SUP Krajine, na osnovuodluke Izvr{nog vije}a SAOKrajine, kao jedini nadleàn organza obavqawe djelatnosti iz oblastiunutra{wih poslova i javne sigurnos-ti na podru~ju SAO Krajine.

U skladu sa Ustavom RepublikeHrvatske predsjednik Frawo Tu|mandonio odluku o osnivawu Vije}a zanarodnu odbranu i za{tituustavnog poretka RepublikeHrvatske.

06. 01. 1991.

Pravoslavni Boì} obiqeàva se uBiH bogusluèwima i starim narod-nim obi~ajima, vezanim za ovajhri{}anski praznik.

07. 01. 1991.

Na fasadama zgrada u Bos. Krupiosvanule parole koje vrije|aju i uzne-miravaju gra|ane. Izgrednici sunapisali velikim slovima "SmrtSrbima" i "Srbi van iz Bosne".

08. 01. 1991.

Predsjedni{tvo SR BiH na sjedniciu Sarajevu pod predsjedni{tvomAlije Izetbegovi}a, prihvatilo ini-cijativu da se na prvoj narednoj sjed-

nici Predsjedni{tva SFRJ raspravqao budu}nosti zemqe. Tako|e suizvr{ena sqede}a imenovawa: zapredsjednika Savjeta za op{tenarod-nu odbranu imenovan je AlijaIzetbegovi}, a Savjeta za za{tituustavnog poretka dr BiqanaPlav{i}. Predsjednik Komisije zaorganizciono-kadrovska pitawa jedr Ejup Gani}, za odlikovawaStjepan Kquji}, za pomilovawa mrFrawo Boras, a za predstavke iprijedloge dr Nikola Koqevi}.Utvr|en je i dogovor o usmjeravawu~lanova Predsjedni{tva za pojedineoblasti rada. Za ekonomski sistemzaduèni su Fikret Abdi} i mrFrawo Boras, za politi~ki sistem idru{tvene djelatnosti dr BiqanaPlav{i} i Stjepan Kquji}, a za spo-qnu politiku i me|unarodne odnosedr Ejup Gani} i dr Nikola Koqevi}.

09. 01. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ izdaloNaredbu o rasformirawu svihneregularnih oruànih snaga ivra}awe oru`ja, ilegalno unijetogu zemqu, najbliìm ustanovama ilijedinicama JNA. Slovenija i Hrvatskasu se odlu~no izjasnile da ne}edozvoliti sprovo|ewe ove naredbe nasvojoj teritoriji, jer bi to, powihovom tuma~ewu, predstavqalouplitawe JNA u poslove iznadle`nosti Ministarstvaunutra{wih poslova.

U hotelu "Bosna" u Bawoj Luci, u ned-jequ 13. januara, u organizacijiOp{tinskog odbora SDS, organizujese do~ek Srpske nove godine. Ovo }ebiti prvi put poslije rata da se javnoslavi do~ek Nove godine po "starom"julijanskog kalendaru.

Grupa mla|ih qudi ponovo je, no}uizme|u 8. i 9. januara napala Srpskupravoslavnu crkvu u sredi{tuZagreba. Protonamjesnik crkveMilenko Popovi} zvao je miliciju izatraìo pomo}, ali su se napadi nas-

tavqali. Napada~i su pjevali pjesme ukojima se najavquje klawe Srba iizri~u pogrde na ra~un srpskog naro-da i pravoslavne crkve.

10. 01. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ je na sjednici- predsjedavao predsjednik drBorislav Jovi} - razmatralo puteveiznalaèwa rje{ewa za politi~kubudu}nost zemqe. Dogovoreno je da sesve opcije i alternative izu~e urepublikama sa ciqem da se izna|ezajedni~ko rje{ewe.

Predstavnici Skup{tina op{tinaKnin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac iTitova Korenica, nisu se odazvalipozivu hrvatskog vrhovni{tva da do|una razgovor u Zagreb. Ovo su izjavilipredsjednik Vije}a op{tina SaboraSlavko Degoricije i potpredsjednikVlade dr Milan Ramqak.

Naredba Predsjedni{tva SFRJ orasformirawu svih "ilegalnih par-avojnih oruànih sastava" predstavqanovo strogo upozorewe Sloveniji iHrvatskoj, dvema republikama koje sezalaù za pretvarawe Jugoslavije ukonfederaciju i èle da osnuju sop-stvene nacionalne armije - ocijenilesu strane novinske agencije.

Skup{tina Slovenije uputilaMemorandum SIV-u povodom upadaSrbije u monetarni sistem SFRJ, ukome je saop{teno da }e Slovenija, uinteresu za{tite slovena~ke privre-de, od savezne vlade preuzeti carin-ske i poreske poslove.

11. 01. 1991.

Konstituisana je prva poslijeratnavi{estrana~ka Skup{tina Repu-blike Srbije. Za predsjednikaSkup{tine izabran je dr SlobodanUnkovi}. Pred Narodnom skup{ti-nom, zakletvu je poloìo predsjednikRepublike Srbije SlobodanMilo{evi}.


23

1991

13. 01. 1991.

"Plebiscit zna~i nezadrìv procesosamostaqivawa Slovenije iuspostavqawa wezine pune dràvnos-ti, a otcjepqewe je samo jedna od opci-ja u slu~aju nasilnog rje{avawajugoslovenske krize", izjavio je pred-sjednik slovena~ke Vlade LojzePeterle.

14. 01. 1991.

Ustavni sud Jugoslavije poni{tio jeodredbe tri ~lana Deklaracije o suv-erenitetu Slovenije iz jula pro{legodine kojima se, u su{tini,progla{ava suverenost republike iutvr|uje primat wenog pravnog poretkanad saveznim.

15. 01. 1991.

Predsjednik SIV-a Ante Markovi}zapo~eo je turneju po republikama,radi dogovora sa predstavnicimatamo{wih vlada o minimumu zajed-ni~kih funkcija i politike, koje biobezbijedile provo|ewe reformi ifunkcionisawe zemqe do dogovora owenom budu}em ustrojstvu.

16. 01. 1991.

Mandatar za sastav nove Vlade SRCrne Gore je Milo \ukanovi}.

17. 01. 1991.

Na sastanku delegacija Slovenije iHrvatske u Mokricama postignut jedogovor o saradwi na poslovimaodbrane i bezbjednosti.

Jedinstveni kandidat za predsjednikaSR Makedonije jeste Kiro Gligorov.

Na Memorandum Skup{tineSlovenije u kome je saop{teno da }eSlovenija, u interesu za{tite slove-na~ke privrede od savezne vladepreuzeti carinske i poreske poslove,SIV je odgovorio upozorewem da to

vodi blokadi jedinstvenog trì{ta iukupnog ekonomskog sistema SFRJ.

18. 01. 1991.

"U Sloveniji nema jedinica koje biodgovarale formulacijama naredbePredsjednit{va SFRJ o vra}awuoru`ja i stoga u Sloveniji nije u tokuvra}awe oru`ja", izjavio je predsjed-nik Izvr{nog vije}a Skup{tineRepublike Slovenije Lojze Peterle.

20. 01. 1991.

Slu`ba za informisawe Predsje-dni{tva SFRJ saop{tila je da jePredsjedni{tvo SFRJ, na molbu VladeRepublike Hrvatske, odobrilo da serok za razoruàvawe i rasformirawenelegalnih oruànih sastava - odre|ennaredbom Predsjedni{tva SFRJ od 9.januara ove godine - produì za 48~asova, odnosno do 24.00 ~asa 21. janu-ara 1991. godine.

21. 01. 1991.

Dok svoj sud o tome {ta su paravojneformacije ne daju nadle`ni i stru~niorgani, treba zaustaviti sve akcije okosprovo|ewa naredbe Predsjedni{tvaSFRJ, smatra Predsjedni{tvo SRBiH.

U Sarajevu su vo|eni razgovori izme|udelegacije Republike Hrvatske i SRBiH koje su predvodili dr FrawoTu|man i Alija Izetbegovi}.

Poslije isteka roka za vra}awe oru`jau Hrvatskoj je vra}eno samo 58 pu{aka.

22. 01. 1991.

U Begoradu su po~eli razgovori obudu}nosti Jugoslavije delegacije BiHi Srbije. Delegacije predvode pred-sjednici Alija Izetbegovi} iSlobodan Milo{evi}. Ocijeweno jeda se Jugoslavija mora sa~uvati.

Na sjednici Predsjedni{tva SFRJ -predsjedavao predsjednik dr Bori-slav Jovi} - razmatrana je i prih-va}ena informacija SSNO od 09. 01.1991. godine o rasformirawu irazoruàwu nelegalnih oruànih sas-tava. Konstatovano je da je naredbasamo djelimi~no izvr{ena, da jepropu{tena prilika da se razoruà-vawe nelegalnih oruànih sastavaobavi uz primjenu abolicije, odnosnobez direktnog angaòvawa pravosudnihorgana, na osnovu zakona. Predsjedni-{tvo SFRJ je zato konstatovalo da suvojno-pravosudni i svi drugi nadle`niorgani du`ni da izvr{avaju svojeobaveze i ovla{}ewa utvr|ena zako-nom. Predsjedni{tvo SFRJ je konsta-tovalo da je neosnovano bilo kakvo{irewe psihoze straha od navodneintervencije JNA i da je neprihvatqi-vo stvarawe antiarmijskog raspolo-èwa.

23. 01. 1991.

Saop{tewe SSNO u Beogradu: "URepublici Hrvatskoj mobilisan je sas-tav raznoraznih, u su{tini, vojnihformacija. U ime navodne odbrane odtobo`we vojne intervencije, organizo-vano je intenzivno pra}ewe pripadni-ka JNA i vojnih jedinica, oruànoobezbje|ewe pojedinih objekata,zapre~avawe komunikacija i priprema-we raznovrsnih teroristi~kih dejsta-va usmjerenih prema Armiji i wenomsastavu. Ako se na podru~ju RepublikeHrvatske odmah ne raspuste svi mobil-isani oruàni sastavi, JNA }e, postu-paju}i po odredbama ta~ke 4. i 7.naredbe Predsjedni{tva SFRJ, podi}iborbenu gotovost svojih jedinica nanivo koji }e garantovati sprovo|ewena zakonu zasnovanog krivi~nog postup-ka i izvr{ewe sudskih odluka."

Rje{ewe politi~ke krize u Jugoslavijitreba traìti u demokratskom dija-logu, zakqu~ili su najvi{i pred-stavnici Crne Gore i Hrvatske u raz-govorima u Zagrebu, predvo|eni mrMomirom Bulatovi}em i dr FrawomTu|manom.


24

24. 01. 1991.

Razgovori o budu}nosti Jugoslavije idrugim aktuelnim politi~kim pitaw-ima izme|u delegacija Slovenije iSrbije po~eli su u Beogradu.Delegaciju Slovenije predvodi pred-sjednik Predsjedni{tva SlovenijeMilan Ku~an, a na ~elu delegacijeSrbije nalazi se predsjednikRepublike Slobodan Milo{evi}.

Republi~ki sekretar za narodnuodbranu Slovenije Janez Jan{auputio je SSNO-u protest zbog, kako seisti~e u sao{tewu, "ve}ih premje-{tawa vojnika slovena~ke nacional-nosti koji sluè vojni rok na Petomarmijskom podru~ju".

Sabor Republike Hrvatske sazvan jena vanredno zasijedawe koje po~iwe25. januara. U vanrednom saop{tewupredsjednika hrvatskog Sabora dr@arka Domqana kaè se da je povodza sazivawe vanrednog zasijedawaSabora saop{tewe SSNO od 23. 01.1991. godine.

Organi krivi~nog gowewa JNA uHrvatskoj li{ili slobode ve}i brojlica zbog sumwe da su u~estvovali uorganizovawu i naoruàvawu ilegal-nih paravojnih jedinica.

25. 01. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ narediloobaveznu demobilizaciju rezervnogsastava milicije u Hrvatskoj.

U Beogradu odràn sastanak rukovod-stava Srbije i Hrvatske.

Nekoliko televizijskih centara jeemitovalo televizijsku emisijuInformativnog centra SSNO o ile-galnom uvozu oru`ja u Hrvatsku.

Sobrawe Makedonije usvojiloDeklaraciju o nezavisnosti iPlatformu za pregovore o budu}nostiJugoslavije.

27. 01. 1991.

Poslanici makedonskog vi{eparti-jskog Sobrawa izabrali su na sjedni-ci ve}inom glasova Kiru Gligorovaza predsjednika SR Makedonije.

U tekstu pod naslovom "Armija nani{anu" tvrdi se da su snage MUP-a nacijeloj teritoriji Republike Hrvatskeangaòvane, izme|u ostalog, i za"izvo|ewe planiranih napada na pri-padnike JNA, vojne objekte, komande ijedinice".

30. 01. 1991.

Na zasijedawu Skup{tine BiH uSarajevu, SDA predloìlaDeklaraciju o dràvnom suveren-itetu i nedjeqivosti BiH.Skup{tina BiH izabrala je JuruPelivana, diplomiranog ekonomistui bankara, kandidata HDZ, za pred-sjednika republi~ke Vlade.

U Beogradu nastavqeni razgovori opoliti~koj budu}nosti Jugoslavije.Druga runda JU - samita.

Dio srpske vanparlamentarne opozi-cije, Matica iseqenika Srbije,Udruèwe "Solidarnost", UdrèweSrba iz Hrvatske u Beogradu i grupanezavisnih intetlektualaca iniciralaje - povodom najnovijih doga|aja uHrvatskoj - formirawe Svesrpskogvije}a nacionalnog spasa. Pomenutestranke i udruèwa organizova}e usubotu 2. februara u "Beogradu,Podgorici, Kosovu Poqu, Kninu,Bawoj Luci, Nevesiwu, BelomManastiru i Kumanovu protestnemitinge povodom otkrivawa genocid-nih planova hrvatske republike".

31. 01. 1991.

Vojni sud u Zagebu izdao je nalog zaprivo|ewe Martina [pegeqa, minis-tra odbrane Hrvatske, zbogumje{anosti u aferu oko uvozaoru`ja. Vije}e narodne odbrane

Hrvatske odbacilo optu`be, a[pegeq nikada nije priveden.

01. 02. 1991.

SDS i kninski Odbor socijal-isti~ke partije Hrvatske -jugoslovenske orijentacije, izdalisu zajedni~ko saop{tewe za javnost ukome, uz ostalo, traè da hrvatskaVlada podnese neopozivu ostavku, dase raspusti Sabor, raspi{u izbori izabrani djelovawe HDZ-a.

05. 02. 1991.

Vlade evropske "dvanestorice" uBriselu odlu~ile su da povedu diplo-matsku inicijativu radi miroqubivogrje{avawa jugoslovenske politi~kekrize. Kako je izjavio predsjednikministarskog savjeta EZ @ak Pos,jugoslovenskoj vladi bi}e upu}en"demar{" u kojem }e biti izraènaprivrènost EZ jedinstvu i teritori-jalnom integritetu Jugoslavije.

Ministar inostranih poslovaMa|arske Geza Jesenski obavijestioje jugoslovenskog ambasadora uBudimpe{ti da je dosada{womistragom, koju vodi ma|arska Vlada,utvr|eno da je u na{u zemqupreba~eno, bez znawa vlade, 10.000"kala{wikova".

06. 02. 1991.

U pojedinim dijelovima BiH, anaro~ito u isto~noj Hercegovini, utoku je specijalni rat koji se vrlosmi{qeno vodi na {irewu vijesti daSrbi prave spiskove za likvidacijumuslimana i obratno. "Rije~ je o raduposebnih agentura koje èle dapogor{aju srpsko-muslimanske odno-se", istakao je predsjednik SDS BiHdr Radovan Karaxi}.

Ukoliko se Slovenija odvoji odJugoslavije, to }e u~initi i Hrvatska,izjavio je hrvatski ministar infor-macija Milovan [ibl.

1991


25

Ameri~ki dràvni sekretar XejmsBejker izjavio je u Va{ingtonu daameri~ka vlada "èli da vidi jedin-stvenu i demokratsku Jugoslaviju".

Delegacija Evropskog savjeta, koju ~ineFernandes Ordowes i KatrinLalimijer, u posjeti Jugoslaviji.Ocijeweno je da je prvi uslov za mirnorje{ewe jugoslovenske krize daJugoslavija u|e u Savjet Evrope i da seraspi{u vi{estrana~ki izbori zasavezni parlament.

07. 02. 1991.

Predsjedni{tvo SR BiH na 4. sjedni-ci donijelo je Odluku o imenovawuSavjeta za op{tenarodnu odbranu(predsjednik dr Miodrag Simovi},~lanovi Jerko Doko, AlijaDelimustafi}, Milo{ Baj~eti},Mladenko Maksimovi}, MilovanZorc) i Savjeta za za{titu ustavnogporetka.

08. 02. 1991.

Predsjednik Izvr{nog vije}aSkup{tine Republike Slovenije LojzePeterle izjavio je da }e Slovenijapredloìti na saveznom nivou spo-razumni dogovor za razlaz.

10. 02. 1991.

"Srpski narod se nalazi u jednom odnajteìh istorijskih razdobqa predjasnom prijetwom ponovnog genocida,ali }e milion Kraji{nika biti nepre-mostiva prepreka za sve one kojipoku{avaju da raskomadajuJugoslaviju", kaè se u proglasu sasastanka predsjednika SDS RadovanaKaraxi}a sa predsjednicima 23Op{tinska odbora SDS BosanskeKrajine.

11. 02. 1991.

Narodna skup{tina Srbije izabrala jenovu Vladu Republike Srbije.Predsjednik Vlade je dr DragutinZelenovi}.

13. 02. 1991.

"Srbija se zalaè za o~uvawe Jugo-slavije, kao federativne zajednice, au slu~aju razbijawa Jugoslavijeneophodno je otvoriti dijalog o repub-li~kim granicama", istakao jeAleksandar Bako~evi} u Beogradutokom razgovora sa delegacijomEvropskog paralamenta.

14. 02. 1991.

Muslimanski omladinski savez(MOS) SDA ponovo se oglasio sa zaht-jevom da se vojnicima muslimanimaobezbijedi ishrana u skladu sa vjer-skim propisima. Ukoliko se ne ispuneovi zahtjevi, muslimanska omladina }epreispitati i odbiti vr{ewe svojihobaveza propisanih Ustavom SFRJ.

15. 02. 1991.

Predsjedni{tvo SR BiH je u Sarajevurazmotrilo neka aktuelna pitawazna~ajna za bezbjednosno stawe, poseb-no pojave i politi~ke posqedice sveu~estalijih glasina o "naoruàvawugrupa i pojedinaca, masovnom rastu-rawu oru`ja, pravqewu odre|enihspiskova, obiqeàvawu stanova" orga-nizovawu oruànih straà, milita-rizacija pojedinih nacionalnihstranaka i stvarawu ilegalnih paravo-jnih formacija", u pojedinim naseqi-ma i mjestima u BiH.

16. 02. 1991.

Dolazak specijalnih jedinica MUP-aHrvatske na podru~je Plitvi~kih jez-era izazvao je brojne proteste inegodovawe lokalnog srpskogstanovni{tva.

U Dowem Lapcu usvojena je Deklara-cija o poloàju i pravima srpskognaroda u Hrvatskoj.

U Karlovcu je zabrawen miting SDS-a.

20. 02. 1991.

Vlada Hrvatske podnijela je SaboruUstavni zakon o kome u Hrvatskoj vaè

samo zakoni ove republike, ~ime jesuspendovan Ustav SFRJ. Sabor jeusvojio i Rezoluciju o za{titiustavnog poretka RepublikeHrvatske, koja je kao ultimatumupu}ena Predsjedni{tvu SFRJ.

Savjet SDS BiH izdao je saop{tewe otome da je za srpski narod u ovojrepublici iz pravnih i politi~kihrazloga neprihvatqiva Deklaracija osuverenosti i nedjeqivosti BiHkoju je za usvajawe u republi~kojskup{tini predloìla SDA. Deklara-cija koju predlaè SDA unosi krajwinemir u ionako uznemireno podru~jeBiH i dovodi do usijawa postoje}epodjele na nacionalnoj osnovi, ~ega bipredlaga~i morali biti svjesni,isti~e se na kraju saop{tewa SavjetaSDS.

Poslanici sva tri vije}a parlamentaRepublike Slovenije usvojili su, naodvojenim sjednicama, amandman narepubli~ki Ustav kojim se suverenaprava Slovenije vra}aju sa federacijena republiku. Taj amandman zna~i daqeodvajawe od federalnog pravnog sis-tema.

21. 02. 1991.

Predsjednik SDA Alija Izetbegovi}izjavio je: "Suverenost republika uJugoslaviji - pa i BiH - svr{en jeistorijski ~in".

22. 02. 1991.

U Sarajevu odràna sjednicapro{irenog Predsjedni{tva SFRJ,na kojoj je zakqu~eno da se za narednusjednicu (1. marta) pripremi prijedlogustavno-pravne procedure za izdvajaweiz SFRJ i koncept najva`nijih odnosao budu}oj zajednici.

24. 02. 1991.

Nakon zavr{etka 11. Kongresa Savezakomunista BiH, SK BiH vi{e ne pos-toji. Ova politi~ka partija od tog


26

trenutka nosi ime Socijalisti~kademokratska partija BiH.

"BiH ne}e biti u vazalnom ilikolonijalnom poloàju ni prema komei zato }e ustrajati na dono{ewudeklaracije o suverenitetu BiH",isti~e se u izjavi Alije Izetbego-vi}a nakon sjednice Predsjedni{tvaSFRJ u Sarajevu.

25. 02. 1991.

"Makedonija ne prihvata ni jedanoblik krwe federacije, niti moè dase sloì sa prijedlogom oasimetri~noj federaciji", izjavio jeu Skopqu predsjednik SR MakedonijeKiro Gligorov.

26. 02. 1991.

Ustavna komisija dostavilaSkup{tini SFRJ Deklaraciju zanovi dogovor o jugoslovenskojzajednici, do ~ijeg bi usvajawa, kakoje predloèno u Deklaraciji, organivlasti u jugoslovenskim republikamabili du`ni da po{tuju Ustav SFRJ isavezne zakone.

27. 02. 1991.

"Zbog suverene BiH ja bih `rtvovaomir, a za taj mir u BiH ne bih `rtvo-vao wenu suverenost. Jugoslovenskuzajednicu vidim kao dràvu suverenihrepublika. To je jedini put za izlazakiz krize, s obzirom na nepo-pustqivost federalista i konfeder-alista", izjavio je predsjednik BiHAlija Izetbegovi} pred poslanicimaSkup{tine BiH. Nikola Koqevi}izjavio da je zapawen rije~imaIzetbegovi}a da mu je suverenitet BiHpre~i od mira.

28. 02. 1991.

Zavr{etak vi{esatne rasprave uSkup{tini BiH u Sarajevu o prijed-logu Deklaracije o suverenosti inedjeqivosti republike BiH, koji

je predloìla SDA, bio je izuzetnoburan. Nakon {to je deklaracija o suv-erenosti BiH odloèna za raspravuna Savjetu za ravnopravnost narodaposlanici upoznati sa stavom Izvr{-nog odbora SDA po kome se ova stran-ka opredjequje za konfederaciju.

U povodu objelodawivawa opredeqe-wa Izvr{nog odbora SDA za kon-federaciju, iz SDS BiH upu}en jepredsjedniku Predsjedni{tva SFRJBorisavu Jovi}u zahtjev za za{titu.Srbi u BiH traè da se wihova suv-erena voqa da ìve u saveznoj dràviJugoslaviji za{titi svim sredstvimapravne dràve.

Potpredsjednik slovena~ke VladeJoè Mencinger izrazio jemi{qewe da se "otcjepqewe Slove-nije vi{e ne moè zaustaviti" iistovremeno iznio procjenu da bi doosamostaqewa republike moglo dado|e "mnogo ranije" od 23. juna ovegodine.

Srpsko nacionalno vije}e usvojiloje Rezoluciju o razdruìvawuSrpske autonomne oblasti Krajinasa Hrvatskom. Tom Rezolucijom prak-ti~no su stavqeni van snage svizakoni Republike Hrvatske, koji su usuprotnosti sa saveznim zakonima iodredbama statuta Srpske autonomneoblasti Krajina.

01. 03. 1991.

U Beogradu na sjedniciPredsjedni{tva SFRJ u pro{ire-nom sastavu usvojen prijedlog oustavnopravnom postupku za izdvajaweiz Jugoslavije u 10 ta~aka. FrawoTu|man nije prisustvovao sjednicizbog odlaska u SAD, budu}i da je jo{24. januara od predsjednika Bu{atraìo za{titu Hrvatske. Jednostraneili bilateralne odluke u pravcu tzv.razdruìvawa SFRJ, odnosno otc-jepqewe tih republika, u direktnoj susuprotnosti sa Ustavom SFRJ, ocije-nilo je Predsjedni{tvo SFRJ.

Progla{ena autonomija Isto~neSlavonije, Barawe i ZapadnogSrema. Ova oblast ima povr{inu2.500 km2 na kojoj ìvi 135.800 sta-novnika od ~ega su 95% Srbi.

02. 03. 1992.

U Pakracu zbog poku{aja preuzimawamilicijske stanice od strane jedini-ca MUP-a Hrvatske do{lo dooruànog sukoba sa srpskimstanovni{tvom. Po nalogu Predsje-dni{tva SFRJ intervenisale susnage JNA, da bi razdvojile suko-bqene strane.

U Kneìci, u srcu Kne{poqa odrànje veliki miting za Jugoslaviju, koji jeorganizovao Regionalni odborSaveza komunista - Pokreta zaJugoslaviju. Na mitingu u Kneìci,Borislav Mikeli}, poru~io: "Akonam bude nametnut rat - mi }emo gavoditi i mi }emo ga dobiti." Razija[ubi} je rekla: "Zgranuta sam izaprepa{tena koli~inom ne~ovje{tvai spremnosti Alije Izetbegovi}a, daìvote na{e djece `rtvuje radi jed-nostrane deklaracije".

03. 03. 1991.

Pred oko 50.000 qudi u Bawoj Luciodràn miting SDS "BiH uJugoslaviji". Za srpski narod izvanfederativne Jugoslavije postoji jo{jedna opcija - velika Srbija, rekao jeRadovan Karaxi}. Na mitingu su,osim predsjednika SDS BiH, govorilii ~lanovi Predsjedni{tva SR BiHNikola Koqevi} i BiqanaPlav{i}, predsjednik SDS iz Kninaprof. dr Jovan Ra{kovi}, MilovanMilovanovi}, Predrag Lazarevi} iJovan Spremo.

04. 03. 1991.

Postignut dogovor jugoslovenskog ihrvatskog rukovodstva da specijalnajedinica hrvatskog MUP-a napustiPakrac, a da JNA ostane.

1991


27

U mjesta apatinske op{tine po~ele suda pristiù izbjeglice iz Slavo-nije, mahom ène i djeca iz Borova,Tewa, Sarva{a, Belog Brda. Ovaj svojkorak oni obja{wavaju osje}ajem stra-ha zbog nepovoqnog razvoja me|una-cionalnih odnosa u wihovom kraju.

09. 03. 1991.

Uprkos prijetwama od strane vlasti,opozicija u Beogradu odràla mit-ing protiv informativnog monopo-la vladaju}e partije, kome je pris-ustvovalo nekoliko desetina hiqadaqudi. Miting se zavr{io krvavimobra~unom demonstranata i polici-jskih snaga. Poginuli su jedan demon-strant i jedan milicioner. Na zahtjevsrpske vlasti, a po nalogu Predsje-dni{tva SFRJ, na ulice Beograda suiza{li tenkovi. Uslijedila suhap{ewa. Uhap{en je Vuk Dra{kovi},lider najve}e opozicione stranke uSrbiji, Srpskog pokreta obnove. "UBeogradu je napadnuta najve}a vrijed-nost koju ima na{a zemqa i na{ narod.Ugroèn je mir, a mir je osnovni uslovbez koga ni jedan problem koji imamo,a imamo ih mnogo, ne moèmo uspje{noda rije{imo", izjavio je predsjednikSlobodan Milo{evi}. "Zato sesnagama haosa i bezumqa Srbija morasuprotstaviti svim ustavnim sredstvi-ma."

11. 03. 1991.

U Splitu osnovana Hrvatska usta{kastranka.

I u popodnevnim ~asovima na central-nom gradskom trgu na Terazijamaokupilo se vi{e hiqada gra|ana i stu-denata. Dan je protekao bez incidena-ta. Zbog brutalnosti vlasti premademonstrantima i naknadnih hap{ewastudenti Beogradskog univerziteta umirnim demonstracijama prinudili suvlast za ustupke i ispuwewe zahtjevaza demokratizacijom politi~kogìvota u Srbiji.

12. 03. 1991.

Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ drBorislav Jovi} u Beogradu dao jeslede}u izjavu: "Odràna je sjednicaPredsjedni{tva SFRJ u funkcijiVrhovnog komadanta Oruànihsnaga. [tab Vrhovne komande OSizloìo je ocjenu stawa bezbjednostizemqe i funkcionisawa wenogustavnog poretka i predloìoPredsjedni{tvu da donese odgovara-ju}e mjere. O podnijetim predlozimanije postignuta saglasnost. Pozavr{enoj sjednici zatraìo sam od{taba Vrhovne komande OS SFRJ da utoku sutra{weg dana razmotri i utvr-di {ta smatra da treba da predloì,ili da preduzme u nastaloj situaciji.Zakazao sam s tim u vezi novu sjednicuVrhovne komande OS za ~etvrtak, 14.ovog mjeseca. Gra|ani mogu biti sig-urni da OS garantuju mir, bezbjednosti ustavni poredak zemqe."

14. 03. 1991.

"O uvo|ewu vanrednih mjera na sjedni-ci Predsjedni{tva SFRJ 12. martaiznio sam svoj kategori~an stav, da samprotiv bilo kakvog razmi{qawa obilo kakvoj vojnoj opciji za rje{avawejugoslovenskih politi~kih, nacional-nih i me|unacionalnih problema",izjavio je Vasil Tupurkovski uSkopqu.

15. 03. 1991.

Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ, drBorislav Jovi} podnio je ostavku naovu du`nust. Jovi} je ovo rekao uobra}awu jugoslovenskj javnosti.

Potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJStipe Mesi} izjavio je u Beogradu da}e poslije ostavke predsjednika drBorislava Jovi}a biti kao potpred-sjednik "u funkciji predsjednika."

Evropski parlament je za o~uvawejugoslovenske dràve, weno jedinstvo,teritorijalni integritet, uz naglasak

da se podràvaju privredne reforme uzemqi.

16. 03. 1991.

Slobodan Milo{evi} je dao dra-mati~nu izjavu u kojoj nagla{ava daSrbija ne}e priznati ni jednu odlukuPredsjedni{tva SFRJ pod postoje}imokolnostima, jer bi bila nelegitimna.Predsjednik Srbije je naredio mobi-lizaciju rezervnog sastava snaga MUP-a, kao i hitno formirawe novih snagamilicije.

17. 03. 1991.

Jugoslav Kosti} napu{ta Predsje-dni{tvo SFRJ.

^lan Predsjedni{tva SFRJ iz CrneGore Nenad Bu}in podnio jeSkup{tini SR Crne Gore ostavku na~lanstvo u najvi{em dràvnom organuzemqe.

Na vanrednoj sjednici, odrànoj uKninu, Izvr{no vije}e SAO Krajineusvojilo je prijedlog odluke o izdva-jawu {est op{tina u sastavu Krajine izRepublike Hrvatske.

18. 03. 1991.

"SDS BiH daje punu podr{ku stavovi-ma dr Borisava Jovi}a. Osu|ujemoblokadu rada Predsjedni{tva SFRJnaro~ito u odnosu na funkcionisaweJNA i razoruàvawe paravojnih for-macija", kaè se u saop{tewu ovestranke.

19. 03. 1991.

[tab Vrhovne Komande izdao jesaop{tewe u kome se kaè da Predsje-dni{tvo SFRJ na svojim sjednicamaodrànim 12, 14. i 15. marta ovegodine nije prihvatilo prijedlog[taba Vrhovne Komande da se preduz-mu odgovaraju}e mjere koje bi garanto-vale spre~avawe me|unacionalnihoruànih sukoba i gra|anskog rata i


28

osigurale uslove za miran, demokrats-ki i na Ustavu i zakonima zasnovanrasplet jugoslovenske krize.

Narodna skup{tina Srbije preuzelaje na sebe ovla{}ewa raspu{teneSkup{tine Kosova i razrije{iladu`nosti Rizu Sapunxiju, ~lanaPredsjedni{tva SFRJ sa Kosova.

20. 03. 1991.

Skup{tina Srbije odbila je ostavkuBorislava Jovi}a na ~lanstvo uPredsjedni{tvu SFRJ, koji se vra}ana du`nost, a dan kasnije bira SejduBajramovi}a za ~lana Predsje-dni{tva SFRJ sa Kosova.

21. 03. 1991.

Na pro{irenoj sjednici Predsje-dni{tva SFRJ (7. JU-samit) postignutje dogovor da predsjednici republikazapo~nu pregovore o budu}nostiJugoslavije.

25. 03. 1991.

U Kara|or|evu je iznenada i u tajnos-ti odràn sastanak SlobodanaMilo{evi}a i Frawe Tu|mana.

26. 03. 1991.

"Dvanestorica smatraju da jedinstve-na i demokratska Jugoslavija imanajboqe izglede da se skladno inte-gri{e u novu Evropu", isti~e se uizjavi ministara inostranih poslo-va EZ, koji su u Luksemburgu razma-trali, izme|u ostalog, najnovija poli-ti~ka zbivawa u Jugoslaviji.

27. 03. 1991.

Na platou Skup{tine BiH odràn jeprotestni zbor za slobodu {tampe,kojem su, pored zaposlenih u"Oslobo|ewu" prisustvovali nov-inari i drugi radni qudi RTVSarajevo, dramski umjetnici, pisci,studeniti i gra|ani.

28. 03. 1991.

SDS BiH ne zalaè se ni za velikuSrbiju, niti za unitarnu Jugoslaviju,ve} jedinstvenu dràvu sa me|unarod-no-pravno priznatim subjektivitetom,re~eno je na konferenciji za {tampuove stranke.

U skladu sa dogovorom da predsjedni-ci republika zapo~nu pregovore obudu}nosti Jugoslavije, postignutimna sjednici Predsjedni{tva SFRJ uSplitu je odràn prvi od ukupno {esttakvih susreta tokom narednih mjese-ci.

31. 03. 1991.

Na Plitvicama do{lo do oruànogsukoba specijalnih odreda hrva-tskog MUP-a i pripadnika Mili-cije SAO Krajine.

Na vanrednoj sjednici Predsje-dni{tva SFRJ povodom doga|aja naPlitvicama izdato je nare|ewejedinicama JNA da obezbijedepo{tovawe prekida vatre, kao i da sepodigne borbena gotovost odgovara-ju}ih jedinica JNA.

Gradski odbor SDA Sarajevo osnovaoprvo vojno krilo - Patriotsku ligu.

01. 04. 1991.

Oko 2.500 gra|ana Knina okupilo seoko 10 ~asova ispred zgrade KomandeKorpusa JNA da bi, kako kaù,protestvovali zbog neblagovremenogangaòvawa armijskih jedinica udoga|ajima na Plitvicama.

Izvr{no vije}e Krajine donijeloOdluku o prisajediwewu Srpskeautonomne oblasti KrajinaRepublici Srbiji. Prema tojOdluci, Krajina postaje sastavni diojedinstvene dràvne teritorijeRepublike Srbije i na teritorijiSAO Krajina vaì Ustav RepublikeSrbije, kao i ustavno-pravni sistemSFRJ.

02. 04. 1991.

Na vanrednoj sjednici Narodneskup{tine Srbije u Beogradu, nakojoj se iza zatvorenih vrata razmatrapoloàj srpskog naroda u Hrvatskoj usvjetlu najnovijih doga|aja u tojrepublici, usvojena je "Deklaracijao mirovnom rje{avawu jugoslo-venske krize, protiv gra|anskograta i nasiqa."

04. 04. 1991.

SDS BiH ocjenila je nedavnu posjetupredsjednika Predsjedni{tva Repu-blike Alije Izetbegovi}a KurtuValdhajmu "kao poniàvawe za srps-ki narod".

Odràn je razgovor predsjednikarepublika, tzv. samit {estorice.Slobodan Milo{evi} iznio je pri-jedlog o budu}oj jugoslovenskojekonomskoj zajednici u {est ta~aka.

05. 04. 1991.

Zbog mogu}eg napada hrvatskog MUP-a, u Kninu je izdata naredba o prekidurada preduze}a i ustanova. KodBorova Sela Srbi prave barikade naputevima i organizuju no}ne straè.

Srpski nacionalni front - asoci-jacija 11 nacionalnih stranaka i van-parlamentarne srpske opozicije -odlu~io da formira Srpsku nacio-nalnu gardu radi odbrane novous-postavqene "zapadne granice Srbije".

07. 04. 1991.

Protestu protiv su|ewa u Zagrebu,{to su ga na splitskoj rivi organizo-vali ogranci HSLS, HDS i HDZ-a,nadovezali su se dosad nevi|eni uSplitu nekontrolirani neredi u koji-ma je u~estvovalo vi{e od 1.000 qudi,pri ~emu su polupani prozori nanekoliko vojnih objekata i o{te}enesu poslovnice vi{e firmi sasjedi{tem u Beogradu.

1991


29

08. 04. 1991.

U Vojnom sudu u Zagrebu po~elosu|ewe Martinu [pegequ, uodsustvu, i sedmorici Viroviti~anazbog ilegalnog uvoza oru`ja. Su|ewe jeistog dana odloèno zbog protestagra|ana Zagreba ispred zgrade suda.

Ovoga marta regruti iz Slovenijenisu do{li na odsluèwe vojnog rokau jedinice Bawolu~kog garnizona JNA.U subotu 6. aprila, na sve~anosti uKasarni "Kozara" prvi put mladi izSlovenije nisu, poput svojih vr{wakaiz svih drugih krajeva zemqe, dalizavjet da }e braniti Jugoslaviju.

"Mislim da ne postoji mogu}nostdogovora Tu|mana i Milo{evi}a nara~un BiH. Wih dvojica nisuCvetkovi} i Ma~ek, te ni vrijeme nijeisto kao ranije. Jugoslavija nije ista,BiH nije ista", izjavio je predsjednikPredsjedni{tva BiH Alija Izetbe-govi}.

11. 04. 1991.

Predsjednici republika, odnosnopredsjednici Predsjedni{tava repub-lika, nastavili su na Brdu kod Krawaraspravu o ure|ewu odnosa izme|ujugoslovenskih naroda, odnosnowihovih republika. U konstruktivnimrazgovorima jasno su se uobli~iledvije mogu}e opcije razrje{ewadràvno-politi~ke krize: 1) savez suv-erenih dràva ili 2) Jugoslavija kaojedinstvena demokratska saveznadràva. U odnosu na te razli~ite kon-cepcije, predsjednici su se saglasilida demokratski princip nalaè datako sudbonosno opredjeqewe trebaprepustiti odluci putem referenduma(plebiscita) u svakoj republici.

16. 04. 1991.

"Jugoslavija odavno nije tretirana satoliko bojazni i briga za wenubudu}nost, ali i sa toliko razumije-vawa za procese reformi i demokra-

tizacije, kao i za te{ko}e sa kojima sesuo~avaju oni koji te reformesprovode", izjavio je na konferencijiza {tampu u Beogradu predsjednikSIV-a Ante Markovi}. Markovi} je uLondonu u~estvovao na osniva~komskupu Evorpske banke za obnovu irazvoj (BERD). "Evropa je za reformi-sanu i demokratsku Jugoslaviju",istakao je on.

18. 04. 1991.

U Ohridu je odràn ~etvrti "samit{estorice". Predloèno je skup{ti-nama svih republika da do kraja majaraspi{u referendume o budu}emure|ewu Jugoslavije sa jasno for-mulisanim pitawima. Srbija i CrnaGora stavile primjedbu da se timezanemaruje ~iwenica da Jugoslavijapostoji.

20. 04. 1991.

"Skup dobre voqe: Herceg-Bosna una{im srcima", odràn u organizacijiStranke demokratske akcije u BawojLuci, okupio je na platou ispredbawolu~ke Robne ku}e "Boska" izme|u30 i 50 hiqada qudi. Govornici namitingu su bili: Alija Izetbegovi},predsjednik SDA i predsjednikPredsjedni{tva BiH, MidhatAjanovi}, potpredsjednik Skup{tineSFRJ, Fikret Abdi}, ~lan Predsje-dni{tva BiH.

21. 04. 1991.

U organizaciji Op{tinskog odboraSDA u gradskom parku u Trebiwu prednekoliko hiqada prisutnih odràn jeprotestni zbor za mir, suverenu i ned-jeqivu BiH. Osnovna poruka ovogskupa, koju je na kraju izrekaoMuhamed êngi}, potpredsjednikIzvr{nog vije}a BiH, je da su svibosansko-hercegova~ki muslimani zao~uvawe ovakve BiH u postoje}imgranicama.

23. 04. 1991.

Skup{tina Crne Gore izabralaBranka Kosti}a za ~lana Predsje-dni{tva SFRJ.

25. 04. 1991.

U ~elina~kom hotelu "Turist" konsti-tuisana je Skup{tina zajedniceop{tina Bos. Krajine. Za predsjedni-ka Skup{tine 72 ovla{}ena pred-stavnika iz 14 kraji{kih op{tinaizabrali su Voju Kupre{anina,poslanika SDS u Vije}u gra|anaSkup{tine BiH. Dva potpredsjednikaSkup{tine su Radoslav Br|anin,tako|e poslanik iz êlinca i DraganKneèvi} iz Titovog Drvara.Vr{ilac du`nosti sekretara, do izbo-ra na ovo mjesto ~ovjeka iz Bawa Luke,bi}e Du{ko \aji}, sekretarSkup{tine op{tine êlinac.

29. 04. 1991.

Na Cetiwu odràn peti "samit{estorice" predsjednika jugosloven-skih republika, na kome se razgovar-alo o sadràju i na~inu sprovo|ewapredstoje}eg referenduma po repub-likama.

U zagreba~kom Okru`nom sudu je, iprije nego je po~ela, prekinuta glavnarasprava ~etvorici optuènih zapripremawe i pomagawe oruànepobune protiv Republike Hrvatske.Optuèni su Du{an Bandi} (62),Zoran Stevanovi} (29), @eqkoRa`watovi} - Arkan (39) svi izBeograda, te Du{an Cari} (39) izDvora na Uni.

30. 04. 1991.

Odràna konstitutivna sjednicaSkup{tine SAO Krajine. Prethodnoje imenovano po sedam poslanika izredova odbornika u op{tinskimskup{tinama. Za predsjednika skup{ti-ne izabran je Velibor Matija{evi},a za potpredsjednika Zdravko


30

Ze~evi} i Ilija \uki}. Borka Lali}je imenovana za sekretara, dr MilanBabi} za predsjednika Izvr{nogvije}a SAO Krajine.

02. 05. 1991.

U Pakracu i okolici no} je proteklau znaku eksplozija i diverzija.

Kolona tenkova JNA, sa transporteri-ma i bolni~kim automobilima, ne{toprije 17 ~asova pro{la je iz pravcaOsijeka ka Borovu Selu.

U toku oruànog okr{aja u BorovuSelu izme|u pripadnika MUP-aHrvatske i naoruànih mje{tana,ìvot je izgubilo 12 redarstvenikaMUP-a i tri gra|anina.

Kod sela Plo~a na putu Benkovac-Biograd do{lo je do ozbiqnijeg suko-ba izme|u hrvatske policije i jedini-ca Milicije SAO Krajine.

03. 05. 1991.

Povodom izve{taja HINE da su utragi~nim doga|ajima u Borovu Selu uoruànom sukobu protiv snaga MUP-aRepublike Hrvatske u~estvovali ipripadnici JNA, Komanda Prvevojne oblasti saop{tila sqede}e:"Pripadnici JNA u toku tragi~nihdoga|aja kod Borova Sela tokom 2.maja 1991. godine uop{te nisu upotre-bili vatreno oru`je i nisu ispalilini jedan metak".

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} na putu za Iran,kratko se zadrào u Turskoj.

êtni~ki pokret u Srbiji saop{tavada se wegovi dobrovoqci nalaze uisto~noj Slavoniji i da su u~estvo-vali u oruànom sukobu u BorovuSelu.

05. 05. 1991.

Puna tri dana u Gospi}u su blokiraneulice na prilazu kasarni "Stani{ta

Opsenica". Te{ki kamioni i strojevigospi}kih privatnika te "Kroacia-transa", GP "Lika" i Hrvatskih cestaodràvaju blokadu kasarne sa ciqemda sprije~e pokret vojnih trans-portera i oklopnih vozila.

"U slu~aju da se Slovenija i Hrvatskaotcijepe od jugoslovenske federacije,Makedonija }e se konstituisati unezavisnu dràvu", izjavio je uSkopqu makedonski predsjednik KiroGligorov.

06. 05. 1991.

Vojnik Sa{a Ge{ovski iz Kavadaracau Makedoniji poginuo je u Splituispred Komande VPO oko 11 ~asova unemirima i napadima na JNA, u {ta seizrodio navodno mirni protest split-skih radnika, koji je organizovalahrvatska Unija nezavisnihsindikata.

Na~elnik General{taba Oruànihsnaga SFRJ general-pukovnikBlagoje Axi}, u ime [taba Vrhovnekomande, telefonom je pozvao pred-sjednika Republike Hrvatske FrawuTu|mana i prenio mu da je podignutaborbena gotovost JNA. O doga|ajima uSplitu je informisan predsjednikPredsjedni{tva SFRJ BorislavJovi} i zatraèno je hitnoodràvawe sjednice Predsjedni{tva.

Situacija u Splitu se oko 15 ~asovapo~ela smirivati. Ve}i dio demon-stranata se razi{ao ku}ama nakon,nekoliko puta preko radija i mega-fona, ponovqenog apela predsjednikaFrawe Tu|mana sa pozivom da serazi|u.

Skup{tina zajednice op{tinaBosanske Krajine donijela je odlukuo prikupqawu pomo}i i organizovawuprihvata srpske djece sa ugroènihpodru~ja Kninske Krajine, Banije,Korduna, Slavonije i Barawe ukolikoto bude potrebno.

07. 05. 1991.

"[tab Vrhovne komande ne}edozvoliti da se ekstremisti~kopona{awe sukobqenih strana prelamapreko JNA", kaè u saop{tewu SSNOkoje je prenio general Armije VeqkoKadijevi}.

Jedinice JNA kontroli{u saobra}ajprema Hrvatskoj na tri mosta prekoDunava. U ranim jutarwim ~asovimapreuzeta je kontrola na mostu kodBogojeva, a u toku no}i na mostovimakod Batine i Ba~ke Palanke.

Situacija u Jugoslaviji se u VelikojBritaniji prati s velikom pa`wom ineskrivenom zabrinuto{}u. Komenta-tori u Velikoj Britaniji su jedno-du{ni u ocjeni da je politi~korukovodstvo Jugoslavije nesposobnoda smiri napetu situaciju i sprije~ime|unacionalne sukobe {irokihrazmjera i da }e Jugoslovenska armijabiti prinu|ena da direktno inter-veni{e i sprije~i gra|anski rat.Ugledni Londonski "Tajms" ocjewujeda je Predsjednik Hrvatske FrawoTu|man napravio gre{ku, jer je li~nopozvao svoje sunarodnike da demon-striraju ispred vojnih objekata {to gasada, po ocjeni lista, ostavqa odgov-ornim za optu`be da je izazvao inci-dente u Splitu, koji su se dogodiliprethodnog dana.

"Na \ur|evdan je u Sarajevu zapo~elomuxahedinsko i fundamentalisti~koure|ivawe programa TV Sarajevo.U~iwen je opasan presedan, koji moèda ozna~i po~etak kraja jedinstvenetelevizije Sarajevo, i prelazak nanacionalne redakcije i kanale", stojiu saop{tewu SDS BiH.

"Mir, nenasiqe i tolerancija kaominimum hri{}anskog, demokratskog iuop{te ~ovjeka dostojnog pona{awa,ho}emo i moramo preporu~iti kaojedino mogu}i put u budu}nost.Vjerujem da }e pobijediti razum idobra voqa, kako bi se sti{ale

1991


31

strasti koje unose strah i nespokojst-vo", isti~e se u saop{tewu izdatomnakon susreta Patrijarha srpskogPavla i kardinala Kuhari}a uSremskim Karlovcima.

Vi{e hiqada stanovnika Li{ticeokupilo se oko 11.00 ~asova na pozivpredsjednika Skup{tine op{tineAn|elka Mikuli}a u centru Mostarada bi preprje~ili prolaz oklopnojjedinici JNA, koja se iz kasarne JNA uMostaru uputila prema zapadnojHercegovini. Postavqene su iprepreke od kamiona i te{kihgra|evinskih ma{ina na putu odMostara do Li{tice.

08. 05. 1991.

Skup{tina Slovenije uputilaSkup{tini SFRJ Izjavu o razdru-èwu od Jugoslavije, koje bi se obav-ilo najkasnije do 26. juna 1991. godine.

09. 05. 1991.

U Beogradu je zavr{ena dvodnevnasjednica Predsjedni{tva SFRJ, nakojoj je usvojen konkretan programmjera i aktivnosti u {est ta~aka zatrajno rje{avawe me|unacionalnih ime|urepubli~kih sporova. Predvi|enoje da se izme|u podru~ja nastawenihprete`no srpskim stanovni{tvom iostalih dijelova Hrvatske mogu kre-tati iskqu~ivo jedinice JNA i saveznepolicije. Osim toga bilo je planiranoformirawe paritetne komisije odpredstavnika Republike Hrvatske ipredstavnika srpskog naroda, koja bivodila istragu u vezi sa sukobima ikontrolisala vra}awe oru`ja.

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} jo{ se nalazi uPologu kod Li{tice na mjestu blokadetenkovskog e{elona JNA, koja traje ve}tre}i dan. Izetbegovi} nastoji daprivoli vi{e hiqada gra|ana Li{ticei okolnih mjesta da uklone barikade ipropuste tenkove na redovnu vojnuvje`bu u okolini Kupresa.

10. 05. 1991.

Prekinuta je zajedni~ka sjednica obavije}a Skup{tine SFRJ, jer su dele-gati iz Hrvatske, Slovenije i 17 dele-gata Albanaca tvrdili da jeprogla{ewe novog ~lanaPredsjedni{tva sa Kosova - SejdeBajramovi}a - nelegitimno i pro-tivustavno, s obzirom da je Skup{tinaKosova raspu{tena. Zbog prekida sjed-nice, odloèno je progla{ewe dvadruga nova ~lana Predsjedni{tva,Branka Kosti}a iz Crne Gore iJugoslava Kosti}a iz Vojvodine.

Desetine hiqada automatskih pu{aka,pi{toqa, ~ak i raketnih baca~auvezeno je posqedwih mjeseci uSloveniju i Hrvtsku - pi{e londonski"Tajms".

12. 05. 1991.

Gra|ani SAO Krajine izjasnili se zaprisajediwewe podru~ja RepubliciSrbiji i ostanak u Jugoslaviji saonima koji je èle o~uvati.

U Apatinu na javnoj tribini akademikJovan Ra{kovi} je istakao da je"Srbima u Hrvatskoj uvijek bilote{ko, a ne samo sada". "Posebnote{ko je bilo kada su Hrvatiprovodili plebiscit. Prvi je proveoMa~ek, a posqedica toga bio jeusta{ki genocid. Drugi je provela KPHrvatske sa Bakari}em kada je ukinutosrpsko pismo - }irilica, srpske {kolei srpske kulturne organizacije. Tre}iplebiscit je provela HDZ. Bojim se daposqedica ovog plebiscita ne budeneka nova "bartolomejska no} uHrvatskoj".

13. 05. 1991.

Na sastanku ministara inostranihposlova zemaqa EZ u Briselu usvojenaje Deklaracija o Jugoslaviji iodlu~eno da @ak Santer i @akDelor otputuju u posjetu Jugoslaviji.

Po~elo otpu{tawe radnika srpskenacionalnosti koji do 3. maja nisu pot-pisali izjavu o lojalnosti Hrvatskoj.

14. 05. 1991.

Crna Gora }e se ubudu}e slu`benozvati samo Republika Crna Gora, bezprefiksa "socijalisti~ka".

Skup{tina Zajednice op{tina Bos.Krajine imenovala je An|elkaGrahovca za predsjednika i Dobri-voja Vidi}a za potpredsjednikaIzvr{nog vije}a.

15. 05. 1991.

Na sjednici Predsjedni{tva SFRJnije izabran predsjednik kolektivnog{efa dràve. Stjepan Mesi}, pred-stavnik Hrvatske, nije izabran jer suprotiv wega glasali ~lanoviPredsjedni{tva iz Srbije, Vojvodine iKosova kao i Momir Bulatovi}, pred-sjednik Predsjedni{tva Crne Gore,zbog toga {to Skup{tina SFRJ nijeproglasila za ~lana Predsjedni{tvadr Branka Kosti}a. Budu}i da je dota-da{wem predsjedniku i potpredsjed-niku bio istekao mandat, dràva jeformalno ostala bez {efa dràve,jer Ustavom SFRJ i Poslovnikom oradu Predsjedni{tva ovakva situacijanije predvi|ena.

Republi~ki Zavod za statistiku BiHobjavio je prve rezultate popisa.Podaci pokazuju da u BiH ìvi ukupno4.354.911 stanovnika {to u odnosu napopis iz 1981. predstavqa pove}awe za6%. Od toga broja 752.068 je Hrvata,odnosno 17,3%; 1.905.018 muslimana,odnosno 43,7%; 1.364.363 Srba, odnos-no 31,3%; 239.777 Jugoslovena, {to je5,5% i ostalih 93.685 ili 2,2%.

Komadant odbrane Borova SelaVuka{in [o{ko}anin udavio se oko10.30 ~asova u Dunavu nakon prevrtawa~amca u kome je bilo jo{ pet lica.


32

Bijela ku}a u Va{ingtonu pozvala jena "miroqubivi dijalog svih etni~kihgrupa u Jugoslaviji", u sada{wojsloènoj situaciji. IstovremenoStejt Dipartment je ukazao da je"veoma va`no da do|e do urednogtransfera ustavne vlasti i po Ustavui u praksi."

16. 05. 1991.

Na osnovu rezultata nedjeqnog refer-enduma, Skup{tina SAO Krajinepotvrdila voqu glasa~a: TeritorijaKrajine postala je sastavni diodràvne teritorije Srbije, ~iji }e seUstav i Zakoni primjewivati na ovompodru~ju.

17. 05. 1991.

Nastavak sjednice Predsjedni{tvaSFRJ od 15. maja zavr{en jenapu{tawem predstavnika Slovenije,Hrvatske i Makedonije, jer StjepanMesi} ponovo nije dobio potrebanbroj glasova.

19. 05. 1991.

U Hrvatskoj odràn referendum ootcjepqewu Hrvatske od Jugosla-vije. Gra|anima je ponu|eno da seodlu~e da li su za Hrvatsku kaosamostalnu i suverenu dràvu, uzgaranciju kulturne autonomije igra|anskih prava Srbima i drugimnacionalnostima, ili za to daRepublika Hrvatska ostane uJugoslaviji kao jedinstvenoj saveznojdràvi. Na referendum je, osimop{tina SAO Krajine koje su ga bojko-tovale, iza{lo 83% bira~a od ~ega je94,1% glasalo za samostalnu.

20. 05. 1991.

Ameri~ki Stejt department potvrdioje da je na snagu stupio Niklsovamandman o ukidawu ekonomskepomo}i Jugoslaviji, obrazlaù}i ovuodluku "pona{awem Republike Srbijekoja primjewuje represivne mjere naKosovu".

22. 05. 1991.

U Zagrebu na fudbalskom stadionu uKraw~evi}evoj ulici u Zagrebu odr-àna je smotra Zbora narodne garde(ZNG) uz direktni TV prenos.

23. 05. 1991.

"Bosnu i Hercegovinu ne treba brani-ti ve} ~uvati od onih koji je prisvaja-ju. Treba je ~uvati od islamskog fun-damentalizma i hrvatskih sepa-ratista", re~eno je na konferencijiza {tampu SDS-a u Sarajevu.

24. 05. 1991.

Komanada Pete vojne oblasti uZagrebu izdala je saop{tewe u kojemisti~e da su dvojica pripadnika JNAprethodnog dana uhap{ena u bliziniMaribora.

27. 05. 1991.

Formirana je Zajednica op{tinaIsto~ne i Stare Hercegovine, save}inskim srpskim stanovni{tvom.

28. 05. 1991.

"Postoje}a Jugoslavija vi{e nije na{asudbina i samo po sopstvenoj voqimoèmo u takvoj zemqi daqe daìvimo", izjavio je pra{kom listu"Mlada fronta dwes" ~lanPredsjedni{tva SFRJ StjepanMesi}.

29. 05. 1991.

U Sarajevu su zapo~eli razgovori trivode}e bosansko-hercegova~ke stra-nke. Delegacije predvode predsjedni-ci stranaka Alija Izetbegovi}(SDA), Radovan Karxi} (SDS) iStjepan Kquji} (HDZ).

Skup{tina SAO Krajine izabrala jeprvu Vladu. Ministri: Du{anStar~evi}, Jovan Kati}, RistoMatkovi}, Vaso Leài}, Lazo Macura,

Milan Marti}, Vuka{in Babi}, MilanBauk, Branko [impraga, Du{anVje{tica, Du{an Baxa, Petar [tiko-vac, Veqko Stoisavqevi}, JovanRadulovi} i Milan Tarbuk.

Skup{tina Slovenije usvojilaRezoluciju o prijedlogu za sporazum-no razdruìvawe od Jugoslavije.

30. 05. 1991.

Sabor Republike Hrvatske je nazajedni~koj sjednici svih vije}adonio posebne zakqu~ke o pripremidràvno-pravnih odluka radi ost-varivawa pune dràvne suvernosti isamostalnosti najkasnije za mjesecdana.

31. 05. 1991.

"Evropska zajednica sna`nopodràva Jugoslaviju i to kao jedin-stvenu dràvu, saveznu vladu i wenogpremijera Antu Markovi}a, kao izapo~etu, ali usporenu ekonomskureformu", izjavio je predsjednikEvropske zajednice @ak Delore.

03. 06. 1991.

Predsjednik Makedonije KiroGligorov i predsjednik Predsjedn-i{tva BiH Alija Izetbegovi} objav-ili su zajedni~ki prijedlog -Platformu o budu}oj jugoslo-ven-skoj zajednici - prema kojoj jebudu}a Jugoslavija zami{qena kaosavez suverenih republika ili savezjugoslovenskih dràva. Ovaj prijedlogje bio predmet razgovora na {estom"samitu {estorice", odrànom 6.juna u Stoj~evcu kod Sarajeva.

05. 06. 1991.

Izraàvaju}i svoju sumwu u napredaksamita u pogledu daqeg dogovora okorje{avawa JU-krize, Radovan Kara-xi} smatra da bi najboqe bilo da se{estorica ~elnika dogovore i donesuodluke o tome kako da se mirnim

1991


33

putem i na ustavan na~in omogu}iotcepqewe od Jugoslavije onima kojito èle.

07. 06. 1991.

Srpski narod Bosanske Krajine nepriznaje Aliju Izetbegovi}a kao pre-govara~a o sudbini Srba Bos. Krajine,jer postaje jasno da on zastupa opcijuislamske dràve, pa makar ona bilakao "kutija {ibica".

09. 06. 1991.

U Bawoj Luci obnovqen rad "Kolasrpskih sestara". Za predsjednicu"Kola" izabrana je Mirjana Srdi}.

10. 06. 1991.

SDA je formirala Vije}e nacional-ne odbrane muslimanskog naroda.

12. 06. 1991.

U Splitu je odràn sastanak Tu|man-Milo{evi}-Izetbegovi}, kao jedan unizu poku{aja mirnog rje{ewajugoslovenske krize. Na ponu|ene pri-jedloge Izetbegovi} odbio razgovore okantonizaciji BiH.

13. 06. 1991.

"Prijedlog koji ima najvi{e {ansi dapro|e jest podjela Herceg-Bosne na podva muslimanska, srpska i hrvatskakantona", pi{e zagreba~ki "Ve~erwilist" u ~lanku pod naslovom "Bosnakao [vicarska".

SDS BiH smatra da je ideja o kan-tonizaciji ove republike veoma zan-imqiva, {to bi se ona mogla izvr{itipo ugledu na [vajcarsku, Holandiju,Belgiju, stoga }e SDS podràti ovuideju.

19. 06. 1991.

Ministri inostranih poslova zemaqa~lanica Konferencije o evropskojbezbjednosti i saradwi podràli su

jedinstvo i teritorijalni integritetJugoslavije, isti~e se u posebnoj izjavikoja je usvojenoj na sastanku Komitetaministara u Berlinu.

Skup{tina Slovenije usvojila jenovi grb i zastavu, a povodom carin-skog rata sa saveznom dràvom pred-sjednik slovena~ke vlade izjavio je dase "carinska uprava pona{a lojalno iu skladu sa slovena~kim odlukama".

21. 06. 1991.

Ameri~ki dràvni sekretar XejmsBejker doputovao je u Beograd ujednodnevnu posjetu Jugoslaviji. UPalati federacije Xejmsa Bejkeraprimio je predsjednik SIV-a AnteMarkovi}, s kojim su zapo~eli razgov-ori iza zatvorenih vrata. Poslije togapo~iwe serija odvojenih razgovoraBejkera sa predsjednicima jugosloven-skih republika, odnosno republi~kihpredsjedni{tava. Prema programu,Bejkerov prvi susret je sa KiromGligorovim, zatim sa MomiromBulatovi}em, Milanom Ku~anom,Slobodanom Milo{evi}om, FrawomTu|manom i Alijom Izetbegovi}em.Na kraju posjete, Bejker je izjavio daSAD podràvaju demokratsku, cjelovi-tu Jugoslaviju, o ~ijoj budu}nosti spo-razum treba da se postigne dogovorom.On je dodao da SAD ne}e priznati nijednostrane akte otcjepqewa.

25. 06. 1991.

Sabor Republike Hrvatske jednoglas-no je usvojio Deklaraciju o progla-{ewu samostalne i suvereneRepublike Hrvatske i pokrenuo pos-tupak razdruìvawa od Jugoslavije.Usvojena je i Poveqa o pravima Srba idrugih nacionalnosti.

Srpska autonomna oblast Krajina iZajednica op{tina Bos. Krajine,sklopili su ugovor o saradwi.Saradwa }e obuhvatiti "privredu,politiku, kulturu, prosvjetu, obrazo-vawe, zdravstvo, socijalni rad i soci-

jalnu politiku, saobra}aj i veze,informisawe, odbranu i drugeoblasti u kojima se ukaè potreba zaintegrativnom saradwom", kaè se uugovoru. Ovaj akt su potpisali pred-sjednik Vlade SAO Krajine MilanBabi} i Predsjednik Izvr{nog vije}aZajednice op{tina B. KrajineAn|elko Grahovac.

"Ni{ta spektakularno se ne}e desitidan nakon progla{ewa osamostaqi-vawa Slovenije", naglasio je na kon-ferenciji za {tampu predsjednikslovena~ke Vlade Lojze Peterle. Onje obrazloìo da je rije~ o formalno-pravnom aktu, na ~ijoj }e osnoviSlovenija preuzeti kasnije i efek-tivnu vlast.

Savezno vije}e Skup{tineJugoslavije izjasnilo se opredloènim zakqu~cima za mirno,legalno i demokratsko rje{avawekrize. O promjeni granica SFRJ,saglasno Ustavu, odlu~uje Saveznovije}e Skup{tine SFRJ kada se za toispune uslovi. Iz svih tih odredabaUstava proizilazi da se pravo nasamoopredjeqewe i pravo na otc-jepqewe naroda moè uraditi aktomkoji bi donijele jedino Skup{tinaSFRJ. Jednostrani akti republike orazdruìvawu, odnosno suverenosti,prema tome, suprotni su Ustavu SFRJ ikao takvi ne mogu proizvesti pravnodejstvo.

Republi~ka Ustavna komisijaSlovenije razmatrala je i potvrdilaustavni akt o samostalnosti i nezavis-nosti Republike Slovenije i ustavnizakon za wegovo provo|ewe.

26. 06. 1991.

SIV ocijenio da su odluke Slovenijei Hrvatske o osamostaqewu nelegalne.Izdata je Naredba o zabraniuspostavqawa grani~nih prelazaunutar teritorije SFRJ, a SSUP iJNA su ovla{}eni da uklone oveprelaze i da uspostave kontrolu nad


34

dràvnim granicama SFRJ koje suzaposjeli slovena~ki pograni~niorgani.

Jedinice JNA stacionirane uSloveniji po~ele su sa izvr{ewemNaredbe SIV-a o preuzimawu kont-role nad grani~nim prelazima.

Pove}ana je borbena gotovost u poje-dinim jedinicama JNA na podru~juSlovenije.

Na grani~nim prelazima Jugoslavijeprema Italiji i Austriji skinutetable sa oznakom SFRJ, a postavqenes oznakama Republika Slovenija.

Dan ranije od predvi|enog zasjedawaSkup{tine Slovenije, ministriJan{a i Bav~ar su tajno proglasiliop{tu mobilizaciju TO i rezervnogsastava policije. Koliko je qudimobilisano, te{ko je re}i, mada jeJan{a izjavio da je na spisku TO oko70.000 qudi.

Austrija je i poslije progla{ewanezavisnosti Slovenije i Hrvatskeosnaìla svoje zvani~no opredjeqeweda, zasad, ne}e priznati suverenitettih jugoslovenskih republika.

[vedska je odluku slovena~keSkup{tine i hrvatskog Sabora owihovom odvajawu od Jugoslavije pro-tuma~ila kao "jednostran akt" koji[vedska "ne moè da prizna".

Banija je ve} u ratu. U op{tinu Glinau{le su i jedinice JNA, no wihovdolazak, prema procjenama mnogih, jezadocnio, jer je ve} do{lo doobra~una jedinica MUP- a Hrvatske ijedinica SAO Krajine. Izvr{enamobilizacija jedinica TO istanovni{tva sposobnog za vojneoperacije.

27. 06. 1991.

SSNO ocjewuje da se nelegalnim iprotivustavnim odlukama Skup{tine

Republike Slovenije i SaboraRepublike Hrvatske o jednostranomprogla{ewu samostalnosti tih repub-lika najneposrednije ugroàva teri-torijalna cjelokupnost Jugoslavije inasilno suspenduje wen pravni sis-tem. Zbog toga ih i oruàne snage sma-traju ni{tavnim, isti~e se usaop{tewu SSNO.

Jedinice JNA i Teritorijalneodbrane Slovenije sukobile su se uOrmoù i kod Jezerskog. [iromSlovenije pripadnici TO barikadamana saobra}ajnicama sprije~ilikretawe trupa JNA ka grani~nimprelazima. Predsjedni{tvo Slove-nije akcije JNA ocijenilo je kao aktagresije na nezavisnost Slovenije ipozvalo stanovni{tvo na pruàweotpora.

Iznad Qubqane oboren helikopterJNA, koji je prevozio hqeb blokira-noj kasarni. Jedan oficir i jedanmla|i oficir te dva vojnika pripad-nika Pete vojne oblasti poginula su uokr{ajima u Sloveniji. Istovremenosu rawena ~etiri oficira i 16 vojni-ka, izjavili su predstavnici Slu`beza informisawe Pete vojne oblasti.

Vrhovno dràvno vije}e RepublikeHrvatske zatraìlo od JNA da sepovu~e u kasarne i da vi{e nespre~ava organe sigurnosti uuspostavqawu pravnog poretka uRepublici. Ukoliko ovaj zahtjev nebude prihva}en, re~eno je, Armiji }ese otvoreno suprotstaviti pripadniciZbora narodne garde.

Predsjednik Republike Hrvatske drFrawo Tu|man odlu~io je da se "zazapovjednika Zbora narodne gardeimenuje general-pukovnik Martin[pegeq."

Predsjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi} izjavio je u Sarajevu da ono{to predlaè predsjednikPredsjedni{tva BiH Parlamentu overepublike, BiH bi bila jedina repub-

lika na svijetu koja priznaje otc-jepqewe Hrvatske i Slovenije.Karaxi} je citirao izlagawe Izetbe-govi}a od prethodnog dana: "Mi una~elu imamo prigovor na legitimnostakata, koje je donijela Hrvatska iSlovenija."

Jedinice JNA sa 15 oklopnih trans-portera opkolile su poslije 21.00 ~assilos "Vupika" na izlazu iz Borovakod {ume Djergaj, sa ciqem da zarobesnajperiste Zbora narodne gardekoji su se nalazili na tom objektu.

U Bosanskom Grahovu progla{enoujediwewe Bosanske Krajine i SAOKrajine i izdata Deklaracija u kojojje nagla{eno da je "ujediwewe srpst-va imperativni zadatak".

28. 06. 1991.

Na samitu EZ donijeta odluka da se uJugoslaviju po{aqe ministarska "tro-jka" - @ak Pos, \ani de Mikelis iHans van den Bruk - i da se zamrznesvaka ekonomska pomo} Jugoslaviji.

Nakon relativno mirne no}i, koja jeprotekla bez ve}ih sukoba pripadnikaTeritorijalne odbrane Slovenije ijedinica JNA, vode se borbe zagrani~ne prelaze prema Austriji iItaliji.

Republi~ki sekretar za informisaweJelko Kacin izjavio je na konferen-ciji za {tampu da su u 10 ~asova i 16minuta ~etiri lovca tipa "Orao" izsastava JNA napali aerodrom Brnik.Materijalne {tete i qudskih `rtavanije bilo.

Predsjednik SIV Ante Markovi}izjavio je da je SIV na sjednici uBeogradu odlu~io da zahtijeva prekidupotrebe vatre u svim dijelovimazemqe i otvarawe procesa pregovorakoji treba da se vode o rje{ewu krizeu zemqi na demokratski i miranna~in.

1991


35

Vi{e od 1.000 gra|ana okupilo se pro-tekle no}i pred kasarnom "Mar{alTito" u Novom Zagrebu. Povod okupqa-wu i bu~nim protestima bile su gla-sine da su tenkovi iz ove velikekasarne upu}eni prema Sloveniji.

U Bonu se sa velikom pa`wom izabrinuto{}u gleda na razvoj doga|ajau Jugoslaviji. Kako se saop{tava uMinistarstvu inostranih poslova,osnovan je "krizni {tab" za pra}eweprilika u Jugoslaviji.

29. 06. 1991.

Postignut je sporazum izme|u pred-sjednika SIV-a i predsjednikaPredsjedni{tva Slovenije i pred-sjednika slovena~ke Vlade da seprekinu ratne opreracije, a da serawenici JNA prebace u bolnice, dase jedinice JNA povuku u kasarne i dase formira mje{ovita komisija koja}e to sve kontrolisati.

30. 06. 1991.

"Cijeloj slovena~koj, jugoslovenskoj pai svjetskoj javnosti poznato je da je 28.juna u 21 ~as progla{en prekid vatre,odnosno obustavqawe daqwe aktivno-sti JNA na osnovu zakqu~aka i odlukaSaveznog vje}a Skup{tine SFRJ i SIV-a. Me|utim, gra|ani Slovenije iJugoslavije mogli su se uvjeriti kakose postignuti dogovor ne po{tuje",kaè se u saop{tewu Slu`be zainformisawe Komande Pete vojneoblasti.

U ciqu prekida vatre, predsjednikSIV Ante Markovi} je odlu~io daotputuje na razgovor u Qubqanu, kakobi se na licu mjesta provjerile iutvrdile sve okolnosti pod kojimatreba osigurati miroqubivo idemokratsko rje{ewe jugoslovenskekrize, bez daqeg prolivawa krvi, iotklonile ogromne opasnosti koje suse nadvile nad zemqu, a koje se moguzavr{iti katastrofom i sveop{timgra|anskim, me|unacionalnim ratom.

Savezni Sekretar za inostraneposlove Budimir Lon~ar primio je uBeogradu ambasadora SAD u SFRJVorena Cimermana. Cimerman jeponovio stav ameri~kog dràvnogsekretara Bejkera koji je iznionedavno u toku posjete Jugoslaviji, daSAD podràvaju teritorijalni inte-gritet Jugoslavije i proces demokrati-zacije zemqe.

Ministar inostranih poslova Wema~keHans Ditrih Gen{er uputio je porukuSaveznom sekretaru za inostraneposlove Budimiru Lon~aru u kojoj setraì da Armija hitno obustavi svadejstva u Sloveniji, da se izaberepredsjednik Predsjedni{tva Jugosla-vije i da Slovenija i Hrvatska prom-jene odluku o tromjese~nom moratori-jumu, kako je to sugerisano na sastankuna vrhu zemaqa EZ u Luksemburgu.

Radio-Bawa Luka emitovala je javnipoziv za mobilizaciju koji jeOp{tinski sekretarijat za Narodnuodbranu uputio vojnim obveznicima.

"Uloì}u sve svoje snage da budemdobar predsjednik Jugoslavije",izjavio je Stipe Mesi} u intervjuuvanrednom izdawu beogradske"Borbe".

01. 07. 1991.

U prisustvu tro~lane delegacije EZPredsjedni{tvo SFRJ proglasiloStjepana Mesi}a za predsjednika, adr Branka Kosti}a za potpredsjedni-ka. ^lanovi predsjedni{tva iz Srbije,Vojvodine, Kosova i Crne Goretraìli pismenu garanciju od EZ da }eSabor Hrvatske i Skup{tina Slovenijepo{tovati tromjese~ni moratorijum nasprovo|ewe zakona o radruìvawu.

Sastanku ~lanova Predsjedni{tvaSFRJ, na kojem je Stjepan Mesi}progla{en za predsjednika, a drBranko Kosti} za potpredsjednikaPredsjedni{tva SFRJ, prisustvovalaje i tro~lana delegacija Evropske

zajednice, ministri inostranih poslo-va Italije, Luksemburga i Holandije -Demikelis, Pos i Van den Bruk.

Predsjednik SIV-a Ante Markovi}izjavio je da su razgovori u Qubqanisa slovena~kim rukovodstvom biliuspje{ni, jer je od pet spornih pitawapostignuta saglasnost o ~etiri.Markovi} je rekao da je osnovni ciqsavezne Vlade bio za{tita me|unaro-dnog subjektiviteta Jugoslavije i da susve wene akcije bile usmjerene ka tomciqu.

Informativna slu`ba Pete vojneoblasti sa sjedi{tem u Zagrebusaop{tila je do sada prikupqenepodatke o pripadnicima JNA koji suìvote izgubili na izvr{avawuzadataka za{tite dràvne granice iteritorijalnog integriteta Jugoslavije.U prethodnim borbama ubijeno je 15vojnika.

[tab Vrhovne komande oruànihsnaga SFRJ izdao je saop{tewe ukome se kaè: "[tab Vrhovne komandeobavje{tava jugoslovensku javnost dase pripadnici Armije, komande,jedinice i ustanova JNA na teritorijiSlovenije nalaze u izuzetno te{kojsituaciji. Organi vlasti i oruàneformacije na teritoriji Slovenijeodnose se prema wima kao premaneprijateqskoj vojsci".

Nepo{tuju}i odluku Predsjedni{tvaSFRJ o bezuslovnom prekidu sukobasvih oblika, blokada i pritisaka,jedinice tzv. TO Slovenije su napalei otvorile vatru na vi{e jedinica RVi PVO, saop{tila je Informativnaslu`ba komande RV i PVO.

Zamjenik komandanta Pete vojneoblasti JNA general-potpukovnikAndrija Ra{eta izjavio je da su uakcijama protiv JNA na jugoslovenskojgranici u~estvovale i austrijskejedinice.

U Vi{egradu je na vandalski na~insru{en spomenik u centru grada


36

podignut novelovcu Ivi Andri}u. Zaovaj ~in inspiraciju i podr{ku dalisu, izme|u ostalih, MuhamedFilipovi}, Nihad Kre{evqakovi}kao i neka sredstva informisawamuslimanske provinijencije.

02. 07. 1991.

Pariski ″Liberasion″ pi{e dame|unarodna zavjera stoji iza slove-na~kog i hrvatskog otcjepqewa.Govori se da je isturena Austrija, ada iza we stoji Wema~ka. Premapisawu politi~ki uticajnog pariskog″Liberasiona″ najnoviji potezi Bonai Be~a obja{wavaju se ″ponovnimja~awem ideje o stvarawu germanskezone uticaja u centarlnoj Evropi ukojoj bi se, kao okosnica, na{leWema~ka, Austrija i Slovenija″. Upitawu je, dodaje list, nostalgija zaaustrougarskom imperijom od prijeprvog svjetskog rata″.

Wema~ki ministar inostranih poslo-va Hans Ditrih Gen{er sastao se uaustrijskom gradu Filahu s predsjed-nikom Predsjedni{tva SlovenijeMilanom Ku~anom.

Slu`ba za informisawe SSNOsaop{tila da je za novog komandantaPete vojne oblasti postvaqen gener-al-pukovnik @ivota Avramovi},dosada{wi komandant Tre}e vojneoblasti.

Sedam pripadnika JNA je poginulo, a13 ih je raweno u okr{aju koji sedogodio u Sloveniji, kada su oruànesnage te republike napale jedinicuJNA koja se nalazila u povla~ewu uskladu sa odlukom Predsjedni{tvaSFRJ i SIV-a i dogovorom sa pred-stavnicima Evropske zajednice oprekidu vatre.

30 mrtvih i isto toliko rawenihkrvavi je bilans sukoba kninskihsrpskih formacija i pripadnikaMUP-a Hrvatske. Prema informacijisekretara SUP-a SAO Krajine,

Milana Marti}a, me|u wegovim pri-padnicima nije bilo poginulih irawenih.

Britanske stanice javile su daWema~ka i Austrija razmatrajumogu}nost da priznaju ″nezavisnost″Slovenije i Hrvatske.

U Dubrovniku sru{eno 10 srpskihvikendica.

03. 07. 1991.

Predsjednik muslimanske demokratskestranke (MDS) u Kopru RasimMaksi}, u ime svog ~lanstva testranke, obavijestio je ministreodbrane i unutra{wih poslovaSlovenije Janeza Jan{u i IgoraBav~ara, ″da je u slu~aju potrebe ve}emobilizacije u Republici Sloveniji,nekoliko hiqada muslimana spremnoje da pristupi Teritorijalnoj odbraniSlovenije i slovenskoj policiji″.

U op{tini Dvor na Uni i Kostajnici idaqe krajwe neizvjesna situacija.Ovdje malo ko vjeruje u miran raspletkrize, jer Banijci tvrde da ne}edozvoliti da budu u Tu|manovojdràvi. Oko 1.120 izvbjeglica izdvorske op{tine sklonilo se u {umeili preko Une na bosansku stranu. UVelikoj @uqevici zbjeg za izbjegliceu zgradi osnovne {kole.

U poslijepodnevnim ~asovima uMrkowi} Gradu je odrànaskup{tina Zajednice op{tinaBosanska Krajina kojoj su prisustvo-vali odbornici iz 20 op{tinskihmjesta. Raspravqalo se o politi~ko-bezbjednosnoj situaciji u BiH iJugoslaviji, a usvojen je i prijedlog dase osnuje RTV Bosanska Krajina, telist ″″Glas Krajine″″.

Sovena~ki ministar za informisaweJelko Kacin izjavio je da na svimgrani~nim prelazima u Slovenijiprema Italiji, Austriji i Ma|arskojkontrolu vr{i slovenska policija.

04. 07. 1991.

"Srpski narod u BiH je zaprepa{tenfa{istoidnom kampawom slovena~kepropagande, koja se trudila dasatanizuje i demonizuje jedinu pre-ostalu saveznu instituciju", istaknutoje na konferenciji za {tampu SDSBiH. Bestijalnost koja se ispoqavaprema JNA, ocijeweno je na konferen-ciji, do sada nije vi|ena na evropskimprostorima. SDS, nagla{eno je,duboko àli zbog izgubqenih ìvotai poziva vojnog tuìoca da uhapsisaveznog premijera Antu Markovi}ai pokrene istragu protiv onih koji susmi{qenim podvalama i izdajomizloìli JNA stradawu, nepotrebnomriziku i gubqewu ugleda.

"Jugoslavija vi{e nema granica premaAustriji i Italiji″, izjavio je slove-na~ki ministar za informacije JelkoKacin.

U Kninskoj Krajini obra~un kod selaQubova izme|u pripadnika MUP-aHrvatske i srpske elitne jedinice,tzv. "Kninxe" kapetana Dragana.

06. 07. 1992.

U selu Tewe kod Osijeka do{lo je dovatrenog sukoba izme|u pripadnikaMUP-a RH i Zbora Narodne garde, sjedne i naoruànih civila, mje{tanaiz starog dijela Tewe, s druge strane.U osije~ku bolnicu primqeno osamrawenih gardista, a prema nepotvr|e-nim izvorima poginuo je i jedanvojnik JNA.

07. 07. 1991.

Po nalogu vanredne ministarske kon-ferencije EZ evropska "trojka" naBrionima razgovarala s ~lanovimaPredsjedni{tva, rukovodstvima Slo-venije i Hrvatske, predsjednikomSIV-a i ministrima za unutra{weposlove i narodnu odbranu. Usvojenaje Zajedni~ka deklaracija omirnom rje{ewu jugoslovenskekrize (tzv. Brionska deklaracija).

1991


37

Na~elnik {taba Vrhovne komandeoruànih snaga SFRJ general ArmijeVeqko Kadijevi}, obratio se javnostisqede}om izjavom: ″Gra|ani Jugosla-vije, pripadnici oruànih snagaJugoslavije, u toku je zavr{na fazarazbijawa sada{we jugoslovenskedràve. Ideja jugoslovenstva, sa kojomsmo ostvarili sve svoje pobjede i osig-urali vi{edecenijski mir - trpièstoke udarce. Prevaga nacional-isti~kih koncepata i interesazapo~ela je jo{ davne 1962. godine.Zato sada haraju {ovinizam i me|una-cionalne podjele. Ustavom iz 1974.godine ostali smo bez savezne dràve.Prema wemu, Jugoslaviju moè ru{itiko god ho}e i to na ustavan na~in, a daustavnim sredstvima ne moè bitisprije~en. Bila je to svojevrsna tempi-rana bomba za razbijawe federalnedràve. Pla}amo previsoku cijenumnogih zabluda i krupnih gre{aka, upolitici nismo slijedili promjenekoje je nametao savremeni dru{tvenirazvoj. Neminovan raspad hibridnogdru{tvenog sistema podstaknut je iubrzan djelovawem nekih stranihzemaqa. Antijugoslovenske snage uzemqi ne bi bile toliko smjele iagresivne bez sna`ne spoqne potpore.Neprekidno smo zahtijevali da sezaustavi sunovrat zemqe u propast,haos, me|unacionalni i vjerski rat. Unekim dijelovima zemqe na{ejedinice su ve} mjesecima izvankasarni u nezahvalnoj ulozi razdva-jawa sukobqenih strana. Iako bi bezwihovog prisustva sigurno ve} bilokrvi do koqena, angaòvawe jedinicaJNA stalno nailazi na razne osude.Pokazalo se da gotovo svi savezniorgani nisu dorasli teìni iozbiqnosti situacije u kojoj seJugoslavija nalazi″.

"Uznemirenost i strah stanovnikagrani~nih op{tina BiH sa Hrvatskomne jewavaju. Obilaze}i grani~neop{tine BiH uz Unu i Savu vidio samda se tamo uveliko vodi specijalni rati to razli~itim metodama", istakao jeprof. Nikola Koqevi} u Bawoj Luci.

08. 07. 1991.

Zelenom bojom i okruglim slovima nazidu kafi}a ″Bos″ u BosanskojGradi{ci nepoznati po~inilac ilivi{e wih, ispisalo je sqede}i tekst:″Srbe na vrbe″.

"Osu|ujemo sve unutra{we snage, kojepodràvaju komadawe Jugoslavije.Podràvamo sve savezne institucije,koje se bore za mir i o~uvaweJugoslavije. Posebno upu}ujemopodr{ku JNA i svim wenim akcijama(vojne obaveze, mobilizacija, razdva-jawe sukobqenih strana) koje su usm-jerene na o~uvawe mira i integritetazemqe. To se nagla{ava u saop{tewuSDS BiH. "Predlaèmo raspisivawesaveznih izbora, ostavku SIV-a iuspostavqawe vlade nacionalnogspasa", isti~e SDS BiH.

09. 07. 1991.

Na zasijedawu Evropskog parlamenta uStrazburu usvojena je Rezolucija oJugoslaviji u kojoj nisu podràni jed-nostrani akti secesije.

Nova demokratija - pokret za Srbijuuputila je Skup{tini Srbije inicija-tivu za dono{ewe deklaracije odràvotvornim interesima srpskognaroda da ìvi u jednoj dràvi naistorijskim i etni~kim granicama uokviru Londonskog sporazuma iz 1915.godine.

"Ako Hrvatska i Slovenija ″iza|u″ izJugoslavije, HDZ BiH }e se zalagati daBiH ne bude u krwoj Jugoslaviji,odnosno u ostatku sada{we federaci-je", istakli su predsjednik HDZ BiHStjepan Kquji} i ministar u VladiBiH Mirko Lasi}.

Zabrinuti doga|ajima u Sloveniji,Hrvatskoj pa ~ak i grani~nim dijelovi-ma Hrvatske i BiH, Okru`ni odborSrpskog pokreta obnove u BawojLuci je na konferenciji za novinareapelovao na ve}e jedinstvo srpskog

naroda. Zatraìli su od svih srpskihstranaka da usklade rad i pona{awena ostvarivawu osnovnog ciqa, ciqaodbrane srpskih nacionalnih intere-sa. Glavni ciq je stvarawe jedinstvenedràve, u kojoj }e ìvjeti ogromnave}ina srpskog naroda.

Konstatuju}i da Skup{tina Srbije iSkup{tina Crne Gore vode defanzivnupolitiku prema slovena~koj ihrvatskoj dràvnoj samovoqi, Pokretza ujediwewe Srbije i Crne Gorepredlaè ovim skup{tinama da odmahusvoje Deklaraciju o pravnom ujedi-wewu Srbije i Crne Gore u jedinstvenudràvu. Ovaj pokret traì da se odmahusvoje deklaracije i o pravnomprisajediwewu Srbiji i Crnoj Gorionih dijelova postoje}e jugoslovensketeritorije u kojima se ve}ina gra|anaizjasnila za takav na~in.

"Ameri~ki dràvni sekretar XejmsBejker dao je posqedwe neophodnozeleno svjetlo za agresiju naSloveniju″, izjavio je ministarodbrane Slovenije Janez Jan{a.

10. 07. 1991.

Po~ela mobilizacijska provjera bor-bene gotovosti {tabova, jedinica ikomandi TO dijela okruga Bawa Luka.Sve aktivnosti odvijaju se u saradwisa Komandom Bawalu~kog korpusa,gdje se jedinice ve} nekoliko dananalaze na vje`bovnim aktivnostima.

11. 07. 1991.

^lan Predsjedni{tva BiH NikolaKoqevi} posjetio je Bosanski Novi,zajedno sa zamjenikom ministraunutra{wih poslova BiH, pred-stavnicima Saveznog SUP-a ina~elnikom CSB Bawa Luka. U zgradiSO-e primio ih je predsjednikRadomir Pa{i}, a na~elnik SJB uBosanskom Novom \uro Umi}evi} upoz-nao je goste sa kriti~nom bezbjednos-nom situacijom u op{tini. NikolaKoqevi} je zatim posjetio sela


38

Dobrqin i Velika @uqevica, gdje susmje{tene izbjeglice iz Hrvatske.

Predsjedni{tvo BiH uputilo pismopredsjedavaju}em Evropske zajednice ukojem se traì ″da me|unarodna zajed-nica obrati ve}u pa`wu na BiH,odnosno {to se u woj zbiva i {tomoè prerasti u konflikt sa {irimimplikacijama″. Ovo je izjavio pred-sjednik Predsjedni{tva BiH AlijaIzetbegovi}, dodav{i da se u stvari,traì da se u BiH po{aqe misijadobre voqe i ako zatreba da do|u -posmatra~i.

12. 07. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ prihvatiloBrionsku deklaraciju i donijeloodluku da se do 18. jula demobili{usvi oruàni sastavi osim JNA iredovnog mirnodopskog sastava mili-cije, da se na granicama SFRJuspostavi stawe prije 25. juna kao ida se deblokiraju kasarne i vojniobjekti.

"Srpski narod u BiH, koji se utrenutku osnivawa SDS nalazio nadnu krize svoga cjelokupnog bi}a,po~eo je da se budi, trijezni od svo-jih zabluda, da se diè s koqena nanoge, po~eo je da se oporavqa",istakao je na prvoj izbornojSkup{tini SDS BiH, wen predsjed-nik dr Radovan Karaxi}. "Kao {to sedrugima priznaje pravo da ostanu iliiza|u iz Jugoslavije, tako se za srps-ki narod zadràva pravo da ostane uJugoslaviji koja bi bila ure|ena kaomoderna, demokratska federacija",re~eno je, izme|u ostalog, na prvojizbornoj Skup{tini SDS BiH.

"Na{a pozicija ne zavisi samo odna{eg razuma i na{eg postupawa ve} iod razuma i postupawa mnogih drugihu Jugoslaviji i svijetu. Na{i poli-ti~ki prijedlozi su nepromijeweni odprvog dana, namjere po{tene i zahtje-vi pravedni: sve {to traìmo za sebe,priznajemo i drugima. Jugoslaviju, a

po mogu}nosti i Balkan, treba skloni-ti sa crnih stranica svjetske {tampei smjestiti na stranice rezervisaneza sre}ne narode i dràve." Ovo je,izme|u ostalog, rekao predsjednikSDS BiH dr Radovan Karaxi} naprvoj godi{wici Skup{tine SDS. NaSkup{tini je izabran novi Glavniodbor stranke, koji broji 45 ~lanova,od kojih je 20 iz Bosanske Krajine, aza predsjednika stranke je izabran,tajnim glasawem, dr Radovan Karaxi}.

U Hrvatskoj ukinut Republi~ki {tabTeritorijalne odbrane dok suop{tinski i gradski {tabovi ranijeukinuti ili reorganizovani.

13. 07. 1991.

Potpisan je Memorandum o saglas-nosti za dolazak posmatra~ke mis-ije EZ radi nadgledawa sprovo|ewaBrionske deklaracije.

″Ako i{ta zapali sukobe uJugoslaviji, pa onda i u Evropi, to }ebiti podjela Bosne i Hercegovine″,izjavio je predsjednik Predsjedni-{tva BiH Alija Izetbegovi}.Rekav{i da ga je ″za~udila″ izjavaFrawe Tu|mana o podjeli BiH,Izetbegovi} je istakao da bi to bilonajgore rje{ewe kada je rije~ ojugoslovenskoj krizi. ″U pona{awunekih hrvatskih rukovodilaca″ dodaoje on, ″postoji, da tako kaèm,dvoli~nost, jer nas ovdje uvijek usuprotno ubje|uju - da su oni zaodràvawe suvereniteta, cjelovitostiBiH″.

16. 07. 1991.

″Jugoslavija ne moè da se dezinte-gri{e na miroqubiv na~in, a morajuse uloìti svi napori da se na|eosnova da se ona odrì kao jedin-stvena dràva zasnovana nademokratskom dogovoru. U ovomtrenutku ne treba razmatratimogu}nosti priznavawa nezavisnostiSlovenije i Hrvatske i treba u~lani-

ti sve da se sukobi u Jugoslavijiokon~aju odmah″, ocjena je ministarainostranih poslova sedam najra-zvijenijih zemaqa Zapada kojiprate svoje {efove dràva ili vladana samitu u Londonu.

Srpski narod u banijskim op{tinamadigao se na ustanak. Stanovnici spodru~ja op{tine Dvor na Uni,uglavnom ène, djeca i starci,evakuisani su daqe od tog op{tinskogsredi{ta, u sela prema Glini ilipreko Une na bosansku stranu. Sviostali latili su se raznog naoru-àwa, odlu~ni da, kako kaù, "branesvoja ogwi{ta i ne dozvole hrvatskoj"mladoj demokratiji″ da ih i daqeugwetava".

Savjet SDS BiH zakqu~io je da jekriza u ovoj republici dostigla svojvrhunac, a da postoje}e politi~kestrukture, prije svega Predsjedni{tvoi Vlada, ne izvr{avaju obaveze onakokako to o~ekuju gra|ani. ^lanoviSavjeta su, kako je saop{teno,zaprepa{teni krajwe ignorantskimodnosom ve}ine ~lanova Predsjedni-{tva i Vlade prema problemu hiqadaizbjeglica koje su uto~i{te na{li uBiH.

Srpsko nadstrana~ko udruèwe″″Postojbina″″, iz Pri{tine, raspo-laè spiskom od 330 lica albanskenarodnosti iz ove pokrajine koji suregrutovani za MUP Hrvatske iliwenu nacionalnu gardu.

17. 07. 1991.

Sada ve} izvjesna ratna situacija napodru~ju Republike BiH koja grani~isa Republikom Hrvatskom, uslovila jehitnu posjetu predstavnika najvi{ihorgana Republike za sada najugroè-nijoj op{tini Bosanske Krajine -Bosanskom Novom. U delegaciji koju jepredvodio ministar unutra{wihposlova Alija Delimustafi} stiglisu potpredsjednik Skup{tine BiHMariofil Qubi} i potpredsjednik

1991


39

Vlade dr Miodrag Simovi}. Nadvosatnom sastanku, koji su, u imedoma}ina organizovali RadomirPa{i}, predsjednik SO i NikolaOmazi} predsjednik IOSO prije obi-laska ugroènog podru~ja i zbjegovana grani~nom podru~ju sa Hrvatskomizvje{taj su podnijeli predsjedniciop{tina, izvr{nih odbora i na~elni-ci slu`be bezbjednosti iz BosanskogNovog, Bosanske Dubice, BosanskeGradi{ke, Srpca i Bawe Luke.Upu}ene o{tre kritike najvi{imorganima vlasti BiH i konkretnizahtjevi za brzo i efikasno djelo-vawe.

U regionu Jasenovca oruàne forma-cije Hrvatske ispalile protivavion-sku raketu na avion RV i PVO tipa″Super galeb″. Zahvaquju}i izuzetnojodva`nosti i obu~enosti, pilot jemanevrom vje{to izbjegao raketu inastavio svoj planski let.

Na lijevoj obali Une izme|u Dvora iKostajnice sukobi se rasplamsavaju.Stawe du` obale rijeke Une sve vi{epotvr|uje da je rat po~eo. Barikadebranilaca Dvora na Uni nalaze seprema hrvatskom selu Zamla~i izakoga slijede sela Struga, Un~ani,Divu{a, Kozibrad, Voliwski Jarak,pa jo{ {est kilometara i HrvatskaKostajnica. Na toj liniji ve} dva danavode se borbe izme|u naroda Dvora,pomognutog mawim dijelom MilicijeSAO Krajine i snaga MUP Hrvatske.

″Predsjedni{tvo SFRJ ne moè iline èli da izvu~e zemqu iz krize, jeru wemu o najraznovrsnijem pitawuopstanka Jugoslavije nema konsen-zusa″, izjavio je na konferenciji za{tampu predsjednik SDS dr RadovanKaraxi}. Komentari{u}i Izetbego-vi}ev zahtjev prilikom posjeteTurskoj, da BiH bude na konferencijiislamskih zemaqa, u SDS-u smatrajuda sada sasvim sigurno nema sumwe uwegove namjere za stvarawe islamskerepublike.

18. 07. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ na sjednicidonijelo je Odluku o premje{tawujedinica JNA sa teritorije Repu-blike Slovenije u druge dijeloveSFRJ. ″Armija ne treba da bude sta-cionirana u onim dijelovima zemqegdje je smatraju okupatorom", izjavio jeBorislav Jovi}.

21. 07. 1991.

Prve jedinice JNA koje se, premaOdluci Predsjedni{tva SFRJ kaovrhovnog komandanta, dislocira iz overepublike po~ele su pripreme za tudosta sloènu operaciju.

Na auto-putu Slavonski Brod -Beograd, kod raskrsnice za Osijek,pripadnici MUP-a Hrvatske zaustavilisu putni~ki automobil SIV-a, u kojemje bio ~lan SIV-a i savezni sekretarza poqoprivredu dr Stevo Mirjani},koga su fizi~ki napali.

22. 07. 1991.

U Ohridu na sjednici Predsjedni-{tva SFRJ u pro{irenom sastavuusvojena je Izjava protiv upotrebesile. Hrvatska je prihvatawe oveizjave uslovqavala bezuslovnimpovla~ewem JNA u garnizone, a FrawoTu|man je na konferenciji za {tampurekao: "Pu~anstvo treba da bude sprem-no mo`da i na sveop}i rat za obranuHrvatske".

"Do|e li do podjele BiH, sigurno }ebiti gra|anskog rata koji ne}e mo}i dase zaustavi pred vratima Evrope",izjavio je bosansko-hercegova~ki pred-sjednik Alija Izetbegovi} u inter-vjuu wema~kom nedjeqniku ″[pigl″.

Napad jedinica MUP-a Hrvatske iZNG na selo Mirkovce kod Vinkovaca.

23. 07. 1991.

Hrvatska traì hitno povla~ewevojske u kasarne i to je uslov za sve

budu}e pregovore o rje{avawu krize,nagla{eno je na zatvorenom sastankuVrhovnog dràvnog vije}a u Zagrebu.

U luci Bar zaustavqeno 16 brodova sa35.000 tona naoruàwa.

24. 07. 1991.

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} otputovao je utrodnevnu posjetu SAD. Alija Izetbe-govi} }e za vrijeme ove posjete imatisusret i sa pomo}nikom dràvnogsekretara Lorensom Iglbergerom,zatim predsjednikom spoqnopoli-ti~kog komiteta Senata Pelom i sav-jetnikom predsjednika SAD zanacionalnu bezbjednost Skoukroftom.Sa predsjednikom Predsjedni{tva BiHAlijom Izetbegovi}em otputovao je iministar za spoqne poslove BiH drHaris Silajxi}.

U Bawoj Luci je formiranRegionalni {tab za prihvat izb-jeglica sa kriznih podru~ja u koji sudelegirani predsjednici svih op{tin-skih [tabova sa podru~ja BosanskeKrajine, te sedam ~lanova izbawolu~kog [taba ~ije bi iskustvo,kako se ocjewuje, bilo dragocjeno zasve.

Za Srpsku gardu ve} se prijavilo40.000 dobrovoqaca, a formirana je iKomanda garde koja ima tri {taba: zainformativno-propagandnu djelatnost,za obuku i pozadinu (intendanture isaniteta). To je saop{teno na odrànojkonferenciji za {tampu Srpskogpokreta obnove (SPO).

25. 07. 1991.

Bawalu~ani potpisuju peticiju za mir.Na trgu ispred robnih ku}a ″Boska″ i″Zenit″ svi oni koji glasaju za mirsvojim su se potpisom pridruìlihiqadama Jugoslovena, u Beogradu,Skopqu, Sarajevu i drugim gradovimagdje je jugoslovenski Centar za mirorganizovao ovaj ″″Mirotvorni usta-nak″″.


40

26. 07. 1991.

Sjednica Predsjedni{tva SFRJ orealizaciji zakqu~aka sa sjednice od9. maja - konstatovano pogor{awestawa, zahtjevan hitan prekid vatre ipredloèno da Republika Hrvatska neupu}uje oruàne sastave u kriznapodru~ja u kojima je ve}insko srpskostanovni{tvo.

Prema podacima Crvenog krstaJugoslavije ukupan broj svih pri-javqenih izbjeglica pove}ao se na44.316. U Srbiji ih je 27.394,Hrvatskoj 9.106 i Kninu 1.300, a u BiH7.814, precizirao je na konferencijiza {tampu Savezni sekretar za rad,zdravstvo i socijalnu politikuRadi{a Ga~i}.

29. 07. 1991.

Jedinice JNA po~ele da napu{tajuSloveniju.

30. 07. 1991.

Na sjednici Predsjedni{tva SFRJza rukovodioca dràvne Komisijekoja }e kontrolisati izvr{avaweodluke Predsjedni{tva od 26. jula oprekidu vatre u Hrvatskoj predloènBranko Kosti}, zbog ~ega je Mesi}napustio sjednicu.

U Zagrebu uspostavqenoZapovjedni{tvo Zbora narodnegarde (ZNG). Za zapovjednika imeno-van general Martin [pegeq, a zana~elnika stoèra ({taba) pukovnikImra Agoti}.

31. 07. 1991.

êtiri dana prije starta 63. fudbal-skog prvenstva Jugoslavije, 25 klubovaiz Hrvatske u tri savezne jugoslo-venske lige donijelo je odluku onenastupawu, odnosno obustavqawusvih daqwih aktivnosti u fudbalskojorganizaciji na neodre|eno vrijeme.Pored klubova na odluku su pristali

i svi djelioci fudbalske pravde,fudbalski radnici iz ove republike.To zna~i da se Nogometni savezHrvatske do daqweg otcijepio odFudbalskog saveza Jugoslavije.

"Mi èlimo slogu i mir sa Srbima uBiH, ali ne i dogovor dva naroda na{tetu tre}ega", nagla{eno je usaop{tewu SDA u vezi sa inicija-tivom Adila Zulfirkapa{i}a iMuhameda Filipovi}a iz Musli-manske bo{wa~ke organizacije(MBO) za takozvani istorijski dogov-or Srba i muslimana.

01. 08. 1991.

SDS BiH na konferenciji za {tampupredstavila je javnosti politi~ki spo-razum, kao platformu zajedni~kogìvqewa Srba i muslimana na ovomprostoru. Sporazum je otvoren i zaHrvate i sve ostale koji ìve u BiH.Ovaj sporazum, kako je re~eno, prih-vatila je Muslimanska bo{wa~kaorganizacija.

Na dvodnevnom zasjedawu SaboraHrvatske predsjednik Frawo Tu|manje rekao da treba nastaviti pripremeza "op}i rat" koji je neizbjeàn, alida je op{ta mobilizacija nemogu}a jerHrvatska nema dovoqno oru`ja.

02. 08. 1991.

Predsjednik Predsjedni{tva SFRJStjepan Mesi} izjavio je da se op{tirat moè izbje}i u Jugoslaviji. "Da bise to postiglo, uslov je da Hrvatskadokaè wenu odlu~nost da se brani",naglasio je Mesi}, polaù}i nade da}e evropska ministarska "trojka"pomo}i da se kriza rije{i.

03. 08. 1991.

U Beogradu je zavr{ena sjednicaPredsjedni{tva SFRJ, kojom jepredsjedavao predsjednik StjepanMesi}. Predsjedni{tvo SFRJ zahtije-va da se u Republici Hrvatskoj odmah

i bezuslovno prekinu svi oruànisukobi i druge aktivnosti kojeugroàvaju mir i bezbjednost gra|anai wihove imovine, kao bitan pre-duslov za demokratski dijalog o razr-je{ewu jugoslavenske krize.

04. 08. 1991.

"Na{a misija u Jugoslaviji nije usp-jela. Sve smo poku{ali da u~inimokako bi vam pomogli da zemqa krenenapred, da se prekine sa ubijawem iotpo~ne dijalog o wenoj budu}nosti.Sa dubokim àqewem moramo konsta-tovati da u tome nismo uspjeli". Ovoje na konferenciji za {tampu uPalati federacije izjavio predsje-davaju}i Ministarskog savjeta EZ i"trojke", holandski ministar inos-tranih poslova Van den Bruk.

U Prebilovcima su sahraweni posmrt-ni ostaci tek jednog dijela hercego-va~kih Srba koji su 1941. godine, kao`rtve usta{kog genocida, ìvotezavr{ili u hercegova~kim jamama. Ukilometar i po dugoj koloni od 108sanduka srpske kosti su prenijeteispred {kole u Prebilovcima dotemeqa spomen-crkve posve}enestradalnicima. Liturgiju i parastosobavio je patrijarh srpskigospodin Pavle uz saslu{awesve{tenika zahumsko-hercegova~ke idrugih eparhija.

05. 08. 1991.

Vojnici iz Slovenije stigli u BawuLuku. Povicima "@ivjela JNA", saplauzima, cvije}em, narod BiHdo~ekao je dio oklopno-mehanizovanejedinice JNA iz garnizona u Vrhnici,na wenom putu prema Bawoj Luci.Ovakva atmosfera pratila je jedinicuu svim gradovima kroz koje je pro-lazila, od granice, sa Hrvatskom doBawe Luke.

Na podru~ju Republike Srbije pri-javqeno je 35.015 izbjeglica izHrvatske.

1991


41

Potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJdr Branko Kosti} je u Kninu. U "mis-iji mira" zajedno sa dr BrankomKosti}em u Knin je doputovao i admi-ral Stane Brovet, zamjenik saveznogsekretara za narodnu odbranu.

06. 08. 1991.

Srbi u Slavoniji, Barawi i ZapadnomSremu, opredjelili su se, kako jerekao predsjednik Nacionalnog vije}aGoran Haxi}, da ìve u Jugoslaviji ioni su rije{eni da svoja vjekovnaogwi{ta brane i ne napu{taju.

Na sjednici Predsjedni{tva SFRJjednoglasno je usvojena odluka oprogla{ewu apsolutne i bezuslovneobustave vatre na teritorijiRepublike Hrvatske.

08. 08. 1991.

^lan Predsjedni{tva BiH dr NikolaKoqevi} rekao je novinarima da drBiqana Plav{i} i on ne}e u~estvo-vati u radu Predsjedni{tva BiH uSarajevu dok se ne donese Poslovnik owegovom radu. Po rije~ima drKoqevi}a, predsjednik Alija Izetbe-govi} je privatizovao Predsjedni{tvo.

Predsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} uputio je pred-sjednicima Predsjedni{tava i pred-sjednicima Narodnih skup{tina BiH iCrne Gore inicijativu za odràvawezajedni~kog sastanka predsjednikarepublika i skup{tina BiH, Crne Gorei Srbije.

Krizni komitet KEBS-a usvojio je uPragu Rezoluciju u kojoj predvi|aslawe do 500 novih posmatra~a uJugoslaviju. ^lanovi Komiteta - stot-inu diplomata iz 35 zemaqa KEBS-atreba da se izjasne o dokumentu kojiJugoslaviju poziva na "politi~ke pre-govore o budu}nosti zemqe."

09. 08. 1991.

"SDS Bosanske Krajine podràvaodlu~an stav gospodina Slobodana

Milo{evi}a, da predstavnici Evrop-ske zajednice mogu do}i u Jugoslavijukao biznismeni ili turisti, ali kaovojnici nikako i nikada. Srbi iz Bos.Krajine }e ostati sa Srbijom u ostatkuJugoslavije, bilo kao federalnejedinice, a najverovatnije sa ~itavomBiH, {to bi bilo najboqe i za musli-mane iz BiH. Time bi se zadovoqilavarijanta da oba ova naroda ìve ujednoj dràvi. Ovo je jedina mogu}nostodràvawa cjelovitosti Bosne bezkrovoproli}a", isti~e se u saop{tewuza javnost Srpske demokratskestranke Bosanske Krajine.

12. 08. 1991.

U Beogradu je odràn sastanaknajvi{ih predstavnika Srbije, CrneGore i BiH (mada nije do{aoIzetbegovi}) na kome je usvojenaInicijativa za mirno i demo-kratsko rje{ewe jugoslovenskekrize - tzv. Beogradska inicijativa.

14. 08. 1991.

"Predsjednik Predsjedni{tva SR BiHAlija Izetbegovi} je objedinio trinespojive funkcije: predsjednik SDA,predsjednik Savjeta za narodnuodbranu i Savjeta za nacionalnuodbranu BiH", kaù u obrazloèwusvog povla~ewa ~lanovi Predsje-dni{tva SR BiH Nikola Koqevi} iBiqana Plav{i}. Na ovaj na~in sefavorizuje partijska dràva u odnosuna pravnu. Platformu Izetbegovi} -Gligorov nisu prihvatili predstavni-ci srpskog naroda zbog dubokog uvjere-wa da u ponu|enom modelu ne moèefikasno funkcionisati dràva.

Predsjedni{tvo BiH usvojiloPlatformu o ovoj republici.Platforma treba da posluì kao osno-va za daqe razgovore o ustrojstvu BiHi wenom mjestu u budu}oj jugosloven-skoj zajednici.

18. 08. 1991.

Snage JNA iz BiH preko Save pre{leu Hrvatsku. Oklopne jedinice JNA, koje

je ve}ina ìteqa Nove Gradi{kedo~ekala sa odu{evqewem, pre{li susavski most i do{li u blizinu NovogVaro{a.

Wema~ki socijaldemokrati su seponovo zaloìli za me|unarodno priz-nawe Slovenije i Hrvatske. Od bonskevlade je zatraèno da u Evropskojzajednici djeluje u tom pravcu.

20. 08. 1991.

Beogradski dnevnik "Borba" pi{e dase papa Jovan Pavle II "jasno i ned-vosmisleno svrstao uz jednu stranu ujugoslovenskom sporu - uz Hrvatsku iwenu politiku." "Papa Vojtila je",pi{e "Borba", "obe}ao da }e posjetitiu "skoroj budu}nosti" Hrvatsku. Ali,ne bilo kakvu Hrvatsku, ve} nezavisnuHrvatsku. On je, dakle," primje}uje"Borba", "optimista" u pogleduhrvatske nezavisnosti i suvereniteta."

21. 08. 1991.

Predsjednik Kriznog {taba za isto~nuSlavoniju i Barawu, Vladimir [eks,obavijestio je javnost da se jugoslo-venskoj vojsci (JNA) uskra}uje snab-dijevawe strujom, vodom i i hranom.

[ef wema~ke diplomatije HansDitrih Gen{er u Bonu je primioEjupa Gani}a, ~lana Predsjedni{tvaBiH i zadrào se s wim ujedno~asovnom razgovoru.

"Najkasnije do kraja avgusta, vojno-ter-itorijalni organi, osim u RepubliciSloveniji, preduze}e poslove vojneobaveze na cijeloj teritorijiJugoslavije", saop{tio je na konferen-ciji za {tampu u Me|unarodnom pres-centru u Beogradu pomo}nik saveznogsekretara za narodnu odbranu gener-al-potpukovnik Marko Negovanovi}.

22. 08. 1991.

Hrvatska vojska u napadu na srpsketeritorijalce u rejonu banijskih selaTrwane, âkale, Kiwa~ka bestrma,


42

Blinski kut, Blinska greda i Br|aneubili 15 Srba.

Sna`na eksplozija probudila jegra|ane Bosanske i Stare Gradi{ke,te okolnih bosanskih i slavonskihsela. Diverzanti iz redova hrvatskihMUP-ovaca aktivirali su ogromnekoli~ine eksploziva na savskom mostukoji spaja Bosansku i Staru Gradi{ku.

SDS BiH saop{tio je da su srpskinovinari i formalno izgubili uticajna stvarawe lista "Oslobo|ewe"."Muslimansko-hrvatska koalicija",kaè se u saop{tewu, "zauzela je svepoloàje koji imaju presudan uticajna ure|iva~ku politiku."

23. 08. 1991.

"Vlada BiH je svojom odlukom pre-cizirala da su svi Sekretarijati zanarodnu odbranu - dràvni organi ida moraju provoditi odluke repub-li~ke Vlade. S tim u vezi, Vlada BiHodlu~ila je da se do daqwega odloìodlazak septembarske partije regrutaiz ove republike, odnosno da se neprimjewuju izmijeweni i dopuwenisavezni Zakoni o vojnoj obavezi iop{tenarodnoj odbrani", saop{tio jeu Sarajevu republi~ki ministar zanarodnu odbranu Jerko Doko.

Iz Hrvatske Kostajnice na Bos.Kostajnicu po~eli su da padaju prviminobaca~ki projektili. Op{ta pomet-wa na bosanskoj strani, haos, bjeàweu panici.

U oruànim borbama u selu Kijevokod Knina jedinice JNA zarobile suoko 500 hrvatskih vojnika (ZNG).

24. 08. 1991.

Formirawe zajedni~ke komisije koja}e uspostaviti trajni dijalog dvijunajve}ih hri{}anskih crkava uJugoslaviji i uticati na odnose me|unarodima do ponovnog uspostavqawasuìvota i sveop{teg pomirewa -dogovor je postignut u toku susreta

kardinala Kuhari}a i patrijarhaPavla u Slavonskom Brodu.

25. 08. 1991.

Zaustavqeni i {ikanirani odcazinske milicije, sedam kamiona sahumanitarnom pomo}i iz Sarajeva zaSrbe u Vojni}u, Vrgin Mostu, Glini iPetriwi neo~ekivano su se obreli uBawoj Luci. Odatle je humanitarnikonvoj, natovaren lijekovima, hranom,odje}om i posteqinom, upu}en usabirni centar u Dvor.

26. 08. 1991.

Alija Izetbegovi} posjetio patri-jarha Pavla. "Wegovoj svetosti srp-skom patrijarhu prenio sam pozdravenaroda BiH i rekao mu da, {to se ti~eodnosa Srba i muslimana - patrijarhmoè mirno da spava, jer muslimans-ki narod ne}e di}i ruke na srpskinarod", izjavio je Izetbegovi}.

U Hrvatskoj bjesni rat. U okoliniVukovara bjesni pravi rat u kome,sude}i po novinskim izvje{tajima,u~estvuju i tenkovi i oklopna vozila.

"Na svim kriznim podru~jima uHrvatskoj sukobi eskaliraju. Pointenzitetu i brutalnosti napada naJNA, moè se ocijeniti da je u pitawuop{ta oruàna ofanziva Hrvatske naJNA", izjavio je dr Branko Kosti}.

Na podru~ju Bawe Luke, Bos.Gradi{ke, Bos. Dubice, Bos. Novogregistrovano je 12.826 izbjeglica izOku~ana, Nove Gradi{ke, te slavon-skih sela ôvca, Vrkovqana, La|evca,Mlake, Borovca, Medara.

Na podru~ju Republike Srbije, premapodacima Crvenog krsta Srbije, reg-istrovano je 67.321 izbjeglica.

27. 08. 1991.

Na Brionima odràn razgovor dele-gacija Republike Hrvatske i JNA oprestanku oruànih sukoba.

Na pomolu je totalni rat Srbije iHrvatske. Agencija Rojters, izvje{ta-vaju}i o borbama za Vukovar, javqa daje jugoslovenska vojska "zasulapaqbom opkoqenu hrvatsku milicijusa zemqe i iz vazduha, mada jesaop{tila da je stupila u dejstvo dabi neutralisala i odbila napadehrvatskih snaga." "Tajms" i "Gardijan"op{irno izvje{tavaju o bespo{tednimborbama za Vukovar, prognoziraju}ida one nagovje{tavaju izbijawetotalnog rata izme|u Srbije iHrvatske. "El Pais" navodi da jeHrvatska nacionalna Garda prvi putizvr{ila direktan napad na jedinicesavezne armije u Vukovaru.

"Vlada Srbije uputila je porukuSavjetu ministara Evropske zajedniceu kojoj se traì da EZ od Hrvatskevlasti i predsjednika Tu|mana zahti-jeva da se prestane sa terorom premasrpskom narodu i JNA kako bi sestvorile pretpostavke za mirnorje{ewe jugoslovenske krize", izjavioje potpredsjednik Vlade Srbije drBudimir Ko{uti}.

Na VMA u Beogradu je, u 92. godiniìvota umro biv{i srpski patri-jarh gospodin German.

28. 08. 1991.

Zavr{en razgovor delegacija JNA iRepublike Hrvatske na Brionima uvili "Jadranka". Delegaciju JNA pred-vodio je general Armije VeqkoKadijevi}, Savezni sekretar za naro-dnu odbranu, a delegaciju RepublikeHrvatske predsjednik Republike drFrawo Tu|man.

Papa Ivan Pavle II razgovarao je uVatikanu sa predsjednikom BiHAlijom Izetbegovi}em o situaciji utoj republici i me|unacionalnimodnosima, te posebno o me|uvjerskomdijalogu.

29. 08. 1991.

Slobodan Milo{evi} i FrawoTu|man na razgovoru u Parizu kod

1991


43

Fransoa Miterana. "Znam da }eFrancuska uloìti napore da bidoprinela postizawu pravednogre{ewa jugoslovenske krize", izjavioje predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} poslije susreta.

30. 08. 1991.

U organizaciji HDZ i SDA, u Derventije odràn skup koji je trebalo da bude"protest majki i svih qudi dobre voqeprotiv najnovijih postupaka JNA, apovodom preuzimawa dokumenata SNOod strane Tuzlanskog korpusa".

Prije po~etka konferencije za {tampuu SDS-u u Bawoj Luci, novinarima jeuru~eno saop{tewe Regionalnog odb-ora SDS za Bos. Krajinu u kojem seo{tro osu|uje histeri~na i dirigovanaantiarmijska kampawa u BiH. Usaop{tewu se, izme|u ostalog kaè, daje ekstremno do suza ganutqivopona{awe majki (od kojih mnoge nisuosjetile materinstvo) dirigovano izcentrala antisrpske koalicije SDA iHDZ.

31. 08. 1991.

U Bosanskoj Kostajnici od minaispaqenih s hrvatske strane poginulasu dva lica, a dva rawena.

01. 09. 1991.

Progla{eno je vanredno stawe uBosanskoj Kostajnici. Na bosansko-kostajni~ko krizno podru~je, a to jepolukrug od ~etiri i po kilometra,uputi}e se i jedinice TO, te rezervnogsastava milicije. Formiran je ikrizni {tab u Bos. Kostajnici, na~ijem je ~elu Lazo Ga{i}, na~elnikOp{tinskog sekretarijata za NO Bos.Novi.

"Vlada BiH, na osnovu stavovaPredsjedni{tva Republike, donijela jeodluku na osnovu koje je u Bos.Kostajnicu upu}eno 30 milicioneraMUP-a", izjavio je u Sarajevu potpred-sjednik Vlade Muhamed êngi} idodao da je to prva pomo}.

02. 09. 1991.

Predsjednik Predsjedni{tva SFRJStjepan Mesi}, predsjednik SIV-aAnte Markovi} i lideri svih {estjugoslovenskih republika potpisali suu Beogradu Sporazum o prekidu vatrei Memorandum o pro{irivawu pos-matra~kih aktivnosti EZ uJugoslaviji.

03. 09. 1991.

U Hagu je usvojena nova DeklaracijaEZ o Jugoslaviji. Najavqeno je sazi-vawe Mirovne konferencije oJugoslaviji u Palati mira u Hagu za 7.septembar i pokretawe arbitra`neprocedure. U Deklaraciji su utvr|eniprincipi na osnovu kojih }e se pred-loìti mehanizmi za mirno rje{ewekrize: 1. nema jednostrane izmjenegranica uz upotrebu sile; 2. za{titaprava svih u Jugoslaviji; 3. punopo{tovawe svih legitimnih interesa ilegitimnih te`wi. Za predsjednikaKonferencije je odre|en lordKarington.

Savezni sekretarijat za narodnuodbranu u Beogradu sa àqewem obav-je{tava cjelokupnu jugoslovenskujavnost da se oruàni i drugi napadina pripadnike, jedinice i objekte JNAu Republici Hrvatskoj nastavqaju iposlije potpisivawa Sporazuma oprekidu vatre i Memoranduma osaglasnosti o pro{irewu posma-tra~kih aktivnosti posmatra~ke misijeu Jugoslaviji. Od momenta potpisivawaSporazuma i Memoranduma, oruàneformacije Republike Hrvatske izvr{-ile su 11 napada na jedinice i objekteJNA, u kojima je poginulo ~etiri iraweno 12 pripadnika JNA.

"Savezna uprava carine donijela jeRje{ewe o zapljeni aviona "Boing707" ugandske kompanije, natovarenognaoruàwem te{kim preko 18 tona,koji je prinudno spu{ten na zagreba~kiaerodrom", saop{tava Savezni sekre-

tarijat SIV-a za informacije.Zaplijeweno je i sve naoruàwe ivojna oprema u vrijednosti od1.360.000 dolara.

U incidentu na putu Kowevi} Poqe -Bratunac kod sela Kravica stradaladvojica muslimana.

07. 09. 1991.

Po~etak Konferencije o Jugoslavijiu Hagu (popularno Mirovna konfer-encija o Jugoslaviji). U raduKonferencije su u~estvovali svi~lanovi Predsjedni{tva SFRJ i{estorica predsjednika jugosloven-skih republika kao i savezni sekretarza inostrane poslove. Usvojena jeDeklaracija o mirnom rje{ewujugoslovenske krize.

Ispred ambasade Savezne RepublikeWema~ke u Beogradu okupilo se vi{estotina gra|ana kako bi se pridruìliprotestu zbog, kako je navedeno, propa-gandnog rata, koji vlasti ove zemqezajedno sa hrvatskim ~elnicima vodeprotiv Srbije i srpskog naroda.

08. 09. 1991.

Ta~no na 48. kilometru magistralnogputa Bawa Luka - Prwavor - Derventa,izme|u sela Pala~kovci i [trpci,miniran je most na rje~ici Vijaka. ^lanovi Predsjedni{tva BiH drNikola Koqevi} i dr BiqanaPlav{i} uputili su pismo Mirovnojkonferenciji u Hagu u kojem se navodida predsjednik Predsjedni{tva overepublike Alija Izetbegovi} nemoè zastupati na konferenciji Srbeiz BiH. Dr Koqevi} i dr Plav{i}zatraìli su da oni izloè na kon-ferenciji u Hagu stav Srba u BiH ofederalizaciji ove republike. Po{tonisu pozvani u Hag, dr Koqevi} i drBiqana Plav{i} traè da na Mirovnojkonferenciji Srbe iz BiH zastupapredsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi}.


44

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|mannaredio je da se odmah zauzme vojnoskladi{te JNA "Sesvete" i "Pre~ec",a po snabdijevawu oru`jem i munici-jom napadne Garnizon "Vara`din" idrugi garnizoni.

Prvi predsjednik HDZ BiH DavorinPerinovi} iskqu~en je iz HDZ-a nasastanku u Zagrebu u prisustvu FraweTu|mana zato {to je "krio podatke oprivatnom ìvotu i podrijetlu".

09. 09. 1991.

Ministar MUP-a RSK Milan Marti},kojega je s grupom oficira JNA zaro-bila patrola MUP-a BiH na putu Bos.Novi - Bos. Krupa, oslobo|en je ihelikopterom preba~en u Knin. Timeje zavr{ena epizoda vrele kraji{keno}i koja je prijetila da izazovepoàr nacionalnih sukoba Srba imuslimana u Krajini. Nekoliko hiqa-da okupqenih traìlo je ispredzgrade stanice milicije u Otoci, ukojoj je bio "zato~en" Milan Marti},wegovo izru~ewe.

11. 09. 1991.

Objelodawena Platforma Predsjed-ni{tva BiH za ostvarivawe suv-erenosti BiH. Platformu su usvojilimuslimanski i hrvatski ~lanoviPredsjedni{tva, ukqu~uju}i i"Jugoslovena" Ejupa Gani}a. Srpski~lanovi Predsjedni{tva dr NikolaKoqevi} i dr Biqana Plav{i}objavili su svoj paralelni dokument.

U Skup{tini BiH u Sarajevu, SDA,HDZ i SDP potvrdile su da su zasamostalnu i cjelovitu BiH, aposlanici SDS da su opredjeqeni zafederativnu Jugoslaviju sa raspo-loèwem da se federalizira i samaBiH.

12. 09. 1991.

U Hagu je po~ela prva plenarna sjed-nica Konferencije o Jugoslaviji

iza zatvorenih vrata, uz u~e{}e min-istara inostranih poslova iz Jugosla-vije i visokih funkcionera EZ.

"Situacija u Jugoslaviji se pogor{ava,uprkos potpisanog Sporazuma o prim-irju i Memoranduma o pro{irivawuaktivnosti posmatra~ke misije. U raz-govoru sa Predsjednikom Konfere-ncije o Jugoslaviji lordom Karingto-nom sloìli smo se da je pogor{awesituacije u Jugoslaviji oteàvaju}aokolnost i veliki teret za po~etakkonferencije", izjavio je u HaguSavezni sekretar za inostraneposlove Budimir Lon~ar.

Pomo}nik Saveznog sekretara zaNarodnu odbranu general-potpukovnikMarko Negovanovi} izjavio je daHrvatska uporno kr{i dogovor oprekidu vatre.

U Trebiwu je na sjednici Skup{tineZajednice op{tina Isto~ne i StareHercegovine donesena Odluka oprogla{ewu "Srpske Autonomneoblasti Hercegovine" u ~ijem }esastavu biti op{tine Trebiwe,Bile}a, Gacko, Nevesiwe, Kalinovik,Qubiwe, Rudo i âjni~e. SAOHercegovina, kako stoji u Odluci, jeneodvojivi dio savezne dràve fed-erativne Jugoslavije i sastavni diofederalne jedinice BiH.

13. 09. 1991.

Savezni sekretarijat za narodnuodbranu SFRJ donio je "Uputstvo oprijemu dobrovoqaca u JNA".

14. 09. 1991.

"Teroristi~ko kidnapovawe generalaJNA Milana Aksentijevi}a nepo-sredno proizilazi iz protivustavnihi protivzakonitih naredbi i nalogakoje gospodin Stjepan Mesi} izdajeiz Ureda predsjednika RepublikeHrvatske", izjavio je portparol SSNOpukovnik Milan Gvero. "Ovim su",rekao je Gvero, "sa najvi{eg vrha

vlasti u Hrvatskoj legalizovani beza-kowe, dràvni teror i lov na qude".

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|mannaredio je op{ti napad na kasarne ivojne objekte JNA u Hrvatskoj.

15. 09. 1991.

Hrvatske jedinice otpo~ele su snapadom na objekte Garnizona JNA uVara`dinu.

16. 09. 1991.

U selu Vinska (Bos. Brod) odartiqerijskih dejstava s podru~jaRepublike Hrvatske poginuo na rad-nom mjestu Vojislav Garanovi} {tose smatra prvom `rtvom rata napodru~ju Posavine.

U Crnoj Gori izvr{ena mobilizacija"zbog pogor{awa stawa u zemqi".

U Beogradu je odràn drugi sastanak uvezi sa Beogradskom inicijativom,na kojem je predloèn dokument onovoj Jugoslaviji kao saveznoj dràvisa me|unarodnim subjektivitetom ijedinstvenom armijom.

Poslanici Skup{tine zajedniceop{tina Bosanske Krajine donijelisu na sjednici u Bawoj Luci jedno-glasnu odluku o progla{ewu Auto-nomne regije Bos. Krajina, kaoneodvojivog dijela savezne dràvefederativne Jugoslavije i sastavnogdijela federalne jedinice BiH.

17. 09. 1991.

Predsjednik Predsjedni{tva SFRJStjepan Mesi} uputio je pismo pred-sjedniku Savjeta bezbjednosti UN, ukojem predlaè hitno sazivawe sjed-nice Savjeta bezbjednosti i upu}i-vawa mirovnih snaga UN na granicuizme|u Srbije i Hrvatske.

Jedan vojni avion oboren je iznadsela Sarva{, desetak kilometara

1991


45

isto~no od Osijeka, u kome su sta-cionirane jake hrvatske snage.

Predsjednici Srbije i HrvatskeSlobodan Milo{evi} i FrawoTu|man, Savezni sekretar za narodnuodbranu Veqko Kadijevi} i lordKarington potpisivali su u Igaluzajedni~ko saop{tewe u kome seobavezuju da se na rati{tima uHrvatskoj odmah obustavi vatra. "Mise obavezujemo da svi oni koji su podna{om kontrolom ili politi~kim ivojnim uticajem moraju odmah da prek-inu vatru", nagla{ava se u saop{tewu.

Komanda Bawolu~kog korpusa objavi-la je Proglas o op{toj mobilizaci-ji. Svi vojni obveznici hitno morajuda se jave u svoje ratne jedinice.Dobrovoqci, bez ratnog rasporeda,mogu da se prijave svojim sekretarija-tima za Narodnu odbranu, vojnimodsjecima op{tina, najbliìm jedini-cama JNA, a u Bawoj Luci je zbornomjesto kasarna "Kozara".

Na podru~ju Oku~ana i Stare Gradi{kevo|ene su èstoke borbe izme|uhrvatskih snaga i srpskih teritori-jalaca i armije. Hrvatski radio javioje da su se hrvatske snage "moralepovu}i iz Novog Varo{a".

Skup{tina zajednice op{tinaRomanija, na sjednici odrànoj uSokocu, donijela je odluku oprogla{ewu "Srpske AutonomneOblasti Romanija".

18. 09. 1991.

Na zasjedawu SIV-a predsjednik AnteMarkovi} postavio je pitawe o uloziJNA u Hrvatskoj i traìo ostavkusaveznog sekretara za narodnuodbranu, Veqka Kadijevi}a i wegovogzamjenika zbog razgovora koje su tajnovodili u Moskvi u martu (neposrednoposlije zatvorene sjednice Predsje-dni{tva SFRJ u funkciji Vrhovnekomande).

Autonomna regija Bosanske Krajinepozvala je dobrovoqce iz Bos. Krajine

da se odmah jave najbliòj kasarni, jer"istinski mir u Jugoslaviji zavisi odja~ine JNA", kaè se u pozivu koji jepotpisao potpredsjednik Predsjedni-{tva Radoslav Br|anin.

"Ne mogu se na~uditi za{to SDA, kaolegitimni predstavnik muslimanskognaroda, ne prihvata beogradsku inici-jativu", rekao je predsjednik Skup{ti-ne BiH Mom~ilo Kraji{nik.

U napadu na transport JNA kodPosu{ja poginuo jedan pripadnik JNA,a jedan je rawen.

19. 09. 1991.

"I pored svih uvjeravawa organaRepublike Hrvatske da su naloìli izahtijevali prekid dejstava, napadi upojedinim mjestima jo{ uvijek traju saizuzetnom èstinom i nemilosrd-no{}u", stoji u pismu VeqkaKadijevi}a lordu Karingtonu.

[ef italijanske diplomatije \ani deMikelis izjavio je da "Jugoslavijavi{e ne postoji". "[to vi{e bude tra-jao rat u toj zemqi - to }e biti sveteè odràti bilo kakve veze me|urepublikama koje su je ~inile", dodaoje on.

Zamjenik komandanta Pete vojneoblasti general Andrija Ra{etaizjavio je da }e vojska iz blokiranihkasarni "ako bude morala po vodukrenuti tenkovima". "Ima kasarni",izjavio je Ra{eta, "koje su ve} 20 danabez vode i struje. I Vojna bolnica uZagrebu je bez vode i bez struje.Traìli smo od hrvatskih vlasti da tone ~ine, ali nam nisu ni odgovorili. Ami bismo mogli Zagrebu prekinutistruju u roku od 10 sekundi".

20. 09. 1991.

Na konstitutivnoj Skup{tini pred-stavnika SDS sa podru~ja Zajedniceop{tina Bijeqina, Ugqevik i Lopare,donesena je odluka o progla{ewu

"Autonomne regije sjeveroisto~neBosne".

Grupa gra|ana muslimanskenacionalnosti u centru Vi{egrada,na prilazu staroj }upriji na Drini,barikadama je zaustavila tri oklopnatransportera sa desetak vojnika JNA,koji su, idu}i iz pravca Uìca prekoVi{egrada prema Ustipra~i, bili nakraju jedne vojne kolone vojnih vozila.Nakon tro~asovne blokade izadràvawa uz okupqawe velikogbroja gra|ana, transporteri savojnicima su vra}eni u pravcu Uìca,odakle su i do{li.

21. 09. 1991.

Predsjedni{tvo SR BiH formiralo jeKrizni {tab u sastavu: dr EjupGani}, koordinator {taba, dr BiqanaPlav{i}, mr Frawo Boras, AlijaDelimustafi}, Jerko Doko i gener-al-pukovnik Drago Vukosavqevi}.

Pripadnici MUP-a RH na Koranskommostu u Karlovcu masakrirali 13 pri-padnika rezervnog sastava JNA.

22. 09. 1991.

U 15.00 ~asova po~eo je deseti prekidvatre poslije izmjene pisama izme|upredsjednika Hrvatske FraweTu|mana i generala Armije VeqkaKadijevi}a.

Nakon pregovora i predaje, izVara`dina je iza{lo 60 starje{ina i220 vojnika JNA, ~ime je Vara`dinskikorpus pre{ao pod ingerencijeHrvatske vojske.

25. 09. 1991.

Pripadnici MUP-a Hrvatske i ZNGaktivirali su ekspoloziv na mostu uJasenovcu i znatno ga o{tetili. Nakonminirawa, cijelu no} trajao minoba-ca~ki napad na selo Gradina i Me|e|a.

26. 09. 1991.

Uz ubijawe nedu`nih civila uZapadnoj Slavoniji, Hrvati i daqe


46

pale ku}e. Zapaqeno je seloKukuwevac, nedaleko od Lipika.Po~eo egzodus Srba iz ZapadneSlavonije.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorku jeodlu~io da se, na osnovu ~lana 7.Poveqe UN, a u ciqu uspostavqawamira i stabilnosti u Jugoslaviji,uvede trenutni, op{ti i potpuniembargo na sve isporuke oru`ja iratnog materijala Jugoslaviji, sve dokSavjet, poslije konsultacija saVladom Jugoslavije ne odlu~idruga~ije. Time je usvojenaRezolucija 713.

SSNO saop{tio je da oruàni sastaviHrvatske vr{e minirawe pomorskihputeva i ulaza u luke.

Poslije odbijawa predsjednikaPredsjedni{tva SFRJ StjepanaMesi}a da odrì sjednicu, potpred-sjednik Branko Kosti} sazvao je sjed-nicu Predsjedni{tva, koriste}imogu}nost Poslovnika o raduPredsjedni{tva.

27. 09. 1991.

"U{li smo u pravi gra|anski rat ukojem su na jednoj strani fa{isti -usta{e na ~elu sa Tu|manom i wegov-im sqedbenicima, ne samo u Hrvatskojnego i u ostalim republikama, a nadrugoj strani srpski narod i drugigra|ani dobre voqe u borbi zao~uvawe ostatka Jugoslavije, jer zajed-ni~ki ìvot sa vjekovnim neprijate-qima zazidan u la`nom bratstvu ijedinstvu nemogu} je", kaè se usaop{tewu Srpske demokratskestranke u Bawoj Luci.

29. 09. 1991.

Na talasima Radio Bawe Luke,objavqen je Proglas Bawolu~kogkorpusa. Obrazlaù}i proglas,komandant korpusa, general NikolaUzelac, istakao je da je uloga Armijeda sprije~i rat. Izmi~e strpqewevojske, starje{ina i naroda.

Milan Tepi}, major JNA, zajedno sanekoliko svojih vojnika i vi{e od 200hrvatskih oru`nika odletio je u vaz-duh, jer nije èlio da im ìv padne uruke. u velikom skladi{tu oru`ja,municije i vojne tehnike "Bedenik"kod Bjelovara.

30. 09. 1991.

Predsjednik SIV-a Ante Markovi}uputio je otvoreno pismo predsjednikuRepublike Srbije SlobodanuMilo{evi}u. U pismu se, pored osta-log, kaè: "Vama se obra}am, jer jenajavqivawe op{te mobilizacije uRepublici Srbiji direktno u funkci-ji gra|anskog rata i agresije jednerepublike na drugu, uz upotrebu JNA.Nemogu}e je da se ovo i ovako radibez Va{eg znawa i suglasnosti, jer Viste najodgovornoji funkcioner uSrbiji. Ako nije tako, povucite oveodluke i smijenite krivce."

Zavr{en je referendum Albanaca za"suverenu i nezavisnu dràvuKosovo".

01. 10. 1991.

Saop{tewe [taba Vrhovne komande: Predsjedniku Republike HrvatskeVladi Republike HrvatskeGlavnom stoèru Hrvatske vojskeRukovodstvo i oruàne formacijeRepublike Hrvatske potpuno ignori{usve dosad postignute sporazume oprekidu vatre. Dogovorena primirjakoriste se za koncentraciju snaga iizvo|ewe napada na vojne objekte ijedinice. Kasarne i drugi vojni objek-ti napadaju se mnogostruko ja~imsnagama. Umjesto da se ukine, poja~avase blokada vojnih jedinica.Pripadnicima Armije uskra}uje sevoda i hrana, {to se po me|unarodnimkonvencijama mora obezbijediti iratnim zarobqenicima. Fakti~ki seradi o svojevrsnom genocidu.Izvr{eno je mno{tvo bezo~nihzlo~ina nad pripadnicima JNA.Doma}a i svjetska javnost upoznati susa nekima od wih. Zloupotrebqavaju

se i na sve mogu}e na~ine {ikaniraju,progawaju i uni{tavaju porodice pri-padnika JNA. To se vi{e ne moètolerisati. Zato Vas upozoravamo - Zasvaki napadnuti i osvojeni objekatJNA - bi}e odmah uni{ten po jedanobjekat od vitalnog zna~aja zaRepubliku Hrvatsku. Za svaki napadnu-ti i zauzeti garnizon - bi}e uni{tenivitalni objekti grada u kome se gar-nizon nalazi. To je istovremeno, upo-zorewe civilnom stanovni{tvu da seblagovremeno povu~e iz tih nase-qenih mjesta. Ukoliko èlite da izb-jegnete daqe krvoproli}e i razarawa,neka loklani organi vlasti odmahstupe u kontakt sa nadle`nim koman-dama JNA radi omogu}avawa potpunobezbjednog izvla~ewa jedinica sacjelokupnom tehnikom i pokretnomimovinom, kao i ~lanova porodicapripadnika Armije iz ugroènih gar-nizona."

Odlukom Saveznog sekretara za naro-dnu odbranu obrazovan je [tab TOSAO Krajine. Za komandanta jepostavqen general u penziji Ilija\uki}, a za na~elnika pukovnikDu{an Kasum.

Posmatra~i Evropske zajednicestiù u Sarajevo gdje }e biti formi-ran regionalni koordinacioni centari odakle }e se usmjeravati misija poBiH. Ovo je predvi|eno dogovorom opro{irewu posmatra~ke misijeEvropske zajednice na Bosnu iHercegovinu, a koji su u Sarajevu pot-pisali izaslanik presjedavaju}egEvropske zajednice Henri Vejnans,savezni sekretar za inostraneposlove Budimir Lon~ar i predsjed-nik Predsjedni{tva BiH AlijaIzetbe-govi}.

02. 10. 1991.

Generalni sekretar UN Peres deKueqar apelovao je na sve sukobqenestrane u Jugoslaviji da prekinu nepri-jateqstva i omogu}e da se nastavenapori Evropske zajednice u pravcu

1991


47

mira, nagla{avaju}i potrebu punepodr{ke misiji lorda Karingtona.

Prema dogovoru sa Predsjedni{tvomSFRJ, JNA napustila Brione.

Snage ZNG napale su jedinice JNAkod sela Ivanice na granici Trebiwai Dubrovnika - poginulo 29 pripadni-ka Armije.

03. 10. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ u nepotpunomsastavu (~etiri ~lana) konstatovalo jeda su se stekli uslovi za rad i djelo-vawe na na~in predvi|en Ustavom uuslovima neposredne ratne opasnosti,te tako na sebe preuzelo i izvjesnaovla{}ewa Skup{tine SFRJ. Otadasjednicama Predsjedni{tva prisustvujusamo ~lanovi iz Srbije, Vojvodine,Kosova i Crne Gore, pa je zato ononazvano "krwim Predsjedni-{tvom".Na sjednici je konstatovalo da su sestekli uslovi da Predsjedni-{tvoSFRJ radi i djeluje na na~in pred-vi|en ustavom SFRJ u uslovimaneposredne ratne opasnosti. Pred-sjedni{tvo SFRJ je donijelo Naredbuo djelimi~noj mobilizaciji.

SDS je objavila dokument u"Oslobo|ewu" pod naslovom "Prije-dlozi za razmi{qawe".

04. 10. 1991.

U okviru Konferencije o Jugosla-viji izdato je saop{tewe u kome jepredvi|eno: a) uspostavqawe labavezajednice ili saveza suverenih ilinezavisnih republika; b) aran`mani zaza{titu mawina; c) neprihvatawe jed-nostranog mijewawa granica.Dogovoreno je da se i na Konferenciju(tj. potkomitet za prava mawina)pozovu predstavnici srpskih Krajina uHrvatskoj.

Srpska radikalna stranka BiH zaBosansku Krajinu u saop{tewu zajavnost isti~e: "Podràvamo u pot-punosti proglas Bawalu~kog korpusa

JNA o op{toj mobilizaciji i postupkekomandanta generala Nikole Uzelca.Ujedno odbor stranke poziva sve svoje~lanove od 20 do 60 godina da se pri-jave u jedinice Bawalu~kog korpusaradi upu}ivawa na borbene poloàje."

"Odluke Predsjedni{tva SFRJ odprethodnog dana nisu punova`ne, jerPredsjedni{tvo nije zasjedalo u punomsastavu", izjavio je u Sarajevu ~lanPredsjedni{tva SFRJ iz BiH Bogi}Bogi}evi}.

″Vojska je na nelegitimnoj sjedniciPredsjedni{tva obznanila pu~″,rekao je na konferenciji za novinareu Saboru Hrvatske predsjednikPredsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi}.Mesi} je utvrdio da ″izme|u svegastoji Slobodan Milo{evi} i da seArmija, u stvari, ″bori za novegranice velike Srbije″, ″iako je rat iranije po~eo, general Armije VeqkoKadijevi} je no}as i formalnoobjavio rat Hrvatskoj″, istakao jeMesi}.

06. 10. 1991.

Radio Crne Gore javio je da sujedinice JNA zaposjele aerodrom]ilipi, oko 20 km ju`no odDubrovnika i nastavile napredovaweprema Cavtatu.

General-potpukovnik Nikola Uze-lac, komandant Bawolu~kog korpusaobi{ao je jedinice JNA i Terito-rijalne odbrane SAO ZapadneSlavonije na prvoj liniji frontaprema Pakracu. Kolona vozila u kojojje bio general Uzelac napadnuta jevatrom iz pje{adijskog naoruàwa, najednom usponu izme|u sela BijelaStijena i Doweg êgli}a. Ovaj podmuk-li napad uspje{no su odbili vojniciiz obezbje|ewa.

07. 10. 1991.

U skladu sa Naredbom Predsjedni-{tva SFRJ o postupawu u slu~ajuneposredne ratne opasnosti, u Bawoj

Luci, od 8. oktobra 1991. godinepo~iwe da radi Vojni sud i Vojnotuìla{tvo. Primjewiva}e se odred-be Krivi~nog zakona SFRJ kojim je uovakvim situacijama predvi|enapoo{trenija odgovornost za krivi~nadjela protiv OS SFRJ.

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} obratio se putemTV Sarajevo gra|anima BiH i pro-glasio neutralnost BiH u ratu za kojije rekao da je bezuman.

Samo sredi{te povijesnog dijelaZagreba, Gorwi grad, pogo|eno je upopodnevnom bombardovawu glavnoggrada Hrvatske. Te{ke {tete nanesenesu pala~i Banski dvori u kojem jesjedi{te predsjednika RepublikeHrvatske, a o{te}eno je vi{e zgrada uzagreba~kom Gorwem gradu.

08. 10. 1991.

Sabor Hrvatske proglasio samostal-nost Republike Hrvatske. Isto to jeu~inila i Slovenija. Pri usagla-{avawu samostalnosti RepublikaSlovenija dala je rok JNA da do 18.oktobra sve jedinice JNA napuste ter-itoriju Slovenije.

Komanda RV i PVO saop{tilasqede}e: ″Hrvatsko vrhovni{tvo iwegovi bojovnici ostali su do krajadosqedni sebi i svojoj secesion-isti~koj politici, da svaki poku{aj zauspostavqawem mira kao uslov za pre-govore obiqeè jo{ è{}imoruànim napadima na objekte ikasarne JNA. Tako su i danas u 12.30~asova hrvatski bojovnici, samo nakon12 ~asova po objavqenom prekiduvatre, iznenada sa teritorije Repu-blike Hrvatske izvr{ili snaànnapad minobaca~kom vatrom po aero-dromu Biha}."

"HDZ BiH prihvata neutralnost overepublike, ali pod uvjetima da se BiHne moè koristiti kao poligon zanapade na Hrvatsku", izjavio je ~elnikove stranke Stjepan Kquji} na kon-ferenciji za {tampu u Sarajevu.


48

09. 10. 1991.

Generalni sekretar Zapadno-evropskeunije, Holan|anin Vilijem Frede-rik van Ekelem izjavio je u Madriduda ova Unija mora biti spremna navojnu intervenciju u Jugoslaviji akose o tome donese odluka napoliti~kom nivou u okviru evropskezajednice.

Regionalni odbor SDS-a BosanskeKrajine o{tro osu|uje neutralniodnos Alije Izetbegovi}a, kojiotvoreno preko TV Sarajevo pozivamuslimane i Hrvate protiv Srba uBiH. "Koja je to po redu izdajasaveznih zakona od strane prvog ~ovje-ka BiH, BiH koja je jo{ uvijek u sas-tavu Jugoslavije i koja morapo{tovati savezne zakone koji su uskladu sa Ustavom SFRJ? AlijaIzetbegovi} je ovim jasno pokazao daje produèna ruka Frawe Tu|mana ida èli secesionizam, poputSlovenije i Hrvatske prenijeti uBosnu, drugim rije~ima, ustoli~itifa{izam kao u tzv. NDH."

Predsjedni{tvo SFRJ zvani~no jeobavijestilo Skup{tinu Jugoslavije oodlukama usvojenim na sjednicama 1. i3. oktobra. Prelaze}i na uslove radaza vrijeme neposredne ratne opasnos-ti kako se navodi, Predsjedni{tvootklawa mogu}nost blokade svog radai preduzima odre|ene ingerencijeskup{tine SFRJ, u skladu sa Ustavom.

10. 10. 1991.

"JNA ni u kom slu~aju nije u~estvovalau navodnom vazdu{nom napadu naBanske dvore u Zagrebu", istakao je nakonferenciji za {tampu u Me|unarod-nom pres-centru u Beogradu pukovnikJNA prof. dr Janko Vili~i}, ina~estru~wak za eksplozive.

14. 10. 1991.

Tro~lana evropska posmatra~ka misi-ja je u Bawoj Luci i odatle }e svakod-nevno obilaziti op{tine u rubnimpodru~jima BiH i Hrvatske.

15. 10. 1991.

Na sjednici Skup{tine BiH, bezprisustva 72 poslanika SDS i jednogposlanika SPO, usvojeni su Plat-forma Predsjedni{tva BiH,Memorandum SDA o suverenostiBiH i Pismo o namjerama. Prijetoga, predsjednik Skup{tine Mom~i-lo Kraji{nik, zavr{io je sjednicu, sobrazloèwem da je Parlament rani-je donio zakqu~ak da se u Skup{tinine moè preglasavati o kapitalnimpitawima za tri konstitutivna narodaove republike. Me|utim, poslije satvremena poslanici SDA, kojih je u obaVije}a 86 i 42 zastupnika HDZ BiHnastavili su sjednicu, na kojoj suusvojeni pomenuti dokumenti.

Povodom usvajawa MemorandumaSDA o suverenoj BiH Regionalniodbor SDS u Bawoj Luci izdao jesaop{tewe u kome stoji: "U Skup{tiniBiH od strane antisrpske koalicije(SDA, HDZ), u~iwen je sramni ~in kojinije ni{ta drugo no ~in secesije poreceptu Slovenije i Hrvatske, ~ime suAlija Izetbegovi} i StjepanKquji} izveli muslimanski i hrvats-ki narod iz Jugoslavije.

Sovjetski predsjednik MihailGorba~ov i predsjednici SrbijeSlobodan Milo{evi} te HrvatskeFrawo Tu|man potpisali su u MoskviKominike kojim se predvi|a da odmahprestanu oruàni konflikti i u rokuod mjesec dana po~nu pregovoriizme|u rukovodstva Srbije iHrvatske, rukovodioci Srbije iHrvatske pozivaju Sovjetski Savez,SAD, i EZ da pruè usluge dobrevoqe u predstoje}im pregovorima.

16. 10. 1991.

Savezno izvr{no vije}e jeSkup{tini SFRJ dostavilo svojemi{qewe prema kojem su odlukeSkup{tine Republike Slovenije iSabora Republike Hrvatske oprogla{ewu tzv. Samostalnosti inezavisnosti, odnosno otcjepqewu od

Jugoslavije, jednostrane i protivus-tavne. Kao takve, smatra SIV, ne moguproizvoditi nikakvo pravno dejstvo.

Srska demokratska stranka BiHuputila je proglas srpskom narodu,gra|anima BiH i Jugoslavije povodomposqedweg zasijedawa Republi~keSkup{tine BiH na kojem su SDA iHDZ donijele Memorandum o suv-erenosti BiH. ″U no}i izme|u 14. i15. oktobra 1991. godine, poslani~kegrupe SDA i HDZ, zajedno saposlanicima dijela opozicije,poku{ale su dràvni udar donose}i,metodom politi~kog terora protivustavne odluke, kojima su èqeliponi{titi tradiciju zajedni~kogìvota Srba, Muslimana i Hrvata.Time je ozbiqno ugroèn ustavno-pravni poredak, zasnovan na suveren-itetu i ravnopravnosti konstitu-tivnih naroda, a otvoren put u bezza-kowe i haos″, ocjewuje SDS.

18. 10. 1991.

U Hagu je otvoreno plenarno zas-jedawe Konferencije o Jugoslavijina najvi{em nivou. Pod predsjedni-{tvom lorda Karingtona i holand-skog {efa diplomatije Hansa vanden Bruka, kao predsjednikMinistarskog savjeta EZ u~estvujupredsjednici svih jugoslovenskihrepublika, svi ~lanovi Predsjedn-i{tva SFRJ, premijer AnteMarkovi} i Savezni sekretar zainostrane poslove Budimir Lon~ar.Razmatran je prijedlog Deklaracijeo Jugoslaviji sa kompleksnimaran`manom za rje{avawe krize.Aran`man se zasnivao na suverenostii nezavisnosti republika, dotada-{wih federalnih jednica, wihovomme|unarodnom priznavawu kaodràva, mogu}nostima slobodne aso-cijacije i mehanizama za za{titu qud-skih prava nacionalnih i etni~kihgrupa. Predvi|en je tzv. specijalnistatus za oblasti u kojima pripadnicineke nacionalne ili etni~ke grupe~ine ve}inu. U Deklaraciji je posebnospomenut takav status za Srbe u

1991


49

Hrvatskoj. U svom govoru SlobodanMilo{evi} je odbio rje{ewa izDeklaracije "jer suspenduju vaè}iustavni poredak i ukidaju Jugoslavijukao dràvu koja kontinuirano postojive} 70 godina". ^lanovi Predsjedn-i{tva Jugoslavije Branko Kosti},Borislav Jovi}, Sejdo Bajramovi} iJugoslav Kosti}, napustili su plenar-nu sjednicu Konferencije o Jugosla-viji. Poslije toga je lord Karingtonobjavio kraj zasjedawa konferencije.Dogodilo se to nakon {to je on prek-inuo potpredsjednika Predsjedni{tvaBranka Kosti}a u wegovom izlagawu.

19. 10. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ saop{tilo dase kao oznaka Armije uvodi novi sim-bol - jugoslovenska trobojnica umjestozvijezde petokrake.

Na inicijativu Izvr{nog vije}a ARKrajina, u Bawoj Luci je odrànzajedni~ki sastanak ~lanova VladeSAO Krajine i ~lanova Izvr{nogvije}a AR Krajine. Sastanku su sapredsjednikom Vlade SAO Krajine drMilanom Babi}em i predsjednikomIzvr{nog vije}a AR Krajine An|el-kom Grahovcem, prisustvovali pred-sjednik SDS za BiH dr RadovanKaraxi}, predsjednik Skup{tine BiHmr Mom~ilo Kraji{nik, ~lanPredsjedni{tva BiH prof. dr NikolaKoqevi}, ~lanovi dràvnih organaBiH, AR Krajine i poslaniciSkup{tine BiH sa podru~ja ARKrajine. Na sastanku su usvojenisqede}i stavovi: Odlu~no se podràvaopredjeqewe srpskog naroda da ostaneu zajedni~koj dràvi; Od skup{tine inajvi{ih dràvnih organa RepublikeSrbije i Crne Gore izri~ito se traìda sprovedu odluku srpskog naroda daostane u jedinstvenoj dràvi; Odlu~nose podràva opredjeqewe svih srpskihautonomnih pokrajina, regija i oblastida ostanu u zajedni~koj suverenojdràvi, kao izraz voqe srpskog naro-da.

20. 10. 1991.

"Na djelu je golema informativnablokada kojoj je ovo podru~je BawaLuke i ~itave Bosanske Krajineizloèno u sredstvima informisawaBiH. Stoga mi smo odlu~ili da ovdje uBawoj Luci osnujemo RTV Bawa Luka",rekao je Velibor Ostoji}, ministarza informisawe u Vladi BiH.

21. 10. 1991.

Naredbom komandanta RV i PVO uBawoj Luci formiran je 111.helikopterski puk, premje{tavawemdijela vazduhoplovnih jedinica saZagreba~kog aerodroma Pleso.

23. 10. 1991.

Predsjedni{tvo SFRJ dostavilo jeSkup{tini Jugoslavije "Polazneosnove za razrje{ewe dràvno-politi~ke krize u Jugoslaviji".Predsjedni{tvo SFRJ predlaè dvijeopcije budu}eg ure|ewa zemqe. Prva jeJugoslavenska demokratska federacijaravnopravnih republika, kao i auto-nomnih zajednica koje su izjasnileèqu da ostanu u okviru Jugoslavijekao posebne federalne jedinice saspecijalnim statusom, i druga je - kon-federacija odnosno savez suverenihdràva (republika) koje su se prethod-no na referendumu izjasnile kao neza-visne suverene.

U Hagu, predsjedavaju}i Konferencijeo Jugoslaviji, lord Karington,ponudio je novi prijedlog EZ obudu}nosti jugoslovenske dràve.Rije~ je o ne{to inoviranom tekstuDeklaracije o Jugoslaviji od 18. okto-bra. Novine su se sastojale uizostavqawu odredbe o vaèwu speci-jalnog statusa posebno za Srbe uHrvatskoj, u precizirawu me|unarodnekontrole primjene posebnog statusa,kao i zahtjevu da se autonomnim pokra-jinama vrati ustavni status od prije1990. godine.

24. 10. 1991.

Srpski poslanici u Skup{tini BiHu Sarajevu konstituisali suSkup{tinu srpskog naroda BiH. Ovaodluka koja je donesena jednoglasnostupila je odmah na snagu. Klubposlanika SDS i SPO, u prisustvubrojnih gostiju donio je odluku oosnivawu Skup{tine srpskog naroda uBiH, koja ima istorijski zna~aj, jer setime {tite vitalni interesi Srbakojima sa vi{e ne}e mo}i nametati ipodvaqivati, a ~ija }e sudbina danas iubudu}e ovisiti od wih samih.Poslanici su za predsjednikaSkup{tine srpskog naroda u BiHizabrali Mom~ila Kraji{nika, kojije i predsjednik BH Parlamenta. Zapotpredsjednike skup{tine izabranisu: dr Milovan Milanovi} iz BaweLuke i Branko Simi} iz Mostara, dok}e tre}i potpredsjednik biti naknadnoizabran iz reda opozicionih poslani-ka. Sekretar Skup{tine srpskog naro-da BiH je Milo{ Savi}, ina~e zam-jenik generalnog sekretara Skup{tineBiH. "Ovo je jedan od najzna~ajnijihistorijskih trenutaka u kojem srpskinarod razbija svoje zablude i defini-tivno uspostavqa svoju cjelovitost",rekao je predsjednik SDS i novoiz-abrani predstavnik srpskog narodaBiH u Predsjedni{tvu SFRJ drRadovan Karaxi}. "Srpski narod je, upro{lom reìmu, pao na niske grane,taj narod sada oporavqa" i to u pravovrijeme jer se suo~ava sa svojim tradi-cionalnim protivnicima - velikoger-manskim ekspanzionizmom i doma}imfa{izmom", rekao je Karaxi}.

26. 10. 1991.

Na mitingu u Bawoj Luci, na kome seokupilo blizu 50.000 Kraji{nika su~e{}em politi~kih prvaka srpskognaroda BiH (dr Radovana Karaxi}a,prof. dr Nikole Koqevi}a, mrPredrag Radi}, Vojo Kupre{anin,dr Radoslav Vuki}, BoìdarVu~urovi}, Mom~ilo Kraji{nik,Radoslav Br|anin, Miodrag


50

Samarxija, Nenad Stevandi} iVelibor Ostoji}), jo{ jednom je,nakon osnivawa Skup{tine srpskognaroda BiH - javno izraèna plebisc-itarna voqa srpskog naroda overepublike za ostankom u Jugoslaviji.U stvari, moto i poruka ovog mitingajasno je glasio: za Jugoslaviju makolika bila, i kako se zvala ali da uwoj ìve svi Srbi, naravno i sa svimdrugim narodima i gra|anima kojimaje stalo do Jugoslavije.

29. 10. 1991.

U Briselu ministri inostranihposlova EZ donijeli odluku da seprema Srbiji uvedu ekonomske sankci-je ukoliko do 4. novembra ne prihvatiprijedlog lorda Karingtona iz Haga.

30. 10. 1991.

Na plenarnom zasijedawu Konfere-ncije o Jugoslaviji u Hagu lordKarington ponudio je tre}u verzijudokumenta o rje{avawu jugoslovenskekrize. U odnosu na drugu verzijuizostavqen je stav o vra}awu statusaautonomnim pokrajinama na rje{ewuod prije 1990. godine. U odjeqku oposebnom statusu za oblasti sanacionalnim i etni~kim ve}inamadodat je prijedlog o wihovoj trajnojdemililtarizaciji. Ideja o carinskojuniji prerasla je u prijedlog o~vr{}oj ekonomskoj saradwi budu}ihsuverenih republika - dràva.

"Potpuna je politi~ka pripremqenostsrpskog naroda za plebiscit 9. i 10.novembra na kojem se, po odlucisrpske Skup{tine BiH, treba da izjas-ni da li }e ostati u zajedni~kojdràvi Jugoslaviji zajedno saSrbijom, Crnom Gorom, SAOKrajinom, SAO Slavonijom, Barawomi Zapadnim Sremom, te drugima kojise za to izjasne", izjavio je u SarajevuPredsjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi}, koji je s tim u vezi naglasioda je srpskom narodu u ovoj republi-ci potpuno jasno {ta bi zna~ilo osta-

ti u nezavisnoj i suverenoj BiH."Srpski narod je ve} imao plebiscitu tom pogledu, jer je osnovna izborna,odnosno predizborna parola SDSbila za federaciju, za ostajawe BiH ufederaciji", kaè dr Radovan Kara-xi}.

31. 10. 1991.

"@urba koju Evropa pokazuje na kon-ferenciji u Hagu jasno govori owenim potrebama, a ne o potrebamanaroda u Jugoslaviji", rekao je na kon-ferenciji za {tampu u Sarajevu pred-sjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi}. "Deklaracija EZ ne prizna-je Jugoslaviju kao suverenu dràvu ime|unarodno priznati subjekt {to je upotpunom neskladu sa zavr{nim doku-mentom KEBS-a i Poveqom Ujediwe-nih nacija", rekao je Karaxi}.

04. 11. 1991.

Predsjedni{tvo Autonomne regijeKrajina uputilo je zahtjev Predsjedn-i{tvu SFRJ da proglasi op{tu mobi-lizaciju u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

05. 11. 1991.

Plenarna sjednica Konferencije oJugoslaviji u Hagu razmatrala je~etvrtu verziju sporazuma za op{terje{ewe krize, objavqenog 1. novem-bra. U osnovne principe unosi semogu}nost stvarawa zajedni~kedràve od onih republika koje èleda ostanu u woj. Ostavqa se, tako|e,mogu}nost da republike koje to èleuspostave jedinstveno unutra{wetrì{te. Ovu posqedwu verziju doku-menta predstavnici Srbije i CrneGore, kao i ~etiri ~lanaPredsjedni{tva SFRJ, odbacili suzbog izostavqawa principa samoopre-djeqewa naroda. Milo{evi} je doku-ment nazvao ultimatumom. Predstav-nik Crne Gore predloìo je da seprijedlog o opstanku zajedni~kedràve tretira ravnopravno sa pri-jedlogom o wenom me|unarodno-pravnom ukidawu.

Portparol Ministarstva inostranihposlova Slovenije Ivo Vojgl izjavioje u Hagu da Janez Drnov{ek nijevi{e ~lan Predsjedni{tva SFRJ.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji uHagu prekinula je rad po{to je pred-sjedavaju}i lord Karnigton saop{tioda ne postoje osnove za bilo kakavsporazum.

06. 11. 1991.

U Bawoj Luci je odràna redovnasjednica Skup{tine Autonomneregije Bosanske Krajine. Sjednicisu prisustvovali visoki gosti izSarajeva prof. dr Vojislav Maksi-movi}, predsjednik kluba poslanikaSDS-a i prof. dr Aleksa Buha, srp-ski poslanik u bosansko-hercego-va~kom parlamentu i ~lan politi~kogsavjeta SDS-a za BiH. Sjednici sutako|e, prisustvovali svi predsjedni-ci op{tina AR Krajine, kao iposlanici. Na sjednici su razmatranapitawa o odbrani, plebiscitu i izb-jeglicama.

Sveti arihjerejski sabor Srpskepravoslavne crkve u Beogradu obra-tio se evropskoj i svjetskoj javnostiapelom da se za{titi ne samo poli-ti~ko nego i biolo{ko ugroàvawesrpskog naroda u Hrvatskoj i Krajini.

"Za BiH najboqe rje{ewe je konfed-eracija, jer bi se tako zadovoqilinarodi koji ho}e ostati u Jugoslavijikao i oni koji èle u suverenuBosnu", izjavio je u Beogradu pred-sjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi}.

07. 11. 1991.

U Bawoj Luci boravili dr NikolaKoqevi} i dr Ejup Gani}, ~lanovibosansko-hercegova~kog Predsjedni-{tva, gdje su razgovarali sapoliti~kim vrhom i direktorimavelikih bawalu~kih preduze}a.

1991


51

U Rimu je osnovan Savjet NATO-a zasaradwu sa zemqama isto~neEvrope. Ministri dvanaestorice doni-jeli odluku o sankcijama premaJugoslaviji.

10. 11. 1991.

Odràn je plebiscit srpskog narodau BiH za ostajawe u Jugoslaviji.Vi{e od 1.550.000 dràvqana BiHizjasnilo se, tokom dva danaodràvawa plebiscita, za ìvot uzajedni~koj dràvi Jugoslaviji. Premakona~nim rezultatima na plebiscitu zaJugoslaviju se izjasnilo 1.161.146Srba, i 48.845 gra|ana ostalih narodau BiH. "S obzirom na rezultateplebiscita", rekao je predsjednik SDSdr Radovan Karaxi}, "moè sezakqu~iti da BiH ostaje u Jugoslavijii jedino se silom moè iz we izdvoji-ti".

12. 11. 1991.

Ispred zgrade Skup{tine BiH uSarajevu okupilo se oko 10.000gra|ana iz cijele Republike namirovnom mitingu pod parolom "Rad, ane rat". U~esnici mitinga zahtijevajuzaustavqawe rata i stvarawe uslova zazajedni~ki ìvot. Od republi~kogParlamenta traì se da odmah zapo~nezasjedawe, sve dok se ne postignedogovor o zajedni~kom ìvotu u BiH.

"Bosna je suverena i takva }e i ostati,jer iza toga stoji najve}i dio wenognaroda i me|unarodna javnost",izjavio je u Sarajevu predsjednikRepublike BiH Alija Izetbegovi}.

Oko pet tona oru`ja i municije u vri-jednosti oko pet miliona dolarapreba~eno je brodom iz Italije uHrvatsku, kanalom koji je prethodnogdana otkrila policija u Veneciji.Torinski dnevnik "Stampa" pi{e kakoje brod natovaren, po svoj priliciprojektilima "stinger", minobaca~ima"pu{ka{" i "kala{wikovima" krenuoiz egipatske luke Aleksandrija da bi

preko Ravene i Trsta stigao do nekeluke u Hrvatskoj.

U Grudama na sastanku kriznih {tabo-va "hercegova~ke regionalne zajed-nice" i "travni~ke regionalne zajed-nice" usvojeni su zakqu~ci u kojima setraì da" se pristupi formulirawu iobjavqivawu pravnih i politi~kihakata (progla{ewe Hrvatske banovineu BiH, provo|ewe referenduma zaprikqu~ewe Republici Hrvatskoj ...)kao prve faze na putu kona~nogrje{ewa hrvatskog pitawa i stvaraweSuverene Hrvatske u wenim etni~kim ipovijesnim (sada) mogu}im granicama."Zakqu~ke su potpisali Mate Boban iDario Kordi}.

13. 11. 1991.

Nakon pet dana izuzetno te{kih borbiu neposrednoj okolini Dubrovnika naovom podru~ju zamuklo je oru`je.Na~elnik {taba Vojno-pomorskog sek-tora "Boka" kapetan bojnog brodaMilan Zec u Kuparima je, u vezi s tim,izjavio: "Na molbu Vrhovni{tvaHrvatske Savezni sekretar za narodnuodbranu prihvatio je da se uspostavinovo primirje u neposrednomokruèwu grada Dubrovnika." Trebanaglasiti da je ovo ve} trinaestoprimirje na ovom rati{tu.

Patrijarh srpski gospodin Pavle sa~lanovima Svetog sinoda primio je uBeogradu predsjednika SDS za BiH, drRadovana Karaxi}a, koji ga jeinformisao o uspje{no obavqenomplebiscitu srpskog naroda u BiH.

15. 11. 1991.

Vije}e republika i pokrajinaSkup{tine Jugoslavije uskratilo jepovjerewe predsjedniku SIV-a AntiMarkovi}u i saveznom sekretaru zainostrane poslove BudimiruLon~aru. To je uslijedilo nakontro~asovne rasprave o stawu u zemqi iaktivnostima Predsjedni{tva SFRJ naprevazilaèwu dràvno-politi~ke

krize, o ~emu je ekspoze na sjedniciSkup{tine Jugoslavije podnio potpred-sjednik dràvnog Predsjedni{tva drBranko Kosti}. Vije}e je zatraìlood Predsjedni{tva SFRJ da predloìnovog mandatara.

17. 11. 1991.

Li~ni izaslanik generalnog sekretaraOUN Sajrus Vens i podsekretar uUjediwenim nacijama Mark Gulding sasaradnicima doputovali su u Beograd,da bi u narednih sedam dana ispitalisve mogu}nosti za eventualno slawemirovnih snaga na zara}enojugoslovensko podru~je.

18. 11. 1991.

U Hercegova~koj op{tini Grude osno-vana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. U odluci o osnivawu navodi seda se radi o politi~koj, ekonomskoj,kulturnoj i teritorijalnoj cjelini ukoju se udruùju op{tine u kojimaìve Hrvati. Precizira se da se radio op{tinama: Jajce, Kre{evo, Busova~a,Vitez, Novi Travnik, Kiseqak,Fojnica, Skender Vakuf (Dobra-tovi}i), Kakaw, Vare{, Kotor-Varo{,Tomislavgrad, Posu{je, Mostar,[iroki Brijeg, Grude, Qubu{ki,îtluk, âpqina, Neum, Stolac iRavno. Za sjedi{te Hrvatske zajedniceHerceg-Bosna odre|en je Mostar. Zapredsjednika Hrvatske zajedniceHerceg-Bosna izabran je Mate Boban.

19. 11. 1991.

Austrijski ministar inostranihposlova Alojz Mok zatraìo je slawemirovnih snaga UN u Jugolaviju i pono-vo se zaloìo za priznawe Slovenijei Hrvatske.

20. 11. 1991.

U Bawoj Luci je boravio prvi ~ovjekSrpske radikalne stranke dr Voji-slav [e{eq, kojom prilikom je isve~ano izvr{io promociju svoje


52

stranke. Doma}in dr [e{eqa bili suVojo Kupre{anin, predsjednik Skup-{tine AR Bosanske Krajine, zatimAn|elko Grahovac, predsjednikIzvr{nog vije}a AR Krajine, Rado-slav Br|anin, srpski poslanik uSkup{tini BiH.

Ustavni sud Jugoslavije privremenoje zabranio primjenu Odluke SaboraRepublike Hrvatske o raskidu drà-votvorne veze sa SFRJ donesenu 8.oktobra.

"Ne{to {to je izvan zakona nikako nemoè postati zakonito. Dvije strankeSDA i HDZ i wihovi poku{ajistvarawa novih op{tina na podru~jubawolu~ke op{tine primjer su svo-jevrsne uzurpacije prava koja pripada-ju skup{tini mjesne zajednice ili SO-e", re~eno je na konferenciji za{tampu koju je u ime SO Bawa Lukaorganizovao wen predsjednik mrPredrag Radi}.

JNA oslobodila Vukovar. Nastavqajuse te{ki sukobi oko Osijeka.

21. 11. 1991.

Na konferenciji za {tampu u pres-centru Komande Kninskog korpusa gen-eral-major Ratko Mladi} obavijes-tio je novinare da je pro{le no}isru{en Masleni~ki most. Timpovodom komanda Kninskog korpusaizdala je sqede}e saop{tewe: "U tokuno}i 20. na 21. novembar ja~adiverzantsko-teroristi~ka grupaneprijateqa ubacila se u rejonuMasleni~kog mosta i izvr{ila napadna neposredno obezbje|ewe mosta. Utoku dejstva oko mosta, a u poku{ajuda teroristi razminiraju most, do{loje do aktivirawa i tom prilikom jemost sru{en".

"Poslanici Srpske Skup{tine BiH,èle da se sa~uva cjelovita BiH uJugoslaviji. Samo u cjelovitoj BiH uJugoslaviji svi Srbi su, kao ostalinarodi, u jednoj dràvi", re~eno je na

sjednici Srpske skup{tine BiH."Ukoliko neko èli da odvoji BiH odJugoslavije", rekao je u uvodnom izla-gawu, predsjednik Srpske Skup{tineMom~ilo Kraji{nik, "mora imati naumu da }e imati sav srpski narod pro-tiv sebe". "@eqa Srba je da ìveskupa, ali u slozi i qubavi", rekao jeKraji{nik, upozoriv{i da je pogubnoratovati. "Boqe je podjeliti se i raz-druìti, pa se ponovo ako trebaudruìti, a ako do|e do rata, to nika-da ne}i biti mogu}e", rekao jeKraji{nik.

Srpska Skup{tina BiH donijela jeOdluku o verifikaciji dotad progla-{enih srpskih autonomnih oblasti(SAO) u BiH: "Autonomna regijaKrajina", "SAO Hercegovina","SAO romanijsko-bir~anska","SAO Semberija" i "SAO SjevernaBosna".

24. 11. 1991.

U sjedi{tu UN u @enevi odràn jesastanak Slobodana Milo{evi}a,Frawe Tu|mana i Veqka Kadijevi}asa lordom Karingtonom i SajrusomVensom. Postignut je 14. sporazum oprekidu vatre. Sporazumom se pred-vi|a da Hrvatska odmah podigneblokadu kasarni i objekata JNA.Predvi|eno je tako|e da JNA odmahpo~ne da povla~i jedinice, oru`je iopremu iz kasarni i objekata uHrvatskoj prema pomenutom dogovorui rasporedu.

Kasarnu "Pleso" u Velikoj Gorici kodZagreba napustio je kompletan 149.raketni puk. Kolonu sa 77 vozila ioko 200 vojnika, kojoj je kona~no odre-di{te Bawa Luka, pratila je policija,a premje{tawe jedinica nadziru i~lanovi Evropske misije.

25. 11. 1991.

U @enevi lord Karington i SajrusVens su potpisali (mini) plan orje{ewu jugoslovenske krize.

Iz kasarni u Splitu je, u skladu sadogovorom Kninskog korpusa, komandevojno-pomorske oblasti (VPO) ihrvatske strane, po~elo iseqavawekasarni JNA ka ratnoj luci "Lora".

27. 11. 1991.

Savjet bezbjednosti UN usvojioRezoluciju 721 o potrebi slawamirovnih snaga UN u Jugoslaviju.

Nakon vi{esatne dramati~nerasprave, odbornici bawolu~keSkup{tine op{tine na sjednicidonijeli su odluku o osnivawu javnogpreduze}a "Televizija Bawa Luka".To je po~etak stvrawa uslova za pot-punije informisawe i zadovoqavawekulturnih, obrazovnih i drugih potre-ba gra|ana bawolu~ke op{tine.

U Mrkowi} Gradu otkriven obnovqenispomenik prvom jugoslovenskomKraqu Petru Prvom.

01. 12. 1991.

Izborom Alije Izetbegovi}a zapredsjednika Glavnog odbora i drugihorgana, za naredne ~etiri godine, uSarajevu je, nakon trodnevnog rada,zavr{en Prvi kongres SDA.

Posqedwa kolona sa 57 tenkova itransportera napustila kasarnu JNA"Mar{al Tito" u Zagrebu.

02. 12. 1991.

Ambasador SFRJ pri Evropskoj zajed-nici u Briselu dr MihajloCrnobrwa predao je politi~komdirektoru holandskog ministra inos-tranih poslova Van Vrasumu notujugoslovenske Vlade u kojoj seizraàva protest zbog sankcija pre-duzetih protiv Jugoslavije, posebnoraskida sporazuma o saradwi.

Savjet ministara EZ odlu~io daekonomske sankcije primjeni samoprema Srbiji i Crnoj Gori.

1991


53

05. 12. 1991.

Hrvatski Sabor zakqu~io je da "vi{ene postoji potreba za sudjelovawemStjepana Mesi}a kao ~lana i pred-sjednika Predsjedni{tva SFRJ".Obra}aju}i se tom prilikom Saboru,Mesi} je rekao: "Obavio sam zadatak -Jugoslavije vi{e nema".

09. 12. 1991.

Lord Karington je organizovao sas-tanak predsjednika i predsjednikaPredsjedni{tava svih jugoslovenskihrepublika u Hagu. Postignut je dogovoro nastavku Konferencije o Jugoslaviji.Razlike su ostale u pogledu rje{ewasadrànih Izvje{taja Arbitra`nekomisije Konferencije, jer seKomisija sloìla sa stanovi{temHrvatske i Slovenije o tome da sedràva raspala, ali je razmatrala imogu}nost ustanovqavawa zajednicenaroda koji èle da ostanu uJugoslaviji. Srbija i Crna Gora senisu sloìle sa rje{ewem zbog toga{to u wemu nije nazna~eno da }e zajed-nica biti sukcesor Jugoslavije u smis-lu me|unarodnog prava.

11. 12. 1991.

Skup{tina srpskog naroda BiHdonijela je preporuku JNA o o~uvawuteritorijane cjelokupnosti Jugosla-vije.

Predsjednik Vlade Srbije drDragutin Zelenovi} podnio jeostavku na tu funkciju predsjednikuSkup{tine Srbije AleksandruBako~evi}u, saop{teno je na sjedniciSkup{tine Srbije. Bakovi} je o tomeobavjestio predsjednika RepublikeSlobodana Milo{evi}a.

14. 12. 1991.

Wema~ka vlada ne}e odustati odpriznawa Slovenije i Hrvatske, uprkosupozorewu generalnog sekretara UN deKueqara.

17. 12. 1991.

Savjet ministara EZ je usvajawemnove Deklaracije o Jugoslavijiodlu~io da prizna nezavisnost svimjugoslovenskim republikama koje buduprihvatile Deklaraciju o kriterijumi-ma za priznavawe novih dràva uIsto~noj Evropi i SSSR-u, koju jeSavjet ministara usvojio istog dana.Prema ovim odlukama, jugoslovenskerepublike bi morale da do 23. decem-bra izraze svoju èqu za nezavis-no{}u. Odlu~eno je da rok za wihovome|unarodno priznavawe bude 15. jan-uar.

18. 12. 1991.

Reaguju}i na odluke EZ i ocjewuju}i ihkao podr{ku unilateralnim i pro-tivustavnim aktima secesije ipoku{aja ukidawa Jugoslavije kaojedinog subjekta me|unarodnog prava,Predsjedni{tvo SFRJ je zatraìlopomo} UN u interesu o~uvawaintegriteta i suvereniteta Jugoslavije.Upu}eno je tako|e pismo Arbitra`nojkomisiji Konferencije o Jugoslaviji,u kojem je ukazano na potrebu posto-jawa jednakih prava Srba u Hrvatskoj iBiH na samoopredjeqewe, u slu~aju dase drugi narodi u tim republikamaodlu~e na odvajawe od Jugoslavije.

^lanovi Predsjedni{tva BiH iz redasrpskog naroda prof. dr NikolaKoqevi} i prof. dr BiqanaPlavi{i} u saop{tewu izdatom uSarajevu, smatraju neprihvatqivim zaBiH najnoviji ultimativni poziv zaformirawe novih dràva u postoje}ojsuverenoj Jugoslaviji. "Ni po vaè}em,ni po nacrtu budu}eg Ustava, BiH se nebi mogla izdvojiti iz Jugoslavije bezpristanka srpskog naroda", kaù usvom saop{tewu ~lanoviPredsjedni{tva SR BiH iz reda srp-skog naroda Biqana Plav{i} i NikolaKoqevi}.

19. 12. 1991.

Skup{tina SAO Krajine na sjedniciu Kninu u svojstvu ustavotvorne

skup{tine, proglasila je KrajinuRepublikom, donijela Ustav i za wenogprvog predsjednika, do prvih op{tihizbora nakon rata, jednoglasnoizabrala dr Milana Babi}a. PremaUstavu, grb krajinske Republike je uobliku bijelog dvoglavog orla uuzletawu, sa {titom u sredini sa~eitiri ocila i natpisom Krajina.Zastava je srpska trobojka, a himna"Boè pravde". Nova dràva zauzimapodru~je od 12.000 kvadratnih kilo-metara sa oko 300.000 stanovnika u 17op{tina: Benkovac, Dvor na Uni, DowiLapac, Glina, Gra~ac, Knin, Korenica,Kostajnica, Karlovac, Oku~ani,Petriwa, Pakrac, Vojni}, Vrginmost,Sluw, Sisak-Caprag i Obrovac.Granice nove dràve proteù se odKupe do Jadranskog mora.

20. 12. 1991.

Na sjednici Predsjedni{tva BiH uSarajevu ve}inom glasova za predsjed-nika ovog organa ponovo je na godinudana izabran Alija Izetbegovi}.Glasawe je obavqeno javno, a drNikola Koqevi} i dr Biqana Plav-{i}, nezadovoqni rezultatom radaPredsjedni{tva BiH u proteklomjednogodi{wem periodu, glasali suprotiv ponovnog izbora Izetbegovi}a.Predsjedni{tvo BiH je donijeloodluku da od EZ traì priznavawenezavisnosti ove republike, a protivte odluke su glasali ~lanoviPredsjedni{tva srpske nacionalnosti.

Wema~ka vlada je odlu~ila da"me|unarodno-pravno prizna jugoslo-venske republike koje do 23. decembrasaop{te da èle biti priznate kaonezavisne dràve".

"Wema~ka ne igra iskreno", glasiocjena Pariza povodom odlukeWema~ke da "de fakto" priznaHrvatsku i Sloveniju prije 15. januara,~ime je", kako isti~e "Frans Soar""prva po~ela da razbija Jugoslaviju".

Na zatvorenoj sjednici Vlada BiH je,prema o~ekivawu, donijela sqede}u


54

odluku: "Vlada BiH, u ime SR BiH,ovom Odlukom izraàva èqu da SRBiH bude priznata kao nezavisnadràva i moli Evropsku zajednicu iwene ~lanice da je priznaju u postup-ku i u roku predvi|enom u Briselskojdeklaraciji o Jugoslaviji." Opet jekoalicija SDA i HDZ bila ja~a (12:8)za nezavisnu dràvu BiH, koju jo{samo Evropska zajednica treba da"verifikuje".

Predsjednik SIV-a Ante Markovi}podnio je ostavku zbog neslagawa sasvojim ministrima. "Za mene je nepri-hvatqivo predloìti ratni buxet",izjavio je Markovi} u Beogradu, doda-ju}i da on to ne}e uraditi.

21. 12. 1991.

Skup{tina srpskog naroda u BiHodlu~ila je da najkasnije do 14. janu-ara ustanovi "Republiku srpskognaroda u Bosni i Hercegovini".

U organizaciji Narodnog fronta uBawoj Luci je odràn miting zaJugoslaviju. Pred oko 5.000okupqenih Bawalu~ana i gostiju izBos. Krajine govorili su BlagojePreradovi}, general-pukovnik Mi-lan Daqevi}, Mustafa Pali} iEmir Bu{atli}.

23. 12. 1991.

"Mi nismo imali drugog izbora negoda traìmo nezavisnost i me|unarod-no priznawe BiH", izjavio je uSarajevu predsjednik Predsjedni{tvaBiH Alija Izetbegovi}. Po rije~imaIzetbegovi}a, la`na je dilema da seradi o opredjeqewu izme|u Jugosla-vije i nezavisnosti. "Radi se o tome",kaè on, "da nam je ostao izborho}emo li biti nezavisni i ravno-pravni, ili da ostanemo u sastavuvelike Srbije".

Predsjednik Predjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} izjavio je turskom

listu "Turkije" da }e "federalnaarmija doìvjeti svoj kraj ukolikonapadne Sarajevo". "Ako federalnaarmija poku{a da nas napadnezatraì}emo pomo} od na{ih prijate-qa - na prvom mjestu od Turske"."Traì}emo da se na granicama BiHpostave mirovne snage Ujediwenihnacija. U mirovnim snagama suneophodne i turske vojne jedinice",rekao je Izetbegovi}.

Polaze}i od slobodno izraène voqesrpskog naroda Republike SrpskeKrajine, Vlada Republike Srbije jena sjednici predloìla Narodnojskup{tini Republike Srbije da priz-na Republiku Srpsku Krajinu.

Srbija je dobila novu vladu, drugu uistoj kalendarskoj godini i druguposlije vi{estrana~kih izbora. Novipremijer je dr Radoman Boòvi},dosada{wi predsjednik Izvr{nogvije}a Vojvodine.

Wema~ka zvani~no priznala nezavis-nost Slovenije i Hrvatske.

Skup{tina Slovenije proglasila noviUstav Republike Slovenije. Skup{tina Crne Gore odbila da odEvropske zajednice traì priznavawenezavisnosti jer je Crna Gora, kao iSrbija, bila priznata kao nezavisnadràva jo{ 1878. godine.

Zahtjevu Makedonije za priznavawemnezavisnosti suprotstavila se Gr~kazbog imena "Makedonija", za koje jere~eno da u sebi "sadrì teritori-jalne pretenzije".

24. 12. 1991.

U Predsjedni{tvu BiH u Sarajevupo~eo je razgovor rukovodstva BiH iJNA. Doma}in ovog sastanka je pred-sjednik Predsjedni{tva BiH AlijaIzetbegovi}, a od rukovodstva JNAprisutni su: Savezni sekretar za nar-

odnu odbranu general VeqkoKadijevi}, na~elnik General{tabaJNA general-pukovnik Blagoje Axi},admiral Stane Brovet i general-major Aleksandar Vasiqevi}. Odbosansko-hercegova~kog rukovodstva urazgovoru u~estvuju, pored Izetbe-govi}a, ~lanovi Predsjedni{tva oveRepublike, predsjednik Vlade JurePelivan, predsjednik Skup{tineMom~ilo Kraji{nik i predsjednikSDS-a dr Radovan Karaxi}.

Uvo|ewem sopstvene valute, Hrvatskase fakti~ki sama iskqu~ila izplatnog prometa Jugoslavije.

Za komandanta Bawolu~kog korpusapostavqen je general-potpukovnikVladimir Vukovi}, koji se prijeovog postavqewa nalazio na du`nostikomandanta Kninskog korpusa.Dosada{wi komandant Bawolu~kogkorpusa general-pukovnik NikolaUzelac postavqen je za komandantaTre}e vojne oblasti.

Dobrotvorno i humanitarno dru{tvo"Kolo srpskih sestara", ~iji je radprestao prije pet decenija, obnoviloje u BiH svoju djelatnost. Uz osnovnudjelatnost "Kolo srpskih sestara" }ese baviti i kulturnom, prosvjetnom,nau~nom i socijalnom djelatno{}u.

30. 12. 1991.

Objavqena je Naredba o vojnoj reor-ganizaciji JNA. Jedinice na podru~juBiH reorganizovane su u 2. Armijskuoblast sa komandom u Sarajevu -komandant Milutin Kukawac. U sas-tav 2. AO u{li su: 4. Korpus (Sara-jevo), 5. Korpus (Bawa Luka), 9. Korpus(Knin, ranije VPO), 10. Korpus (novo-formirani iz 5.VO, Biha}), 17.Korpus (Tuzla). Jedinice u Hercego-vini bile su u okviru 13. Korpusa(Bile}a) pod novoformiranom 4. VOiz Podgorice.

1991


55


56


57

1992


58

01. 01. 1992.

Butros Gali, egipatski diplomatapreuzeo je funkciju Generalnogsekretara UN.

02. 01. 1992.

Specijalni izaslanik Generalnogsekretara UN Sajrus Vens obavijes-tio je javnost da je postignut"Sporazum o planu mirovnihoperacija u Jugoslaviji" (Vensovplan) kojeg su prihvatili FrawoTu|man, Slobo-dan Milo{evi} iVeqko Kadijevi}. Predvi|ena jedemilitarizacija zona u Hrvatskojzahva}enim ratom, povla-~ewe JNA iztih oblasati i stavqawe tih zona podza{titu UN (UNPA zone).

03. 01. 1992.

Na snagu stupio Sporazum o prekiduneprijateqstava kojeg su u Sarajevupotpisali u prisistvu Sajrusa Vensageneral JNA Andrija Ra{eta i min-istar odbrane Republike HrvatskeGojko [u{ak (Sarajevsko primirje).

Konvencija o Jugoslaviji odràna uSkup{tini SFRJ na kojoj su u~estvo-vale delegacije 166 stranaka, partija,pokreta, udruèwa, organizacija inezavisnih parlamentarnih grupa, kaoi 150 pojedinaca - ukupno oko 700u~esnika. Osim ~lanova Predsjedni-{tva SFRJ, svi prisutni su se uzjas-nili za priznavawe Republike SrpskeKrajine.

04. 01. 1992.

Bosna i Hercegovina nema uslova dapostane nezavisna i da se izdvoji izJugoslavije, izjavio je u intervjuuivangradskoj "Slobodi" predsjednikSDS BiH dr Radovan Karaxi}. "Akobi ikome trebalo da odgovara ostanaku Jugoslaviji onda su to Srbi i mus-limani, jer su oni najrasprostraweni-ji i najrazasutiji po Jugoslaviji".

"Povodom odluke Predsjedni{tvaJugoslavije o davawu saglasnosti na

koncept mirovne operacije UN uJugoslaviji i objavqivawem tog kon-cepta, iznena|eni smo ~iwenicom danam nije omogu}eno da Sajrusu Vensu,li~nom izaslaniku Generalnog sekre-tara UN, iznesemo na{e vi|ewena~ina angaòvawa mirovnih snagaUN", izjavio je predsjednik Republi-ke Srpske Krajine, dr Milan Babi}.

06. 01. 1992.

Wema~ki kancelar Helmut Kol poz-vao je Tursku na "blisku saradwu" navisokom nivou zbog situacije uJugoslaviji. On je u novogodi{wojporuci turskom premijeru SulejmanuDemirelu naglasio "va`nost tradi-cionalnih odnosa dvije zemqe",posebno u okolnostima kad se "sagle-da politi~ka pozadina doga|aja uJugoslaviji".

07. 01. 1992.

General-potpukovnik Vladimir Vu-kovi} primio je du`nost komandantaBawalu~kog korpusa od general-pukovnika Nikole Uzelca, koji jepostavqen za komandanta Tre}e vojneoblasti.

U sjevernom dijelu Hrvatske avionJNA "MIG-21" oborio helikopterPosma-tra~ke misije Evropske zajed-nice. Poginulo 5 ~lanova posade.

08. 01. 1992.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 727 o slawu 50 oficira uJugoslaviju koji bi nadgledali prekidvatre.

Savezni sekretar za narodnu odbranugeneral Armije Veqko Kadijevi}obavijestio je ~lanove Predsjedn-i{tva da zbog pogor{anostizdravstvenog stawa vi{e ne moèobavqati funkciju saveznog sekretaraza narodnu odbranu. Dosada{wegSaveznog sekretara za narodnuodbranu u poslovima rukovo|ewa ikomandovawa oruànim snaga SFRJ

zamjewuje na~elnik General{taba OSgeneral-pukovnik Blagoje Axi},koji istovremeno obavqa i funkcijuna~elnika [taba vrhovne komande OSSFRJ.

Usvajawem odluke o visini stopa ina~ina upla}ivawa i usmjeravawaporeza i doprinosa i drugih predaja,odbornici bawalu~ke Skup{tineop{tine prakti~no su, do daqeg,zaustavili sredstva koja su se do sadaslivala u Republi~ke fondove.

U [ekovi}ima je odràna osniva~kaskup{tina "Autonomne regijeBira~" kao autonomno teritorijalnejedinice gra|ana i naroda u sastavuSavezne dràve Jugoslavije, kako sekaè u osniva~kom skupu. "Autonomnuregiju Bira~" , po odluci srpskihodbornika iz osam komuna, treba da~ine op{tine [ekovi}i i Vlasenica,te dijelovi op{tina Bratunac,Zvornik, Srebre-nica, Kalesija,Kladaw i @ivinice. Za predsjednikaSkup{tine ove "autonomne regije"izabran je Milorad Vukajlovi}.

09. 01. 1992.

Skup{tina srpskog naroda BiH je uSarajevu proglasila Republiku srp-skog naroda Bosne i Hercegovine.

Progla{ewe Srpske Republike u BiHocjewuje se u prvim britanskimkomentarima kao velika opasnost zasve napore da se na|e mirno rje{ewejugoslovenske krize. BBC i ATVocjewuju da taj potez moè da dovededo velikog krvoproli}a u BiH i gurnecijelu Jugoslaviju u tragi~an rat sanesagledivim `rtvama.

10. 01. 1992.

"Ako Srbi u Hrvatskoj dobiju speci-jalni status i autonomiju, predvi|enudokumentom Be~ke konferencije oJugoslaviji i to prihvate i sprovedu ihrvatske vlasti, kqu~no pitawejugoslavenske krize bi}e rje{eno",

1992


59

precizirao je predsjednik Konfere-ncije o Jugoslaviji lord Karington uBriselu na konferenciju koja seodràva u ovom gradu.

"Ako vi{e ne vaè spoqa{we graniceJugoslavije, za{to bi onda vaìleadministrativne granice BiH. îweni-ca je da jedinstvene Bosne vi{e nemaiako je koalicija SDA i HDZ, mimovoqe srpskog naroda, izglasaladeklaraciju o suverenoj BiH. Otuda seformirawe Srpske BiH mora smatratiiznu|enim ~inom. Srpski narod je nato bio primoran jer su nam prijetilida od naroda postanemo nacionalnamawina", rekao je dr Radislav Vuki}na konferenciji za {tampuRegionalnog odbora SDS BosanskaKrajina u Bawoj Luci.

11. 01. 1992.

Raspad federacije posqedica jeistorijskih tendencija stavarawanacionalnih dràva. U Jugoslaviji iSovjetskom Savezu se to dogodilo, aisti }e biti ishod i u êhoslova~koj.Ova ocjena iznesena je na nau~nomskupu "Jugoslavija i SSSR - sudbinafederacije", koja je odràna uMoskvi. Organizator skupa je bioRuski komitet za za{titu mira.

Na drugoj sjednici Skup{tine op{tineSrpskog naroda Biha} zvani~no jeprogla{ena Opt{ina srpskog narodaBiha}. Za predsjednika Skup{tineop{tine Srpskog naroda Biha}izabran je Stevo Besli}, za potpred-sjednika Jovo Pilipovi}, za pred-sjednika Izvr{nog odbora BrankoCvjeti~anin.

12. 01. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} predloìo je naokruglom stolu "Vlast i opozicija",odrànom u Sarajevu, da jugoslovenskuasocijaciju sa~iwava {est nezavisnihrepublika, odnosno dràva.

13. 01. 1992.

Vatikan je zvani~no priznao nezavis-nost Slovenije i Hrvatske, ne ~ekaju}ida to u~ine i druge evropske zajed-nice.

14. 01. 1992.

Predsjednik gr~ke Vlade KonstantinMicotakis doputovao je u Beograd iodmah se sastao sa predsjednikomRepublike Srbije SlobodanomMilo{evi}em. Nagla{eno je da jekontinuitet Jugoslavije od vitalnogzna~aja za jugoslovenske narode irepublike, koji èle da ostvarujusvoje ravnopravne i zajedni~keinterese i uspje{an razvoj u zajed-ni~koj dràvi, kao i za stabilnost imir u regionu.

15. 01. 1992.

U pismu upu}enom generalnom sekre-taru Ujedniwenih nacija dr ButrosGaliju koje je pred konferenciju za{tampu u Kninu podijelio novinarimapredsjednik RSK dr Milan Babi}, kaojednu od mogu}ih rje{ewa koja vodemirnom okon~awu jugoslovenskedràvne i politi~ke krize, predlaèi odràvawe konferencije pobjednicaiz drugog svjetskog rata. Arbitra`nakomisija EZ o Jugoslaviji zauzela stavda su granice republika biv{e dràveza{ti}ene me|unarodnim pravom.

16. 01. 1992.

"Evropska zajednica, pod uticajemWema~ke pokazala je svu brutalnost ukr{ewu me|unarodnog prava priz-navawem secesije dvije jugoslovenskerepublike. One su svoje pravo moglejedino ostvariti u saveznojskup{tini", to je novinarima uSarajevu izjavio predsjednik SDS drRadovan Karaxi}, izraàvaju}i opti-mizam za o~uvawe Jugoslavije u grani-cama u kojima je ostala, odnosno ukojoj }e biti narodi koji èle da ìveu zajedni~koj domovini.

17. 01. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} na redovnojmjese~noj konferenciji za novinare uSarajevu saop{tio je da }e republi~kiparlament na redovnom zasjedawu 24.januara raspisati referendum gra|anao suverenosti ove republike. "To jebitan uslov za me|unarodnopravnopriznawe ove republike od straneEvropske zajednice."

^lan Predsjedni{tva BiH mr FrawoBoras uputio je ~estitku dr FrawiTu|manu, dr @arku Domqanu i drFrawi Greguri}u povodom priznawahrvatske dràvnosti i neovisnosti,saop{tava slu`ba za informisawePredsjedni{tva SR BiH. "Ostvarewestoqetne te`we napokon je postalostvarnost zahvaquju}i cijelomhrvatskom narodu, osobito herojimaDaqa, Vukovara, Nu{tra, Gradi{ke,Pakraca, Banije, Like, Dalmacije,Dubrovnika, koji su krvqu i svojimìvotima branili svoju i na{uHrvatsku", kaè se, pored ostalog uovom telegramu.

18. 01. 1992.

Svjestan ozbiqnosti ovog istorijskogtrenutka, Sabor Srpske pravoslavnecrkve iz Beograda uputio je porukusrpskom narodu i me|unarodnoj javnos-ti, kao i pismo papi Jovanu Pavlu IIu znak svog dubokog àqewa i protes-tima zbog wegovog jednostranog inehri{}anskog odnosa prema etni~kim,gra|anskim i istorijskim pravima srp-skog naroda i wegovom hri{}anskomdostojanstvu.

"Nema govora da }e armija ostavitiusta{ama na milost i nemilost narodBanije, Korduna i Like, kao i cijeleKrajine", istakao je na sjednici ratnogPredsjedni{tva op{tine Petriwa,pukovnik Slobodan Tarbuk, koman-dant jedinice koja se nalazi na tomdijelu Banije. U raspravi koja jevo|ena o aktuelnoj polit~ko-bezbjed-nosnoj situaciji u petriwskoj op{tini


60

i na Baniji, pukovnik Tarbuk je rekaoda }e svi pripadnici armije odlu~nobraniti Krajinu i Jugoslaviju.

Vlada Republike Hrvatske donijelaje odluke o preduzimawu posebnihmjera u op{tinama Dvor, Knin i Sluw.Prema tim odlukama raspu{taju seSkup{tine op{tine u tim mjestima aodbornicima skup{tina prestaje man-dat. Za povjerenika Vlade RepublikeHrvatske u op{tini Dvor imenovan jeAntun Vukorep, za op{tinu KninPetar Te{i}, a za op{tinu SluwStipe Poqak.

19. 01. 1992.

Bawalu~ki korpus uloìo je o{tarprotest posmatra~ima Evropske zajed-nice zbog sve ~e{}eg i upornijegkr{ewa 15. primirja od hrvatskestrane na zapadnoslavonskom frontu.

20. 01. 1992.

"Narod u Srpskim Krajinama ni pocijenu ìvota ne}e ostati u dràviHrvatskoj", izjavio je za titogradsku"Pobjedu" predsjednik Vlade SAOIsto~ne Slavonije, Barawe iZapadnog Srema Goran Haxi}. "Mipriznajemo etni~ke granice Hrvatskea zna se da su to granice bez SrpskihKrajina" rekao je Haxi} i dodao da je"iznena|en lo{om spoqnom poli-tikom Republike Srbije" koja powegovim rije~ima "najnovije doga|ajenije uspjela predvidjeti".

Ministar inostranih poslova BiHHaris Silajxi} izjavio je da seevropske zemqe pripremaju da prizna-ju nezavisnost BiH i pozvao Tursku dapodrì takvu istorijsku odluku overepublike. Silajxi} je naglasio da jeTurska najzna~ajnija zemqa Balkana ida je wena odluka iz aspekta trajnogmira i bezbjednosti na Balkanu.Dodao je, "mi smo kopija Turske kojase otvara prema Evropi". "Zbog togapridajemo zna~aj prijateqstva Turskei vjerujemo da }e na{e prijateqstvokoristiti Turskoj."

21. 01. 1992.

Komanda Uì~kog korpusa obavi-jestila je javnost u Mostaru da suobjekti JNA na podru~ju ovog gradaminirani. U saop{tewu za javnost,koje je potpisao komandant Uì~kogkorpusa general-major MilanTorbica, ne precizira se koji su sveobjekti minirani.

23. 01. 1992.

"Referendum kakav predlaè AlijaIzetbegovi} ne rje{ava ni{ta",rekao je novinarima u Sarajevu pred-sjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi}. O suverenitetu nezavisne ime|unarodno priznate BiH Srbi ne}eda razgovaraju jer bi u woj nacional-no bili pot~iweni. Dr Karaxi} kaèda je odluka srpskog naroda da ostaneu Jugoslaviji i wu ne moè nikopromijeniti. Pogotovo ne referendumkakav je zamislio Alija Izetbegovi}.Nema {anse da Srbi prihvate takvuBiH. To je ratna opcija, jer se radi ougroàvawu srpskog naroda.

25. 01. 1992.

"Ne moèmo biti zadovoqni planomSajrusa Vensa jer on u sebi krije nekeopasne nejasno}e", ocijenio je drDragoqub Mi}unovi}, predsjednikDemokratske stranke na tribini uâ~ku. Te{ko je razumeti za{to trebada bude razoruàna samo srpska mili-cija u krajinama a oni drugi da ostanunaoruàni. Nije dobro za srpskiìvaq {to JNA napu{ta ove teritori-je prije postizawa politi~kogrje{ewa. I kona~no, te{ko je predvid-jeti {to }e se dogoditi poslije {estmjeseci, jer bi u slu~aju povla~ewaplavih {qemova povratak armije napodru~ja naseqena Srbima mogao dabude progla{en za agresiju na jednusuverenu dràvu. Na ono na {ta imapravo, recimo milion i poMakedonaca, moraju imati ista takvaprava i dva miliona Srba, koliko nassada ima van Republike Srbije -naglasio je dr Dragoqub Mi}unovi} na

tribini Demokratske stranke u â~ku.Rano ujutro (ne{to prije 5.00 ~asova)nakon gotovo 16-~asovnog plenarnogzasjedawa u Sarajevu, Skup{tina BiHje raspisala referendum gra|ana osuverenosti i nezavisnosti overepublike. U dane 29. februara i 1.marta gra|ani BiH na referendumu }ese izja{wavati jesu li za ili protivtoga da je BiH dràva i naroda - mus-limana, Hrvata i Srba i drugih naro-da koji u woj ìve. Ne{to prije 4 ~asasrpski poslanici napustili su zas-jedawe u znak protesta {to }e se ref-erendum gra|ana ipak na}i na dnevnomredu.

26. 01. 1992.

U zaba~enom selu u Krajini [irokaKula, lokalna milicija i patolozijugoslovenske armije prona{li su~vrste dokaze o masovnim ubistvimakoje su izvr{ili Hrvati nad srpskimcivilima iz Gospi}a.

29. 01. 1992.

U op{tini Korenica osnovana avions-ka kompanija "Plitvice Airlines"koja je uvela novu avionsku liniju zaBeograd, koja }e svakog ponedeqka ipetka biti otvorena.

Po~eo sastanak u Beogradu kojeg jesazvao predsjednik Predsjedni{tvaSFRJ Branko Kosti} o prihvatawuVensovog plana. Na sastanku suprisutni predstavnici, SFRJ, Srbije,Crne Gore, RSK i Srpske RepublikeBiH.

31. 01. 1992.

Vlada SFRJ objavila Memorandum ozlo~inu genocida u Hrvatskoj iskrnavqewu spomen podru~ja Jase-novac.

02. 02. 1992.

U birou Republike Srpske Krajine uBeogradu odràna je sjednica Vlade

1992


61

RSK u pro{irenom sastavu, s predsjed-nicima op{tina RSK kojom je predsje-davao predsjednik Republike drMilan Babi}. Na sjednici je jo{ jed-nom razmatran plan Sajrusa Vensa.Vlada RSK predlaè da se mirovnesnage UN angaùju na liniji sukoba ida je jedino tako angaòvawe moèdoprinijeti trajnom miru na ovimprostorima i pravednom rje{ewu ovogsukoba.

"BiH trebalo bi da se transformi{etako da ni Hrvati ni Srbi ne budunacionalne mawine", ocijenio je drRadovan Karaxi} u ~lanku "InteresiSrba i Hrvata se poklapaju",objavqenom u novosadskom listu"Dnevnik".

Na sastanku lidera HDZ BiH u[irokom Brijegu vo|ena rasprava obudu}em statusu BiH. Stjepan Kquju},predsjednik HDZ BiH, zastupaogledi{te da BiH treba biti samostal-na dràva, a Stjepan Mesi} i MateBoban da BiH treba anektirati odstrane Hrvatske. Mesi} naloìo da seintenziviraju pripreme za kona~anobra~un sa JNA u BiH, naglasiv{i da}e im Hrvatska u tome svestranopomo}i.

03. 02. 1992.

Predsjednik RSK Milan Babi},povodom prihvatawa mirovnog planaSajrusa Vensa je na konferenciji za{tampu u me|unarodnom pres centru uBeogradu izjavio da se "SjednicaPredsjedni{tva ostatka Jugoslavijesastojala od trodnevnih pritisaka dase milom ili silom prihvati mirovniplan, prijetwi vojnim udarom i total-nom blokadom Srbije premaKrajini..."Prema Babi}evim rije~imaPresjednik Skup{tine Krajine MilePaspaq nije imao ovla{tewe daotpi{e saglasnost na plan.

"Ukoliko se narod Krajine opredjeliza opciju Milana Babi}a a to je opci-ja rata, to zna~i da nisu spremni da

svoju sudbinu dijele sa ostatkomJugoslavije, da po{tuju jugoslovenskeorgane", izjavio je potpredsjednikPredsjedni{tva SFRJ Branko Kosti}na konferenciji za {tampu u palatiFederacije u Beogradu, povodom trod-nevne pro{irene sjednice Predsje-dni{tva.

04. 02. 1992.

"Mir dolazi sa Vensovim planom iSDS iz Knina ga podràva kao po~etnikorak za rje{avawe problema Krajinei srpskog pitawa", izjavio je liderSDS-a Jovan Ra{kovi} u Beogradu.

"Evropska preporuka da se u BiH orga-nizuje referendum o nezavisnosti }eodvesti direktno u katastrofu"prenosi mi{qewe dr BorislavaJovi}a francuski "Figaro".

05. 02. 1992.

Kao jedna od zemaqa-osniva~a UN ipokreta nesvrstanih, ne negiraju}ipravo svakog naroda na samoopredje-qewe, Jugoslavija u odbrani suv-erenosti i me|unarodno-pravnog sub-jektiviteta o~ekuje razumijevawe svihzemaqa i uzdràvawe od bilo kojihaktivnosti koje sada ugroàvaju na{uzemqu, a sutra, ako budu tolerisane,mogu da bude kobne i za druge - isti~ese u Memorandumu Vlade Jugosla-vije o jugoslovenskoj krizi, upu}enomgeneralnom sekretaru UN ButrosuGaliju.

06. 02. 1992.

Jugoslavija je na ivici katastrofalnograta koji bi mogao dovesti u pitawecijeli region, a time i ameri~keinterese i proces demokratizacijekoji je zapo~eo u isto~noj Evropi -ocjena je rasprave o Jugoslaviji,odrànoj u ameri~kom Senatu uWujorku.

"Ujediwene nacije nam èle dobrovi{e nego {to to mi sebi sami

èlimo", ocjewuje se u SSIP-u posli-je sugestije generalnog sekretara UNButrosa Galija da u ovom trenutku nepreporu~uje Savjetu bezbjednostidono{ewe odluke o slawu mirovnihsnaga u Jugoslaviju.

Turska je priznala kao nezavisne~etiri jugoslovenske republike -Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju iBiH.

07. 02. 1992.

^lan Predsjedni{tva BiH dr NikolaKoqevi} uputio pismo JuriPelivanu, predsjedniku organiza-cionog odbora za pripremu referen-duma o suverenosti BiH.

08. 02. 1992.

Vi{e javno tuìla{tvo u Sarajevuuputilo je najvi{im dràvnim organi-ma - Predsjedni{tvu, Skup{tini,Vladi i nadle`nim ministarstvima uBiH - prijedlog za hitno preduzimawemjera za suzbijawe naoruàvawagra|ana.

09. 02. 1992.

Poslanici Skup{tine RSK na zas-jedawu u Glini ve}inom glasova prih-vatili Vensov plan.

11. 02. 1992.

Nakon odluke Skup{tine RSK,Borisav Jovi}, u svojstvu predsjedni-ka Dràvnog komiteta za saradwu saUN obavjestio UN da "vi{e ni{ta nestoji na putu dolasku plavih {qemo-va".

Vlada Republike Hrvatske prihvatilaje Vensov plan (Rezolucija UN 740).

13. 02. 1992.

Samostalna Srpska Republika napodru~ju regije Bosanska Krajina, sacentrom u Bawoj Luci, uskoro }e biti


62

formirana u okviru BiH, izjavio jepredsjednik Srpskog nacionalnogvije}a Bosanske Krajine VinkoStupar.

Srpska demokratska stranka BiHsmatra da je referendum gra|ana overepublike, zakazan za 29. februar i1. mart, akt secesije protiv saveznedràve Jugoslavije i na wemu srpskinarod ne}e u~estvovati.

14. 02. 1992.

Srpski narod je na plebiscituizrazio svoju voqu i èqu za ostanaku Jugoslaviji, pa mu je referendumzakazan za 29. 02. 1992 odnosno 1.mart 1992.godine, od strane SDA,neprihvatqiv i nelegitiman, izjavioje predsjednik Regionalnog odboraSDS za Bawa Luku, gospodinRadislav Vuki}.

Na Konferenciji o BiH u Lisabonutri vode}e nacionalne stranke ostalesu na svojim poznatim pozicijama, bezikakvog prihvatawa stavova o budu}emure|ewu ove republike. Jedino {to jekonkretno dogovoreno je to da seovakvi razgovori, uz prisustvo pred-stavnika Evropske zajednice - nastave.Predstavnik Evropske zajednice, por-tugalski diplomata @oze Kutiqero,rekao je novinarima da smatra da raz-govore treba nastaviti i da Evropskazajednica ne}e nametnuti rje{eweBiH.

15. 02. 1992.

Postoji realna mogu}nost da Srbi iHrvati poslije 1992. godine postanudobri susjedi ako ve} ne i prijateqi,izjavio je vo|a SDS za BiH drRadovan Karaxi} u intervjuu uqubqanskom "Delu".

"Dok sam u funkciji ~lana Vrhovnekomande ne}u nikada potpisati odlukuo povla~ewu JNA iz BiH. To nekaprime k znawu svi oni koji misle da}e se ponoviti scenario iz Slovenijei Hrvatske na teritoriji BiH",

izjavio je u Beogradu potpredsjednikPredsjedni{tva SFRJ dr BrankoKosti}.

16. 02. 1992.

U Glini se odràva drugo vanrednozasjedawe Skup{tine RSK u posqed-wih nedjequ dana. Sjednica se odvijau uslovima paralelne vlasti iozbiqnih razmimoilaèwa narelaciji Vlada - Skup{tina. OdlukomSkup{tine RSK dr Milan Babi},predsjednik RSK i Vlada Krajinerazrje{eni su du`nosti. Za opozivpredsjednika i wegove Vlade glasalasu 73 poslanika, osam je bilo protiv,a tri poslanika bila su uzdràna.

Savjetnik hrvatskog predsjednikaFrawe Tu|mana Mario Nobiloizjavio je Rojtersu da "Hrvatskaistraùje navodne ratne zlo~inehrvatskih ekstremista koje supo~inili nad srpskim stanovni{tvomi zatvorenicima", kao i da }e"osumwi~eni biti izvedeni pred sud".

17. 02. 1992.

Predstavnici Crne Gore i Srbijedogovorili su se u Beogradu da se zamjesec dana sa~ini nacrt Ustava novezajedni~ke dràve, koji }e verifiko-vati skup{tine te dvije republike, apotom ga uputiti Saveznoj Skup{tini.

19. 02. 1992.

Me{ihat islamske zajednice BiHiz Sarajeva uputio pismeni apel (br.428/92) svim imamima sa podru~jame{ihata, kojim se svi muslimanipozivaju da iza|u na referendum iglasaju za nezavisnu i suverenu BiH,kao svoju budu}nost i budu}nost svojevjere.

20. 02. 1992.

Narodni front Jugoslavije zaBosansku Krajinu uputio je proglasKraji{nicima, kojim se pozivaju nabojkot referenduma o suverenosti

BiH. "Niko, pa ni krwa Skup{tinaBiH, nema pravo na referendumskopitawe kojim se kr{i savezni irepubli~ki ustav i traì stvarawenezavisne dràve BiH", kaè se uproglasu.

Nedjeqnik "Moskovske novosti" pi{eu posqedwem broju da je vi{e od2.000 gra|ana biv{eg SovjetskogSaveza u~estvovalo na straniHrvatske u vojnim operacijama. To sudobrovoqci, prevashodno Ukrajinci,a ima i Rusa i Gruzijaca. Oni su dobi-jali platu izme|u 1.000 i 1.500wema~kih maraka mjese~no, navodi tajlist.

21. 02. 1992.

U Lisabonu nastavqena Konferen-cija o BiH. Predsjednik SDS BiHRadovan Karaxi} izjavio je uLisabonu da bi jugoslovenska krizamogla biti brzo rije{ena "ukoliko sepostigne politi~ki dogovor u BiH".Takav dogovor, prema wemu, podrazu-mijeva "ostvarivawe punog suveren-iteta za sva tri naroda u konfed-eraciji". Portugalski ambasadorKutiqero izjavio da "Srbi traèkonfederalnu BiH, muslimani unitar-nu, a Hrvati federaciju".

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio je jednoglasno Rezoluciju 743kojom se upu}uju mirovne snage uJugoslaviju pod nazivom UNPROFOR.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkvegospodin Pavle izjavio "Ruskom vjes-niku" da su Srbi u Hrvatskoj biliizloèni politi~kom i oru`nom pri-tisku, pa su morali da se brane odnasiqa.

22. 02. 1992.

Predstavnici triju politi~kih parti-ja u BiH na konferenciji u Lisabonupostigli dogovor da budu}a BiHostane unutar sada{wih granica.Druga ta~ka dogovora, koju je

1992


63

saop{tio predjsedavaju}i skupa, portu-glaski ambasador @oze Kutiqero,glasi da }e budu}e ustavno ure|eweBiH biti bazirano na "nekolikoentiteta".

23. 02. 1992.

U posqedwe vrijeme u Biha}u, sve suu~estaliji napadi na pripadnike JNA iobjekte JNA. Poslije pro{lonedjeqnognapada na straàra u kasarni "27.juli" i wegovog rawavawa, u Biha}u jeponovo bilo napada na objekte JNA.

24. 02. 1992.

"Hrvatska mora biti ~vrst oslonac zaosigurawe nacionalnih prava i te`wihrvatskog naroda u BiH", rekao je nasve~anosti druge godi{wice prvogop{teg Sabora HDZ u Zagrebu wenpredjsednik dr Frawo Tu|man.

25. 02. 1992.

"Bosna i Hercegovina ne moè bitipriznata dok se ne transformi{e, a onezavisnosti se moè razgovarati tekkad se to u~ini", izjavio je predsjed-nik SDS dr Radovan Karaxi},u~estvuju}i u dnevniku televizijeSarajevo. "Referendum za Srbe",rekao je Karaxi}, "ne zna~i ni{ta ionako kako je zakazan i kako }e bitiodràn, velika je gre{ka".

26. 02. 1992.

Komandant mirovnih snaga uJugoslaviji bi}e general-pukovnikSati{ Nambijar iz Indije.

U Gracu odràn sastanak predsjednikaSDS BiH Radovana Karaxi}a i iza-slanika Frawe Tu|mana ZvonkaLeroti}a.

Goran Haxi} izabran za novog pred-sjednika RSK na zasjedawu Skup{tineRSK u Kninu.

27. 02. 1992.

SDS Bosanske Krajine izdao je povo-dom referenduma proglas srpskomnarodu.

Udruèwe Srba iz Hrvatskesaop{tilo je u Beogradu da su StjepanMesi}, Jospip Manoli} i SlavkoDegoricija prilikom nedavnog borav-ka u Daruvaru "naredili usta{koj 121.bojni da minirawem poru{i preostalesrpske ku}e u op{tini Daruvar", saciqem da se izbjeglice iz ZapadneSlavonije ne mogu vratiti u svoj kraj.

Nemalo smo iznena|eni gnusnim nasr-tajem na jedan od najve}ih bisera mus-limanskog graditeqstva, na vanrednolijepo gra|evinsko zdawe neprocjew-ive kulturno-istorijske vrijednosti -Ferhat Pa{ine xamije, kaè se usaop{tewu bawolu~kog Gradskog odb-ora SDA, povodom teroristi~kog atakana taj islamski vjerski objekatizvr{en u no}i izme|u 26. na 27. feb-ruar. Oko 23 ~asa i 30 minuta naFerhatpa{ino turbe, ba~ena je minskanaprava.

"Kantonizacija BiH je jedinamogu}nost da se izbjegne krvopro-li}e", izjavio je predsjednik SDS zaBiH Radovan Karaxi}, u be~kom"Kuriru". Karaxi} je, tako|e, rekao daSrbima treba da pripadne dvijetre}ine bosanskohercegova~ke teri-torije, ukqu~uju}i i tre}inu glavnoggrada Sarajeva. "Uprkos tome, oko 10% srpskog stanovni{tva bi ostalo daìvi van srpskog kantona", rekao jeKaraxi}.

28. 02. 1992.

Skup{tina srpskog naroda BiH, kojaje zasjedala iza zatvorenih vrata usarajevskom hotelu "Holidej in", usvo-jila je Ustav Srpske Republike iUstavni zakon za wegovo spro-vo|ewe.

29. 02. 1992.

U velikoj sali Doma kulture u BawojLuci odràna je ranije najavqena,sjednica Skup{tine AR Krajina.Osim skup{tinskih odbornika iposlanika sjednici prisustvovali su:

dr Radovan Karaxi} - predsjednikSDS, mr Mom~ilo Kraji{nik - pred-sjednik Skup{tine Srpskog narodaBiH, dr Nikola Koqevi} - ~lanPredsjedni{tva BiH i ~lan SrpskeSkup{tine, te ministar za informi-sawe u Vladi ove Republike VeliborOstoji}. Uz o~igledan rascjep u jed-nom dijelu odbornika i srpskihposlanika, na skup{tinskom zasjedawuAR Krajine usvojeni su svi akti iodluke Srpske Skup{tine oprogla{ewu Srpske Republike Bih iSrpskog Ustava.

U 7.00 ~asova u BiH otvoreno je oko5.000 glasa~kih mjesta na kojima su segra|ani tokom dva dana izja{wavalijesu li za samostalnost i nezavisnostBiH.

01. 03. 1992.

U Sarajevu je ispred Stare pravo-slavne crkve u popodnevnim ~asovima usvadbenoj povorci ubijen stari svatNikola Gardovi}, a rawen sve{tenikRadenko Mirovi} ~ime su u graduotpo~eli nemiri.

Drugog dana referenduma osjetno sepove}ao izlazak Hrvata nakon {to jestigao signal iz Zagreba da se glasa zasamostalnost BiH.

02. 03. 1992.

Komandant Bawalu~kog korpusa gener-al-potpukovnik Vladimir Vukovi}na prijemu za starje{ine korpusaizjavio: "JNA ni~im nije iniciralarat u Hrvatskoj, nego je stala u za{titusrpskog naroda od genocida. JNA }epo{tovati svako potpisano rje{ewekrize u Jugoslaviji. Povampirenomfa{izmu smo odlu~no stali na put".

"Bosni prijeti gra|anski rat",izvje{tava "Frans pres", poslijekrvavih sukoba do kojih je u protekla24 ~asa u Sarajevu do{lo izme|u Srbas jedne i muslimana i Hrvata sa drugestrane i rje{enosti srpske zajednice


64

1992


65

da zaustavi proces osamostaqivawate republike".

03. 03. 1992.

Za nezavisnu i samostalnu BiH izjas-nilo se 1.986.202 gra|ana ili 99,43%onih koji su iza{li na referendum.Od ukupnog broja gra|ana BiH na ref-erendum je iza{lo 63,4 % upisanih ibira~ke spiskove, izjavio je na kon-ferenciji za {tampu Mirko Bo{-kovi}. On je jo{ naveo da se protivsamostalnosti izjasnilo 5.997 ili0.19% a nevaè}ih listi}a je bilo5.070.

04. 03. 1992.

Irfan Ajanovi} na konferenciji zanovinare u Sarajevu, istakao da jemuslimanski narod pokrenuo svojeodbrambene snage. One su spremne,dodao je on, da odbrane Sarajevo i touz sve druge odbrambene snage, koje sui srpske i hrvatske, muslimani izvanBiH i Sarajeva nude pomo}, ~ak ivazdu{nu, rekao je Ajanovi}.

05. 03. 1991.

Predsjednik SDS Radovan Karaxi}izjavio je u Sarajevu da nakon ubistvana Ba{~ar{iji i svih doga|ajaprethodnih dana u Sarajevu iRepublici nema vi{e jedinstveneBiH. "Wu su ukinuli pucwi u srpskesvatove i sarajevski Srbi vi{e ne}edozvoliti da budu van zakona i da seprema wima bilo ko pona{a kakoho}e", obrazloìo je Karaxi}.

08. 03. 1992.

Komandant UNPROFOR-a u Jugosla-viji, indijski general Satija{Nambijar i direktor civilnih poslo-va u ovoj operaciji Sedrik Tornberistigli su u Beograd.

09. 03. 1992.

Aktuelna politi~ka i bezbjednosnasituacija u SR BiH je kriti~na i, uko-

liko se odmah ne preduzmu potrebnemjere, moè do}i do sukoba {irihrazmjera i gra|anskog rata, ocjena jesjednice Savjeta za za{titu ustavnogporetka Predsjedni{tva SR BiH,odràne u Sarajevu, o kojoj jeobjavqeno saop{tewe.

U Briselu je zavr{ena plenarna (10.)sjednica Konferencije o Jugosla-viji pod predsjedawem lorda Karin-gtona i u prisustvu Sajrusa Vensa, au~estvovali su pet predsjednikajugoslovenskih republika i srpskiministar inostranih poslova Vladi-slav Jovanovi} koji mijewa pred-sjednika Srbije Slobodana Milo{e-vi}a ozlije|enog u saobra}ajnojnesre}i.

11. 03. 1992.

Slu`ba za informisawe SAORomanije saop{tila je da je SDA"formirala svoju vojsku, po ugledu naHDZ i HSP". Do sada je naoruàno30.000 ~lanova, prete`no snajperima,lakim pje{adijskim naoruàwem iminsko eksplozivnim sredstvima,kaè se u saop{tewu i dodaje da jesnadbjevawe i{lo preko Slovenije iHrvatske, a finansirawe iz Irana iLibije. u saop{tewu su navedene inovformirana divizija "Hanxardivizija" u Bijeqini, "Husinskadivizija" u Cazinu, "Smail-agaêngi}" u Sarajevu, "Kemal pa{aAtaturk" u Brezovu Poqu kod Br~kog,"Crveni fes" u Bosanskom Novom,"Musli-manska garda" u Zvorniku i"Drinska divizija" u Bratuncu.Dodaje se da su formirane i drugejedinice u centralnoj Bosni.

Objavqen Memorandum o dramati~nompoloàju srpskog stanovni{tva napodru~ju Gorskog Kotara i apel OUN-ui drugim me|unarodnim organizacija-ma za hitnu pomo}.

12. 03. 1992.

Evropski paralament u Strazburuutvrdio da BiH ispuwava uslove za

priznawe jer je sproveden zahtjevanireferendum.

15. 03. 1992.

U "minutu do dvanaest", kako je sim-boli~no nazvan, na Trgu Krajine je(ispred "Boske"), odràn najavqenimiting pod geslom: "@ivot damo,Krajinu ne damo"! Ovaj svojevrsniKraji{ki sabor organizovala je SDSu Bawoj Luci. Pred skoro 30.000Kraji{nika prisutnima su se obratilimr Predrag Radi}, predsjednik SOBawa Luka, profesor PredragLazarevi}, Nenad Stevandi}, MomoBulaji}, dr Radislav Vuki}, narod-ni poslanik Radoslav Br|anin iRexo Dumi} iz Kotor Varo{a.

Progla{ena je srpska op{tinaZvornik, dva i po mjeseca poslijeodluke o wenom formirawu. Odbo-rnici srpske op{tine Zvornikpotvrdili su raniji izbor JoveMijatovi}a za predsjednika, a mandatza predjsednika Izvr{nog odbora pov-jerili su Jovanu Ivanovi}u.

17. 03. 1992.

Nakon 5. runde pregovora, lideri trinacionalne stranke - SDA, HDZ iSDS potpisali Izjavu o principimanovih ustavnih rje{ewa za BiH(Kutiqerov plan). Prema tom doku-mentu BiH bi ostala u sada{wimgranicama kao jedna dràva s tri kon-stitutivne jedinice bazirane nanacionalnom prinicipu. Premaponu|enim kartama Muslimanima bipripale 42 op{tine povr{ine 44%,Hrvatima 20 op{tina 12% povr{ine,a Srbima 37 op{tina 44% povr{ine.Izvan nacionalne zajednice ostalo biìvjeti 18% Muslimana, 59% Hrvatai 50% Srba.

21. 03. 1992.

Oko 23.15 ~asova u selu Boqi}i, mjes-na zajednica Jezero kod Jajca, dogodio

se oruàni incident. Vatrom izautomatskog oru`ja pripadnici musli-manskog dijela sela uznemirili susrpski uz povike: "Izlazite, ~etnici,pokla}emo vam djecu" i druge psovke aonda je otvorena vatra i na mje{ovitipunkt vojske i milicije kod selaStupna, na putu Jezero-[ipovo, koji senalazi na lijevoj obali Plive. Sapunkta je odgovoreno vatrom, a pripad-nici srpskog naroda iz sela sa~uvalisu prisebnost, posjeli poloàj zaodbranu, ali nisu otvarali vatru.

22. 03. 1992.

Osnovana je Skup{tina srpskog nar-oda u op{tini Mostar, koju ~ineodbornici SDS u Skup{tini op{tineMostar i predsjednici mjesnih odboraSDS. Za predsjednika Skup{tineizabran je Sre}ko [koro.

23. 03. 1992.

Hrvatske paravojne snage napale izpravca Neuma artiqerijom i pje{adi-jom selo Hrasno. [est pripadnika rez-ervnog sastava JNA poginulo u napadujedinica HOS-a na rubnom podru~juop{tine Neum.

Slu`ba za informisawe Srpskeautonomne oblasti Romanija -prate}i i analiziraju}i politiku SDAi HDZ - zakqu~ila je da je HDZ izvelaHrvate na referendum o nezavisnostiBiH da bi ohrabrila muslimane za ratprotiv Srba.

Odbornici Skup{tine op{tineVlasenica iz redova SDS su donijeliodluku o osnivawu Skup{tine srp-skog naroda u op{tini Vlasenica.

24. 03. 1992.

Na Palama odràna 12. sjednicaSkup{tine srpskog naroda BiH. Nasjednici je izabran mandatar prof. drBranko \eri} za sastav prve VladeSrpske Republike BiH. Tako|e suizabrana i dva ministra: inostranih

poslova - prof. dr Aleksa Buha iunutra{wih poslova Mi}o Stani{i}.

Rukovodstvo HDZ-a izrazilo javnonezadovoqstvo predloènom mapomkantona.

25. 03. 1992.

Rukovodstvo SDA odustalo od Izjaveo principima novih ustavnih rje{ewaza BiH.

Po nare|ewu Kriznog {taba HDZ zaBos. Posavinu blokiran put izme|uBos. Krajine i Srbije.

26. 03. 1992.

^lanovi Predjedni{tva BiH drBiqana Plav{i} i dr NikolaKoqevi} obratili su se generalnomsekretaru Ujediwenih Nacija, lorduKaringtonu, predsjedniku Mini-starskog savjeta Evropske zajednice ipredsjedniku jugoslovenskog komitetaza saradwu sa UN povodom posqed-wnih doga|aja u BiH.

Prema izjavama o~evidaca na srpskojstrani i izvorima JNA, u seluSijekovac kod Bosanskog Broda, pri-padnici hrvatsko-muslimanske par-avojske po~inili su masakr nadSrbima kojom prilikom je ubijeno 21lice.

27. 03. 1992.

Na zasjedawu Skup{tine srpskog naro-da BiH, odrànoj u Sarajevu,progla{en prvi Ustav SrpskeRepublike BiH. Mr Mom~iloKraji{nik, predsjednik srpskeSkup{tine u sve~anom govoru je podsje-tio da se radi o istorijskom trenutkusrpskog naroda u BiH. U drugom rad-nom dijelu, Skup{tina srpskog narodaje donijela Zakon o podru~jima srp-skih op{tina u BiH i odluku o obra-zovawu Savjeta za nacionalnu bezb-jednost. Jednogla-sno je usvojena ipreporuka o prestanku isticawa

obiqe`ja i simbola sa imenom ilikom Josipa Broza Tita.

"Rat je pre{ao i na velika vrata u{aou BiH, a otvorio ih nije niko drugi doPredsjedni{tvo BiH i wegov pred-sjednik Alija Izetbegovi}", izjavioje predsjednik Regionalnog odboraSDS Bawe Luke, dr Radislav Vuki} idodao da je poslije Mesi}a,Izetbegovi} drugi tekstopisac, sce-narista i reìser srpske smrti."Najve}u izdaju smo doìvjeli odGeneral{taba JNA, po~ev od Tusa iBroveta, do Kadijevi}a i sada Axi}a,jer su po wegovom mi{qewu oni kojisu zapo~eli i gurnuli srpsku djecu uratni vihor sada odjednom mirotvor-ci, bezbo`nici i pona{aju se kao dani{ta ne znaju {ta se de{ava", izjavioje Vuki}.

U Sarajevu je 399 muslimanskihintelektualaca potpisalo Dekla-raciju o budu}nosti BiH.

28. 03. 1992.

Predsjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi} ocijenio je u razgovoru zaRadio - Beograd da je "neutralna pozi-cija armije dobra sve do onog trenutkadok se ne izvr{i agresija na bilo kojustranu u BiH". "Me|utim", nastavio jeKaraxi}, "s obzirom na to da sukrenuli masakri nedu`nog sprskogstanovni{tva, o~ekujemo da }e se armi-ja aktivno postaviti prema agresori-ma".

Dva bataqona 108. brigade ZNG u sade-jstvu s lokalnim hrvatsko-musliman-skim formacijama napale sela izme|uBos. Broda i Dervente.

29. 03. 1992.

Konvencija srpskih intelektualacazavr{ila rad u Sarajevu nakon dvod-nevnog rada usvajawem Deklaracije onedjeqivosti interesa Srba ma gdjeoni bili.


66

30. 03. 1992.

U Briselu je ne{to poslije 16 ~asovapo~eo {esti krug konferencije oBiH pod pokroviteqstvom Evropskezajednice. Zasjedawe }e trajati dvadana, a na wemu u~estvuju vo|e trijunacionalnih stranaka - AlijaIzetbegovi}, Radovan Karaxi} iMiqenko Brki}.

Kasarna "27. juli" u Biha}u ponovoje bila meta napada za sada nepoz-natih lica, saop{tio je pres centarJNA u Biha}u. U skoro dvo~asovnojvatri, koja je iz pje{adijskognaoruàwa otvorena na kasarnu, nasre}u, niko nije stradao precizira seu ovom saop{tewu.

31. 03. 1992.

Oruàni sukobi u BiH, koji se ve}vode u Bosanskom Brodu i u op{tina-ma u dolini Neretve i koji svakogtrenutka prijete da se pro{ire naop{tine Derventa, Kupres i SredwuBosnu, posqedice su "otvoreneoruàne agresije dràve Hrvatske naBiH", isti~e se u saop{tewu min-istara i rukovode}ih radnika srpskenacionalnosti u Vladi, ministarstvi-ma i drugim republi~kim organima.

Muslimanske grupe u Bijeqiniotpo~ele aktivnosti za preuzimawevlasti u toj op{tini.

01. 04. 1992.

U Bijeqini traje oruàna borbaizme|u naoruànih muslimanskihgrupa i pripadnika TO SAOSemberija i Majevica.

02. 04. 1992.

Najnovija zbivawa u BiH dovela su doporasta broja izbjeglica u Srbiji.Samo u posqedwa dva dana wihov brojpove}an je za 2.043, objavio je Crvenikrst Srbije. U Srbiji se trenutnonalazi 167.683 izbjeglice, od toga

103.785 u centralnom dijelu repub-like, 61.686 u Vojvodini i 2.212. naKosovu. Prema podacima Crvenogkrsta Jugoslavije, u BiH je reg-istrovano 98.135 izbjeglica, u CrnojGori 8.010, od kojih 1.700 iz Albanijea u Makedoniji 2.300 izbjeglih lica, uKrajini se nalazi 46.000 izbjeglica.

03. 04. 1992.

Pripadnici Srpskih odbrambenihsnaga zauzeli su sve va`nijeraskrsnice u Bawoj Luci, a pod kon-trolom su i zgrada Skup{tineop{tine, Radio Bawa Luka,"Jugobanka", "Bawalu~ka banka", svimostovi u gradu i uop{te sva va`nastrate{ka mjesta u gradu.

Jedinice HOS-a, ZNG-a i drugih for-macija u 6.00 ~asova otpo~ele napad nasela Dowi Malovan, Blagaj,Zanaglina, Ravno, Bukovsko, Ribi}e,Begovo selo u op{tini Kupres kao ina samo mjesto Kupres.

Uz ogradu kasarne JNA "Sjevernilogor" u Mostaru eksplodirala cis-terna napuwena eksplozivom, aktivi-rana daqinskim upravqa~em. Pet licaje poginulo, a 38 raweno. Okolnonaseqe Zalik pretrpjelo velikorazarawe.

U Bijeqini se smiruju oruàni suko-bi po{to su naoruàne muslimanskegrupe po~ele da predaju oru`je.

Predsjedni{tvo SFRJ, razmatraju}istawe bezbjednosti u zemqi, posebnou BiH, ocijenilo da je bezbjednosnasituacija krajwe te{ka, da ugroàvamir, a time i uspjeh mirovne operaci-je UN, saop{teno je nakon odrànesjednice Predsjedni{tva SFRJ,kojom je predsjedavao potpredsjednikBranko Kosti}.

04. 04. 1992.

U Golubi}u kod Knina izvr{enasve~ana predaja sedam helikoptera,

koje }e koristiti jedinice MUP-aRSK za specijalne namjene. Nahelikop-terima su oznake Krajinskemilicije, a ova helikopterskaeskadrila, kako je re~eno znatno }eda doprinese za{titi Krajinskogvazdu{nog prostora i efikasnostijedinica za specijalne namjene.Prigodnoj sve~anosti u Golubi}u,osim ministra unutra{wih poslovaMilana Marti}a i predstavnikaMUP-a RSK, prisustvovao je i MilanBabi}.

Izvr{ena mobilizacija rezervnogsastava MUP-a BiH u Sarajevu.

Srpske snage preuzele kontrolu uBijeqini.

05. 04. 1992.

Predsjednik Vlade BiH Jure Pelivanpodnio je ostavku. On je ostavku pod-nio nakon susreta sa grupom gra|anakoja je u{la u zgradu Skup{tine BiH uSarajevu.

"Alija Izetbegovi} objavio je ratsrpskom narodu, ali je Bawa Luka topredosjetila i spremna je da sprije~ida mawinski narod preuzme vitalnegradske punktove", izjavio je drRadislav Vuki} u Bawoj Luci."Protekla no} u Bawoj Luci pro{la jevrlo mirno, {to nam je i bio ciq - dapreduhitrimo Aliju Izetbegovi}a barza dva dana, jer su Srpske odbram-bene snage predosjetile {ta se spre-ma", izjavio je novinarima potpred-sjednik AR Krajine, ~lan Kriznog{taba Radoslav Br|anin.

Najnoviji razvoj zbivawa u BiH izaz-vao je do sada nevi|en talas ise-qavawa iz Zvornika. Rijeke qudiuglavnom Srba i ovog podneva prelazemasovno na desnu obalu Drine. UZvorniku i prigradskim naseqima odoko 15.000 ìteqa ~ini se da ne}eostati niko.

Predsjednici tri nacionalnestranke BiH i predstavnci JNA uz

1992


67

prisustvo {efa Posmatra~ke misijeza BiH, dogovorili su se u Sarajevu dase odmah obustave sva vatrena dejstvau BiH i da JNA po{aqe jedinice dadeblokiraju sredwu {kolu MUP-a naVracama. Tako|e je dogovoreno da tripoliti~ke stranke neprestano prego-varaju kako bi se politi~kim putemrije{ila situacija u BiH. Trinacionalna lidera Izetbegovi},Karaxi} i Brki} oti{li su odmah kodkomandanta UNPROFOR-a za Jugosla-viju gen-potpukovnika Sati{a Nambi-jara na wegov poziv.

Izvr{ena mobilizacija TO uSarajevu na osnovu nare|ewa nepot-punog sastava Predsjedni{tva SR BiH.

U Bos. Brod preko mosta na Savi u{lo20 tenkova i 600 HOS-ovaca.

06. 04. 1992.

"Vlade evropske "dvanaestorice"odlu~ile su da priznaju BiH za nezav-isnu dràvu. Ujedno, postignuta jesaglasnost da se ukinu sankcije EZprotiv Srbije, s tim {to }emodaliteti o primjeni te odluke bitiutvr|eni kasnije", izjavio je uLuksemburgu predsjednik ministarskogsavjeta Evropske zajednice, {ef portu-galske diplomatije @oze Kutiqero.

Ispred zgrade Skup{tine BiH uSarajevu odràn miting za mir i zaobarawe sada{we vlasti, koja jedovela do gra|anskog rata. Saobli`weg hotela "Holidej in"odjeknuli su snajperski hici koji surastjerali okupqenu masu qudi. Ne znase koliko je povrije|enih, ali su se naplatou pred Skup{tinom vi|ena kolahitne pomo}i.

U Skup{tini BiH u Sarajevu, oko 3~asa okupqenim gra|anima ponovo seobratio predsjednik Predsjedni{tvaSR BiH Alija Izetbegovi}. Izetbe-govi} je aludirao za jedinstvenugra|ansku BiH, pa, ako treba, kako jerekao, i bez Stranke demokratskeakcije, odnosno nacionalnih strana-

ka. Predsjednik Izetbegovi}, koji seovom skupu obratio kao gra|anin,ispra}en je ponavqawem ranijih zaht-jeva okupqenih Sarajlija, kojima sene{to prije tri ~asa pridruìla igrupa zeni~kih rudara povicima:"Ostavke, ostavke ...."

"Krvavi ratni obra~uni u Bosni", pi{e{panski list ABC, "raspaquju svomèstinom plamen gra|anskog rata u tojmultinacionalnoj republici. Stotinemrtvih i rawenih jasno ukazuju na toda se Bosna uvla~i u gra|anski rat, ada se mir udaqava od Jugoslavije".

Hrvatske jedinice napale su okopodne grad Kupres uz upotrebu tenkova.

07. 04. 1992.

Skup{tina srpskog naroda u BiHproglasila je rano ujutro u Bawoj Lucinezavisnost Srpske Republike BiH,koja "moè stupati u zajednice sadrugim subjektivitetima uJugoslaviji". Prema saop{tewu sa pot-pisom Mom~ila Kraji{nika, Skup-{tina je obavje{tena da su dr BiqanaPlav{i} i prof. dr NikolaKoqevi} dali ostavke na poloàj~lanova Predsjedni{tva BiH, u komeposlije toga ostaju samo tri musliman-ska i dva hrvatska predstavnika.

Skup{tina srpskog naroda u BiH osno-vala je Srpsku novinsku agenciju(SRNA).

Jedinice JNA i srpskih teritorijala-ca oko 14 ~asova oslobodile Kupres.Nakon trodnevnih èstokih okr{ajajake snage HOS-a, ZNG i kupre{kihteritorijalaca hrvatske nacional-nosti prinu|eni su na povla~ewe.

"SRNA" - novinska agencija Srba, kojaje upravo osnovana u Sarajevu, emito-vala je saop{tewe za {tampu u kojem seizme|u ostalog, javqa o teroru koji sevr{i nad srpskim ìvqem u glavnomgradu BiH - naro~ito na onim teri-torijama koje kontroli{e muslimanska

milicija. Ocjewuje se da je u pitawu"Zagreba~ki scenario - Sarajevskaizvedba".

08. 04. 1992.

Vr{ilac du`nosti saveznog sekretaraza narodnu odbranu, general-pukovnik Blagoje Axi}, uputio jepismo Aliji Izetbegovi}u kao odgov-or na Izetbegovi}evo pismo odoga|ajima u BiH.

Jedan od uzroka destabilizacije stawau BiH je jako prisustvo i djelovawehrvatskih oruànih formacija u tojrepublici - od pripadnika ZNG,Paraginih hosovaca do pripadnikadrugih oruànih hrvatskih formacija,izjavio je u Beogradu Ristojevi}Dragi{a, pomo}nik Saveznog sekre-tara za unutra{we poslove, koji proc-jewuje da u BiH ima oko 30.000hrvatskih vojnika.

U toku dana pripadnici rezervnogsastava SJB Jajce hrvatske i musli-manske nacionalnosti, pet kilo-metara od centra Jajca iz zasjede sunapali automatskim oru`jem autobuspun rezervista JNA. Ovom prilikomubijeno je {est rezervista JNA i jedanpripadnik rezervnog sastava SJB Jajce.

Predsjedni{tvo BiH u Sarajevu, kojeje pruzelo ingerencije Skup{tine, pro-glasilo stawe neposredne ratne opas-nosti kao i izmjenu naziva SR BiH uRepublika BiH. Predsje-dni{tvo BiHukinulo je Republi~ki {tab TO i obra-zovalo [tab TO RBiH: komandantpukovnik Hasan Efen-di}, na~elnikpukovnik Stjepan [iber, pomo}nikna~elnika puko-vnik Jovan Divjak.

Svi ministri srpske nacionalnostinapustili su Vladu BiH. 90% mili-cionera srpske nacionalnosti napusti-lo je MUP BiH i pre{lo srpskom MUP-u, izjavio je ministar za unutra{weposlove Srpske Republike BiH Mi}oStani{i}.


68

U Grudama osnovano Hrvatsko vije}eobrane (HVO) kao "jedini institu-cionalni oblik obrane" Hrvata u BiH.

09. 04. 1992.

Poslije vi{e~asovnih èstokihuli~nih borbi srpske snage su oslo-bodile Zvornik.

Na podru~ju Mostara prije podneva suvo|ene èstoke borbe. Vojni izvorinavode da pripadnici ZNG, HOS-a i"zelene beretke" nastavqaju napadena aerodrom i druge vojne objekte.

Srpska Republika BiH objavila jespremnost za novo udruìvawe sadrugim dràvnim entitetima na pros-toru biv{e BiH i Jugoslavije, izjavioje, izme|u ostalog, u Sarajevu drRadovan Karaxi} uo~i najavqeneMe|unarodne konferencije o BiH podpatronatom Evropske zajednice.

Predsjedni{tvo RBiH je donijeloOdluku o objediwavawu svih naou-ruànih snaga na teritoriji BiH

10. 04. 1990.

Predsjednik Hrvatske dr FrawoTu|man u Zagrebu izdao naredbukojom se generala Zbora JankaBobetka imenuje za "zapovjednika"svih postrojbi Hrvatske vojske naju`nom boji{tu od Splita doDubrovnika.

Predsjednik Dràvnog komiteta zasaradwu s predstavnicima UN drBorisav Jovi} dostavio generalnomsekrataru UN Butrosu Galiju "Memo-randum o genocidnoj politiciHrvatske prema srpskom narodu uZapadnoj Slavoniji" sodgovaraju}om dokumentacijom.

11. 04. 1992.

Jedinice Kninskog korpusa JNA raz-bile su tri brigade ZNG Hrvatske udejstvima na pravcu Kupres - Prozor i

Kupres - Livno, saop{tila je Infor-mativna slu`ba korpusa.

12. 04. 1992.

Glavni {tab Patriotske ligeprikqu~io se {tabu TO RBiH.

[TO RBiH izdao Direktivu zaodbranu suvereniteta i nezavis-nosti Republike Bosne iHercegovine u kojoj se kao snageneprijateqa u BiH defini{u JA -{est korpusa i "snage SDS SAOja~ine oko 80.000-120.000"

13. 04. 1992.

Murat [abanovi} zaprijetio mini-rawem brane HE Vi{egrad, ali kakoto tehni~ki nije mogao da ostvari,podigao je ustave i iz akumulacijeispustio ogromne koli~ine vode.Nakon javnog telefonskog razgovorasa Alijom Izetbegovi}em,[abanovi} je odustao od daqwihaktivnosti.

U BiH je, prema podacima iz izvoraJNA u Beogradu, trenutno paravojnoorganizovano i naoruàno oko100.000 Hrvata i muslimana. U par-avojnim formacijama SDA nalazi seoko 50.000 qudi. HDZ i HOS imaju35.000 paravojnika, a jo{ 15.000 qudibroje formacije HDZ uba~ene izHrvatske (Crna legija, legijastranaca, usta{e).

Komandant [taba TO BiH HasanEfendi} iz Sarajeva upu}uje poziv"svim starje{inama i vojnicimajedinica JNA da se {to prije vrateku}ama i stave u stroj braniteqa istegrude".

14. 04. 1992.

Savjet za nacionalnu bezbjednostSrpske Republike BiH sa Palaoptuìo je muslimanske vlasti da nas-toje da zapla{e srpski narod u musli-manskom dijelu Republike, a naro~itou muslimanskom dijelu Sarajeva. U

saop{tewu koje prenosi SRNA navodise da muslimanski ekstremisti upada-ju u srpske stanove, pqa~kaju, prijeteotkazima, putem medija vr{e pritisakna Srbe da se iseqavaju i lansirajutezu da je srpsko rukovodstvo napusti-lo svoj narod i povuklo se.

Komandant R[ TO BiH HasanEfendi} u Sarajevu narediolokalnim komandantima TO darazoruàju sve kasarne JNA u BiH.

15. 04. 1992.

Predsjedni{tvo Srpske RepublikeBiH je proglasilo neposrednu ratnuopasnost i naredilo mobilizacijuTO na cjelokupnoj teritoriji SrpskeRepublike BiH. Predsjedni{tvo je,tako|e, na osnovu Ustava SrpskeRepublike BiH, donijelo odluku kojaglasi: "Ustanovquje se TO SrpskeRepublike BiH, kao oruàna snagaSrpske BiH. TO }e rukovoditi ikomandovati op{tinskim, oblasnim,regonalnim i republi~ki {tabom TOSrpske BiH"

U Sarajevu oformqen Glavni stoèrHVO-a.

U toku borbi kod Dervente jediniceKraji{kih dobrovoqaca pod koman-dom poru~nika Veqka Milankovi}aposlije èstokih okr{aja probila jeprve linije fronta koje su sve do sadadràle jedinice HOS-a. Time je,prakti~no, u ruke srpskih teritori-jalaca i kraji{kih dobrovoqaca paloBijelo Brdo jedno od naja~ihupori{ta kod Dervente.

U âpqini spaqena srpska pravoslav-na crkva sagra|ena 1901. godine.

16. 04. 1992.

Jedinice Uì~kog korpusa JNA suoko 13.00 ~asova u{le u Vi{egrad ipreuzele kontrolu nad cijelimgradom.

1992


69

Predsjedni{tvo i Vlada SrpskeRepublike BiH odlu~ili su da odEvropske zajednice zatraè priz-navawe nezavisnosti te Republike.Srpska Republika je uputila zahtjev iKEBS-u za prijem u ravnopravno~lanstvo, a naloìla je i otvarawepredstavni{tava za diplomatske iekonomske odnose sa Srbijom ~ije }esjedi{te biti u Beogradu.

17. 04. 1992.

Krizni {tab SDS preuzeo je kontrolunad Fo~om. Oko ovog mjesta ju`no odVi{egrada vo|ene su vi{ednevneborbe. Uveden je policijski ~as, anajavqeno je i uvo|ewe vojnih sudova.

Odbornici Srpske op{tine Livnosa sjednice u Vrbici uputili su apeldoma}oj i svjetskoj javnosti u kojemukazuju na veoma teàk poloàj Srba uLivnu, koji nisu uspjeli da pobjegnu uGlamo~ i Bosansko Grahovo. Nad oko600 Srba iz Livna i Gubera vr{i senevi|eni teror i genocid. Vi|enijiSrbi se hapse, ubijaju ili nasilnomobili{u u hrvatsku vojsku, navodi seu apelu.

Krizni {tab Srpske op{tineMostar obavje{tava doma}u i svjetskujavnost da bombardovawe pravo-slavnog manastira @itomisli}predstavqa vandalski i bestijalni~in. Usta{ke bande su, navodi se usaop{tewu, ponovnim bombardovawemmanastira, uo~i katoli~kog Uskrsa,pokazale svoju pravu }ud i namjere dauni{te sve {to je srpsko. Znamo izna}emo da se odbranimo, kaè se uistom saop{tewu kriznog {tabaSrpske op{tine Mostar.

18. 04. 1992.

Ministar inostranih poslova SrbijeVladislav Jovanovi} pozvao jeotpravnika poslova ambasade SADRoberta Rekmeilsa i u ime VladeRepublike Srbije uloìo je snaànprotest ameri~koj vladi zbog jednos-

trane, neobjektivne i pristrasne poli-tike koju SAD u posqedwe vrijemevode u odnosu na jugoslovensku krizu,a posebno na krizu u BiH i situacijuna Kosovu i Metohiji. Jovanovi} je,kako je saop{tilo Ministarstvo inos-tranih poslova Srbije, osudio agre-sivnost i ton ultimatuma, kojiameri~ki zvani~ni predstavniciupotrebqavaju u napadima na Srbiju isrpski narod u BiH, optuùju}i ih dasu navodno glavni krivci za sada{westawe u toj republici.

Komanda Druge vojne oblasti jepotvrdila da se u Vogo{}i, nadomakSarajeva, vode èstoke borbe, ali jeujedno kategori~na u tome da JNA nemasa tim okr{ajima nikakve veze. Posvemu sude}i, vinovnici su "zeleneberetke" i tzv. "Patritorska liga" -tvrde izvori iz same fabrike uVogo{}i.

U "Pretisu" su po~eli okr{aji pro{leno}i, naokon obavje{tewa zamjenikakomandanta [taba Terito-rijalneodbrane BiH pukovnika JovanaDivijaka da je prema "Pretisu" navod-no upu}eno 15 vojnih vozila. KomandaDruge vojne oblasti, me|utimodlu~no je demantovala takve navode,obavjestiv{i javnost da Armija nemanikakve veze sa doga|ajima u"Pretisu". Armijski izvori tvrde da jerije~ o izmi{qotini, {to, kako senavodi u armijskom saop{tewu,potvr|uje i sam razvoj doga|aja.

Pozivaju}i se na izvore srpskeTeritorijalne odbrane, dopisnikTanjuga iz Srebrenice javqa da je krajtog grada do{lo do èstokih sukobasrpskih teritorijalaca i musli-mana.

"Srpski narod u BiH ne preduzima ine}e preduzimati silu, osim ako su muugroèni opstanak, sloboda i suveren-itet, a politi~kim sredstvima i raz-govorima ne moè osigurati to svojeosnovno pravo", izjavio je u Sarajevupredsjednik SDS dr Radovan Kara-

xi}. On je ponovio stav da se ide narazgrani~ewe nadle`nosti tri entite-ta ali da je prvi uslov za mir izradamape Sarajeva, a zatim i cijele BiH.Dr Karaxi} je odbio tvrdwe da jeSrbija umije{ana u sukobe u BiH,naglasiv{i da joj SDS BiH i nedopu{ta da se umije{a, ~ak i kad bi toona htjela.

19. 04. 1992.

Potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJdr Branko Kosti} izrazio je nadu ubrz i mogu} rasplet krize u BiH, alije ujedno bio skepti~an prema potezi-ma SAD. "Te{ko je predvidjeti daqitok zbivawa u BiH, jer je Amerika uzadwi ~as okrenula }urak i sada pred-wa~i u jednostranom pristupu igledawu na izvore i uzrokejugoslovenske krize". "Ako je ta~no dakqu~ mira u BiH drì JNA, u ~emu sesvi slaù, onda ja mogu da garantujemda }e do tog rapsleta do}i ubrzo i namiran na~in".... istakao je dr Kosti} uCetiwu. Prema wegovim rije~ima "uqena jugoslovensku krizu" dolili suEvropska zajednica i SAD priz-navawem suvereniteta BiH, prije negose postigne dogovor o statusu tri nar-oda koja tamo ìve.

^lan Predsjedni{tva BiH FikretAbdi} pozvao je gra|ane Biha}kogregiona na strpqewe i da politi~kimpregovorima rje{avaju sve eventualnesukobe. Abdi} je uputio apel svimqudima da daju prostora politi~kimpregovorima i razgovorima, dasa~uvaju prisebnost i mir i da, {to jene mawe bitno, narod vjeruje u taj mir.

Uprkos nizu tehni~kih, organiza-cionih i prije svega nov~anih proble-ma u 18.00 ~asova najzad je formiranaTelevizija Bawa Luka.

Informativna slu`ba komande RV iPVO iz Beograda potvrdila je Tanjuguda su u Mostaru kidnapovana dvapilota JNA (major Milan Mi}i} ikapetan prve klase Dragan


70

Arsovski). Ina~e, povodom otmicepilota, komandant 13. korpusa gener-al Mom~ilo Peri{i} upozorio je da}e Armija, ne oslobode li se dvojicakidnapovanih pilota, ga|ati "odre-|ene objekte u gradu, ali da gra|animogu biti spokojni jer }e armijadejstvovati samo po onima kojinapadaju JNA".

20. 04. 1992.

U Bawoj Luci izvr{ena smotra poli-cije sa oznakama Srpske RepublikeBiH. Mi radimo u skladu sa Ustavom izakonom o unutra{wim poslovimaSrpske Republike BiH i u slu`bi smogra|ana Bawa Luke bez obzira nanacionalnu, vjersku i drugu pripad-nost - istakao je na~elnik SJB u BawojLuci Vladimir Tutu{. Od ukupnogbroja zaposlenih potpis na sve~anuizjavu stavilo je 89.9%. Srbi su pot-pisali sa ~ak 99 %, a muslimana jeizjavu potpisalo 61.5%, zatim 73%od ukupnog broja Hrvata i 94.4% odbroja radnika koji su se izjasnili kaoJugosloveni.

Hrvatska i daqe dovla~i svjeè snageu BiH, saop{tili su vojni izvori uBeogradu. U Zagrebu je, tako, minulihdana mobilisano oko 20.000 pripad-nika ZNG, od kojih je ve}ina, premavojnim izvorima, preba~ena na teri-toriju BiH. Mawi dio tog kontigentaupu}en je u rejon Oto~ca.

Ispred zgrade Skup{tine op{tine naUnskom i Sanskom mostu, te zgradiCJB u Bosanskom Novom postavqenesu srpske zastave.

22. 04. 1992.

Predsjednik Srpske Republike BiHRadovan Karaxi} ponudio je uSarajevu Platformu za rje{ewe krizeu BiH, kojom se predlaè hitan nas-tavak konferencije o toj republici. Uprijedlogu Platforme traì se hitani bezuslovan prekid vatre. Na kon-

ferenciji o BiH, prema Karaxi}evomprijedlogu, prioritet treba da dobijeizrada mape grada Sarajeva i dràvakoje }e ~initi BiH.

Oko 300 pripadnika HVO, predvo|eniDariom Kordi}em, upalo je u pogone"Bratstva" u Novom Travniku i otelotri vi{ecjevna raketna baca~a i neko-liko haubica.

Op{tinska vlast u Kowicu (HDZ iSDA) naredila Srbima iz êlebi}ada u roku od dva sata napuste selo.

Na zgradu Komande Druge vojneoblasti i bliù okolinu u Sarajevu"zelene beretke" ispalile 11 minaiz minobaca~a 120 mm.

23. 04. 1992.

Situacija u BiH se i daqe kompliku-je. Republika Hrvatska ubacuje svojeoruàne sastave u ovu republiku, pod-sticaju}i sukobe kako bi se àri{tapro{irila, ocjewuju vojni izvori uBeogradu. Pored àri{ta u Posavini,na podru~ju Bosanskog [amca i udolini Neretve, hrvatske oruàneformacije nastoje da nove sukobeinsceniraju i na podru~ju biha}keregije i oko Travnika. Jedinice JNAnigdje na teritoriji BiH ne preduzi-maju ofanizivne akcije, ve} braneobjekte i garnizone napadnute odstrane TO BiH, kao i muslimanske ihrvatske paravojske, isti~e se u vojn-im krugovima. U sve izraènijuantiarmijsku kampawu u toj republici,ukqu~ili su se i sredstva informi-sawa u slu`bi muslimansko-hrvatskogrukovodstva.

U BiH u posqedwa 24 ~asa, premanajnovijim podacima, poginulo je 21lice, od ~ega 13 u Sarajevu.Povrije|eno je 171 lice, od toga 77 uglavnom gradu republike. Premapodacima socijalnih slu`bi Crvenogkrsta, broj izbjeglica iz BiH sadaiznosi oko 200.000, a ra~una se da jeoko 80.000 gra|ana ove republikepotrìlo trajno uto~i{te u drugimrepublikama i zemqama zapadneEvrope.

24. 04. 1992.

Prema izvje{tajima {tabova TO RBiH,u BiH je evidentirano 91.243 pri-padnika TO.

Republika Hrvatska i daqe poja~avasvoje snage u regionu BosanskePosavine. Na podru~ju BosanskogBroda i Dervente, prema vojnimizvorima, nalazi se pet kompletnihbrigada Zbora narodne garde, oja~anepripadnicima HOS-a i jakim artiqer-ijskim i tenkovskim formacijamaRepublike Hrvatske. Vojni izvorinavode da su do sada na tom podru~juotkrili 70-tak tenkova i vi{e trans-portera ZNG. Tim jedinicama direkt-no se komanduje iz stoèra RepublikeHrvatske. Isturena komanda hrvatskihsnaga za BiH nalazi se u Grudama,op{tini u zapadnoj Hercegovini.Komandant hrvatskih snaga za BiH,tvrde vojni izvori je biv{i generalJNA, Janko Bobetko.

"Evropo ujediwena, po{to upravostvara{ nove dràve na teritorijiJugoslaviji, ti mora{ da shvati{ dasi time preuzela odgovornost za krvkoja kuqa u woj, za suze dje~je kojeteku i za nered koji je razdire", to upismu, koje na udarnom mjestu spoq-nopoliti~ke stranice objavqujepariski "Mond", isti~e EmirKusturica.

25. 04. 1992.

Agencija SRNA javqa da je u seluNovi Grad kod Oxaka u sjevernojBosni po~eo masovni pokoq srpskogìvqa. U okruèwu snaga uba~enih izHrvatske i muslimansko-hrvatskihparavojnih formacija nalazi se oko5.000 Srba iz Novog Grada, DoweDubice i Trwaka, uglavnom djece,èna i staraca.

26. 04. 1992.

U Skopqu odràn sastanak u kojem suu~estvovali u ime Vrhovne komande

1992


71

OS SFRJ potpredsjednik Predsjedni-{tva Branko Kosti} i vr{ilacdu`nosti Saveznog sekretara za NOgeneral-pukovnik Blagoje Axi}, a uime Predsjedni{tva BiH AlijaIzetbegovi}. Postignut dogovor omirnom izlasku jedinica JNA spodru~ja cijele BiH.

Na sastanku predsjednika op{tinaTuzlanskog regiona (osim Tuzle iêli}a) odrànog u Slavonskom Brodu,potpisano je pristupawe ovih op{tina"Hrvatskoj banovini - Posavskojbanovini".

27. 04. 1992.

Na vanrednoj sjednici Skup{tine ARBosanske Krajine u Bawoj Luci done-sena je odluka kojom se ne dozvoqavapovla~ewe jedinica JNA sa podru~jaBosanske Krajine.

Savezno vije}e Skup{tine Jugoslavijeusvojilo je Ustav Savezne RepublikeJugoslavije (SRJ), koju sa~iwavajuSrbija i Crna Gora. Ustav tre}eJugoslavije usvojen je ve}inom glasova:"za" su glasala 73 delegata, "protiv" jebio jedan, a uzdrànih trojica.

NR Kina je prva zemqa koja jepotvrdila da priznaje kontinuitetJugoslavije, odnosno kontinuiteteodnosa i prijateqske saradwe saSaveznom Republikom Jugoslavijom.

28. 04. 1992.

Rusija je zvani~no priznala nezavis-nost BiH, saop{teno je u ruskomMinistarstvu inostranih poslova.

29. 04. 1992.

Komandant Druge vojne oblasti gen-pukovnik Milutin Kukawac izjavio jena konferenciji za {tampu u Sarajevuda su neki dijelovi BiH ve} mjesecimaokupirani od hrvatske vojske {to jejedan od najve}ih problema na teri-toriju BiH. To je rukovodstvu BiH poz-

nato, ali ono }uti. Raspolaèmo pre-ciznim podacima o prisutnosti iaktivnostima hrvatske vojske na pros-torima Hercegovine, Tomislavgrada,Livna i Bosanske Posavine, gdje wenihpripadnika ima oko 25.000 do 30.000.

[tab TO RBiH izdao nare|ewe oru{ewu, zapre~avawu i spre~avawupokreta jedinica JNA.

30. 04. 1992.

General-major Momir Tali} Koman-dant Bawalu~kog korpusa u intervjuu"Glasu" istakao: "Korpus }e ostati nasvojoj teritoriji a wegov kvalitet jetakav da moè obezbjediti mir ispokojstvo ne samo gra|anima regijeAutonomne regije nego i {ire.

01. 05. 1992.

Teritorijalci srpske op{tinePrijedor, bez ijednog ispaqenogmetka, preuzeli su vlast u ovojpotkozarskoj op{tini, na ~ije institu-cije su izvje{ene zastave Jugoslavije isrpske zastave.

02. 05. 1992.

Po povratku iz Lisabona na sara-jevskom aerodromu, jedinica JNA jezadràla predsjednika Predsjed-ni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a, pot-predsjednika Vlade Zlatka Lagumxiju,prevodioca Sabinu Izetbegovi} itjelohraniteqa Murudina Imamo-vi}a. Nakon zadràvawa, preba~eni suu kasarnu "Lukavica". KomandantSarajevskog korpusa general Vojislav\ur|evac izjavio da je to u~iwenoradi wihove li~ne bezbjednosti.

Poku{aj hosovaca, "zelenih beret-ki" i jednog broja pripadnika MUP-a BiH, koji su se nalazili na obezb-je|ewu civilnog dijela releja naVla{i}u poku{ali su da zauzmu i vojnidio ovog objekta, potpuno je propao iposlije krvavih obra~una sa pripad-

nicima 122. brigade Bawa-lu~kogkorpusa JNA i srpskim teritorijal-cima, morali su se u rasulu povu}i.Wihov plan, ne samo da nije uspio, ve}su pod prijetwom potpunog poraza uruke JNA i srpskih teritorijalacapredali sve objekte na najvi{em vrhuVla{i}a - Opaqeniku na nadmorskojvisini od 1.973 metra.

"Konstituisawem nove Jugoslavijenismo dobili, a nismo ni{ta ni izgu-bili, kako to neki neupu}eni govore.Imamo i daqe otvorena vrata u svijet,preko SRJ i mogu}nost da traìmo iostvarimo svoja prava pred me|unarod-nom javno{}u", izjavio je u Vrginmostupovodom progla{ewa SavezneRepublike Jugoslavije Mile Paspaq,predsjednik Skup{tine RS Krajine.

Derventa je doìvjela sudbinuVukovara. U dvadesetodnevnom rato-vawu ovaj grad je pretrpio velikamaterijalna razarawa. Gotovo sviprivredni, stambeni i drugi objekti suporu{eni. Grad je gotovo pust,stanovni{tvo je izbjeglo, a oni kojinisu uspjeli da se izvuku ve} danimaìve u skloni{tima i podrumima. Ugradu se {iri miris paqevine ile{eva. Pripadnici tzv. TO Derventeu nasequ ârdak pqa~kaju srpske ku}ei vr{e pravi masakr. Gradom operi{ekoqa~ka grupa "Gavran", koju jeangaòvao Iko Stani}. Pqa~ka{kimakcijama rukovodi Miro Aleri},direktor tvornice obu}e, te AlijaDelimustafi}.

Pukovnik Stanko Leti}, glavnoko-manduju}i ratnih operacija naKupre{ko-livawsko-glamo~ko-gra-hovskom rati{tu, u centru [ipovaobratio se gra|anima. êsto prekidanaplauzima nekih 3.000 okupqenihqudi, pukovnik Leti} je, izme|u osta-log rekao: "Ovo je proces stvarawasrpske dràve i Srpske vojske! Ovo jevrijeme srpske sloge! Srpski narodnema vi{e krvi za prolijevawe! Zbogujediwewa srpskog naroda moramo sespojiti sa Kninskom Krajinom!"


72

03. 05. 1992.

U predjelu Gorweg Oxaka prona|enamrtva tijela desetorice Srba, civila,koje su kupre{ke usta{e 5. aprilamasakrirale.

Vlasti AR Krajine, kao i borci nafrontu, ne dozvoqavaju povla~eweArmije iz Srpske Bosne. U Sastavuvojske Srpske BiH na}i }e se Kninski,Biha}ki, Bawalu~ki, Tuzlanski,Sarajevski, Bile}ki i Peti korpus RVi PVO.

Komandant Druge vojne oblasti gener-al-pukovnik Milutni Kukawac, spre-ma se da iz opkoqene zgrade komandeu centru Sarajeva krene na pregovoresa predsjednikom krweg Predsje-dni{tva Alijom Izetbegovi}em, kojise nalazi u kasarni "Lukavica" uSarajevu. [ef Slu`be za informi-sawe Druge vojne oblasti, pukovnikKomnen @arkovi} je izjavio da se,oko zgrade ponovo koncentri{u "ze-lene beretke", kojih ima izme|u 300i 400. Oni nose megafone, pa je,dodao je, pretpostaviti da }e usli-jediti novi napad, uz poziv oficiri-ma i vojnicima da se predaju.

Predsjednik krweg Predsjedni{tvaBiH Alija Iztebegovi} u 17 ~asova i30 minuta je, u pratwi oficiraUNPROFOR-a stigao u zgradu KomandeDruge vojne oblasti u Sarajevu, koja jei daqe opkoqena pripadnicima TOBiH, lojalnih predsjedni{tvu. SaIzetbegovi}em je stigla i kolona oddvadesetak vozila u kojima, premapostignutom dogvoru, treba da buduevakuisani oficiri, vojnici i civilikoji su ostali u zgradi Komande.O~ekuje se da evakuacija po~ne u 18~asova. Predvi|eno je da kolonu pred-vode Alija Izetbegovi} i generalKukawac.

Okr{aji u Derventi se nastavqaju. naudaru HOS-ovaca i "zelenih beret-ki" i daqe je kasarana "Zdravkoêlar".

Lider SDS Radovan Karaxi}optuìo je predsjednika krwegPredsjedni{tva BiH AlijuIzetbegovi}a da je poveo rat protivSrba u toj republici i da sabotirarad konferencije o BiH. Na konfer-enciji za novinare u Beogradu, kojojsu prisustvovali i ~lan Predsjedni-{tva BiH koji je napustio predsjed-ni{tvo Nikola Koqevi} i predsjed-nik parlamenta Mom~ilo Kraji{nik,Karaxi} je optuìo Izetbegovi}a da jeu Sarajevu i BiH zaveo dràvni terorkoji najvi{e poga|a Srbe. NikolaKoqevi} je ocijenio da "musliman-sko-hrvatske snage u BiH tako|e vodei rat protiv konferencije o tojrepublici. Rat je po~eo odmah nakon{to je BiH me|unarodno priznata",rekao je on. Osnovni ciq je, smatraKoqevi}, da BiH bude unitarnadràva i da se izbjegne wena podjelapo etni~kom principu koji odgovaraSrbima.

Prema informaciji iz izvora JNA,snage Hrvatskog vije}a odbraneMostara i daqe sistematski izraznih pravaca, dejstvuju po wihovimobjektima.

U~estvuju}i u emisiji "Korak blièistini", Radio Herceg Novi, drBiqana Plav{i} je za strahote kojeje Sarajevo preìvjelo ju~e i tokomprotekle no}i optuìla AlijuIzetbegovi}a. Izetbegovi}evu TO nepriznajem i progla{avam je paravo-jnom formacijom, jer sa formirawemTO je trebalo da se saglase i pred-stavnici srpskog naroda. Odluka opovla~ewu JNA tako|e je donijeta bezikakve konsultacije predstavnika srp-skog naroda, koji ~ini 30% popu-lacije u BiH. To je trenutno narod vanzakona - nastavila je BiqanaPlav{i}.

04. 05. 1992.

U Sarajevu se desio vandalizam idivqa{tvo. Podmuklo je napadnutakolona vojnih vozila, koja je mirno

i{la od komande Druge vojne oblastiu pratwi generala Mekenzija, na~elni-ka {taba UNPROFOR-a u Jugoslavijiizaslanika Evropske zajednice KolmaDojla - rekao je general MilanKukawac.

U Sarajevu se vode borbe, gradpreìvqava vjerovatno najdrama-ti~niju no} od izbijawa sukoba, avojni izvori navode da se puca naVracama, Zlati{tu, Sokolovi}Koloniji, Butmiru i Vogo{}i.

Odluka Vlade AR Krajine: Op{tamobilizacija na cjelokupnoj teri-toriji AR Krajine. Svi vojniobveznici s podru~ja AR Krajinedu`ni su odmah staviti se na raspo-lagawe op{tinskim {tabovima TO,koji }e po svojim procjenama iplanovima izvr{iti mobilizaciju,formirawe i angaòvawe jedinica.Uvodi se policijaski ~as na cjelokup-noj teritori, u vremenu od 22.00 do05.00 ~asova, osim za lica saslu`benim ovla{tewima milicije,vojne policije i srpske TO.

Vojna bolnica u Sarajevu nalazi seu okruèwu i sve telekomunikacioneveze sa wom su pokidane. Kako Tanjugsaznaje iz vojnih izvora, u bolnicu su,poslije napada na konvoj koji se kre-tao od Komande Druge vojne oblastika kasarni u Lukavici kod Sarajeva,dopremqena ~etvorica mrtvih i 15rawenih vojnika. Me|u mrtvima sudvojica pukovnika i dvojica vojnika.

Srpska novinska agencija (SRNA)objavila je u 11 ~asova i 54 minutevijest u kojoj tvrdi da je AlijaIzetbegovi} zatraìo politi~kiazil u Turskoj. Izetbegovi} moliOzala za hitnu pomo} u "izbavqewuiz Sarajeva" i o~ekuje da }e mu "majkaTurska dati sve potrebne uslove da izwenog krila nastavi borbu bosanskihmuslimana za o~uvawe cjelovitostiBiH".

Izvr{no vije}e SAO Bira~ na sjed-nici u Vlasenici donijelo je odluku o

1992


73

formirawu Srpske garde za podru~jeosam op{tina koje su u{le u sastavregije. Ciq novoformirane Srpskegarde je, kako je obrazloèno, "koor-dinacija svih vojnih dejstava ionemogu}avawe fa{isti~kih iusta{kih muslimanskih paravojnihformacija da ostvare svoj ciq -uni{tewe i progon srpskog naroda".

Nepoznata lica provokativno sunapala kasarnu JNA "27. juli" uBiha}u, otvaraju}i vatru iz pje{adi-jskog naoruàwa. Na vatru je obezb-je|ewe kasarne energi~no odogovo-rilo, pa su se nepoznati napada~iudaqili. Vatra je trajala oko 15 min-uta. U toku ve~erwih ~asovaprethodnog dana tako|e je otvaranapje{adijska vatra u pravcu rezervnihpoloàja areodroma u Biha}u.

Predsjedni{tvo Jugoslavije pozva-lo je rukovodstvo tri nacionalnezajednice u BiH da se dogovore opreuzimawu JNA, ~iji vojni sastav~ine gra|ani te Republike.Saop{tewe glasi: "Predsjedni{tvoJugoslavije donijelo je na ju~era{wojsjednici odluku o ubrzanompovla~ewu iz BiH svih gra|ana SRJkoji se nalaze na slu`bi u JNA u tojRepublici. S obzirom da }e se tajproces okon~ati najkasnije za 15 dana,prema Ustavu SRJ, vi{e nema osnovada Predsjedni{tvo Jugoslavije, nitibilo koji drugi organ Jugoslavijeodlu~uje o vojnim pitawima na teri-toriji BiH. Predsjedni{tvoJugoslavije poziva rukovodstvo trinacionalne zajednice u BiH - musli-mana, Srba i Hrvata - da se dogovorei da se odlu~e o preuzimawu JNA ~ijivojni sastav ~ine gra|ani BiH, kakobi se izbjegle neèqene situacije iposqedice".

Op{tinski ~elnici HDZ i SDA uJajcu prostore na kojima su smje{tenejedinice JNA smatraju okupiranim, adesnu obalu Vrbasa na kojoj su snageHOS-a i TO BiH - oslobo|enom.

05. 05. 1992.

Na konferenciji za {tampu u Me|unar-odnom pres centru na Ilixi, ~lanVlade Srpske Republike BiHTomislav [ipovac izjavio je da,poslije izjave Frawe Tu|mana da BiHmoè biti samo konfederativnadràva tri suverena naroda, smatra da}e dosada{wa koalicija SDA - HDZpo~eti brzo da se raspada. S drugestrane, izjavom predsjednika Hrvatske,hrvatska opcija o razrje{ewu krize uBiH sasvim se pribliàva na{emshvatawu i, prili~no, male su razlikeizme|u hrvatske i srpske opcije.

Saop{tewe Ratnog {taba AR Krajine:Zabrawuje se napu{tawe teritorije ARKrajina svim licima mu{kog pola od28 do 60 godina starosti bez posebnepropusnice. Poziva se sve izbjeglo, zaborbu i rad, sposobno stanovni{tvo,da se odmah vrati na svoja ogwi{taradi odbrane AR Krajina. Zabrawujese distribuirawe naftnih derivataosim posebnog slu`benog uvjerewakoje izdaje Sekretarijat za privreduSkup{tine op{tine, izuzev vozilamilicije, teritorijalne odbrane, san-itetskih vozila i profesionalnevatrogasne organizacije, {to reguli{unavedene institucije.

"Mjesta panici, poslije odluke oop{toj javnoj mobilizaciji u BawojLuci i Bosanskoj Krajini nema, jer jerije~ o preventivnoj mjeri kako bi sei daqe sa~uvao mir na ovim prostori-ma. Mo`da su gra|ani bili iznena-|eni prvim preventivnim mjerama ibarikadama, ali kako se kasnijeispostavilo mogli su se uvjeriti uopravdanost takvih odluka i da je zah-vaquju}i wima Bawa Luka, za razlikuod drugih gradova u BiH, uistinumiran grad", izjavio je mr PredragRadi}, predsjednik Ratnog {taba BawaLuke.

[tab Teritorijalne odbrane, koja jepod komandom nepotpunog Predsjed-ni{tva BiH, saop{tio je da je pripad-

nicima JNA, koji se nalaze u nekolikokasarni u Sarajevu, dat rok da do 6.maja, do 24 ~asa, napuste pomenuteobjekte. TO }e, kako se kaè usaop{tewu, u tom roku garantova

U Gora`du su nastavqeni sukobiizme|u srpskih i muslimanskihsnaga.

06. 05. 1992.

U Gracu su se predstavnici srpske ihrvatske zajednice u BiH dr RadovanKaraxi} i Mate Boban dogovorili osveobuhvatnom i trajnom primirju.Primirje, koje stupa na snagu 6. maja upono}, kontrolisa}e Evropska zajedni-ca. Karaxi} i Boban razgovarali su oteritorijalnim razgrani~ewima dvajunaroda u BiH. Wih dvojica su saglas-ni da sva sporna pitawa trebarje{avati mirnim putem i da nakondana{weg susreta, kaè se usaop{tewu, prestaju razlozi zaoruàne sukobe Srba i Hrvata na ter-itoriji BiH.

Premijer Turske Sulejman Demireliodbio je mogu}nost da Turska vojnointerveni{e u BiH i takve pozive ocje-nio pogre{nim. Demirel je pozvao UNda za{tite integritet BiH.

07. 05. 1992.

Derventa je slobodna, javio je RadioNova Derventa. Muslimansko-hrvatskeformacije bjeè glavom bez obziraprema Bosanskom Brodu, a na podru~juBosanskog Broda, tvrdi ovaj radio,preostale hrvatske grupe su u potpunomokruèwu tako da se vrlo brzo o~ekujewihova potpuna predaja.

Podsekretar UN za mirovne operacijeMarak Gulding izjavio je za BBC daSrbiju ne smatra glavnim krivcem zarat u BiH. "Ja dijelim mi{qewe gen-eralnog sekretara UN, koji smatra dasve umije{ane strane snose dio odgov-ornosti za ono {to se de{ava uBosni", rekao je Gulding.


74

"Uspjeli smo jednom ofanzivnomakcijom da razbijemo usta{ke snage naKupre{koj visoravni i onemogu}imoih da se preko Bosne spoje sa jedini-cama koje dejstvuju u BosanskomBrodu. Tako smo ih sprije~ili dastvore pravi pakao i istrebqewe nar-oda u tom dijelu BiH", izjavio je uBawoj Luci general-major RatkoMladi}, komandant Kninskog korpusa.

08. 05. 1992

Doboj je pod kontrolom jedinicaJNA i Srpskih teritorijalaca sOzrena, a hrvatsko-muslimanskesnage su se najve}im dijelom predale.

Glavni stoèr Hrvatske zajedniceHeceg Bosne izdao je "zapovjed" kojuje potpisao general-bojnik AnteRoso prema kojoj su "na prostoru HZHB jedino legalne vojne postrojbeHVO".

Odlukom Predsjedni{tva SRFRJgeneral-pukovnik Milutin Kukawacrazrije{en du`nosti komandantaDruge vojne oblasti.

10. 05. 1992.

Za 44 dana rata u BiH, prema nepot-punim podacima zdravstvenih i drugihodgovaraju}ih slu`bi iz Sarajeva,bilo je 1.320 poginulih, 6.700 povri-je|enih i 1.900 nestalih gra|ana.Prema nepotpunim podacima, ra~unase da je sa prostora BiH izbjeglo350.000 qudi, a u samoj republici senalazi 300.000 izbjeglica.

Predstavnici muslimanskih snaga iJNA u Sarajevu su potpisali dva ugov-ora - jedan o predaji vojne bolnice uSarajevu civilnim vlastima, i drugi -o iseqewu kasarni iz Travnika,Zenice, Kowica i ~etiri kasarne uSarajevu, kao i zgrade Druge vojneoblasti, vojne ustanove Romanija iDoma JNA. Ovo je, nakon pete rundepregovora, za TV BiH izjavio ~lanPredsjedni{tva Republike BiH i pre-govara~ke delegacije Fikret Abdi}.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}, izjavio je u intervjuujapanskom listu "Jomiuri sinbun" gov-ore}i o situaciji u BiH, je istakao daje neophodno odmah prekinuti nepri-jateqstva u toj republici. Rje{ewe zabudu}nost BiH treba na}i putem kon-cenzusa sva tri naroda. Isto tako jenaglasio da je te{ko presje}i vezuizme|u Srba u Srbiji i Srba vanSrbije i dodao da }e Srbi koji ìvevan nove Jugoslavije sami odlu~iti dali }e joj se pripojiti.

Pripadnici "zelenih beretki" ihrvatskih odbrambenih snaganeprestano napadaju srpska selaBo{kovi}i i Baqkova}u kodZvornika.

Predsjednik Demokratske lijeve par-tije Turaka Bulent Exebit ponovo jekritikovao trusku vladu da je"nemo}na da pomogne BiH". On jeturskom "Hurijetu" izjavio da turskavlada nije iskoristila "velikemogu}nosti na me|unarodnom planu daispuni svoju istorijsku odgovornostprema zahtjevima qudi koji su senadali u Tursku".

12. 05. 1992.

Predsjednik SDS BiH dr RadovanKaraxi} je, ocjenuju}i dosada{wi tokmirovne konferencije o BiH podokriqem EZ, rekao u Sarajevu da sesve moglo rije{iti putem pregovoraali da je svaki poku{aj, svakinapredak u~iwen u Lisabonu, potom uSarajevu, pa u Briselu, AlijaIzetbegovi}, lider SAD BiH, odmahdezavuirao, vr{e}i tako opstrukcijusamih pregovora. "Mi smo ubje|ivalistalno Evropu da nama Srbima u BiHnije do rata, da nikome nije stalo dorata i razarawa gradova, do ubijawa,ali je Alija Izetbegovi}, umjestopruène ruke za razgovor i dogovor,uzeo oru`je. Nije mi jasno za{to jeposegao za oru`jem kada je vi{e negoo~igledno da je odabrao ono napogub-nije za sve, pogotovo za svoj narod. Mi}emo, evo, objaviti jednostrani

prekid vatre sa na{e strane, pa }e movidjeti {ta }e oni da urade. Evropakona~no mora da vidi ko je krivac zaratna razarawa u BiH, da to nisu niSrbi, ni JNA nego da su za sve tokrivi muslimanski fundamentalisti,sa Alijom Izetbegovi}em na ~elu, kojije htio da sebi pripoji cijelu BiH istvori unitarnu dràvu, u kojoj biSrbi bili mawina i sa kojima biondje lako manipulisao."

Do sukoba oruànih hrvatskih i mus-limanskih formacija do{lo je okopreuzimawa vlasti u vojnim fabrika-ma "Bratstvo " i "Vitezit" u Travniku.

Mada jo{ nema zvani~nih i pouzdanihpodataka o do sada vra}enom nelegal-no nabavqenom oru`ju na podru~ju ARKrajina, svi su izgledi da }e se ovazna~ajna akcija Kriznog {taba BawaLuka provesti u predvi|enom roku.Krajwi rok za vra}awe nelegalnonabavqenog oru`ja isti~e u pono} 14.maja.

Vlada Republike Srpske Krajineocijenila je na sjednici u Kninu da sepoliti~ko-bezbjednosna situacija napodru~ju Republike komplikuje, {to jerazlog za zavo|ewe policijskog ~asa,koji bi trajao od 10 ~asova nave~e do5 ~asova ujutro.

Muslimansko - hrvatske snage uokolini Zvornika su razbijene itrenutno se nalaze u selima Me|e|a iVitnica, odakle je otvorena vatra napoloàje srpskih snaga, navode srpskiizvori. Komandant {taba TO srpskeop{tine Zvornik Marko Pavlovi}kaè da su protivni~ke formacijepred potpunim vojni~kim porazom i dasu sada u stawu samo da organizujupovremene napade u mawim grupama.

Defile snaga milicije, centralni jedoga|aj obiqeàvawa 12. maja Danaorgana i slu`bi bezbjednosti,odràn je u Bawoj Luci. Osimobiqeàvawa dana slu`be, on je imaoza ciq i upoznavawe gra|ana ARKrajine sa snagama kojima milicija

1992


75

trenutno raspolaè i sa kojima imanamjeru da ustraje u odràvawu mira istabilne bezbjednosne situacije naovom podru~ju. Na sve~anosti na TrguKrajine govorili su Predrag Radi},predsjednik SO Bawa Luka, VojoKupre{anin, predsjednik AR Krajine,Mi}o Stani{i}, ministar za unu-tra{we poslove Srpske RepublikeBiH, Stojan @upqanin, na~elnikCentra slu`bi bezbjednosti BawaLuka i Radovan Karaxi}, predsjednikSDS BiH.

13. 05. 1992.

Skup{tina Srpske Republike uBawoj Luci izabrala je ~lanoveVlade: potpredsjednik je Mom~iloPeri}, ministar za informisaweVelibor Ostoji}, ministar pravosu|aMom~ilo Mandi}, ministar razvoja iprostornog ure|ewa Aleksa Milo-jevi}, ministar zdravqa i socijalneza{tite dr Dragan Kalini}, ministarprivrede Boì-dar Anti}, ministarfinansija Petra Markovi}, ministarinostranih poslova Aleksa Buha, min-istar saobra}aja i veza MilenkoVlaji}, ministar kulture i prosvjeteQubomir Zukovi}. Skup{tina jeizabrala i guvernera Narodne bankeSrpske Republike BiH, a to jeMilenko Vra~ar.

Srpska Republika BiH dobila jesvoje oruàne snage Vojsku, a koman-dant tih snaga bi}e general-pot-pukovnik Ratko Mladi}, koji se kaoizuzetni vojni strateg dokazao kaokomandant Kninskog korpusa.

^lan Vlade Srpske Republike BiHTomislav [ipovac pozvao je sveSrbe, gdje god bili, da pomognu svojuarmiju, koju su, kako je naglasio,kona~no dobili izborom generalaRatka Mladi}a za komandanta srpskihoruànih snaga u BiH.

Kolona srpskih izbjeglica sapodru~ja op{tine Bosanski Brod,duga~ka 12 kilometara, prolazi

podozrenskim selima. Stanovni{tvoje, zajedno sa srpskim teritorijalcimanapustilo prakti~no sva srpska sela uop{tini Bosanski Brod, koja su sadapod kontrolom hrvatsko-muslimanskihsnaga. Procjewuje se da u zbjegu imavi{e od 10.000 qudi. Izbjeglicenavode da su napadi hrvatsko-musli-manski snaga, nakon dono{ewa odlukeo povla~ewu Armije iz BiH poja~ani ida su bili prinu|eni da napuste svojasela.

Iz Jugoslavije se u Bawa Luku vra}ajuvojnici. Vi{e od hiqadu vojnika izJugoslavije stiglo je u protekla dvadana u Bawa Luku, avionima Ratnogvazduhoplovstva. Oni su vojni roksluìli u jedinicama JNA a sada }enastaviti u Vojsci Srpske RepublikeBiH. Ve}ina je ve} raspore|ena ujedinice koje se nalaze na podru~jugdje je zavi~aj mladi}a.

14. 05. 1992.

U Sloveniji je, prema najnovijimpodacima Crvenog krsta, skoro 40.000izbjeglica iz BiH. Vi{e od 12.000smje{teno je u 44 sabirna centra{irom republike. Status izbjeglicadosad je zatraìlo 22.979 lica.

Iz Biha}a je na aerodrom u Batajnici,ne{to poslije 15.00 ~asova, sletio"Boing 727" prepun vojnika,dràvqana SRJ, koji su bili naodsluèwu vojnog roka u Kninu,Biha}u i Gospi}u ali i civila,prete`no èna i djece.

15. 05. 1992.

U razgovoru za "Glas", odrànim uBawoj Luci dr Radovan Karaxi},predsjednik SDS BiH je pored ostalogistakao: U BiH je gotovo preslikanscenario iz Slovenije i Hrvatske kakobi se na zapadu isposlovalo priznaweunitarne dràve BiH. Tobo`wi ref-erendum gra|ana u BiH bio je samo jo{jedna u nizu podvala AlijeIzetbegovi}a evropskoj i svjetskojjavnosti. Naredba o op{toj mobi-

lizaciji i preuraweno priznawedràve BiH od strane evropske"dvanaestorice" i Amerike bili su iosnovni uzroci oruànih sukoba u ovojrepublici, jer je u cijelom tom"cirkusu" zaobi|en jedan narod-srps-ki. Dogovor SDS i HDZ BiH u Gracunisu bili na {tetu muslimanskog nar-oda, jer nudimo i ovoj stranci bilat-eralne razgovore i dogovore. VojskaSrpske Republike BiH ima dovoqnotehni~kih potencijala i qudstva daodbrani svaki pedaq Republike.

"U izboru izme|u mira i slobode,nemamo nikakve dileme: opredje-li}emo se za borbu, za slobodu",izjavio je u Sarajevu predsjedniknepotpunog Predsjedni{tva BiH AlijaIzetbegovi} na Sarajevskoj televiz-iji. Izetbegovi} je poru~io svojimborcima "da se ne predaju i da nepredaju oru`je", istaknuv{i: "U ovojborbi nema predaje, predaja zna~ismrt".

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 752, kojom sezahtijeva da sve strane i sviangaòvani u BiH smjesta obustaveborbu.

U Tuzli napadnut vojni konvoj JNAprilikom poku{aja evakuacije izkasarne. Prema prvim podacima, pogin-ulo najmawe 49 pripadnika jedinicaJNA, a neutvr|en broj nestao.

16. 05. 1992.

U Kninu su se sastale VladeRepublike Srpske Krajine iAutonomne regije Bosanske Krajine.Na sastanku su razmatrana pitawazajedni~ke odbrane, platnog prometa,saobra}aja i javnog informisawa.

Preko cijele stranice rimska"Korijere de la sera" objavquje repor-taù u kojoj Klaudijo Bernijeri pi{eda se nadomak Splita 500 pripadnikausta{kog bataqona "Sveti Marko"priprema za odbranu Mostara.


76

Op{tina Bosansko Grahovo ve}a jeza devet srpskih sela, koja su se izd-vojila od livawske i pripojila bosan-skograhovskoj op{tini. Odluku o tomedonijeli su Srbi devet sela: êpraza-lije, Provo, Gubin, Sajkovi}, êlebi},Borunte, Radinci, Vrbica i Boida{ena referendumu, kojim je uspje{nosproveden i pored toga {to je na tasela ispaqeno preko 200 granata saDinare i Dowih Rujana.

Onesposobqen za upotrebu vojni aero-drom Biha}.

17. 05. 1992.

Dràvni organi Srpske RepublikeBiH pozivaju sve Srbe izbjegle izBiH, koji se nalaze u Srbiji iBeogradu, da se hitno jave vojnimvlastima Srpske Republike BiH, umjestu koje im je najbliè.

Du` cijelog fronta uz rijeku Kupu, odKarlovca do Siska, vode se borbe.Hrvatske formacije, iz dana u dan,artiqerijskom vatrom zasipaju polo-àje branilaca banije i Korduna,kre}u}i u pje{adijske napade, auba~ene diverzantske grupe koriste zaubistva i teror.

Najve}i dio pripadnika Glavnog {tabamirovnih snaga Ujediwenih nacija uJugoslaviji, koji se iz bezbjednosnihrazloga privremeno premje{ta izSarajeva, stigao je u Beograd. Drugidio konvoja sa ~lanovima glavnog{taba me|u kojima je i komandantUNPROFOR-a general-potpukovnikSati{ Nambijar krenuo je izSarajeva.

"Pla{im se da nemamo mogu}nosti dau BiH obavqamo na{u funkcijuo~uvawa mira", izjavio je u Beogradudirektor civilnih poslova UNPRO-FOR-a Sedrik Tornberi.

18. 05. 1992.

U Sarajevu je, u zgradi UNPROFOR-a,potpisan dogovor o trosedmi~nom

primirju koje stupa na snagu odmah.Dogovor su potpisali u ime bosansko-hercegova~kih vlasti Fikret Abdi}i Stjepan Kquji}, zatim SrpskeRepublike BiH dr Biqana Plav{i}i JNA general Branko â|o.

Vlada Srpske Republike BiH obez-bijedi}e sve mjere kako bi se osigu-rao nesmetan prolaz vozila sa human-itarnom pomo}i teritorijama koje supod wenom kontrolom, bez obzira nato kome je upu}ena, navodi se usaop{tewu Informativne slu`beVlade Srpske Republike BiH.

Skup{tina RSK na zasjedawuSkup{tine u Kninu usvojila i pro-glasila Deklaraciju o politi~kimciqevima RSK. Konstatovano je da jepoliti~ko-bezbjednosno stawe u RSKsloèno i neizvjesno. Ministarodbrane u Kraji{koj vladi pukovnikStojan [panovi}, kao elementenestabilnosti, naveo je pritiske naSRJ, stalno pogor{awe stawa u BiH,ali i nepravovremeno rapore|ivawesnaga UNPROFOR-a. U radu Skup{tinesudjeluju najistaknutiji predstavnicidràvnog, politi~kog i strana~kogìvota Krajine, me|u kojima su GoranHaxi}, akademik Jovan Ra{kovi}, drMilan Babi}, ~lanovi vlade i drugi.Ra{kovi} je, odaju}i priznawe svimakoji su odlu~no ustali u odbranu~asti i dostojanstva srpskog narodana ovim prostorima, ponovioop{teprihva}en stav da nikakavspecijalni status Krajine u Hrvatskojne dolazi u obzir.

Predsjednik Srpskog demokratskogforuma iz Hrvatske, dr MiloradPupovac, izjavio je na konferencijiza {tampu u Gracu da su Srbi uHrvatskoj predmet radikalnog ìgo-sawa i demonizirawa i da se na wihvr{i pritisak radi asimilacije.

19. 05. 1992.

Slu`ba za informisawe KomandeRatnog vazduhoplovstva i protivvaz-du{ne odbrane saop{tila je u

Beogradu da od danas nijedna jedini-ca toga roda vojske nije locirana nateritoriji BiH.

20. 05. 1992.

Predsjedni{tvo Srpske RepublikeBiH na sjednici u Srpskom Sarajevudonijelo Odluku o op{toj javnojmobilizaciji snaga i sredstava uRepublici.

21. 05. 1992.

^lan Predsjedni{tva Srpske Repu-blike BiH dr Biqana Plav{i}izjavila je beogradskoj televizijiStudio B da je sam AlijaIzetbegovi} ponudio Srbima u BiHdo sada najboqe rje{ewe. Po{to jenajavio konfederaciju BiH saHrvatskom, nadamo se da shvata da iza Srbe u BiH je dobro da po|uwihovim primjerom i sklope konfed-eraciju sa Srbijom i Crnom Gorom,izjavila je Biqana Plav{i}.

U Lisabonu su nastavqeni pregovori oustavnom ure|ewu BiH bez pred-stavnika muslimanske etni~ke zajed-nice. Portugalski ambasador @ozeKuti-qero koji u ime Evropske zajed-nice vodi mirovnu konferenciju oBosni, sastao se na odvojenim razgov-orima sa ~lanovima Srpske delegaci-je - Radovanom Karaxi}em iNikolom Koqevi}em. Kutiqero jevodio sli~ne razgovore sa hrvatskomdelegacijom, koju predvodi MateBoban, ~lan najuèg rukovodstva HDZza BiH. Lider bosanskih muslimanaje poru~io Kutiqeru da "iz tehni~kihrazloga ne moè napustiti zemqu".

22. 05. 1992.

U ~lanstvo UN primqene su BiH,Hrvatska i Slovenija.

Radoslav Vuki} na redovnoj konfer-enciji za {tampu regionalnog odboraSDS-a Bawa Luka istakao: "Predstojidugoro~an odbrambeni rat, koji jesrpskom narodu nametnut."

1992


77

U Prijedoru se stawe komplikuje.Vlast u Kozarcu preuzele "zeleneberetke", a u Prijedoru po~ela op{tamobilizacija i prelazak na rad u rat-nim uslovima. Izvr{ena blokadaKozarca. Oruàni sukob izazvale susnage lojalne nezavisnoj BiH i AlijiIzetbegovi}u, pripadnici "zelenihberetki" iz naseqa Hambarine kodPrijedora. Muslimanske paravojneformacije ubile su dvojicu (RadovanaMilojicu i Radu Luki}a), a ranili~etvoricu pripadnika Vojske SrpskeRepublike BiH.

Nastavqene borbe u okoliniPrijedora. Nakon okr{aja kod Ja-povi}a borbe se prenose na Kozaracjer naoruàni muslimani ni nakon 13~asova nisu htjeli da predaju oru`je.

Vlada RSK osnovala novinsko-infor-mativnu agenciju pod nazivom"ISKRA", sa sjedi{tem u Kninu.

U Travniku se vode èstoke borbeizme|u hrvatskih i muslimanskihoruànih formacija. Jake borbeizme|u hrvatskih i muslimanskih snagavo|ene su u Vitezu i svi su izgledi dau gradovima la{vanske regije eskalirasukob koji se odavno naslu}ivao.

Alija Izetbegovi} u Sarajevu pot-pisao odluku o formirawu dvanaestbrigada.

Muslimanske jedinice zaposjeleaerodrom "Dubrave" kod Tuzle.

23. 05. 1992.

Sudbina 3.500 zato~enih Srba uop{tini Oxak, i daqe je potpunoneizvjesna, saznaje Tanjug u Kriznom{tabu Srpske op{tine Bosanski[amac. Protivno svim me|unarodnimkonvencijama hrvatske vlasti iz Oxakasu uhapsile 3.500 civila i drè ih kaotaoce na gradskom stadionu i u drugimneuslovnim prostorijama na teritori-ju op{tine Oxak.

Svi nastavni programi osnovnih isredwih {kola u AR Krajina bi}e pri-

lago|eni nastavnim planovima i pro-gramima Republike Srbije. ]irilicazvani~no pismo, ali ni latinica ne}ebiti "protjerana" iz {kola.

24. 05. 1992.

Novi {ef wema~ke diplomatije KlausKinkel izjavio je novinarima uLisabonu da se prilikom ju~era{wegsusreta sa ameri~kim dràvnim sekre-tarom Xejmsom Bejkerom sloìo daSRJ treba, kako je rekao, "iskqu~itiiz svih me|unarodnih instanci".Kinkel je, tako|e, rekao da se ruskiministar spoqnih poslova AndreKozirjev, sa kojim se ju~e sastao,"sloìo sa analizom koju je Wema~kapodnijela o situaciji u Jugoslaviji".

25. 05. 1992.

Na podru~ju Kozarca, op{tinaPrijedor, vo|ene su borbe izme|u mus-limanskih ekstremista i pripadnikaVojske Srpske Republike BiH. Na~elu ekstremista nalazi se Be}irMeduwanin jedan od ~elnika SDA.

Za komandanta TO RBiH postavqen jeRasim Deli}, a smijewen SeferHalilovi}.

26. 05. 1992.

Nakon dva dana pregovora, muslimans-ki ekstremisti u selima GorwiJakupovi}i, Fori}i, Kami~ani iTrnopoqe, op{tina Prijedor, odbilisu da predaju naoruàwe a jedinicePrvog Kraji{kog korpusa krenule suu ~i{}ewe terena.

Jedinice HOS-a nakon dvodnevnognapada u{le u selo Bradina uHercegovini i potpunog ga uni{tile, amje{tane uhapsili i pobili.

Prema do sada raspoloìvim podaci-ma, koje objavquje bilten Ureda zainformisawe Vlade Republike BiHu Sarajevu, od po~etka ratnih sukobana tlu BiH, kojima je obuhva}eno 69

op{tina sa skoro tri milionastanovnika, ìvot je izgubilo vi{e od2.200 stanovnika. Vi{e od 7.300 vojni-ka je povrije|eno, od toga 40% sate{kim invaliditetom, 2.550 qudi jenestalo, dok ih je oko million biloprisiqeno da potraè uto~i{te u izb-jegli{tvu. Higijensko epidemiolo{keprilike su veoma te{ke i neizvjesne.

27. 05. 1992.

Oko 10 ~asova u centru Sarajeva, uUlici Vase Miskina, ba~ena granatana qude koji su ~ekali u redu za hqeb.Prema izvje{tajima, tom prilikomìvot je izgubilo 16 qudi, a 144raweno. Ni jedna od zara}enih strananije priznala odgovornost za ovajdoga|aj. Zbog ovog doga|aja u Lisabonusu prekinuti pregovori tri nacionalnedelegacije o budu}em ustavnomure|ewu BiH, zapo~eti 21. maja i to nazahtjev muslimanske delegacije.

U napadu hrvatskih snaga na vojnukolonu u Pudinom Hanu kod Kqu~a, oko12.00 ~asova {est vojnika je poginulo,a vi{e desetina je teè ili lak{eraweno. Kolona od {est autobusa savojnicima dràvqanima SRJ, koji su seiz Knina i Benkovca kretali premaBawoj Luci napadnuta je iz zasjede.

Najtvr|e upori{te Kozarac osvojenoposlije trodnevnih èstokih borbi.Zaplijewene velike koli~ine naoru-àwa, a otkrivena skloni{ta hrane ilijekova ukazuju na duge i sistematskepripreme za rat. îtava teritorijaop{tine Prijedor nalazi se pod kon-trolom jedinica Vojske SrpskeRepublike BiH, tvrde u kriznom {tabuop{tine.

Predsjedni{tvo RBiH donijelo jeOdluku o formirawu jedinicaTeritorijalne odbrane.

29. 05. 1992.

U Prijedoru je pravi pakao, a sve jezapo~elo napadom muslimanskih i


78

hrvatskih ekstremista, koji su izvi{e pravaca izvan i unutar samogagrada napali zgradu Op{tine, kasar-nu, SJB, SDK, Radio stanicu i jo{neke va`ne objekte u gradu. Oni su tomprilikom ubili sedam pripadnikaVojske SR BiH i milicije, a vi{e wihje raweno.

30. 05. 1992.

Vlada Srpske autonomne regijeBira~ utvrdila je granice te regije iuputila poziv predstavnicima tri sus-jedne op{tine: Tuzla, @ivinice iKladaw da "na miran na~in zajedni~kisa~ine dogovor o granicama". Na tajkorak Vlada se odlu~ila, navodi se usaop{tewu, nakon niza zlo~ina koje sumuslimanski ekstremisti u posqedwevrijeme izvr{ili nad srpskimìvqem u ovom kraju.

Predsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} iz Beogradauputio je poruku ruskom predsjednikuBorisu Jeqcinu i ameri~kom pred-sjedniku Xorxu Bu{u u kojoj se kaèda pravo na samoopredjeqewe morapripadati svima, a ne samo nekima,kao i da postoji vi{e strana u sukobuu BiH, a ne samo jedna koja je kriva. Upismu se izraàva uvjerewe da nesamo SAD i Rusija zajedno mogu dauspostave efikasnu i prihvatqivukontrolu nad snagama u sukobu u BiH.

Hrvatska vojska zauzima selo Ravnoi dejstvuje na predgra|e Trebiwa sa20 granata iz topova 130 mm.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 757.

31. 05. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike BiH, dr Radovan Karaxi}u izjavi povodom Rezolucije 757Savjeta bezbjednosti UN ocjewuje da}e "bez obzira na sankcije Srbi sveu~initi da se nesre}e smawe". "Svedolazi u obzir, svaki politi~kidogovor i rje{ewe, jedino ne dolazi

u obzir srpski poraz", kaè Karaxi}.Prema wegovoj ocjeni, "srpski narodje neshva}en, uskra}eno mu je pravo nasamoopredjeqewe koje je priznatosvim drugima".

U selu Vuka{inovi}i u zapadnomdijelu op{tine Gora`de, premaPalama muslimani su izvr{ili pokoqnedu`nog srpskog stanovni{tva,uglavnom èna i staraca. Me|u dvade-setak muslimana koji su izvr{iliovaj te{ki zlo~in, a koji su do{li izpravca sela Bare, bili su i poznatikoqa~i Ibro Salispahi}, FeridAganovi} i wihov vo|a FeridHamzi}. Nakon izvr{enog pokoqamuslimani su izvadile sve vrijednestvari, a ku}e i sve pomo}ne zgrade uselu su zapalili.

Odmah poslije objavqivawa vijesti daje posredsvom UNPROFOR-a uSarajevu dogovoreno primirje sapodru~ja Republike Hrvatske,artiqerijom je tu~eno Trebiwe. Nagrad je palo ukupno 16 granata ve}egkalibra, a stizale su iz rejonaOsojnika, te podru~ja Sr|a iDubrovnika.

Do temeqa poru{ena parohijska arp-skopravoslavna crkva Svetog \or|a uMetkovi}u (sagra|ena 1851. godine).

01. 06. 1992.

Potpredsjednik Predsjedni{tva Jugo-slavije Branko Kosti} upozorio je da}e se snage JNA koje se po planuSajrusa Vensa povla~e sa teritorijekoje treba da zaposjednu snageUNPROFOR-a; "vratiti i onemogu}itiugroàvawe ìvota qudi na tim pros-torima" ako se dogovor ne budepo{tovao. Kosti} je u Beogradu tako|eistakao: "Vojska Republike Jugosla-vije treba da bude efikasna, profe-sionalna, depolitizovana, u pravomsmislu Vojska dràve, a ne vojskapoliti~ke partije bilo koje, pa i onena vlasti".Na podru~ju Autonomne regije Krajinaregistrovano je 120.063 izbjeglice.

Najvi{e ih je na{lo uto~i{te u BawojLuci, 13.500, Drvaru 10.000,Prijedoru 7.282, Prwavoru 8.250, itd.Od ukupnog broja izbjeglica 65% je izzapadne Slavonije. Ostali su izTravnika, Bugojna, Livna, Sarajeva,Bosanskog Broda, Dervente iBosanske Krupe.

02. 06. 1992.

Bawa Luku su posjetili predsjednikPredsjedni{tva Srpske RepublikeBiH dr Radovan Karaxi} i koman-dant Glavnog [taba Vosjke general-potpukovnik Ratko Mladi}. Obra}a-ju}i se prisutnima dr RadovanKaraxi} je naglasio da je srpskinarod duàn da opstane. Mjere UNsamo }e poja~ati odlu~nost srpskognaroda za opstankom i ujediwewem doostvarewa ciqeva. General Mladi}vojno bezbjednosnu situaciju globalnoprocijenio povoqnom.

Gospoda Nenad Kecmanovi} i MirkoPejanovi} su izabrani privatno upotaji, i postali su privatni SrbiAlije Izetbegovi}a, izjavio je drRadovan Karaxi}. Karaxi} seoglasio povodom izbora Kecmanovi}ai Pejanovi}a u, kako je rekao, "biv{ePredsjedni{tvo BiH".

03. 06. 1992.

Nakon desetak dana te{ke borbe sapripadnicima "zelenih beretki" napodru~ju Sanskog Mosta, snage srpskevojske pored osiguranog mirapoku{avaju normalizovati stawe ugradu.

Organizacija Islamske konferencijeodrà}e se 17. i 18. juna u Turskoj ina wenom dnevnom redu }e bitisituacija u BiH - najavqeno je uAnkari. Generalni sekretar te kon-ferencije Hamid Algabid izjavio jelistu "Hurijet" da je rije~ o vanred-noj sjednici na kojoj bi bili prisutniministri inostranih poslova islam-skih zemaqa.

1992


79

04. 06. 1992.

Krizni {tab autonomne regijeKrajine, na svojoj sjednici, donio je,pored ostalih, i odluku o formirawuRadio-televizije Krajine u ~ijemsastavu su Radio Bawa Luka, Televi-zija Bawa Luka i sve ostale radio-stanice na autonomnom kraji{kompodru~ju. Za v.d. direktora RTV Kraji-ne imenovan je Milan Zori}.

Naoruàne muslimanske diver-zantsko-teroristi~ke grupe iz op-{tine @epa napale su kolonu VRS ukawonu rijeke @epe kojom prilikom jeubijeno 45 pripadnika VRS, a ve}ibroj rawen i 30 zarobqeno.

Komandant Glavnog [taba Terito-rijalne odbrane RSK general-pot-pukovnik Milan Torbica preuzeo jeu Kninu komandu nad odbrambenimsnagama Krajine. General Torbica je u~asu preuzimawa komandne funkcijenad srpskom vojskom u Krajini pozvaoKraji{nike na jedinstvo kao preduslovda se odbrani, kako je naglasio "svakipedaq na{e Republike".

Prema nepotpunim podacima Republi-~kog kriznog {taba za zdravstvenu isocijalnu bezbjednost gra|ana uSarajevu, u prvih 60 dana rata u BiHpoginulo je i nestalo 5.690 lica, abroj rawenih je 21.000, od kojih je75% civila. Do sada je ratomzahva}eno 85% teritorije BiH.Unutar BiH prebjeglo je 630.000, a udruge dràve 650.000 gra|ana BiH.

Predsjednik Republike Turske TurgutOzal tre}i put je pozvao me|unarodneinstitucije da se, vojnom intervenci-jom rije{e sukobi u BiH. "Turskaosje}a moralnu odgovornost za stawe uBiH, jer su Turci tu vladali 500 godi-na".

06. 06. 1992.

U Sarajevu je postignut sporazumizme|u predstavnika UNPROFOR-a itri nacionalne zajednice u BiH ootvarawu Sarajevskog aerodroma za

humanitarne akcije. U dogovoru su, sasrpske strane u~estvovali RadovanKaraxi}, Biqana Plav{i} i generalRatko Mladi}.

Oko 500 nau~nih radnika i drugihgra|ana je od ranih popodnevnih~asova potpisima pred zgradom Srpskeakademije nauke i umjetnosti uBeogradu podràlo zahtjev grupeakademika od prije dva dana da sepredsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} povu~e iz poli-ti~kog ìvota, odmah obrazuje koali-ciona vlada i raspi{u izbori zaustavotvornu skup{tinu.

Predstavqaju}i sebe kao nepravednooptuènog lidera u neopravdanoopsjednutoj dràvi, predsjednikSlobodan Milo{evi} izjavio je da jespreman da se povinuje zahtjevima UN-a da bi otklonio opasnost sankcija,ali je insistirao da jugoslovenskavlada nije umje{ana, {to podsti~eborbe u BiH, objavio je "Wujorktajms".

07. 06. 1992.

Hrvatske snage u napadima na srpskasela u Hercegovini spalile vi{e sela,ukqu~uju}i i Prebilovce sa spomen-kosturnicom iz 1941. godine i srpskimanastir @itomisli}.

08. 06. 1992.

Saudijski kraq Fahd poklonio jeosam milijardi dolara muslimanima uBiH, objavio je saudijski dnevnik"Okaz". List dodaje da kraqev gestsluì kao primjer saudijskimgra|anima da "daju poklone svojojbra}i u BiH i spase `rtve agresijeSrba".

Predsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike dr Radovan Karaxi} poz-vao je Me|unarodni crveni krst daobnovi misiju u BiH "u za{titicivilnog stanovni{tva kao izarobqenika" i obe}ao da }e se srps-ka strana zaloìti da se osiguraju

uslovi za bezbjedan rad Crvenog krstai svih drugih humanitarnih organi-zacija. Karaxi} poziva da se "civilnostanovni{tvo po{tedi svih napada, dase pruì za{tita i sva mogu}a pomo}izbjeglicama" i da se humano postupasa zarobqenim civilima.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 758, na osnovu kojeje donijeta odluka da snage UNPRO-FOR-a odmah preduzmu mjere zaotvarawe aerodroma "Butmir".

09. 06. 1992.

Savjet bezbjednosti Ujediwenihnacija pro{irio je mandat "UNPRO-FOR-a" i na Bosnu i Hercegovinu inaloìo generalnom sekretaru dapo~ne sa raspore|ivawem vojnih pos-matra~a onako kako je to predvi|eno usvom posqedwem izvje{taju o situaci-ji u BiH, u pogledu otvarawaSarajevskog aerodroma za kori{}eweu humanitarne svrhe.

Vlada Srpske Republike BiH saPala uputila je notu Vladi RepublikeHrvatske u kojoj se od Vlade Hrvatskezahtijeva da odmah obustavi i sprije~iagresorska dejstva sa svoje teritorijena teritoriju Srpske Republike BiH. Unoti se isti~e da Vlada SrpskeRepublike BiH raspolaè nepobitnimdokazima da se sa teritorijeRepublike Hrvatske posebno napadaju"rubni dijelovi na{ih etni~kih iistorijskih teritorija u Hercegovinii Posavini".

11. 06. 1992.

Oko dvije stotine èna, djece imu{karaca srpske nacionalnosti izBugojna bjeè}i ispred hrvatskihsnaga uspjelo da nakon tri dana i no}ipreko Titove Vile, Vesela iKupre{kih vrata stignu u Kupres.

Kontra-obavje{tajna slu`ba (KOS) jena vrijeme ukazala vrhu dràve da semuslimansko stanovni{tvo u BiH, naKosmetu i Sanxaku, priprema za rat,


80

tvrdi biv{i na~elnik KOS-a, gener-al-major Aleksandar Vasiqevi} uekskluzivnom intervjuu beogradskomNIN-u. Predsjedni{tvo je ostalo nije-mo, a potpredsjednik Branko Kosti}javno je govorio kako Armija nikadane}e napustiti BiH. KOS je posje-dovala i tajnu direktivu teritori-jalne odbrane BiH da se krene u"nasilno osvajawe suvereniteta",kaè Vasiqevi} i isti~e: "Mi smo navrijeme do{li do tog povjerqivogdokumenta i predloìli ga [tabuVrhovne komande Predsjedni{tvaJugoslavije".

Crveni krst Srbije saop{tio je uBeogradu da je na podru~ju Republikeregistrovano 348.198 izbjeglih lica.Od tog broja, 182.393 izbjeglih je sapodru~ja BiH. U odnosu na prethodnidan, broj registrovanih izbjeglicapove}an je za 3.090 lica.

12. 06. 1992.

"Dva miliona qudi sa prostora biv{eJugoslavije danas su izbjeglice iliraseqena lica, {to je gotovo 10% odukupnog broja stanovnika nekada{wefederacije", izjavila je u @enevipredstavnica Visokog KomesrijataUN-a za izbjeglice (UNHCR) Kristi-jan Bertijon. Prema podacima kojimaraspolaè UNHCR, na prostoru biv{eJugoslavije ima 1.418.000 izbjeglica,s tim {to ih je najvi{e u Hrvatskoj -535.000 i BiH - 363.000. U evropskimzemqama registrovano je 357.000 izb-jeglica iz Jugoslavije, ali se proc-jewuje da ih je jo{ 225.000 nereg-istrovanih.

Brzim akcijama Vojske Srpske Repu-blike BiH pravovremeno je sprije-~en plan hrvatsko-muslimanske koali-cije po kojem je Kotor Varo{ trebaloda se prikqu~i Herceg-Bosni, iako jesrpski narod ovdje u ve}ini.Pripadnici Vojske RS zauzeli su svevitalne objekte i situaciju u gradudrè pod potpunom kontrolom.

13. 06. 1992.

U selu êmerno, u Op{tini Ilija{, 30kilometara zapadno od Sarajeva,masakrirano je 29 ìteqa srpskenacionalnosti. Prema filmskommaterijalu, koji su snimile ekipestranih TV stanica "Visnews" i"Win", selo êmerno vi{e ne postoji.Sve ku}e su zapaqene i izgorjele dotemeqa. Pred ku}nim pragovima osta-la su da leè masakrirana tijelawihovih vlasnika, Srba koji nisumogli da povjeruju da im opasnost pri-jeti od prvih kom{ija muslimana.

U poslijepodnevnim ~asovima, iz zas-jede, napadnuta je ve}a grupa pripad-nika Stanice javne bezbjednostiMrkowi} Grad. Muslimanski eks-tremisti i pripadnici HOS-a otvo-rili su vatru iz streqa~kog i minoba-ca~kog naoruàwa na ve}u grupu mili-cionera i tom prilikom ubili, kakosaznajemo, 29 pripadnika CJB. Premasvjedo~ewu jednog od preìvjelihstravi~nog masakra koji se desio kodmjesta Barevo, ubijenim i rawenimmilicionerima usta{ki su ekstrem-isti vadili o~i, sjekli u{i i kastri-rali ih.

14. 06. 1992.

Masakr nad 23 lica srpske nacional-nosti dogodio se u selu BosanskaBijela kod Br~kog, javila je TV NoviSad. Dopisnik TV Novi Sad, javio jeda je "tragi~na vijest da su doju~e-ra{we kom{ije noèvima masakri-rali mlado i staro", doznao je tekdanas, mada se zlo~in dogodio jo{ u~etvrtak. Tako|e je javqeno da je oko50 srpskih ku}a opqa~kano, pa ondaspaqeno. Akcijom u Bijeloj, navodi"rukovodio je Stjepan Filipovi}",donedavni na~elnik CJB Br~ko.

15. 06. 992.

U nastavnom centru na Rakova~kimbarama u Bawoj Luci, general-majorMomir Tali}, komandant PrvogKraji{kog korpusa, izvr{io je smotru

novoformiranih brigada VRS, anakon toga prigodnim rije~ima poz-dravio vojnike i starje{ine. "êsti-tam Vam dan formirawa Kraji{kih iBawalu~kih brigada. Niste u ovomstroju {to Vas je natjeralo dobro,nego zbog toga {to oni stariji nisuzavr{ili svoj posao, a {to nas je uje-dinilo. Sre}a je {to u ovom ratuSrbi ne ratuju jedni protiv drugih,kao u pro{losti, ve} zajedno uVojsci Srpske Republike BiH",istakao je pored ostalog generalTali}.

U zgradi UNPROFOR-a u Sarajevu,pod pokroviteqstvom UjediwenihNacija, postignuto je primirje, kojestupa na snagu, 15. juna u 6.00 ~asovaujutru. Primirje je u ime TO BiHlojalne Aliji Izetbegovi}u, pot-pisao pukovnik Hasan Efendi}, a uime Srpskih snaga dr NikolaKoqevi}. Ovim primirjem otvarajuse mogu}nosti za nastavak radaeksperata Ujediwenih Nacija nadeblokadi Sarajevskog aerodroma.

U granatirawu sportske dvorane uKowicu gdje je bilo zatvoreno 170Srba poginulo 13, a raweno 12 lica.Prema izjavama logora{a, granati-rawe je izvr{eno s poloàja HVO-a.

U Sarajevu i Zagrebu potpisanazajedni~ka Izjava predsjednika RHdr Frawe Tu|mana i predsjednikaPredsjedni{tva RBiH Alije Izet-begovi}a.

Ugledni kwièvnik i akademikDobrica ]osi} prvi je predsjednikSavezne Republike Jugoslavije. Na tuvisoku du`nost on je velikomve}inom, tajnim glasawem izabran nasjednicama oba vije}a SavezneSkup{tine u Beogradu. IzboromDobrice ]osi}a za prvog predsjed-nika SRJ istovremeno je prestalafunkcija Predsjedni{tva SFRJ.

1992


81

16. 06. 1992.

Rezerve nafte tro{e se ve} na slamku.Bawalu~ki proizvo|a~ hqeba "@ito-produkt", zbog nesta{ice prelaziskoro na redukciju proizvodwe.

Informacioni centar Srpskog sab-ora u Beogradu obratio se generalnomsekretaru UN-a Butrosu Galiju kao iambasadama EZ, SAD i Rusije, obav-je{tavaju}i ih o dramati~noj situacijiu bawalu~koj bolnici, gdje }e sigurnoumrijeti 20 beba i 290 bubre`nihbolesnika, ukoliko se ne dozvoli pre-voz qekova i kiseonika.

17. 06. 1992.

Analiza tehnolo{kih pregleda jednegrupe lica oslobo|enih razmjenomzarobqenika 27. marta ove godine,pokazala je da se u zatvorima uHrvatskoj sistematski sprovodi poli-tika zlo~ina protiv ~ovje~nosti. Rije~je o zlo~ina~kom pona{awu premazarobqenicima, kako sa aspektame|unarodnog prava tako i me|unarod-nih konvencija koje reguli{u odnoseprema zarobqenicima i `rtvama ratauop{te.

18. 06. 1992.

Predsjedavaju}i organizacije islam-skih dràva (OCI), senegalski pred-sjednik Abdu Diuf zatraìo je odmuslimanskih dràva da pokaù "ve}ukoheziju i solidarnost sa na{ombra}om u Bosni koja su izloènafizi~kim patwama".

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio je Rezoluciju 760, kojom seskida zabrana uvoza u SRJ, hrane iproizvoda za humanitane potrebe.

U Glini je osnovana Srpska oblastBanije i Korduna kao izrazgeografske, etni~ke i ekonomskepotrebe gra|ana Banije i Korduna.

19. 06. 1992.

Na podru~ju Republike Srbije premapodacima Republi~kog Crvenogkrsta, registrovana su danas 359.433izbjegla lica. Od ukupnog broja sapodru~ja BiH izbjeglo je 196.110 lica.Broj izbjeglica u odnosu na prethodnidan pove}an je za 1.337 qudi.

Radio Sarajevo javqa da su se u NovomTravniku sukobile snage HVO i TOBiH lojalne Aliji Izetbegovi}u.

"Da Evropska zajednica nije preranopriznala nezavisnost BiH i da odmahnakon toga Izetbegovi} nije pro-glasio op{tu mobilizaciju (4. aprila),~ime je i fakti~ki objavqen ratSrbima u BiH, razarawa Sarajeva nebi ni bilo", izjavio je predsjednikPredsjedni{tva Srpske Republike BiHdr Radovan Karaxi} u Sarajevu.

"Rusija ne èli da preuzme odgov-ornost izbavqewa Srba", izjavio jeameri~ki predsjednik Xorx Bu{.Pozivaju}i se na ovonedeqne razgov-ore sa ruskim predsjednikom Bori-som Jeqcinom, Bu{ je rekao daMoskva vr{i svoju ulogu "u okviruUjediwenih nacija". "Pro{lo je vri-jeme kada je Jugoslavija bila, uodre|enoj mjeri, sovjetski satelit" -rekao je predsjednik SAD.

20. 06. 1992.

Predsjedni{tvo BiH donijelo je nasjednici u Sarajevu Odluku o zavo|e-wu ratnog stawa u ovoj biv{oj jugo-slovenskoj republici u kojoj fakti~kiratno stawe traje gotovo dva i pomjeseca. Predsjedni{tvo je donijelo iNaredbu za op{tu javnu mobilizaci-ju.

21. 06. 1992.

Muslimanske snage iz sastavaSrebreni~kih formacija napale susrpska sela: Ratkovi}i, Du~i}i,Dvori{ta, Ra~i}i i Polimice u

op{tini Srebrenica i tom prilikomubili 17 civila srpske nacionalnosti.

Na Vu~ijaku kod Prwavora u prisustvuvelikog broja mje{tana, ratnika, pred-stavnika op{tine Prwavor, general-major Momir Tali}, komandant PrvogKraji{kog korpusa Vojske SrpskeRepublike BiH, izvr{io smotru Prvogudarnog bataqona 327. brigade PrvogKraji{kog korpusa. Time je ozvani~enoformirawe ove vojne formacije, kojaje narasla iz Prve Kraji{ke dobrovo-qa~ke jedinice poru~nika VeqkaMilankovi}a.

Predsjednik SDS Radovan Karaxi}izjavio je turskom "Milijetu" da se"ni jedan korak ne}e povu}i sa mjestakoja su pod kontrolom Srba". Dodao jeda }e Srbi te teritorije "braniti dosmrti". Predsjednik Karaxi} jenaglasio da "sporazum o prekidu vatrekr{e muslimani" i da "Srbi nisu agre-sori, nego muslimani i Hrvati". On jeoptuìo UN, KEBS i zapadnu javnost da"ne razumiju pravo stawe u BiH".Dodao je da "Srbima u BiH treba priz-nati pravo na samoopredjeqewe ipo{tovati osnivawe wihove samo-stalne republike".

Predsjednik Vlade RSK, ZdravkoZe~evi}, proglasio je op{tu mobi-lizaciju, zbog te{ke situacije naDrni{kom frontu.

22. 06. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} izjavio jeFrancuskom radiju da bi dao prior-itet pregovorima ako bi, kako je rekao,"mogli pregovorima posti}i ono {toèlimo da vojno postignemo".Izetbegovi} je, tako|e rekao, da jenedavni dogovor potpisan podokriqem UN "dogovor ograni~enogdometa i odnosi se na grad Sarajevo".Na{ je problem kompletna BiH, rekaoje Izetbegovi}.


82

23. 06. 1992.

"Srpskih snaga nema vi{e na podru~juMostara, a gotovo ni na cijeloj lijevojobali Neretve", potvrdili su uBeogradu izvori dostupni TANJUGU.Srpski izvori do danas nisu zvani~nosaop{tili da su izgubili kontrolunad dijelom Mostara i lijevomobalom Neretve, a nisu, tako|e, nidemantovali tvrdwe druge strane daje potpuno ovladala tim podru~jem.

24. 06. 1992.

Vojska Republike Srpske oborila jehrvatski avion MIG-21 u seluKalenderovci kod Dervente.

U Predsjedni{tvu Srpske RepublikeBiH odràn je sastanak izazatvorenih vrata izme|u dr RadovanaKaraxi}a i na~elnika {taba UNPRO-FOR-a generala Mekenzija, okodefinisawa tehni~kih detaqa otva-rawa aerodroma u Sarajevu.

Vlada SR BiH, kojom je predsjedavaoprof. dr Branko \eri}, u BawojLuci donijela odluku da se obustavirad svih politi~kih organizacija doktraje neposredna ratna opasnost iratni sukobi. Veliki pravoslavnipraznik Vidovdan, koji je ina~e 28.juna, ustanovqen je za slavu VojskeSrpske Republike BiH. Vidovdan }ese slaviti i sve~ano obiqeàvatisvake godine u svim komandama,jedinicama i ustanovama SrpskeVojske.

25. 06. 1992.

"SR Jugoslavija nema nikakvih teri-torijalnih pretenzija prema BiH",potvr|eno je to u Deklaraciji usvo-jenoj prilikom progla{ewa novedràve i inauguralnom govoru pred-sjednika Dobrice ]osi}a uBeogradu. Taj stav ponovio predsjed-nik Srbije Slobodan Milo{evi}predsjedniku konferencije o Jugosla-viji lordu Karingtonu prilikom sus-reta u Strasburu.

26. 06. 1992.

Predsjednik Srpske Republike BiHRadovan Karaxi}, saop{tio je da jerukovodstvo te republike naloìloda se odmah obustave sva artiqerijs-ka dejstva po Sarajevu.

Sjediwene Ameri~ke Dràve odlu-~ile su da izvedu veliku operacijudoturawa humanitairane pomo}iSarajevu. Britanski zvani~nici supotvrdili informacije da je jednadesantna divizija ameri~ke armijestavqena u stawe pripravnosti.

"Ukoliko do|e do strane vojne inter-vencije oko Sarajeva Bosna }e sepretvoriti u novi Vijetnam. Ovdje sevodi ne ideolo{ki, ve} gra|anski rati mi }emo se braniti", izjavio je naglavnom dnevniku TV BBC RadovanKaraxi}.

27. 06. 1992.

Jedinice Prvog Kraji{kog korpusa,ta~nije pripadnici operativne grupeDoboj, spojili su se sa srpskimvojnicima iz Isto~nobosanskog kor-pusa na liniji Doboj - Podnovqe -Maglaja - Milo{evac - Bos. [amac itime otvorili koridor premaSemberiji i Srbiji iz Bosanske iKninske Krajine.

Predsjedni{tvo Srpske RepublikeBiH je povodom Dana Vojske te repub-like, 28. juna, oficirima i vojnicimauputio ~estitku u kojoj se izraàvaèqa da sqede}i praznik budedo~ekan u miru.

Francuski predsjednik FransoaMiteran doputovao je u Split s nam-jerom da posjeti Sarajevo.

28. 06. 1992.

Francuski predsjednik FransoaMiteran u Sarajevu se sastao saAlijom Izetbegovi}em, a poslijetoga i sa srpskim rukovodstvom.

Na Vidovdan, Dan Vojske SrpskeRepublike BiH, prva generacijamladih vojnika poloìla je sve~anuzakletvu u Bawoj Luci.

Poslije nedavne uspje{ne akcije teri-torijalaca i Vojne policije, kada je urejonu Budimli} Japre uhap{ena grupaod 13 muslimanskih ekstremista, me|ukojima su bili i glavni organizatorinapada na Prijedor, na podru~juop{tine Bos. Novi, ta~nije u seluRakani, razbijena je jo{ jedna grupaod 18 muslimanskih ekstremista.Uhvati-li smo {estoricu, a za ostali-ma se traga, isti~e Mladen Krwaji},komandant bosanskonovske lakepje{adijske brigade.

29. 06. 1992.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 761, kojom jeovlastio Butrosa Galija da na sara-jevski aerodrom uputi dodatnejedinice mirovnih snaga radi obezb-je|ewa doturawa humanitarne pomo}i;o{tro upozorene sve strane u sukobuda po{tuju preuzete obaveze.

30. 06. 1992.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 762, kojom se odVlade Hrvatske traì da osvojeniprostor u "ruì~astim zonama" vratipod kontrolu UNPROFOR-a. Hrvatskaje osu|ena zbog ofanzive na Krajinu21. juna, i bombardovawe Knina, te jojje zaprije}eno sankcijama u slu~ajuneispuwavawa zahtjeva iz oveRezolucije.

01. 07. 1992.

Sa dva èstoka artiqerijska napadasa teritorije Hrvatske napadnut jeSrbac. @ene, djeca, starci, iznemoglii bolesni evakuisani su na sigurnijemjesto.

02. 07. 1992.

Na podru~ju Republike Srbije reg-istrovano 371.000 izbjeglica, saop-

1992


83

{tio je Crveni krst u Beogradu. Odukupnog broja raseqenih lica, wih206.000 poti~e iz BiH.

Iz Bawa Luke u 14.30 ~asova krenuoprvi konvoj od stotinu kamiona saraznovrsnom metalno-tehni~kom ro-bom, put Srbije. Time je po~ela posli-je petonedjeqnog prekida, privrednasaradwa i obostrani dotok najnu`nijerobe i namirnica u Krajinu, odnosno uSrbiju i SR Jugoslaviju.

03. 07. 1992.

Uspje{nim probijawem koridora kaSrbiji, nakon 23 ~asa neprekidnevo`we, 11 {lepera koji su saBatajni~kog aerodroma preuzeli 35tona robe, stiglo je u krug Klini~ko-bolni~kog centra u Bawoj Luci.Neophodni lijekovi, kiseonik, aparatza proizvodnwu kiseonika, otopine zaaparat za hemodijalizu, koji su danima~ekali "zeleno svjetlo" za polijetaweaviona na put Krajine, umjestovazdu{nim stigli su kopnenim putemda spase ìvote svih bolesnih, pri-jevremeno ro|enih, rawenih, ...

Vojska Srpske Republike BiH u{la uDerventu. Dan prije pripadnici Vojskeoslobodili su Plehan, pa su sadapadom Cera, Modrana i Plehana, trinajve}a upori{ta hrvatskih snaga,stvoreni uslovi za brzo osloba|awesvih preostalih teritorija do Save.

"Li~no garantujemo bezbjednost konvo-ja humanitarne pomo}i na svim putevi-ma pod kontrolom Srba", poru~io jepredsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike BiH dr Radovan Karaxi}, upismu upu}enom iz Sarajeva general-nom sekretaru UN-a Butrosu Galiju."Formirali smo specijalnu pratwu zahumanitarne konvoje i odlu~ili smo daolak{amo dostavu pomo}i na sva odre-di{ta", nagla{ava dr Karaxi}.

U Grudama, na sjednici Predsjed-ni{tva hrvatske Herceg-Bosne usvo-jen je niz odluka kojima je i formalno

uspostavqena "Hrvatska dràva" uBiH, sa sopstvenim snagama.

04. 07. 1992.

"U ime ovoga grada, odnosno wegovihgra|ana, a bi}u slobodan i u imecijele Krajine, mogu uputiti samojedno veliko hvala Vojsci koja je usp-jela da osigura koridor prema Srbiji,a na{ je dug da nikada ne zaboravimoone koji su svoje ìvote poloìli zaspas tolikog broja drugih ìvota uobje Krajine", izjavio je mr PredragRadi}, predsjednik SO Bawa Luka.

^lanice "Grupe 24" - koju sa~iwavajurazvijene grupe zemqe Zapada - uBriselu nisu postigle sporazum oobimu humanitarne pomo}i koji dokraja septembra treba osigurati zaìteqe Sarajeva i 1.700.000 izbjegli-ca sa biv{ih jugoslovenskih prostora.

Ukazom Predsjedni{tva BiH izSarajeva, TO RBiH preimenovana uArmiju RBiH.

05. 07. 1992.

Na podru~ju Srpske Republike BiH uopticaju - nove nov~anice (dinar).

06. 07. 1992.

Uredbom Vlade SR BiH ukinuti sukrizni {tabovi i preporu~enofunkcionisawe legalnih organavlasti.

Ministar odbrane Srpske RepublikeBiH pukovnik Bogdan Suboti} u raz-govoru sa predsjednicima Izvr{nihodbora AR Krajine u Bawoj Luci,istakao je da }e cjelokupni sistemodbrane i za{tite SR BiH biti cen-tralizovan i vezan iskqu~ivo zaMinistarstvo odbrane. U sjedi{timakorpusa formiraju se vojni okruzi, apo op{tinama vojni odsjeci.

"Izuzetna povoqna vojna situacija uznajve}u zahvalnost Kraji{nicima zaprobijawe koridora. Vrlo brzo

o~ekuje se rje{avawe pitawa granicaSrpske Republike BiH", izjavio je uBawoj Luci ministar odbrane SR BiHpukovnik Bogdan Suboti}.

"Sa tipi~nim etni~kim ratom,Jugoslavija je postala laboratorijanove Evrope", tvrdi francuskimjese~ni "Mond diplomatik", koji ujulskom broju posve}uje jugoslovenskojkrizi ~etiri stranice. "Mond diplo-matik" prebacuje Londonu, Parizu iVa{ingtonu, "{to na vrijeme nisusprije~ili raspad Jugoslavije ukazi-vawem secesionistima da }e nai}i nawihovo neodobravawe ako budunai{li do kraja". Svjesni pri tomopasnosti koja se moè izroditi uko-liko se "kriza razbukta". Mjese~nikposebno kritikuje Wema~ku koja se "odpo~etka izjasnila za secesioniste",staviv{i na kraju partnere na svr{en~in, iz ~ega je proiza{lo priznavaweHrvatske, Slovenije, a zatim i BiH.

"Sedam najrazvijenijih zemaqa zapadaspremno je da Srbiji zaprijeti vojnomakcijom ukoliko se ne okon~a rat uBiH", javqa britanska TV mreà "ITV"pozivaju}i se na wema~ke izvore.Stanica navodi da Srbija mora dapreuzme svu odgovornost za rat u BiH.

Na "Mitingu mira" koji pod svodovi-ma rimske dvorane Romatesako trajeod 3. do 12. jula proteklog vikendasna`no je dignut glas ovda{wihintelektualaca u odbranu biv{eJugoslavije. Na okruglom stolu nakojem je vi{e intelektualaca i paci-fista puna ~etiri i po ~asa vodilodijalog osu|ene su sankcije UN-a premaJugoslaviji i ocijewene kao"àndarmske mjere".

07. 07. 1992.

Dopisnik "Wujork Tajmsa" iz Sarajevapi{e da je progla{ewe "Hrvatskedràve" u BiH "teàk udarac bosan-skoj vladi ~ije je dvije tre}ine zemqeve} okupirano od srpskih nacional-ista". "Akcija je do{la u najnepovo-


84

qnijem trenutku za Izetbegovi}evuvladu koja sada prakti~no kon-troli{e samo jedan centar Sarajeva inekoliko gradova", konstatuje ovajnovinar.

Nakon vi{emjese~ne pauze iz BawaLuke su za Beograd krenula dva auto-busa "Autoprevoza" Bawa Luka.

Predsjednik Srpske Republike BiHRadovan Karaxi} uputio je pismo gen-eralnom sekretaru UN-a ButrosuGaliju i predsjednicima SAD iFrancuske, Xorxu Bu{u i FransoaMiteranu, u kojima ih obavje{tava daje srpska strana spremna da pruìpomo} u prebacivawu humanitarnepomo}i od obale Jadrana do Sarajevaistovremeno, ukazuje na poja~anu vojnuofanzivu snaga Alije Izetbegovi}ana srpske poloàje.

10. 07. 1992.

Vlada Srpske Republike BiH uSarajevu donijela je odluku o zabranidislokacije kapaciteta i drugihmaterijalnih dobara van teritorijerepublike. Vlada je naloìla MUP-uda u saradwi sa vojskom preuzme sveneophodne mjere i aktivnosti na spro-vo|ewu Uredbe o obaveznoj predajiratnog plijena i republi~ke robnerezerve.

12. 07. 1992.

Srpske snage u{le su u Oxak iGrada~ac, gradi}e u sjevernoj Bosniizme|u Br~kog i Dervente.

Alija Izetbegovi} u Sarajevu pot-pisao Ukaz o postavqawu Jusufa JukePrazine na mjesto komandantaSpecijalnih jedinica Armije BiH.

13. 07. 1992.

Gra|ani srpskih op{tina Rajlovac,Vogo{}a, Centar Sarajevo, NovoSarajevo, Ilixa i Ilija{ uputili suApel miroqubivoj svjetskoj javnostiza spas zato~enih Srba u Sarajevu.

Mjesto Bradina (750 stanovnikasrpske nacionalnosti) u Hercegovininapadnuto po drugi put i etni~kio~i{}eno. Promijewen naziv mjesta uDowi Repovci.

Austrijski ministar inostranihposlova Alojz Mok smatra da }e usko-ro do}i do vojne intervencije u BiH."Sve dosada{we mjere (protiv Srbije)su ili zaka{wele ili su se pokazalenedjelotvornim. Vojna intervencija jesada jedino {to preostaje", izjavio jeMok.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 764, kojom seovla{}uje Generalni sekretar UN daodmah rasporedi dodatne jediniceUNPROFOR-a radi operacije humani-tarne pomo}i BiH preko sarajevskogaerodroma i apelovao na sve zara}enestrane da se pridràvaju Me|unaro-dnog humanitarnog prava, posebno@enevske konvencije iz 1949. godine.

14. 07. 1992.

"Nakon razgovora sa vo|stvimastranaka republika, uvjeren sam da jegospodin Milan Pani} predsjednikkompanije ICN u Kaliforniji poro|ewu i mladosti Beogra|anin, uovim prilikama svojim svojstvima isposobnostima najboqi za predsjedni-ka Savezne vlade." To je na po~etkuzajedni~ke sjednice oba Vije}aSkup{tine Jugoslavije u Beograduizjavio predsjednik RepublikeDobrica ]osi}, obrazlaù}i prijed-log za mandatara prve vlade SRJ.

Predsjednik Predsjedni{tva SRJDobrica ]osi} u obra}awu poslani-cima Skup{tine iznio je sqede}epodatke: "Muslimansko-hrvatskoj koa-liciji ostalo je: 231 tenk, 300 topovaraznih kalibara, 27 vi{ecjevnihbaca~a raketa, 26 - kol, 60 VBR -ogaw, oko 5.000 minobaca~a ve}egkalibra, 100.000 automatskih i polu-atuomatskih pu{aka, 100.000 pu{akaM-48, 5.000 snajperskih pu{aka i15.000 pu{komitraqeza i mitraqeza i

ve}e koli~ine pje{adijske i artiqer-ijske municije" .

Odlukom Vlade u Kninu, RepublikaSrpska Krajina uvodi u opticaj sop-stvenu monetu. Nova srpska valutazadràva ime dinar, a denominacijomdosada{weg jugo-dinara Krajinskanov~ana jedinica ima paritet jedan naprema jedan, u odnosu prema dinaru uSaveznoj Republici Jugoslaviji iSrpskoj Republici BiH, a premaameri~kom dolaru 1:200. Vlada RSKdonijela je odluku o osnivawuNarodne banke Krajine za ~ijeg je v.d.guvernera imenovala Paju Marja-novi}a, dosada{weg direktorakninske "Beobanke".

"Mi smo spremni za bezuslovniprekid vatre u svakom trenutku.Najva`nije je da se prekine ubijawe irazarawe, pa makar pregovarali 10mjeseci", izjavio je na konferencijiza {tampu u zgradi britanskog parla-menta u Londonu Radovan Karaxi}.

17. 07. 1992.

Informacije o navodnom u~e{}u srp-skih i crnogorskih jedinica u borba-ma oko Gora`da, koje su emitovaleneke strane TV-stanice plod su grubihosporavawa argumenata koje je svjet-skoj javnosti stavila na raspolagawedràva Jugoslavija i wena vojska -saop{tio je General{tab VojskeJugoslavije.

Rusija se prikqu~ila RezolucijiSavjeta bezbjednosti Ujediwenihnacija formalnom odlukom predsjed-nika Borisa Jeqcina kojom se "zam-rzavaju" odnosi sa SaveznomRepublikom Jugoslavijom.

U svim xamijama Turske odràna jevelika molitva za muslimane u BiH.Turska vlada proglasila je 17. julidanom op{te solidarnosti sa musli-manima BiH, tokom koje }e i zapo~etivelika kampawa u ovoj zemqi zanov~anu pomo} u humanitarne svrhe.

1992


85

18. 07. 1992.

Nakon 40 dana borbe na sto kilo-metara fronta, nakon probijawa kori-dora, borci iz Republike SrpskeKrajine, na ~elu sa ministromMilanom Marti}em stigli su u BawuLuku, ostavqaju}i za sobom oslobo-|ene gradove i sela u Posavini.Hiqade Bawolu~ana okupilo se ispredrobne ku}e "Boska" na Trgu Kraji-{nika i na trotoarima glavne ulice dapozdrave svoje "Kninxe".

Predsjednik Republike Srpske KrajineGoran Haxi} unaprijedio je ministraunutra{wih poslova Milana Marti}ai glavnog inspektora Kraji{ke mili-ciije Borislava \uki}a u ~in gener-ala.

20. 07. 1992.

"Ciq sino}weg bombardovawa aero-droma i zgrade UNPROFOR-a za vri-jeme posjete Milana Pani}a Sarajevubio je da se prvi premijer SRJugoslavije uvjeri kako od primirjanema ni{ta", izjavio je TANJUGU pred-sjednik Predsjedni{tva SR BiH drRadovan Karaxi}. Karaxi} sino}wenapade dovodi u vezu s dosada{wompraksom muslimanskih snaga da svoj"krvavi uli~ni {ou" prire|ujuSarajlijama uvijek u vrijemeodràvawa konferencije o BiH iliprilikom posjete uglednih gostiju tomgradu.

U Republici Srbiji je do danas reg-istrovano 382.511 izbjeglica,saop{tio je republi~ki Crveni krst uBeogradu. Od ukupnog broja reg-istrovanih izbjeglica, wih 218.773poti~e iz BiH. U odnosu na prethodnidan ukupan broj izbjeglica pove}an jeza 1.342.

21. 07. 1992.

Predsjednik Vlade SR JugoslavijeMilan Pani}, koji je dan prije dop-utovao u Wujork, u vi{ednevnu posjetuUN i SAD, razgovarao je u sjedi{tu

svjetske organizacije sa generalnimsekretarom dr Butrosom Galijem oizgledima za okon~awe rata u BiH iukidawu sankcija Jugoslaviji, izre-~enim od strane Savjeta bezbjednosti.

U Zagrebu je postignut SporazumHrvatske i BiH o prijateqstvu isaradwi. U Sporazumu se, prije svega,apeluje na me|unarodnu zajednicu,posebno Ujediwene nacije, Evropskuzajednicu i SAD da preuzmu efikasnemjere protiv, kako se navodi agresije uBiH i Hrvatskoj. Sporazum koji su pot-pisali predsjednik Hrvatske i musli-manske strane u BiH Frawo Tu|man iAlija Izetbegovi}, predvi|a da uko-liko mirovni napori me|unarodnezajednice ne pruè odgovaraju}e efek-te, dvije zemqe preduzmu zajedni~kevojne operacije.

23. 07. 1992.

U udesu vojnog helikoptera iznadBrezovice na Kosovu poginuo general-potpukovnik Vladimir Vukovi},komandant Tre}e armije. Donedavno jeuspje{no komandovao Kninskim, azatim i Bawalu~kim korpusom.

"Lider muslimana u BiH AlijaIzetbegovi} i predsjednik HrvatskeFrawo Tu|man, potpisali su novisporazum o saradwi kako bi Hrvatskaizbjegla me|unarodne sankcije, jer jepostalo jasno da je ona, a ne Srbija iJugoslavija, vojno umije{ana u rat uBiH", izjavio je u Sarajevu predsjednikPredsjedni{tva Srpske Republike BiHRadovan Karaxi}.

Zapadne zemqe zaprijetile suHrvatskoj da }e protiv we biti uve-dene iste sankcije kao i premaJugoslaviji, ukoliko odmah ne okon~asvoje vojno mije{awe u rat u BiH-pi{elondonski "Tajms".

24. 07. 1992.

Glavni {tab Vojske SrpskeRepublike BiH optuìo je vlasti uSarajevu, Republiku Hrvatsku i

me|unarodnu zajednicu da za kraj julai po~etak avgusta planiraju vojnuintervenciju protiv Srba u BiH.

25. 07. 1992.

Skup{tina Srpske Republike BiH,odràna u Bawoj Luci, odredila jedràvne granice Republike i donijelaodluku da se one obiqeè. Za sada }ebiti, kako je zakqu~eno, obiqeènesamo one granice SR BiH koje su nes-porne. Sporne granice bi}e i daqepredmet pregovora sve tri nacionalnezajednice u biv{oj BiH. Skup{tinaSrpske Republike BiH predloìla jevo|stvu muslimanske zajednicepo~iwawe bilateralnih pregovora, ahrvatskoj strani nastavak pregovora oteritorijalnom razgrani~ewu.

28. 07. 1992.

Glavni {tab Vojske SrpskeRepublike BiH saop{tio je da je odpotpisivawa Londonskog primirja dodanas poginulo 98, a raweno 265 pri-padnika Vojske Srpske Republike BiH,jer se muslimanska i hrvatska strananisu dràle dogovora o prekidu vatre.Zbog toga je Glavni {tab Vojske SRBiH bio prinu|en da gotovo svakod-nevno protestuje kod UNPROFOR-akoji uz velike èqe i napor nije uspiouticati na protivni~ku stranu da sedrì dogovora o prekidu vatrepostignutog 18. jula u Londonu.

^lan Predsjedni{tva BiH Ejub Gani}potvrdio je turskoj {tampi da je dop-utovao u Tursku "sa èqom da dobijeoru`je kako bi se BiH uspje{nijebranila od srpskih napada".

Turska }e od me|unarodnog forumazatraìti da se bombarduju poloàji uBiH gdje se nalazi te{ko oru`je Srba- tvrdi turski dnevni list "Hurijet".List navodi da se o tom prijedloguraspravqa u politi~kom vrhu zemqe ida je na dnevnom redu "tajni" dogovoro pomo}i u oru`ju BiH.


86

U Beogradu je preminuo akademik drJovan Ra{kovi}. Ro|en je 1929.godine i bio je jedan od na{ih najc-jewenijih neuropsihijatara. AkademikRa{kovi} je osniva~ Srpske demo-kratske stranke u Hrvatskoj, a posli-je ratnih zbivawa u toj republici pre-selio se u Beograd i bio zaposlen ubolnici "Sveti Sava".

Indirektni pregovori tri sukobqenestrane u BiH zapali su u potpunosti u}orsokak i u Londonu se ocjewuje dasu prakti~no zavr{eni potpunimneuspjehom. Ministar inostranihposlova BiH Haris Silajxi} je opetodbio da pregovara i portugalskomdiplomati Kutiqeru je samo pro~itaopismo Alije Izetbegovi}a o sada-{wem stawu u BiH. Silajxi} je,tako|e odbio prijedlog koji je u imeEvropske zajednice podnio Kutiqeruda se razgovara o kantonizacijirepublike. Taj prijedlog su u imesrpske strane prihvatili RadovanKaraxi}, a u ime hrvatske MateBoban.

29. 07. 1992.

Iranski vo|a Ali Hamnei pozvao jeislamski svijet da pokrene akciju zaodbranu muslimana u BiH. On jeistovremeno optuìo evropske zemqeda "spre~avaju ra|awe muslimanskedràve u samom srcu Evrope", javqaAPF.

Za nepunih ~etiri mjeseca gra|anskograta u BiH srpska strana je imalablizu 16.000 `rtava, saop{teno je nazasjedawu Vlade Srpske RepublikeBiH na Palama. Prema jo{ nepotpunimpodacima poginulo je 2.079 srpskihboraca i 3.670 civila. Ukupan brojcivilnih `rtava je tragi~an, jer jepored stradalih u SR BiH od posqed-ica rata na muslimansko-hrvatskimteritorijama ubijeno jo{ 10.000 èna,djece i staraca. Zbog rata oko 20.000srpske djece ostalo je bez jednogroditeqa, a 1.500 mali{ana je izgubi-lo i oca i majku.

31. 07. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike BiH Radovan Karaxi}izjavio je na konferenciji za {tampuu beogradskom Me|unarodnom pres-centru da je srpska strana u bosan-skom sukobu spremna da ~ini teri-torijalne ustupke, kako bi i musli-mani mogli da imaju svoj kanton uBiH. Ovo tim prije {to se u Evropisve vi{e ~uju glasovi da BiH trebapodijeliti na dva dijela, po{to mus-limani nisu narod, ve} vjerska zajed-nica - rekao je Karaxi}, dodav{i dabi muslimani zato trebalo da {toprije pristupe pregovorima. Karaxi}je konstatovao da su na teritorijibiv{e BiH ve} konstituisane srpska ihrvatska dràva, tako da izme|u ovedvije zajednice "neprijateqstva moguprestati vrlo brzo".

03. 08. 1992.

"Tre}a Jugoslavija, samo sa Srbijom iCrnom Gorom, ne moè opstati, jersmo mi prakti~no wen dio. Ako bi senarod koji sada ìvi u Jugoslavijiodrekao Srba van we - bio bi toproklet narod", ocijenio je predsjed-nik Republike Srpske Krajine GoranHaxi} podgori~koj "Pobjedi". Pomi{qewu Haxi}a, tre}a Jugoslavijabi bila dràva sastavqena od CrneGore, Srbije, Srpske Krajine i SrpskeBiH. Tada bi Jugoslavija brzo promi-jenila ime i zvala bi se sjediwenesrpske dràve. Kad moè Amerika,moèmo i mi - kaè Haxi}. Govore}io razmje{taju snaga UNPROFOR-a uKninskoj Krajini, Haxi} je rekao da jetada napravqen kompromis. Srbima jejasno, dodaje on, a Hrvatima pona-jvi{e, da je to definitivno granicaizme|u nas i wih. "Mi nismo zaborav-ili jer su na hrvatskoj strani ostalisrpski gradovi Zadar, Sisak."

U Sarajevu su muslimanske snagejakim artiqerijskim napadima zapo-~ele novu ofanzivu na sve srpskepoloàje sa ve} poznatih pozicija na

Igmanu, u Hrasnici, Sokolovi} Kolo-niji, Butmiru, Mojmilu, Pofali}ima,Humu i kasarni "Mar{al Tito" -saop{teno je u komandi Vojske SrpskeRepublike BiH.

05. 08. 1992.

Jugoslovenski premijer Milan Pani}poziva me|unarodnu inspekciju dautvrdi da li ima koncentracionihlogora u Jugoslaviji i izraàvaodlu~nost da se oni demontiraju uko-liko postoje. Ovaj poziv uslijedio je,kako se saznaje u zvani~nim vladinimkrugovima u Beogradu, kao reakcija zaoptu`be da postoje 94 srpska, musli-manska i hrvatska logora i 11 uSrbiji i Crnoj Gori.

"Sva bi vojna intervencija u BiH bilapreskupa i suvi{e rizi~na, a ne bipostigli nikakav efekat me|u bez-nade`no podijeqenim i posva|animnarodima." Ovo mi{qewe iznio je, urazgovoru sa dopisnicima iz UN-aKongresu general Luis Mekenzi,koji se na proputovawu iz Jugoslavijeza Kanadu zadrào nakratko uWujorku i generalnom sekretaru pod-nio raport o svojoj misiji. GeneralMekenzi komandovao je jedinicamaUNPROFOR-a u Sarajevu, a u Kanaduse vra}a na novu du`nost u kanadskojarmiji.

Ministar inostranih poslova TurskeHikmet êtin najavio je da }e wego-va zemqa pokrenuti i veliki islams-ki svijet, koji sa~iwava 47 zemaqa dapodrì tursko-bosanski plan i"ograni~ene vojne intervencije kojimbi se uni{tili srpski poloàji uokolini Sarajeva".

Francuski predsjednik FransoaMiteran se zaloìo da se "obi|u svilogori u Jugoslaviji, ispitaju iotvore" kako bi se utvrdilo pravostawe stvari u vezi sa informacijamao wihovom postojawu.

@estoka ofanziva Vojske RepublikeHrvatske nastavqena je na trebi-

1992


87

wsko-dubrova~kom rati{tu, gdje suvo|ene te{ke pje{adijske borbe potpo-mognute artiqerijskim dejstvima saobje strane, saop{tila je informativ-na slu`ba hercegova~kog korpusa.

06. 08. 1992.

Po~elo s radom nau~no savjetovawe uSrpskoj akademiji nauka i umetnosti uBeogradu "Ratni zlo~ini i zlo~inigenocida 1991-1992".

07. 08. 1992.

Stotine mladih "muslimanskihdobrovoqaca" iz razli~itih gradovaMagreba i s Bliskog istoka bore se uBosni na strani vlade AlijeIzetbegovi}a - pi{e specijalniizvje{ta~ madridskog "El Paisa",dodaju}i da bi takvih "dobrovoqaca"uskoro moglo da bude i vi{e.

Zvani~ni predstavnik ameri~kog min-istasrtva odbrane Pit Vilijamsizjavio je u Wujorku da ovo min-istarstvo nema nikakvih dokaza zapostojawe takozvanih "logora smrti" uJugoslaviji.

^lan Predsjedni{tva Srpske Republi-ke BiH dr Biqana Plav{i}, povodomsaop{tewa Savjeta bezbjednosti UN okoncentracionim logorima na pros-torima BiH uputila je sa Pala pismaamabasadama SAD, Rusije, Kine,Engleske i Francuske, Vladi Izraelai gospodinu Kojlu Dojlu. "Na teritori-ji koju kontroli{u srpske snage nepostoje koncentracioni logori, ve}samo zatvori u kojima se nalazezatvorenici koji odgovaraju po osnovupo~iwenih kriminalisti~kih radwiili u~estvovawa u ratu protiv srpskognaroda. Nasuprot tome, na musliman-skom i hrvatskom dijelu BiH nalaze sebrojni koncentracioni logori koji suprava mu~ili{ta civilnog srpskogstanovni{tva. U ovim logorima orga-nizovane su i javne ku}e u kojima sezlostavqaju Srpkiwe u dobi od 14 do

50 godina, a mu~iteqi nevinih Srbacivila su osim muslimanskih ekstrem-ista i wihovi pomaga~i Kurdi iArapi."

08. 08. 1992.

Ukoliko bi se SAD i wihovi savezni-ci iz NATO-a odlu~ili na vojnu inter-venciju protiv SRJ bilo bi to ubistvojednog nevinog, a slobodoqubivog idemokratskog naroda koji se u obasvjetska rata borio na starni slo-bodoqubivih i demokratskih narodasvijeta, bilo bi to ubistvo slobode,pravde i prava, koji bi ovu epohuobiqeìli zlo~inci - ocjenio je pred-sjednik SRJ Dobrica ]osi} u inter-vjuu moskovskom listu "SovjetskaRusija".

Turska je dostavila Ujediwenim naci-jama svoj dobro pripremqeni planvojne intervencije protiv srpskihpoloàja u BiH, koji obuhvata ~ak ibombardovawe vojnih potencijalaSrbije, objelodaweno je u Ankari.Planom se predvi|a da se vojnipoloàji u Srbiji bombarduju sa aero-droma u Austriji, Ma|arskoj iAlbaniji.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio Rezoluciju 769, kojom je naprijedlog Generalnog sekretara pro-{iren mandat UNPROFOR-a uHrvatskoj na obezbje|ewe grani~nihprelaza Hrvatske sa BiH iJugoslavijom.

09. 08. 1992.

Radovan Karaxi} je izjavio da je oko6.000 Srba umrlo u muslimanskim ihrvatskim logorima, javqa ROJTERS. Uintervjuu wema~kom listu "[pigl",Karaxi} je rekao da srpske snage u BiHne}e nikada popustiti pod me|unarod-nim pritiskom i da }e se boriti pro-tiv bilo koje strane intervencije.

Crveni krst srpske op{tine Kowicsaop{tio je da se na podru~ju Kowicanalaze tri "koncentraciona logora" za

Srbe. Iz istog izvora se saznaje da seu ovim logorima, koji se nalaze uKowicu, êlebi}ima i Buturovi}poqu, trenutno nalazi 3.000-3.500zato~enih Srba. Svi su oni pro{likroz sabirni centar smje{ten u skla-di{tu [ipada u Kowicu. Crveni krstsrpske op{tine Kowic raspolaè ipodacima da su Srbi u logorimaizloèni stravi~nom teroru i mu~ewu,dok se ène siluju. Ve}i dio èna idjevojaka odveden je u zapadnuHercegovinu i Hrvatsku.

U Kru{evu kod Mostara u zasjedi lik-vidiran Bla` Kraqevi}, glavnizapovjednik HOS-a i general Oruà-nih snaga BiH i osam pripadnika HOS-a.

11. 08. 1992.

Na 18. po redu sjednici Skup{tinesrpskog naroda BiH koja se odràvau Bawoj Luci u Domu Vojske SR BiH, nadnevnom redu, me|u kojima je svakakonajzna~ajnije usvajawe Deklaracije obudu}em politi~kom i dràvnomure|ewu srpske dràve BiH. Osimpredsjednika Srpske Republike BiHRadovana Karaxi}a, sjedniciSkup{tine prisustvuju i predsjednikVlade SR BiH dr Branko \eri}, saministrima, te predsjednik RSK GoranHaxi} i predsjednik Skup{tine RSKMile Paspaq.

"Sabirni centri za ratne zarobqenikemuslimane i Hrvate u Omarskoj izatvor na Mawa~i kod Bawa Luke nisunikakvi koncentracioni logori, iakosu uslovi za ìvot veoma te{ki.Uvjerio sam se tako|e da se u pomenu-tim centrima u potpunosti po{tujuodredbe @enevske konferencije oratnim zarobqenicima", izjavio jePedi E{daun, ~lan britanskogParlamenta i lider Liberalnestranke.

Vojska Srpske Republike BiH potuk-la je muslimanske snage u dvodnevnimborbama koje su vo|ene u {irem


88

podru~ju Romanije - na linijiSokolac-Kaqina-Olovo.

"@elimo da {to prije uspostavimonormalne odnose sa Hrvatskom, BiH,Makedonijom, da uspostavimo slobod-no trì{te da do|e do carinske unijei jedne kooperativne privrede", rekaoje predsjednik Savezne RepublikeJugo-slavije Dobrica ]osi} u inter-vjuu wema~kom listu "[pigl".

Odbornici Skup{tine SkenderVakuf na redovnom zasjedawu jedno-glasno su donijeli odluku da se mjestoi op{tina Skender Vakuf preimenujeu naziv Kneèvo.

Srpske vlasti su u BiH za trenutni ibezuslovni prekid rata i postizawekoncenzusa o politi~kom rje{avawukrize. Sa srpske strane nema smetwiza humanitarne konvoje. Srpska stranaje predala aerodrom Sarajevo podkontrolu UNPROFOR-a, dala wenugaranciju za kopnene koridore i otvo-rila sve zatvore za me|unarodnuinspekciju, a spremna je i za zamjenuzarobqenika po principu svi za sve.Stoga, bilo kakva vojna intervencija uhumanitarne svrhe nema opravdawa.Ovo su dva najzna~ajnija stava o pri-havatawu i podràvawu svih humani-tarnih nastojawa me|unarodne zajed-nice koja je na prijedlog dr RadovanaKaraxi}a, jednoglasno usvojena nazasjedawu Skup{tine Srpskog naro-da BiH odrànom u Bawoj Luci.Srpska strana u BiH, uz to traì odSavjeta bezbjednosti da se objasni{to jo{ srpske vlasti u BiH treba daurade da bi se izbjegla vojna inter-vencija i krvoproli}e koje bi jepratilo.

Ameri~ki general Beri Mek Karfej,izjavio je u Va{ingtonu da biUjediwenim nacijama bilo potrebno400.000 vojnika i najmawe godinu danada zaustave rat u Jugoslaviji, bezgarancije da se on ne}e nastaviti kadase trupe povuku. "Ono {to poku{a-vamo da uni{timo je me|usobna

mr`wa triju naroda", rekao je MekKarfej, pomo}nik u zajedni~komGeneral{tabu Pentagona, u izlagawuna sjednici vojnog komiteta ameri~kogsenata.

12. 08. 1992.

Na 19. sjednici Skup{tine SrpskeRepublike BiH, koja je odràna uBawoj Luci, - progla{ena SrpskaRepublika, odnosno donesena odlukada se bri{e odrednica "Bosna iHercegovina", zato {to se radi o dru-goj dràvi, koju je svijet priznao.Usvojeni su dràvni simboli - himna"Boè pravde", zastava - crveno-bijela-plava i grb Nemawi}a -dvoglavi orao.

13. 08. 1992.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio je dvije nove Rezolucijeposve}ene krizi u Jugoslaviji, odkojih se prvom, pod brojem 770.,dozvoqava, ukoliko bude potrebno,upotreba sile u provo|ewu akcijehumanitarne pomo}i BiH.

Rezolucijom broj 771 osu|uje senaru{avawe qudskih prava u BiH isve strane u sukobu pozivaju da stanuna put ovoj praksi, tako|e uz prijetweprimjene sile na osnovu poglavqa 7.Poveqe Ujediwenih nacija.

16. 08. 1992.

U Pokrajini Vojvodini uto~i{tena{lo gotovo 140.000 qudi iz ratomugroènih podru~ja Hrvatske i BiH.Samo 5% izbjeglica je na kolek-tivnom smje{taju u zato predvi|enimobjektima, a ostale je primilo vi{eod 38.000 vojvo|anskih porodica.

17. 08. 1992.

Borbe za osloba|awe Jajca i "ocr-tavawe" jugoslovenskih granicaSrpske Republike nastavqene su nes-mawenom èstinom. Jedinice 30.divizije Prvog kraji{kog korpusanastavile su nadirawe iz vi{e prava-

ca prema dobro utvr|enim poloàjimapripadnika HVO i "zelenih beret-ki" na linijama odbrane oko Jajca.

Jake muslimanske snage premasaop{tewu Komande Srpske vojske uBile}i, zauzele su poslije iznenadnognapada srpska sela Unkovi}e,Kolakovi}e, Osiju, Vujinovi}e iRu|ice, isto~no od Kalinovika ipobile sve civilno stanovni{tvo kojenije moglo bjeàti, ve}inom starce idjecu.

Sjediwene Ameri~ke Dràve objav-ile su da uspostavqaju pune diplo-matske odnose sa Slovenijom, Hrvat-skom i BiH, javqaju agencije.

18. 08. 1992.

Indijski list "Patriot" objavio jekomentar u kojem se isti~e da seSrbima u Bosni mora priznati pravona nezavisnost, jer je to isto pravopriznato i dato i Hrvatima iSlovencima. "Ne moè postojati jedanzakon za Hrvate, Slovence i Bosance,a drugi za Srbe", isti~e se u komen-taru i nagla{ava da je rje{ewe krizeu Bosni i biv{oj Jugoslaviji jedinomogu}e ako se Srbima u Hrvatskoj iBosni, kao i Hrvatima u Bosni-dozvoli da imaju svoju nezavisnu"dràvu".

21. 08. 1992.

Predstavnici Srpske Republike zala-ga}e se na Me|unarodnoj konferen-ciji u Londonu za konfederativnuBiH, jer bi se takvim ure|ewem elim-inisala dominacija jednog naroda naddrugim, izjavio je predsjednikPredsjedni{tva RS dr RadovanKaraxi}, na konferenciji za nov-inare u pres-centru u Beogradu.

22. 08. 1992.

Pariski "Liberasion" tvrdi da"vlasti BiH" sprovode politikuetni~kog ~i{}ewa, mada se upornobrane od takvih optu`bi.

1992


89


90

^lan Predsjedni{tva RS BiqanaPlav{i} sastala se u Lukavici saKolmom Dojlom, ovla{tenim pred-stavnikom Evropske zajednice iXeremijem Brejdom, predstavnikomUNPROFOR-a u Sarajevu i upoznala ihsa te{kom situacijom u koncentra-cionim logorima i privatnimzatvorima u kojim muslimani drèzato~ene Srbe.

23. 08. 1992.

Nekoliko najstravi~nijih pokoqa uSarajevu, ukqu~uju}i i ubistvo{esnaest civila u redu za hqeb,po~inili su muslimani da bi prido-bili svjetsko javno mijewe za vojnuintervenciju, a ne Srbi koji okruùjugrad. Ovo otkriva "Indipendent"-ovreporter iz Wujorka na osnovu uvida upovjerqive izvje{taje, koji su terens-ki komandanti UNPROFOR-a dostaviligeneralu Sati{u Nambi-jaru. Sa timizvje{tajima bili su upoznati iameri~ki politi~ari u Va{ingtonu -tvrdi reporter.

24. 08. 1992.

Vi{e hiqada stanovnika Mrkowi}Grada do~ekalo je 14 milicionera kojisu nakon 72 dana zarobqeni{tva uJajcu u razmjeni pu{teni na slobodu.Predstavnici milicije i VojskeSrpske Republike predali su hrvatskojstrani iz Jajca 41 pripadnika"zelenih beretki", HOS-a i HVO.

Uo~i Londonske konferencije lidermuslimana Alija Izetbegovi} naPalama je decidirano odbacio bilokakvu mogu}nost pregovora o konceptukantonizacije ili bilo kojem drugomkonceptu koji bi zna~io podjelu BiH.

Sjediwene Ameri~ke Dràve, VelikaBritanija i Francuska odustali su odplanova udruène vojne intervencije,sli~ne onoj u zalivskom ratu, zaza{titu konvoja humanitarne pomo}i uBiH, pi{e "Va{ington post".

25. 08. 1992.

Radovan Karaxi} obavjestio jeLondonsku konferenciju da }eu~initi sve kako bi se uspostavile"Sigurne zone za uto~i{te" svih izb-jeglica u BiH. Karaxi} je napomenuo daSrbi nemaju namjeru da zadrè sveteritorije koje sada kontroli{u. On jeobe}ao da }e "vratiti sve teritorije,koje Srbi sada drè samo izstrate{kih i bezbjednosnih razloga".Karaxi} je ocjenio da je "preranopriznavawe BiH bila gre{ka" jer je"to prvi put u~iweno sa zemqom kojanema funkcioni{u}u vladu, teritori-jalni integritet, ustav i konsenzusstanovnika".

Jugoslovenski premijer Milan Pani}izjavio je u Londonu da je "Jugoslavijapotcjenila zna~aj medijskog rata i daza to danas pla}a visoku cijenu"."Srpski narod izloèn je organizo-vanoj i naopravdanoj demonizaciji isvjetskim medijama", izjavio je premi-jer. Pani} je iznio kategori~nu tvrdwuda je jedna "velika ameri~ka agencijaza publicitet dobila da ru{i ugledSrba i o wima {iri laì".

Prema odluci Stambene komisije SOSanski Most po~elo je useqavaweSrba kojima su poru{ene i izgorjeleku}e i stanovi u ratom zahva}enimpodru~jima zapadne Hercegovine iCentralne Bosne. Tako }e se oko 700srpskih porodica sa podru~jaTravnika, âpqine, Mostara, Zeniceuseliti u stanove i ku}e na podru~juSanskog Mosta koje su napustili mus-limani iz ovog kraja.

Na prvoj Konfernciji SindikataSrpske Republike odrànoj u BawojLuci, izabrano je Predsjedni{tvo od11 ~lanova, kao rukovodstvo ovogSindikata, Nadzorni odbor od devet~lanova. Za predsjednika ovogSindikata izabran je êdo Vola{,dosada{wi sekretar biv{eg SindikataBiH.

26. 08. 1992.

Britanski premijer Xon Mejxor otvo-rio je Me|unarodnu konferenciju oJugoslaviji u Londonu, ponudiv{i svimu~esnicima jugoslovenske krize"Na~ela i stavove" sa kojima se mora-ju saglasiti, ukoliko ne èle darizikuju progon iz me|unarodne zajed-nice i sankcije. Ta na~ela su: neprom-jewivost granica silom, za{ti-taprava mawina u okviru tih fiksiranihgranica, odustajawe od "etni~kog~i{}ewa" i stvarawa zarobqeni~kihlogora i obezbje|ivawe humanitarnepomo}i za sve ugroène stanovnike.

U ratnoj jedinici "Vojvoda Mi{i}",kapetana Slavka Crni}a, pio se{ampawac. Oslobo|eno je BijeloBrdo, najja~e usta{ko upori{te uPosavini. Ova velika pobjeda slavilase i u ostalim jedinicama VojskeSrpske Republike na ovom dijelurati{ta.

27. 08. 1992.

Na Konferenciji o Jugoslaviji, koja jezavr{ena u Londonu, usvojena su~etiri dokumenta, kao i zavr{nosaop{tewe kojim se od Srbije i CrneGore, izme|u ostalog, traìpo{tovawe postoje}ih granica.

28. 08. 1992.

U prvim reagovawima na rezultateKonferncije o Jugoslaviji u Londonu,strane agencije ocjewuju da jenapravqen o~igledan prodor koji bimogao uni{titi paqbu te{kimnaoruàwem po gradovima i otvoritizarobqeni~ke logore.

Srspko prosvjetno i kulturnodru{tvo "Prosvjeta" iz Sarajevaizraàva ogor~ewe i gnu{awe zboganticivilizacijskog i antikulturnogodnosa prema Srbima zato~enim u kon-centracionim logorima, zatvo-rima,ku}nim i drugim pritvorima u raznim

mjestima biv{e BiH. "Raznovrsnividovi bla}ewa, mu~ewa i nemilos-rdnog uni{tavawa srpskog naroda, poobimu i stepenu mr`we, prijete danadma{e zla koja su u 20. vijeku Turcinanijeli Jermenima i nacistiJevrejima".

Portugalski diplomata @oze Kuti-qero podnio je ostavku na mjestokoordinatora konferencije EZ o BiH,javqa AP. [ef portugalske diplo-matije @oao de Piweiro izjavio jeda je Kutiqero podnio ostavku u znaksolidarnosti sa lordom Karingtonom,koji je tako|e napustio mjesto glavnogmedijatora EZ za Jugoslaviju.

29. 08. 1992.

"Prihvatamo skup{tinu Londonskekonferencije, nemamo nikakvih teri-torijalnih pretenzija, ne teìmostvarawu velike Srbije i udruùjemonapore da prekinemo krvave doga|ajeu BiH", rekao je predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} u intervjuu TVmreè ITN. Napomiwu}i da ima nekihkoji zagovaraju neku vrstu etni~kog~i{}ewa, Milo{evi} je rekao da "miu Srbiji smatramo da je to krimi-nalan akt". "Zvani~no smo vrlo jasnonaglasili da se tako ne{to ne smijede{avati i da svi koji to rade morajubiti krivi~no goweni". "Me|utim",naglasio je Milo{evi}, "tamo je upitawu gra|anski rat, a u tim ratovi-ma nema nevinih strana, ni pobjedni-ka, ima samo `rtava..."

"Ima mjesta nadawu da }e Londonskakonferencija biti prvi korak, upravom smjeru, budu}i da je preovla-davalo opredjeqewe za politi~kimrje{ewem sukoba u BiH", izjavio jepredsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike dr Radovan Karaxi} podolasku iz Londona. Utisak je da nemamjesta za trijumfovawe, ali smatra daje konferencija pobjeda politike nadsilom, pobjeda pravde kao i britanskei francuske diplomatije i Ujediwe-nih nacija. Princip na samoopredje-qewe nije bio posebno istican, ali

nije bio ni negiran, {to je jedan odrazloga da je konferencija uspjela,ocjewuje on. [to se ti~e ponudesrpske strane da muslimanima ustupi20% teritorija, Karaxi} obja{wavada se one odnose samo na linijegrani~nih podru~ja u kojima }e senarod koji tu ìvi izjasniti o svojojsudbini, a ne na neko posebnopodru~je. Govore}i o budu}em ure|ewuBiH Karaxi} ocjewuje da je varijantatri nezavisne dràve realnija od uni-tarne BiH. Ili }e muslimani prih-vatiti formirawe BiH kao zajednicekonstruktivnih dràva ili }e tedràve biti nezavisne.

U {irem rejon Sluwa u RSK otkrive-na grupa od 621 ~lana koja se ilegal-no prebacivala iz Hrvatske prekoRSK u Cazinsku Krajinu. Grupa jeobu~avana u Centru za obuku"Jastrebarsko", a tokom no}i uzpomo} vodi~a prelazila je preko ter-itorije RSK. O naru{a-vawu primirjaod strane Hrvatske, vlasti RSK obav-jestile UNPROFOR.

30. 08. 1992.

Od granate, koja je eksplodirala uSarajevu, 15 qudi je poginulo, javqajuzapadne stanice, pozivaju}i se nasarajevsku i televiziju BBC. Rojtersnavodi da je tom prilikom vi{e licaraweno, a Aso{ejted pres pomiwebrojku od vi{e desetina rawenih.Granata je eksplodirala na pijaci"Markale" u Alipa{inom poqu kojeje, prema Rojtersu, pod kontrolomsnaga lojalnih bosanskoj vladi.

Radovan Karaxi} je izjavio britan-skom TV kanalu "SKAJ" da planira dastavi te{ko naoruàwe srpskih snagapod kontrolu UN u roku od sedam danai potvrdio spremnost da vrati diozauzetih teritorija u zamjenu za mir.U BiH zajedno sa muslimanskim snaga-ma bori se i najmawe 1.300 muslimanaiz araspkih zemaqa i Turske, tvrditurski list "Milijet". Najvi{e jeavganistanskih muxahedina koji su

godinama ratovali protiv Rusa, ali jeznatan broj i iz Alìra, Katara,Bahreina, Kuvajta, Izraela, Irana, teUjediwenih Arapskih Emirata."Milijet" prvi put otkriva da se nastrani muslimanskih snaga bori i 160turskih dràvqana i tvrdi da suwihove glave Srbi ucjenili na 20.000wema~kih maraka.

Srpsko selo Smolu}a na Ozrenu biloje pet mjeseci u potpunom okruèwu,muslimanskih snaga, bez struje, vodei bez ikakve mogu}nosti snabdijevawahranom i lijekovima. Sedam hiqadastanovnika i izbjeglica bilo jezato~eno sve dok borci Prve srpskeozrenske brigade uspjeli da probijuneprijateqski obru~. Rawenici ibolesnici su odmah evakuisani ismje{teni u ozrenske ratne bolnice.

Beogradski dnevnik "Borba" pi{e dasu muslimanske snage krajem pro{lenedjeqe napale konvoj èna, djece istaraca koji je krenuo iz Gora`daprema Uìcu i da je ve}i broj civilaubijen. List navodi da je u konvojubilo oko 1.000 srpskih izbjeglicakoji su krenuli iz sela Obarak,Povr{nice, Pobrdo i Hrawani. DoUìca je stiglo oko 100 qudi, doRogatice oko 200, a o sudbini wih 700se ni{ta ne zna.

01. 09. 1992.

Srbi }e svoje te{ko naoruàwestaviti pod kontrolu UN u roku od~etiri dana i ispuniti obe}awe kojesu dali na Me|unarodnoj konferen-ciji u Londonu - rekao je RadovanKaraxi} u intervjuu BBC-u uredovnoj emisiji "Vijesti tokomdoru~ka". Na otvorene optu`be SADda se Srbi ne}e dràti dogovora izLondona, Karaxi} je odgovorio:"Srbi }e odràti rije~".

Prema najnovijim podacima VisokogKomesarijata UN za izbjeglice, napodru~ju biv{e Jugoslavije posqed-wih avgustovskih dana registovana su

1992


91

1.957.842 raseqena lica. Od ukupnogbroja izbjeglica, wih 617.831 poti~esa teritorije Hrvatske, a 1.309.685 izBiH. Gledano po republikama, najvi{eraseqenih lica do sada je reg-istrovano u samoj BiH - 681.000, sli-jede Hrvatska sa 631.811, i Srbija sa401.336 izbjeglica. Na teritoriji podza{titom UN, prema podacima VisokogKomesarijata, nalazi se 87.000 izb-jeglica. U Sloveniji, navodi se u proc-jeni Visokog Komesarijata, boravi70.000, u Crnoj Gori 55.695, a uMakedoniji 31.000 izbjeglica.

Granatama puwenim bojnim otrovimaHrvatska vojska je iz Hrvatske ga|alapoloàje jedinica Prvog Kraji{kogkorpusa u okolini Dervente, saop{ti-li vojni izvori.

02. 09. 1992.

Delegacijama Srbije i Crne Gore, kakosaznaje TANJUG, upu}en je poziv izSekretarijata konferencije oJugoslaviji za u~e{}e u grupi za sukce-siju, koja po~iwe rad u ponedjeqak, 7.septembra, u @enevi.

03. 09. 1992.

Dosada{wa zategnutost u odnosimaislamskih zemaqa sa hri{}anskimzapadom "preraspodjequje se" sadrugih vru}ih ta~aka na globusu i kon-centri{e na Bosnu - ocjewujeizvje{ta~ iz Sarajeva uglednog britan-skog "Tajmsa". "Ishitrena" islamskasolidarnost za bosanske muslimane,otkriva strate{ki interes bliskois-to~nih zemaqa da ostvare islamskoupori{te u novom preure|ivawuEvrope. U tom ciqu te zemqe suspremne da finansiraju rat, zakqu~uje"Tajms", uz napomenu da "muslimanièle ne{to i za sebe na evropskomkontinentu".

Serija neprijatnih otkri}a u britan-skoj {tampi o dubokoj vojnojumje{anosti islamskih zemaqa u"bosanski rat", pridruìo se veoma

uticajni "Europian", otkriv{i da jezagreba~ki aerodrom glavna odredi-{na ta~ka preko koje te~e doturaweoru`ja Izetbegovi}evim pristalica-ma. Izvje{ta~i "Europian"-a izSarajeva i "obavje{tajni izvori uLondonu" kaù da su neposredno nakontajnog vojnog sporazuma Izetbegovi} -Tu|man u avgustu, najmawe dva velikaaviona dopremila naoruàwem uZagreb za bosanske muslimane izIrana.

Pod okriqem Ujediwenih nacija iEvropske zajednice, u @enevi je, uPalati nacije, po~eo pregovara~ki pro-ces u okviru Londonske me|unarodnekonferencije o Jugoslaviji. Port-parol u Palati nacija precizirao je da}e se proces odvijati pod rukovod-stvom Upravnog komiteta, pod kopred-sjedni{tvom Sajrusa Vensa, u ime UNi opunomo}enika EZ lorda Ovena.

Pod naslovom "Xihad na vratimaEvrope", zagreba~ki "Ve~erwi list"pi{e da razli~iti pogledi Zapada iwegovo stvarno nejedinstvo radikali-ziraju muslimanska gledi{ta. Listnavodi pisawe londonskog "Sundajtimesa" o "stotinama muxahedina izislamskog svijeta koji se ve} bore nateritoriji BiH", te da su oni "uzne-mirili i bosanske Hrvate, koji strahu-ju da bi po zavr{etku rata oni moglipretvoriti Bosnu u islamsku repub-liku". Komentar "Ve~erweg lista"ocjewuje da je "gotovo sigurno daxihad ulazi na evropska vrata", i upo-zorava "neslo`ni i neodlu~ni Zapad,da }e se suo~iti s pitawem mnogozamr{enijim nego {to je to problemazilanata".

Radovan Karaxi} je izjavio da su mus-limanske snage oborile talijanskitransporter koji je nestao iznadKowica, jugozapadno od Sarajeva.Karaxi} je rekao da je dopisnik mus-limanskog radija iz Zenice prethodnuve~e u 19.20 ~asova saop{tio prekoRadio Sarajeva "da je wihova proti-vavionska odbrana pogodila neprijate-qski avion".

Ratno Predsjedni{tvo BiH uSarajevu donijelo naredbu o formi-rawu pet muslimanskih korpusa:prvog (sarajevskog - komandantMustafa Hajrulahovi} Talijan), dru-gog (tuzlanskog - komandant @eqkoKnez), tre}eg (bawalu~kog, sa privre-menim sjedi{tem u Zenici - komandantEnver Haxihasanovi}), ~etvrtog(mostarskog - komandant ArifPa{ali}) i petog (biha}kog - koman-dant Hajrudin Osmanagi}).

05. 09. 1992.

U Bawoj Luci odràna Osniva~kaskup{tina Fudbalskog saveza SrpskeRepublike. Za prvog predsjednika FSSrpske Republike izabran je BrankoLazarevi} iz Bijeqine.

07. 09. 1992.

Jugoslovenska ambasada u Parizuuputila je protest prvom programufrancuske televizije, motivisananeistinama i la`nim slikama o zbi-vawima u Jugoslaviji koje ovaj TV-kanal svake ve~eri servira svome mil-ionskom auditorijumu, okrivquju}iSrbe.

Predsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike dr Radovan Karaxi} pot-pisao je aboliciju za 69 ratnihzarobqenika, koji se trenutno nalazeu bawalu~koj bolnici, a koji bi treba-lo da budu preba~eni na daqelije~ewe u Veliku Britaniju.

11. 09. 1992.

U Drvaru je odràno vojno-politi~kosavjetovawe u ~ijem su radu u~estvo-vali general-potpukovnik RatkoMladi}, komandant Vojske SrpskeRepublike, vi{e ~lanova Glavnog{taba, pukovnik Grujo Bori}, koman-dant Drugog Kraji{kog korpusa VojskeSrpske Republike, komandanti brigadaDrugog KK, predsjednici Skup{tinaop{tina zone odgovornosti DrugogKraji{kog korpusa i na~elnici CJB u


92

zoni odgovornosti Korpusa. Na savje-tovawu je ukazano na zadatke vojske ipotrebu stalne budnosti kako bi seo~uvali dostignuti poloàji.

12. 09. 1992.

Radovan Karaxi} je izjavio da susrpske snage u Bosni sve svoje te{konaoruàwe oko ~etiri grada u BiHstavili pod nadzor UN. Karaxi} jerekao da }e Srbi otvarati vatru samoako budu izloèni èstokom napadumuslimana. U podne je istekao rok zastavqawe pod nadzor UN srpskihtenkova i artiqerije na podru~juSarajeva, Biha}a, Jajca, Gora`da.

14. 09. 1992.

Na osnovu odluke Vlade SrpskeRepublike {kola za unutra{weposlove "Mijo Kero{evi} - Guja" saVraca u Sarajevu, mijewa naziv isjedi{te. Ova }e se {kola zvatiSredwa {kola za unutra{weposlove i nalazi}e se u Bawoj Luci.

15. 09. 1992.

Ustavni sud BiH poni{tio je odlukuo formirawu Herceg-Bosne, javqaRadio Sarajevo.

^lan Predsjedni{tva BiH Ejup Gani}upozorio je, u intervjuu britanskojagenciji ROJTERS, da strahuje da biizvjesni "radikalni" elementi u inos-transtvu, ogor~eni zbog zbivawa usvojoj zemqi "mogli da se okrenume|unarodnom terorizmu".

Poslanici Skup{tine SrpskeRepublike, na sjednici u Bijeqini,donijeli su odluku o promjeni nazivaSrpske Republike u "RepublikaSrpska".

Poslanici Skup{tine SrpskeRepublike zatraìli su u Bijeqiniod Predsjedni{tva, Vlade i Vrhovnekomande da defini{u granice Srpskedràve u biv{oj BiH.

Poslanici Skup{tine SrpskeRepublike, na sjednici u Bijeqini,Zakon o imenu grada Kneèva, ~ime jepotvr|ena odluka SO Skender Vakufod 11. avgusta da se promijeni imeovog grada.

Bawolu~ki list "Glas" progla{en jerepubli~kim dnevnim listom podnazivom "Glas srpski", odlu~ili suposlanici na sjednici Skup{tineSrpske republike u Bijeqini.

16. 09. 1992.

Po~etak godi{weg zasijedawa Gene-ralne skup{tine UN u Wujorkuobiqeèn je zahtjevom EZ i Organi-zacija islamske konferencije zaiskqu~ewe SR Jugoslavije iz svjetskeorganizacije.

Stotina islamskih fundamentalistaiz Irana i Saudijske Arabije dosp-jele su proteklih sedmica u Bosnu ibore se na strani bosanskih musli-mana, izvje{tava britanska televiz-ijska stanica BBC. Tim povodom, {efzeni~ke policije @arko Andri} jerekao: "Hrvati nisu sre}ni {to ovdjeima muslimanskih boraca iz inos-transtva, jer oni propagiraju islam.Wihov zadatak je da islam zavladaovim dijelom svijeta. Na{i qudi setoga pla{e".

U sklopu jake usta{ko-muslimanskeofanzive na kotor-varo{kom frontu,napadnuto je i srpsko selo Serdari ublizini Vrbawaca, op{tina KotorVaro{, koje je u potpunosti uni{tenoi spaqeno. Jake snage tzv. Prvekotorvaro{ke bojne masakrirale sui ubile 18 vojnika, èna i djece.

Predsjednik Predsjedni{tva SrpskeRepublike dr Radovan Karaxi}istakao je da }e se na @enevskim pre-govorima o BiH Srbi zaloìti zadefinisawe tri konstitutivne dràvei ure|ewe wihovih me|usobnihodnosa. "Mir ne moè biti parci-

jalan. On mora biti za sve i u istovrijeme".

18. 09. 1992.

U Hotelu "Kardijal" u Bawi Vru}ici,kona~no su, poslije vi{e odlagawa,odràni pregovori sa predstavnicimaHVO za Sredwu Bosnu iz @ep~a.Srpsku delegaciju predvodio je VojoKupre{anin, narodni poslanik uSkup{tini RS, a Hrvatsku Ivo Lozan-~i}, glavni stoèrnik HVO za SredwuBosnu.

19. 09. 1992.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi}, izjavio je da binajboqi na~in da se zaustavi rat uBiH bio poni{tewe priznawa nezav-isnosti BiH i priznavawe trijudràva u okviru te republike. On jeto rekao u Palati nacija u @enevi,gdje predvodi srpsku delegaciju napregovorima tri strane u bosansko-hercegova~kom sukobu.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorku jesa 12 glasova za i tri uzdràna (Kina,Indija, Zimbabve) usvojio Rezoluciju777 kojom se preporu~uje Generalnojskup{tini da SR Jugoslaviji uskratidaqe sudjelovawe u wenom radu.Rusija se izjasnila za Rezoluciju,iako se vjerovalo da }e se uzdràtiod glasawa.

S Me|unarodne islamske konfer-encije o Bosni koja je odràna uZagrebu, upu}en je poziv svim musli-manima svijeta da do|u u Bosnu da sebore, javio je hrvatski Radio Zagreb."Samo Sveti rat xihad moè spasitiBosnu", jedan je od zakqu~aka te kon-ferencije. Me|unarodna islamskakonferencija o Bosni odràna je uorganizaciji Islamskog centra uZagrebu.

20. 09. 1992.

Gosti general-majora Momira Tali-}a, komandanta Prvog Kraji{kog kor-

1992


93

pusa, na komandnom mjestu u BosanskojPosavini bila je delegacija kulturnihradnika i urednika opozicionih lis-tova i TV iz Rusije, koji podràvajusrpsku borbu. Me|u gostima je i gener-al Viktor Filatov, ~lan General-{taba Ruske vojske. "Mi smo biliprinu|eni da prihvatimo ono {to jenametnuto, a to je rat koji je najgori zanas", istakao je general Tali}.

Prema podacima kojima raspolaùsrpske vojne i civilne vlasti, oko3.000 Srba sa podru~ja op{tine Kowicse vodi na spiskovima nestalih, takoda se taj grad sve vi{e pomiwe kaomjesto najve}eg srpskog stradalni{tvau Hercegovini.

Oko 17.00 ~asova na putu Miqevina-Kalinovik, kod mjesta Paprati,"zelene beretke" su ubile 25 civilasrpske nacionalnosti, me|u kojima jebilo {est èna, saop{tila je komandahercegova~kog korpusa VRS u Bile}i.Nakon {to su se na svirep na~in ubi-jeni, tijela unesre}enih gra|ana suspaqena.

22. 09. 1992.

U kawonu Une nadomak Grabeà, mus-limanski fundamentalisti sa~ekali suu zasjedi vojni kamion i na wega otvo-rili vatru kojom prilikom je poginulo16, a te{ko raweno {est vojnika Tre}ebrigade Drugog Kraji{kog Korpusa.Zlikovci su masakrirali tijela ubi-jenih boraca, a neke le{eve su potom izapalili.

U Bawoj Luci odràna zajedni~ka sjed-nica Vlada Republike SrpskeKrajine i Republike Srpske, kojoj suprisustvovala oba predsjednika vladaZdravko Ze~evi} i Branko \eri}.Okosnica razgovora bila je saradwadviju republika u oblastima ekonom-skog i dru{tvenog ìvota.

[ef hrvatske stranke prava (HSP)Dobrislav Paraga, izjavio je u Bonuda }e se wegova vojna organizacija,

Hrvatski oslobodila~ki stoèr(HOS) "boriti dok velika Srbija nebude pobije|ena", odnosno dok "nedostigne granice ujediwene Hrvatske,{to podrazumjeva sada{wu Hrvatsku iBiH".

23. 09. 1992.

Predsjednik Muslimansko-bo{wa~keorganizacije (MBO) Adil Zulfikar-pa{i} izjavio je u Zagrebu da velikave}ina Bo{waka àli {to je povijesnisporazum izme|u Srba i bosansko-hercegova~kih muslimana lakomislenoi od neodgovornih "amatera" odba~en.To je po wegovoj ocjeni, otvorilo putsukoba i svega {to se sada doga|a uBiH. Ne mogu Aliji Izetbegovi}upripisati da je htio gurnuti narod upropast. Da je on znao i mogao svojompomo}u ocjeniti situaciju, nikada nebi ustao protiv "sporazuma Srba imuslimana", koji je za 100 godinagarantirao miran ìvot u BiH, upozo-rio je predsjednik MBO-a.

Iz Turske organizovano kre}u grupemuxahedina u "svet rat" u BiH - tvrditurski dnevni list "SABAH". Novinartog lista u zapo~etoj seriji reportaàpi{e da je ovih dana sa grupom od oko30 turskih muxahedina stigao izQubqane organizovano u BiH.

24. 09. 1992.

Vlade Republike Srpske iRepublike Srpske Krajine zakqu~i-le su protokol o me|usobnoj saradwi uoblasti politike, ekonomije udru{tvenog ìvota, saop{tilo jeMinistarstvo za informisaweRepublike Srpske. Predvi|ena jeuspostava jedinstvenog obrazovnog sis-tema, formirawa zajedni~kog javnogpreduze}a za snabdijevawe naftom,objediwavawe zdravstva, informi-sawa, fiskalnog i carinskog sistema,ali i uspostavqawe istog oblika vla-davine, politi~kog sistema i istihdràvnih simbola. Grani~nih prelazaizme|u dviju republika ne}e biti.

Patrijarh srpski gospodin Pavle ikardinal zagreba~ki FrawoKuhari} uputili su iz @eneve zajed-ni~ku poruku u kojoj apeluju da seodmah i bezuslovno obustave svaneprijateqstva na prostorima biv{eJugoslavije. Usvajewem ove porukezavr{eni su 23. septembra jednodnevnirazgovori poglavara Srpske pravo-slavne i Hrvatske rimokatoli~kecrkve u zamku "BOS" kod @eneve.

Alija Izetbegovi} i Frawo Tu|man,poslije tro~asovnog sastanka, usjedi{tu UN u Wujorku iza zatvorenihvrata, saop{tili su da obrazuju zajed-ni~ki Vojni komitet sa zadatkom -kako su opisali da "koordinirawihove odbrambene napore", a tako|esu zajedno zatraìli i ukidawe embar-ga na uvoz oru`ja BiH i Hrvatskoj.

25. 09. 1992.

Kopredsjednici @enevske konferen-cije o Jugoslaviji Sajrus Vens i LordDejvid Oven doputovali su u BawuLuku, u pratwi dr Radovana Karaxi}akoji ih je do~ekao u Bos. Gradi{ci.Kako su ve} u prvom susretu sa nov-inarima pred hotelom "Bosna" izjav-ili "èle na licu mjesta da se uvjereda li u bawalu~kom regionu imaetni~kih ~i{}ewa".

26. 09. 1992.

Radnici Centra slu`bi bezbjednos-ti Trebiwe prikupili su doku-mentaciju i podjelili krivi~ne prijaveprotiv 240 identifikovanih lica sapodru~ja Hercegovine za koje je nedvo-jbeno utvr|eno da su u~estvovali u rat-nim zlo~inima nad srpskim civilnimstanovni{tvom i zarobqenicima izredova Vojske Republike Srpske.Jedanaest lica koja su izvr{ilazlo~in jo{ je neidentifikovano.

Vojska Republike Hrvatske na trebi-wskom rati{tu ponovo je krenula unapade na poloàje srpskih jedinicasvim raspoloìvim oru`jima ioru|ima, poku{avaju}i se probiti jo{


94

daqe prema Trebiwu, saop{tila jeinformativna slu`ba Hercegova~kogkorpusa VRS.

Predsjednik Skup{tine RepublikeSrpske Mom~ilo Kraji{nik ocjenioje da je konferencija u @enevi"donijela ve}i kvalitet nego sveprethodne". Srpska strana, rekao jeKraji{nik, smatra da je pristupkopredsjednika konferencije o Jugo-slaviji lorda Ovena i SajrusaVensa objektivan i da oni "prihvata-ju postojawe Republike Srpske kaopoliti~ku realnost".

U vije}nici Doma kulture u BawojLuci odràna je osniva~ka Skup{tinaBokserskog Saveza RepublikeSrpske. Prvi predsjednik novostvo-rene Asocijacije je Neboj{aRadmanovi}.

Radio Bosne i Hercegovine javio je dase sukobi izme|u muslimana iHrvata u Novom Travniku, zapadno odZenice zao{travaju.

Komanda hercegova~kog korpusasaop{tila je da je tokom ju~era{wihborbi oslobo|eno Tjenti{te. Time jeprema istom izvoru, prvi put u dosa-da{wim borbama do{lo do spajawajedinica Hercegova~kog korpusa iboraca Srpske vojske iz Podriwa.Nakon ovih uspje{nih dejstava Srpskevojske uspostavqen je jedinstvenfront na teritoriji od Plata kodDubrovnika do Vi{egrada ~ime jedeblokirana komunikacija Gacko-Fo~a.

27. 09. 1992.

Vi{e od 50 srpskih boraca je poginu-lo, a gotovo dva puta vi{e ih jeraweno u trodnevnim èstokim bor-bama koje se jo{ vode na podru~jusrpske op{tine Mili}i u isto~nojBosni.

Moskovski ~asopis "Novoje vremja"pi{e da se krivica za krvoproli}e u

Jugoslaviji ne moè pripisati samojednoj strani. âsopis smatra da jeu~iwena velika gre{ka {to su se Srbii Srbija u svjetskim medijima dugovremena nazna~avali kao iskqu~iviili najve}i krivci za rat na tlubiv{e Jugoslavije. Po ocjeni lista, toniti odgovara istini niti je u intere-su obustave krvoproli}a. Autor tekstatvrdi da "u dràvama u kojim carujeislam ili hrvatski nacionalizamSrbi ne èle da ìve, ali ne èle nida napuste zemqu svojih predaka. Onise moraju razumjeti" - pi{e "Novojevremja".

28. 09. 1992.

"Mo`da je trebalo i mnogo ranijenapustiti ideju o Jugoslaviji, pastvarati savez srpskih dràva" -izjavio je predsjednik Predsjedni-{tva Republike Srpske dr RadovanKaraxi}. "Da smo prije godinu danastvarali savez srpskih dràva,druga~ija bi se sada kopqa lomila i uLondonu i u @enevi i u Savjetu bezb-jednosti. Ovako smo se na{li u rasc-jepu izme|u zate~enog stawa i realnihpotreba srpskog naroda", ocjenio jeKaraxi}. "Jugoslavija je stvorena zazlo srpskog naroda".

U Bawoj Luci je iza{ao prvi brojlista "Glas srpski" - dnevne novineRepublike Srpke.

29. 09. 1992.

Iz sela Rogosje i Nediri{ta, kodMili}a, izvu~eno je 28 tijela ubijenihi na najbestijalniji na~in masakri-ranih srpskih civila. Jo{ se traga zadevetoricom stanovnika Rogosja iNediri{ta koji su nestali ujutru 26.septembra, nakon napada musliman-skih ekstremista iz pravcaSrebrenice i @epe.

"Svijet mora da sazna da muslimanskifanatici u BiH vode "sveti rat"xihad. Ubijaju, koqu, pale ìve qude,siluju srpske djevoj~ice i ène, na

kraju 20. vijeka nabijaju Srbe nakolac", izjavila je ~lan predsjed-ni{tva Republike Srpske BiqanaPlav{i}.

[ef delegacije Republike Srpske naposrednim @enevskim pregovorima ookon~awu rata u BiH RadovanKaraxi} smatra da, na osnovu prveetape pregovora muslimanska stranane èli mir i zaustavqawe ratnema{inerije. U intervjuu TANJUG-u,Radovan Karaxi} je izrazio svojeuvjerewe da obustavu krvoproli}a uBiH odbacuje muslimansko rukovodst-vo Alije Izetbegovi}a i procjewujeda }e rat u BiH "mo`da potrajati".

30. 09. 1992.

Predsjednik SR Jugoslavije Dobrica]osi} i predsjednik RepublikeHrvatske Frawo Tu|man sastali suse u Palati nacija u @enevi. Oni suzapo~eli razgovore u {irokom spek-tru jugosovensko-hrvatskih otvorenihpitawa i akutnih problema. U razgov-orima u~estvuju i kopredsjednici@enevske konferencije o biv{ojJugoslaviji Sajrus Vens i DejvidOven. Oni su ustvari i iniciralidijalog na vrhu dvojice predsjednika.

Srbi sa podru~ja Bira~a u isto~nojBosni i daqe su u neopisivom {oku ibolu, nakon {to su krajem pro{lenedeqe u dva dana muslimanske snagemasakrirale vi{e od 60 wihovihsunarodnika. Strahuje se i za sudbinu50 Srba koji se vode kao nestali.@rtve su, kaù patolozi koji suizvr{ili obdukciju le{eva, nanajsvirepije na~ine klane, ubijanitupim predmetima, lobawe su imarazmrskane, sje~eni su im prsti, poli-vani su benzinom i paqeni...

U Biha}u je, kako se tvrdi u informa-ciji Informativne slu`be DrugogKraji{kog korpusa, masakrirano 150Srba, uglavnom civila razli~ite dobii pola. Ovaj ne~uveni zlo~in djelo jeislamskih fanatika iz Biha}a, koji

1992


95

su, koliko jo{ ju~e, garantovali svimSrbima u Biha}u miran i bezbjedanìvot, ne dozvoqavaju}i im da se nipod okriqem UNPROFOR-a isele izovog grada i odu u Petrovac i Drvar.

Vojska SR Jugoslavije povu}i }e sesa Prevlake do 20. oktobra, a cijelaoblast oko spornog poluostrva bi}edemilitarizovana i tamo }e biti ras-pore|eni posmatra~i UN - sr` jeSporazuma od osam ta~aka koje su,nakon vi{e~asovnih razgovora u@enevi, potpisali predsjednici SRJugoslavije Dobrica ]osi} iHrvatske Frawo Tu|man.

Na Palama je konstituisano SrpskoSarajevo. Taj ~in je obavqen u pris-ustvu predsjednika Skup{tine iizvr{nih odbora srpskih op{tinaHaxi}i, Ilixa, Vogo{}a, Rajlovac,Ilija{, Pale, Centar, Stari Grad iNovo Sarajevo. Sjedi{te SrpskogSarajeva je u op{tini Novo Sarajevo.

01. 10. 1992.

Sekretar Dràvne komisije za ratne izlo~ine genocida u Beogradu drMilan Bulaji}, uputio je pismo istesadrìne na preko trideset adresa,me|u kojima ekspertima Me|unarodnogsuda pravde u Hagu i ameri~komdràvnom sekretaru Igl Bergeru, ukojem o~ekuje wihovu pomo} u razr-je{avawu Jugoslovenske tragedije naosnovama prava i pravde i utvr|ivawuistine u interesu svih qudi svijeta.Razbijawe SFRJ vr{eno je najgrubqimkr{ewem principa me|unarodnogprava. Sankcije su uvedene, a da seokrivqenoj Jugoslaviji nije dala rije~odbrane, {to se omogu}uje i najteìmzlo~incima.

Francuski general Filip Morionimenovan je zvani~no na ~elo oja~anihsnaga UNPROFOR-a u BiH. Pred-stavnik generalnog sekretara UNButrosa Galija, Frasoa \ulijani,saop{tio je u Wujorku da je IracSedrik Tornberi imenovan za

pomo}nika misije UNPROFOR-a ubiv{oj Jugoslaviji.

Predsjednik Vlade SRJ Milan Pani}primio je pismo od ~lana Predsjed-ni{tva Republike Srpske dr BiqanePlav{i} u kome ga izvje{tava odesetinama zlo~ina koji su u BiHpo~iweni nad srpskim narodom.Biqana Plav{i} u ovom pismu zah-vaquje Milanu Pani}u za wegovo zala-gawe da se stekne istinska predstava otome {ta se doga|a u BiH. "ZahvaqujemVam, {to ste pravilno i objektivnokomentarisali namjere onih koji jed-nostrano srpski narod progla{avajuzlo~incima" - kaè se u pismu BiqanePlav{i}.

Sa odrànog kolegija MUP-a RSK uKninu izdato je saop{tewe oko razgov-ora ]osi}-Tu|man, u kojem se kaè:"Cijenimo napore gospodina ]osi}a zamirno rje{ewe krize, ali ne moè sedozvoliti trgovina na{om teritorijombez saglasnosti i konsultacija sanadle`nim organima RSK". U saop-{tewu se podsje}a da }e MUP RSK idaqe biti garant mira i bezbjednostiRSK i siguran ~uvar granica RSK.

04. 10. 1992.

Kopresjednik mirovne konferencije oJugoslaviji lord Dejvid Oven izjavioje za milanski list "Korijere de lasera" da "budu}a Bosna mora biti sas-tavqena od autonomnih regiona save}im stepenom nezavisnosti nego {toto èli dana{wa muslimanska vlada uSarajevu.

05. 10. 1992.

Na osnovu odluka Ratnih predsjed-ni{tava Bosanskog Petrovca,Bosanske Krupe, Bosanskog Grahovai Bosanskog Novog, u imenima ovihgradova obrisan je pridjev "bosans-ki", odnosno "bosanska". Sada se tigradovi zovu samo Petrovac, Krupa,Grahovo, Novi. Prilikom dono{ewaodluka o promjeni imena, ratna pred-

sjedni{tva su se, kako je saop{teno,"rukovodila zahtjevima srpskog narodai nadle`nih organa RepublikeSrpske".

Predsjednik Republike Srpske Rado-van Karaxi} izjavio je da }e se Srbipovu}i iz @enevskih pregovora uko-liko nad Bosnom i Hercegovinom budeuspostavqena zona zabrawena zaletove aviona. On je rekao da ve} okodvadesetak% Srba u Bosni ìvi odvo-jeno od muslimana, a stvarawe suv-erenih dràva tri naroda jedino jerealno rje{ewe bosanskog problema.

06. 10. 1992.

Savjet bezbjednosti UN u WujorkuRezolucijom 780 pozvao Generalnogsekretara da osnuje Komisiju ekspera-ta za prikupqawe podataka o te{kimpovredama me|unarodnog humanitarnogprava na teritoriji biv{e Jugoslavije.

Generalni sekretar UN imenovaopredsjednika i ~etiri ~lana Komisijeeksperata za prikupqawe podataka ote{kim povredama me|unarodnoghumanitarnog prava na teritorijibiv{e Jugoslavije.

Slu`ba Ratne mornarice zainformisawe saop{tila je u HercegNovom da }e jedinice Ratne mornaricei Podgori~kog korpusa izvr{iti "pre-dislokaciju qudstva i materijalihsredstava" sa i oko Prevlake, shodno@enevskom dogovoru o demilita-rizaciji tog prostora i odluci pred-sjednika SR Jugoslavije.

07. 10. 1992.

Kako saop{tavaju vojni izvori,jedinice Prvog kraji{kog korpusa usilovitom naletu skr{ile su otporhrvatsko-muslimanskih snaga i pot-puno oslobodile Brod. JediniceVRS, pod komandom pukovnikaSlavka Lisice u nezadrìvom juri{uuspjela je osloboditi grad i spre~itive} pripremqena ru{ewea zna~ajnihobjekata u paqewe rafinerije nafte.


96

08. 10. 1992.

S predstavnicima hrvatskih snagapro{le no}i potpisan sporazum obezuslovnom prekidu vatre, saop{tioje novinarima okupqenim na konfer-enciji za {tampu u Pres centru Prvogkraji{kog korpusa u Bawoj LuciBogdan Suboti}, ministar odbraneRS.

09. 10. 1992.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio je Rezoluciju 781 o zabraninadlijetawa vazdu{nog prostora BiHda bi, kako prenosi ROJTERS, zadaoudarac vojnoj nadmo}i Srba u BiH. Tazabrana stupa na snagu odmah.

13. 10. 1992.

"Na posavskom rati{tu, rame uz ramesa srpskim borcima, bore se odne-davno i dvije muslimanske jedinice izBijeqine. Ovi qudi svjesno suodlu~ili da se prikqu~e VRS i na tajna~in pokaù da su lojalni srpskimvlastima. Oni, kao i ja sam, ìvezajedno sa Srbima u Bijeqini, èletu i ostati i smatraju da im je mjestou srpskoj vojsci. Muslimani su naprav-ili istorijsku gre{ku savezom saHrvatima i vjerujem da }e na{ narodzbog toga ispa{tati", izjavio je pri-likom sve~anog ~ina polagawa zak-letve starje{ina muslimanskihjedinica major Sakib Halilovi}.

Pod naslovom "Zaustaviti Srbiju,bombardovati Srbiju" "Wujork tajms"traì od SAD i Zapadnih saveznikada, pod okriqem UN, napadnu Srbiju,ukqu~uju}i, prije svega, vazdu{ninapad na strategijske ciqeve.

14. 10. 1992.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}potvrdio je u @enevi da je ponudio dase svi avioni kojima raspolaùsrpske snage u BiH, prebace u SaveznuRepubliku Jugoslaviju. Karaxi} je

izjavio ROJTERSU da je taj prijedlogiznio na sino}wem sastanku sakoopredsjednicima @enevske konfer-encije o Jugoslaviji SajrusomVensom i lordom Ovenom, kako bi seotklonile nedoumice oko toga da lisrpski avioni u BiH lete ili ne,odnosno da li kr{e RezolucijuSavjeta bezbjednosti UN o zonizabrane letova nad teritorijom BiH.

15. 10. 1992.

"Vojni posmatra~i UNPROFOR-a iEvropske zajednice krenuli su naPrevlaku sa koje je po~elo povla~eweVojske Jugoslavije", izjavio je uVa{ingtonu direktor civilnog dijelamisije za{titni~kih snaga UNSederik Tornberi.

16. 10. 1992.

Na povla~ewe Vojske SR Jugoslavije saPrevlake, prvi je reagovao BoìdarVu~urevi}, predsjednik SAO Isto~naHercegovina i predsjednik SO Trebi-we. Vu~urevi} je taj potez ocijenioizdajom srpskih interesa.

Donesena je Odluka o formirawu{tabova i jedinica Srpske vojskeKrajine (SVK).

Prestaje da postoji prihvatni cen-tar u Trnopoqu kod Prijedora, javi-la je agencija SRNA.

17. 10. 1992.

Na vanrednoj sjednici Skup{tineop{tine Bosanska Dubica dat jeprijedlog da se ovaj grad i op{tinaubudu}e zove Kozarska Dubica, {tosu odbornici Skup{tine op{tine iprihvatili ve}inom glasova.

21. 10. 1992.

Na podru~ju Travnika, Novog Travnikai Viteza nastavqene su borbe musli-manskih i hrvatskih snaga zbog ~egaje i zatvoren sarajevski aerodrom zahumanitarne letove.

Predsjednik Me|unarodnog komitetaCrvenog krsta Kornelio Samarugaizjavio je da sve tri zara}ene straneu BiH - muslimani, Srbi i Hrvati,pribjegavaju etni~kom ~i{}ewu.

23. 10. 1992.

Uni{tavawe srpskih pravoslavnihhramova u Hrvatskoj nastavqa se iakoodavno nema vojnih skoba. Svetomarhijerejskom sinodu Srpske pravo-slavne crkve i daqe stiù izvje{tajiparoha o demoliranim crkvama uPeroju, na Su{aku u Kutini i drugimmjestima.

Novi Travnik i Vitez su mjestanajè{}ih me|usobnih borbenihobra-~una Hrvata i muslimana.Razdor u HM koaliciji u gradovimaLa{vanske doline po~eo je prijeozvani~ewa politi~kog i vojnogsaveza, prije predizbornih iizbornih konvencija i prije vezivawa{ahovnice i zelenog barjaka u sim-boli~ne ~vorove.

24. 10. 1992.

Sukobi izme|u Hrvata i muslimanaposlije Viteza, Novog Travnika idrugih mjesta u Bosni, eskalirali su iu Hercegovini, posebno u dolinirijeke Neretve. Posebno jake borbeizme|u tih snaga vode se u posqedwadva dana u op{tinama Prozor,Jablanica i Kowic.

Drugi kongres Socijalisti~ke par-tije Srbije u Beogradu zavr{en jeizborom novog rukovodstva partije saSlobodanom Milo{evi}em na ~elu.

26. 10. 1992.

Glavni odbor HDZ BiH za vr{iocadu`nosti predsjednika HDZ-a BiHizabrao je Matu Bobana. Dosada{wipredsjednik Miqenko Brki} podnioje, kako se navodi, ostavku na tudu`nost. Na sjednici u Posu{ju glavniodbor HDZ-a BiH opozvao je Stjepana

1992


97

Kquji}a iz Predsjedni{tva BiH, te zahrvatskog predstavnika u Predsjed-ni{tvu BiH izabrao Miru Lasi}a.

27. 10. 1992.

Avioni slovena~ke avio-firme"Adrija ervejs" prevozili su iz ara-pskih zemaqa muxahedine koji se uBosni bore na strani muslimanskihvojnih formacija. Ministarstvounutra{wih poslova Slovenije, kako jesaop{tio wegov predstavnik na sjedni-ci parlamentarne komisije zaunutra{we poslove, zapo~elo jeistragu o prqavim poslovima ovogavio-prevoznika.

28. 10. 1992.

Kopredsjednici Me|unarodne konfer-encije o biv{oj Jugoslaviji SajrusVens i Dejvid Oven najzad su objelo-danili svoj prijedlog o budu}emustavnom ure|ewu BiH. Su{tina togprijedloga je da BiH, ako na to pris-tanu predstavnici tri naroda u tojbiv{oj jugoslovenskoj republici, kakose kaè u veoma op{irnom izvje{tajuVensa i Ovena, bude decentralizovanai podijeqena na 7 do 10 autonomnihregiona.

29. 10. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva RBiHAlija Izetbegovi} uputio je pismohrvatskom predsjedniku FrawiTu|manu u kome ga moli da se zaloìza okon~awe napada hrvatskih snaga namuslimanske snage u BiH, da se uhrvatskoj {tampi zaustavi propagandnirat, {to je zajedno ocijenio kao "sis-tematsku destrukciju BiH".

30. 10. 1992.

Jajce je definitivno oslobo|eno.Vi{emjese~ne borbe na prilazimagradu kulminirale istodnevnimdejstvima zdruènih jedinica Prvogkraji{kog korpusa i kona~nimoslobo|ewem Jajca. Kako trenutno

stvari stoje, ni jedan privredniobjekat nije znatnije o{te}en, asa~uvano je i svih pet mostova prekoVrbasa.

Potpredsjednik RS Nikola Koqevi}je u razgovoru sa novinarima ocijeniokao neprihvatqiv plan o ustavnomure|ewu BiH koji su ponudili Vens iOven. Koqevi} je rekao da Srbi iHrvati u BiH treba da budu"dare`qiviji", kako bi se izbjeglostvarawe muslimanske dràve u srcuEvrope. "Problem muslimana treba darije{e Srbi i Hrvati", rekao je on u@enevi.

Poslije jednomjese~ne prve kanonskeposjete srpskom narodu u Americi iKanadi, patrijarh srpski gospodinPavle doputovao je u Beograd. "Izneosam nevoqu ne smao Srba nego i mus-limana i Hrvata koji stradaju u ovomratu. Mislim da }e qudi u Americiipak imati ose}awa za najugroènije",rekao je partijarh Pavle.

Himnom "Boè pravde" otvorena jeprva zajedni~ka sjednica Skup{ti-na Republike Srpske Krajine iRepublike Srpske u Prijedoru. Usve~anoj atmosferi, u prisustvu pred-sjednika obiju republika, dr Rado-vana Karaxi}a i dr Gorana Haxi}a,predsjednika Vlada prof. dr Branka\eri}a i Zdravka Ze~evi}a, pred-sjednika Skup{tina Mile Paspaqa iMom~ila Kraji{nika poslaniciobiju skup{tina usvojili su Deklara-ciju o saradwi i te`wama za ujedi-wewem Republike Srpske i RSK.

31. 10. 1992.

@enevski pregovori o BiH, izvje{tajsa rati{ta i aktuelna vojno-politi~kasituacija u Republici Srpskoj na{lisu se u centru de{avawa sjedniceNarodne skup{tine RepublikeSrpske, odràne u Prijedoru. DrRadovan Karaxi}: "Ne}emo dovoditi upitawe nastavak rada @enevske kon-

ferencije, ali je ponu|eni Nacrtustavnom ure|ewa BiH kao dràve sasedam ili devet regija za nas neprih-vatqiv, jer negira dràvnostnacionalnih zajednica".

01. 11. 1992.

Informativna slu`ba Isto~nobosan-skog korpusa VRS, pozivaju}i se nazapqewenu dokumentaciju, saop{tilaje da u borbama oko Br~kog na straniHrvatskog vije}a obrane (HVO)u~estvuju i strani pla}enici.

02. 11. 1992.

General-major Momir Tali}, koman-dant Prvog kraji{kog korpusa dao je uBawoj Luci intervjuu novinarima dvijuuglednih svjetskih TV-ku}a britanskogBBC i ameri~kog AVS. General Tali}je naglasio da Evropa i svijet morajuda shvate da se Srbi bore protiv"xihada". "Za sada znamo", kaè gener-al Tali}, "da na ovom prostoru imaoko 10.000 muxahedina. UkolikoEvropa i svijet ne shvate koliko je toopasno, uskoro }e imati xihad predsvojim vratima".

Lideri Bosne i Hrvatske AlijaIzetbegovi} i Frawo Tu|man dogov-orili su se u Zagrebu da obustavesukobe me|u vlastitim snagama, javqaROJTERS.

Jedinice 30. divizije PrvogKraji{kog korpusa poslije vojni~kepobjede i osloba|awa Jajca pre{le suVrbas i nastavile napredovawe premaplatou Pougorja. Naredbom pukovnikaJove Blaànovi}a, komandanta 30.divizije, formirane su borbene grupekoje su zapo~ele operaciju gowewarazbijenih muslimanskih snaga. Premanekim obavje{tajnim podacima,jedinice HVO su se odvojile od svojihdoju~era{wih vojnih saveznika i rani-je krenule prema la{vanskoj dolinigdje bjesni hrvatsko-muslimanskisukob.


98

03. 11. 1992.

Vo|a dijela bosanskih muslimanaAlija Izetbegovi} planira da u ovojbiv{oj jugoslovenskoj republicibiv{e SFRJ zadrì muxahedine izislamskih zemaqa koji su dolaziliradi ukqu~ivawa u borbu protivbosanskih Srba i Hrvata. Iz pouz-danih diplomatskih izvora uIstambulu, TANJUG saznaje da je upra-vo u tome planu za vrijeme nedavneposjete Pakistanu Alija Izetbegovi}razgovarao sa najvi{im funkcioneri-ma u ovoj zemqi, ukqu~uju}i i {efoveobavje{tajih slu`bi.

Turska je kao predsjedavaju}i Organi-zacije islamske konferencije izvani~no inicirala da Savjet bezbjed-nosti UN donese odluku o ukidawuembarga na oru`je Bosni.

"Javna je tajna da se na strani musli-mana u Bosni bori najmawe 2.000pla}enika iz muslimanskih zemaqa",pi{e indijski list "Hindu"."Hrvatska televizija je prikazalasnimke povla~ewa rawenih vojnika izJajca, me|u kojima je bilo Arapa,Iranaca, Avganistanaca, koji su biliobu~eni u karakteristi~ne uniformemuxahedina" pi{e list.

04. 11. 1992.

Guverner Arkanzansa, kandidatDemokratske stranke Bil Klintonpostao je novi predsjednik SAD.

Na~elnik General{taba ameri~kearmije Kolin Pauel smatra da jeizlaz iz jugoslovenske krize jedino upoliti~kom rje{ewu i da vojna inter-vencija ne moè rije{iti problemekoji imaju, kako je rekao, duboke reli-giozne, kulturne i istorijske kori-jene.

05. 11. 1992.

Vlada SR Jugoslavije dostavila jesvoj prvi izvje{taj nezavisnoj komisi-

ji eksperata u Wujorku o ratnimzlo~inima i povredama humanitarnogprava na teritoriji biv{e SFRJ.Izvje{taj obuhvata 130 slu~ajevakr{ewa me|unarodnog pravasvrstanih u devet kategorija po~ev odsukoba u Sloveniji do danas. Najvi{eje slu~ajeva iz kategorije nehumanogubijawa civila, rawenika i bolesni-ka, a i uhap{enika - ratnihzarobqenika. Izdvajaju se masakri uBjelovaru (ve}i broj pripadnika JNAu tamo{woj kasarni), Gospi}u (naj-mawe 24 ubijena Srbina), na mostupreko Korane u Karlovcu (13 ubijenihpripadnika JNA), u Borovu selu, naKupre{koj visoravni, selu Mili}i,itd.

Komisija stru~waka, zaduèna daistraì povrede me|unarodnog human-itarnog prava u ratnim sukobima naJugoslovenskom prostoru, odrà}eprve sastanke iza zatvorenih vrata uWujor{kom sjedi{tu UN.

Berlinski "Tagescajtung" objavquje damuslimanski dobrovoqci, koji su seranije borili na strani muxahedinau Afganistanu, "brane Bosnu nastrani muslimana protiv Srba".

Radovan Karaxi} izjavio je u@enevi da }e wegov plan o tridràve u BiH biti uzet u razmatrawekao jedan od radnih dokumenata@enevske konferencije, umjestojednog plana o stvarawu neetni~kogustava BiH, za koji se zalaùkopredsjednici @enevske konferen-cije Sajrus Vens i Dejvid Oven. ZaRadovana Karaxi}a, koji je, javqaFrans pres, spreman da ustupi diood 70% teritorije BiH koju kon-troli{u wegove snage, budu}a srpskadràva trebalo bi "po mogu}nosti dabude geografski objediwena". On jepredloìo da BiH bude demilitari-zovana i da ubudu}e mawine uìvajume|unarodne garancije. Frans-Prespodsje}a da se Vens i Oven zalaù zaBiH kao centralnu multinacionalnudràvu, sa ograni~enim ovla-

{tewima sa sedam do 10 autonomnihprovincija, bez obzira na etni~kisastav.

06. 11. 1992.

Austrijski ministar inostranihposlova Alojz Mok, izjavio je u Be~uda }e zahtjevati od Savjeta bezbjed-nosti UN da se u BiH uspostave bezb-jednosne zone pod vojnom za{titomUN. "Samo tako je mogu}e osiguratidotur humanitarne pomo}i stanov-ni{tvu ugroènih podru~ja", rekao jeMok neposredno poslije susreta s mus-limanskim ministrom inostranihposlova BiH Harisom Silajxi}em.

07. 11. 1992.

Vi{e wema~kih listova objavqujeizvje{taj "Frans presa" iz Teheranao "naoruàvawu muxahedina za borbuu Bosni", kao posqedici unutra{wo-politi~kih potreba islamske revolu-cije u Iranu. U Iranu se, {tavi{e,tvrdi da "Zapad podràva Srbe", dok"Iran brani svetu stvar nedu`nihmuslimana".

"Ne stvara general Mladi} nikakvuveliku Srbiju, nego samo brani srps-ki narod i srpsku zemqu, kao {to bii gospodin Oven sutra, vjerovatno,{titio svoj narod i svoju zemqu",izjavio je komandant Vojske RepublikeSrpske general-pukovnik RatkoMladi}. General Mladi} je situacijuna rati{tima u BiH ocjenio kao povo-qnu za Srbe.

Stejpan Kquji}, hrvatski ~lanPredsjedni{tva BiH, podnio jeostavku na taj poloàj, javqaju agenci-je. Kquji} je saop{tio da je podnioostavku na zahtjev HDZ, glavne parti-je bosanskih Hrvata, kojoj sam pripa-da.

09. 11. 1992.

Od 8.00 ~asova koridor je ponovozatvoren na dijelu od sela Crkvina do

1992


99

Br~kog. Razlog zatvarawa koridora jesna`na ofanziva muslimansko-hrvatskih snaga iz pravca Ora{ja.Jedinice Vojske RS su spremnodo~ekale ove napade tako da sam kori-dor nije ugroèn, mada je saobra}aj dodaqeg obustavqen zbog li~ne bezbjed-nosti gra|ana i vozila koji se wimekre}u.

G[ VRS uputio je protest Generalnomsekretaru UN Butrosu Galiju, te ikomandantima operacije UNPROFOR,generalima Nambijaru i Morionu,povodom napada jedinica RH, HVO imuslimana na isto~nu Hercegovinu.

"Bojim se da su Srbi u BiH ve}postigli {to su htjeli ... Muslimani suizgubili svoju dràvu", izjavio jepredsjednik muslimanskog ratnog sav-jeta BiH, Munir Jahi}, u intervjuukoji objavquje be~ki "Prese". Jahi} jeza be~ki list iznio sliku haosa kojivlada u muslimanskom dijelu BiH:pravna dràva je sasvim "potonula", uzemqi vlada anarhija, {to pojediniistaknuti politi~ari koriste da bidràvne devize ilegalno prebacili naprivatne ra~une u inostranstvu. "Svisu se razbjeàli ... Ko }e jo{ ostati uBosni kada rat bude zavr{en? Milioni po qudi su u bjekstvu, na stotinehiqada su raweni, a 200.000 izgin-ulih, a to je polovina stanovni{tva",izjavio je Jahi}.

Turski lovci-bombarderi trebali sujo{ u avgustu da bombarduju "srpskeaerodrome i uni{te srpsku avijaciju"u Bosni, navodi turski list "Hurijet".Turski avioni i piloti uvje`bavali sutakav napad jer je Ankara taj planpredloìla Savjetu bezbjednosti UN.

10. 11. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva Republi-ke Srpske dr Radovan Karaxi} upoz-nao je novinare u Novom Sadu s novimmirovnim planom Srba koji, kako jeocjenio, predstavqa najboqe rje{eweza obustavu rata u BiH i trebalo bi da

omogu}i po~etak politi~kih pregovora.Mirovni plan, koji je prethodnog danau Bijeqini usvojio vojnopoliti~ki vrhRepublike Srpske, sadrì sedamta~aka. Wime se predvi|a potpunopovla~ewe svih oruànih snagaRepublike Hrvatske iz biv{e Republi-ke BiH od muslimanskog rukovodstvatraì da poni{ti i opozove ratnostawe progla{eno protiv Srba izahtijeva obustave neprijateqstava,bez ikakvih ofanzivnih akcija, uzzadràvawe sada{wih linija fronta.

Glavni {tab Vojske RepublikeSrpske, po ovla{}ewu Predsjed-ni{tva Republike Srpske, predloìoje da zara}ene strane u BiH potpi{usporazum o bezuslovnom prekiduneprijateqstva.

"Turska, Iran i Pakistan treba da seudruè i zajedni~ki sa 500 aviona dabombarduju srpske poloàje", pred-loìo je nedavno vo|a fundamental-isti~ke partije prosperiteta turskeNexmetin Erbakan.

U ambulantama i bolnicama VRS,osnosno Republike Srpske, lije~eno je420 zarobqenika.

Tri zara}ene strane u BiH potpisalesu u Beogradu Sporazum o prekiduvatre u toj biv{oj jugoslo-venskojrepublici, koji stupa na snagu 12.novembra, minut poslije pono}i.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuusvojio je novu Rezoluciju 786 ozabrani vojnih letova nad BiH, kojomse poo{trava nadzor wene primjene.

Predsjedni{tvo BiH u Sarajevu usvo-jilo ostavke hrvatskog ~lana StjepanaKquji}a i predsjednika Vlade JurePelivana. Za novog predsjednikaVlade izabran, na prijedlog HDZ BiH,Mile Akmaxi}.

11. 11. 1992.

Predsjednik Skup{tine RepublikeSrpske mr Mom~ilo Kraji{nik

izjavio je povodom najnovijeg miro-vnog plana vojno-politi~kog vrhaRepublike Srpske da razgovori koji sevode u @enevi imaju prvenstveno ciqda se prekine rat i da se politi~kimpregovorima uspostavi razgrani~eweizme|u tri nacionalne zajednice kojeìve na podru~ju biv{e BiH. "Srbiistinski èle mir, odnosno èlimo dase prekine politika zavaravawa prim-irja koju niko ne po{tuje", izjavio jeKraji{nik.

Predsjednik Savezne Republike Jugo-slavije Dobrica ]osi} uputio jepismo generalnom sekretaru UNButrosu Galiju u kome apeluje da on,kao i Savjet bezbjednosti i Evropskazajednica, odmah izvr{e pritisak naHrvatsku i muslimane u BiH da neod-lo`no odustanu od borbenih dejstava,posebno u isto~noj Hercegovini.

12. 11. 1992.

Bon je uspostavio diplomatske odnosesa Sarajevom. Wema~ka je poslijeDanske, druga zemqa EZ, koja i for-malno uspostavqa odnose sa Bosnom iHercegovinom.

13. 11. 1992.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je daHrvatska, intenzivno kr{e}i dogovoro primirju u Hercegovini, poku{ava daizvr{i pritisak na Ujediwene nacijekako bi donijele "novu antisrpskuodluku". Karaxi} je naglasio da }esrpska strana dosqedno po{tivatidogovor o prekidu vatre i da }e, akobude krajwe ugroèna, "odgovaratisvim sredstvima".

Predsjednik trebiwske op{tineBoìdar Vu~urevi} uputio je apelsrpskom narodu za pomo} u odbraniSrpske Hercegovine. U apelu upu}enom"pravoslavnoj bra}i iz Srbije,bratskom narodu juna~ke Crne Gore ipripadnicima Vojske Jugoslavije"Vu~urevi} pi{e da je Srpska


100

Hercegovina ovih dana u krvi i crni-ni. Novopotpisano primirje, kaè se uapelu, "qudima bez ~asti i obraza nezna~i ni{ta osim prevare za jo{è{}e juri{awe na srpski narod iwegovu teritoriju". U ime narodaSrpske Hercegovine Vu~urevi} poru-~uje pravoslavnoj bra}i da do|u upomo}, ili da se "odreknu vjere iroda svoga".

14. 11. 1992.

"Ako uskoro ne stigne pomo} od bra}eiz drugih srpskih krajeva, Nevesiwe}e se te{ko mo}i oduprijeti agresijidràve Hrvatske", kaè se u apelupredsjednika te op{tine VukanaBrati}a, koji se obratio jugoslaven-skoj i svjetskoj javnosti.

"Rat u BiH jo{ uvijek bjesni uprkosunilateralnim naporima srpskestrane da se uspostavi prekid vatre",isti~e predsjednik Republike Srpskedr Radovan Karaxi}, u pismuupu}enom vode}im svjetskim dràvni-cima - Butrosu Galiju, XonuMejxoru, Borisu Jeqcinu, DejviduOvenu, Sajrusu Vensu, FransoaMiteranu, Bilu Klintonu i XorxuBu{u.

Prema tvrdwi Radovana Karaxi}a,koju je u @enevi iznio ROJTERSU,Hrvatska u BiH ima 38 brigada, {to~ini oko 70.000 vojnika.

Kako saop{tavaju vojni izvori, izzatvora ratnih zarobqenika saMawa~e otpu{teno 700 ratnihzarobqenika. Kolonu motornih vozi-la sa 700 ratnih zarobqenika,preuzeo je predstavnik Me|unarodnogCrvenog krsta u Bawoj Luci, Beat[vajcer.

Bosanski ministar inostranih poslo-va Haris Silajxi} je u Bonuzatraìo da wema~ka vlada "uti~e napolitiku hrvatskog predsjednikaTu|mana koji ho}e sa Srbijom podi-jeliti BiH", javqa berlinski "Tagescajtung".

15. 11. 1992.

Jedinice 30. divizije i Operativnegrupe Vla{i} sastale se na Smetu,nedaleko od Turbeta i ozvani~ilestavqawe pod kontrolu VRS cjelokup-ne teritorije od Jajca do Travnika.Put dolinom Ugra ponovo u upotrebinakon nepunih {est mjeseci blokade.

Predsjednik Republike SrpskeKrajine Goran Haxi} i predsjednikVlade Zdravko Ze~evi} ovlastili su,kako javqa ISKRA iz Knina, dr Mi{uMilo{evi}a da zastupa intereseKrajine pred OUN, me|unarodnimorganizacijama u @enevi, kao i namirovnoj konferenciji o Jugoslavijiu @enevi. Mi{o Milo{evi} je gener-alni sekretar Svjetske srpske zajed-nice.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} ponovio je u Sarajevuzahtjev za ukidawe embarga UN na uvozoru`ja u ovu biv{u jugoslovenskurepubliku, javqa ROJTERS. "Vi stenas napustili, ali mi nismo sami.Traì}emo pomo} od onih koji suspremni da nam je daju", kaè u pismuVensu, Alija Izetbegovi}, o~iglednomisle}i na islamske zemqe koje sezalaù za davawe podr{ke bosanskimmuslimanima.

Ruski opozicioni nedeqnik "Ruskivjesnik" pi{e da genocid nad Srbimau BiH gotovo da je podignut na nivodràvne politike. Novinari "Ruskogvjesnika" nedavno su boravili na rat-nom podru~ju u BiH i napisali nizreportaà sa lica mjesta. "Ruski vjes-nik" isti~e da su se protiv Srba uje-dinili "agresivni reìm AlijeIzetbegovi}a" kao i strani faktorikoji podràvaju wegov islamski fun-damentalizam. Islamske zemqe, doda-je nedjeqnik, ne{tedimice pomaùmuslimane u BiH i nov~ano, materi-jalno i na drugi na~in.

16. 11. 1992.

"Dolazak snaga UNPROFOR-a na pros-toru Isto~ne Hercegovine, zna~i

po~etak mira, koji je svima u intere-su", istakao je dr Nikola Koqevi},potredsjednik Predsjedni{tva Repu-blike Srpske, nakon sastanka pred-stavnika UNPROFOR-a i {panskogbataqona, s jedne, te RepublikeSrpske i hercegova~kog korpusa, sdruge strane.

U Sabornoj crkvi u Beogradu jeodràn pomen vojnicima palim u ovomratu, koji je sluìo patrijarh srps-ki gospodin Pavle.

Savjet bezbjednosti UN usvojio je nazavr{etku debate o situaciji u BiH,Rezoluciju 787 u kojoj su sadrànemjere za ja~awe reìma sankcija pro-tiv Jugoslavije.

17. 11. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva Repu-blike Srpske dr Radovan Karaxi}izjavio je TANJUG-u da se najnovijomrezolucijom Savjeta bezbjednostine}e rije{iti konflikt, ali dauprkos tome rezoluciju trebapo{tovati. "Sino} usvojeni dokumentpredstavqa nastavak pritiska samo nasrpsku stranu u jugoslovenskomsukobu", rekao je Karaxi} napomiwu}ida se u osnovi Srbi i daqe drè nastubu srama. "Time se neprijateqiSrba ohrabruju da nastave borbu".

"Postoji i daqe mogu}nost da jednogadana iskrsne u Evropi prva musliman-ska dràva" - pi{e francuski list"Koti|en d′ pari", podsje}aju}i napoznatu "Islamsku deklaraciju"Alije Izetbegovi}a, u kojoj je pred-sjednik bosanske dràve predvidio"stvarawe jedne ujediwene islamskezajednice koja bi se prostirala odMaroka do Indonezije". Autor teksta,poznati fracuski publicista i pisacPol Ginievski, navodi da je AlijaIzetbegovi} uz podsje}awe da je"Turska, kao islamska sila nekadadominirala svijetom", u svom poz-natom pamfletu posve}enom islamurekao da "ne moè biti mira ilikoegzistencije izme|u islamske vjere

1992


101


102

i neislamskih socijalnih i poli-ti~kih institucija. Islamski pokretmora i moè da uzme vlast, jer jemoralno i broj~ano u stawu da uni{tipostoje}u nemuslimansku vlast i daizgradi jednu novu islamsku vlast".Pol Ginievski podsje}a na tijesne vezebosanskih muslimana sa islamskimdràvama. "Bosanski muslimani seitekako oslawaju na arapsko-musli-manske zemqe. Oni su veoma {irokopodràli Sadama Huseina tokom rata uzalivu. Libija im je pomogla da kupeoru`je, a mnogi muslimanski intelek-tualci iz Bosne posje}uju arapske uni-verzitete", isti~e autor.

18. 11. 1992.

Dr Milovan Milanovi}, potpredsjed-nik Skup{tine Republike Srpske omodifikovanom ustavnom rje{ewuunutra{weg ure|ewa biv{e BiH kaè:"Modifikovano ustavno rje{eweunutra{weg ure|ewa biv{e BiH, koje}e danas srpska delegacija ponuditikopredsjednicima ènevkse mirovneKonferencije predstavqa kombinacijuprincipa iz lisabonske faze poli-ti~kih pregovora o krizi u BiH (bazi-ranih na stavu o postojawu trinacionalne zajednice) i tek dijelaprijedloga koji su u svom ustavnomrje{ewu iznijeli gospoda Sajrus Vensi lord Dejvid Oven".

Doskora{wi ambasador Japana uJugoslaviji Tamio Amo osudio jepona{awe zapada prema Jugoslaviji isankcije UN ocjenio kao besprimjeranpritisak na jednu zemqu. "Veomaponosni kao narod, pomalo nespretni isa lo{im smislom za samoreklamu,Srbi su sabijeni uza zid i stavqeni usituaciju u kojoj bi i mi{ na{aohrabrosti "da ujede ma~ku", slikovitoje situaciju oko na{e zemqe pred-stavio Amo u intervjuu dnevnom listu"Majni}i {inbun".

19. 11. 1992.

Srbi su zvani~no podnijeli @enev-skoj konferenciji o biv{oj Jugo-

slaviji nacrt novog Ustava u kome sepredlaè stvarawe unije trijunacionalnih dràva u okviru posto-je}ih granica BiH.

Gr~ka se "nije uvijek slagala" sa poli-tikom Evropske zajednice premaJugoslaviji i smatram da smo bili upravu - izjavio je gr~ki premijerKonstantin Micotakis u op{irnomintervjuu "L mondu". "Protivio sam sebrzom diplomatskom priznavawuHrvatske i Slovenije, a posebno BiH.Bila je to tragi~na gre{ka koja je nanesre}u u~iwena i koja je podstaklagra|anski rat. Sve to je po mommi{qewu, moglo da se izbjegne da senije poùrilo sa priznavawem Bosne",naglasio je gr~ki premijer.

Odlukom odbornika bosansko novskeSkup{tine, Bosanski Novi dobio jenovo ime. Sada se zove Novi Grad.Odbornici su odlu~ili da naseqeBosanska Kostajnica ubudu}e nosi imeSrpska Kostajnica.

20. 11. 1992.

Patrijarh srpski gospodin Pavle,izjavio je u Beogradu da samo naivnimogu povjerovati da }e, pored velikemr`we prema Srbiji, "samo ona nakraju ostati po{te|ena od razarawa,nesre}e, klanice i izgibenija"."Pitawe je samo ho}e li nas bombar-dovati, ho}e li izbiti gra|anski ratme|u samim Srbima, ili nemiri naKosovu, u Sanxaku ili u Vojvodini",rekao je patrijarh Pavle.

Dosada{wi zapovjednik Ju`nogboji{ta, general zbora JankoBobetko, imenovan je za na~elnikaGlavnog Stoèra Hrvatske vojske,saop{teno je u Zagrebu. Odluku o tomeje, kako je saop{teno donio predsjed-nik Republike dr Frawo Tu|man.Istovremeno, general zbora AntonTus, koji je do sada obavqao funkcijuna~elnika Glavnog Stoèra Hrvatskevojske, imenovan je glavnim vojnim sav-jetnikom predsjednika Republike.

22. 11. 1992.

Moskva je prvi put javno opomenulaTursku da je wena uloga u ratu u BiH"nije nezapaèna". Ankari je preba-~eno da se veoma aktivno opredjelilaza politi~ko, materijalno i svakodrugo pomagawe muslimanima.

Atlanska eskadra u Jadranu po~iweoperacije na provo|ewu RezolucijeSavjeta bezbjednosti UN 787 kojom sepoo{trava primjena trgovinskog em-barga protiv Jugoslavije.

23. 11. 1992.

Srpski vojni izvori tvrde da naIgmanu borave vojne delegacijeWema~ke i Irana koje sa muslimansko-hrvatskim snagama razra|uju operacijudeblokade Sarajeva, pripremaju}iopse`nu ofanzivu na srpske poloàjesa okolnih planina. Srpski vojniizvori navode da su operacijupripremili wema~ki vojni stru~wacii da je dobila naziv "koverat".

"Strana vojna intervencija na pros-toru biv{e BiH bila bi velika avan-tura i zna~ila bi katasrofu {irihrazmjera", izjavio je komandant VRSgeneral-potpukovnik Ratko Mladi}.Mladi} je izjavio da se ne boji stranevojne intervencije u Bosni i dodao daoni koji èle "mogu do}i u biv{u BiH,ali je pitawe kako }e iz we oti}i".

24. 11. 1992.

Ministar za informacije u VladiRepublike Srpske Velibor Ostoji}izjavio je u Zvorniku da je "RepublikaSrpska ve} sad dràva u punom smislute rije~i, jer u woj dobro funkci-oni{u i zakonodavna, izvr{na i suds-ka vlast". Ostoji} je naglasio da jeRepublika Srpska "jedino podru~jebiv{e BiH koje se zaokruùje udràvotvornom, politi~kom i pravnomsmislu".

Biv{i poqski premijer Tadeu{Mazovjecki zaloìo se za stvarawe

"zona sigurnosti" na bosansko-herce-gova~kom tlu gdje bi izbjeglice mogleda se sklawaju pod za{titom "plavih{qemova". Predloìo je i osigurawekoridora kojima bi se do tih zonadostavqala humanitarna pomo}.

25. 11. 1992.

Poslanici Narodne Skup{tineRepublike Srpske nakon dvodnevnogzasjedawa u sali zvorni~ke Skup{tineop{tine prihvatili su ostavku pred-sjednika Vlade dr Branka \eri}a.

Predstavnici VRS postigli su saspecijalnim izaslanikom hrvatskogpredsjednika Tu|mana, AntunomTusom Sporazum o prekidu neprijate-qstava u sjevernoj Bosni i povla~ewuhrvatskih snaga sa tog podru~ja.Hrvatska se obavezala da }e do 28.novembra iz Posavine, odnosno izOra{ja i sela Dowe Mahale, Tomsa iDomaqevca povu}i 111. i 122. brigaduZbora narodne garde.

U Istambulu je po~ela Konferencijajednog broja balkanskih i regional-nih zemaqa na kojoj se raspravqalo osituaciji u BiH. Gr~ka i Jugoslavija suodbile da prisustvuju tom sastanku.Istambulskoj konferenciji prisustvu-ju ministri inostranih poslovaAustrije, Ma|arske, Makedonije,Slovenije, Hrvatske i Turske,Bugarska, Rumunija i Albanija zas-tupqene su na nivou predstavnikaministarstava inostranih poslova.Konferenciju je inicirala Ankara.

"Neophodno je hitno priznati da sumuslimani u BiH izgubili rat.Poraèni su temeqni principi evrop-skog poretka ... zato {to se niko nijeborio za wih", pi{e be~ki dnevnik"Prese".

26. 11. 1992.

General Mile Novakovi} je, Ukazompredsjednika Republike Srpske Kraji-vqen za novog komandanta vojske RSK,

javqa Krajinska agencija ISKRA.Dosada{wi komandant, general-pot-pukovnik Milan Torbica, odlazi nanovu du`nost.

Sporazumom vojnih vlasti Hrvatske iRepublike Srpske o povla~ewuhrvatskih snaga iz Posavine, Hrvatskaje prvi put javno priznala dejstva iprisustvo svojih snaga u tom dijeluBosne, izjavio je u Kninu komandantVRSK general-major Mile Nova-kovi}.

U izvje{taju iz Beograda ruska agen-cija ITAR-TASS zakqu~uje da su Srbi"po svoj prilici dobili rat u BiH".Takav zakqu~ak se potkrepquje nesamo time {to Srbi kontroli{u oko70% teritorije te biv{e jugoslo-venske republike i {to je propao kon-tranapad muslimanskih snaga uSrajevu ve} i, kako se kaè, "neo~eki-vanim dolaskom u Beograd generalaRatka Mladi}a". Poslije odlaskafederalne armije, pi{e agencija"bosanski Srbi su uspjeli da se brzoreorganizuju na vojnom planustvoriv{i brigade i korpuse ipostav{i savremena armija sa svimwoj svojstvenim atributima: strogomdisciplinom, elasti~nim rukovo-|ewem, manevarskim sposobnostima iopremqeno{}u savremenom ratnomtehnikom.

27. 11. 1992.

Komandant Glavnog {taba SVK gener-al Mile Novakovi} donio nare|eweo organizacijsko-formacijskim prom-jenama SVK kojim se postoje}a organi-zacija TO i brigada Milicije mijewau novu vojnu organizaciju SV RSK.Glavni {tab TO RSK preimenuje se uG[ SVK, a zonski {tabovi TOpreimenuju se u Komande korpusa.

28. 11. 1992.

"Hrvati, za razliku od muslimana,imaju razli~ito shvatawe. Oni èlesvoju zemqu u Bosni kao i mi.

Muslimani, me|utim, èle da o~uvajuBosnu kao unutarnu muslimanskuzemqu, {to je nemogu}e", izjavio jeRadovan Karaxi} u Sarajevu.

01. 12. 1992.

Predstavnik SR Jugoslavije uKomisiji UN za qudska prava amba-sador Vladimir Pavi}evi} izjavioje u @enevi da su Srbi jedini narodiz biv{e SFRJ kome se otvoreno nepriznaje pravo na samoopredjeqewe ida je to jedan od najzna~ajnijih uzro-ka krize i sukoba.

02. 12. 1992.

Kopredsjednici @enevske konferen-cije o Jugoslaviji Sajrus Vens iDejvid Oven u razgovorima s min-istrima pedeseto~lane organizacijeislamske konferencije izjavili danema {anse za upotrebu vojne sileprotiv Srba niti ukidawa embarga nauvoz oru`ja.

Islamske zemqe pozvale su, na krajusvog dvodnevnog sastanka u Xedi,me|unarodnu zajednicu da "upotijebisilu" protiv Srbije i Crne Gore i dadozvoli bosanskim muslimanima da senaoruàju u ciqu samoodbrane."Butros Gali niti {ta zna, niti {taradi, niti dozvoqava da se ne{tou~ini". Ove o{tre rije~i protiv gen-eralnog sekretara UN izgovorio je uXedi, u razgovoru sa novinarom lista"AVS", lider bosanskih muslimanaAlija Izetbegovi}, upozoravaju}iGalija da jednom shvati "da Srbi bom-barduju Sarajevo, a ne Beograd". Kakoisti~e specijalni izvje{ta~ {panskoglista, u udaru kritika Izetbegovi}anije samo Gali, "nego Zapad, Evropa,Francuska i iznad svega, VelikaBritanija". "London i Pariz", kaèIzetbegovi}, "a prije svega London,ko~e bilo kakvu intervenciju u Bosni.Ne znam za{to, ali to je realnost".Izetbegovi} je izjavio da je u Xedidobio "totalnu i apsolutnu podr{kumuslimanskog svijeta" i da se sada

1992


103

nada da }e embargo na isporuke oru`jaBosni biti ukinut.

06. 12. 1992.

Predsjedni{tvo Republike Srpskedonijelo je odluku o formirawuVrhovne komande VRS. Vrhovnukomandu ~ine predsjednik RepublikeSrpske, predsjednik Skup{tine,predsjednik Vlade, ministarodbrane i ministar unutra{wihposlova.

"Ovo nije prvi put da se srpski narodnalazi na krstu ali smo kroz istoriju,prema velikim vremenima imali ivelike qude. Bojim se da je ovo velikovrijeme, ali smo mi imali qude zavelika vremena", izjavio je u Beogradumitropolit amfilohije Radovi}.

07. 12. 1992.

"Dràvnici pojedinih azijskih iislamskih zemaqa i daqe gaje veomavelike ambicije. Oni èle da stvoreveliku islamsku dràvu na balkanu,koriste}i dramu u biv{oj Jugoslaviji",izjavio je belgijski ministar inos-tranih poslova Vili Klas.

09. 12. 1992.

Predsjednik Predsjedni{tva Repu-blike Srpske Radovan Karaxi}izjavio je u Palati nacija u @enevi da}e do Boì}a srpska strana objavitikraj rata. Karaxi} je na konferencijiza novinare precizirao da se ne radio prekidu svih ratnih dejstava.

Radovan Karaxi} je u intervjuu BBC-u, ocjenio da "Alija Izetbegovi} kaotaoce drì Sarajlije Srbe, Hrvate,Jevreje, muslimane i Slovence i nedozvoqava im izlazak iz grada kako biizazvao me|unarodnu vojnu intervenci-ju".

10. 12. 1992.

"Prva hiqada ratnih zarobqenikanapusti}e Mawa~u ve} u ponedeqak,

druga u srijedu, a ostatak bi biopu{ten u petak", potvrdio je predsjed-nik Predsjedni{tva RS dr RadovanKaraxi} nakon dogovora u @enevi sapredsjednikom Me|unarodnog komitetaCrvenog krsta Kornelijem Sa-rugom."@elimo da zatvorimo sve sabirnecentre za ratne zarobqe-nike, oslo-boditi sve zarobqenike, èlimo jed-nostavno da rat prestane", istakao jeKaraxi} ukazuju}i na ~iwenicu da jesrpska strana u ovom ratu zarobilamnogo neprijateqskih boraca, ali daih nije ubijala.

13. 12. 1992.

"Vlast biv{e Republike BiH nefunkcioni{e i zbog svoje nesposob-nosti glavni je krivac za rat u BiH",izjavio je u Tuzli Jadranko Prli},predsjednik HVO Hrvatske zajedniceHerceg-Bosna i nastavio: "Hrvati odbosansko-hercegova~ke vlasti nisudobili nijedan ~aj, niti su imaliikakve druge pomo}i. Ne samo da namnije pomagala, nego nam je u po~etkurata i odmagala. Imamo dokument da jeprotiv nekih na{ih pripadnikapodignuta optu`nica zbog saradwe saHVO, kao da je HVO strano tijelo. BiHje priznata kao dràva koja tek trebada nastane, pa je povratak na staweprije rata nerealan. Unitarnagra|anska BiH je nemogu}a i samostal-nost Herceg-Bosne je jedina opcija zahrvatski narod, jer bi Hrvati bezdefinisawa teritorije hrvatskog nar-oda izgubili konstitutivnost".

14. 12. 1992.

"Vlada RSK donijela je odluku da seza Dan Republike proglasi 19.decembar, crkveni praznik SvetiNikola", izjavio je u Belom Manastirupredsjednik Vlade RSK mr ZdravkoZe~evi}.

Iz zatvora na Mawa~i, kod Bawe Lukeotpu{teno je 1.008 ratnih zarobqeni-ka (svi su muslimanske nacionalnosti).Ovim je po~ela realizacija dogovoraKaraxi}-Samaruga.

Predsjednik Republike Turske TurgutOzel izjavio je da Turska treba darazmisli o osmanlijskim granicamakao interesnim srefama, kako bi tazemqa u 21. vijeku bila ponovo imper-ija. Dodao je da "Tursku izme|uJadrana i kineskog zida ~ekajudoga|aji za koje treba biti spreman".

U Zagrebu je osnovana "Hrvatska~ista stranka prava" ~ije se u~ewetemeqi na idejama Ante Star~evi}a,Eugena Kvaternika i Ante Paveli}a. Tastranka se, kako je objavqeno, zalaèza jedinstvo "katoli~kog i musliman-skog stanovni{tva kojemu je u interesuHrvatska do Drine". Predsjedniknovoosnovane stranke dr IvanGabelica na osniva~kom saboru poz-vao je sve "prava{e" iz razli~itihstranaka da se ujedine.

U srpskim selima Bjelovar, Sikiri}ii Voqevica, na podru~ju bratuna~keop{tine, pripadnici muslimanskihsnaga su pobili 59 civila, uglavnomèna, djece i starijih lica i ranili71 lice.

17. 12. 1992.

U~esnici Ministarskog sastankaNATO-a u Briselu sloìli su se da uzaustavqawu ratnog konflikta ubiv{oj Jugoslaviji i daqe daju pred-nost miroqubivim sredstvima a nevojnoj intervenciji, izjavio jewema~ki ministar odbrane KlausKinkel.

Gra|anski rat u biv{oj BiH je zaRepubliku Srpsku zavr{en. Srpskinarod je odbranio svoju samostalnosti suverenu dràvu Republiku Srpsku.Ovo je su{tina Deklaracije oprestanku rata, o kojoj raspravqajuposlanici Narodne Skup{tineRepublike Srpske, na 23. zasjedawu naJahorini.

18. 12. 1992.

Pu{tawem oko 420 ratnih zarobqeni-ka, vlasti Republike Srpske su defin-


104

itivno zatvorile zatvor na Mawa~ikod Bawe Luke.

Na sjednici NS RS na JahoriniAmandmanom na Ustav RepublikeSrpske ukinuto Predsjedni{tvo, a zapredsjednika izabran dr RadovanKaraxi}. Potpredsjednici su drNikola Koqevi} i dr BiqanaPlav{i}. Novi mandatar republi~keVlade dr Vladimir Luki}, aGuverner Narodne banke Mom~iloPeji}.

19. 12. 1992.

Kopredsjednik Konferencije o Jugo-slaviji lord Dejvid Oven upozorioje Bosance da se ne nadaju stranojvojnoj intervenciji.

20. 12. 1992.

Priznavawem nezavisnosti BiH,zapadne zemqe su po~inile pravikriminal, komentari{e indijski list"Patriot". Priznavawe Slovenije iHrvatske bila je potpuna glupost, alije poslije takvog koraka isti principmorao da se primjeni i za Srbe.Tvrdwa da Srbi, Hrvati i Slovencine mogu da ìve vi{e zajedno, tada jena Zapadu isticano kao apsoluta isti-na. Sada me|utim, Zapad tvrdi da mus-limani, Srbi i Hrvati mogu sre}no izajedno da ìve u jednoj, integralnojBosni, {to je tako|e, notorna glupost,kaè "Patriot". Muslimani su religi-jska grupacija, a ne narod, bosanskimuslimani su porijeklom Srbi iprirodno je da ìve u srpskoj dràvi,tvrdi "Patriot". Realnost je vidqivau Bosni - Hrvati i Srbi ve} imajusvoje dràve i sasvim je normalnoo~ekivati da sqede}a faza budeprisajediwewe tih dijelova Bosnemati~nim zemqama - Srbiji iHrvatskoj.

Hrvatski ministar odbrane Gojko[u{ak je u izjavi zagreba~kom"Novom vijesniku", priznao da jeHrvatska vojno prisutna na sjeveruBosne.

21. 12. 1992.

Komitet Me|unarodnog Crvenogkrsta zahtijeva od bosanskih Hrvata imuslimana da ispo{tuju sporazum pot-pisan 9. decembra u @enevi o unilat-eralnom i bezuslovnom otpu{tawusvih ratnih zarobqenika iz svojihlogora, izjavio je predstavnik ovehumanitarne organizacije za EvropuTijeri @ermen. Nakon zastoja, u@enevi su se 9. decembra sastali lid-eri sva tri naroda u BiH sa predsjed-nikom Me|unarodnog komitetaCrvenog krsta Kornelijem Sama-rugom, ali je samo srpska stranaispo{tovala svoju obavezu, rekao je@ermen.

23. 12. 1992.

^lanovi UN koji zastupaju organizaci-ju islamskih zemaqa obnovili suzahtjev Savjetu bezbjednosti da vojnimmjerama osigura po{tovawe zabraneletova nad BiH i da taj dio neka-da{we Jugoslavije izuzme od embargana isporuke oru`ja.

U Sarajevu je odràna sjednica musli-mansko-hrvatskog Predsjedni{tva BiHna kojoj je izvr{ena popuna togorgana, javqa Hrvatski radio. Na pri-jedlog HDZ BiH, umjesto StjepanaKquji}a, novi ~lan Pred-sjedni{tvaje Miro Lasi}. Umjesto NenadaKecmanovi}a, u Predsjed-ni{tvo jekao predstavnik Srba izabranaTatjana Gruji}-Mijatovi}. Hrvatskiradio nije precizirao na ~iji prijed-log i po kom kriterijumu je taj izborobavqen. Za predsjednika Skup{tineBiH izabran je Miro Lazovi}.

Civili u Sarajevu, a od danas i uZenici, gdje su tako|e onemogu}eni danapuste grad, dovedeni su u izuzetnoteàk poloàj, jer moraju imatiposebne potvrde i za izlazak iz ku}a,izjavio je na konferenciji za {tampudr Nikola Koqevi}, potpredsjednikRepublike Srpske. Humanitarna pomo}se ne dijelu u onim krajevima u koji-ma ìve Srbi.

24. 12. 1992.

Velika Britanija, uz podr{kuFrancuske, ne prihvata ameri~kizahtjev da se srpskoj strani u BiHuputi ultimatum da u odre|enom rokuobustavi sve letove iznad ove biv{ejugoslovenske republike.

25. 12. 1992.

Slobodan Milo{evi} }e i daqebiti predsjednik Republike Srbije,jer je, prema kona~nim i zvani~nimpodacima, na vanrednim izborima 20.decembra osvojio najvi{e glasova,saop{tio je na konferenciji za{tampu republi~ke izborne komisijekoja je verifikovala izborne rezul-tate. Za Milo{evi}a je glasalo2.515.047 gra|ana ili 56,32%, a zaMilana Pani}a se opredjelilo1.515.693 bira~, odnosno 23,92%gra|ana sa pravom glasa.

Arhipeiskop atinski i svegr~kiSerafim u objavqenoj boì}nojporuci ukazao ja na te{ko stawe naBalkanu i "borbu srpske pravoslavnebra}e za opstanak", jo{ jednom pod-vukav{i obavezu Gr~ke da "branipravoslavqe".

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} izjavio je u intervjuuameri~koj mreì "CNN" da ne vjerujeda bi iko mogao da izvr{i takavkriminalni akt kao {to je bombar-dovawe Srbije koja, kako je podsjetio,i prema izjavama posmatra~a UN, nemani jednog jedinog vojnika na teritori-ji BiH.

28. 12. 1992.

Na Palama je po~eo rad Vrhovni sudRepublike Srpske.

Predsjednik Savezne RepublikeJugoslavije Dobrica ]osi}, sastao seu @enevi sa hrvatskim predsjednikomFrawom Tu|manom. Kako se saznaje,

1992


105

glavne teme neformalnih razgovora]osi}a i Tu|mana je bosansko-herce-gova~ki sukob. Jugoslovenski pred-sjednik Dobrica ]osi} doputovao je u@enevu na poziv Vensa i Ovena, kojisu organizovali sastanak sa general-nim sekretarom UN ButrosomGalijem.

"Rusija je jasno rekla da se protivisvakoj stranoj vojnoj akciji u BiH itakvom izjavom prili~no zabrinulaZapad koji insistira na vojnoj opci-ji", komentari{e indijski list"Hindu". "Rusija je jedini pravisaveznik Srbije", kaè list i isti~eda je "Moskva, uprkos svojim velikimunutra{wim problemima, Srbima bezprekida pruàla diplomatsku podr-{ku". "Na~elnik General{taba VojskeJugoslavije @ivota Pani} bio jesasvim jasan kada je rekao da Srbijane}e mo}i mirno da gleda, ukoliko bibiolo{ki opstanak Srba u Bosni biodoveden u pitawe", kaè "Hindu".

"Me|unarodna zajednica vi{e ne prih-vata pregovore koji ne daju rezultate,odnosno ne dovode do obustave rata",upozorewe je koje je generalni sekre-tar UN Butros Gali prenio jugosloven-skom predsjedniku Dobrici ]osi}u urazgovoru u Palati nacija u @enevi.

"Vrlo su realni izgledi da se izvr{ivojna intervencija u BiH, kao {to su irealni izgledi da se rat u toj biv{ojjugoslovenskoj republici interna-cionalizuje", izjavio je jugoslovenskipredsjednik Dobrica ]osi} nepo-sredno po dolasku u Beograd iz@eneve.

29. 12. 1992.

Dugo najavqivana ofanziva musliman-skih snaga oko Sarajeva i na sjeveruBosne po~ela je, javqaju britanske TVstanice. Borbe se vode oko Igmana gdjese, prema nekim procjenama, nalazioko 20.000 muslimanskih boraca.Posmatra~i u Londonu ocjewuju da nije

slu~ajno {to do muslimanske ofanzivedolazi upravo u vrijeme najva`nijihpregovora u @enevi i sve otvorenijihameri~kih prijetwi vojnom interven-cijom protiv bosanskih Srba i sameSrbije.

Pod nazivom "hitno" svjetske agencijejavile su da su oba doma jugoslovenskeSavezne skup{tine izglasale nepov-jerewe premijeru Milanu Pani}u iwegovoj Vladi. Prema Aso{ijetedPresu, Pani}evu vladu oborili subiv{i komunisti i wihovi ultrana-cionalisti saveznici. Rezultat gla-sawa u parlamentu }e, ocjewujeameri~ka agencija, biti ja~awe "srpskogtvrdokornog predsjednika Slo-bodanaMilo{evi}a". Pani} je u izjavi agen-ciji UPI tako|e rekao da je za padwegove vlade djelimi~no kriva ime|unarodna zajednica koja seoglu{ila o wegove pozive da pruìpodr{ku u obliku popu{tawa ili uki-dawa sakcija koje su uvedene protivSrbije.


106

1993


107


108

03. 01. 1993.

U @enevi je po~eo sastanak na vrhutri zara}ene strane u BiH. Sastankusu prisustvovali Radovan Karaxi},Mate Boban i Alija Izetbegovi},predsjednik SR Jugoslavije Dobrica]osi} i predsjednik HrvatskeFrawo Tu|man. Na prvoj plenarnojsjednici kopredsjednici konferenci-je, Sajrus Vens i Dejvid Oven suiza{li s prijedlogom mape o mogu}ojpodjeli BiH na 10 provincija, koje biimale {iroka ovla{}ewa u odnosu nacentralnu vlast. Odràni su bilater-alni susreti Karaxi}a i Bobana,Izetbe-govi}a i Karaxi}a, ]osi}a iTu|mana. Vojna komisija pod predsjed-ni{tvom generala Sati{a Nambijeraje razmatrala mogu}nosti za obustavurata. Svi u~esnici sastanka su se una~elu izjasnili za prekid neprijate-qstava i kontrolu naoruàwa, ali suse pojavile zna~ajne razlike ugledawima na na~in kako to ostvari-ti.

04. 01. 1993.

Napadi srebreni~kih muslimana iwihovih inostranih pomaga~a nasrpska sela oko Bratunca ne prestaju.Srpski vojni izvori navode da sunapadi Srebreni~kih muslimana uneposrednoj vezi sa odràvawem@enevskih mirovnih pregovora i dapostoje dokazi o u~e{}u crnaca uredovima Srebreni~kih muslimana sakojima su i muxahedini iz nekihislamskih zemaqa.

Poslije relativno mirnog po~etkapregovora o BiH u @enevi, zapalisu u }orsokak zbog ultimatuma i pri-tisaka. Takva atmosfera se posebnoosje}a danas, kada je zaprijetila opas-nost od prekida pregovora. Podposebnim pritiskom je RadovanKaraxi}. "Pritiskuju" ga i Vens iOven i wegov najbliì saradnikAtisari. Sve je sra~unato na to da onprihvati uslove koje je postavioAlija Izetbegovi} - Federacijaumesto konfederacija. Zatim, kontro-

la te{kog naoruàwa, {to zna~i da seSrbi moraju odre}i strate{keravnoteè na rati{tu u BiH. Pri tomese ne prihvata osnovni princip kojipredlaè Karaxi} - pravo naroda nasamoopredjeqewe. U takvim okolnos-tima @enevski pregovori koji su naz-vani "pregovorima posqedwe {anse"dospjeli su u najkriti~niju fazu. Akoje suditi po raspoloèwu muslimana,to je upravo ono {to su i prièqki-vali. Hrvati se drè nekako postrani, Srbi su u najteèm poloàju.

Prekinuti pregovori u @enevi, da biu~esnici sastanka mogli da obave kon-sultacije o predloènom Vens-Ovenovom Mirovnom planu. Novisusret je zakazan za 10. januar.

Objavqeni su Ustavni principi zaBiH, dokument od 10 ta~aka, koji suVens i Oven predloìli zara}enimstranama u BiH. U dokumentu se BiHdefini{e kao "decentralizovanadràva u kojoj mahom sva ovla{}ewaimaju pokrajine". Sva pitawa odvitalnog zna~aja reguli{e Ustav, koji}e usvojiti tri dràvotvorna narodai koji }e mo}i da se mijewa jedinokonsenzusom tri naroda. Dokumentpredvi|a da }e BiH biti postupnodemilitarizovana, a izvjestan brojmehanizama me|unarodne kontrolefukcionisa}e sve dotle dok sva tridràvotvorna elementa ne odlu~e owihovom ukidawu.

Glavni komandant snaga UNPROFOR-aSati{ Nambijer objavio je prijedlognovog mirovnog sporazuma za BiH odsedam ta~aka. Plan predvi|a prekidneprijateqstava i uspostavqawekomunikacija, oìvqavawe infra-strukture, kontrolu granica BiH. Ovajplan razmatran je u grupi za vojnapitawa @enevske konferencije.

05. 01. 1993.

Prvi parlamentarni vi{estrana~ki idemokratski izbori u RepubliciSrpskoj Krajini (RSK) odrà}e se 28.

marta ove godine. Odluku o raspisi-vawu izbora na svim nivoima donio jepredsjednik Kraji{ke Sku{tine MilePaspaq.

06. 01. 1993.

Predsjednik SRJ obratio se nacijiveoma dramati~nim apelom, upore-div{i sada{wi poloàj Srba sa onimiz 1914. Predstoje}e ènevske pregov-ore ozna~io je kao presudne za poli-ti~ku konsolidaciju na cijelom pros-toru biv{e Jugoslavije. Ako Srbi neprihvate ultimativna na~ela novedràve BiH, istakao je Dobrica]osi}, onda sleduje vojna interven-cija zapadnih sila. Srbima prijetistravi~na dilema: politi~ka i vojnakapitulacija ili napad najmo}nijihsila svijeta. ]osi} je apelovao da seposlije republi~kih i federalnihizbora obrazuju koncentracione vladenarodnog i dràvnog spasa.

07. 01. 1993.

U ranim jutarwim ~asovima musli-manske oruàne snage izSrebrenice pod komandom NaseraOri}a napale su MZ Kravice uop{tini Bratunac (Kravica, Jeèvica,Kaji}i, [iqkovi}i, Opravdi}i,Popovi}i, Mandi}i, Bawevi}i,O~enovi}i, Rusi}i, Dolovi iJasikova~a) i tom prilikom ubili 48gra|ana, me|u kojima i starce i ène,a sela opqa~kali i popalili.

U selu Ravno kod Kupresa, napravoslavni Boì} ubijeno je 11 civi-la Srba, a 20 je raweno.

Muxahedini su napali Novi Grad(biv{i Bosanski Novi) i u toj islam-skoj ofanzivi izgubilo je ìvot 59Srba, a ~itava jedna ~eta, wih 160,vodi se kao nestali, rekao je pred-sjednik RSK Goran Haxi}.Predsjednik RSK tvrdi da su "ubice",ratnici xihada, vjerski muslimanskifanatici, koji su izvr{ili taj pokoq,stigli avionima kojima stiè humani-tarna pomo}".

1993


109

08. 01. 1993.

Potpredsjednik Vlade BiH HakijaTurajli} ubijen je u blizini sara-jevskog aerodroma, dok se nalazio uoklopnom transporteru UNPROFOR-a,saop{teno je u [tabu UNFPROFOR-au Beogradu. Turajli} je na aerodromuboravio "zbog" sastanka sa turskomdelegacijom.

Narodna skup{tina RepublikeSrpske, odràna u Bijeqini, ocijeni-la je da @enevsku konferenciju trebanastaviti do iznalaèwa rje{ewa.Ponu|ene mape i prijedlog ustavnihprincipa predstavqaju gra|u kojamoè posluìti kao osnov za daqerazgovore. Skup{tina je odbila vari-jante cijepawa srpskog naroda u vi{eprovincija bez geografskog kontinu-iteta, smatraju}i da srpski nard, kaokonstitutivni narod, ima pravo da ost-vari svoju konstitutivnu dràvnujedinicu. Skup{tina je dala mandatsvojoj delegaciji da na Konferencijinastavi pregovore.

U izvje{taju Savjeta bezbjednosti UNgeneralni sekretar UN Butros Galitraìo je da Savjet bezbjednosti svimstranama u bosansko-hercegova~komsukobu jasno stavi do znawa da }e zaopstrukciju u pregovorima uslijeditikazne. "Vaqa im jasno saop{titi da }eza opstrukciju u pregovorima uslijedi-ti kazne", naglasio je Butros Gali.

09. 01. 1993.

Savjet za usagla{avawe stavova odràvnoj politici SRJ, uz u~e{}epredstavnika RS i RSK, raspravqao jena sedmo~asovnoj sjednici o nastavkupregovora u @enevi, kao i o stawu uRSK. Savjet se zaloìo za pravi~an itrajan mir u BiH. Dogovoreno je da udelegaciji, koju }e predvoditiDobrica ]osi}.

Predsjedavaju}i Savjeta ministaraEvropske zajednice, danski ministarinostranih poslova Ufe ElemanJansen, susreo se s predsjednikom SRJ

Dobricom ]osi}em i zatim s pred-sjednikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em. Prenio im je porukudvanaestorice u kojoj se srpska stranapoziva da izabere izme|u apsolutnepolitike, ekonomske i kulturne izo-lacije, ili da prihvati @enevski spo-razum. Jansen je poslije razgovora sa]osi}em izjavio da je budu}nost vrlomra~na ukoliko srpska strana ne prih-vati sporazum i ne pokaè politi~kuvoqu. ]osi} je istakao da se mir moèposti}i tolerancijom, a ne diktatom.

U Bratuncu nema slu`benih podataka oishodu krvavog boì}nog pira sre-breni~kih muslimana i stranihpla}enika u selima, petnaestak kilo-metara zapadno od Bratunca, ali qudikoji su izbjegli pogrom kazuju da jeumoreno na desetine Srba, mahomneja~i, èna i starih.

10. 01. 1993.

U @enevi je odraàn prva plenarnasjednica Mirovne konferencije oBiH. Srpska strana je dala novi pri-jedlog o ustavnom aran`manu BiH kao"sloène dràve" tri konstitutivnanaroda u kojoj bi ve}inu funkcijaukqu~uju}i i me|unarodne odnose,vr{ile provincije.

Lideri RS koji u~estvuju u radu@enevske konferencije prenijeli sumuslimanskoj strani izviwewe zbogubistva potpredsjednika Izetbego-vi}eve vlade Hakije Turali}a.

11. 01. 1993.

Pregovori u okviru @enevske kon-ferencije nastavqeni, ali uglavnomiza zatvorenih vrata.

Prvi predsjednik Crne Gore u wenojistoriji je dosada{wi predsjednikPredsjedni{tva Crne Gore mr MomirBulatovi}.

U dane novogodi{wih praznika zastave}e u Novom Gradu biti spu{tene napola kopqa. Nakon tragi~nih doga|aja,

izazvanih napadom muslimanskih snagaiz Cazinske Krajine, kada je poginuloi raweno vi{e boraca VRS, Izvr{niodbor i Ratno predsjedni{tvoop{tine proglasili su 13, 14, 15, 16. i17. januar danima àlosti.

12. 01. 1993.

Na drugoj plenarnoj sjednici@enevske konferencije do{lo je dopozitivnog preokreta. Predsjednik RSRadovan Karaxi} je, uz uslov da ih uroku od sedam dana verifikujeSkup{tina RS, prihvatio Ustavneprincipe sa kojima su se ve} bilisaglasili predstavnici bosanskihHrvata i muslimana - Mate Boban iAlija Izetbegovi}. Delegacija SRJugoslavije - ]osi}, Milo{evi} iBulatovi} - tako|e je podràlaustavne principe, jer oni "garantujupunu ravnopravnost srpskom narodu ikonsenzus tri naroda BiH". Predsje-dnici ]osi}, Milo{evi} i Tu|man suse dogovorili da se nastave razgovorio normalizaciji jugoslovensko-hrvat-skih odnosa.

Potpredsjednik Skup{tine RS BiqanaPlav{i} izjavila je da Skup{tina RSne}e prihvatiti Mirovni plan iz@eneve.

14. 01. 1993.

Savjet ministara Evropske zajed-nice na svojoj pono}noj sjednici uParizu, na prijedlog predsjedavjau}egUfe Eleman Jensena, uputio je ned-vosmisleni ultimatum RS i istovre-meno naloìo Komisiji za dodatnemjere za "totalnu me|unarodnu izo-laciju" Srbije i Crne Gore za slu~ajda ultimatum ostane bez efekta, tj. akoSkup{tina RS ne verifikujeKaraxi}evu odluku o prihvatawuènevskih ustavnih principa o BiH.

15. 01. 1993.

Pet stalnih ~lanica Savjeta bezbjed-nosti UN uru~ile su o{tar usmeni


110

protest hrvatskom predstavniku u UNzbog sve ~e{}ih kr{ewa rezolucije ozabrani letewa nad BiH od stranehrvatskih vojnih aviona.

16. 01. 1993.

U Sarajevu je osam qudi poginulo, a19 raweno od eksplozije minobaca~kegranate koja je pala na mjesto gdje sugra|ani ~ekali u redu za vodu.

Glavni stoèr HVO Hrvatske zajed-nice Herceg-Bosne izdao je naredbuprema kojoj se sve jednice Armije BiHu provincijama 3, 8 i 10, koje premaènevskim kartama i podjelama trebada pripadnu Hrvatima, stavqaju podjedinstvenu komandu HVO Herceg-Bosne.

Muslimanske snage izvr{ile suo{tu ofanzivu na teritoriju srpskeop{tine Skelani. Prve procjene gov-ore da ima najmawe 40 poginulih imnogo rawenih. Muslimani suispalili i ~etiri projektila na desnuobalu Drine, tj. na teritoriju SRJugoslavije i pogo|en je sam centarBajine Ba{te. U izjavi Vlade SRJ,koja je tim povodom usvojena, ocjewujese da je ovaj napad akt agresije nateritoriju SRJ i predstavqa fla-grantno kr{ewe poveqe UN.

U rejonu Gorweg Vakufa ve} pet danane prestaju sukobi hrvatskih i mus-limanskih formacija.

18. 01. 1993.

Muslimanske snage nastavile su sanapadima u rejonu sela Skelani,ispaquju}i minobasa~ke projektile nateritoriju SRJ. Vojska Jugoslavije jesaop{tila da je "èstoko uzvratila",uni{tavaju}i oru|a iz kojih jeJugoslavija napadnuta.

Predsjednik SRJ Dobrica ]osi}uputio je pismo generalnom sekretaruUN Butrosu Galiju u kome ga obav-je{tava o napadu muslimanskih

snaga na teritoriju SRJ. ]osi}detaqno izvje{tava o muslimanskojagresiji, masakru srpskog stanov-ni{tva, 46 mrtvih, 150 rawenih ivelikom broju izbjeglica. Predsjed-nik SRJ je ukazao da je VojskaJugoslavije bila prinu|ena da pre-duzme nu`ne protivmjere. ]osi}traì da se onemogu}i {irewe sukobai isprovocira uvla~ewe SRJ u bosan-ski rat.

Rasplamsava se sukob muslimana iHrvata u centralnoj Bosni. Borbe sevode u rejonu Gorweg Vakufa i NovogTravnika, kao i u neposrednoj blizi-ni Bugojna.

Vo|a bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} je upozorio na "novuagresiju protiv Bosne", ovoga puta sahrvatske strane. Wegova vlada je otome odràla hitnu sjednicu, upozo-ravaju}i da }e problem iznijeti predSavjet bezbjednosti UN.

Specijalni izaslanik UN za qudskaprava Tadeu{ Mazovjecki izjavio jeda i daqe postoji problem logora uBiH, te da ih ima i na muslimanskoj ihrvatskoj strani, a {to se ti~e srp-skih "ne raspolaè novim podacima",ali i daqe ima zato~enih Hrvata imuslimana.

U okolini Br~kog i Grada~ca ovihdana su sve u~estaliji èstoki sukobiizme|u hrvatskih i muslimanskihsnaga. Prije pet-{est dana su snageHOS-a i HVO pozvale ~ak u pomo}VRS jer xihad ratnici stalno dovla~epoja~awe iz Tuzle.

20. 01. 1993.

Narodna skup{tina RS, poslijedvodnevnog zasijedawa na Palama,odobrila je predsjedniku RadovanuKaraxi}u mandat za potpisivaweènevskih Ustavnih principa za BiH.Skup{tina je izabrala VladimiraLuki}a za predsjednika Vlade RS, kaoi ministre koje je on predloìo.

Alija Izetbegovi} uputio je pismoSavjetu bezbjednosti UN u kojemHrvatsku i wene snage u BiH optuùjeza agresiju. Istovremeno on odbijanovi sastanak s hrvatskim {efomdràve Frawom Tu|manom i traìhitnu intervenciju kopredjsenikaMirovne konferencije o Jugoslavijilorda Ovena i Sajrusa Vensa.

Vilijam Xeferson Klinton (Bil)postao je 42. predsjednik SAD, zak-letvom pred zgradom ameri~kogKongresa, pred masom od oko ~etvrtmiliona okupqenih gra|ana iz svihkrajeva Amerike.

21. 01. 1993.

Generalni sekretar OUN Butros Galiizrazio je zadovoqstvo {to suustavni principi za BiH "bezrez-ervno" prihva}eni od svih strana ubosansko-hercegova~kim sukobima.Sqede}i neposredni zadatak te kon-ferencije je postizawe sporazuma omapama koje su predloìli kopred-sjednici, kaè Gali koji ujedno apelu-je na sve strane u sukobu da bez odla-gawa postignu taj sporazum.

22. 01. 1993.

Vojska Republike Hrvatskeizvr{ila je agresiju na RepublikuSrpsku Krajinu. Hrvatske snageizvr{ile su napad na teritoriju RSKu tzv. ruì~astim zonama, koje su podkontrolom UNPROFOR-a. Ciq napadaje bio zauzimawe Masleni~kog mosta,aerodroma Zemunik kod Zadra i branePeru}a.

Predsjednik RSK Goran Haxi} pro-glasio je ratno stawe na cijeloj teri-toriji RSK i naredio op{tu mobi-lizaciju.

Predsjednik SRJ Dobrica ]osi}uputio je pismo predsjedavaju}emSavjeta bezbjednosti UN, u kome gaobavje{tava o napadu hrvatskih snagai upozorava na posqedice ovog aktaagresije.

1993


111

Poslije zatvorene sjednice Savjetabezbjednosti UN predsjedavaju}i SB,japanski ambasador Jo{io Hatano,izjavio je da SB "osu|uje napad izahtijeva da se ofanziva odmah obus-tavi i hrvatske snage povuku napolazne poloàje". Generalni sekretarUN Butros Gali je izrazio àqewezbog "jednostrane akcije hrvatskihvlasti koja je nanijela udarac mirovn-im naporima UN".

Srpsko selo â|ice u vi{egradskojop{tini je novo strati{te i mjestodivqawa razularenih muslimanskihhordi. Muslimanske snage suprethodnog dana upale u to podriwskoselo i spalile do temeqa sve srpskeku}e u wemu, nastavqaju}i tako da nanajbrutalniji na~in sprovode politikuetni~kog ~i{}ewa i uni{tavawa svega{to je srpsko u ovom kraju.

23. 01. 1993.

U @enevi zapo~ela tre}a runda pre-govora o BiH. Pored delegacije trivode}e nacionalne zajednice BiH upregovorima su u~estvovali predsjed-nici SR Jugoslavije, Srbije iHrvatske. Iako pod optere}ewemhrvatske agresije na RSK, ipak se naprijedlog kopredsjednika @enevskekonferencije raspravqalo o mapama.Predstavnik bosanskih Hrvata MateBoban je mape prihvatio, dok suKaraxi} i Izetbegovi} imalisu{tinske primjedbe na razgrani~ewepojedinih provincija. U pregovorimasu postignuti izvjesni rezultati, aline i potpuna saglasnost.

24. 01. 1993.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|manizjavio je da je vojna ofanziva na ter-itoriji pod za{titom UN okon~ana,po{to su hrvatske trupe zauzelekqu~nu drumsku vezu izme|u sjevera ijuga zemqe.

25. 01. 1993.

Hrvatske snage su zauzele rejonMaslenice i aerodrom Zemunik.

Vrhovni savjet odbrane SRJ odlu~ioje da se podigne borbena gotovostodgovaraju}eg sastava Vojske Jugosla-vije, a Saveznoj vladi naloèno je dapreduzme sve potrebne mjere na spo-qnom i unutra{wem planu.

U @enevi su nastavqeni pregovori oBiH pod te{kim optere}ewem zboghrvatske agresije na RSK i musliman-sko-hrvatskih sukoba u GorwemVakufu.

26. 01. 1993.

Savjet bezbjednosti UN jednoglasnoje usvojio Rezoluciju 802 kojom je odhrvatskih snaga o{tro zahtijevanopovla~ewe sa novookupiranih podru~jau Krajini, dok je Srbima naloèno daodmah vrate te{ko naoruàwe podkontrolu UN.

28. 01. 1993.

Hrvatske snage su otpo~ele bombar-dovawe hidroelektrane Peru}a.Vojnici UN, koji su obezbje|ivalibranu, napustili su ovo podru~je.

29. 01. 1993.

Poslije èstokih okr{aja sakraji{kim Srbima, hrvatske snage suzauzele hidrocentralu Peru}a.Nastavqene su borbe i na benkova~komfrontu.

30. 01. 1993.

Zavr{eni pregovori o BiH u okviru@enevske konferencije. Predsjed-nik bosanskih Hrvata Mate Boban pot-pisao je sva tri ponu|ena dokumenta;Radovan Karaxi} nije potpisao jedan(mape), a Alija Izetbegovi} jefakti~ki odbacio sva tri (dva pomenu-ta plus ustavne principe). Kopredsjed-nici konferencije Vens i Ovenodlu~ili su da se pregovori nastave uWujorku, pod okriqem Savjeta bezb-jednosti UN koji treba da prona|e

rje{ewa obavezuju}a za sve trizara}ene strane.

31. 01. 1993.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}po povratku iz @eneve je izjavio:"Iako je muslimanska strana odbila u@enevi da potpi{e bilo koji od triponu|ena dokumenta, a srpska samomape, u~iwen je, ipak, korak ka miru.Mape su u @enevi skinute sa dnevnogreda jer one zahtjevaju mnogo, mnogovi{e pa`we i rada na wima. Sarajevose moè podijeliti u dva dijela - nasrpsko i muslimansko, a nije lo{a nii ideja da bude prepu{teno UN. Vens iOven su sa mnogo vi{e objektivnostiovog puta posredovali u @enevskimpregovorima. Hrvatska delegacija jeprihvatila sve sporazume, jer kod wihi nema ni{ta sporno, po{to su ratomuzeli {to su htjeli."

Nakon protivofanzive cijela srpskaop{tina Skelani opet je potpuno slo-bodna.

01. 02. 1993.

U 7.00 ~asova hrvatske snage krenulesu u novu o{tru ofanzivu du` cijelogju`nog kraji{kog rati{ta, od Obrovcado Skradinskog zale|a, saop{tio jeGlavni {tab Vojske RepublikeSrpske Krajine. Tim povodom, koman-dant Glavnog {taba RSK MileNovakovi} uputio je protestno pismogeneralu Sati{u Nambijaru iKomandi UNPROFOR-a u Zagrebu.

Jugoslovenska Vlada zatraìla je odSavjeta bezbjednosti UN da obnovimandant mirovnim snagama u RSK.

Evropska zajednica pozvala je tristrane u BiH da neodlo`no prihvateMirovni plan i projekt prelaznihodredaba. U izjavi, objavqenoj tokomsastanka ministar inostranih poslovaEZ u Briselu, upu}en je i poziv Savjetubezbjednosti da pruì potpunupodr{ku tome planu i wegovomprovo|ewu.


112

02. 02. 1993.

Predsjednik SRJ Dobrica ]osi}uputio je poruku predsjedniku RusijeBorisu Jeqcinu, u kojoj se ukazuje naneophodnost okon~awa rata u BiH ihrvatske agresije na RSK, kao i naulogu demokratske Rusije u jugosloven-skoj krizi.

03. 02. 1993.

Kopredsjednici @enevske konferen-cije o biv{oj Jugoslaviji Vens iOven podnijeli su Savjetu bezbjed-nosti UN svoj mirovni sporazum zaBiH. Plan predvi|a bezuslovniprekid neprijateqstava, obnovuinfrastrukture, otvarawe koridora,razdvajawe snaga, kontrolu granica ipovla~ewe trupa u nazna~ene provin-cije.

Oven i Vens kritikovalil susuzdrànost ameri~ke administracijepovodom Mirovnog plana za BiH.

05. 02. 1993.

U sjedi{tu UN u Wujorku su nas-tavqeni pregovori o rje{ewubosanske krize prvim radnim susre-tom kopredsjednika Konferencije obiv{oj Jugoslaviji Sajrusa Vensa iDejvida Ovena i predsjednika RSRadovana Karaxi}a, kome suameri~ke vlasti uvele posebnakretawa. Poslije otezawa sizdavawem vize, wemu je dozvoqenoda se kre}e iskqu~ivo u krugu odjednog kilometra, od hotela do zgradeUN. Ovako stroga mjera donijeta je,kako je obja{weno, iz razloga bezb-jednosti samog gosta, te "zbog uznemi-ravawa javnosti", jer je izdatadozvola za ulazak u SAD "~ovjeku kojije okrivqen za ratne zlo~ine".

06. 02. 1993.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} ponudio je kopred-sjednicima @enevske konferencije o

biv{oj Jugoslaviji Sajrusu Vensu ilordu Ovenu nove mape za podjeluBiH na deset provincija i specijal-ni status za Sarajevo.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} rekao je da ni podkojim uslovima ne}e prihvatitiponu|ene mape Sajrusa Vensa iDejvida Ovena, a ako Mirovna kon-ferencija o BiH propadne, srpskinarod u BiH traì}e ponovo pravo nasamoopredjelewe i nezavisnost.

07. 02. 1993.

Po{to sporazum predstavnika trinaroda iz BiH u Wujorku nijepostignut, kopredsjednici mirovnekonferencije o Jugoslaviji Vens iOven odlu~ili su da od Savjetabezbjednosti UN traè da obavezu-ju}om rezolucijom podrì @enevskimirovni plan onako kako su ga oniformulisali, odnosno da odobriustavne principe, vojni dio o prekiduvatre i mape o podjeli BiH na 10provincija. Ova rezlucija predvi|alabi sankcije, ukqu~uju}i i vojne, pro-tiv onih koji ne bi sprovodili udjelo usvojenu odluku.

08. 02. 1993.

Muslimanske snage iz pravca Te{wadejstvovale su minobaca~ima kalibra120 mm po rubnim dijelovima gradaDoboja, dok su iz pravca Debelog brdai Sviline minobaca~ima kalibra 82mm ga|ali poloàje srpskih branila-ca na Putnikovom brdu.

Grad Gorwi Vakuf je jedno odnajve}ih ratnih àri{ta gdjeneprestano traju èstoke borbeizme|u muslimana i Hrvata tako da seo nekom primirju ne moè ni gov-oriti.

10. 02. 1993.

Objelodawen je plan SAD od {estta~aka za rje{avawe bosanske krize.Rexinald Bartolomju je imenovan za

specijalnog izaslanika SAD namirovnim pregovorima oko rje{avawajugoslovenske krize.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} pridruìo se mno-gobrojnim pozitivnim ocjenamaameri~kog mirovnog plana za BiH kojije u Va{ingtonu objelodanio dràvnisekretar Voren Kristofer."Istupawe Vorena Kristofera prim-ili smo sa znatnim olak{awem",rekao je Karaxi}. "Osim ponovqenihosuda srpske strane, baziranih napropagandnim laìma, i osim pomi-wawa sankcija protiv Srbije koja je uovom slu~aju nedu`na, sve drugo mipozdravqamo, rekao je Karaxi}.Karaxi} je dodao da se bezrezervnozalaè za formirawe me|unarodnogsuda za ratne zlo~ine. "To tako|e dajemogu}nost da se na sud stave Gen{er,Mok i drugi politi~ari Wema~ke inekih zemaqa koji su putem ucjenaEvrope razbili Jugoslaviju", rekao jeKaraxi}.

11. 02. 1993.

Ameri~ko oru`je koje je ranije datoavganistanskim muxahedinima sada senajve}im dijelom, iz Kabula pre-selilo bosanskim Muslimanima,prenosi indijski list "Patriot".

14. 02. 1993.

Poslije petodnevne borbe qekara uKninu, Bawoj Luci i na Vojno-medi-cinskoj akademiji u Beogradu, ranamazadobijenim u borbama sa usta{ama uBenkova~kom selu Ka{i}, podlegao jeporu~nik Veqko Milankovi},komandant prwavorskog bataqona"Vukovi sa Vu~jaka".

15. 02. 1993.

Francuski ministar zdravqa BernarKu{ner, prilikom posjete Sarajevu,postigao je sporazum sa svimzara}enim stranama u bosanskomsukobu o razmjeni zarobqenika, kojabi se obavila ve} 16. februara iobuhvatila bi 108 muslimana iz

1993


113

srskih i 108 Srba iz muslimanskihzatvora.

16. 02. 1993.

Delegacija Republike SrpskeKrajine (RSK), koja je po~ela razgov-ore sa kopredsjednicima @enevskekonferencije o Jugoslaviji SajrusomVensom i Dejvidom Ovenom, predalaje dvojici posrednika nacrt rezoluci-je za Savjet bezbjednosti, kojim bi,prema ocjeni Kraji{kih Srba, srpsko-hrvatski sporovi na tlu biv{eJugoslavije mogli biti rje{avani napravedan na~in.

17. 02. 1993.

U Kremnoj kod Prwavora sahrawenVeqko Milankovi}, srpski junak ilegendarni komandant bataqona"Vukovi sa Vu~jaka".

Me|u ovogodi{wim dobitnicimanagrade iz Fonda "Kraqa Fejsala" jeAlija Izetbegovi}, zvani~no jesaop{teno u Rijadu. Izetbegovi}u jenagrada dodijeqena za, kako je obraz-loèno, doprinos islamu.

18. 02. 1993.

Delegacija RS odbila je da putuje uWujork na pregovore o biv{oj BiH izatraìla od kopredsjednika Vensa iOvena da se pregovori odràvaju u@enevi.

"Na lokaciji Glo|anskog brda u seluKamenici dvadesetak kilometara ju`nood Zvornika umoreno je najmawe 250Srba", izjavio je patolog Vojno-aduprimarijus dr Zoran Stankovi}.Prema ocjeni dr Stankovi}a, ti qudisu pobijeni prije najmawe tri mseca.îwenica je da su pojedininim `rtva-ma udovi vezani bodqikavom ìcom,da imaju odsje~ene ruke, noge iliglavu" rekao je dr Stankovi}.

20. 02. 1993.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} izjavio je listu "Pravda" da se

pozicija Srbije nikada do sad nijemijewala i da se ona uvijek zalagalaza mirno rje{ewe. U Hrvatskoj, dodaoje Slobodan Milo{evi}, ustanovqen jetotalitarno-{ovinisti~ki reìm.Po~elo je tako {to je na izborimapobijedila Hrvatska demokratskazajednica (HDZ), koja se po~elanaoruàvati. "U va{oj zemqi ne znajusvi pravo stawe stvari kod nas. Kadbi znali, nikada se ne bi saglasili sasankcijama protiv nas. No, desilo seda se Srbija i Crna Gora nalaze podèstokim embargom. Mi samo nemoèmo razumjeti, zbog ~ega Rusijau~estvuje u tako ne~emu. Re}i }uotvoreno: To je sramna ~iwenica zaRusiju", rekao je Slobodan Milo{evi}.

21. 02. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} izdao je naredbu svojimjedinicama da jednostrano obustavevatru na svim frontovima.

22. 02. 1993.

Savjet bezbjednosti UN jednoglasnoje usvojio Rezoluciju 808 o pokretawupostupka za osnivawe Me|unarodnogsuda za krivi~no gowewe licaodgovornih za ozbiqna kr{ewame|unarodnog humanitarnog pravapo~iwena na teritoriji biv{eJugoslavije u vremenu od 1991. god.

Srpkiwe zato~ene u oxa~kom zatvoru,prema podacima koje je prikupioDokumentacioni centar Republi~kogkomesarijata za izbjeglice, silovanesu nao~igled muèva i djece "dok su seAlijini i hrvatski bojovnici poddejstvom alkohola nemilosrdno iì-vqavali nad wima".

23. 02. 1993.

Odluka ameri~kog predsjednika BilaKlintona da padobranima iz trans-portnih aviona spu{ta humanitarnupomo} isto~noj Bosni i daqe nailazina veoma uzdràno reagovawe uLondonu. âk su i ameri~ki vojni

stru~waci protiv ovakve akcije ocjew-uju}i je kao opasnu i rizi~nu, ali jepredsjednik Klinton odlu~an u namjerida je, bez obzira na sve, sprovede.

24. 02. 1993.

Predsjednik Republike Srpske Rado-van Karaxi} garantovao je bezbjednostaviona koji treba da u~estvuju uoperaciji spu{tawa hrane padobrani-ma u isto~noj Bosni, koju planirajuSAD u okviru UN.

Rusko ministarstvo spoqnih poslo-va formulisalo je plan od osam ta~akaza rje{ewe krize u biv{oj Jugoslaviji.Plan se svodi na prekid vatre, prih-vatawe plana Vensa i Ovena, kon-trolu po{tovawa embarga na isporukuoru`ja u BiH, garanciju po{tovawaquskih prava u BiH i postepeno uki-dawe sankcija prema SRJ.

General{tab Vojske Jugoslavije je,povodom odluke SAD o slawu humani-tarne pomo}i avionima, saop{tio dasmatra da su na ovaj na~in zloupotre-bqeni humanitarni razlozi i da ovaakcija moè dovesti do eskalacijesukoba na {irem podru~ju Balkana iEvrope.

25. 02. 1993.

Savjet bezbjednosti UN pozvao jepredstavnike svih sukobqenih strana uBiH da odmah do|u u Wujork kako bise pregovorima okon~ao sukob.

"Ponudi}emo sklapawe ~asnog mirakoji bi bio prihvatqiv za sve i kojine}e morati da obezbje|uju stranetrupe", izjavio je predsjednik Republi-ke Srpske dr Radovan Karaxi} predpolazak u Wujork na nastavak pregovo-ra o biv{oj BiH.

Konvoj od oko 60 kamiona sa 150 vojni-ka UN zaustavqen je u Malom Zvorniku,na prelazu iz Srbije u BiH. Po{to jekomandant konvoja odbio da dozvolipregled tovara u vozilima, snage RS


114

nisu dozvolile da konvoj nastavi putprema Sarajevu.

26. 02. 1993.

Savjet bezbjednosti UN upozorio jezara}ene strane u BiH da }e se svakoometawe doturawa humanitarnepomo}i toj biv{oj jugoslovenskojrepublici tretirati kao ratnizlo~in. Savjet je podrào inicijativuza doturawe pomo}i vazdu{nim putemtako gdje ne mogu da pro|u drumskikonvoji.

Nad Srbima u isto~noj Bosni supo~iweni masovni zlo~ini, sprovede-no etni~ko ~i{}ewe i genocid, aliistina o tim zbivawima kao da nezanima svijet pa ni Ujediwene nacije,izjavio je komandant Drinskog kor-pusa VRS pukovnik Milenko@ivkovi}.

Sjednica Skup{tine op{tine BawaLuka protekla je u znaku promjenenaziva osnovnih i sredwih {kola iulica u tom gradu.

Nepoznata naoruàna grupa zaustavilaje voz na putu Beograd-Bar, kod mjesta[trpci, na dijelu pruge koji prolazikroz biv{u BiH, i u nepoznatompravcu odvela oko 25 putnika,mu{karaca.

27. 02. 1993.

Srbi i Hrvati iz BiH izjavili su daim nije potrebna ameri~ka humanitar-na pomo} iz vazduha, tako da }e glavnikorisnici te pomo}i biti bosanskimuslimani saop{tili su reporterimau Sarajevu funkcioneri UN. Pred-stavnik mirovnih snaga UN u SarajevuBeri Fruer izjavio je da "Srbi iHrvati èle da primaju pomo} kop-nenim konvojima".

28. 02. 1993.

Otpo~ela je akcija dostavqawa human-itarne pomo}i Isto~noj Bosni

vazdu{nim putem. Tri ameri~ka trans-portera aviona "C-130 Herkules",poletjev{i iz baze Rajna-Majna kodFrankfurta, izbacili su nadisto~nom BiH oko milion letaka koji-ma se stanovni{tvo obavje{tava opredstoje}em doturawu pomo}i.

01. 03. 1993.

Izme|u svih srpskih zemaqa na teri-toriji biv{e Jugoslavije uspostavqenje jedinstven platni promet.

02. 03. 1993.

Informativna slu`ba Glavnog{taba VRS u svom saop{tewuoptuìla je muslimanske snage daupotrebqavaju bojne otrove. Usaop{tewu se tvrdi da su snagelojalne Aliji Izetbegov}u uartiqerijskom napadu na srpsku teri-toriju u rejonu sela Kiki}i, tri kilo-metra sjeverno od Grada~ca, prijedvije no}i upotrijebile i "granate sahemijskim sredstvima po svemusude}i, neku vrstu suzavca".

U Wujorku nastavqeni pregovori oprekidu rata u BiH. Vens i Ovenpoku{avaju da izvr{e pritisak na srp-sku i muslimansku stranu da prihvatesporazum o vojnim aspektima rata uBiH.

03. 03. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} potpisao je Wujorku"vojni dokument" iz mirovnog paketame|unarodnih pregovara~a SajrusaVensa i lorda Ovena. Ovaj dokumentsu jo{ u januaru u @enevi potpisalehrvatske i srpske strane.

04. 03. 1993.

Kod Br~kog je izvr{ena razmjenazarobqenika - 140 muslimana razmi-jeweno je za 101 Srbina.

Kopredsjednici Vens i Oven su dvadana posredovali u izmirewu musli-

mana i Hrvata na pregovorima uWujorku. Pomirewu su doprinjeli iAmerikanci operacijom "padobran" ipritiskom na srpsku stranu u Savjetubezbjednosti. Muslimani i Hrvatipotpisali su sporazum u 10 ta~aka,kojim se odustaje od nacionalnih pod-jela i podràva jedinstvena republi-ka BiH. Obe strane su imenovale potri predstavnika u budu}e Predsjed-ni{tvo BiH, a to o~ekuju i od srpskestrane, u skladu sa prihva}enim novimustavnim principima.

05. 03. 1993.

Pregovori o rje{ewu bosanske krizeu Wujorku zavr{eni su neuspjehom.Muslimanska i srpska strana nisu pot-pisale prijedlog mapa, tj. o podjeliBiH na 10 provincija, ali ipak pre-govori nisu prekinuti.

Nakon nagovje{taja da bi AlijaIzetbegovi} mogao da pristane naVens-Ovenove mape o podjeli Bosnena 10 provincija, predsjednik Repu-blike Srpske Radovan Karaxi} jerekao da su mape skrojene na {tetusrpskog naroda i da ih on ne}e pot-pisati. Karaxi} je rekao da je oniznio dobar plan koji vodi ka miru,to jest da se odmah usvoji nespornidio mapa, a da se sporne teritorijestave pod kontrolu UN do kona~nogrje{ewa. "Sad }emo, vjerovatno, opetmi ispasti krivi pred svjetskomjavno{}u, ali nama je najva`nije da neispadnemo krivi pred svojim naro-dom", dodao je Karaxi}. On je rekaoda o~ekuje i nove pritiske na Srbiju,ukoliko ne potpi{u sporazum."Ukoliko iko ponovo u sve ovo poku{ada umije{a Srbiju, mi }emo daprekinemo svaki razgovor itraì}emo nezavisnost", rekao jeKaraxi}.

Novoimenovani komandant UNPRO-FOR-a u biv{oj Jugoslaviji, {vedskigeneral Lars Erik Valgren stupio jena du`nost, zamjeniv{i indijskog gen-erala Sati{a Nambijara.

1993


115

06. 03. 1993.

Slijede}i interese srpskog naroda, naskupu op{tina sansko-unskog podru-~ja, predstavnici lokalnih vlastiSanskog Mosta, Prijedora, Kqu~a,Petrovca, Novog Grada, Srpske Krupe,Srpskog Biha}a i Kozarske Dubice,odlu~no su rekli da ne prihvatajuVens-Ovenove mape po kojimapomenute op{tine pripadaju tzv.Cazinskoj krajini.

Na podru~jima biv{e Jugoslavije,zahva}enim ratnim sukobima od 1991.godine sprovodi se smi{qenouni{tewe srpskih pravoslavnih bogo-moqa, grobaqa i drugih nacionalno-vjerskih objekata i u oblastima kojenisu bile zahva}ene oruànimopreacijama, {to predstavqa speci-fi~an duhovni genocid nad srpskimnarodom - upozorava se uMemorandumu o "kulturnom ~i{-}ewu" koji je Dràvna komisija zaratne zlo~ine i zlo~ine genocidanedavno uputila generalnom sekretaruUN Butrosu Galiju. Najugroènije suSlavonska eparhija sa 84 i Zvorni~ko-Tuzlanska sa 78 poru{enih io{te}enih hramova i drugih objekata,dok je u Bawalu~koj eparhijizabiqeèn samo jedan takav slu~aj -minirawe crkve Uspewa PresveteBogorodice u Jajcu.

08. 03. 1993.

Generalni sekretar UN Butros Galiizjavio je da zemqe ~lanice svjetskeorganizacije moraju biti spremne dapo{aqu kopnene trupe u Bosnu ukoliko"bosanski Srbi", kako je rekao, "odbi-ju da se povuku sa okupirane teritori-je". "Kao ciq imamo povla~ewe Srba iukoliko oni to ne u~ine, preduze}emoneophodne mjere", rekao je ButrosGali.

Komandanti muslimanskih jedinicaiz @epe i Cerske u isto~noj Bosni,ponudili su Vojsci Republike Srpskepredaju oru`ja.

Od 6.500 Srba, koliko ih je prije ovograta ìvjelo na podru~ju op{tineKowic, ostalo je samo oko 300. Ostalisu protjerani sa svojih vjekovnihogwi{ta ili su ve} mjesecima zbrinu-ti u muslimansko-hrvatskom zatvoru,gdje ih danono}no mu~e i ubijaju.

Na podru~ju Republike Srbije, premapodacima Crvenog krsta, na dan 8.marta registrovana su 461.653 izbjeglalica. Od tog broja registrovano je295.149 izbjeglih lica sa podru~jaBiH.

10. 03. 1993.

Biv{i ameri~ki dràvni sekretarHenri Kisinxer izjavio je da jeme|unarodna zajednica u~inila velikugre{ku priznav{i nezavisnost BiH."Ako Srbi, Hrvati i muslimani nisumogli da ìve zajedno u relativnovelikoj Jugoslaviji, kako onda da ìveu maloj Bosni? Ve} na Berlinskomkongresu u pro{lom vijeku, Evropskesile nisu znale {ta da rade s Bosnom,jer Bosna u stvari i nije dràva",izjavio je Kisinxer.

11. 03. 1993.

Komandant snaga UN general FilipMorion zajedno sa konvojem u{ao je uSrebrenicu radi dogovora o prekiduvatre i omogu}avawu dolaska humani-tarne pomo}i.

Na poziv predsjednika FrancuskeFransoa Miterana u Parizu jeboravio predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}. Pod Miteranovimpokroviteqstvom vo|eni su razgovoris kopredsjednicima @enevske mirovnekonferencije Vensom i Ovenom orje{avawu bosanskog konflikta.Miteran je rekao da }e sankcije protivJugoslavije biti ukinute kada prestanerat u BiH. On je, me|utim, upozorioMilo{evi}a da }e, ukoliko sve tristrane ne potpi{u Mirovni planVensa i Ovena, svijet preduzeti akci-

ju. Milo{evi} je podrào mirovniplan Vensa i Ovena, ali je istakao daje pitawe mapa interno pitawe trisukobqene strane u Bosni.

U razgovoru s predstavnicima gr~kogparlamenta predsjendik SRJ Dobrica]osi} je istakao da srpski narod uBiH ne}e pristati ni na kakve diktate."Danas se ponavqa Berlinski kongresi Jalta", rekao je on, "a velike silepostavqaju ultimatume srpskom naroduu BiH". "Sve dok se ne uvaì principsamoopredjeqewa naroda ima}emodugotrajan rat i nesagledive tragedi-je", rekao je ]osi}.

Zagreba~ki imam Mustafa Ceri}izjavio je da su Hrvati i Hrvatskakrivi za nesre}u muslimana u BiH -pi{e zagreba~ki "Ve~erwi list". ImamCeri} je na turneji po zemqama Zalivarekao kako je Hrvatska jo{ za vrijemerata u Hrvatskoj, poku{ala da uvu~emuslimane u svoj rat, ali da vo|stvoBiH nije na taj poziv odgovorilo "zbogagresivne politike Hrvatske i Hrvataiz Hercegovine".

13. 03. 1993.

Bosanski muslimani zadrà}e koman-danta Mirovnih snaga UN francuskoggenerala Filipa Moriona uSrebrenici, u Isto~noj Bosni, sve dokse do tog mjesta ne probije konvoj shumanitarnom pomo}i, izjavio je pred-stavnik UN. Morion je s grupom sarad-nika 11. marta blokiran u Srebrenici.

15. 03. 1993.

Delegacija RS na odlasku na pregov-ore u Wujork, izjavila je da su dodat-ni uslovi muslimanske strane, potreb-ni za potpisivawe sporazuma, zabosanske Srbe potpuno neprihvatqivi.Francuska {tampa isti~e da je koman-dant UNPROFOR-a za Bosnu francuskigeneral Filip Morion ostao uSrebrenici da bi "sprije~io etni~ko~i{}ewe te muslimanske enklave".


116

18. 03. 1993.

Na zakazani nastavak pregovora usjedi{tu UN u Wujorku o rje{avawubosanske krize do{li su predstavni-ci bosanskih Hrvata Mate Boban iSrba Radovan Karaxi}, dok je pred-stavnik bosanskih muslimana AlijaIzetbe-govi} obavijestio kopredsjed-nike Konferencije o biv{ojJugoslaviji da ne}e prisustvovati nas-tavku pregovora sve dok Srbi "nas-tavqaju ofanzivu u Isto~noj Bosni,vr{e genocid u Bijeqini i bombardu-ju Sarajevo".

"Alija Izetbegovi} nije sada legal-ni predsjednik Predsjedni{tva BiHjer mu mandat, koji je istekao 20.decembra pro{le godine, uop{te nijeproduèn", izjavio je predsjednihmuslimansko-hrvatske vlade BiHMile Akmaxi}.

Me|unarodni pregovara~i SajrusVens i Lord Oven oti{li su po drugiput "na noge" Aliji Izetbegovi}u darazgovaraju u wegovom hotelu, nakon{to je lider bosanskih muslimananapustio mirovne pregovore usjedi{tu UN u Wujorku.

19. 03. 1993.

Konvoj UN sa humanitarnom pomo}i,na ~elu s komandantom mirovnih snagaUN za BiH generalom FilipomMorionom, stigao je u Srebrenicu.

21. 03. 1993.

Potpredsjednik Republike SrpskeNikola Koqevi} izjavio je da je srp-ska strana dala saglasnost da se teìrawenici iz Srebrenice evakui{uhelikopterima, ali da to "ne zna~iuspostavqawe stalnog vazdu{nogmosta".

22. 03. 1993.

Delegacija RS na pregovorima uWujorku obavijestila je Savjet bezb-jednosti UN da se na rati{tu kod

Srebrenice obustavqaju vojneaktivnosti i da srpske snage garantujusuvozemne i vazdu{ne koridore zapruàwe humanitarne pomo}i. Srpskastrana predlaè sveobuhvatni mirov-ni sporazum na ovim prostorima.

Aerodrom "Dubrave" kod Tuzleslu`beno je otvoren za avione saoznakama UN.

24. 03. 1993.

Iz Tuzle je, uz posredovawe koman-danta UNPROFOR-a u BiH generalaFilipa Moriona, evakuisano 46Srba, iako je bilo dogovoreno da seomogu}i izlazak vi{e od 600 Srba.

25. 03. 1993.

Vi{emjese~ni pregovori o sudbiniBiH zavr{eni su neuspjehom. Mirovniplan kopredsjednika Konferencije obiv{oj Jugoslaviji, Vensa i Ovena, sminimalnim korekcijama potpisali suu cjelini predstavnik bosanskihHrvata Mate Boban i predstavnikbosanskih muslimana Alija Izetbe-govi}. Predsjednik RS RadovanKaraxi} odbio je da potpi{e Plansmatraju}i da su predloène mapeneprihvatqive za Srbe, a da ~etvrti,naknadno unijeti dio o organizacijivlasti u prelaznom periodu, pred-stavqa vra}awe na formulu starogPredsjedni{tva i "vlasti koja jedovela do rata i koju je srpski narododbio".

26. 03. 1993.

Savjet bezbjednosti UN, poslijehitno sazvane sjednice objavio jePredsjedni~ko saop{tewe u kome sepovodom mirovnog plana Vensa iOvena kaè da "Savjet podràvaakciju strana koje su stavile potpis ipoziva jedinu preostalu stranu koja tonije u~inila da bez odlagawa potpi{epreostala dva dokumenta".

Odluka Alije Izetbegovi}a dapotpi{e mirovni plan lorda Ovena

i Sajrusa Vensa o okon~awu rata ubiv{oj BiH u praksi ozna~ava po~etakvelikog i o{trog pritiska na srpskustranu da, tako|e prihvati taj plan -ocjewuje se u Londonu. Britanskiministar inostranih poslova DaglasHerd, koji se nalazi u posjetiVa{ingtonu izjavio je da srpskastrana moè o~ekivati totalnu izo-laciju i blokadu ukoliko ne prihvatiplan Ovena i Vensa.

U razgovorima komandanta VRS gener-ala Ratka Mladi}a i komandantamirovnih snaga za BiH generalaFilipa Moriona sa saradnicimadogovoreno je u Beogradu da prekidvatre izme|u zara}enih strana ubiv{oj BiH stupi na snagu u nedequ28. marta, u 12 ~asova. Kako je nov-inarima izjavio gen. Mladi} primirje}e stupiti na snagu ako ga prihvate idruge dvije strane.

28. 03. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} i predsjednik HrvatskeFrawo Tu|man sporazumjeli su se oosnivawu Oruànih snaga BiH ukojima }e biti i Hrvatsko vije}eobrane i Armija BiH.

30. 03. 1993.

U izvje{taju generalnog sekretara UNButrosa Galija Savjetu bezbjednostiSrbi su ozna~eni kao jedina stranaodgovorna {to mirovni pregovori uWujorku nisu uspjeli.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 815 kojom se mirovnimsnagama UNPROFOR-a produùje man-dat do 30. juna 1993. godine.

31. 03. 1993.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 816 o primjeni sile usprovo|ewu odluke o zabrani svihletova iznad BiH. Na traèwe Rusijeiz Rezolucije je izostavqena formu-lacija o bombardovawu ciqeva nazemqi.

1993


117

Ameri~ki list "Klivlend plejn diler"konstatuje da je "jasno da Srbi ne moguda prihvate mape koje ugroàvajuwihov koridor od Pala do granice saSrbijom". List ocjewuje pogre{nomprocjenom "da bi Srbi, Hrvati i mus-limani u Bosni uskoro mogli da sevrate zajedni~kom ìvotu". "Klivi-lend plejn diler" konstatuje da su mus-limani potpisali mirovni plan pot-staknuti obe}awima da }e SAD raditina ukidawu embarga na isporukuoru`ja BiH" {to je, kako ironi~noprime}uje list, "zanimqiva formulaprihvatawa mira da bi se dobilo vi{eoru`ja za rat".

02. 04. 1993.

Nove{ki ministar inostranih poslovaTorvald Stoltenberg prihvatio jeponudu generalnog sekretara UNButrosa Galija da zamijeni SajrusaVensa na du`nost mirovnog posredni-ka za biv{u Jugoslaviju.

03. 04. 1993.

"Srpska pravoslavna crkva (SPC),izraàva potpuno neslagawe sa Vens-Ovenovim planom o teritorijalnojpodjeli Bosne, prihva}enom od musli-mana i Hrvata". Taj stav iznijeli su uRimu, na nenajavqenoj konferenciji za{tampu, mitrtopolit Crnogorsko-primorski Amfilohije i episkopba~ki Irinej, koji u svojstvu zvani~nedelegacije SPC borave u vi{ednevnojposjeti Vatikanu i Italiji.

U Bile}i Narodna skup{tina RS jeprihvatila dio Vens-Ovenovog planao mapama, zaloìla se za nastavakmirovnog procesa putem direktnihpregovora strana u sukobu, osudilapolitiku pritisaka i upozorila da }eprekinuti svaku saradwu sa me|unaro-dnim institucijama ukoliko se nastavipolitika ka`wavawa srpskog naroda.Poslanici Narodne Skup-{tineRepublike Srpske jednoglasno su prih-vatili prijedloge Skup{tine op{tineDoweg Vakufa i Bosanske Gradi{ke o

promjeni imena tih gradova. Tako }e seod sada Dowi Vakuf nazivatiSrbobran, Bosanska Gradi{ka -Gradi{ka.

Italijanska vlada je odobrila davazdu{ne baze italijanske armijeposluè NATO-snagama ~iji avionibudu u~estvovali u nadgledawu zonezabrawene za letove nad BiH, u skladusa Rezolucijom 816 Savjeta bezbjed-nosti UN.

05. 04. 1993.

Zapadno-evropska unija (ZEU)uputi}e patrolne ~amce, policijske icarinske ekipe na Dunav u ciqupoo{travawa kontrole embarga UNprema Srbiji. Odluka o tome donesenaje u Luksemburgu na sastankuMinistarskog savjeta te vojne organi-zacije koju sa~iwavaju zemqe ~laniceEZ osim Irske i Danske.

Novi predsjednik Nacionalneskup{tine Francuske Filip Segenizjavio je da je jedino rje{ewe ratnogsukoba u BiH da se tri naroda musli-mani, Srbi i Hrvati - razdvoje.

06. 04. 1993.

Ministri inostranih poslova zemaqaEvropske zajednice usvojili su uLuksemburgu Deklaraciju o biv{ojJugoslaviji. U woj je izraènazabrinutost zbog odbijawa Srba izBiH da potpi{u preostale dokumentemirovnog plana i zahtjevano je od wihda to odmah u~ine.

Vlada RS imenovala je posebnuKomisiju za podno{ewe tu`be zagenocid nad srpskim narodom.

Konvoj UN je u Srebrenici dovezaohumanitarnu pomo}, ali u povratku nijepreuzeo muslimanske ène i djecu.Evakuaciju nije dozvolio lokalnizapovjednik Naser Ori}, koji jepostavio uslov da u Srebrenicu buderazmje{ten kanadski bataqon mirov-nih snaga i da raweni muslimanski

vojnici budu evakuisani vazdu{nimputem u Tuzlu.

Premijer Gr~ke Konstantin Mico-takis boravio je u jednodnevnoj pos-jeti Beogradu. Imao je odvojene raz-govore s predsjednikom Srbije Slo-bodanom Milo{evi}em, predsjed-nikom SRJ Dobricom ]osi}em ipredsjednikom RS Radovanom Kara-xi}em. Konstantina Micotakisa jeprimio i srpski partijarh Pavle.

07. 04. 1993.

Ameri~ka administracija razmatratotalno "zatvarawe" Jadrana u zonijugoslovenskih teritorijalnih voda,kao jednu od mjera u okviru daqegpoo{travawa sankcija UN prema SRJ.

"Velika Britanija je odlu~no protivkaubojske politike Xona Vejna u BiH",izjavio je britanski ministar odbraneMalkom Rifkin, odgovaraju}i nazahtjeve nekih politi~ara da se vojnointerveni{e u BiH.

Dràvno rukovodstvo RepublikeSrpske uputilo je poziv svojimgra|anima koji podlijeù vojnojobavezi, a izbjegli su u SRJ, da sehitno jave na svoja mobilizacijskamjesta.

08. 04. 1993.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}nagovijestio je mogu}nost da BiH budeasimetri~na federacija, tj. da musli-mani i Hrvati budu u bliìm odnosi-ma me|usobno nego {to bi bili saSrbima. Karaxi} smatra da bi ovaideja mogla pomo}i da sukobqenestrane u BiH lak{e do|u do rje{ewa.

11. 04. 1993.

Na prijedlog Rusije Savjet bezbjed-nosti UN odloìo je razmatrawe iusvajawe ve} pripremqene rezolucijeo mjerama poo{travawa sankcija pro-tiv SR Jugoslavije.


118

12. 04. 1993.

Pod okriqem NATO-a otpo~elo jepatrolirawe nad vazdu{nim pros-torom BiH, tj. primjena Rezolucije816 Savjeta bezbjednosti UN o osigu-ravawu zone zabrawenog letewa nadBiH.

13. 04. 1993.

U Dom zdravqa u Bajinoj Ba{tidopremqena tijela 12 srpskihmladi}a u ugqenisanom stawu. Rije~ jeo Srbima ubijenim u napadu musli-mana na srpsku op{tinu Skelane, kojije izvr{en prethodnog dana. Srpskiborci koji su preìvjeli taj napad,izjavili su da su u pitawu rawenisrpski vojnici, nad kojima je izvr{enpravi masakr: izbodeni su vilama ilidokraj~eni maqevima i sjekirama. Unapadu srebreni~kih muslimana nasrpske poloàje i civilne ciqeve nateritoriji Skelana istog dana, kodOsma~a je iz zasjede ubijeno 17 srp-skih boraca, a 14 ih je raweno.

15. 04. 1993.

Sporadi~ni sukobi izme|u musliman-skih i hrvatskih snaga dobijaju sveozbiqnije razmjere. Do okr{aja jedo{lo u Travnku, Novom Travniku, okoJablanice.

Muslimanski ekstremisti sa {iregpodru~ja Srebrenice svim raspolo-ìvim artiqerijskim oru|em i stre-qa~kim naoruàwem napadaju na vi{epravaca. Prema podacima Glavnog{taba VRS, samo u prethodnih 48~asova poginula su 43 srpska borca,dok je 71 rawen.

16. 03. 1993.

Mirovni posrednik u jugoslovenskojkrizi lord Oven izjavio je da jedo{lo vrijeme da svijet razmisli oefektivnom bombardovawu puteva imostova u BiH, kako bi se prekinulo

snabdijevawe srpskih snaga BiH izJugoslavije.

17. 04. 1993.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jejednoglasno Rezoluciju 819 kojom odsukobqenih strana u BiH zahtijeva dapodru~je Srebrenice smatrajuza{ti}enom, odnosno podru~jem bezvojnih napada ili bilo kojih nepri-jateqskih dejstava. "Rezolucijom seod paravojnih snaga bosanskih Srbatraì da odmah obustave napade naSrebrenicu i da se odmah povuku iztog mjesta i okoline."

General Ratko Mladi}, komandantVojske RS i general Sefer Hali-lovi}, komandant Armije BiH, u pris-ustvu generala Larsa Erika Val-grena, kao posrednika, na sastankuodrànom na sarajevskom aerodromu,sklopili su Sporazum o potpunomprekidu vatre u zoni Srebrenice iwenoj demilitarizaciji.

18. 04. 1993.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezluciju 820, kojom se poo{travajusankcije protiv Jugoslavije po~ev od26. aprila, ukoliko do tada Srbi uBiH ne potpi{u Vens-Ovenovmirovni plan. Prema SRJ }e u tomslu~aju biti pripremqene slede}emjere: zabrna brodskog transportaroba u Jugoslaviji i kroz wu, dok sekopneni trnsport moè odvijati samona ograni~enom broju puteva ièlezni~kih prelaza; zabranajugoslovenskog rije~nog saobra}aja naDunavu izvan jugoslovenskih granica,uspostavqawe zona zabrane plovidbena 12 miqa od jugoslovenske jad-ranske obale; zamrzavawe jugosloven-skih finansijskih sredstava u inos-transtvu, zabrana svih finansijskih idrugih transakcija sa Jugoslavijom(osim telekomunikacionih, po{tansihi pravnih). Odluka Savjeta bezbjed-nosti donijeta je velikom ve}inomglasova, uzdràli su se Kina i Rusija.

Povodom usvajawa Rezolucije 820predsjednik RS Radovan Karaxi} jeizjavio da }e, ukoliko najavqenesankcije budu sprovedene protivJugoslavije, Srbi iz BiH "napustitimirovne pregovore i Konferenciju obiv{oj Jugoslaviji".

Blizu 100 lica poginulo je u trod-nevnim sukobima muslimanskih ihrvatskih snaga oko Viteza, grada uCentralnoj Bosni, izjavio je u vojnipredstavnik UN.

19. 04. 1993.

Sukobi izme|u muslimana i Hrvata udolini Neretve nastavqaju se punomèstinom, a komanda HVO iz Kowicazatraìla je od srpske strane prihvatcivilnog hrvatskog stanovni{tva iztog grada. Radi se o ukupno oko 500lica kojima kako isti~u predstavniciHVO, prijeti pokoq od strane sqed-benika Alije Izetbegovi}a. U srp-skim vojnim izvorima se tvrdi da suhrvatskoj strani u tom pogledupruène pune garancije.

20. 04. 1993.

Viskoki Komesarijat UN za izbeglice(UNHCR) zatraì}e od Savjeta bezb-jednosti da @epu i Gora`de proglasiza{titnim zonama, saop{tio je pot-parol te organizacije Ron Rajmon, nakonferenciji za novinare u @enevi.

General-major Milan Gvero, zam-jenik komandanta Glavnog [taba VRS,rekao je da }e se "srpska strana usvemu pridràvati potpisanog spo-razuma i odredaba me|unarodnogratnog prava, a da je za wega li~nosu{tina u tome da srebreni~ki musli-mani predaju oru`je, poslije ~ega }eprotiv wih biti pokrenut postupakpredvi|en Zakonom."

Britanski ministar odbraneMalkolm Rifkin ponovo se izjasnioprotiv vojne intervencije Zapada uBiH. On je rekao da je te{ko utvrditi

1993


119

koga treba bombardovati. "Ako ho}emoda kaznimo sve agresore, {ta ondaraditi sa Hrvatima, i muslimanimakoji se sada tuku jedni protiv drugih"naglasio je Rifkin.

Generali Sefer Halilovi} (ArmijaBiH) i Milivoje Petkovi} (HVO) uZenici potpisali Sporazum o obustavivatre izme|u dviju vojski.

Zvjerska ubistva ~itavih porodica,silovane ène, opqa~kane ku}e - slikaje koju su u predjelu Viteza, Zenice iTravnika vidjeli ~lanovi humani-tarnih ekipa UN na popri{timaborbi Hrvata i muslimana.

22. 04. 1993.

U Va{ingtonu je saop{teno sa SADrazmatraju mogu}nost bombardovawasrpskih poloàja u BiH. To bi moglada bude, tvrdi se, jednostrana odluka,i bez saglasnosti Savjeta bezbjednostiUN.

Savjet bezbjednosti UN raspravqaoo krizi u BiH, posebno u izbijawuneprijateqstava izme|u hrvatskih imuslimanskih oruànih snaga. U pred-sjedni~kom saop{tewu osu|eno jenasiqe i zatraèno je od obiju stranada obustave borbe.

Muslimanske oruàne formacije"poja~ane muxahedinima" i musliman-skim jedinicama iz Sarajeva krenulesu u podne u op{ti napad na Kowic.

23. 04. 1993.

U Novom Gradu zasijedala Narodnaskup{tina RS, koja je Rezoluciju 820Savjeta bezbjednosti UN osudila kao"nepravedan i genocidan ~in", apovodom Vens-Ovenovog mirovnogplana poslanici su zauzeli stav datreba nastaviti pregovore, ali da semoè usvojiti samo ono rje{ewe kojeuvaàva legitimne interese srpskognaroda. U tom smislu ovla{}en jeRadovan Karaxi} da u razgovoru s

Dejvidom Ovenom zatraì odre|eneustupke i prona|e rje{ewe koje bibilo prihvatqivo.

Pripadnici brigade HVO "HercegStjepan" prona{li su u hrvatskomselu Trusina kod Kowica, tijela 26mje{tana, me|u kojima ima i èna idjece koje su izmasakrirale musli-manske jedinice. Malobrojni preì-vjeli iz ovog sela opisali su stra-hovita mu~ewa i zlostavqawahrvatskog naroda od strane muslimana.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|manpozvao je Hrvate i muslimane uCentralnoj Bosni da obustave borbe ukojima je proteklih dana poginulo naj-mawe 250 qudi.

24. 04. 1993.

U Beogradu na sastanku sa lordomOvenom i Vensovim saradnikomHerbom Okunom predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} zatraìo jerazja{wewe tri kqu~na elementaVens-Ovenovog plana - status sjev-ernog koridora, ustavna rje{ewa ibezbjednost imovine i gra|ana uoblastima koje Srbi moraju vratitiHrvatima i muslimanima.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} uBeogradu je odbacio prijedloge lordaOvena za promjenu mapa u mirovnomplanu i ocijenio da su "mape tolikolo{e da ne mogu biti korigovane, onemoraju da se promijene".

Na zajedni~koj sjednici dvaju parlame-nata Republike Srpske Krajine iRepublike Srpske u Novom Gradu usvo-jena je Deklaracija Zajedniceskup{tina Republike SrpskeKrajine i Republike Srpske.Parlamentarci novokonstituisaneSkup{tine usvojili su odluku da se,ukoliko me|unarodna zajednica zavedenajnovije ekonomske sankcije protivSR Jugoslavije, hitno sazove NarodnaSkup{tina RS i RSK, na kojoj bi tre-balo da se donese odluka o raspisi-

vawu referenduma za ujediwewe dvijuRepublika u jednu dràvu.

Predsjednik RSK Goran Haxi},izjavio je pred po~etak zajedni~kogzasjedawa Skup{tine RS i RSK uNovom Gradu "da ovo nije sastanakujediwewa". "Za sada pravimo zajed-ni~ku platformu za istupawe premame|unarodnoj zajedinici", rekao jeHaxi}.

25. 04. 1993.

U Beogradu, u prisustvu mirovnogposrednika lorda Ovena, predsjedni-ci Dobrica ]osi}, SlobodanMilo{evi} i Momir Bulatovi}poku{avali da ubijede RadovanaKaraxi}a da stavi svoj potpis nakorigovani Vens-Ovenov mirovniplan, {to ovaj nije prihvatio.

Lideri bosanskih muslimana iHrvata, Alija Izetbegovi} i MateBoban, zakqu~ili su u ZagrebuSporazum o prekidu vatre i odlu~ilida stvore zajedni~ku vojnu komandu.Sporazum je postignut posredovawemkopredsjednika @enevske konferenci-je o biv{oj Jugoslaviji lorda Ovena,poslije burne diskusije koja je trajalapuna ~etiri sata. U razgovorima jeu~estvovao i hrvatski predsjednikFrawo Tu|man, koji je stavio svojpotpis na sporazum kao svjedok, pot-pisnici su i vojni komandanti bosan-skih muslimana i Hrvata, SeferHalilovi} i Milivoje Petkovi}.

[ef ruske diplomatije AndrejKozirjev izjavio je da se Rusija nima-lo ne}e kolebati u podr{cipoo{travawa sankcija prema SRJ. Ona}e i}i zajedno s me|unarodnom zajed-nicom, a ne sa onim koji raspiruju ratu biv{oj Jugoslaviji.

26. 04. 1993.

Poslanici Narodne skup{tine RS nazasijedawu u Bijeqini jednoglasno suodbili zahtjev za potpisivawe Vens-


120

Ovenovog mirovnog plana. Upu}en jei proglas srpskom narodu u kome jeapelovano na slogu, dostojanstvo ime|usobno zbijawe redova. Donijetaje odluka da se 15. i 16. maja odrìreferendum na kome bi se Srbi u RSizjasnili o prihvatawu Vens-Ovenovogplana. Neposredno prije usvajawa oveodluke, predsjednik SRJ Dobrica]osi}, predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} i predsjednik Crne GoreMomir Bulatovi} uputili su prekoministra inostranih poslova Vladi-slava Jovanovi}a pismo poslanicimaSkup{tine RS. U pismu se govori ozna~aju kompromisnih rje{ewa dokojih se do{lo, ukqu~uju}i i koridoru Posavini pod kontrolom UN. Odposlanika je traèno da prihvateVens-Ovenov plan i skrenuta im jepa`wa da oni nemaju pravo da seneprihvatawem plana izlaù sankci-jama i ugroàvaju deset milionagra|ana Jugoslavije.

Odbijawem poslanika NS RS dapotpi{u Vens-Ovenov mirovni plan,automatski je stupio na snagupoo{treni reìm sankcija prema SRJugoslaviji.

Socijalisti~ka partija Srbije dalaje punu podr{ku trojici predsjednika- ]osi}u, Milo{evi}u iBulatovi}u, u vezi s wihovim pismomupu}enim Skup{tini RS.

Predsjednik SPO Vuk Dra{kovi}ocijenio je da je odluka Skup{tine RSqudski neodgovorna, a po Srbe u BiHsamoubila~ka, a za cio narod vi{enego katastrofalna.

Po mi{qewu predsjednika DSSVojislava Ko{tunice rukovodiociSrbije i Jugoslavije trebalo bi saSrbima u BiH da se dogovore i for-muli{u minimalne srpske zahtjeve.

Predsjednik Izvr{nog odboraDemokratske stranke Zoran \in|i}ocijenio je koridor prihvatqivomponudom koja daje osnov za daqe pre-

govore, pa je novu verziju plana tre-balo potpisati.

Predsjednik Srpske radikalnestranke Vojislav [e{eq izjavio jeda je zadovoqan odlukom NS RS i daje potpuno podràva.

27. 04. 1993.

"Ruska Federacije ne}e bitipokroviteq onima koji se suprot-stavqaju me|unarodnoj zajednici",izjavio je predsjednik Boris Jeqcin,opredjequju}i tako stav Rusije premaodluci Srpske Skup{tine u Bijeqinida ne prihvati plan Vensa i Ovena.

28. 04. 1993.

Predsjednik SRJ Dobrica ]osi}predloìo je da se hitno odrì kon-ferencija na vrhu o BiH. Uz trizara}ene strane u~estvovala biJugoslavija, Hrvatska, pet stalnih~lanica Savjeta bezbjednosti, zatimpredstavnici Indije, Egipta,Zimbabvea i Brazila, kao i generalnisekretar UN i kopredsjednik@enevske konferencije o Jugoslaviji.Dogovoreno je da se konferencijaodrì 1. maja u Atini.

Skup{tina Srbije je ve}inom glaso-va usvojila pismo trojice predsjedni-ka ]osi}a, Milo{evi}a iBulatovi}a, upu}eno 26. aprilaNarodne skup{tini RS, kao svojuDeklaraciju i uputila apelposlanicima Skup{tine RS da "jo{jednom, u miru i uz dodatne informa-cije, razmotre i preispitaju svojuodluku".

U SAD su po~ele uùrbane pripremenovih "radikalnih mjera" za rje{ewebosanske krize. Naj~e{}e je pomiwanamogu}nost bombardovawa srpskihciqeva i skidawe embarga na uvozor`ja namijewenog bosanskim musli-manima. S tim u vezi predsjednik BilKlinton obavio je konsultacije svojnim stru~wacima i izjavio da sma-

tra da "na{ odgovor mora da budeodlu~an".

Parlament Rusije odlu~io je da pre-poru~i svom diplomatskom idràvnom vrhu da svome predstavnikuu OUN J. Voroncovu naloì daupotrebom veta blokira izglasavawerezolucije o vojnoj intervenciji uBiH ili o bombardovawu srpskihpozicija.

"Najnovije izjave Borisa Jeqcina iministra inostranih poslova AndrejaKozirjeva svjedo~e da bi Rusijazatvorila o~i pred vojnom interven-cijom protiv Srba u Bosni", izjavio jena sjednici Vrhovnog Savjeta pred-sjednik Parlamenta RuslanHazbulatov. On je rekao da postojimou}nost da su se Jeqcin i Klintonna samitu u Vankuveru dogovorili ipostigli saglasnost u vezi saJugoslavijom koja se drì u tajnosti.

29. 04. 1993.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} ipredsjednik Narodne skup{tine RSMom~ilo Kraji{nik prihvatili suprijedlog predsjednika Srbije Slobo-dana Milo{evi}a i Skup{tineRepublike Srbije da se za 5. majzakaè nova sjednica NS RS, na kojojbi "detaqno bili razmotreni sviaspekti Vens-Ovenovog plana,ukqu~uju}i i sva nova shvatawa".

30. 04. 1993.

Komitet visokih funkcioneraKEBS-a usvojio je Izjavu u kojoj sepodràva ukidawe embarga UN naisporuku oru`ja bosanskim musliman-ima. U posebnoj Izjavi o biv{ojJugoslaviji za glavnog krivca {to jo{nije prona|eno rje{ewe ozna~ava seSrbija, a srpsko rukovodstvo kaonajodgovornije za konflikt, wegoveposqedice, razarawa i `rtve.

01. 05. 1993.

U Atini na Konferenciji o BiH kojusu sazvali kopredsjednici mirovne

1993


121

konferencije za biv{u Jugoslaviju,pored doma}ina premijera Gr~keKonstantina Micotakisa prisustvo-vali su predsjednik SRJ Dobrica]osi}, predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}, predsjednik Crne GoreMomir Bulatovi}, predsjednikHrvatske Frawo Tu|man, predstavni-ci triju nacionalnih zajednica u BiH,Radovan Karaxi}, Alija Izetbe-govi} i Mate Boban, novoimenovanikopredsjednik Mirovne konferencijeTorvald Stoltenberg i izaslaniciSAD i Rusije, Rexinald Bartolomju iVitalij ûrkin. Predsjednik RSRadovan Karaxi} je na kraju ovog skupapotpisao Vens-Ovenov Miro-vniplan za BiH, uz uslov da "Skup{tinaRS na zasjedawu 5. maja podrì odlukusvoje delegacije donijetu u Atini".

02. 05. 1993.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}izjavio je da }e dati ostavku ukolikoparlament Republike Srpske ne prih-vati Vens-Ovenov mirovni plan, kojije on potpisao u Atini.

Povodom stavqawa potpisa predsjed-nika RS Radovana Karaxi}a na Vens-Ovenov plan za Bosnu, gr~ki premi-jer Micotakis kaè: "Izraàvamoduboko zadovoqstvo zbog kona~nogsporazuma o miru u BiH, koji jepostignut u Atini. Preovladali su sav-jest, razum, pobjedio je mir. Noviperiod mira, saradwe i napretkaotvara se pred svima nama."

03. 05. 1993.

Nastavqeni sukobi izme|u muslimanai Hrvata u centralnoj Bosni. Borbe suvo|ene oko Travnika, Zenice i NovogTravnika.

05. 05. 1993.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} pozvao je poslanikeSkup{tine Republike Srpske da veri-fikuju wegov potpis koji je u Atinistavio na mirovni plan Vensa i

Ovena. "Plan koji vam je poznat uosnovi je "katastrofalan", rekao jeKaraxi} na Palama. "Po tom planu",dodao je on, "negira se pravo nasamoopredjelewe, bosanski Srbivra}aju se natrag u BiH i trebalo bida se zadovoqe sa samo 43% bosansketeritorije, iako im po zemqi{nimkwigama pripada vi{e od 60%"."Me|utim", dodao je Karaxi}, "plan bitrebalo prihvatiti, zbog stravi~nihme|unarodnih pritisaka, zbog pri-jetwi da }e snage NATO bombardovatisrpske poloàje, mostove i linijesnabdijevawa. To moè te{ko da sezaustavi, osim prihvatawem Vens-Ovenovog plana," upozorio je on. "Jamoram da vam preporu~im da veri-fikujete ovaj plan, jer, opasnost kojase nadvila nad srpski narod je ogrom-na, mada je ogromno i ono {to gubimo",rekao je predsjednik RepublikeSrpske.

NS RS, koja je zasijedala na Palama,odbacila je Vens-Ovenov plan,odbiv{i da verifikuje potpis pred-sjednika RS Radovana Karaxi}a, kojije on uslovno stavio u Atini.Skup{tina je potvrdila ve} ranijedonijetu odluku da se o Vens-Ovenovomplanu odrì referendum 15. i 16.maja. Za ovakvu odluku glasala su 52poslanika, dva su bila protiv, a 12 seuzdràlo. Prije dono{ewa odlukeposlanicima su se obratili predsjed-nici ]osi}, Milo{evi} iBulatovi}, kao i gr~ki premijerMicotakis, poku{avaju}i da ih ubi-jede da bezuslovno verifikujuKaraxi}ev potpis na Vens-Ovenovplan.

Dotada{wi kopredsjednik Me|unaro-dne konferencije o biv{oj Jugosla-viji Sajrus Vens predao je du`nostnovoimenovanom kopredsjedniku, Nor-veàninu Torvaldu Stoltenbergu.

06. 05. 1993.

Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} jeizjavio da je od svih r|avih i kobnih

odluka koje je mogao donijeti parla-ment Republike Srpske, donesena naj-gora i najkobnija odluka. "Ove zore,ovog svanu}a poraèn je politi~kirazum. Ova zemqa, narod, stupaju uveliku neizvjesnost. Ja ne znam {ta }ese de{avati narednih no}i i dana",izjavio je ]osi}.

Predsjednik Sku{tine RepublikeSrpske Mom~ilo Kraji{nik, izjavioje da poslanici nisu odbili Vens-Ovenov plan ve} su potvrdili odlukuda se o wemu izjasni narod na refer-endumu zakazanom za 15. i 16. maj.

Potpredsjednik RS dr BiqanaPlav{i} je rekla: "Bilo je nemogu}eo~ekivati bilo {to drugo od onoga {toje ve} bilo odlu~eno u Bijeqini. [ta}e se desiti sada, ne znam. Bilo jeveoma te{ko odlu~iti da li prihvati-ti ili odbiti Vens-Ovenov plan."

Vlada Republike Srbije je ocijenilada, po{to su stvoreni uslovi za mir,postoji daqe neodrìvo i neoprav-dano ekonomsko iscrpqivaweRepublike Srbije i da ubudu}e pomo}Republici Srpskoj treba svesti samona hranu i lijekove u bilansima koje}e utvrditi nadle`na ministarstva. Zadaqu pomo} u novcu, gorivu, reproma-terijalu, i sl. koja je do sadaupu}ivana, uz velika materijalna odri-cawa Republike Srbije, postizawemuslova za uspostavqawe mira, poocjeni Vlade, vi{e ne postoje razlozi.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 824 kojom se "objavquje dase glavni grad Republike BiHSarajevo i druge sli~ne ugroènezone, posebno gradovi Tuzla, @epa,Biha}, Gora`de, kao i Srebrenica,sa wihovom okolinom, tretiraju kaoza{ti}ene zone od svih strana usukobu i da se prekinu svi oruàninapadi i sve neprijateqske akcije".

07. 05. 1993.

U Bawoj Luci su sru{ene xamijeFerhadija i Arnaudija. Xamije suporu{ili nepoznati po~inioci. Pred-


122

sjednik SRJ Dobrica ]osi} o{tro jeosudio ovaj akt. Predsjednik RS,Vlada i svi dràvni organi RSnajo{trije su osudili "vandalskopona{awe pojedinaca ili grupa" kojisu poru{ili vjerske objekte u BawojLuci.

08. 05. 1993.

Predsjednik, potpredsjednik, min-istri i poslanici Republike Srpskesprije~eni su da pre|u granicu SRJugoslavije kod Zvornika.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je da"okretawe le|a Srbije srpskom naro-du u Bosni poga|a u du{u", kao i da }eukidawe pomo}i donijeti te{ko}e RS,ali da }e ona "preìvjeti" i prona}ivlastiti izlaz iz situacije.

Glavni {tab VRS saop{tio je da je uSarajevu do sada uhap{eno 15.158Srba koje muslimani drè kao taoce upodrumskim prostorijama sarajevskihzgrada. U saop{tewu se tvrdi se jenaredbu za hap{ewe gra|ana srpskenacionalnosti izdao Sefer Hali-lovi}.

09. 05. 1993.

U Bosni i Hercegovini je zvani~nostupio na snagu Sporazum o prekiduvatre, koju su potpisali predstavnicisrpskih i muslimanskih snaga podokriqem UNPROFOR-a. Sporazum supotpisali Ratko Mladi} i SeferHalilovi}.

Alija Izetbegovi} je na konferenci-ji za novinare u Sarajevu visoko ocje-nio Vens-Ovenov mirovni plan,tvrde}i da je to jedina realna opcijaza okon~awe gra|anskog rata u BiH.On je, me|utim, izjavio da }e vjerovat-no biti potrebna sila da bi se Srbiprimorali da taj plan potpi{u.

10. 05. 1993.

Savjet bezbjednosti UN se hitno sas-tao da bi razmotrio situaciju u BiH

poslije ofanzive "hrvatskih paravo-jnih formacija protiv bosanskih mus-limana u rejonu Mostara", a potom, uformi predsjedni~kog saop{tewa,o{tro osudio bosanske Hrvate i upo-zorio Hrvatsku da se ne upli}e usukobe u BiH.

Predsjednik predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi} i lider bosan-skih Hrvata Mate Boban sklopili susporazum o obustavqawu vatre uMostaru, ali uprkos tome borbe sunastavqene. Muslimanski izvori sujavili da je veliki broj muslimanazatvoren na fudbalskom stadionu uMostaru, a desetak autobusa punihmuslimana odveden je u nepoznatompravcu.

11. 05. 1993.

Spu{tawe rampe na Drini za rukovod-stvo Republike Srpske predsjednikSrpske radikalne stranke drVojislav [e{eq nazvao je najve}impoliti~kim skandalom posqedwihgodina." Po wegovim rije~ima, voquSrba zapadno od Drine da ne potpi{uono {to ili se potura i natura nikone moè da slomi. Neostvariva jezamisao da se podigne gvozdena zavje-sa na Drini. "Mi, srpski radikali, tosvakako ne}emo dozvoliti", rekao jedr [e{eq.

12. 05. 1993.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}izdao je naredbu Ministarstvuunutra{wih poslova RS da putem CSBBawa Luka poja~a obezbje|ewe svihvjerskih objekata u Bawoj Luci iokolini.

14. 05. 1993.

U Beogradu je odràna zajedni~kasjednica tri skup{tine - SRJugoslavije, Srbije i Crne Gore,prvobitno zami{qena kao zajedni~kiskup poslanika pet parlamenata

(Svesrpski sabor). Umjesto poslani-ka Skup{tine RS sjednici je pris-ustvovala tro~lana delegacija, a izSkup{tine RSK stiglo je oko tridesetposlanika. Prisutni su poslanicijednoglasno usvojili Deklaraciju omirovnom planu za okon~awegra|anskog rata u BiH.

Vlada BiH optuìla je RepublikuHrvatsku za agresiju na tu biv{ujugoslovensku republiku. Vlada je oci-jenila da je prisustvo regularnihtrupa Vojske Republike Hrvatske napodru~ju sredwe BiH direktan vidvojne intervencije na teritoriju BiH.

15. 05. 1993.

U Republici Srpskoj tokom dva danaodràn referendum o Vens-Ovenovom mirovnom planu. Premazvani~nim podacima, na referendumje iza{lo 92% upisanih bira~a.Protiv prihvatawa Mirovnog planaizjasnilo se 96% bira~a koji suiza{li na glasawe; na drugo referen-dumsko pitawe o pravu na samostalnoi slobodno udruìvawe RS s drugimdràvama potvrdno se izjasnilotako|e 96% bira~a.

16. 05. 1993.

Na sarajevskom aerodromu komadantGlavnog {taba VRS RS general-pot-pukovnik Ratko Mladi} i zapovjed-nik HVO brigadir-bojnik MilivojePetkovi} potpisali su Sporazum oprekidu neprijateqstva. Sporazumkoji je potpisan u prisustvu komadan-ta UNPROFOR-a za biv{u BiH gener-ala Filipa Moriona predvi|eno jedo do 1. juna dvije strane razmijenesve zarobqenike, a do 1. jula i tijelapoginulih srpskih i hrvatskih boraca.Tako|e je dogovoreno i nesmetanokretawe civila izme|u RS i Hrvatskezajednice Herceg Bosne.

Biv{i ameri~ki dràvni sekretarHenri Kisinxer u ~lanku u torinskoj

1993


123

"Stampi" naglasio da je jedino mudroi pravedno rje{ewe "odvajawe trietni~ke cjeline u BiH dràvnim grani-cama".

17. 05. 1993.

Referendum Srba u RS, na kome seve}ina izjasnila protiv prihvatawapodjele BiH na provincije, mirovniposrednik Dejvid Oven je nazvaodirektnim izazovom me|unarodnojzajednici.

Predstanik ministarstva inostranihposlova Francuske ocijenio je da jereferendum "ni{tavan i bez pravnogdejstva".

18. 05. 1993.

U Me|ugorju je postignut Sporazum ouspostavqawu mira izme|u muslimanai Hrvata u BiH. Sastanku su ispredhrvatske strane prisustvovali FrawoTu|man, Mate Boban, Mile Akmaxi},Frawo Boras i general MilivojPetkovi}, a s muslimanske AlijaIzetbegovi} i Haris Silajxi},Rusmir Mahmut~ehaji} i generalSefer Halilovi}. Posrednici subili lord Oven i Stoltenberg teNils Halveg Peterson.

20. 05. 1993.

U sjedi{tu UN u Wujorku objavqen jezvani~ni izvje{taj o zlo~inimapo~iwenim nad muslimanima i Srbimau BiH. Specijalni izvjestilacKomisije za qudska prava T.Mazovjecki, za razliku od ranijihizvje{taja u kojima je teì{te bilostavqeno na srpske zlo~ine, ovdjedokazivao zlo~ine muslimana nadSrbima.

Dràvna komisija SRJ okon~ala jerad na Memorandumu o zlo~inima nadsrpskim stanovni{tvom u isto~nojBosni. Procjeweno je da je od marta1993. godine ubijeno vi{e od 1.200lica, dok se broj povrije|enih irawenih kre}e izme|u 2.800 i 3.200.

22. 05. 1993.

Poslije vi{ednevnih pregovora min-istri inostranih poslova Rusije, SAD,Francuske, Velike Britanije i [pani-je usvojili su u Va{ingtonu Akcioniplan za ostvarewe mira u Bosni.Programom se, umjesto traèwasveukupnog rje{ewa krize, ide postup-nost, tj. prije svega na okon~awu nepri-jateqstava i spre-~avawe {irewasukoba. Program predvi|a raspore-|ivawe posmatra~a mirovnih snaga nagranicama izme|u Jugoslavije i BiH,uspostavqawe "za{ti}enih zona" ukoje bi se uputili ve}i kontigentimirovnih snaga, kao i upu}ivaweme|unarodnih posmatra~a u Makedo-niju i na Kosovo. Programom od 13ta~aka predvi|eno je i ustanovqavaweme|unarodnog suda za ratne zlo~inepo~iwene na tlu biv{e Jugoslavije,Hrvatskoj je zaprije}eno sankcijamaako ne prekine borbe protiv musli-mana u Bosni, dok su Albanci naKosovu upozoreni da ne ra~unaju namjewawe granica. Srbi iz Bosne supozvani da napuste "nasilno osvojeneteritorije", a SR Jugoslaviji je pripr-je}eno o{trom kontrolom sprovo|ewasankcija.

U Torontu i Montrealu su u organi-zaciji Svjetske Srpske zajednice,odràne demonstracije Srba u znakprotesta protiv sankcija me|unarodnezajednice. U Torontu se ispredameri~kog diplomatskog predstav-ni{tva okupilo 2.000 qudi. Govornicisu podràli platformu jedinstva isolidarnosti me|u Srbima i pro-tivqewe nepravednim sankcijamame|unarodne zajednice.

23. 05. 1993.

Vo|a bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} u poruci gra|anima BiHistakao je da je novi plan petoricieministara o prekidu sukoba u BiH"apsolutno neprihvatqiv i pora-àvaju}i". "Ne}emo pognuti glavu ine}emo vi{e gubiti vrijeme u jalovim

pregovorima", istakao je on i pozvao"narod na ujediwewe i borbu svimdozvoqenim sredstvima za odbranunezavisne, suverene i cjelovite BiH."

Predsjednik RS, Radovan Karaxi}izjavio je da "Srbi podràvaju planpet ministara, po{to se wime pruàmogu}nost za nastavak mirovnog proce-sa".

Trojna komisija u kojoj su, zajedno saoficirima VRS, bili predstavniciUNPROFOR-a i muslimanske strane uSrebrenici je utvrdila da to podru~jenije demilitarizovano, ba{ kao nirejon @epe.

24. 05. 1993.

Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} jePlan zajedni~kih akcija ocijenio kao"zna~ajan korak u mirovnom procesu",naglasiv{i da je "sada najva`nije dase prekine rat i krvoproli}e", ali jekao negativan aspekt ovog plana naveo"zalagawe da se nastavi sasprovo|ewem rigoroznih sankcijaprema Jugoslaviji".

U intervjuu koji objavquje bonski"Velt", hrvatski predsjednik FrawoTu|man se izjasnio za konferedacijutri konstitutivna naroda u BiH podnadzorom UN. Tu|man je kazao da jeZagreb prihvatio prijedlog ruskogministra inostranih poslova AndrejaKozirjeva o me|unarodnoj kontrolisvih granica.

25. 05. 1993.

Ministri odbrane NATO-a na sas-tanku u Briselu dali podr{kuAkcionom planu pet ministara kaokratkoro~nom rje{ewu bosanskomsukoba, uz ocjenu da dugoro~ni i trajnimir zavisi od sprovo|ewa Vens-Ovenovog plana.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 827 o osnivawu Me|unar-odnog suda za ratne zlo~ine


124

po~iwene na prostoru biv{eJugoslavije. Sud }e imati 11 ~lanova,a sjedi{te }e mu biti u Hagu.

27. 05. 1993.

Ukazom predsjednika RS dr RadovanaKaraxi}a, predsjednika RepublikeSrpske pukovnik Slavko Lisica,komadant operativne grupe Doboj VRS,unaprije|en je u ~in general-majora.

30. 05. 1993.

Rukovodstva RS i RSK u Bijeqinirazmatrala mogu}nost ujediwewa RS iRSK.

01. 06. 1993.

Skup{tina SRJ razrije{ila jedu`nosti predsjednika SRJ Dobricu]osi}a, po{to je ocijenila da jekr{io Ustav. Shodno Ustavu do izbo-ra novog predsjednika ovu du`nostobavqa}e predsjednik Ve}a republikaMilo{ Radulovi}.

02. 06. 1993.

Povodom odluke Skup{tine SRJ,kojom je razrje{en du`nosti predsjed-nika Republike, Dobrica ]osi} jedostavio izjavu u kojoj je iznio rezul-tate svog jednogodi{weg rada i opovr-gao tvrdwe da je kr{io Ustav. A zasvoju smjenu kao glavni razlog naveoje netrpeqivost predsjednika SrbijeMilo{evi}a. "Po proceduri i ciqu uSkup{tini zbio se klasi~ni staqin-isti~ki ciq. Smewen sam sa du`nostipredsednika Republike dràvnimudarom koji je preko Parlamentaizvr{io Slobodan Milo{evi} uzpripremqenu podr{ku Vojislava[e{eqa", zakqu~io je u svojoj izjavi]osi}.

04. 06. 1993.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 824 o slawu te{konaoruànih snaga u BiH radi za{tite

{est muslimanskih enklava u tojbiv{oj jugoslovenskoj republici.Me|unarodne snage }e {tititiSarajevo, Tuzlu, @epu, Srebrenicu,Gora`de i Biha}.

05. 06. 1993.

Skup{tina RSK odlu~ila je na zas-jedawu u Petriwi da se u RSK 19. i20. juna sprovede referendum i da segra|ani izjasne da li su "za ujedi-wewe RSK i RS u jedinstvenu dràvu,uz mogu}nost ujediwewa s drugim srp-skim draàvama".

07. 06. 1993.

Muslimanske oruàne formacijemu~ki su, prije ~etiri dana, napaleHrvate u trenutku kada je progla{enoop{te primirje. Dezorijentisani iostavqeni na nemilost krvolocimasakupqenim sa svih svjetskih meridi-jana, bojavnici HVO i civilnostanovni{tvo spas su potraìli naVla{i}u me|u borcima VRS.

Pripadnici vojne policije 1.kneèvske lake brigade dovezli su14 rawenih Hrvata na odjelbawalu~ke Hirur{ke klinike.Rawenici, me|u kojima su pripadniciHVO, odnosno civili iz rejonaTravnika, pre{li su na srpsku stranunakon ju~era{weg krvavog obra~una samuslimanskim formacijama kodKalibunara, na periferiji Travnika.

Kako saop{tava Pres-centar Prvogkraji{kog korpusa, sukobi musli-mana i Hrvata u dolini La{ve su serasplamsali do krajwih granica,smirivawa nema ni nakon najnovijegpotpisivawa primirja. Odmah nakonpotpisivawa primirja izme|u ArmijeBiH i HVO sukobi su se nastavilinesmawenom èstinom. Muslimanskesnage u Travniku zauzimaju sela,provode teror, hapse, siluju, pqa~kajui ubijaju, prete`no nedu`no civilnostanovni{tvo hrvatske i srpskenacionalnosti. Poginuli i raweni saobje stane se broje na stotine.

Poslije sedam mjeseci }utawa,otvoreno je progovorio i FikretAbdi} obra}aju}i se muslimanimaBiha}ko-cazinske Krajine. Jasno jetom prilikom kazao da je okrenuole|a politici Alije Izetbegovi}a iSDA i naglasio da je to privatnastranka. "Morao sam ovako otvorenoprogovoriti jer je politika koju vodiAlija Izetbegovi} pogubna za musli-manski narod. Morao sam sesuprostaviti u ime 1.200.000 bira~akoji su mi na prvim vi{estrana~kimizborima ukazali povjerewe."

08. 06. 1993.

Kopredsjednici Konferencije obiv{oj Jugoslaviji, Dejvid Oven iTorvald Stoltenberg u Beogradu surazgovarali s predsjednikom Repu-blike Srbije Slobodanom Milo{e-vi}em. Poslije razgovora su izjavilida "svijet ne odustaje od Vens-Ovenovog plana za BiH, ali je onpodloàn promjenama ukoliko se stim sloè sve tri zara}ene strane uBiH".

Poslije pada Travnika u ruke musli-mana, oko 8.000 Hrvata (od kojih 7.000civila) prebjeglo je na Vla{i}, kojise nalazio pod kontrolom snaga RS.Britanski vojnici tvrde da su uspjelida sprije~e oko 30 muslimanskihboraca da u oblasti Gu~a Gore ubiju170 civila. Prema wihovimsvjedo~ewima, muslimani u okoliniTravnika "hladnokrvno pucaju ucivile Hrvate".

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} sastao se s najvi{imfunkcionerima RS. U saop{tewu sasastanka je re~eno daje u interesumira i ubrzawa mirovnog procesarukovodstvo RS odlu~ilo da imenujesvoje predstavnike u "tripartitnokoordinaciono tijelo": RadovanaKaraxi}a, Mom~ila Kraji{nika iNikolu Koqevi}a.

Po odluci Alije Izetbegovi}auspostavqena je funkcija komandanta

1993


125

Glavnog {taba oruànih snaga RBiH nakoju je postavqen Rasim Deli}.Dotada{wi komandant Sefer Hal-ilovi} ostao je na~elnik G[, a JovanDivjak i Stjepan [iber zamjenici.

09. 06. 1993.

Predsjednik Hrvatske zajedniceHerceg Bosne, Mate Boban uputio jepismo generalnom sekretaru UNButrosu Galiju i kopredsjedavaju}emMirovne konferencije o biv{ojJugoslaviji lordu Ovenu i TorvalduStoltenbergu u kojem ih moli da"odmah posreduju u zaustavqawuzlo~ina nad Hrvatima." "Ve} peti danneprekidno traje nevi|ena zlo~ina~kaagresija i etni~ko ~i{}ewe Hrvatakoje provodi muslimanska vojska pozapovjedi Alije Izetbegovi}a napodru~ju Travnika, Novog Travnika,Viteza, Busova~e, Kiseqaka iFojnice", upozorava Boban u tompismu.

U BiH su se svi izmijewali u uloziagresora i krvoloka - kaù {panskikomentatori, opisuju}i krvaveobra~une izme|u muslimana i Hrvata uTravniku i navode}i da su musli-manske snage u tom gradu pobile veli-ki broj pripadnika hrvatskih trupa icivilnog stanovni{tva, dok je neko-liko hiqada Hrvata izbjeglo iz gradai potraìlo uto~i{te kod Srba.

11. 06. 1993.

Hrvatska je zatraìla hitnu sjednicuSavjeta bezbjednosti UN zbog "mus-limanskih zlo~ina nad hrvatskimstanovni{tvom u Bosni", posebno uTravniku.

Hrvatsko vije}e odbrane donijelo jeodluku da se na cjelom podru~juHrvatske zajednice Herceg-Bosnesprovede op{ta mobilizacija.

12. 06. 1993.

Prihvatni centar Mawa~a je zatvoren.Svi pripadnici HVO, wih 883, koji su

bjeè}i pred muslimanskim snagama ula{vanskoj dolini predali srpskojvojsci na Vla{i}u, nakon ~ega susmje{teni na Mawa~i, odvezeni su naliniju razgrani~ewa, gdje }e bitirazmjeweni za zarobqene srpskeborce i civile na podru~ju Livna.Time je prakti~no realizovan dogovorkoji su prethodnog dana zakqu~iledelegacije Republike Srpske iHrvatske zajednice Herceg-Bosne.

13. 06. 1993.

"Spasili smo 6.000 Hrvata sa podru~jaTravnika jer je tom nedu`nom naroduprijetilo uni{tewe od stranihpla}enika i ekstremnih muslimanskihsnaga", izjavio je komadant VRS gener-al Ratko Mladi}. On je podsjetio daje Srpska vojska pruìla ruku spasa imuslimanskom stanovni{tvu izSrebrenice i @epe.

14. 06. 1993.

^lanice Kola Srpskih sestara pos-jetile su porodiqe Maricu Marti-novi} i Mirjanu Ripu, Hrvatice, izb-jeglice iz Travnika, koje su zahvaqu-ju}i Srbima, Vojsci RS i qekarimapreìvjele travni~ki pakao i donijelena svijet dvoje zdrave djece ubawolu~koj bolnici.

16. 06. 1993.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}, hrvatski predsjednikFrawo Tu|man i lider bosanskihmuslimana Alija Izetbegovi} sastalisu se s kopredsjednicima Me|unarodnekonferencije lordom Ovenom iTornvaldom Stolten-bergom u viliSoì u predgra|u @eneve. Razgovarase o prekidu vatre u biv{oj BiH,Vens-Ovenovom planu, aliuskla|enom s realno{}u na terenu, kaoi o Krajini.

Predsjednik republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da je narazgovorima u @enevi prihva}eno

realno stawe u biv{oj BiH i izraziozadovoqstvo zbog toga.

17. 06. 1993.

4.000 hrvatskih civila i vi{e od 500pripadnika hrvatskih oruànih for-macija koji su, bjeè}i ispred islam-skih fanatika, spas na{li na slobod-noj srpskoj teritoriji, apeluje nahrvatsko "vrhovni{tvo" da mijewa stavprema Srbima. Ako je vjerovati"pu~anstvu" i "bojovnicima" smje{te-nim u izbjegli~kom centru u Markovcukod Srbobrana, hrvatski narod jenapokon shvatio da mu opasnost pri-jeti od muslimana, a ne od Srba sakojima bi, nakon svega, pristali na"suìvot".

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} u Bonu je odbio "tripar-titno rje{ewe" za Bosnu, o ~emu jeprethodnog dana razgovarano u@enevi, i ponovo zatraìo da seukine embargo na uvoz oru`ja za mus-limane.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonizjavio je u Va{ingtonu da }e SAD"ozbiqno razmotriti prijedlog o pod-jeli Bosne na tri entni~ke provincijeukoliko se tri strane o tome sporazu-miju.

18. 06. 1993.

"Srpska i hrvatska inicijativa zarje{avawe bosanske krize, koju su min-ulog samita u @enevi, pokrenuli pred-sjednici Milo{evi} i Tu|man, bi}e ucentru pregovora na vrhu, koji su saz-vani za 23. jun", izjavio je portparolkopredsjednika Xon Majls.

Hrvatski lideri u Bosni izjavili suda je u muslimanskoj kampawi osvajawai etni~kog ~i{}ewa u centralnojBosni preko 2.000 Hrvata poginulo iliraweno, a 60.000 protjereno. "To jenajve}i egzodus Hrvata u novijojistoriji. Nema razloga da se o~ekujeda }e muslimani zaustaviti ofanzivu",


126

izjavio je jedan od hrvatskih lidera uBosni Dario Kordi}.

19. 06. 1993.

Biv{i francuski ministar inos-tranih poslova Rolan Dima izjavio jena jednom forumu u Kran-Montani u[vajcarskoj, da je "odgovornostWema~ke i Vatikana za ubrzavawekrize u biv{oj Jugoslaviji ogromna".

20. 06. 1993.

Zavr{en je referendum u RSK oujediwewu sa RS i drugim srpskimdràvama. Na referendum je iza{lo301.592 glasa~a ili 95,11% odukupnog broja upisanih gra|ana. Zasuverenu RSK i ujediwewe sa RSglasalo je 98,61%, a protiv 2.341gra|ana, ili 0,77%, nevaè}ihlisti}a je bilo 0,62%.

U Herceg Novom su predsjednik RSRadovan Karaxi} i predsjednikHrvatske zajednice Herceg-BosneMate Boban razgovarali vi{e odsedam ~asova, bez prisustva javnosti.Tom prilikom je, na osnovu informa-cija dobijenih nakon sastanka,napravqen srpsko-hrvatski plan opodjeli BiH na etni~ke zone. Premaocjenama analiti~ara rije~ je opovratku na plan portugalskog diplo-mate @oze Kutiqera iz aprila 1992.godine.

21. 06. 1993.

Kopredsjednik Konferencije o biv{ojJugoslaviji Torvald Stoltenbergizjavio je da novi plan o podjeli BiHna tri etni~ka dijela treba isprobatimakar i po cijenu cijepawa zemqe.

23. 06. 1993.

Zavr{en je drugi krug ènevskih pre-govora, posve}en zaustavqawu rata uBiH i traèwu rje{ewa za sva trinaroda u BiH. U pregovorima su, podpredsjedni{tvom mirovnih posredni-ka Ovena i Stoltenberga, u~estvo-

vali predsjednici Srbije,Hrvatske, Crne Gore i RS. Odrànje i tripartitni sastanak, kada su sesrpskoj i hrvatskoj stranipridruìli ~lanovi Predsjed-ni{tva BiH (Fikret Abdi}, MirkoPejanovi}, Tatjana Mijatovi},Frawo Boras, Mile Akma~i}, MiroLazovi} i Miro Lasi}). Razgovorisu prije svega vo|eni o srpskom ihrvatskom prijedlogu za okon~aweetni~kih sukoba u BiH podjelom overepublike na tri konfederalnedràve. Odlu~eno je da se razgovoriuskoro nastave.

24. 06. 1993.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da se savo|om bosanskim Hrvata MatomBobanom sporazumio o stvarawu kon-federalne BiH koja bi se sastojalaod tri etni~ke dràve i imala kon-federalnu vladu, ~ije bi ~lanovedelegirale te tri dràve.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je specijal-nom izvje{ta~u francuske televizijeiz @eneve da su Srbi spremni da seodreknu Sarajeva, u zamjenu zaGora`de i Srebrenicu.

25. 06. 1993.

U @enevi je objelodawen Srpsko-hrvatski plan za podjelu BiH oddevet ta~aka. Prema ovom planu, BiHbi bila konfederacija s ustavom kojipriznaje tri konstitutivna naroda.Svaka republika bi mogla da sklapame|unarodne ugovore, ali ne i onekoji bi bili {tetni po druge dvijerepublike. Obezbjedilo bi se potpunoslobodno kretawe kroz cijelu BiH.Republike bi imale svoje ustave uztripartitni ustavni dogovorKonfederacije. Rukovode}i organibili bi Predsjedni{tvo Konfede-racije (sastavqeno od predstavnikatriju republika), konfederalniSavjet ministara (po tri iz svakerepublike), a postojao bi i indirekt-

no birani konfederalni parlament ikonfederalni ustavni sud.

Ejup Gani}, jedini me|u ~lanovimaPredsjedni{tva BiH koji je ostao vje-ran Aliji Izetbegovi}u, izjavio jeda je podjela BiH na tri dijela plankojim se legalizuje genocid i etni~ko~i{}ewe. "Ima}emo velike `rtve, ali}emo nastaviti da pruàmo otpor",rekao je i ukazao na mogu}nostme|unarodnog terorizma, ukolikome|unarodna zajednica ne sprije~ipodjelu BiH. U Zapadnoj Evropi ìvimilion Bosanaca, upozorio je Gani}.

Dosada{wi predsjednik Skup{tineSrbije Zoran Lili} izabran je zapredsjednika Savezne RepublikeJugoslavije.

Obja{wavaju}i su{tinu Srpsko-hrvatskog prijedloga o ustavnomure|ewu biv{e BiH i wenomunutra{wem razgrani~ewu, predsjed-nik RS dr Radovan Karaxi} jeistakao da je muslimanima boqe daprihvate podjelu biv{e BiH na tridijela, na tri nacionalne entiteta,nego da nastave rat protiv Srba iHrvata, jer bi se moglo dogoditi dakrajwi epilog bude - podjele biv{eBiH na dva dijela.

28. 06. 1993.

Po~ela je druga runda pregovora u@enevi o rje{avawu krize u BiH.Predstavnici srpske i hrvatskestrane saglasili su se oko dokumentao "prelaznim aran`manima" za BiH, ukome je precizirana uloga koordina-cionog tijela, komisije za granice,budu}i izgled me|unarodnih granica,uloga i organizacija policijskihsnaga, me|unarodnog tijela za kon-trolu slobodnog kretawa, kao na~inza{tite qudskih prava i poni{tavawerezultata "etni~kog ~i{}ewa". Kop-redsjednici Konferencije o biv{ojJugoslaviji vodili su posebne razgov-ore sa sedam ~lanova Predsjedni{tvaBiH.

1993


127

30. 06. 1993.

Strah i strepwa u i{~ekivawu musli-manskog napada preplavili su Kise-qak, vjerovatno najja~e hrvatskoupori{te u sredwoj Bosni. "Odasvudsu muslimanske snage i jedinu sig-urnost imamo sa srpske strane iz prav-ca Ilixe", izjavio je Velimir IvanMili}evi} zapovjednik policije uKiseqaku. "Iz Tar~ina na nas idu jakemuslimanske snage, oko 7.000, sviso~ke strane oko 3.000 muslimanavr{i stalni pritisak, Zeni~ani sespremaju da naprave pokoq uKiseqaku" pri~a on.

03. 07. 1993.

Hrvatska vojska mobili{e pripad-nike osam elitnih brigada i ras-pore|uje ih na granice sa RepublikomSrpskom Krajinom.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve,partijarh srpski gospodin Pavle,boravio je u posjeti RS. PredsjednikRepublike Srpske dr RadovanKaraxi} ocjenio je da posjeta patri-jarha srpskog Pavla Republici Srpskojima ogroman zna~aj "jer su nas pro-tivnici do sada dijelili u mnogimsferama - dràvnim, partijskim iekonomskim, ali nikad nisu uspjeli dapodijele na{u crkvu, koja je duhovniobjediniteq na{eg naroda".

Austrijski ministar inostranihposlova Alojz Mok prvi put je kri-tikovao Hrvate zbog wihove vojneangaòvanosti protiv muslimana.Istovremeno je uputio kritiku vladihrvatskog predsjednika FraweTu|mana.

04. 07. 1993.

Predsjednik SAD Bil Klinton uo~izasijedawa Grupe 7 izjavio je da je BiHjedina "ta~ka neslagawa" izme|u SADi Evrope, jer su SAD zajedno saWema~kom za ukidawe embarga naisporuke oru`ja muslimanima, ~emu se

protive Francuska, Velika Britanijai Rusija.

05. 07. 1993.

Agresija muslimanske vojske na sve{to je hrvatsko u Sredwoj Bosni senastavqa, tako da je oko 150.000Hrvata u ovom regionu u totalnojblokadi. Borbe izme|u mulsimana iHrvata vode se na podru~ju GorwegVakufa, Prozora i Bugojna. Muslimanisu napali Fojnicu, Novi Travnik iKiseqak. Borbe izme|u Hrvata i mus-limana vode se i oko Viteza, Busova~ei Gorweg Vakufa, kao i na podru~juVare{a i Kakwa.

Na slobodnu srpsku teritoriju u seloBorce, kod Kowica, stigla je grupa od454 gra|anina hrvatske nacionalnostiiz sela Zabr|e, Zaslivqe i Turije,koje muslimanske snage ve} tri mjesecadrè pod blokadom.

06. 07. 1993.

Kopredsjednik konferencije o biv{ojJugoslaviji lord Dejvid Ovenzatraìo je od bosanskih muslimanada odmah zapo~nu pregovore sa Srbimai Hrvatima. Oven je u Dablinu rekaoda je srpsko-hrvatski "konfederalniplan o podjeli Bosne" na tri etni~kemini - dràve jedini programpripremqen za raspravu.

NATO zavr{io planove za{titemirovnih snaga UN u muslimanskim"bezbjednim zonama" u BiH i uputio ihUN na usagla{avawe. Prema ovomplanu 80 ratnih aviona SAD,Francuske, Holandije i VelikeBritanije, stacioniranih u bazama uItaliji, bilo bi spremno da odmahpruì pomo} jedinicama na terenu.

08. 07. 1993.

Dejvid Oven i Torvald Stoltenbergsu u Beogradu razgovarali sa predsjed-nikom Srbije Slobodanom Milo-{evi}em koji je poslije razgovoraocijenio da je "realisti~an pristup

budu}oj konfederaciji, sastavqenoj odtri republike, dobio pravo gra|anst-va".

Trodnevni razgovori o normalizacijiodnosa izme|u RSK i Hrvatskezavr{eni su u ènevskoj Palati naci-je bez saglasnosti dviju strana o nacr-tu sporazuma o primjeni Rezolucije802 Savjeta bezbjednosti UN.

09. 07. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} iznio je mi{qewe dapredloèna "konfederacija u stvaripredstavqa etni~ku podjelu Bosne" ida }e je muslimani prihvatiti "samoako im bude nametnuta, ili ako alter-nativa takvoj podjeli bude rat bezkraja. Podjela je ve} izvr{ena oru`jemi ne vrijedi zatvarati o~i pred takvomrealno{}u".

10. 07. 1993.

U pismu Organizaciji islamskihzemaqa predsjednik RS RadovanKaraxi} preporu~io je muslimanima uBiH da prihvate konfederaciju, ina~emogu, ukoliko nastave rat, da izgubesve i dodao da su Srbi "napraviliogroman ustupak kada su pristali da seodvoje od Jugoslavije pod uslovom daBosna postane konfederacija".

11. 07. 1993.

Na prostoru oko Srebrenice iBratunca od po~etka rata do sada mus-limanski ekstremisti su na najbrutal-nije na~ine usmrtili oko 1.400 Srba,mahom èna, djece i starih, a na dese-tine srpskih sela su potpuno razorili.U tom gradi}u je spaqena srpskapravoslavna crkva, uprkos ~iwenicida tamo jo{ od aprila neprekidnoborave pripadnici mirovnih snaga UN"navode u Komandi garnizona VRS uBratuncu.

12. 07. 1993.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} ilider muslimana Alija Izetbetovi}


128

su postigli dogovor o obnovi isporu-ka elektri~ne energije i vodeSarajevu i potpisali sporazum, kojimse garantuje bezbjednost osobau UNkoje bi trebalo da izvr{i popravkeinstalacija za snabdijevawe vodom istrujom.

Minobaca~ka granata je pala u gomiluqudi koji su u nasequ Dobriwa~ekali u redu za vodu i tom prilikomje poginulo 12 i raweno 15 qudi.

13. 07. 1993.

Generalni sekretar UN Butros Galidostavio je predsjedniku Savjeta bezb-jednosti izvje{taj, zajedno saizvje{tajima koje je dobio od kopred-sjednika Me|unarodne konferencije obiv{oj Jugoslaviji. U vezi sa sukobi-ma u BiH, kopredsjednici suzakqu~ili da je "sjedi{te vojnogsukoba pomjereno sa relativnolokalizovanih borbi izme|u Srba imuslimana ka intenzivnoj vojnoj mus-limansko-hrvatskoj konfrontaciji",da je "postalo o~igledno da saradwamuslimana i Hrvata u BiH vi{e nepostoji", i da je to doprinijelokriti~nom poreme}aju u doturawuhumanitarne pomo}i i porastu izb-jeglica, te da }e, ako se takvo stawenastavi, snagama UN biti nemogu}e dai daqe ostanu u BiH.

16. 07. 1993.

Vlade Republike Hrvatske i RSK suu Erdutu potpisale Sporazum po komese Hrvatska obavezala da }e do 31.jula povu}i svoje trupe sa okupiranihteritorija RSK (Ravni Kotari,Maslenica, Miqeva~ki plato, HEPeru}a, aerodrom Zemunik) u zamjenuza otvarawe mosta preko Masleni~kogkanala i zadarskog aerodromaZemunik.

17. 07. 1993.

Vi{estruko nadmo}nije muslimanskesnage preuzele su potpunu kontrolu

nad gradom Fojnicom u sredwojBosni.

Predsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} i predsjednikRepublike Hrvatske Frawo Tu|man,poslije sastanka odrànog uogranizaciji kopredsjedavaju}ih Kon-ferencije o Jugoslaviji TorvaldaStoltenberga i Dejvida Ovena dalisu sqede}u izjavu: "1. U potpunosti suneosnovane {pekulacije o podjeliBiH izme|u Hrvatske i Srbije. 2.Jedini na~in za postizawe trajnogmira u BiH nalazi se u afirmacijiinteresa sve tri konstitutivna narodai postizawu saglasnosti ouspostavqawu tri republike u okvirukonfederacije. 3. Izraàvaju}izadovoqstvo postignutim rje{ewemproblema za Masleni~ki most,Zemunik i Peru}u, predsjednici poz-dravqaju postignuti dogovor oprekidu neprijateqstava i smatraju dasvaki pojedinac ili grupa koji naru{esporazum moraju snositi punu odgov-ornost. Predsjednici ukazuju na zna~ajpostignutog sporazuma, kao primjerarje{avawa sporova mirnim putem,ocjewuju}i ga zna~ajnim korakom naputu normalizacije srpsko-hrvatskihodnosa u cjelini."

18. 07. 1993.

"Ako ho}emo mir sada, a najkasnije dooktobra, mora}emo se pomiriti skrupnim koncesijama u smisluetni~kih podjela BiH", rekao je zaradio BiH Alija Izetbegovi} idodao kako su u ovom trenutku mir ijedinstvena BiH nespojivi.

20. 07. 1993.

Narodna skup{tina RS na zasjedawuu Mrkowi} Gradu odlu~ila je daponi{ti odluke ZAVNOBiH-a oprogla{ewu BiH za federalnujedinicu Jugoslavije, donijete 25.novembra 1943. godine za zasjedawuovog tijela u istom gradu. Prema

interpretaciji predsjednika Skup{ti-ne RS Mom~ila Kraji{nika,poni{tewem ovih odluka biv{a BiHje prestalo i formalno da postoji kaodràva.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da se "uodnosima izme|u Srba i Hrvata ne{tosna`no pokre}e" i da se oni "{irombiv{e BiH iz dana u dan popravqaju"."Poznato je da smo mi pomogli da oko10.000 civila Hrvata izbjegne masakrmuslimana. Stawe ide naboqe i vrloje zna~ajan dogovor RSK i Hrvatske oMasleni~kom Mostu. Za muslimane jenajve}a katastrofa savez sa Iranom itu je Izetbegovi} upropastio svojnarod. Iran svugdje u svijetu ozna~avazemqu islamskog fundamentalizma inepomirqivog terorizma."

^lan Predsjedni{tva BiH Ejup Gani}izjavio je da su muslimani "pogrije-{ili {to su se ujedinili s Hrvatimaprotiv Srba", jer su "muslimani u BiHporijeklom Srbi s obzirom na dalekepretke" i jer je "mnogo ja~e dru{tvenosaìvqavawe sa Srbima nego saHrvatima".

21. 07. 1993.

Slovena~ka policija je na mari-borskom aerodromu otkrila vi{e od150 tona oru`ja i municije koji su ukonterjnerima humanitarne pomo}ipro{vercovani za potrebe bosanskihmuslimana. Kasnija istraga }e pokaza-ti da su u {verc oru`ja biliumije{ani i visoki vladinislu`benici.

23. 07. 1993.

Kopredsjednik Me|unarodne konfer-encije o biv{oj Jugoslaviji lordDejvid Oven je odbacio mogu}nostvojne intervencije u BiH i napade izvazduha na srpske poloàje i to obra-zloìo rije~ima da je "vrlo te{kointervenisati u situaciji koja nije

1993


129

agresija. Tako je, mo`da, dijelom ovajrat po~eo, ali je to uvijek bio sukobSrba iz Bosne, Hrvata iz Bosne i mus-limana iz Bosne".

24. 07. 1993.

Grupa od 78 ameri~kih kongresmenauputila je pismo predsjedniku BiluKlintonu u kome je do wega traènoda upotrebi vojnu silu protiv Srba itime "spase stanovnike Sarajeva odhumanitarne nesre}e ogromnih razm-jera".

25. 07. 1993.

Poslije èstokih i krvavih ~etverod-nevnih borbi muslimanska ofanzivakod Br~kog potpuno je slomqena. Usna`nom protivudaru jedinica Prvogkraji{kog i Isto~nobosanskog kor-pusa muslimanskim snagama nanesenisu stravi~ni gubici, tako da su sewihove jedinice, u potpunom rasulu,morale povu}i prema rezervnimpoloàjima, desetak kilometara ju`nood Br~kog.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} najavio je da }e na@enevskim pregovorima predloìtida se Sarajevo pretvori u "otvorenigrad".

26. 07. 1993.

U Sarajevu ponovo napadnuti francus-ki vojnici iz sastava UNPROFOR-a.Tim povodom Vlada Francuske jetraìla od UN da se odmah preduzmumjere za{tite "plavih {qemova" uSarajevu i cijeloj BiH, {to poredvazdu{ne za{tite podrazumijeva iupotrebu oru`ja u samoodbrani.

27. 07. 1993.

U @enevi zapo~eta nova rundamirovnih pregovora o BiH. Pod pred-sjedni{tvom dvojice mirovnih posred-nika, Dejvida Ovena i TorvaldaStoltenberga, sastanku su, osim lid-era tri nacionalne zajednice BiH

(Karaxi}, Izetbegovi} i Boban),prisustvovali i predsjedniciHrvatske, Frawo Tu|man, Srbije,Slobodan Milo{evi} i Crne GoreMomir Bulatovi} kao i specijalniizaslanik ruskog i ameri~kog pred-sjednika, Vitalij ûrkin i RexinaldBartolomju. Razgovaralo se o zaus-tavqawu rata i ustavnom ure|ewu BiH.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je naènevskom aerodromu da, naàlost,nije optimista u pogledu ishoda rundepregovora zbog, kako je naveo, toga {tome|unarodna zajednica nije spremna zamir. "Neko ohrabruje muslimanskustranu da nastavqa borbe, a taj neko jeWema~ka i neki pojedinci u SAD",mi{qewa je Karaxi}.

Na sarajevskom rati{tu obnovqene suborbe oko Igmana.

28. 07. 1993.

Prvi direktni srpsko-muslimanskirazgovori o Bosni, o mogu}nostimaprekida sukoba u BiH, i wenombudu}em ustrojstvu, po~eli su u Palatinacija u @enevi. U razgovorimau~estvuju predsjednici Srbije, CrneGore i Republike Srpske SlobodanMilo{evi}, Momir Bulatovi} i drRadovan Karaxi} i predsjednik pro-muslimanskog predsjedni{tva biv{eBiH Alija Izetbegovi} sa ~lanovimatog tijela.

Predsjednik Republike Hrvatske drFrawo Tu|man izjavio je da je bosan-sko-hercegova~ki problem najzamr-{eniji u sada{wem svijetu i da setamo{wa kriza razvila i " do ratasviju protiv svih". "Jugoslavija se ras-pala, a Alija Izetbegovi} poslijetoga nudi za biv{u BiH "jo{ central-isti~kije rje{ewe. On u stvari",ocjewuje Tu|man, "pod firmomstvarawa gra|anske dràve ide zastvarawem islamske dràve u Evropi,sa ~ime se svijet ne slaè."

Poslije ponovqenih napada na fran-cuske vojnike iz sastava mirovnih

snaga u Sarajevu i protesta VladeFrancuske Ujediwenim nacijama ukome je traèna za{tita "plavih{qemova" na terenu, u Wujorkuodràn hitan sastanak izme|u genera-nog sekretara UN Butrosa Galija ifrancuskog ministra odbraneFransoa Leotara, a potom i sastanakSavjeta bezbjednosti UN. Poslijeovih sastanaka Butros Gali je uputiozahtjev nadle`noj komandi NATO-a daizvr{i potrebne tehni~ke pripreme zasprovo|ewe kaznene ekspedicije pro-tiv srpskih oruànih snaga s obziromda je u tom smislu SB ranije doniopoliti~ku odluku.

29. 07. 1993.

Dejvid Oven i Torvald Stoltenbergpredloìli su "novu formulu zajed-nice" za BiH: Uniju sjediwenihdràva BiH. Prema tom planu to bibila zajednica tri "konstitutivnerepublike" u kojoj ìve tri "konstitu-tivna naroda" i grupa "ostalih". Rije~je o poku{aju nalaèwa kompromisaizme|u srpsko-hrvatske inicijative okonfederaciji i Platforme nepot-punog Predsjedni{tva BiH o federal-nom ure|ewu ove republike.

Predsjednik RS Radovan Karaxi},lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} i lider bosanskihHrvata Mate Boban izdali su naredbusvojim vojnim komadantima da obustavevatru. Saop{tavaju}i to novinarima,portparol kopredsjednika Xon Milsje najavio da, }e se shodno dogovorutrojice lidera, vojni komadanti sasta-ti u Sarajevu da u prisustvu UNPRO-FOR-a potpi{u dogovor o prekiduvatre.

Vi{e od 3.500 Hrvata iz Bugojnapre{lo je u selu Mra~aj na planiniRadu{a kod Kupresa, na teritorijuRepublike Srpske. Tako su i ovog putaprognani Hrvati spas prona{li kodsrpskih boraca, pripadnika VRS, kojisu ih prihvatili, okrijepili, a potomtransportovali tamo gdje su htjeli daidu, na teritoriju Herceg -Bosne.


130

Hrvatska Vlada je zatraìla hitansastanak Savjeta bezbjednosti UNradi preduzimawa mjera "zaspasavawe bosanskih Hrvata civilaod sistematske agresije armijebosanske muslimanske vlade".

30. 07. 1993.

Na konferenciji u @enevipostignut je sporazum triju zara}enihstrana o ustavnom ure|ewu BiH kaoSaveza republika BiH: RepublikeSrpske, Herceg-Bosne i RepublikeBosne. Prema usvojenim Ustavnimprincipima gra|ani budu}e dràve biimali pravo da ìve gdje èle, uzmogu}nost dvojnog dràvqanstva. NiSavez niti konstitutivne republikene bi zadràli vojne snage. Na grani-cama izme|u republika ne bi bilograni~nih kontrola tako da bi prometqudi i roba bio slobodan. Svaka odrepublika bi imala svoj ustav, a prviizbori bi bili odràni pod nad-zorom UN i EZ. Parlament bi biojednodoman sa 120 poslanika koje biproporcionalno birali republi~kiparlamenti. Predsjedni{tvo Savezabi bilo tro~lano, a predsjedavaju}ipredsjedni{tva bi se mijewao svaka~etiri mjeseca i ne bi bio {efdràve ve} bi samo predstavqaobosansku uniju. Na ~elu savjeta min-istara ili kabineta bi se nalaziopremijer koga bi imenovalo predsjed-ni{tvo. Me|unarodni odnosi bi biliu nadle`nosti Saveza, s tim {to bisvaka od konstituvnih republikamogla postati ~lan me|unarodnihorganizacija ukoliko to ~lanstvo nijeprotivno interesima Saveza. Ovajustavni sporazum ne bi mogla da ukineni jedna od kontitutivnih republika,a stupio bi na snagu kada ga odobrepredstavnici sva tri konstitutivnanaroda.

Na sastanku vojnih delegacija sve trizara}ene strane na sarajevskom aero-dromu Butmir potpisan je sporazum oprekidu borbenih dejstava.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} izjavio je da je veomazadovoqan rezultatima trodnevnihrazgovora koji su vo|eni u @enevi."Meni je veoma drago {to na{ajavnost treba da bude obavje{tena uovom trenutku da je postignuta punasaglasnost o ustavnom sporazumu trirepublike biv{e BiH - RepublikaSrpska, Republika Herceg-Bosna iRepublika Bosna", rekao jeMilo{evi}, neposredno po zavr{etkurunde ènevskih razgovora. Premawegovim rije~ima, taj koncept jeveoma dugo usagla{avan i kako jenaglasio nije rije~ o prihvatawuustavnih na~ela, ve} o mnogo ve}emrezultatu - o prihvatawu cijelogustavnog sporazuma u uniji republikaBiH. Na taj na~in, dodao je on,Republika Srpska u potpunosti afir-mi{e svoj identitet.

31. 07. 1993.

U @enevi po~eli pregovori zara}enihstrana u BiH o mapama. U ènevskojPalati nacija nastavqeni su razgov-ori trojice lidera nacionalnihzajednica u biv{oj BiH, tokom kojihtreba da se postigne saglasnost oaneksima sporazuma o ustavnim prin-cipima budu}eg saveza budu}ih repub-lika Bih, koji su sino} prihvatile svetri sukobqene strane u ovoj biv{ojjugoslovenskoj republici.

01. 08. 1993.

Vojska RSK granatirala jeMasleni~ki most i aerodrom Zemuniku znak opomene zbog toga {to sehrvatska vojska nije povukla sapodru~ja RSK osvojenih u januaru1993. godine, na {ta je obavezivalafebruarska Rezolucija 802 Savjetabezbjednosti, kao i Erdutski sporazumsa rukovodstvom RSK.

Vojska RS osvojila je najvi{i vrhplanine Bjela{nice, jugozapadno odSarajeva i preuzela kontrolu nad TVrelejom.

02. 08. 1993.

U @enevi do{lo do prekida mirovnihpregovora o BiH jer je lider bosan-skih muslimana Alija Izetbegovi}nastavak pregovora uslovio povla~e-wem srpskih snaga sa planineBjela{nice.

03. 08. 1993.

U Briselu je zavr{eno vanredno zas-jedawe Savjeta NATO-a, posve}enoameri~kim planovima vazdu{nihudara za za{titu snaga UNPROFOR-a,uklawawem blokade Sarajeva i obezb-je|ewe prolaska humatiranih konvoja.Donesena je odluka da se po~ne s"momentalnim pripremama o{trijihmjera, ukqu~uju}i i vazdu{ne udareprotiv odgovornih". RukovodstvoNATO-a zaduèno je da u saradwi saUNPROFOR-om "hitno razradi opera-tivne planove za vazdu{ne udare".

Uprkos apelu Ovena i Stoltenberga,Alija Izetbegovi} je ponovo odbioda u~estvuje u nastavku ènevskihmirovnih pregovora o BiH. Poredtoga, muslimanska pregovara~ka dele-gacija na{la se pred te{ko}ama jer sutrojica Hrvata (Miro Lasi}, MileAkmaxi} i Frawo Boras), ~lanoviPredsjedni{tva BiH privremeno, do11. avgusta, pre{la na hrvatsku stranuu znak protesta zbog kontinuiraneagresije muslimanskih snaga nahrvatske teritorije u centralnojBosni.

04. 08. 1993.

U @enevi Alija Izetbegovi} nas-tavio da bojkotuje mirovne pregovore,ali su srpska i hrvatska stranapostigli dogovor da se muslimanimaomogu}i da formiraju dràvu na 30%teritorije BiH, kao i da im seomogu}i pristup Jadranskom moru irijeci Savi.

Prema izjavama komandanta VRS gen-erala Ratka Mladi}a srpske snage

1993


131

osvojile su sve kqu~ne poloàje naIgmanu i natjerale muslimanske snagena povla~ewe, ~ime je zatvoren srpskiobru~ oko Sarajeva.

05. 08. 1993.

Na sastanku predsjednika RS RadovanaKaraxi}a i generala Ratka Mladi}asa komandantom UNPROFOR-a za BiHFransisom Brikmonom postignutdogovor o {to hitnijem otvarawuSarajeva. Britan-ski general VirHejz, komandant {taba snaga UN u BiH,rekao je da Sarajevo "gu{i" ofanzivamuslimanskih snaga u centralnoj Bosnitime {to blokira humanitarnu pomo},a ne srpski napad na Igman.

"Srpska strana }e pustiti UNPROFORna neke strate{ke ta~ke na Igmanu iBjela{nici, ali oni ne smiju dozvoli-ti ni jednoj strani da sa ovih planinanapadaju Sarajevo", izjavio je pred-sjednik Republike Srpske dr RadovanKaraxi} na Palama. Govore}i o pre-govorima u @enevi, on je rekao da jeve} usagla{en sporazum o formirawuunije republike BiH i da bi ve} biopostignut i dogovor o mapama da nekosa Zapada, najverovatnije iz Wema~kenije nagovorio muslimane da sabotira-ju pregovore. "Ameri~ke prijetwe da}e bombardovati Srbe su la`na nadamuslimanima, jer nikad niko nije stvo-rio dràvu drugome, pa je ni musli-manima niko ne}e stvoriti", primjetioje dr Karaxi} uz ocjenu da se, ~ak iako bi do{lo do vojne intervencije,odnos snaga ne bi izmjenio, a nastavakrata bio bi najpogubniji za muslimane.

06. 08. 1993.

Savjet za nacionalnu odbranuameri~kog predsjednika Bila Klin-tona prihvatio uslov Butrosa Galijada se nikakav vazdu{ni napad u BiH nemoè izvr{iti bez prethodne saglas-nosti komande UNPROFOR-a naterenu. Ovom odlukom je razrije{envi{ednevni spor izme|u generalnog

sekretara UN i zvani~nog Va{ingtonaoko toga u ~ijim je rukama kona~naodluka o vojnoj intervenciji u BiH.

Na sarajevskom aerodromu Butmirkomandant UNPROFOR-a za BiH, bel-gijski general Frensis Brikmon sesastao sa komandantom Glavnog {tabaVojske RS generalom RatkomMladi}em i generalom RasimomDeli}em, komandantom muslimanskihsnaga. Tom prilikom je postignutdogovor o po{tovawu prekida svihborbenih aktivnosti, a generalMladi} se saglasio da se vojni posma-tra~i UN rasporede na Bjela{nici iIgmanu.

07. 08. 1993.

Pripadnici VRS su na prilazimaprema planinama Igman i Bjela{nicapovukli te{ku artiqeriju, kako biispo{tovali postignuti dogovor oprekidu borbenih dejstava na ovompodru~ju.

Prethodnice "plavih beretki" iza{lena Igman.

08. 08. 1993.

Komandant Vojske Republike Srpskegeneral Ratko Mladi} izjavio je da jesa UNPROFOR-om postigao sporazumkoji }e voditi ka postepenompovla~ewu srpskih snaga sa Igmana iBjela{nice.

09. 08. 1993.

Na sastanku Savjeta NATO-a odobrenje plan Operativnih opcija zavazdu{ne udare u BiH. Dogovoreno je,tako|e, da prvu akciju savezni~kih vaz-duhoplovnih snaga u BiH treba daodobri generalni sekretar UN.

Posmatra~i UN su izvjestili da su sesrpske snage povukle sa Bjela{nice itime ispunile uslov koji je postavioAlija Izetbegovi} za nastavakènevskih mirovnih pregovora.

10. 08. 1993.

"Rusija se energi~no protivi upotrebisile za rje{avawe konflikta u biv{ojJugoslaviji", izjavio je u Moskvizvani~ni predstavnik Ministarstvainostranih poslova.

U pet gradova Republike Srpske -Bawoj Luci, Sanskom Mostu,Prijedoru, Bijeqini i Trebiwu,odràni su protestni mitinzi stanov-ni{tva zbog namjere Amerike da bom-barduju srpske poloàje oko Sarajevai drugim podru~jima teritorije biv{eBiH pod kontrolom Srba.

Za novog izaslanika ameri~kog pred-sjednika u mivornim pregovorima obiv{oj Jugoslaviji imenovan je ârslRedman, umjesto Rexinalda Barto-lomjua koji je postavqen za ambasado-ra u Rimu.

11. 08. 1993.

Poslije 17-o~asovnih pregovora nasarajevskom aerodromu Butmir, u pris-ustvu komandanta UNPROFOR-a zaBiH, belgijskog generala FrensisaBrikmona komandanti triju zara}enihstrana, Ratko Mladi}, Rasim Deli} iMilivoj Petkovi}, potpisali suVojni sporazum o miru u BiH. Ovimsporazumom je postignut dogovor otome kako }e se vr{iti razdvajawesnaga, nadgledawe granica budu}egSaveza republika BiH, uspostavqaweinfrastrukture i obezbje|ivawe slo-bodnog kretawa.

12. 08. 1993.

Ameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer izjavio je u Va{ingtonu da}e napadi zapadne vojne alijanse nasrpske ciqeve u Bosni biti izvedeniukoliko Srbi ne zadovoqe tri uslova:slobodan prolaz humanitarne pomo}i,potpuna deblokada Sarajeva i prekidbombardovawa Sarajeva.

Vojska RS dozvolila da stanovnicimuslimanskog dijela Sarajeva dobijustruju.


132

1993


133

14. 08. 1993.

Vojska RS zavr{ila je povla~ewe saIgmana i Bjela{nice na pozicije od30. jula i predale ove poloàje podnadzor UNPROFOR-a. To je biorazlog da Politi~ki komitet NATOzakqu~i da "u ovom trenutku ni{ta neopravdava vazdu{ni udar na srpskepoloàje oko Sarajeva, sem ako sesituacija ne pogor{a na dramati~anna~in". Zadovoqstvo razvojemsituacije oko Sarajeva izrazio je iameri~ki predsjednik Bil Klinton.

16. 08. 1993.

Vo|e triju zara}enih strana ubiv{oj BiH po~eli su direktne pre-govore u Palati nacija u @enevi uzposredni{tvo kopredsjednika lordaOvena i Torvalda Stoltenberga.Pregovori u @enevi nastavqeni tamogdje su prekinuti: na iscrtavawu mapao etni~koj podjeli biv{e BiH na trirepublike koje }e ~initi zajednicurepublika.

17. 08. 1993.

Posqedwa jedinica bosanskih Srbanapustila je strate{ke poloàje naplaninama oko Sarajeva, saop{tio jepredstavnik UN Beri Fruer."Potvr|ujemo da su se Srbi u pot-punosti povukli. Srbi su to samisaop{tili, a vojni posmatra~i UN suto i potvrdili", izjavio je Fruer.

18. 08. 1993.

U @enevi trojica nacionalnih lideraAlija Izetbegovi}, RadovanKaraxi} i Mate Boban postigli susporazum o Sarajevu kao eksteritori-jalnom demilitarizovanom gradu ubudu}em Savezu republika BiH, kojim}e upravqati administrator UN imen-ovan od strane generalnog sekretara.Administratoru }e pomagati tijelokoje bi se sastojalo od ~etiri musli-mana, tri Srbina, dva Hrvata i jednogpripadnika mawina.

19. 08. 1993.

Komadant mirovnih snaga UN u Bosnibelgijski general Fransis Brikmonponovo se izjasnio protiv vazdu{nihnapada NATO-snaga na Srbe u Bosni.

20. 08. 1993.

Kopredsjednici Mirovne konferenci-je o biv{oj Jugoslaviji Dejvid Oveni Torvald Stoltenberg su proglasilidesetodnevni prekid ènevskihmirovnih pregovora, po{to su trimazara}enim stranama u BiH, po sistemu"uzmi ili ostavi", ponudili "paket"sporazuma. Paket obuhvata: ustavnana~ela budu}eg Saveza republika BiH,dogovorene aran`mane koji se odnosena ustavni sporazum, preliminarnisporazum Republike Hrvatske iSaveza republika BiH o primjeni kon-vencije iz 1965. godine i, kona~no,mape. Zavr{ni sastanak je zakazan za30. avgust, do kada su delegacije tre-balo da obave konsultaciju u zemqi.Na sastanku su pored Izetbegovi}a,Karaxi}a i Bobana u~estvovali pred-sjednici Milo{evi}, Tu|man iBulatovi}.

24. 08. 1993.

Na Palama je wegova ekselencijaMladen Zazuvina predstavnik Gr~ko-rumunske pravoslavne crkve izAmerike, uru~io dr RadovanuKaraxi}u, predsjedniku RepublikeSrpske. Vite{ki orden SvetogDionizija prvog reda, odlikovawe ovecrkve staro 900 godina. "Mi smo uAmerici ubije|eni da je dr Karaxi},veliki sin Pravoslavne crkve iGospoda Isusa Hrista, kuje mirneophodan ovom svijetu", istakao jeZazuvina.

25. 08. 1993.

Sredi{wi odbor HDZ BiH prihva-tio je odluku o progla{ewu HrvatskeRepublike Herceg-Bosne u Savezurepublika BiH, kao i odluku o ustro-

jstvu Zastupni~kog i Vije}a SaboraHrvatske Republike Herceh-Bosne.

Ministar inostranih poslovaRepublike Srpske Aleksa Buhaizjavio je da "zalagawe Holandije iWema~ke da se preispitaju pojedineodredbe najnovijeg @enevskog spo-razuma ukazuje da me|unarodnoj zajed-nici nije stalo do mira u biv{ojBiH". "Pomenute inicijative Haga iBona daju adut Aliji Izetbegovi}u imuslimanskom parlamentu da ne prih-vate cjelokupno rje{ewe krize i to utrenutku kada je mir na dohvat ruke",rekao je Buha.

Predsjedi{tvo BiH (muslimanskipoliti~ki vrh), u svojstvu vrhovnekomande oruànih snaga naredilo jeop{tu mobilizaciju svih vojnihobveznika.

26. 08. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} izjavio je u Sarajevu daje "siguran da ponu|eni dokumentmirovnog plana u @enevi nasutra{wem skup{tinskom zasijedawuu Sarajevu ne}e biti prihva}en"."Potpisivawe ponu|enog dokumentabila bi kapitulacija", istakao jeIzetbegovi} i dodao da je "dokumentlo{, ali da je rat jo{ gori".

28. 08. 1993.

Na 34. zasjedawu NS RS na Jahoriniusvojen je najnoviji @enevskipaket, pa pregovara~ki tim RepublikeSrpske ve} sutra s velikimolak{awem putuje u @enevu na nas-tavak pregovora o biv{oj BiH. Nakontrodnevnog zasijedawa, èstokih iargumentovanih diskusija, poslaniciNarodne skup{tine Republike Srpskesu bezuslovno prihvatili ustavni spo-razuma o Savezu republika BiH, vojnidokument i mapu teritorijalnog raz-grani~ewa biv{e BiH na tri repub-like.

Hrvatski poslanici iz parlamentabiv{e BiH proglasili su u GrudamaHrvatsku Republiku Herceg-Bosnu(HRHB) koja }e biti u sastavu Unijerepublika BiH.

Muslimanski parlament je jednoglas-no odlu~io da se nastave pregovori u@enevi, ali je saop{tio da mirovniplan ne moè biti prihva}en usada{wem obliku. Na sjedniciodrànoj iza zatvorenih vrata,odlu~eno je da se muslimanska dele-gacija vrati u @enevu na pregovore. "U@enevu }emo i}i da pregovaramo.Plan nije prihva}en. Ima mnogonovih ideja i sugestija", rekao je EjupGani}.

29. 08. 1993.

"Nemamo savez sa Hrvatima, nemamosavez sa muslimanima, ali smo u~inilipresedan kakav nije zabiqeèn uistoriji ratovawa, jer smo civilnomstanovni{tvu i rawenim borcimaneprijateqskih strana omogu}ili dapreko srpskih teritorija nesmetano ibezbjedno pro|u i prona|u uto~i{teizvan zone borbenih dejstava", izjavioje na Zmijawu, gdje je prisustvovaozavr{noj manifestaciji 28. Ko~i}evogzbora, komandant Glavnog {taba VRSgeneral-potpukovnik Ratko Mladi}.U prilog toj tvrdwi, Mladi} je naveoda je srpska vojska omogu}ila da se izSrebrenice evakui{e 12.500 musli-manskih civila i 489 rawenika, tevi{e od 200 rawenika iz @epe idodao da je "bjeè}i pred musliman-skom najezdom, preko srpske teritori-je na Vla{i}u, na bezbjedne srpskeprostore pre{lo preko 10.500 Hrvataiz Travnika, 2.300 Hrvata iz Bugojnaizbjeglo je na planinu Komar", apruèna je sva traèna pomo} ihrvatskim civilima iz Kakwa,Kiseqaka, Kre{eva i Kowica.

30. 08. 1993.

"Onaj ko odbije sporazum bi}e kriv zarat, a potom }e doga|aji u BiH dovesti

do wene podjele na dva dijela", upozo-rio je predsjednik Republike Srpskedr Radovan Karaxi} po dolasku u@enevu.

"Odlazim da traìm pravdu za musli-mane i za sve qude ove zemqe koji toi ne zasluùju, a osje}am se kao èdan~ovjek koga {aqu u pustiwu da traìvode", izjavio je lider bosanskih mus-limana Alija Izetbegovi} predpolazak u @enevu.

01. 09. 1993.

Mirovni pregovori o BiH u @eneviprekinuti su po{to je muslimanskastrana odbila da potpi{e sporazum.

"Srpska delegacija je sa àqewemprimila saznawe da je muslimanskastrana odbila da potpi{e mirovnipaket", rekao je dr Radovan Karaxi}."Nakon vi{emjese~nog rada i dobrevoqe sa na{e strane, stvoren je prih-vatqiv mirovni paket koji ne poznajeni pobjednike ni poraène, i kojizna~i ~astan izlazak iz krize. îni seda je odbijawem muslimanske strane dapotpi{e @enevski mirovni paket, savtaj napor propao. Srpska strana }euloìti sve napore da se o~uva mir ida rat ne eskalira. Od me|unarodnezajednice srpska strana o~ekuje dapromijeni odnos prema stranama usukobu i jasno ozna~i one koji suodgovorni za rat, kaè dr RadovanKaraxi}, predsjednik RepublikeSrpske.

02. 09. 1993.

Poslije naglog prekida mirovnih pre-govora u @enevi i odbijawa musliman-skog dijela delegacije da prihvati ter-itorijalne ustupke, postavilo sepitawe kompletnog Oven-Stolten-bergovog plana o podjeli BiH na trietni~ke dràve. U tom smislu lordOven je izjavio da na vidiku nema dru-gog rje{ewa i da je alternativa tomprilikom "fragmentacija, anarhija,gospodari rata i haos".

03. 09. 1993.

Savjet bezbjednosti UN uputio jezahtjev zara}enim stranama u BiH zaobavqawe mirovnih pregovora u@enevi i okon~awe krvavog rata.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da Srbi uBosni vi{e nisu u ratu i da ni jedanSrbin nije umije{an u sada{we borbekoje se vode u ju`noj i centralnojBosni izme|u Hrvata i muslimana.

04. 09. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi}, poslije sastanka saturskim predsjednikom SulejmanomDemirelom, najavio je skori nastavakènevskih pregovora o BiH.

07. 09. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} do{ao je u Wujork da bizatraìo podr{ku Amerikanaca i dase sretne sa predstavnicma grupenesvrstanih zemaqa u Savjetu bezbjed-nosti, koje bezrezervno podràvajupoziciju bosnanskih muslimana.

09. 09. 1993.

Hrvatska artiqerija je izvr{ilaèstok napad na poloàje Srpskevojske Krajine na li~kom rati{tu ublizini Gospi}a. Hrvatska vojska jezauzela Po~iteq i zapalila îtluk iDivoselo, na granici tzv. ruì~astezone. Tom prilikom poginulo je 50 srp-skih boraca, dok su stanovnici ovihsela, koji nisu uspjeli da pobjegnu,postali `rtve strahovitog masakra,{to }e potvrditi i izvje{taj UNPRO-FOR-a objelodawen u Zagrebu i@enevi 7. oktobra. Prema rije~imakomandanta UNPROFOR-a @ana Kota,to je bilo "najdramati~nije pove}awezategnutosti od 22. januara".

10. 09. 1993.

U Bawoj Luci, u akciji nazvanoj"Septembar 93", oko 200 pripadnika


134

16. motorizovane i Prve oklopnebrigade i Bataqona vojne policijeblokiralo je centar grada. "Krizni{tab" akcije je vlastima u RSdostavio zahtjeve koji su se uglavnomodnosili na poboq{awe materijalnogpoloàja boraca i invalida, ali izahtjev za obra~un s ratnim profiter-ima ~ije je hap{ewe odmah zapo~elo.

"Do{li smo u Bawa Luku i blokiralisve vitalne objekte pre svega, zbogizuzetno te{kog socijalnog stawa ukome se nalazimo mi borci i ~lanovina{ih porodica. Drugi bitan razlogna{eg dolaska u grad je kriminal uBawoj Luci kao i ratno profiterstvokoji se iz dana u dan pove}avaju, atime na{ standard opada", isti~eOstoja Zec, komandant tzv. "Kriznog{taba". Ciq ove na{e akcije je smje-na onih qudi iz civilnog i vojnogvrha koji su iskoristili ovo ratnovrijeme i svoj poloàj da bi do{li domaterijalnih dobara o kojima nikadanisu ni sawali", kaè kapetanDragomir Babi}.

U povodu najnovijih doga|aja u BawojLuci, Pres centar Prvog kraji{kogkorpusa ovla{ten je da saop{ti: "Utoku no}i pripadnici 16. MTBR, 10.KBR i Bataqona vojne policije, orga-nizovani u Krizni {tab akcije"Septembar 93", sa borbenim vozil-ima stigli su u Bawa Luku i bloki-rali zna~ajne objekte u gradu. U akci-ji "Septembar 93" angaòvan jenajve}i broj boraca koji su na odmoru,pa se ne naru{ava borbena gotovostjedinica na borbenim poloàjima.

Komandant Prvog kraji{kog korpusageneral potpukovnik Momir Tali}pozvao je aktere blokade Bawa Lukeda se odmah vrate na svoje poloàje.Tali} je izri~ito potvrdio da"Kraji{ki korpus (komanda ijedinice) ne stoje iza grupe majoraOstoje Bilaka".

Predsjednik RSK Goran Haxi} uputioje pismo generalnom sekretaru UN

Butrosu Galiju u kome ga obavje{tavada je prethodnog dana Hrvatska vojs-ka izvr{ila agresiju na RSK.

11. 09. 1993.

"Doga|aji u Bawoj Luci skrenuli sudràvnim organima Republike Srpskepa`wu na mnoge propuste i nepravil-nosti koje se u pravnoj dràvi, bezobzira na ratne okolnosti, nisusmjele desiti", istako je dr RadovanKaraxi} u poruci "Kriznom {tabu"akcije "Septembar 93". PredsjednikKaraxi} pritom nagla{ava da ova naj-dobronamjernija akcija pripadnikaVRS moè da se izrodi u velikunesre}u, pa i propast slobodnog gradaBawe Luke, a takvu mogu}nost ve}glasno najavquje Tu|man prizivaju}isnage UN i EU da zaposjednu i podi-jele ovaj grad po uzoru na Mostar iSarajevo. Dr Karaxi} zato poru~uje"Kriznom {tabu" i u~esnicima akcije"Septembar 93" da se, kao {to sudo{li, tiho povuku u svoje ratnejedinice, a vlast predaju nadle`nimcivilnim i vojnim organima.

12. 09. 1993.

Spoqnopoliti~ki odbor ameri~kogSenata usvojio je prijedlog senatroaRi~arda Lugara u kome se traì odameri~ke vlade da jednostrano ukineembargo na izvoz oru`ja muslimanimau biv{oj BiH i iz ameri~kih arsenalauputi lako naoruàwe i pro-tivtenkovske rakete vojsci AlijeIzetbegovi}a.

14. 09. 1993.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|mani lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} potpisali su u @enevizajedni~ku Deklaraciju o prekidusvih neprijateqstava i vojnih sukobaizme|u muslimanske armije i HVO.Sporazum o prekidu vatre stupa nasnagu najkasnije 18. septembra.

Vlada Savezne RepublikeJugoslavije (SRJ) najo{trije je osudi-

la najnoviju agresiju Hrvatske naRepubliku Srpsku Krajinu (RSK), ~ijaje prtovvazdu{na odbrana oborilahrvatski avion "Mig 21", koji je zajed-no s jo{ nekoliko letjelica bombar-dovao neka banijska sela u bliziniVrginmosta. Vlada SRJ izraàva naduda }e i hrvatska strana uvidjeti da jeu wenom interesu da prekine sa agre-sivnim napadima, da se povu~e sa ter-itorija silom zauzetih nakon potpi-sivawa Erdutskog sporazuma i da seokrene traèwu rje{ewa problema saRSK u okviru @enevskih pregovora.

Odaju}i puno priznawe dr RadovanuKaraxi}u za rezultate u spoqnojpolitici, "Krizni {tab" akcije"Septembar 93" u svojim zahtjevimainsistira na tome da se uz noveizbore, razvla{}ivawe pojedinaca iizbor stru~nih qudi, obezbijediefikasnost unutra{we politike, kojado sada nije dala nikakve rezultate.

15. 09. 1993.

U @enevi u Palati nacija po~eo tajnisastanak kopredsjednika Konferen-cije o biv{oj Jugoslaviji Ovena iStoltenberga sa delegacijama RS,koju ~ine Mom~ilo Kraji{nik iAleksa Buha i bosanskih muslimana,koju ~ine Alija Izetbegovi} i HarisSilajxi}.

Dugo najavqivani razgovor predsjed-nika Republike Srpske dr RadovanaKaraxi}a sa predstavnicima "Kriz-nog {taba" akcije "Septembar 93"otpo~eo je kod Bawe Luke. Razgovorte~e iza zatvorenih vrata i mogao bipotrajati duboko u no}, s obzirom nato da je jedan dio zahtjeva "Kriznog{taba" akcije "Septembar 93" poli-ti~ke prirode. Tu se, prije svega,misli na prevremene izbore, kao i nasmjenu Vlade Republike Srpske ivlasti u op{tinama. "Krizni {tab"akcije "Septembar 93" predstavqajuOstoja Bilak, ~lan ovog {taba ikomandant Prvog oklopnog bataqona[esaneste udarne brigade, Dragomir

1993


135

Babi}, komandant odbrane grada BaweLuke, Ostoja Zec i Miqan @ugi}.Bawa Luka je i daqe pod kontrolomu~esnika akcije "Septembar 93".

16. 09. 1993.

Lider muslimana Alija Izetbegovi}i predsjednik Skup{tine RS Mom~iloKraji{nik su u @enevi potpisali"Zajedni~ku deklaraciju", kojom jeapelovano na momentalni prekidneprijateqstava izme|u Srba i musli-mana i na uspostavqawe direktne vezeizme|u dviju vojnih komandi.Deklaracijom je tako|e bilo predvi-|eno raspu{tawe zarobqeni~kih logo-ra, garantovano nesmetano kretawehumanitarnih konvoja, civila i radhumanitarnih organizacija. Najzad,Deklaracijom je bilo predvi|eno da, uslu~aju op{teg prihvatawa mirovnogsporazuma, sve tri ~lanice Savezarepublika imaju pravo da tokom pred-vi|enog dvogodi{weg mandata UN nateritoriji BiH organizuju referen-dume na kojima bi se gra|ani izjasniliza ili protiv ostanka u Savezu.

17. 09. 1993.

"Bawa Luka je potpuno miran grad.Civilna vlast je uspostavqena. Kako jemoglo biti, sve je dobro zavr{ilo.Ovo je pravi trenutak za Bawa Luku iza Republiku Srpsku", rije~i su koje jeizjavio dr Radovan Karaxi}, pred-sjednik Republike Srpske, predzgradom Skup{tine op{tine u BawojLuci, oko 19.00 ~asova.

U Bawu Luku su stigli i general pot-pukovnik Ratko Mladi}, komandantGlavnog {taba VRS, Vladimir Luki},predsjednik i Vitomir Popovi}, pot-predsjednik Vlade Republike Srpske idrugi.

Nakon sedam dramati~nih dana, BawaLuka je odahnula. Tenkovi napu{tajuulice najve}eg grada u RepubliciSrpskoj. Bawa Luka se vra}a sebi.Borci, svojim ratnim zadacima,

odbrani otaxbine. Akcija "Septem-bar 93" zavr{ena je na najboqimogu}i na~in: bez ijedne kapi krvi.Pobijedili su mudrost i strpqewe.

20. 09. 1993.

Generalni sekretar UN Butros Gali jeu izvje{taju Savjetu bezbjednostikonstatovao da je situacija u zonamakoje {titi UN u Hrvatskoj i u"ruì~astim zonama" veoma te{ka iukazao da odgovornost u velikoj mjerisnose vojne snage Hrvatske, koje su triputa prekr{ile primirje i zbog toga jezatraìo da se mandat UNPROFOR-aproduì za {est mjeseci.

21. 09. 1993.

Sastanak lidera tri zara}ene strane uBiH je neo~ekivano i pod velom tajneodràn na britanskom brodu "TheInvicible" u Jadranu. Sastanku su, osimkopredsjednika Mirovne konferencijeOvena i Stoltenberga, prisustvovalipredsjednik Hrvatske Frawo Tu|man,Srbije Slobodan Milo{e-vi} i CrneGore Momir Bulatovi}, kao i min-istar spoqnih poslova SR JugoslavijeVladislav Jovanovi} i specijalniemisari SAD i Rusije, ârls Redmani Vitalij ûrkin. Bosanski musli-mani i Hrvati su postigli kompromisoko prethodno najspornijeg musliman-skog zahtjeva za izlazak na more kodNeuma, tako {to bi muslimanima bilaomogu}ena izgradwa luke u blizininaseqa êqevo, pristup Neumu i kon-cesija na dio hrvatske luke u Plo~ama.Srpska strana je u~inila neke teri-torijalne ustupke u isto~noj Bosni uokolini Me|e|e, ~ime bi se pro{iriokoridor izme|u muslimanskih enklavaGora`de i @epa. Najzad, planom jebila predvi|ena mogu}nost da Srbirazmjenom nekih teritorija saHrvatima (zale|e Dubrovnika za teri-otoriju oko Prevlake) dobiju tako|eizlaz na Jadransko more. Prema ovakopostignutom kompromisu Srbima bipripalo 52%teritorije BiH, musli-manima 31% i Hrvatima 17%. Nakon

ove runde pregovora, budu}i da je biopreciziran zavr{ni dokument, lordOven je izjavio da su "tri zara}enestrane bliè miru nego bilo kada odpo~etka rata u BiH". Me|utim, liderbosanskih muslimana je rekao da li~nonije zadovoqan planom i da parlamen-tu ne moè predloìti da ga prihvati.Nacrt zavr{nog dokumenta je sadràoi stav o postepenom ukidawu sankcijauvedenih prema SRJ, u ~emu je bilapostignuta saglasnost u~esnika ovogsastanka.

26. 09. 1993.

U Zagrebu i drugim ve}im gradovimaHrvatske odràni mitinzi protiv"neefikasnosti UNPROFO-a".

27. 09. 1993.

Oko 400 delegata Ustavotvornog parla-menta u Velikoj Kladu{i je donijelojednoglasnu odluku o progla{ewu ikonstituisawu Autonomne PokrajineZapadna Bosna, za ~ijeg predsjednikaje izabran Fikret Abdi}, ~lanPredsjedni{tva BiH. Na ovu odlukuAlija Izetbegovi} je reagovaozavo|ewem vojne uprave u ovoj oblasti.

29. 09. 1993.

Na hiqade muslimana civila u samo-proklamovanoj Autonomnoj PokrajiniZapadna Bosna, koju je proglasioFikret Abdi}, blokiralo je musli-mansku vojsku Alije Izetbegovi}a,kaja je poku{ala da izvr{iIzetbegovi}evo nare|ewe i zavedevojnu upravu u tom dijelu Bosne. Oni suzahtijevali da se vojska AlijeIzetbegovi}a povu~e iz ove novoosno-vane pokrajine i da se sprije~iuspostavqawe vojne uprave.

30. 09. 1993.

Savjet bezbjednosti UN na svojojhitno sazvanoj plenarnoj sjednici jeusvojio Rezoluciju 869, jedinstvenu uistoriji UN, kojom je mandat UNPRO-


136

FOR-u produèn do 1. oktobra,odnosno samo za 24 ~asa. Rije~ je bilao tome da se prethodno u ovom tijelunije mogla posti}i saglasnost ~lanicaoko teksta rezolucije kojom bi seproduìo mandant mirovnim snagama,jer je Hrvatska kategori~ki zahtije-vala da se trajawe sankcija protiv SRJugoslavije uslovi potpunim rje{ewemproblema sa Krajinom.

"Odbijawe Skup{tine u Sarajevu daprihvati ponu|eni morovni paket zabiv{u Bosnu, moè da ima vrlovisoku cijenu", izjavio je ameri~kipredsjednik Bil Klinton. On jeiznio mi{qewe da muslimanskastrana ima pravo na "ne{to vi{eteriotorije", ali je istakao da "nezna da li je moè i dobiti".

01. 10. 1993.

Savjet bezbjednosti UN usvojioRezoluciju 870 kojom se produùjemandat UNPROFOR-u na dodatni peri-od do 5. oktobra 1993. god.

02. 10. 1993.

Na zasijedawu u Bawoj Luci NS RSusvojila je Deklaraciju o nastavkumirovnog procesa u kojoj je re~enoda "RS izraàva spremnost da odmahprihvati mirovni plan", ali da je"zbog odbijawa muslimanske straneprisiqena da povu~e sve koncesijekoje je tokom mirovnog procesa dalakao uslov za trenutno potpisivawemira".

03. 10. 1993.

"Moja èqa da posjetim Bawa Luku ida se uvjerim kako ovdje ìvi hrvats-ki narod ostvarena je danas, jer su seza to stekli politi~ki uvjeti. Srbi iHrvati na ovim prostorima nisu rato-vali. Hrvati su najve}im dijelomostali u Bawoj Luci, a to je rezultatpozitivnog stava politike RepublikeSrpske. Zato i treba sprije~itiodlazak Hrvata sa ovih prostora,

odnosno sprije~iti iseqavawe izstanova, {to mora biti zakonom reg-ulisano", rekao je Jadranko Prli},predsjednik Vlade Herceg-Bosne, kojise nalazi u zvani~noj posjeti VladiRepublike Srpske.

Fikret Abdi} je pozvao narodCazinske Krajine na ustanak iobra~un s pripadnicima Petog kor-pusa Armije BiH.

04. 10. 1993.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 871 o produèwu mandatasnagama UNPROFOR-a u biv{ojJugoslaviji do 31. marta 1994. godine,odnosno za jo{ {est mjeseci.

06. 10. 1993.

U me|usobnom obra~unu muslimanskihjedinica pale su prve `rtve politikeAlije Izetbegovi}a koji je narediosvojim poslu{nim jedinicama da puca-ju na sopstveni narod u CazinskojKrajini.

09. 10. 1993.

Kopredsjednik Me|unarodne koferen-cije o biv{oj Jugoslaviji TorvaldStoltenberg je u Wujorku izjavio da"mirovni paket" za BiH vi{e nije "nastolu" i da ne}e biti novih pregovoradok se ne pribliè stavovi trizara}ene strane.

14. 10. 1993.

U Beogradu su se sastali predsjednikRepublike Srbije Slobodan Milo-{evi} i predsjednik Vlade Nikola[ainovi} sa predsjednikom Repu-blike Srpske Radovanom Karaxi}emi predsjednikom Skup{tine Mom~i-lom Kraji{nikom, i razmatralisituaciju u biv{oj BiH. Ocijeweno jeda zahtjevi za uspostavqawe mira kojisu sve glasniji me|u bosanskim musli-manima, konfrontacija narodaZapadne Bosne sa reìmom u Sarajevui demonstracije protiv produàvawa

rata u Tuzli i centralnoj Bosni,posebno u Zenici, rije~ito govore dapoliti~ke snage, koje su uvele Bosnu urat, sve mawe nastupaju u ime svihmuslimana u BiH. Ponude za trajanmir i garancije da nigdje ne}e bitinapadnuti sa srpske strane, jedini jehumani stav u te{ko}ama u kojima sesada na{ao muslimanski narod u BiH.

U prisustvu patrijarha srpskogPavla i vi{e velikodostojnikaSrpske pravoslavne crkve, Knin jeobiqeìo svoju krsnu slavu - PokrovPresvete Bogoridice. Blagosiqaju}ivjernike i gra|ane Knina na krajusvete arhijerejske liturgije, patrijarhPavle je, u besjedi okupqenom narodu,poru~io da je potrebno da "prestaneprolivawe krvi i da se na miran ipravedan na~in, po Boìjoj i qudskojpravdi, rasprave i rije{e sve nesug-lasice koje postoje me|u nama".

15. 10. 1993.

Ve~erwoj Bo`joj molitvi koja je u 18~asova obavqena u Sabornom hramuSvete trojice u Bawoj Luci prisustvo-vao je Wegova svetost patrijarh srp-ski gospodin Pavle sa svojom prat-wom, visokopreosve{tenim episkopi-ma.

17. 10. 1993.

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle sa arhijerejima SPC,u prisustvu oko 2.000 Kozar~ana,gostiju i najvi{ih predstavnikaRepublike Srpske, obavio naMrakovici opijelo i pomen kozarskim`rtvama iz Drugog svjetskog rata.

U prisustvu vi{e od 10.000 vjernika,Bawalu~ana, dràvne delegacijeRepublike Srpske, princa TomislavaKara|or|evi}a, i gostiju, Wegovasvetost patrijarh srpski gospodinPavle sa visokopreosve{tenstvom ipreosve{tenim arhijerejima izvr{ioosve}ewe obnovqenih temeqaSabornog Hrama Hrista Spasiteqa uBawoj Luci.

1993


137

18. 10. 1993.

Predsjednik Skup{tine RepublikeSrpske Mom~ilo Kraji{nik i {efdiplomatije muslimanske BiH HarisSilajxi} postigli su sporazum o razm-jeni 950 zarobqenika, saop{tio je uSarajevu funkcioner Me|unarodnogCrvenog krsta Andre Kolomb.

19. 10. 1993.

"Slovenija je donijela odluku da i uoru`ju pomaè Hrvatsku i BiH, kada subile napadnute", rekao je predsjednikSlovenije Milan Ku~an.

21. 10. 1993.

U Travenmindeu zavr{eno zasijedaweministara odbrane zemaqa ~lanicaNATO-a. Tom prilikom je usvojenzakqu~ak da ni jedan vojnik ovogvojnog saveza ne}e u}i u BiH dok se nepotpi{e ènevski mirovni sporazum.

Predsjednik Hrvatske zajedniceHerceg-Bosne Mate Boban i FikretAbdi} potpisali su u Zagrebu zajed-ni~ku izjavu u kojoj su izrazili sprem-nost za obustavu svih neprijateqstavau Zapadnoj Bosni.

22. 10. 1993.

Na poziv predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a, u Beogradusu predsjednik RS Radovan Karaxi} ipredsjednik Autonomne PokrajineZapadna Bosna Fikret Abdi} pot-pisali Deklaraciju o trajnom miru.Osim uzajamnog priznavawa i sklapawamira, ovim dokumentom je garantovanapotpuna sloboda kretawa gra|ana RS iAPZB kroz ~itavu teritoriju podwihovom kontrolom i, s tim u vezi,data mogu}nost otvarawa grani~nihprelaza pream dogovoru obiju strana.

31. 10. 1993.

Te{ko je na prostorima biv{e BiHna}i mjesto kao {to je Kowic, u kome

su Srbi bili izloèni tolikimstradawima u ovome ratu, o ~emu svje-do~e i kazivawa brojnih izbjeglica iztoga grada, a da se o tome mawe zna,bar kada su sredstva informisawa upitawu. Te{ko je utvrditi ta~an brojSrba ubijenih na podru~ju op{tineKowic. Samo u selu Bradina stradaloih je vi{e od sedamdeset. Pobijene su,a potom zatrpane na tajnim mjestima,~itave srpske porodice, pi{e "Glassrpski".

01. 11. 1993.

Trodnevni tajni pregovori ozakqu~ewu prekida vatre izme|uHrvatske i Republike Srpske Krajine,po~eli su nedaleko od Osla.Deseto~lanu delegaciju RSK predvodiGoran Haxi}, a Hrvatske {efnacionalne bezbjednosti Hrvoje[arini}.

03. 11. 1993.

Prekinuti su tajni pregovori vo|eni uNorve{koj izme|u predstavnikaHrvatske i RSK.

Povodom smjewivawa u vrhu musli-manske armije u junu 1993. godine,portparol Ministarstva odbraneRepublike Herceg-Bosne Veso Vegarizjavio je da je dosada{wi zapovjednikGeneral{taba armije BiH SeferHalilovi}, smijewen zbog propalevelike vojne akcije muslimanske vojskeu kojoj su u~estvovale najelitnijejedinice i mnogo vojnika sa ciqem dase osvoji Mostar i da se dolinomNeretve preko Stoca iza|e na more.

Prve muslimanske jedinice u{le suu Vare{, po{to su hrvatske snagepro{le no}i napustile svoje poloàje.

Hrvatski ministar spoqnih poslovaMate Grani}, u pismu predsjednikubosanske muslimanske vlade HarisuSilajxi}u, izrazio je "àlost ignu{awe" zbog toga {to je hrvatskinarod bio prisiqen da se evakui{e izove oblasti. Prema podacima UN iz

oblasti Vare{a izbjeglo je oko 15.000hrvatskih civila pred napadom musli-manskih snaga.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} izjavio je da su sukobimuslimana i Hrvata "posqedicadugoro~ne politike Hrvatske premaBiH u kojoj su oni podràli Bobana iHerceg-Bosnu i rascijepili musliman-ski i hrvatski narod". Izetbegovi} jepodvukao da su "mje{awa gospodinaTu|mana prevr{ila mjeru. On toobavqa pod izgovorom za{tite intere-sa Hrvata u Bosni, a ta politika jenaj{tetnija po hrvatski narod i ovosada su posqedice".

07. 11. 1993.

Vi{e stotina ameri~kih Srba demon-striralo je ispred zgrade UN uWujorku, zahtijevaju}i da se ukinusankcije - nepravedno nametnute SRJugoslaviji.

08. 11. 1993.

Povodom otkrivawa obnovqenogspomenika kraqu Petru Prvom uBijeqini predsjednik RS dr RadovanKaraxi} pred vi{e hiqada gra|anaSemberije i Majevice je rekao: "Do{aoje dan kada u slobodnoj Bijeqinimoèmo da popravimo i obnovimo ono{to je poru{eno. Ru{eno je mnogo toga,tokom svih ratova, ali ru{ili smo imi sami sebe u miru. Ru{ili smo se ismawivali, sve u nadi da }e to o~uvatidobre kom{ijske odnose i zajedni~kuveliku dràvu. Mi smo umawivalisvoju veli~inu, al time na{e kom{ijenisu postale ve}e."

09. 11. 1993.

U sukobima Hrvata i muslimana uMostaru je sru{en Stari most -veli~anstvena gra|evina iz 16. vijekapod za{titom UNESKO-a.

12. 11. 1993.

Za novog zapovjednika Glavnog stoèraHVO imenovan je general-pukovnik


138

1993


139

Ante Roso umjesto general-bojnikaSlobodana Praqka.

U Sarajevu potpisana Zajedni~kadeklaracija o neodgodivom prekiduvatre izme|u Armije BiH i HVO.Deklaraciju su potpisali MateGrani}, Haris Silajxi} i turskiministar Hikmet Cetin.

13. 11. 1993.

Snage bosanskih Hrvata zauzele suFojnicu i obli`we Bakovi}e uCentralnoj Bosni, natjerav{i musli-mansko stanovni{tvo Fojnice u bjek-stvo, saop{tio je portparol UNPRO-FOR-a Bil Ejkmen.

15. 11. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} izjavio je da Srbi u BiHimaju pravo na svoju dràvu i da }e sezaloìti na me|unarodnoj konferen-ciji da im se to pravo prizna.

Izaslanik Vlade bosanskih muslimanau Ujediwenim nacijama Muhamed[a}irbej saop{tio je novinarima da}e Vlada BiH uskoro podi}i optu`-nicu protiv vlade Velike Britanijepred Me|unarodnim sudom u Hagu zbogposrednog genocida, jer ova Vladaometa inicijativu da se muslimanskastrana oslobodi embarga na uvozoru`ja.

16. 11. 1993.

Akcija uni{tavawe i razbijawahrvatske teroristi~ke grupe, koja se uno}i 4. i 5. novembra ubacila napodru~je Svilaja, zavr{ena je. U akci-ji je poginulo 14 pripadnika grupe,dok je {est zarobqeno. Osim toga naobali Save prona|eno je pet komplet-nih uniformi sa naoruàwem i dru-gom opremom, {to navodi na pret-postavku da su teroristi preplivaliSavu i vratili se u RepublikuHrvatsku.

18. 11. 1993.

Na poziv Visokog komesara UN za izb-jeglice Sadako Ogate, najvi{i pred-stavnici tri zara}ene strane iz BiHpotpisali su u @enevi Deklaraciju oslobodnom doturu humanitarnepomo}i i slobodnom i bezuslovompristupu putevima.

Predsjednik Vlade iz Sarajeva HarisSilajxi}, sastao se u @enevi sapredsjednikom Republike Srpske drRadovanom Karaxi}em i najavio uskoroj budu}nosti nove razgovore. Onje, tako|e, potvrdio da je u @enevi,osim humanitarnog problema, razgo-varano i o politi~kim pitawima,izraàvaju}i nadu da }e uskoro bitinovih razgovora. Istakao je da bili~no èlio da mirovni pregovoripo~nu ve} sutra.

21. 11. 1993.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izrazio je "straho-vawe da }e morati da se oslobodiTuzla", ako muslimani ne dopuste daiz tog grada iza|u Srbi, koji su tamo,kako je naglasio, "nasilno zadràni"."Nema nikakvog razloga da muslimaninasilno u Sarajevu drè 40.000 i uTuzli 20.000 Srba, kao i isti brojJugoslovena srpskog porijekla",izjavio je Karaxi}.

22. 11. 1993.

Ministri inostranih poslovaEvropske unije odràli su sastanaku Luksemburgu, posve}en krizi ubiv{oj Jugoslaviji. Saglasili su se dahitno, prije po~etka zime koja bimogla biti katastrofalna zastanovni{tvo u BiH, preduzmu mjereza redovno dostavqawe humanitarnepomo}i. Zaprijetili su upotrebomsile ukoliko do|e do blokade dostavepomo}i, za {ta }e biti angaòvanododatnih 4.000 vojnika. Ministri suodlu~ili da Srbiji ponude "dostupno

suspendovawe" sankcija u zamjenu zateritorijalne ustupke Srba musliman-ima u BiH i za sporazum koji biuspostavio "modus vivendi" izme|uSrba i dràvnih vlasti u Hrvatskoj.

23. 11. 1993.

General Ante Roso, komandant snagabosanskih Hrvata, pozvao je svojetrupe da budu spremne za "odlu~uju}ubitku" protiv muslimanskog neprijate-qa radi wegovog vojnog uni{tewa.Poziv je uputio u poruci objavqenoj uzagreba~kom dnevniku "Ve~erwi list".

24. 11. 1993.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} naglasio je da Srbiu ratu nisu izgubili da bi moralipotpisivati bezuslovnu kapitulaciju."Srpski narod", rekao je dr Karaxi},"borio se za svoju zemqu i dràvu, zasvoje pravo, pa prema tome ne}eprokockati rezultate svoje borbe."

25. 11. 1993.

U odjeqewu specijalnih operacijaUNHCR za Jugoslaviju u @enevi isti~uda Republika Srpska prakti~nopo{tuje obaveze koje proisti~u izzajedni~ke deklaracije potpisane 18.novembra u @enevi izme|u trisukobqene strane u BiH o bezbjednomi neomentanom kretawu humanitarnihkonvoja.

Poslanik wema~kog Bundestaga drHans Modrov zatraìo je da se ukinusankcije protiv, kako je rekao,"smewene Jugoslavije". On je istakaoda, pored te{kih patwi stanovni{tvau Jugoslaviji, {tete od sankcija trpene smao weni susjedi nego i Wema~ka.

26. 11. 1993.

Komandant G[ OS RBiH Rasim Deli}proizveden u ~in armijskog generala.


140

29. 11. 1993.

U @enevi su obnovqeni pregovori oBiH. Na skupu u~estvuju 12 ministarainostranih poslova Evropske unije,predstavnici tri zara}ene strane uBiH, predsjednici Srbije, Hrvatske iCrne Gore, mirovni posrednici u pre-govorima o biv{oj Jugoslaviji, kao iposmatra~i SAD i Rusije. "Vjerujem da}e sastanak u ènevskoj Palati nacijabiti skoncentrisan za nove pritiskena Srbe", izjavio je predsjednik RSRadovan Karaxi} u @enevskom hotelu"Interkontinental". Prema Karaxi}e-vim rije~ima, na predstoje}em sastankuvaqa se "okrenuti konstruktivnim raz-govorima o stvarawu tri dràvepovezane u uniju". "Pri~a o procenti-ma je pogre{na, treba, prije svega, gov-oriti o kvalitetu teritorija", rekao jejo{ Karaxi}. Prioritetno je rje{itipitawe Sarajeva i izlaska na more,dodao je Karaxi} i zakqu~io da }estav Republike Srpske na pregovorimabiti "konstruktivan". PredsjednikSrbije Slobodan Milo{evi}, kojiu~estvuje u radu Me|unarodne konfer-encije o biv{oj Jugoslaviji u @enevi,obratio se u~esnicima ovim rije~ima:"Gospodine predsedavaju}i, gospodo,Evropska zajednica je napravila mnogegre{ke u jugoslovenskoj krizi. Nemampotrebe da ih navodim. O wima ovihdana javno govori va{ nekada{wipredstavnik - predsjedavaju}i konfer-encije lord Karington. Napravili steogromnu {tetu na{oj zemqi,bespravno, boqe re}i po pravu ja~ega.Najtragi~nija gre{ka, koja traje iistovremno predstavqa zlo~in protiv~itavog naroda je nastavqawe sankcijaprotiv Jugoslavije, koje su uvedene gru-bim kr{ewem Poveqe UN i kao odmaz-da za agresiju koju nismo izvr{ili.Odràvawe sankcija postalo jenaro~ito apsurdno od kada gra|ansirat u biv{oj BiH traje zbog odbijawamuslimanske strane da prihvatimirovni plan, i pogotovo je postaloapsurdno od kada se rat, u kome Srbine u~estvuju, intenzivno vodi izme|umuslimana i Hrvata. Ne znam kako mis-

lite sankcijama protiv Srba da zaus-tavite rat izme|u muslimana i Hrvata,a ne znam ni kako }ete svojoj deci, kadistina dospe do wih, uspeti da objas-nite za{to ste vodili rat protiv trimiliona na{e dece i sa kojim pravomste dvanaest miliona gra|ana Evropeu~inili poligonom za sprovo|ewe,nadam se, posqedweg genocida u ovomveku." I pored velikog broja bilater-alnih i multilateralnih sastanaka, u@enevi ni ovog puta nije u~iwenzna~ajniji pomak ka miru u BiH.

03. 12. 1993.

Rusija je uputila molbu {efovimadràva, koje su ~lanice Savjeta bezb-jednosti UN, da se vi{e u Komitetu zasankcije UN ne blokira dostavqawehumanitarne pomo}i Jugoslaviji,ukqu~uju}i i gas.

04. 12. 1993.

Indijski diplomata Garekan, pod-sekretar u UN, informisao je Savjetbezbjednosti UN o rezultatima noverunde @enevskih pregovora. Istakao jeda je postignut izvjestan napredak urealisti~kom sagledavawu situacije.Zakqu~eno je da se rje{ewa morajutraìti u okvirima koncepcije podjeleBosne na tri etni~ke cjeline. Spornaje veli~ina dodatne teritorije za mus-limane, kao i obezbje|ivawe izlaskana more za muslimane i Srbe.

11. 12. 1993.

Iz pravca Kladwa, organizovana u~etiri voda u sela Podkozlova~a,Podbukvik i Bastah, kod Han Pijeskaupala je muslimanska diverzantsko-teroristi~ka grupa. Mu~ili su i ubi-jali starce i ène, popalili ku}e usva tri sela, ali svoj ciq - spajawetuzlanskog regiona sa @epom - nisuostvarili.

12. 12. 1993.

Francuski ministar inostranih poslo-va Alen @ipe otvoreno je zaprijetio

Srbiji jo{ rigoroznijim sankcijamaako budu ometani humanitarni konvojiu BiH i ako Srbi ne budu srpemni zadodatne ustupke prema bosanskim mus-limanima.

Na pariskom Trgu Trokadero odràn jemiting Srba ~iji je moto bio "Mioptuùjemo". Nekoliko hiqada Srbadostojanstveno je diglo glas protivnepravednih sankcija i pristrasnog,jednostranog i neta~nog prikazivawa uraznoraznim medijima srpskog narodakao agresora u konfliktu na prostori-ma biv{e Jugoslavije.

U Republici Srpskoj Krajini odrànisu izbori za skup{tinu i predsjed-nika RSK.

20. 12. 1993.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} izjavio je u Sarajevu,pred odlazak u @enevu, da }e dràvnadelegacija BiH na razgovorima u@enevi i Briselu prihvatiti ponu|enikoncept Unije, s tim da je dowa grani-ca teritorije pod vla{}u legalnihorgana BiH 33,3 procenta cjelokupneteritorije.

Generalna skup{tina UN usvojila jeRezoluciju o BiH. U dokumentu od 30ta~aka pored ostalog traì se ukidaweembarga na uvoz oru`ja za muslimanskesnage u BiH, iskqu~ewe Jugoslavije izUN, kao i striktno sprovo|ewe dosa-da{wih odluka Savjeta bezbjednostiposve}enih Jugoslaviji. Ova Rezolucijanije obavezuju}a za UN, odnosno wene~lanice, ukoliko je ne usvoji i Savjetbezbjednosti i ponovo je vratiGeneralnoj skup{tini na usvajawe.

21. 12. 1993.

Na ènevskim pregovorima pred-stavnici Srba i Hrvata iz BiH uspjelisu da se dogovore o novimrazgrani~ewima, prema kojima se mus-limanima daje 33,3% teritorije BiH,{to je i bio zahtjev EU. Prema ovomdogovoru, muslimanima bi pripali

Jajce i Gorwi Vakuf, dok bi Hrvatizauzvrat imali kontrolu nad svimenklavama zapadno od Sarajeva.Sarajevo bi bilo podjeqeno izme|uSrba i muslimana (u odnosu 40% :60%).

Prvi op{ti parlamentarni izbori uRepublici Srpskoj Krajini proteklisu u dubokoj sjeni izborne utakmiceza {efa dràve. Nakon {to jeponi{tila izbore u {est op{tina ina vi{e glasa~kih mjesta, Republi~kaizborna komisija saop{tila da nijedan predsjedni~ki kandidat nijedobio potreban broj glasova.

23. 12. 1993.

U Briselu bez rezultata zavr{enipregovori tri zara}ene strane uBiH, zapo~eti dan ranije u @enevi.Umjesto usvajawa ugovora o mirudogovoreno je samo primirje od 23.decembra do 15. januara. Predstav-nici zara}enih strana trebalo bi dase 15. januara 1994. godine ponovona|u za pregovara~kim stolom u@enevi. Kada je udovoqeno zahtjevimamuslimana i EU, muslimanska stranaje odbila ponudu srpsko-hrvatskestrane, isti~u}i da je nezadovoqna"kvalitetom teritorija".

"Postoji srpsko-hrvatska saglasnostda se muslimanima obezbijedi teri-torija koja bi predstavqala wihovudràvu, dok se Srbi i Hrvati u ovomtrenutku ne bi razgrani~avali, jerima dosta stvari i poslova koji sunerje{eni i koji se mogu rije{iti bezborbe. Dakle, osnovni problem je dase muslimani izvedu iz krize, dok }eSrbi i Hrvati me|usobne sporoverije{iti politi~kim putem", izjavioje predsjednik RS Radovan Karaxi}.

24. 12. 1993.

Po povratku iz @eneve u Sarajevolider bosanskih muslimana Alija

Izetbegovi} izjavio je da je Evropapokazala nemo} da rje{ava probleme uBiH. Moèmo se pouzdati samo u na{uvojsku", rekao je Izetbegovi}.

Predsjednik RS Radovan Karaxi},koji je predvodio srpsku delegaciju,neposredno pred polazak iz @eneverekao je da, ukoliko koncesije - kojeje u~inila srpska strana u pregov-orima - ne budu prihva}ene, bi}epovu~ene.

26. 12. 1993.

U saop{tewu Organizacije islamskekonferencije, izdatom u Dubajiu,najavquje se ve}a podr{ka bosanskimmuslimanima. Islamska konferencijapoziva Savjet bezbjednosti da ukineembargo na isporuku oru`ja bosan-skim muslimanima i usmjeri naporena obnavqawe ~vrste dràve BiH.

27. 12. 1993.

Patrijarh srpski gospodin Pavle,povodom velikog hri{}anskog prazni-ka Boì}a, uputio je "svoj duhovnojdeci" boì}nu poslanicu. U poslani-ci se isti~e: "Umesto boì}nog mirai dobre voqe na{ nara{taj i ovegodine iznosi pred Bogomladencaratne nemire i razarawa, unesre}ujequde i porodice {irom na{enapa}ene zemqe pritisnute sankcija-ma mo}nika nad nemo}nima", kaè seu poslanici patrijarha Pavla.

Organizacija islamskih zemaqa(OIC), koja okupqa pedeset zemaqa usvijetu, proglasila je 27. decembar zadan solidarnosti sa bosanskim musli-manima i pozvala da im se poklonimapomogne. Iranski vo|a ajatolah AliHamnei poklonio je 10 miliona rialamuslimanima u Bosni, saop{tio jespecijalni iranski Komitet zapodr{ku bosanskim muslimanima.

Predsjednik pakistanske VladeBenazir Buto oformila je sepcijal-ni fond i pozvala svoje sunarodnikeda uloè priloge i da na javnim mit-inzima izraze podr{ku muslimanimau Bosni.

29. 12. 1993.

Novi predsjednik RSK bi}e poznat tekposlije drugog izbornog kruga, po{toni poslije ponavqawa izbora u {estizbornih jedinica ni jedan kandidatnije dobio potreban broj glasova -saop{tio je predsjednik Republi~keizborne komisije Milo{ Vojnovi}.

30. 12. 1993.

Na sjednici Narodne skup{tine RSna Palama, wen predsjednik Mom~iloKraji{nik posebno je apostrofiraovrijeme i okolnosti koji su uslovilida se srpski narod na prostorimabiv{e BiH samoorganizuje u odbranisvojih vjekovnih ogwi{ta i opstanka,poslije secesije biv{e jugoslovenskerepublike BiH. "Rezultati na{eborbe su evidentni u odlu~nostina{eg naroda da se odupre nasil-ni{tvu i opstane kao svoj na svome iorganizuje svoju dràvu kao garantwegove egzistencije", naglasio jeKraji{nik.

Komandant UNPROFOR-a u BiH, gen-eral Frensis Brikmon, kritikovaoje UN i Evropsku uniju zbog nezain-teresovanosti za rje{avawe bosanskogproblema. Ocijenio je da bi ove orga-nizacije trebalo da donose mawerezolucija o biv{oj jugoslovenskojrepublici i da se vi{e orijenti{u naslawe mirovnih snaga. Po wegovommi{qewu potrebno je najmawe jo{7.500 vojnika za sprovo|ewe rezolu-cija UN o muslimanskim enklavama uIsto~noj Bosni.

1993


141


142

1994


143


144

1994


145

03. 01. 1994.

U Tuzli i okolini u toku je ostvari-vawe plana tzv. tihe likvidacijeSrba, izjavio je operativni pred-stavnik Dràvne komisije RS za razm-jenu stanovni{tva Vojislav \ur-kovi}. Su{tinu tog besprimernog pro-jekta ~ine raznovrsni oblici teroraradi izazivawa ozbiqnih nervnihporeme}aja, zatim masovno iznuri-vawe gla|u i, kona~no, najbrutalnijiprogoni.

04. 01. 1994.

U Be~u su po~eli pregovori bosanskihHrvata i muslimana o podjeli BiH.Komentatori tvrde da Austrijapoku{ava da izmiri dvije zava|enestrane i okrene ih protiv "srpskihagresora".

Skup{tina Republike Srpskeodlu~ila je da grad Fo~a, poslije 500godina, promijeni svoj dosada{winaziv u Srbiwe.

05. 01. 1994.

U razgovoru predsjednik SrbijeSlobodana Milo{evi}a i mirovnihposrednika za biv{u JugoslavijuOvena i Stoltenberga, u kome suu~estvovali i najvi{i funkcioneriRepublike Srpske, srpska strana jekosntatovala da je, prijedlogom o33,3% teritorije za muslimane,ispunila svoj dio obaveze iz dogovorasa Evropskom unijom i o~ekuje da i EUizvr{i svoj dio obaveza prema SRJugoslaviji.

06. 01. 1994.

Muslimanske snage dozvolile su daiz Zenice iza|e 250 Srba.

07. 01. 1994.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jesaop{tewe u kome se osu|uju sve trizara}ene strane zbog nepo{tovawa

dogovora o primirju. Savjet bezbjed-nosti posebno osu|uje "bezobzirnobombardovawe glavnog grada Sarajevaod strane bosanskih Srba".

09. 01. 1994.

Povodom drugog ro|endana RepublikeSrpske, na sve~anoj sednici Narodneskup{tine RS na Palama VojislavMaksimovi}, u ime Komisije zaodlikovawe pro~itao je ukaz oodlikovawima Predsjednika Repu-blike. Orden Republike Srpske saogrlicom dobili su patrijarh Pavlei Slobodan Milo{evi}, predsjednikRepublike Srbije. Ukazom predsjedni-ka Republike dr Radovana Karaxi}aOrdenom Republike Srpske sa lentomodlikovani su prof. dr BiqanaPlav{i}, prof. dr NikolaKoqevi}, mr Mom~ilo Kraji{nik,prof. Vojislav Maksimovi} i drJovan Ra{kovi} posmrtno. Na pri-jedlog Komisije za odlikovawa, a uskladu sa Zakonom o odlikovawima ipriznawima, Narodna skup{tina jeOrdenom Republike Srpske sa lentomodlikovala dr Radovana Karaxi}a.Ukazom predsjednika Republikeodlikovano je vi{e pojedinaca iinstitucija.

Predsjednik Predsjedni{tva Repu-blike BiH Alija Izetbegovi} i pred-sjednik Hrvatske Frawo Tu|manzapo~eli su u Bonu pregovore omirovnom rje{ewu za BiH.

11. 01. 1994.

Okon~ani su razgovori AlijeIzetbegovi}a, vo|e bosanskih musli-mana, i predsjednika Hrvatske FraweTu|mana u Bonu. Kako je izjavioIzetbegovi}, ni{ta nije postignuto.Tri pitawa su bila u sredi{tu raz-govora: situacija u centralnoj Bosni,status Mostara, muslimanski izlaz namore. Muslimani nisu prihvatiliTu|manov prijedlog o stvarawu unijeHrvatske i BiH.

Francuski ministar inostranihposlova Alen @ipe i daqe insistirada se {to pre otvori aerodrom uTuzli i izvr{i smjena odreda UN uSrebrenici. U slu~aju da Srbi ometa-ju ove mjere @ipe smatra da wihovepoloàje treba bombardovati i da jeto u skladu sa Rezolucijom 836Savjeta bezbjednosti UN.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}rekao je da Srbi ne}e ometati smjenuvojnika mirovnih snaga u Srebrenici,ali da odbacuje zahtjev NATO-a ootvarawu aerodroma u Tuzli za human-itarne letove, uprkos prijetwama da}e biti bombardovani srpskipoloàji u Bosni. "Srbi uslovqavajuotvarawe ovog aerodroma potpisi-vawem mirovnog sporazuma", rekao jeKaraxi}.

14. 01. 1994.

Na konferenciji za {tampu u Moskviposlije razgovora Klinton - Jeqcinobojica predsjednika potvrdila su danisu postigla saglasnost o rje{avawukonflikta i upotrebi sile u Bosni.

Hrvatsko rukovodstvo suspendovalolidera bosanskih Hrvata MatuBobana iz sastava hrvatske delegaci-je na predstoje}im pregovorima u@enevi.

16. 01. 1994.

Kod Olova su nastavqene èstokeborbe izme|u srpskih i muslimanskihsnaga koje traju ve} sedmi dan.

17. 01. 1994.

Islamske zemqe su na sastanku u@enevi ponovile podr{ku bosanskommuslimanskom rukovodstvu, ponovozatraìle da se ukine embargo naisporuke oru`ja bosanskim musliman-ima i zaprijetile zapadnim zemqamasvojim ekonomskim sankcijama uko-liko nastave da "blokiraju mirovniproces u Bosni". Muslimanskom skupu,

odrànom samo dan pred novu rundumirovnih pregovora o Bosni u @enevi,prisustvovali su i najvi{i predstavn-ci bosanskih muslimana, predsjednikAlija Izetbegovi} i ambasador u UNMuhamed [a}irbej.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} uputio je naredbusvim pot~iwenim komandama i pripad-nicima VRS, kojom je zabranioizvo|ewe borbenih dejstava premaUNPROFOR-u i drugim me|unarodnimorganizacijama. Predsjednik Karaxi}je naredio da se konvojima UNPRO-FOR-a, vojnim posmatra~ima i konvo-jima me|unarodnih humanitarnih orga-nizacija koji su dobili urednaodobrewa za kretawe po teritorijiRepublike Srpske obezbedi punaza{tita i nesmetano kretawe, uz pred-vi|enu i nu`nu kontrolu, kao i da seprema predstavnicma svih ovih organi-zacija zauzme "krajwe korektan profe-sionalan odnos".

Predsjednik RS Radovan Karaxi}objavio je novu Platformu RS za pre-govore sa muslimanskom i hrvatskomstranom u @enevi. Ovim dokumentomse povla~e sve ranije koncesije musli-manima, jer su oni odbili ranijeponu|eni prijedlog rje{ewa krize. UPlatformi je istaknuto da je RS neza-visna suverena dràva i da wenesada{we granice odgovorajufakti~kom stawu, osim izlaza na morena koji RS pretenduje.

18. 01. 1994.

U @enevi su odràni pregovoriizme|u delegacije RS i muslimana, uzu~e{}e predstavnika Srbije i CrneGore, Slobodana Milo{evi}a iMomira Bulatovi}a. Prvi bilater-alni susreti dveju delegacija kojepredvode predsjednik RepublikeSrpske Radovan Karaxi} i vo|abosanskih muslimana AlijaIzetbegovi}, zavr{io je bez bilokakvih rezultata.

19. 01. 1994.

Dvodnevna runda ènevskih pregovoraokon~ana je bez rezultata. Pregovara~isu se sporazumeli da se u @enevi 10.februara nastavi Mirovna konfer-encija o BiH.

U ènevskoj Palati nacija potpisana jeZajedni~ka izjava o postepenoj nor-malizaciji odnosa izme|u SRJugoslavije i Republike Hrvatske.Predvi|eno je otvarawe slu`benihpredstavni{tava dviju vlada uBeogradu i Zagrebu, koji treba daolak{aju me|udràvne odnose i kon-takte, doprinesu gra|ewu uzajamnogpovjerewa, ukqu~uju}i i proces nor-malizacije srpsko-hrvatskih odnosa.Izjavu su potpisali ministar inos-tranih poslova Jugoslavije VladislavJovanovi} i ministar inostranihposlova Hrvatske Mate Grani}, uprisustvu predsjednika republikaHrvatske, Srbije, Crne Gore iRepublike Srpske Krajine.

Republika Srpska i Hrvatska zajedni-ca Herceg-Bosna potpisale su u@enevi Zajedni~ku izjavu ouspostavqawu trajnog mira izvani~nih odnosa. Republika Srpska}e otvoriti u Mostaru svoje pred-stavni{tvo, a Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna u Sarajevu, koje }epo~eti rad 15. februara ove godine.Dvije republike istovremenoizraàvaju èqu da odmah potpi{uistu deklaraciju sa muslimanima pozi-vaju}i ih da neodlo`no potpi{umirovni sporazum koji bi vaìo nacijeloj teritoriji biv{e BiH.

20. 01. 1994.

U toku vi{e~asovnog sastanka izme|ugenerala Ratka Mladi}a, komandantaGlavnog {taba VRS i komandantaUNPROFOR-a za BiH generala Fran-sisa Brikmona i @ana Kota dogov-orena je zamjena kanadskog bataqona,stacioniranog u Srebrenici, holand-skim pripadnicima mirovnih snaga UN.

21. 01. 1994.

Hrvatska Vlada je odlu~ila da otvoritelefonske veze izme|u Hrvatske i SRJugoslavije koje su prekinute prije trigodine. Istovremeno, po nalogu Vlade,proradi}e i telefonske linije saBiH, posebno sa Tuzlom, Sarajevom iBawom Lukom.

Muslimanske vlasti u Sarajevu suuhapsile pet qekara i tri medicinskesestre, srpske nacionalnosti, zatvo-rili ih u jednoj vojnoj kasarni podoptu`bom da su htjeli da pobjegnu izdijela grada pod muslimanskom kon-trolom.

22. 01. 1994.

[estoro djece je poginulo, a dvojeozbiqno raweno u jednoj sarajevskojulici kada je granata, doletjev{i izneutvr|enog pravca, eksplodirala naplo~niku.

23. 01. 1994.

U sjedi{tu UN u Wujorku objavqen jepismeni Izvje{taj kopredsjednikaMe|unarodne konferencije obiv{oj Jugoslaviji Ovena iStoltenberga, koji je generalni sekre-tar Butros Gali proslijedio Savjetubezbjednosti. U izvje{taju se navodida su na ènevskim pregovorima Srbiponudili muslimanima 33,56% teri-torije, a Hrvatska je ponudila da mus-limanima iznajmi na 99 godinakori{tewe luke Plo~e. Konstatuje seda je ove ponude, kao i mnoge druge,Alija Izetbegovi} odbio.

Belgijski general Fransis Brikmon,komandant UNPROFOR-a u Bosni, kojije nedavno podnio ostavku, pozitivnoje ocijenio pona{awe Srba, a o{trimrije~ima se izrazio o bosanskim mus-limanima. "Oni koriste zone podza{titom UN da bi odatle vr{ilinapade na srpske poloàje", tvrdiBrikmon. Za Hrvatsku je rekao da sesvojom vojskom direkto umije{ala ubosanske doga|aje.


146

U Republici Srpskoj Krajini odrànje drugi krug izbora za predsjednikaRepublike. Pobijedio je MilanMarti}, koji je dobio 104.234 glasa.Drugi kandidat, Milan Babi}, dobioje 97.377 gkasiva. Na izbore je iza{lo204.609 bira~a ili 69,40% upisanih ubira~ke spiskove.

U Zrewaninu je pred velikim brojemgostiju, me|u kojima je bio i RadovanKaraxi}, odràna izborna konferen-cija Srpske demokratske stranke zaSrbiju. Progla{ena je Konvencija oujediwewu ogranaka Srpskedemokratske stranke svih srpskihzemaqa. Podràn je prijedlog zaizbor Radovana Karaxi}a za predsjed-nika SDS svih srpskih zemaqa.

Povodom pogibije {estoro djece uSarajevu od ispaqene granate (nijeutvr|eno ~ije), izdato je saop{tewe izkabineta predsjednika RS, u kome sekaè da je rije~ o montruoznomzlo~inu muslimanske strane, koja "pove} vi|enom scenariju poku{ava naovaj na~in da pridobije me|unarodnujavnost za realizovawe svojih vojnihciqeva prema srpskim teritorijama".Premijer Republike BiH HarisSilajxi} je, istim povodom, od gener-alnog sekretara UN Butrosa Galijatraìo da naredi vazdu{ne napade nasrpske poloàje.

êtvoro djece je poginulo na jednommostarskom igrali{tu prilikom mus-limanskog napada na Mostar.

24. 01. 1994.

Britanski general ser Majkl Rouz,novi komandant snaga UN u biv{ojBiH, izjavio je u Sarajevu da on svojuulogu u mirovnim snagama vidi kaonastavqawe zadatka koji je do sadaobavqao belgijski general FransisBrikmon.

25. 01. 1994.

Generalni sekretar UN Butros Galiprimio je pisanu poruku iz Moskve, u

kojoj ga ruska Vlada upozorava daprije nego {to se odlu~i za pokretawevazdu{nih napada NATO-pakta nasrpske poloàje u Bosni, Rusijao~ekuje da Gali od we zatraì saglas-nost.

Rusija je pokrenula novu inicijativuza rje{avawe bosnaske krize, koja bibila alternativna vazdu{nim napadi-ma po poloàjima Srba u BiH. Rusijaje predloìla da se hitno sazove sas-tanak Savjeta bezbjednosti UN u@enevi na nivou ministara spoqnihposlova, s ciqem da se zara}enestrane izloè pritisku da potpi{uugovor o teritorijalnom razgra-ni~ewu. S tim u vezi je predloèno dageneralni sekretar UN Butros Galipripremi izvje{aj o Bosni, kako biutvrdio ko je odgovoran za nastavakkrvoproli}a.

26. 01. 1994.

Predstavnik Stejt departmenta MajkMekari odbacio je najnoviju inicija-tivu Rusije o rje{avawu bosanskekrize.

Predstavnici Francuske, Britanije iSAD izvr{ili su pritisak na gener-alnog sekretara UN Butrosa Galija,traè}i od wega da {to prije dostavikompletan plan o izvo|ewu vazdu{nihnapada na srpske poloàje radiobezbje|ivawa otvarawa tuzlanskogaerodroma i smjene mirovnih snaga uSrebrenici.

27. 01. 1994.

U kasarni "Vrbas" u Bawoj Luci pro-movisana je prva generacija vodnika{kolovanih u bawalu~kom Centruvojnih {kola VRS i RSK. Smotru suizvr{ili general-major ManojloMilovanovi}, general-major Slav-ko Lisica i pukovnik RatomirSimi}.

U Zenici je ubijen jedan Britanac, advojica su te{ko rawena. Sva trojicasu bili slu`benici agencije za

dostavqawe humanitarne pomo}iBosni.

28. 01. 1994.

U pismu Butrosa Galija Savjetubezbjednosti UN iznijete su trimogu}nosti za otvarawe aerodroma uTuzli i za pristup Srebrenici.Tre}om se (ako se ciq ne postignepomo}u pregovora na osnovu prve ilidruge varijante) predvi|a otvaraweaerodroma silom, uz upotrebuvazdu{nih snaga NATO-a. Gali jenapomenuo da je za izvo|ewe tre}egscenarija potrebna saglasnost Savjetabezbjednosti.

Muslimanska vlada u Sarajevuuputila je zahtjev za hitan sastanakSavjeta bezbjednosti, da bi se spri-je~ilo otvoreno vojno mje{aweHrvatske u sukob u Bosni. Navodi seda 12.000 pripadnika regularnihtrupa Hrvatske, opremqenih tenkovi-ma i helikopterima, u~estvuje u bor-bama protiv bosanskih muslimana.

29. 01. 1994.

U Va{ingtonu se otvorenije nego bilokada do sada govori o direktnomu~e{}u hrvatskih regularnih jedinicau ratu u Bosni i, s tim u vezi, omogu}nosti da Hrvatska do|e pod udarme|unarodnih ekonomskih sankcija.

Poslije peto~asovnog razgovora, kojije na sarajevskom aerodromu vodio spredsjednikom Vlade Republike BiHHarisom Silajxi}em, predsjednikNarodne skup{tine RS Mom~iloKraji{nik kaè da postoji "izvjesnadoza optimizma". Dogovorena je razm-jena 85 zarobqenika. Muslimanskastrana je predloìla prekid borbi iuspostavqawe linije razgrani~ewa.

31. 01. 1994.

Vrhovna komanda Vojske RepublikeSrpske proglasila je op{tu mobi-lizaciju ratnih i radnih jedinica,kako bi se na adekvatan na~in odgovo-

1994


147

rilo na najnovije prijetwe NATO omogu}im vazdu{nim napadima nasrpske poloàje.

02. 02. 1994.

Predsjednik Predsjedni{tva Repu-blike BiH Alija Izetbegovi} izjavioje da nije spreman da prihvati mir "nisada, ni idu}e godine" kojim bi seokon~ao 22-mjese~ni rati u BiH, akotaj mir nije "pravedan".

03. 02. 1994.

Pet nesvrstanih zemaqa iz ~lanstvaSavejta bezbjednsoti UN najavile suuvo|ewe sankcija protiv Hrvatske uko-liko odmah ne budu povu~ene hrvatskeregularne trupe iz BiH.

04. 02. 1994.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jePredsjedni~ko saop{tewe u kome seupozorava Hrvatska da }e bitiizloèna te{kim posqedicama uko-liko u roku od dvije nedjeqe ne povu~esvoje regularne vojne jedinice izBosne.

Wema~ki kancelar Helmut Kol o{troje osudio intervenciju hrvatskih trupau BiH. "Hrvatska je obe}ala da ne}evojno intervenisati protiv svojih sus-jeda, obe}awe nije odràla - to jeskandal koji moramo najo{trije daosudimo", izjavio je Kol.

05. 02. 1994.

Na sarajevskoj tr`nici "Markale" ucentru grada je od eksplozije granate u12.37 ~asova, poginulo 69, a raweno200 qudi. To je najteì incident odizbijawa rata u BiH prije 22 mjeseca.Glavni {tab VRS odbacio je odgov-ornost za ovu nesre}u. Zahtijevano jeod UNPROFOR-a da se formiramje{ovita komisija i odmah pokreneistraga.

Ministarstvo inostranih poslovaSRJ osudilo je kao zlo~ina~ki napad

na nedu`ne gra|ane u Sarajevu,traè}i da se hitno utvrdi istina,prona|u i najo{trije kazne krivci.

Predsjednik SAD Bil Klinton je osu-dio zl~in u Sarajevu i zatraìo odgeneralnog sekretara UN ButrosaGalija da se hitno identifikuje napa-da~, a od svoga dràvnog sekretaraVorena Kristofera da se odmah kon-sultuje i dogovori sa zapadnimsaveznicima o daqim odgovaraju}imkoracima. Lider republikanske maw-ine senator Robert Dol je traìo odpredsjednika Klintona i zapadnihsaveznika da avijacija NATO uzvratiudarom po srpskim poloàjima i oslo-ba|awem muslimanske strane od daqegme|unarodnog embarga na uvoznaoruàwa.

06. 02. 1994.

Glavni {tab VRS, nakon saznawa ostravi~nom masakru na pijaci"Markale" u Sarajevu, uputio je hitanzahtjev Komandi UNPROFOR-a zabiv{u BiH da odmah formiramje{ovitu vojnu ekspertnu komisiju iispita sve okolnosti i po~iniocezlo~ina nad civilnim stanovni{tvom uSarajevu. Po{to muslimanska stranaodbija da u~estvuje u radu mje{oviteekspertne vojne komisije, Glavni {tabVRS uvjeren je da je ona planirala irealizovala pomenuti masakr.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}kategori~ki je odbacio bilo kakvuodgovornost srpske strane za tragedi-ju u Sarajevu i zahtjevao da se formi-ra ekspertska grupa koja }e izvr{itiuvi|aj i utvrditi krivca.

Ministarstvo inostranih poslovaRusije zahtijeva hitnu i objektivnuistragu o masakru u Sarajevu iinformisawe me|unarodne javnosti owenim rezultatima.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je izrazio ogor~ewe zbogzlo~ina u Sarajevu i nadu da nikakvi

politi~ki razlozi ne}e omesti otkri-vawe zlo~inaca i wihovo ka`wavawe.

07. 02. 1994.

Predsjednik Vlade Republike SrpskeVladimir Luki} najavio je u Jagodinipristupawe RS monetarnom sistemuJugoslavije.

Na sastanku {efova diplomatijeEvropske unije u Briselu postignuta jesaglasnost da se dozvoli upotrebavazdu{nih snaga NATO-a u razbijawusnaga koje drè Sarajevo u okruèwu.Savjet ministara EU zahtjeva da seodmah ukine opsada Sarajeva i uklonite{ko naoruàwe sa okolnih brda i izsamog grada. U protivnom, zaprije}enoje upotrebom svih neophodnih sredsta-va, ukqu~uju}i i vazdu{nu silu.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} razgovarao je o miru uBiH sa kopredsjednicima @enevskekonferencije o Jugoslaviji Ovenom iStoltenbergom i specijalnim iza-slanikom generalnog sekretara UN ubiv{oj Jugoslaviji Jasu{ijemAka{ijem.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}je, povodom prijetwi vazdu{nimnapadom na srpske poloàje u BiH,napomenuo da srpska strana ima legit-imno pravo da se brani svim sredstvi-ma i da ukoliko bude napadnuta izvazduha "ne}e sjediti skr{tenih ruku".

Stru~waci Vojske Jugoslavije tvrdeda je broj i vrsta projektila za koji sezna da je pao na sarajevsku pijacu"Markale", kao i slika sa mjestadoga|aja, u potpunom nesaglasju sa bro-jem `rtava.

08. 02. 1994.

Predsjednik SAD Bil Klintonizjavio je u Va{ingtonu da podràvazahtjev generalnog sekretara UNButrosa Galija da NATO odlu~i ovazdu{nim napadima na artiqerijskepoloàje Srba u Sarajevu.


148

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je da jesrpska spremna da smawi ili pomerisvoju artiqeriju oko Sarajeva, ali jeupozorio da bi na svaki eventualninapad bilo odgovoreno svim sredstvi-ma.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} u pismu predsjed-nicima Rusije i SAD tvrdi sa pot-punom odgovorno{}u da je tragedijina sarajevskoj pijaci inscenirana, daje rije~ i velikoj, ali nevje{toj pre-vari.

Zastupni~ki dom HrvatskeRepublike Herceg-Bosne usvojio je uLivnu Deklaraciju u kojoj se zauzimaza o~uvawe BiH u me|unarodno priz-natim granicama, s tim da to budeunija republika BiH sa tri ravno-pravna dràvotvorna naroda. Prematom dokumentu, Mostar je prestonicaHrvatske Republike Herceg-Bosne i"nedeqiva urbana celina".

Na sjednici Zastupni~kog domaHrvatske Repulbike Herceg Bosne uLivnu Mate Boban, dotada{wi pred-sjednik, podnio je ostavku.

09. 02. 1994.

Vojska RS postigla je dogovor s mus-limanskim snagama da se podru~ja nakojima se nalazi srpska te{kaartiqerija, stave pod kontroluUNPROFOR-a. Mirovne snage ras-poredi}e se oko Sarajeva i u samomgradu pa }e mo}i da prate odakle sesporazum eventualno naru{ava.Dogovoreni prekid vatre treba dastupi na snagu 10. februara u podne.

Predstavnici NATO-a odlu~ili suna sastanku u Briselu da se izvr{evazdu{ni napadi na poloàje Srbaukoliko oni, najduè za 10 dana, tj. do20. februara ne povuku svoje te{konaoruàwe najmawe 20 kilometara odcentra Sarajeva. I od muslimanskestrane je zahtjevano da, u istom roku i

na istom rastojawu, stavi svoje te{konaoruàwe u gradu pod kontrolumirovnih snaga, te da se uzdrì odnapada du` linija konfrontacije ugradu.

Na sastanku Savjeta bezbjednosti UNruski ambasador Voroncov se ener-gi~no suprotstavio zahtjevu za bom-bardovawem poloàja Srba.

10. 02. 1994.

UNPROFOR je rasporedio francuskemirovne trupe u {est zona izme|umuslimanskih i srpskih snaga uSarajevu, sprovode}i tako dogovor oprekidu vatre.

U @enevi su po~eli pregovori izme|utri zara}ene strane u BiH. Na po~etakrazgovora se ~ekalo gotovo cijelogdana, jer je srpska strana zaprijetilaneu~estvovawem u wima dok se neobrazuje zajedni~ka komisija koja biispitala nedavni masakr na sara-jevskoj pijaci "Markale". Predstavnikza {tampu @enevske konferencijeXon Mils saop{tio je da je takavdogovor postignut pa su pregovorinastavqeni.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN za biv{u JugoslavijuJasu{i Aka{i izjavio je povodomodluke NATO-a o bombardovawu srp-skih poloàja u BiH da posqedwurije~ o tome imaju generalni sekretarUN Butros Gali i on.

11. 02. 1994.

U skladu sa postignutim dogovorom,jedinice VRS po~ele su da povla~ete{ko naoruàwe u okolini Sarajevai da ga stavqaju pod kontrolu UNPRO-FOR-a.

Sastanak predstavnika tri zara}enestrane u bosanskom konfliktu u@enevi prekinut je bez rezultata.Muslimanska strana ne èli da prego-vara dok se srpska artiqerija ne

povu~e, a pitawe demilitarizacijeSarajeva èli da razmatra samo u"paketu". Srpska strana smatra damuslimani, ohrabreni odlukom NATO-a o vazdu{nom napadu, sabotiraju kon-ferenciju.

13. 02. 1994.

Ameri~ki Stejt Department naredioje evakuisawe ~lanova porodicadiplomata i slu`benika ambasadeSAD u Beogradu sa zvani~nim obja{-wewem da nije rije~ o ameri~komnapu{tawu regiona nego o mjeri pre-dostro`nosti, poslije prijetwe iultimatuma NATO-a Srbima u Bosnida do 21. 02. povuku te{ko naoruàwedvadeset kilometara od Sarajeva.

Vitalij ûrkin, zamjenik ruskog min-istra inostranih poslova i specijal-ni izaslanik predsjednika Jeqcinaizjavio je da je u biv{u Jugoslavijudoputovao radi spre~avawa mogu}ihvazdu{nih napada NATO.

15. 02. 1994.

Predsjednik Rusije BORIS JEQCINizjavio je poslije razgovora sa bri-tanskim premijerom XONOM MEJXOROM,da Rusija ne}e dozvoliti da se prob-lem u Bosni rje{ava bez Rusije. "Uosnovnim crtama, na{i stavovi sepodudaraju u glavnom pitawu - predajite{kog naoruàwa i tehnike uSarajevu i oko wega snagama UN, s tim{to sukobqene strane treba da sjednuza pregovara~ki sto i konfliktrije{e mirnim putem" - rekao jeJeqcin novinarima. "Ako neko poku{ada rije{i problem Bosne bez u~e{}aRusije, to se ne}e ostvariti i mi tone}emo dozvoliti", rekao je ruskipredsjednik.

Vazdu{ni udari NATO po srpskimciqevima u Bosni predstavqali biakt me|unarodnog terorizma, isti~ese u dokumentu koji je pripremioKomitet za geopolitiku Doweg domaRuskog parlamenta. Predsjedniku

1994


149

Rusije je preporu~eno da se naredistavqawe veta u Savjetu bezbjednostina odluku NATO o vazdu{nim napadi-ma na srpske poloàje i da se zaloìza ukidawe sankcija prema Jugoslaviji.

Komandant Glavnog {taba VojskeRepublike Srpske general-pot-pukovnik Ratko Mladi} izjavio jeposlije sastanka sa komandantimaUNPROFOR-a u Lukavici da povla~ewaSrpske artiqerije ne}e biti. "Mine}emo ostaviti bez za{tite na{narod koji oduvijek ìvi na ovimprostorima. Mi na tako ne{to nemamopravo i ni{ta nas ne moè naterati daprepustimo na{ narod na milost inemilost fanatizovanim musliman-skim jedinicama", rekao je on. Opovla~ewu srpske atriqerije okoSarajeva moè biti rije~i tek ondakad se potpi{e mirovni sporazum.

16. 02. 1994.

Ambasadori NATO sloìli su se uBriselu da ne produàvaju rok zapovla~ewe te{kog naoruàwa okoSarajeva, odnosno wegovo stavqawepod kontrolu UN.

Prema saop{tewu Istra`ne komisijeUN, nema dovoqno podataka na osnovukojih bi se ustanovilo koja je odstrana ispalila minobaca~ku granatukoja je 5. februara usmrtila 68 qudina sarajevskoj pijaci "Markale".

Zamjenik ministra inostranih poslovaRusije Vitalij ûrkin ponovo je uBeogradu. Razgovarao je s predsjed-nikom Srbije Slobodanom Milo-{evi}em.

17. 02. 1994.

Nema nikakvog opravdawa za prijetweNATO, izjavio je predsjednik RS drRadovan Karaxi}. "Pretwe NATO",rekao je Karaxi}, "samo ohrabruju mus-limane da ne prihvate mir. Mislim daNATO ne treba da preti Srbima, kojise bore za slobodu i nezavisnost. Ako

NATO traì samo da se povu~e srpskaatriqerija, a ne i da stave pod kon-trolu muslimansku pe{adiju, stvori}ese strate{ka neravnopravnost i nas-taviti rat", izjavio je Karaxi}.

Srbi su prihvatili prijedlog BorisaJeqcina da povuku svoju te{kuartiqeriju iz okoline Sarajeva, a dase u Sarajevu i okolini stacionira400 ruskih vojnika koji }e u~estvovatiu operaciji odràvawa mira.Jeqcinovo pismo u kome je sadrànovaj prijedlog donio je na PaleVitalij ûrkin, zamjenik ministrainostranih poslova Rusije i specijal-ni izaslanik ruskog predsjednika.

Svjetske novinske agencije prenele su,pod oznakom "hitno", izjavu zamjenikaruskog ministra inostranih poslovaVitalija ûrkina da je pristanakbosanskih Srba da povuku te{konaoruàwe iz Sarajeva u~iniovazdu{ne napade NATO-a izli{nim.

Potpredsjednik bosanske vlade EjupGani} izjavio je da "Rusi nisu dobro-do{li" u Sarajevo, jer "nisu neutral-ni" u slu~aju Bosne i Hercegovine.

Zastupni~ki dom Sabora HrvatskeRepublike Herceg-Bosne, odràn uMostaru, izabrao je za predsjednikaPredsjedni~kog vije}a HrvatskeRepublike Herceg-Bosne Kre{imiraZubaka.

18. 02. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}obe}ava da }e srpsko te{ko oru`jebiti povu~eno iz okoline Sarajevaprije isteka ultimatuma.

Prvi kanal francuske nezavisne tele-vizije TF-1 objavio je u svom dnevnikuda su za nedavni masakr na sarajevskojpijaci "Markale" odgovorni bosanskimuslimani. Po reporteru ovog kanala,UNPROFOR je zvani~no potvrdioodgovornost muslimana za zlo~in i

izvje{taj o tome je dostavqen general-nom sekretaru Brutrosu Galiju.

19. 02. 1994.

U predgra|e Sarajeva stigla jeprethodnica ruskih jednica mirovnihsnaga koje }e biti raspore|ene uoblasti iz kojih se povla~i srpskate{ka artiqerija. PredstavnikUNPROFOR-a saop{to je da }e osamjedinica, svaka sa po 40 vojnika, i istotoliko grupa sa ~etiri nenaoruànaposmatra~a, biti u pono} raspore|enina mjesta gde se nalazi srpka nee-vakuisana artiqerija.

20. 02. 1994.

Predsjednik Demokratske stranke (DS)Zoran \in|i} upozorio je na Palama,da bismo eventualno NATO-bombar-dovawe srpskih poloàja oko Sarajevapredstavqalo napad na cio srpskinarod. "Do{li smo iz Beograda kakobi u ovim te{kim trenucima pokazalida nacionalna solidarnost premo{}u-je sve nijanse koje postoje u politi~-kom bi}u srpskog naroda. Na{a posetaje gest jedinstva i solidarnosti",rekao je \in|i}, ukazauju}i na motiveprisustva delegacije DS na Palama, uno}i isteka ultimatuma NATO-a.

Ministar odbrane Ruske federacijePavel Gra~ov izjavio je, poslije tele-fonskog razgovora s ameri~kim kole-gom Vilijemom Perijem, da ne}e bitivazdu{nih napada na srpske poloàjeoko Sarajeva.

21. 02. 1994.

"Prelomqen je vrhunac krize u biv{ojBiH iz koje smo iza{li diplomatski ipoliti~ki ja~i, vojni~ki smo u~vrstilisvoje linije i spremni smo na daqepregovore", izjavio je predsjednik Re-publike Srpske Radovan Karaxi} uSarajevu. "Srbi nikada nisu niti }eprihvatiti pretwe NATO-a", kometari-sao je Karaxi} dodaju}i da pitawe"biti ili ne biti" vojne intervencijeni u ovom trenutku, kao ni u momentu


150

kada su prijetwe odmazdom izre~ene,ne zavisi od pona{awa srpskog naro-da.

"Vazdu{ni udari nisu za sada potreb-ni u Sarajevu", izjavio je Jasu{iAka{i, specijalni predstavnik gener-alnog sekretara UN za biv{uJugoslaviju. "Na osnovu informacijakojima raspolaèm i o~ekuju}i drugeverifikacije, odlu~io sam da nijepotrebno u ovom stadiju traìti odNATO-a da upotrebi vazdu{nu silu",naveo je Aka{i.

Predsjednik SAD Bil Klinton jeneposredno po isteku ultimatumaizjavio da bombardovawa Srba u BiHne}e biti, ali da Zapad mora ostatispreman. Cjelokupno te{ko naoru-àwe, rekao je Klinton, u nazna~enojzoni koja nije pod kontrolom UN osta-je meta za eventualne vazdu{nenapade. Suprotnu izjavu dao je ruskiministar inostranih poslova AndrejKozirjev u Pragu: nema vi{e ultima-tuma.

Generalni sekretar NATO ManfredVerner izjavio je poslije isteka ulti-matuma da su Srbi ispunili postavqe-ne zahtjeve i da, do daqeg, ne}e bitibombardovawa.

22. 02. 1994.

Komandant Sarajevsko-romanijskogkorpusa general Stanislav Gali}izjavio je da su wegove jediniceizvr{ile sve obaveze oko dislokaci-je i stavqawa pod kontrlu artiqeri-jskog oru`ja, u skladu sa odlukomVrhovne komande Republike Srpske.

Predsjednik Republike SrpskeKrajine Milan Marti} ukazom jerazrije{io du`nosti dosada{wegkomandanta Glavnog {taba Srpskevojske Krajine general-majora MiluNovakovi}a. Za novog komandantaGlavnog {taba SVK postavqen je gen-eral-major Milan êleketi}.

23. 02. 1994.

Bosanski muslimani i Hrvatizakqu~ili su sporazum o prekiduvatre koji treba da stupi na snagu 25.februara.

24. 02. 1994.

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|manizjasnio se za prihvatawe ameri~keinicijative o objediwavawu bosan-skih muslimana i Hrvata u zajedni~kudràvu i, zatim, uspostavqawu kon-federacije izme|u te dràve iHrvatske.

Bosanski muslimanski premijerHaris Silajxi} je u razgovoru sadràvnim sekretarom SAD VorenomKristoferom iznio generalne teri-torijelne zahtjeve u ime svoje vlade:pristup Jadranskom moru kod Neuma,izlazak na rijeku Savu, spajawe senklavama u isto~noj Bosni. Silajxi}je traìo da se SAD obaveù da }e uokviru NATO-a garantovati mirovnisporazum o budu}oj BiH.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}uputio je pismo generalnom sekretaruUN Butrosu Galiju u kome traì daovaj iskoristi svoj uticaj na Savjetbezbjednosti i sprije~i usvajawerezolucije o administraciji UN nadSarajevom prije nego {to buduusagla{eni detaqi o tom pitawu naènevskim mirovnim pregovorima oBosni.

25. 02. 1994.

Specijalno formirana Dràvnakomisija utvrdila je da se napodru~ju op{tine Tesli} i na linija-ma rati{ta sa muslimanima, sa nepri-jateqem trgovalo strate{kim namir-nicama, ali na àlost i oru`jem imunicijom. Podnesene su 422 prijaveprotiv po~inilaca, koji su svi srpskenacionalnosti, a od kojih su 280 pri-padnika VRS.

Ameri~ka inicijativa da se postignehitan sporazum izme|u Hrvata i mus-limana o formirawu Federacijedvaju naroda u BiH i wihov zajed-ni~ki ulazak u konfederaciju saHrvatskom, dobila je punu podr{kuNema~ke, Italije i Vatikana.

Spektakularni povratak Rusije naveliku scenu svjetske politike nijeobradovao austrijske politi~are ianaliti~are koji s podozrewem upozo-ravaju na "pretenzije Moskve" da"pro{iri svoju uticajnu sferu naBalkan".

Ruski parlament odobrio je slawe300 vojnika u Bosnu koji }e seprikqu~iti mirovnim snagama UN.

27. 02. 1994.

U Va{ingtonu su po~eli pregovoribosanskih muslimana i Hrvata, uzprisustvo predstavnika Hrvatske, a uznaku poja~anog ameri~kog pritiska dase stvori muslimansko-hrvatskadràva u BiH. Na prvom sastankuu~estvovao je i dràvni sekretar SADVoren Kristofer.

28. 02. 1994.

Zapadno od Bawe Luke dva ameri~kaaviona F-16, koji su patrolirali u"zoni zabrawenog leta", oborila su~etiri od {est aviona tipa "Galeb".

Glavni {tab VRS odmah je saop{tioda sa bawalu~kog aerodroma nisuuzletjeli avioni Vojske RS i da tomogu potvrditi posmatra~i UN koji senalaze na tom aerodromu.

General{tab Vojske Jugoslavijekategori~ki odbacuje mogu}nost da su~etiri aviona, koje su oborili lovciNATO-a, pripadali vazduhoplovstvuVJ.

Predstavnici UN u biv{ojJugoslaviji izjavili su da su srpskiavioni napali muslimansku fabriku

1994


151

oru`ja u Maglaju, neposredno prijenego {to su ih avioni NATO oborili.

Sjediwene Ameri~ke Dràve ponovopoku{avaju da elimini{u Rusiju urje{avawu konflikata u biv{oj Bosni.To je mi{qewe zvani~nih krugova uMoskvi povodom razgovora bosanskihHrvata i muslimana u Va{ingtonu uzameri~ki patronat.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} doputovao je uMoskvu i odmah se sastao sa zam-jenikom ministra inostranih poslovaRusije Vitalijom ûrkinom. "Samaiwenica da smo mi u Rusiji, a ruskavojska kod nas, ve} mnogo zna~i",istakao je Karaxi}. On je dodao da jere~ o tradicionalnim odnosima i"starom prijateqstvu".

01. 03. 1994.

Delegacija Republike Srpske, kojaje boravila u Mosvki, postigla jedogovor sa ministrom inostranihposlova Rusije Andrejom Kozirjevimo otvarawu tuzlanskog aerodroma.Kontrolu aerodroma obavqali biruski posmatra~i.

02. 03. 1994.

U Va{ingtonu su predsjednik musli-manske Vlade Haris Silajxi}, pred-sjednik bosanskih Hrvata Kre{imirZubak i ministar inostranih poslovaHrvatske Mate Grani} potpisali pre-liminarni sporazum o spajawuhrvatskih i muslimanskih teritorija uBiH u federaciju sedam etni~kih kan-tona.

"Diplomatija zapadnih zemaqa jeizgleda svemo}na kada su u pitawuHrvati i muslimani. Oni sadapoku{avaju da pomire krvne neprijate-qe koji se i pored sporazuma o prim-irju i ovih dana èstoko tuku u cen-tralnoj Bosni i okolini Mostara",izjavila je dr Biqana Plav{i}. Sporazum muslimana i Hrvata oformirawu federacije u BiH stvara

novi balans snaga koji ima {anse daSrbe "natjera na ozbiqno prego-varawe", izjavio je u Va{ingtonuameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer.

03. 03. 1994.

"SAD nisu smjele da urade to {to suradile oko stvarawa muslimansko-hrvatske federacije u biv{oj Bosni",izjavio je u Moskvi Radovan Karaxi}i dodao da o Bosni ne mogu da prego-varaju i odlu~uju dvije strane beztre}e - srpske.

Veoma je te{ko zamisliti da bi Srbibili spremni da prihvate novu fed-eraciju u Bosni, stvorenu po neka-da{wem "jugoslovenskom modelu" i~ija struktura neobi~no podsje}a "namultietni~ku dràvu kakva je postojalaprije izbijawa rata, konstatuje paris-ki "Liberasion". List dodaje dabosanska federacija u dvoje nosi usebi "dvostruku opasnost" za Srbe -ponovo uspostavqawe hrvatsko-musli-manskog vojnog saveza i rizik da sepotpuno napusti plan iz @eneve.Ameri~ki projekt prakti~no zna~ipovratak na ideju o "kantonizaciji"Bosne, odnosno wenoj podjeli na petdo osam kantona, a po svojim karakter-istikama, najbliì je {vajcarskommodelu. Wime se zadràva iluzija oo~uvawu unitarne BiH, bar u onomdijelu gdje bi se stvorila hrvatsko-muslimanska federacija, uz mogu}nostda kasnije mo`da stupi i u konfeder-alni odnos s Hrvatskom.

"Iskqu~iv{i Rusiju i Srbe iz procesasklapawa sporazuma izme|u muslimanai Hrvata, Sjediwene Ameri~ke Dràvezapo~ele su tihi, neobjavqeni indi-rektni rat sa Rusijom na Balkanu",pi{e japanski list "Jomiuri [inbun".

04. 03. 1994.

Poslije dvonedjeqnih rasprava Savjetbezbjednosti UN usvojio je francuskiprijedlog rezolucije o Sarajevu i osituaciji u Bosni. Rezolucijom 900

traèno je da se omogu}i slobodnokretawe civila u gradu i iz grada, alibez ranijeg zahtjeva o nasilnom uki-dawu kontrolnih punktova. Od gener-alnog sekretara UN se traì da ispitamogu}nosti za progla{avawe Mostara,Viteza i Maglaja za{ti}enim zonama usmislu rezolucije Savjeta bezbjednos-ti 824 i 836.

05. 03. 1994.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonimenovao je penzionisanog generalaXona Galvina za specijalnog emisaraza vojna pitawa u mirovnim pregov-orima u Bosni.

06. 03. 1994.

Na Palama predsjednik RS RadovanKaraxi} i specijalni izaslanik gener-alnog sekretara UN Jasu{i Aka{i ikomandant UNPROFOR-a za BiH gener-al Majkl Rouz dogovorili su se ootvarawu dva vazdu{na koridora doTuzle - jednog od Zagreba, drugog odSplita.

07. 03. 1994.

Generalni sekretar NATO-a ManfredVerner izjavio je da je od aprilapro{le godine, kada je donesena odlu-ka o zabrani letova iznad BiH,zabiqeèno "vi{e od hiqadu kr{ewate zabrane".

U Bawoj Luci je formirana Strankasrpskog jedinstva. Za predsjednika jeizabran dr Braco Kova~evi}.

08. 03. 1994.

Mirovne snage UN preuzele suTuzlanski aerodrom, koji bi trebalouskoro da proradi.

09. 03. 1994.

Vo|a bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} izjavio je u intervjuuHrvatskoj televiziji da je Va{ingtons-ki sporazum Hrvata i muslimana rezul-


152

tat interesa dvaju naroda i da ga jeHaris Silajxi} potpisao uz punuwegovu saglasnost. "Taj sporazum nijeuperen protiv Srba", naglasio jeIzetbegovi}, i dodao da je "onotvoren i za tre}u srpsku stranu"."Mi se zalaèmo za cjelovitu BiH" nerazmatrmo nikakvu mogu}nost "daSrbi otmu komad Bosne i odnesuSrbiji", rekao je muslimanski lider.

U Be~u zavr{eni pregovori o ustavumuslimansko-hrvatske federacije uBiH.

10. 03. 1994.

Potpisivawe sporazuma o stvarawuFederacije Hrvata i muslimana uBosni trebalo bi da posluì Zagrebukao odsko~na daska da, uz pomo}Zapada "vrati Krajinu" pod hrvatskuvlast. Da je to prava pozadina ulaskaZagreba u igru koju diktira Va{ing-ton, jasno je potvrdio i predsjednikhrvatske Frawo Tu|man. U nefor-malnom razgovoru u Zagrebu s grupomfrancuskih novinara, on je ponovioda su mu SAD, koje su inicijatoriformirawa hrvatsko-muslimanskefederacije u Bosni, sa perspektivomkonfederalnog odnosa sa Hrvatskom~vrsto obe}ale pomo} u nastojawu da"mirnim putem reintegri{e regioneHrvatske koje sada - kako je rekao -kontroli{u srpski secesionisti".Prvi put Tu|man je ocijenio da }e iRusija "podràti" plan reintegracijeKrajine.

U Savjetu bezbjednosti UN postignutsporazum da se u BiH po{aqu dodat-nih 7.200 vojnika radi odràvawaprekida vatre.

12. 03. 1994.

Be~ki list "Di Prese" tvrdi da jekopredsjednik mirovne konferencijelord Oven oficijelno osporio idejumuslimansko-hrvatske federacije uBiH i zaloìo se za ranije pred-loènu trojnu podjelu Bosne.

13. 03. 1994.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} naredio jejedinicima VRS da se u dane Bajrama(13. i 14. marta) maksimalnouzdràvaju, ne odgovaraju na pro-vokacije i zadrè "samo onaj nivoaktivnosti koji nalaè odbrana priozbiqnim napadima".

Predsjednik Skup{tine RepublikeSrpske Mom~ilo Kraji{nik izjavioje da se "budu}a federacija musli-mana i Hrvata moè prostirati mak-simalno na 45% teritorije jer tolikomuslimani i Hrvati imaju uvlasni{tvu teritorije".

Poslije desetog dana intenzivnih pre-govora bosanski Hrvati i muslimanisu u Be~u kona~no postigli sporazum onacrtu ustava budu}e hrvatsko-musli-manske federacije u Bosni. Kona~naodluka o tipu budu}e dràve unutarbiv{e jugoslovenske republike BiHbi}e donijeta tek poslije razgovorasa bosanskim Srbima, izjavio je zanovinare u ambasadi SAD u Be~uspecijalni izaslanik ameri~ke Vladeârls Redman.

14. 03. 1994.

Va{ington bi mogao da priznadràvu bosanskih Srba na dijelu ter-itorije koju sada kontroli{u ukolikobi to doprinijelo op{tem rje{ewukrize i zadovoqilo muslimanskustranu, pi{e "Wujork Tajms". Lististi~e da je ameri~ki ciq da se Srbipo mogu}nosti, privole naasimetri~nu federaciju sa musliman-ima i Hrvatima u Bosni, ali da je tomalo vjerovatno. U svakom slu~aju, odSrba se o~ekuje da ustupe od 20 do30% teritorije, koju sada kon-troli{u, muslimanima i Hrvatima, stim {to bi taj procenat mogao bitimawi ukoliko bi u{li u federaciju."Muslimansko-hrvatska federacijastvori}e boqi balans snaga u Bosni ivjerujemo da su Srbi toga svjesni" -

rekao je "Tajmsu" jedan ameri~kifunkcioner. Amerikanci bi, premapisawu ovog lista, uz ve}e teritori-jalne koncesije pristali da priznajudràvu bosanskih Srba pa i podràliwen prijem u Ujediwene nacije, ali seprotive wenom ujediwenu sa Srbijom.

Potpredsjednica Republike SrpskeBiqana Plav{i}, koja se nalazi uposjeti Solunu, izjavila je da bi even-tualni dolazak turskih vojnika ubiv{u Bosnu mogao dovesti dopro{irewa rata.

15. 03. 1994.

"Podràvamo ono {to na{ narod radiu biv{oj BiH. Podràvamo ga usvakom pogledu. Sve to zna~i da smo uDemokratskoj stranci malo druga~ijepostavili prioritete. Ne posmatramovi{e to {to se de{ava napristrasnokao publika sa Meseca. U jednomtakvom sukobu ~ovek mora da se opre-deli. Zauzimamo stranu na{ih qudi iào nam je {to se to sve desilo. Alirat je i takve su okolnosti. Ciq namje da u tome ratu pobedimo. Da dobi-jemo stabilnu dràvu, kaja }e bitidugove~na", izjavio je dr Zoran\in|i}.

"Muslimani zloupotrebqavaju za{ti-}ene zone u Bosni, u kojima cvetajukriminal i prostitucija, napadajusrpske poloàje, u èqi da isprovo-ciraju odmazdu", kaè se u izvje{tajuButrosa Galija Savjetu bezbjednostiu Wujorku.

16. 03. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izjavio je da su Srbi spremni daustupe 16% teritorije koju kon-troli{u u Bosni. Karaxi} je u izjavinaglasio da Srbi sada drè pod kon-trolom 72% teritorije u biv{oj BiH."Mi smo spremni da ustupimo nekesrpske teritorije za mir, ali svakakone veliki dio teritorije. Mislim da}emo zadràti 56 do 57% teritori-je".

1994


153

17. 03. 1994.

Predsjednik RSK Milan Marti} pred-loìo je za mandatara Vlade Bori-slava Mikeli}a, biv{eg generalnogdirektora fabrike "Gavrilovi}" uPetriwi.

18. 03. 1994.

U Va{ingtonu je na sve~anoj ceremoni-ji, u prisustvu predsjednika SAD pot-pisan sporazum o formirawu feder-alne dràve bosanskih Hrvata i mus-limana, kao i Deklaracija o principi-ma mogu}ih konfederalnih veza novefederacije i Republike Hrvatske.Deklaraciju su potpisali predsjedniciFrawo Tu|man i Alija Izetbegovi}.U govoru koji je tim povodom odràopredsjednik Klinton je pozvao Srbeda se ukqu~e u mirovni proces.

19. 03. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jeizjavio da je srpska strana spremna dapotpi{e mirovni sporazum, s tim dasve strane budu ravnopravno treti-rane.

22. 03. 1994.

Spu{tawem aviona u kome je bio speci-jalni izaslanik UN za biv{uJugoslaviju Jasu{i Aka{i ponovo jeotvoren tuzlanski aerodrom za human-itarne letove.

25. 03. 1994.

Narodna skup{tina RepublikeSrpske jednoglasno je, na 39. sjedniciodrànoj na Palama, usvojilaPlatformu o daqem nastupu delegaci-je RS na mirovnim pregovorima obiv{oj BiH u kojoj traì da "me|unar-odna zajednica, prije bilo kakvihnovih pregovora, ispuni svoje obavezeprema Srbima u pogledu suspenzije,odnosno ukidawa sankcija". Stvarawehrvatsko-muslimanske federacije ubiv{oj BiH i wene konfederacije sa

Hrvatskom, Narodna skup{tina RSshvata kao realizaciju prava ova dvanaroda da slobodno odlu~e o svompoliti~ko-dràvnom statusu. Istovre-meno se stvarawe nove federacije iwen ulazak u konfederaciju saHrvatskom shvata i kao formalno-pravni nestanak biv{e jugoslovenskerepublike BiH. "Izostavqawem izpregovora vo|enih u Va{ingtonu iBe~u, Republici Srpskoj je "de fakto"priznata dràvna samostalnost i onase ne moè prikqu~iti muslimansko-hrvatskoj federaciji, jer ne postojeuslovi za zajedni~ku dràvu", kaè seu Platformi Skup{tine RS. Na sjedni-ci predsjednik Vlade RS VladimirLuki} podnio je ostavku na tu funkci-ju.

27. 03. 1994.

U Sarajevu je odràna Skup{tinagra|ana srpske nacionalnosti. Naovom skupu, kojem je prisustvovalo oko350 gra|ana, usvojeni su Deklaracija iProglas o sazivawu sabora povjerewa.Skup{tina je tako|e izabrala i Srpskigra|anski forum, na ~ijem je ~elu drMirko Pejanovi}.

29. 03. 1994.

Odràna je skup{tina Srpskog sabo-ra, vanstrana~kog udruèwa nezavis-nih intelektualaca za ujediwewe iza{titu srpskih nacionalnih interesa.Za predsjednika je izabran akademikPavle Ivi}.

30. 03. 1994.

Poslije punih 18 ~asova neprekidnihpregovarawa, Republika Hrvatska iSrpska Krajina su u ruskoj ambasadi uZagrebu potpisale sporazum o prekiduvatre i razdvajawu snaga. Sporazum }estupiti na snagu 4. aprila u 9.00~asova.

Ustavotvorna skup{tina BiH uSarajevu prihvatila je velikomve}inom glasova Ustav Federacije BiH

kojim se uspostavqa Federacija BiHna teritoriji s ve}inskim hrvatskim imuslimanskim stanovni{tvom. Skup-{tina je prihvatila i zajedni~kiamandman zastupnika Hrvata i musli-mana, kojim se iz predloènog Ustavabri{e odrednica da je grani~ni posto-tak za ulazak stranaka u parlamentFederacije BiH pet odsto i tozakonom koji }e donijeti Ustavotvornaskup{tina BiH.

Na hrvatsko-muslimanskoj Skup{tini uSarajevu lider Liberalne strankebiv{e BiH Rasim Kadi} rekao je da je"Va{ington svojom inicijativom gurn-uo bosanske muslimane u dràvnizagrqaj sa fa{istima".

"Hrvatsko-muslimanska skup{tina uSarajevu je kona~no i formalno ukinu-la BiH, kao federalnu jedinicu biv{eJugoslavije", izjavio je predsjednikNarodne skup{tine RS Mom~iloKraji{nik. "Tim aktom moèmo svibiti zadovoqni. Ne samo zato {to jewime kona~no ukinuta biv{a BiH, kaofederalna jedinica, nego i zbog toga{to smo kona~no pogledali realnostiu o~i. Sada biv{a BiH vi{e ne posto-ji i zbog te ~iwenice mi smo svi skupaza jedan veliki korak bliì miru",ocijenio je Kraji{nik.

Boravak ameri~kog ambasadora u UNMedelin Olbrajt i na~elnikaGeneral{taba ameri~ke vojske Xona[alika{vilija u Sarajevu bio jeizraz pune podr{ke muslimanskojvladi u Sarajevu, isti~e se u Va{ing-tonu. Ve}ina ameri~kih informa-tivnih medija isti~e da je Olbrajtovau Sarajevu izjavila da je "ameri~kabudu}nost nedjeqiva od budu}nostimuslimana u biv{oj Bosni", i te rije~i~lana administracije, ina~e poznatekao predvodnika antisrpske struje uameri~kom vrhu, uzimaju kao neumjesandiplomatski postupak. "Va{ingtonPost" prenosi izjavu Olbrajtove naceremoniji inauguracije za ameri~kuambasadu u Sarajevu, u kojoj je bra-timqewe sa muslimanskom stranomkrunisala uzvikom: "Ja sam Sarajka".


154

31. 03. 1994.

Iz Gora`da, jedne od muslimanskih"bezbjednosnih zona" UN u biv{ojBiH, koje je jo{ pro{log proqe}a tre-balo da budu demilitarizovane,krenula je nova muslimanska ofanzi-va "Proqe}e - 94", saop{tili suizvori VRS. Oko 10.000 muslimanskihfanatika iz Gora`da juri{a na vi{epravaca - prema âjni~u, Rudom iVi{egradu, srpskim mjestima u jugois-to~noj BiH na granici sa SRJ, i premaFrepku i Trnovu, preko kojih put vodika planini Igman, kod Sarajeva.

Na~elnik Glavnog {taba VRS general-major Manojlo Milovanovi} izjavioje u Zvorniku da ni sada{wa op{tamuslimanska ofanziva na teritorijuRepublike Srpske, koja je u toku nasvim frontovima, nema nikakvihizgleda na bilo kakav uspjeh. Premaocjenama generala Milovanovi}a, svejedinice VRS "besprekorno izvr{a-vaju svoje odbrambene zadatke", anapada~i "imaju velike gubitke" zbog~ega "èstina muslimanskih dejstavapostupno slabi".

Nizom manifestacija u Bijeqini jepo~elo obiqeàvawe druge godi-{wice oruànog otpora srpskog naro-da u biv{oj BiH. Prije dvije godine, uuèm centru Bijeqine, grupa musli-manskih ekstremista ispred kafi}a"Istambul" podigla je u popodnevnim~asovima barikade i pucala na pred-stavnike Srpske radikalne strankeispred kafi}a "Srbija".

Savjet bezbjednosti UN je, poslijedugih pregovora, prona{ao kompro-misno rje{ewe za Rezoluciju 908 oUNPROFOR-u u BiH i Hrvatskoj.Mandat mirovnim snagama je produènza {est mjeseci. Ameri~ka delegacijaje prihvatila da se odmah u BiH iHrvatsku po{aqe 3.500 novih vojnika.Predsjednik RS Radovan Karaxi},poslije prijema predstavnika britan-skog Forin ofisa, a zatim i ruskihparlamentaraca, imao je susret saspecijalnim izaslanikom SAD ârl-

som Redmanom. Obojica su poslijesastanka rekli da je zaustavqawe ratazajedni~ki interes i da }e se kontak-ti nastaviti. Karaxi} je naglasio daSrbi èle pregovore pod ravnopravn-im uslovima i da bi ukidawe sankci-ja prema SRJ dovelo do izjedna~avawapregovara~kih pozicija.

01. 04. 1994.

I daqe traju èstoke borbe izme|umuslimanskih i snaga VRS u trougluâjni~e-Fo~a-Gora`de. [tab VRStvrdi da su to najve}e borbe odpo~etka rata i da srpske jediniceuspje{no brane cjelokupnu teritorijuRepublike Srpske.

03. 04. 1994.

U SAD se prvi put kritikujepona{awe bosanskih muslimana.Prema pisawu "Va{ington posta" SADsu odbile sugestiju Izetbegovi}evevlade da se od Srba traè mnogo ve}ekoncesije od onih predvi|enih u@enevi.

U Saop{tewu MUP-a RS potvr|eno jeda su se u Prijedoru od 29. marta do1. aprila dogodila ubistva i da jeìvot izgubilo 16 lica, uglavnom mus-limana. Tvrdi se da nije rije~ oetni~kom ~i{}ewu, ve} o kriminal-nom ~inu zasad neidentifikovanihpo~inilaca. Tim povodom predsjednikRS Radovan Karaxi} izdao jenare|ewe nadle`nim organima da se uPrijedoru ubrza istra`ni postupak,otkriju po~inioci krivi~nih djela iuhapse sva lica odgovorna za to. "Svipo~inioci krivi~nih djela bi}esu|eni pred licem svjetske javnosti",obe}ao je Karaxi}.

04. 04. 1994.

Me|unarodni Crveni krst ne}eizvr{iti masovnu evakuaciju musli-manskog i hrvatskog ìvqa izPrijedora, kako su najavqivali svjet-ski mediji. Delegat ove organizacije uBawoj Luci Kristijan Bruner rekaoje je da je stawe u Prijedoru mnogo

boqe poslije naredbe predsjednikaRadovana Karaxi}a da se istraga oubistvima dovede do kraja i da se svipo~inioci otkriju.

05. 04. 1994.

"Slomqena je osmodnevna muslimans-ka ofanziva iz pravca Gora`da premasrpskim teritorijama Srbiwa iâjni~a, a jedinice VRS izbile su nadesnu obalu Drine", izjavio je gener-al-major Manojlo Milovanovi},na~elnik Glavnog {taba VRS.

U SAD je izjava {efa PentagonaVilijema Perija da SAD ne}e rato-vati u Bosni zbog Gora`da izazvalavelike polemike. Mediji koji perma-nentno podràvaju muslimane tvrde daje "Peri dao zeleno svjetlo Srbima dazauzmu Gora`de". "Va{ington post"me|u razloge uzdrànosti zvani~nogVa{ingtona da interveni{e navodi itaj da SAD ne èle da ostave utisakda podràvaju iskqu~ivo muslimanskustranu sada kada se o~ekuje nastavakmirovnih pregovora.

06. 04. 1994.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je nakonsastanka na Palama sa specijalnimizaslanikom generalnog sekretara UNJasu{ijem Aka{ijem da Srbima nisupotrebna teritorijalna osvajawa, alije upozorio da se zbog muslimanskeofanzive moè desiti da Srbipro{ire svoje slobodne teritorije."Nama ne treba vi{e teritorija, mismo ~ak spremni da predamo neke pro-store. Me|utim, ako muslimani pre-duzimaju ofanzivu i kockaju se, moèse desiti da u toj kocki ne{to dobiju,ali i izgube", rekao je Karaxi} vezanoza situaciju u Gora`du.

U Zapadnoj Slavoniji boravi patri-jarh srpski gospodin Pavle, upratwi banatskog vladike gospodinaIrineja i vladike budimskog gospo-dina Danila. Pred crkvom SvetogDimitrija u Oku~anima visoke gostedo~ekao je veliki broj mje{tana, te

1994


155

vladika slavonski Lukijan, sasve{tenicima iz Jasenovca, Pakraca,Oku~ana, Gre|ana i Raji}a.

07. 04. 1994.

Ameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer zauzeo je izuzetno agresi-van stav prema bosanskim Srbimanajavquju}i namjeru SAD da insistira-ju na vazdu{nom udaru NATO-a napoloàje Srba oko Gora`da.Kristofer je izjavio da Amerikatraì da se u Gora`de {to prijepo{aqu trupe UN kako bi se ostvarilamogu}nost za izvo|ewe vazdu{nihnapada.

Savjet bezbjednosti UN izdao jePredsjedni~ko saop{tewe u kome setraì od zara}enih strana u Bosni daobustave napade i da se vrate pregov-orima. Iako nema neposrednih pri-jetwi da }e biti upotrebqena silaprotiv Srba, {to je muslimanskastrana izri~ito traìla, u saop{tewuse o{tro osu|uju artiqerijski ipje{adijski napadi koje vr{e srpskesnage protiv za{ti}ene zone Gora`da.

Ministarsto inostranih poslovaSRJ smatra da bi se sukob okoGora`da mogao rje{iti primjenommodela Srebrenice, tj. da je potrebnorazdvojiti zara}ene strane, stvorititampon zonu i u wu dovesti trupe UN.

08. 04. 1994.

Komanda Sarajevsko-romanijskog kor-pusa VRS saop{tila da je spre~enpoku{aj da se u dio Sarajeva pod mus-limanskom komandom, u humanitarnomkonvoju sa oznakama UN, prokrijum~arimunicija. U konvoju francuske humani-tarne organizacije "Hitna pomo}"prona|eno je pet sanduka sa municijomza protivavionske mitraqeze, kalibra12,7 milimetara, koja je, sude}i pooznakama na pakovawima, proizvedenau nekoj arapskoj zemqi.

Francuski ministar odbrane FransoaLeotar zatraìo je bombardovaweSrba kod Gora`da, kako bi se "srpskaofanziva zaustavila bez odlagawa ibezuslovno".

Komandant snaga UN za BiH generalMajkl Rouz rekao je da, prema prvimta~nim procjenama, Srbi nisu prodrlitoliko duboko u muslimansku enklavuGora`de kao {to se ranije izvje{tava-lo.

Skup{tina RSK ratifikovala jeSporazum kraji{kih i hrvatskihvlasti, potpisan 30. marta u ruskojambasadi u Zagrebu.

09. 04. 1994.

Generalni sekretar UN Butros Galipozvao je Srbe da se povuku napoloàje na kojima su bili prije napa-da na Gora`de i pozvao mirovne snageUN da iskoriste "sva raspoloìvasredstva" kako bi Srbi to u~inili.

"Izjavom Butrosa Galija UN su sestavile na stranu onih koji se zalaùza nastavak rata pogre{no proceniv{ida se metodom pritisaka i ultimatumamoè do}i do rje{ewa krize u biv{ojBiH", izjavio je predsjednik Narodneskup{tine Republike Srpske Mom~iloKraji{nik. "Sada je potpuno jasno daje problem Gora`da iskonstruisan,izjavio je Kraji{nik, komentari{u}ipotez generalnog sekretara UN koji jeUNPROFOR-u dao instrukcije zaupotrebu sile protiv srpskih snaga.

Na aerodromu u Sarajevu sastali su sekomandant Glavnog {taba VRS generalRatko Mladi}, komandant musliman-skih snaga Rasim Deli} i komandantsnaga UNPROFOR-a za BiH generalMajkl Rouz, koji je dao rok od 48~asova objema stranama da prekinuvatru. Srpska strana je predloìlaprekid vatre du` cijele linijefronta, a muslimanska se izjasnila zaprekid vatre na pojedinim podru~jima,posebno oko Gora`da, uslovqavaju}i

dogovore povla~ewem Srba na po~etnepoloàje. Razgovori su prekinuti bezrezultata.

10. 04. 1994.

Dva NATO-va aviona F-16C bombar-dovali su poloàje VRS u Gora`du.Odluku o napadu donio je Jasu{iAka{i, konsultuju}i se s ButrosomGalijem.

Komandant UNPROFOR-a za BiH gen-eral Majkl Rouz je izjavio da je onzatraìo vazud{ni napad na Srbe kodGora`da. "Upozoravao sam ih veomastrogo tri puta, ali kada je iz wihovogtenka otvorena direktna vatra na grad,ja sam zatraìo vazdu{nu podr{ku",rekao je Rouz.

Najmawe deset zatvorenika srpskenacionalnosti, koji su ve} skorodvije godine zatvoreni u silosu uTar~inu, tridesetak kilometara jugoza-opadno od Sarajeva, pobijeno je kadasu izbjeglice iz Gora`da provalile utaj zatvor koji je pod kontrolom mus-limanskih vlasti.

11. 04. 1994.

Vrhovna komanda oruànih snagaRepublike Srpske ocijenila je da seUN bombardovawem srpske teritorijesvrstavaju protiv Srba u gra|anskomratu u biv{oj BiH i saop{tila da sususpendovani svi kontakti izme|uRepublike Srpske i UNPROFOR-a.Napad izveden u ciqu spre~avawarealizacije srpskog prijedloga o pot-punom prekidu neprijateqstava. Srbinisu prestra{eni i zadràvaju pravona samoodbranu svim raspoloìvimoru`jem, kaè se u saop{tewu Vrhovnekomande snaga RS.

General{tab Vojske Jugoslavijesaop{tio je da je bombardovawe civil-nih i vojnih ciqeva u RepubliciSrpskoj, koje su izvr{ile vazduho-plovne snage NATO-a, akt koji moè dadovede do nesagledivih vojnih posqed-ica.


156

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je razgovarao sa speci-jalnim izaslanikom ruskog predsjed-nika Vitalijem ûrkinom. Rekao jeda su UN nesumwivo uzele u~e{}e ugra|anskom ratu na strani muslimana,da je to za svaku osudu i da to te{kopoga|a ugled UN.

U novom vazdu{nom napadu na srpskepoloàje oko Gora`da uni{tena sudva tenka, tvrde obavje{tajni izvori uBriselu, pozivaju}i se na izve{tajposmatra~a UNPROFOR-a u. Premaistim izvorima, ovoga puta je napad-nuta jedna srpska automehanizovanakolona. Napad su izvela dva ameri~kaaviona iz sastava snaga NATO-a, alitipa "F18", a ne kao prethodnog dana"F16".

"Mi smo srpskoj strani jasno stavilido znawa da }emo preduzeti vazdu{nenapade na wihove poloàje radiza{tite UNPROFOR-a, ukoliko to odnas zatraè UN. To smo ~inili iu~ini}emo to opet kada to UNzatraè", izjavio je ameri~ki pred-sjednik Bil Klinton povodom napadadva ameri~ka ratna aviona napoloàje Srba kod Gora`da.

Predsjednik Rusije Boris Jeqcinizjavio je da se "pitawa kao {to jebombardovawe srpskih poloàja uBosni ne moè rje{avati bez prethod-nih konsultacija izme|u Rusije iSAD". "Klinton mi u telefonskomrazgovoru nije odgovorio da li je gen-eralni sekretar UN odobriovazdu{ne udare na srpske poloàje."

Savezna Vlada je na vanrednoj sjed-nici u Beogradu, predsjedavao pred-sjednik dr Radoje Konti}, razma-trala razvoj situacije poslijesino}wih vazdu{nih napada snagaNATO-a na teritoriju RepublikeSrpske u rejonu Gora`da. "SaveznaVlada najenergi~nije osu|uje odlukuUN o angaòvawu vazdu{nih snagaNATO-a, {to predstavqa weno direk-tno ukqu~ivawe u gra|anski rat u

biv{oj BiH na strani muslimana",kaè se u saop{tewu Saveznog min-istarstva za informisawe.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je istakao da je bombar-dovawe srpskih poloàja oko Gora`daprekinulo iluziju o objektivnom stavume|unarodne zajednice prema krizi uBiH. Ofanziva Armije BiH traje ve}nedjeqama pred o~ima ~itave svjetskejavnosti, a da UN, osim mlakih upo-zorewa, nisu ni{ta preduzele da tuofanzivu zaustave. Naprotiv, Gora`dekao za{ti}ena zona upotrebqena jekao "placdarm" za ofanzivu na srpskepoloàje.

Poslije razgovora s francuskim min-istrom inostranih poslova Alenom@ipeom, koji se najve}im dijelomodnosio na akciju NATO-a kodGora`da, Jasu{i Aka{i je potvrdioda je do bombardovawa srpskihpoloàja do{lo na wegov zahtjev iupozorio zara}ene strane da su novivazdu{ni napadi mogu}i, ukoliko zonebezbjednosti u Bosni budu ugroène.

Najmawe 15 Srba poginulo je u akcijiNATO-a, ~iji su avioni bombardovalisrpske poloàje oko Gora`da.

U vremenu od 14.15 do 14.45 ~asovado{lo je do sinhronizovanih napadapo srpskim poloàjima vazdu{nihsnaga NATO i muslimanskih formaci-ja u podru~ju Gora`da, saop{tila jeInformativna slu`ba Glavnog{taba VRS. U saop{tewu se navodida su pripadnici VRS "uspje{nouzvratili na ovaj sna`ni napad izadràli svoje dosada{we poloàje".U 16.50 ~asova na tuzlanski aerodrom"Dubrave" spustio se transportniavion NATO (C-130) koji je dovezaopripadnike snaga NATO za brzu inter-venciju, sa ve}om koli~inom municije,naoruàwa i vojne opreme, navodi seu saop{tewu. Iz pouzdanih izvora,Glavni {tab VRS saznaje da su snageza brzu intervenciju, sa naoruàwemi opremom, upu}ene iz frankfurtske

baze NATO radi sadejstava sa pripad-nicima muslimanskih snaga, a protivsrpskih jedinica.

Jedan od dva aviona "F18", koji sunapali srpske poloàje oko Gora`da,gre{kom je bombardovao samo jezgrograda, saznaje se iz radio-poruke pos-matra~a UN u Gora`du upu}ene pilotu,koja je uhva}ena u jednoj radarskj bazina teritoriji susjedne dràveJugoslavije, javila je agencija SRNA.Me|u stanovni{tvom Gora`da i musli-manskim vojnicima zavladala je pani-ka, pa su po~eli da beè iz gradaprema okolnim brdima.

Lider Liberalno-demokratske partijeRusije Vladimir @irinovskiizjavio je u Strazburu da Rusija trebada bombarduje NATO baze u Italijikao odgovor na vazdu{ne napade ali-janse na srpske poloàje oko Gora`da.

12. 04. 1994.

Komandant snaga UNPROFOR-a za BiHgeneral Majkl Rouz izjavio je da sumuslimani ispaqivali minobaca~kegranate na srpske poloàje okoGora`da, iako nisu ni~im bili izaz-vani.

Predsjednik SAD Bil Klinton upozo-rio je muslimane u Bosni da nekoriste situaciju poslije vazdu{nihnapada NATO-a na Srbe kako bioja~ali sopstvenu poziciju u ovomratu.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} je,u pratwi komandanta G[ VRS gener-ala Ratka Mladi}a, obi{ao srpskepoloàje oko Gora`da. "Izdali smonare|ewe da otvaramo vatru na sve{to leti iznad nas", rekao je Mladi}.Bombe NATO-a nisu pogodile sprsketenkove u vazdu{nom napadu kodGora`da, saop{tio je [tab hercego-va~kog korpusa VRS, ve} su pogo|enasanitetska vozila, kojom prilikom supoginula dvojica bolni~ara.

1994


157

13. 04. 1994.

Predsjednik Republike Srpske Rado-van Karaxi} uputio je pismo general-nom sekretaru UN Butrosu Galiju ukome isti~e da se "UNPROFOR utrenutku kada Srbi nude prekid rata, amuslimanska strana to odbija, potpunostavio na muslimansku stranu i bom-bardovao srpske civilne i vojneciqeve". Karaxi} pi{e Galiju da mus-limani iz tzv. za{ti}enih zona, koje{tite vojnici UNPROFOR-a, svakod-nevno ubijaju srpske civile i vojnike,te da su iz Gora`da poveli velikuofanzivu.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je {efa misije UN ubiv{oj Jugoslaviji Jasu{ija Aka{ija.U razgovoru Milo{evi} je pledirao dase hitno postigne sporazum o prekidusvih neprijateqstava, poslije ~ega bise srpska strana povukla iz Gora`da.

Poslanici ruske Dume usvojili surezoluciju u kojoj su izrazili dubokuzabrinutost zbog vazdu{nih napadaNATO-a na poloàje Srba. Zahtijeva sehitno sazivawe Savjeta bezbjednostiUN, kao bi se razmotrila situacijastvorena poslije vojne intervencijeNATO-a u BiH.

Partijarh srpski gospodin Pavleposjetio je Pale, gdje je razgovarao sapredsjednikom RS RadovanomKaraxi}em. "Mi smo jedan narod, kojije uvek bio i ostao jedan u Hristu.Kada jedan ~lan strada, svi zbog togapate, a ako se ijedan usre}i, svi setome raduju. Tako smo u nevoqamazajedno, i ostajemo jedno u Hristu".

Posjeta Wegove svetosti partijarhasrpskog gospodina Pavla Srbiwu ipoloàjima srpskih boraca nagora`danskom rati{tu, u vrijeme kadve} 15 dana u ovom dijelu RepublikeSrpske nesmawenom èstinom bjesnimuslimanska ofanziva, zna~ila je zamnoge vi{e od podstreka. Ona je naro-du i borcima ovog kraja udahnula novu

snagu i uvjerila ih da su na pravednomputu i odbrani pradjedovskih i svojihogwi{ta. "Kao narod Bo`ji, uvek smose borili za pravdu, krst ~asni i slo-bodu zlatunu, pa tako treba biti i uovom ratu, a prema naprijatequ nikadase nemojte pona{ati kao nequdi",poru~io je duhovni otac srpskimborcima i narodu u Srbiwu.

Pred ameri~kom ambasadom u Moskviodràne su demonstracije protivvazdu{nih napada NATO na poloàjeSrba. Demonstranti su uzvikivali:"Klinton je ubica", "SAD su nepri-jateq" i "Jenki, idite ku}i". Oni suspalili ameri~ku zastavu, {to supoku{ala da spre~e dvojica ruskihpolicajaca.

Bosanski muslimanski premijer HarisSilajxi} izjavio je u intervjuu izSarajeva austrijskoj televiziji, da UNi NATO "snose krivicu za najnovijueskalaciju sukoba u Bosni, jer nisu",kako je rekao, "delovali dovoqnoenergi~no prema Srbima". "Anemi~naakcija NATO kod Gora`da je ohrabri-la Srbe" izjavio je Silajxi}, oci-jeniv{i nedavno bombardovawe srp-skih poloàja kod Gora`da"zaka{welom" i "suvi{e ograni~enom"akcijom koja za Srbe nije pred-stavqala "pravu poruku".

14. 04. 1994.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} je razgovarao sa specijalnimizaslanikom ruskog predsjednikaVitalijem ûrkinom, tre}i put za 24~asa. U me|uvremenu je ûrkin dva putaboravio u Sarajevu i na Palama, gdjeponovo odlazi u poku{aju da se na|eosnova za mirovni sporazum u BiH.

Vije}e gra|ana Skup{tine SRJ usvo-jilo je Deklaraciju u kojoj se odlu~noosu|uju oruàni napadi NATO-a podokriqem UN na Srbe u Bosni. UDeklaraciji se kaè da su UNnapustile svoju nepristrasnu mirovnupolitiku i stavile se na stranu musli-manskih snaga u gra|anskom ratu u BiH.

Savjet bezbjednosti UN izdao jePredsjedni~ko sop{tewe u komeizraàva duboku zabrinutost zbogincidenata u BiH. Savjet traì da svestrane, posebno Srbi, omogu}e UNPRO-FOR-u slobodu kretawa i da seuzdrè od akcija koje bi ugrozileosobqe UNPROFOR-a.

15. 04. 1994.

Na Palama su vo|eni razgovori izme|uspecijalnog izaslanika generalnogsekretara UN i predsjednika RS.Razgovoru Aka{ija i Karaxi}a pris-ustvovali su kopredsjednik mirovnekonferencije o biv{oj JugoslavijiTorvald Stoltenberg i specijalniizaslanik ruskog predsjednikaVitalij ûrkin.

Ju`na komanda NATO-a u Napuqusaop{tila je da je jedan francuskiavion pogo|en iznad Gora`da, ali sevratio sa mawim o{te}ewima na nosa~aviona "Klemanso" u Jadranu.

Kao i poslanici Vije}a gra|ana, iposlanici Vije}a republika Skup-{tine SRJ usvojili su Deklaracijukojom se o{tro osu|uju napadi NATO-ana poloàje Srba kod Gora`da.

16. 04. 1994.

Administracija ameri~kog predsjedni-ka Bila Klintona odbila je {ireweskale vazdu{nih napada NATO-a kaoodgovor na srpsku ofanzivu naGora`de i prvi put pristala da sepovedu razgovori o evropskom prijed-logu za postepeno ukidawe sankcijaprema Jugoslaviji prije nego {to sepostigne puno rje{ewe sukoba.

Kod Gora`da je oboren jedan britans-ki avion u trenutku kada je nadlijetaosrpske poloàje. Pilot je uspio da sepadobranom spusti na teritoriju podkontrolom muslimana.

17. 04. 1994.

"Me|unarodna zajednica mora jasno daprecizira da li je Gora`de za{ti}ena


158

zona ili nije. Ukoliko je za{ti}enazona, muslimani moraju da predajuoru`je. ako to ne predaju UN, mi }emoih natjerati da ga predaju nama. Vi{ene}emo da se igramo rata i mira",rekao je dr Radovan Karaxi}.

"Kriza u odnosima Republike Srpskesa UN i UNPROFOR-om nakon dugih ite{kih razgovora, prevazi|ena je",izjavio je predsjednik RS RadovanKaraxi} po zavr{etku sastanka saspecijalnim izaslanikom UN Jasu{i-jem Aka{ijem i izaslanikom ruskogpredsjednika za biv{u JugoslavijuVitalijem ûrkinom. "Svi pripadni-ci UNPROFOR-a koji su bili bloki-rani na srpskoj strani danas suoslobo|eni, a izdato je i nare|ewe zatrenutni prekid vatre u Gora`du",dodao je Karaxi}.

Generalni sekretar UN Butros Galizatraìo je odobrewe NATO-a zavazdu{ne udare na pozicije Srba radiza{tite svih {est bezbjednosnih zonau BiH. tome se èstoko usprotivioruski ambasador u UN Jurij Voron-cov, ocjewuju}i da bi to zna~ilomije{awe UN u gra|anski rat u BiH.

18. 04. 1994.

Muslimanske snage na gora`danskomrati{tu od ranog jutra napadajusrpske poloàje iz svihraspoloìvih oru`ja i oru|a. U srp-skom selu Sopotnica, koje je dan prijeoslobo|eno, muslimani su sru{ili dotemeqa oko 400 ku}a, saop{teno je uKomandi Hercegova~kog korpusa.

Lider muslimana Alija Izetbegovi}pozvao je na mitingu u Sarajevu musli-mane da u gra|anskom ratu u biv{ojBiH "krenu na sve ili ni{ta". "Naovom svijetu po{tuje se samo snaga isila", istkao je Izetbegovi} iporu~io okupqenima da "svoju djecuu~e tome".

19. 04. 1994.

"Srbi u Bosni ne mogu podnositisituaciju ni rata ni mira, ne moèmo

prihvatiti situaciju u kojoj musli-mane {titi me|unarodna zajednica uzonama u kojima oni vojni~ki gube, apodsti~e ih u oblastima u kojimadobijaju", rekao je u intervjuu "GlasuAmerike" predsjednik RepublikeSrpske Radovan Karaxi}. "Rat jecelina, nastavio je Karaxi}, i uko-liko nas muslimani napadaju na svimta~kama, imamo legitimno pravo naprotivofanzivu. Mi svoje kontrana-pade ne}emo obustavqati sve dok nebude potpisan potpun i trajan prekidneprijateqstava. Nakon prekidaneprijateqstava, bez borbi i u miru,lak{e }emo do}i do politi~kogrje{ewa."

Predsjednik Rusije je pozvao Srbe daispuwavaju svoje obaveze, tj. daprestanu sa napadima na Gora`de, dase udaqe od grada i omogu}e dolazakmirovnih snaga. Jeqcin je predloìoodràvawe konferencije o Bosni nanajvi{em nivou, uz u~e{}e Rusije,SAD, Evropske unije i OUN.

20. 04. 1994.

Iz kabineta predsjednika RSRadovana Karaxi}a izdato jesaop{tewe u kome se kaè da "srpskastrana jednostrano progla{ava mir uGora`du i da je kriza oko ovog gradatime zavr{ena." "Prema dogovoruvlasti RS i UNPROFOR-a, prekidvatre na gora`danskom rati{tu stupana snagu odmah, a trupe UN u}i }edanas u Gora`de, ~ime }e me|unarod-nim humanitarnim organizacijamabiti omogu}eno da nastave rad ugradu", stoji u saop{tewu.

Savjet NATO-a na sastanku u Briselu"povoqno" je odgovorio na zahtjevgeneralnog sekretara UN ButrosaGalija da odobri vazdu{ne napade,odnosno kori{}ewe vazdu{ne sile u"odbrani takozvanih za{ti}enih zonau Bosni", izjavio je predstavnik za{tampu NATO. Savjet NATO-a }e osta-ti u nekoj vrsti stalnog zasedawa. Svipreuzeti poslovi opisani su kaohitni.

21. 04. 1994.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 913 na prijedlog VelikeBritanije, Francuske, [panije iRusije, kojom se od srpske strane uBiH traì momentalno ukidaweblokade i povla~ewe sa teritorijeGora`da. Od obje zara}ene stranetraì se trenutni prekid vatre ipovratak pregovorima.

Konvoj UNPROFOR-a sa 100 vojnikamirovnih sanga i 41 medicinskim rad-nikom krenuo je iz Sarajeva prekoPala za Gora`de.

Muslimanske snage na podru~juGora`da broje oko 10.000 qudi iraspolaù iznena|uju}e velikimkoli~inama oru`ja. Muslimanski rat-nici na tom podru~ju su svrstani u{est brigada. Uz wih dejstvuju idiverzantsko-teroristi~ke jedinice -bataqon "Crni labudovi" i bataqonvojne policije.

"O~i celoga sveta uperene su u biv{uBiH, celi svet èli da viti kona~nikraj ovog tragi~nog rata - sada jevreme za akciju", poru~io je predsjed-nik RS Radovan Karaxi} u pismu kojeje uputio predsjednicima Rusije, SAD,Kine, Francuske i Velike Britanije."Srbi su proglasili jednostraniprekid vatre koji muslimanske snage ubiv{oj BiH ne po{tuju, a mir morajuèqeti obe zara}ene strane kako birat stao", poru~io je Karaxi} pred-sjednicima pet zemaqa stalnih ~lani-ca Savjeta bezbjednosti UN. "Jedinina~in da se momentalno postigne mirjeste da se od ~itave biv{e BiHnapravi "za{ti}ena zona", uzimaju}i uobzir postojawe dvije stvarnosti -Federacije BiH i Republike Srpske",zakqu~uje Karaxi}.

Skup{tina RSK izabrala Vladu saliste mandatara BorislavaMikeli}a. Dr Milan Babi} imenovanje za ministra spoqnih poslova, drRade Tawga za ministra odbrane, mr

1994


159

Ilija Priji} za ministra unutra{wihposlova.

22. 04. 1994.

U Beogradu su vo|eni razgovori okrizi izazvanoj situacijom okoGora`da izme|u specijalnog izaslani-ka generalnog sekretara UN Jasu{ijaAka{ija i predsjednika RS RadovanaKaraxi}a, uz posredovawe SlobodanaMilo{evi}a. Razmatrana su tripitawa: normalizacija odnosa izme|uRS i UNPROFOR-a; zaustavqawe suko-ba i postizawe dogovora o Gora`du;razmatrawe elemenata za sporazum oop{tem prekidu neprijateqstava napodru~ju BiH. Postignut je dogovor osva tri pitawa. U podru~ju Gora`da }ese trenutno i potpuno prekinuti vatra;snage UNPROFOR-a }e se razmjestititri kilometra od centra grada na obeobale Drine; postignuta je saglasnosto zapo~iwawu pregovora o obustaviratnih dejstava u BiH.

Na sastanku NATO-a u Briselupostavqen je novi ultimatum Srbima uBiH. NATO je svojim Saop{tewemzaprijetio novim vazdu{nim udarimana Srbe ako do 24. aprila ne prekinunapade na Gora`de, ne povuku svojesnage na tri kilometra od centragrada i ne omogu}e ulazak u Gora`desnagama UNPROFOR-a i humanitarnimradncima.

Poslije dogovorenog primirja, uGora`du su utihnula vojna dejstva.Srpske snage se povla~e van kruga odtri kilometra od centra grada.

25. 04. 1994.

Na sastanku vode}ih diplomata SAD,Rusije, Britanije i Francuskeodrànom u Londonu, odlu~eno je da seformira tzv. Kontakt-grupa koja }ekoordinirati diplomatske akcije ipoku{ati da izgradi zajedni~kumirovnu platformu SAD, Rusije iEvropske unije za BiH. Kontakt-grupaza BiH odràla je prvi sastanak.

Razgovaralo se o tome kako da seobnovi mirovni proces.

U Gora`de je pristigao drugi konvojsnaga UNPROFOR-a. Nastavqena jeevakuacija rawenika iz grada.

26. 04. 1994.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 914 o slawu dodatnih6.500 vojnika UNPROFOR-a u BiH.

Komanda Vojske RS izjavila je da jepovla~ewe te{kog naoruàwa izoblasti 20 kilometara oko Gora`daokon~ano.

27. 04. 1994.

Savjet NATO je sa velikimohrabrewem uo~io znake da su ciqeviuklawawa opsade Gora`da ostvareni,kaè se u saop{tewu Savjeta NATO naambasadorskom nivou u Briselu. No ipored konstatacije da se povla~ite{ko naoruàwe, Savjet NATO, usaop{tewu koje vrvi od prijetwi,nagla{ava da ultimatum ostaje nasnazi.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN u biv{oj JugoslavijiJasu{i Aka{i je izjavio da jepovla~ewe te{kog naoruàwa iz oko-line Gora`da zavr{eno i da nemapotrebe za vazdu{nim udarima.

Francuski mediji su saop{tili{okantne podatke o broju mrtvih irawenih u Gora`du, kojih ima bar triputa mawe nego {to su izvje{ta~ijavqali. Portparol Visokog komesari-jata UN za izbjeglice Peter Keslerrekao je da je davao pogre{ne podatke,jer su informacije dobijane odbo{wa~kih vlasti, a cifre nisu prov-jeravane.

General Majkl Rouz, komandantUNPROFOR-a za BiH, ocijenio je da jenivo razarawa u Gora`du mawi odo~ekivanog.

28. 04. 1994.

General Majkl Rouz, komandantUNPROFOR-a za BiH, optuìo je mus-limansku stranu da je svoje jedinicesvjesno povukla sa lako brawenihpoloàja oko Gora`da, ra~unaju}i da}e UNPROFOR voditi rat umjesto wih.Zvani~ni predstavnik generala Rouzaizjavio je da generalovo mi{qewe,iznijeto jednom britanskom oficiru,nije za javnost i da traka sa snimqen-im rije~ima generala nikada nije tre-balo da bude objavqena.

Jedan ameri~ki avion koji je u~estvo-vao u operaciji "Sprije~iti let"sru{io se po uzlijetawu s nosa~aaviona u Jadransko more. Pilot jepoginuo.

29. 04. 1994.

Izaslanici Kontakt-grupe razgovaralisu sa liderima RS na Palama.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev rekao je da bi pred-stoje}i ministarski sastanak SAD,Rusije, EU i UN mogao usvojiti privre-meni nacrt sporazuma o rje{ewu kon-flikta u BiH.

01. 05. 1994.

U saop{tewu, koje je potpisaona~elnik G[ VRS general-majorManojlo Milovanovi}, kaè se da suu muslimanskom napadu iz pravcaTuzle na srpske poloàje u grani~nimpodru~jima tih op{tina, a posebno nabrdu Vis, u~estvovala i dva vodaNordijskog bataqona UNPROFOR-a,razme{tenog u tom gradu, sa oklopnimtransporterima i tenkovima tima"leopard".

03. 05. 1994.

"Zaklawaju}i se iza NATO-a, SAD sudo{le na samu granicu ukqu~ivawa ugra|anski rat na prostorima biv{eBiH i vrlo je mogu}e da }e neki


160

"Jastrebovi" gurnuti Ameriku u noviVijetnam u Bosni", izjavio je pred-sjednik Republike Srpske RarovanKaraxi}. "Upozoravamo me|unarodnefaktore da ne}emo prihvatiti bilokakvu promenu statusa Br~kog, jer suovaj grad i koridor prema Srbijivitalni interes srpske nacije i nekaniko ne o~ekuje bilo kakvupopustqivost u tom pogledu", rekao jepredsjednik RS.

Ambasadorka SAD u UN MedlinOlbrajt je drugi put u toku nedjeqeuputila protestno pismo generalnomsekretaru UN Butrosu Galiju, o{troreaguju}i na izjave visokih funkcio-nera UN u Bosni u kojima kritikujepredsjednika Bila Klintona. Ovo seposebno odnosi na li~nog izaslanikageneralnog sekretara UN u BiH,Jasu{ija Aka{ija.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i vodio jena Palama razgovore sa predsjed-nikom RS Radovanom Karaxi}em,koji je ponudio muslimanima primir-je u rejonu Br~kog. Postignut je dogov-or o razmje{tawu vojnih posmatra~aUN na srpskim linijama fronta uBr~kom. Povodom incidenta od 30.aprila u okolini Tuzle dogovoreno jeda se ubudu}e izbjegnu sli~ne kon-fliktne situacije izme|u srpskihsnaga i pripadnika UNPROFOR-a.

Mediji u Wema~koj najavili su da kodBr~kog predstoji "odlu~uju}a bitka uratu u Bosni, koji traje vi{e od dvijegodine". Radio i televizijskiizvje{taji javqali su - jednostrano,pozivaju}i se na neidentifikovaneizvore UN u Zagrebu i Sarajevu datrupe Srba i muslimana proteklihdana "mar{iraju prema okoliniBr~kog". "Bitka kod Br~kog je kqu~rata u Bosni", citira wema~ka agen-cija {efa muslimanske armijeRasima Deli}a.

04. 05. 1994.

"Sigurno je da niko ne moè dovestitoliko vojske i tehnike da pobedi

narod koji brani svoje prostore",izjavio je komandant Prvog kraji{kogkorpusa general-potpukovnik MomirTali} povodom sve izraènijih pri-jetwi muslimana i Hrvata da }e pre-duzeti ofanzivu na srpsku Posavinu iBr~ko. "Odlu~nost srpskog naroda isrpskih boraca je takva da }emo seako treba boriti do posqedweg",rekao je Tali}. "Mi se borimo za svojnarod, za svoju zemqu, za svoju slobo-du i svi koji nas napadnu uveri}e seda }e na kraju pobediti istina,po{tewe i dostojanstvo na{eg naro-da".

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je pomo}nikadràvnog ministra u britanskomForin ofisu Daglasa Hoga.Razmijewena su gledi{ta o mirovnomprocesu u BiH. Hog se u Beogradu sus-reo sa najvi{im rukovodiocima RS,koji su mu rekli da su spremni da pre-govaraju sa Kontakt-grupom, poduslovom da se ukinu sakcije premaSRJ.

05. 05. 1994.

Predsjedni{tvo Republike BiH uSarajevu zatraìlo je ostavku speci-jalnog izaslanika generalnog sekre-tara UN, Jasu{ija Aka{ija, zbogwegove navodne pristrasnosti premasrpskoj strani.

08. 05. 1994.

U Br~kom su po~eli da se raspore|ujuposmatra~i UNPROFOR-a da bi evi-dentirali eventualne provokacijezara}enih strana, saglasno dogovorusrpske i muslimanske strane.

10. 05. 1994.

Muslimanske snage granatirale suBr~ko, tri lica su poginula, 14raweno.

"Artiqerijski napad na Br~ko za vri-jeme odràvawa sjednice Narodneskup{tine Republike Srpske, daklekada je tu cjelokupno dràvno

rukovodstvo, poku{aj je ubistva togrukovodstva", izjavio je dr RadovanKaraxi}, predsjednik RepublikeSrpske.

11. 05. 1994.

Br~ko je ponovo granatirano iz prav-ca muslimanskih poloàja. Muslimanisu priznali i prethodni napad nagrad.

U Br~kom je za vrijeme sjednice NSRS usvojila Platformu za mirovnepregovore. Po ocjeni Skup{tine,osnova za teritorijalno razgrani~ewesa Federacijom BiH treba da budefakti~ko stawe na rati{tu, pa u tomsmislu Br~ko i Posavina moraju osta-ti teritorija RS.

Predsjednik Francuske FransoaMiteran i {ef francuske diplomati-je Alen @ipe zaprijetili supovla~ewem svojih vojnika iz BiHukoliko se uskoro ne postigne mir natom prostoru.

U Be~u su, uz ameri~ko posredovawe,bosanski muslimani (vo|a delegacijeHaris Silajxi}) i Hrvati (vo|a del-egacije Mate Grani}) postigli dogov-or o budu}oj federaciji, koja bi zauz-imala 58% teritorije BiH. Najavqenoje sve~ano potpisivawe ~etiri spo-razuma: o izboru predsjednika fed-eracije; o izboru predsjednika vladei ministara (prvi predsjednik bi}emusliman, a od 17 ministara, {est }ebiti Hrvati); tre}i i ~etrvti spo-razum se ti~u teritorijalnog raz-grani~ewa; od osam kantona ~etiri }ebiti muslimanska, dva hrvatska, dvamje{ovita.

12. 05. 1994.

Senat SAD usvojio je zakonski pri-jedlog kojim se traì ukidawe embar-ga na uvoz oru`ja za bosanske musli-mane.

"Me|unarodna blokada Srbije ne samoda je kontraproduktivna i genocidna,

1994


161

nego ne}e i ne moè uraditi ni{ta",izjavio je predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} u intervjuuameri~koj reviji "Veniti fer"("Visoko dru{tvo"). "Srbija je mnogojaka. Sankcije su put pritisaka na Srbeda izdaju svoje nacionalne interese.Ali to je apsolutno nemogu}e. Minemamo rezervne domovine i mi, jed-nostavno, moramo da ìvimo ovde, gdesmo sada." "Kao {to vidite, moèmobiti i hiqadu godina pod embargom,on nam ne moè ni{ta u~initi", rekaoje Milo{evi}.

U Bugojnu je nedavno ubijeno 26intelektualaca hrvatske nacionalnos-ti, koje su muslimanski vojnici zaro-bili prije devet mjeseci - saop{tilisu srpski vojni izvori pozivaju}i sena svjedo~ewa Srba izbjeglih iz ovoggrada.

13. 05. 1994.

Dowi dom ruskog parlamenta pre-poru~io je predsjedniku Federacije,Vladi i Ministru inostranih poslovada "hitno preduzmu energi~ne mere uokviru UN za ukidawe sankcija premaJugoslaviji". U slu~aju jednostranogukidawa embarga na uvoz oru`ja mus-limanima, sa bilo ~ije strane Rusijabi trebalo da jednostrano ukinesankcije prema Jugoslaviji, kaè se uusvojenom dokumentu.

Na ministarskom sastanku u @enevi(SAD, Rusija i predstavnici EU -Velika Britanija, Francuska iWema~ka) postignuta je saglasnost ozajedni~koj strategiji u rje{avawukonfliktau BiH. U sve~anoj Dekla-raciji zara}ene strane se pozivaju dau roku od dvije nedjeqe zapo~nu pre-govore o miru pod pokroviteqstvomKontakt-grupe; predvi|a se teritori-jalna podjela BiH, prema kojoj bi mus-limanim i Hrvatima pripalo 51%, aSrbima 49% teritorije; odbacuje seuslovqavawe zakqu~ivawa mira uki-dawem sakcija prema SRJ, ali se ukazu-je da bi dobra voqa pri sprovo|ewusporazuma o miru, {to ukqu~uje i

povla~ewe sa dogovorenih teritorija,"trebalo da vodi postepenoj suspenzi-ji sankcija koje su uvele UN".

"Va{ington post" otkriva da Iransnabdijeva oru`jem bosanske musli-mane. List tvrdi da je 4. maja na zagre-ba~ki aerodrom sletio iranski vojnitransportni avion sa 60 tonaeksploziva i ratnog materijala i da jeto samo prva isporuka namijewenahrvatskim i muslimanskim snagama zarat protiv Srba.

14. 05. 1994.

Predsjednik Predsjedni{tva Repu-blike BiH Alija Izetbegovi} odba-cio je prijedlog ministarskog sastankau @enevi da sukobqene strane sklope~etveromjese~no primirje. On misli daènevski plan zna~i "djelimi~nopopu{tawe srpskoj agresiji", te da bidva mjeseca obustave neprijateqstavabilo dovoqno.

16. 05. 1994.

[efovi diplomatija Evropske unije nasjednici u Briselu u potpunosti suprihvatili plan o miru u BiH usvojenna @enevskoj ministarskoj konferen-ciji.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je u Beograduspecijalnog izaslanika ruskog pred-sjednika Vitalija ûrkina. Nakonrazgovora ûrkin je u svojoj izjavipodsjetio da je u Beograd do{ao posli-je vrlo va`nog ministarskog sastanka u@enevi gdje su postavqeni okviri zaokon~awe procesa rje{avawa konflik-ta u biv{oj BiH. [to se ti~e konceptaUnije BiH i teritorijalne podjele,ûrkin je izjavio kako vjeruje da }eSrbi iz Bosne imati o tom pozitivanstav, prvenstveno zbog toga {to se oprocentu teritorijalne podjele 51prema 49% ne moè pregovarati, i tovaì za sve tri strane u sukobu. "To jedogovor koji je u interesu i Srba iHrvata i muslimana u Bosni", istakaoje Vitalij ûrkin.

17. 05. 1994.

Wegova svetost patrijarh moskovs-ki i cijele Rusije Aleksej Drugi upratwi patrijarha srpskog gospodi-na Pavla stigao je na Pale. Do~ekalisu ih najistaknutiji predstavniciRepublike Srpske dr RadovanKaraxi}, Nikola Koqevi} iMom~ilo Kraji{nik i komandantGlavnog {taba VRS general-pukovnikRatko Mladi}.

Na sarajevskom aerodromu partijarhmoskovski i cijele Rusije AleksejDrugi, sprski partijarh gospodinPavle i zagreba~ki kardinal FrawoKuhari} potpisali Zajedni~kudeklaraciju u kojoj se traì hitnoobustavqawe neprijateqstava i ratnihsukoba, mirno i pravedno rje{avawesporova. Poglavar Islamske vjerskezajednice u BiH reis ul ulemaMustafa Ceri} nije htio da se sretnesa ruskim partijarhom, jer ruska Crkva"nije osudila agresiju u BiH".

18. 05. 1994.

"Najnovija @enevska deklaracija ipodela biv{e BiH na dva dela u prin-cipu je prihvatqiva za srpsku stranu,ali }e biti velikih pote{ko}a okopredvi|enih procenata", izjavio jepredsjednik Narodne skup{tine RSMom~ilo Kraji{nik. "Ne èlim daprejudiciram bilo kakvo rje{ewe, aliu ovom momentu ne vidim na~ina kojimbi se udovoqilo hrvatsko-musliman-skim prohtjevima. Srbi ne èle tu|uzemqu. Mi branimo svoje etni~ke pro-store u biv{oj BiH i slede}i taj prin-cip srpska strana je spremna da seodrekne jednog dijela teritorije kojidrì, ~ak i odre|enog dijela zemqe uvlasni{tvu, koji iznosi 64%, u koristkompaktnosti dràve", precizirao jeKraji{nik.

19. 05. 1994.

Portparol UNPROFOR-a u SarajevuRob Anink izjavio je da je musliman-


162

ska vojska u Bosni otpo~ela simultanuofanzivu protiv srpskih snaga. On jerekao da je granata koja je pala ublizini sarajevskog aerodromavjerovatno ispaqena sa muslimanskestrane.

U sjedni{tu UN u Wujorku objavqen jeizvje{taj jugoslovenske Vlade o rat-nih zlo~inima. U dokumentu od 240strana pojedina~no su dokumentovanizlo~ini do po~etka rata u Sloveniji,sukobima u Hrvatskoj i BiH.

U Moskvi je zavr{en Kongres duhovnobliskih isto~nohri{}anskih naroda.Izme|u ostalog, usvojena je iRezolucija o ukidawu sakcija premaSR Jugoslaviji. U~estvovali su pred-stavnici 11 zemaqa. Jugoslovenskudelegaciju predvodio je dr SlavenkoTerzi}, direktor Istorijskog institu-ta SANU.

Republika Srpska oslobodila je 11francuskih dràvqana, ~lanova ekipe"Prve pomo}i", koji su uhap{eni~etrdeset dana ranije zbog krijum-~arewa oru`ja. Za pu{tene Francuzepla}ena je kaucija od 44.000 dolara. UFrancuskoj su do~ekani kao heroji, aministar inostranih poslova Alen@ipe izrazio je zahvalnost me|unar-odnoj diplomatiji za poredovawe uosloba|awu zatvorenika.

20. 05. 1994.

Francuski ministar inostranihposlova Alen @ipe usprotivio seukidawu embarga na uvoz oru`ja zabosanske muslimane. To bi vodilo"stogodi{wem ratu", rekao je on.

21. 05. 1994.

Muslimanska ofanziva u sredwojBosni postaje sve è{}a. Jake borbevode se za Vla{i}. Srpska stranaprocjewuje da je ciq ove ofanzive,pored Vla{i}a, Kupres, Ozren isuàvawe posavskog koridora.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izjavio je da su Srbi spremni da

odmah i bez uslova pristupe pregov-orima o prekidu neprijateqstava,iako preferiraju trajni, a ne privre-meni mir.

Komanda UNPROFOR-a saop{tila jeda muslimanska strana nije potpisalaaneks sporazuma o prekidu vatre uzoni od tri kilometra od Gora`da.

23. 05. 1994.

Vo|a bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi}, koji nezvani~no boraviu Parizu, rekao je da je spreman dapregovara, ali i da se, ako budepotrebno, bori za o~uvawe teritori-jalnog integriteta BiH. Ako musli-manski uslovi ne budu ispuweni i akoembargo na uvoz oru`ja ne bude ukin-ut, muslimani }e nastaviti borbu."Bori}emo se ili izginuti", rekao jeIzetbegovi}.

24. 05. 1994.

Francuski ministar inostranihposlova Alen @ipe izjavio je da }esastanak predstavnika zara}enihstrana iz BiH u Taloaru pokazati koje iskreno za mir. Ukoliko sukobqenestrane odbiju mirovni plan EU raz-motri}emo povla~ewe svojih vojnikaiz Bosne do kraja godine, rekao je@ipe.

Generalni sekretar UN Butros Galisuprotstavio se ukidawu ebmarga nauvoz oru`ja za muslimane, jer bi to,po wegovom mi{qewu, pogor{alo kon-flikt u regionu.

25. 05. 1994.

Snage bosanskih Hrvata sa tenkovi-ma pridruìle su se muslimanskojvojsci u napadima na poloàje Srba ucentralnoj Bosni. Ovo je prvi put zavi{e od godinu dana registrovano dasnage bosanskih Hrvata aktivnopomaù muslimanskim vojnicima pro-tiv Srba u Bosni.

Komandant mirovnih snga UN u BiHgeneral Majkl Rouz, predstavqaju}i

komandantu NATO-a za ju`nu Evropustawe u BiH, rekao je da muslimanskavojska nema {ansi da povrati teri-torije koje je izgubila u borbi saSrbima, te da je nastavqawe rata"besmisleno".

Predsjednik SAD Bil Klinton o{troje kritikovao pristalice jednostranogukidawa embarga na uvoz oru`ja uBiH. "To SAD treba da u~ine samozajedno sa saveznicima, nikako jed-nostranim potezima", rekao jeKlinton.

26. 05. 1994.

U Taloaru su bez rezultata zavr{enipregovori predstavnika FederacijeBiH, RS i Kontakt-grupe. Razgovaralose o mogu}oj podjelli Bosne premakojoj bi 49% teritorije pripaloSrbima, a 51% Federaciji BiH.Nastavak pregovora dogovoren je za 10dana.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da novamirovna konferencija moè da uspijeako ne poku{a nametawe rje{ewaSrbima. Karaxi} je dodao da ta kon-ferencija ne treba da se bavi poli-ti~kim rje{ewima, jer je ono na|eno:Amerika je stvorila Federaciju BiH,a Srbi svoju dràvu.

Povodom 26. maja, Dana RV i PVOVRS, general-major @ivomir Nin-kovi}, komandant ovog vida vojskeuputio je ~estitku oficirima ivojnicima uz èqu da sqede}ugodi{wicu obiqeè "pod jedinstven-im nebom nad ujediwenim srpskimzemqama u miru i slobodnoj dràvisrpskog naroda". "Nadahnuti sve-tosavqem, srpskim rodoqubqem ivite{tvom savlada}emo sva isku{ewapred koje nas stavqaju Bog i istori-ja", poru~io je komandant Vazduho-plovstva.

27. 05. 1994.

Rusija je upozorila Savjet bezbjed-nosti UN na kontinuirane musli-

1994


163

manske provokacije iz za{ti}enihzona i na teku}u ofanzivu u Bosni.

28. 05. 1994.

U drugom artiqerijskom napadu zaposqedwa dva dana na Br~ko pogo|enje centar grada, jedno lice je poginulo,15 raweno. Napad je izvr{en od straneHrvatskog vije}a obrane sa podru~ja{ireg rejona Ora{ja u Posavini.

Na svim frontovima kod Doboja nas-tavqeni su sukobi muslimanskih i srp-skih snaga. @estoke borbe vo|ene suna tesli}kom frontu.

Grupa od 227 civila evakuisana je izmuslimanskog dijela Sarajeva posre-dovawem Komisije za razmjenu RS iCrvenog krsta RS. Rije~ je uglavnom ostarim, bolesnim i invalidnim lici-ma, ve}inom Srbima.

29. 05. 1994.

Proces etni~kog ~i{}ewa u biv{ojBiH po~eo je nad Srbima i to prijenego {to je 6. aprila 1992. godineprogla{ena nezavisnost te biv{ejugoslovenske republike. To se dokazu-je u Memorandumu koji je KomitetSavezne vlade za prikupqawe podatakao izvr{enim zlo~inima protiv~ove~nosti i me|unarodnog prava izBeograda poslao Ujediwenim nacijamada bi pokazao razmere stradawastanovni{tva Posavine u vreme kada jeto podru~je biv{e BiH bilo pod kon-trolom hrvatskih snaga.

30. 05. 1994.

Rasplamsavaju se ratni sukobi u BiH.Jedan oficir UNPROFOR-a javio se satuzlanskog aerodroma Dubrave da naaerodrom padaju granate i da se svinalaze u skloni{tima. PortparolUNPROFOR-a u Sarajevu Rob Aninksaop{tio je da su srpske snage u sjev-ernom dijelu centralne Bosneotpo~ele kontranapad, nastoje}i dapovrate teritoriju izgubqenu tokom

muslimanske ofanzive, naro~ito okoTe{wa i Tesli}a.

U Sarajevu je odràna Konstitutivnaskup{tina Federacije BiH. Za pred-sjednika Federacije za period od{est mjeseci izabran je Kre{imirZubak (Hrvat), a za potpredsjenikaEjup Gani} (musliman). Za premijeraje izabran Haris Silajxi} (musli-man). Alija Izetbegovi} ostaje pred-sjednik Predsjedni{tva postoje}eRepublike BiH dok traju mirovni pre-govori sa Srbima.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN u biv{oj JugoslavijiJasu{i Aka{i zatraìo je od NATO-adodatne trupe za odràvawe mira uBiH, prije svega u Sarajevu, Gora`du iTuzli.

U Hrvatskoj, kao glavno sredstvopla}awa, vaì kuna, nova nacionalnavaluta koja zamewuje dosada{wihrvatski dinar.

Za rat u biv{oj Jugoslaviji krivi su"komunista Tito i wegova banda" -izjavio je poznati ruski pisac inobelovac Aleksandar Solè-wicin, koji se, poslije dvadesetogo-di{weg izgnanstva, vratio u Rusiju.Solèwicin je rekao da "Jugosloven-ski konflikt nije nastao po èqinaroda". "Ni Srbi, ni Hrvati niBosanci nisu ni u ~emu krivi. Krivisu komunist Tito i wegova banda, kojisu nacrtali granice koje ne odgovara-ju etni~kom sastavu. Zatim su", smatraSolèwicin, "~itave mase qudi pre-seqene s jednog na drugo podru~je,isto kao {to je to uradio Staqin uSovjetskom Savezu. Tako su stvoreneunutra{we ve{ta~ke granice, narodisu se izme{ali i mnogi su po~eliìveti na tu|oj teritoriji". "Kriv jeTito i rukovodstvo zapadnih zemaqakoji su, poslije raspada Jugoslavije,priznali biv{e administrativnegranice kao dràvne", zakqu~io jeSolèwicin.

31. 05. 1994.

Izaslanik ruskog predsjednikaVitalij ûrkin u Beogradu je razgo-varao sa predsjednikom SrbijeSlobodanom Milo{evi}em i sfunkcionerima RS (Mom~ilo Kraji-{nik i Nikola Koqevi}) i RSK(Milan Marti} i BorislavMikeli}).

Premijer Republike BiH HarisSilajxi} uslovio je odlazak namirovne pregovore u @enevipovla~ewem srpskih snaga iz "zoneizuze}a" oko Gora`da.

"Na prvi pogled, pomirewe dvije odtri zara}ene strane u biv{oj BiH jepozitivna pojava, ali ne smije seiskqu~iti ni mogu}nost da sporazummuslimana i Hrvata moè podsta}iwihove lidere na zajedni~ki velikirat protiv Srba za preraspodjelu ter-itorije republike", ocjewuje u komen-taru radio-stanica "Glas Rusije".

U~esnici Prvog me|unarodnogslovensko-evroazijskog kongresaodrànog u Ni`wem Novgorodu uRusiji od 25. do 27. maja ove godineusvojili su posebnu "Rezoluciju o srp-skom pitawu". Kao rezultat agresijetvoraca tzv. "novog svjetskog poretka"SAD, NATO, Evropske zajednice ime|unarodnih institucija koje su sepretvorile u wihovo oru|e". Srpskinarod se nalazi u najsurovijoj ekonom-skoj, politi~koj, kulturnoj i vojnojblokadi - kaè se u Rezoluciji.

01. 06. 1994.

"Mi ne idemo na pregovore, mi idemona razgovor o prekidu neprijateqsta-va, za to imamo mandat Skup{tine. Mirnema alternativu i ne}emo postavqatinikakve preduslove za uspostavqawemira", izjavio je predsjednik RS drRadovan Karaxi}, po zavr{etku 41.sjednice Narodne skup{tine RS naPalama.


164

Bosanski muslimani pregovaraju omiru, ali su im prave namjere nas-tavak dugog rata, pi{e pariski"Mond".

Lider Cazinske Krajine FikretAbdi} najavio je da bi se ubio kadabi morao da ìvi u tako neorganizo-vanoj tvorevini kakva je Alijinadràva. "Sa Alijom mogu razgovaratisamo pred o~ima javnosti, nikako u~etiri oka, kao {to mi poru~uje tajn-im kanalima", izjavio je Abdi}.

02. 06. 1994.

U @enevi pod okriqem UN ineposrednoj organizaciji Jasu{ijaAka{ija, specijalnog izaslanika gen-eralnog sekretara UN za biv{uJugoslaviju, odloèni su pregovori oprimirju predstavnika zara}enihstrana u BiH. Sastanak su bojkotovalipredstavnici Vlade u Sarajevu, kojisu svoj dolazak u @enevu uslovilipovla~ewem i posqedweg srpskogvojnika iz "zone izuze}a" tri kilome-tra od Gora`da.

Prema izvje{taju ameri~ke vojne obav-je{tajne slu`be (DIA) oko 400 pri-padnika iranske Revolucionarnegarde uba~eno je po~etkom maja u BiHsa zadatkom da "organizuje teror-isti~ke grupe me|u lokalnim musli-manskim stanovni{tvom za obra~un saSrbima".

Ameri~ki ambasador u HrvatskojPiter Galbrajt izjavio je da najboqerje{ewe za podru~je pod za{titomUjediwenih nacija moè da bude samodogovor Zagreba i Knina, a nikakoratne opcije. U~estvuju}i na tribiniFakulteta politi~kih nauka uZagrebu, Galbrajt je rekao da objestrane moraju biti spremne na kom-promis te da bi Hrvati trebalo dabudu pomireni sa ~iwenicom daSrbima moraju dati visok stepenautonomije. "Na nivou simbola, tomoè zna~iti i pravo Srba na sop-stvenu zastavu, kao {to je to slu~aj sa

saveznim dràvama u SAD", rekao jeGalbrajt, dodaju}i da autonomijapodrazumijeva {iroku lokalnusamoupravu koja bi obuhvatala kon-trolu {kolstva i policije i ubirawelokalnih poreza, te ukqu~ivawe u svenivoe vlasti u hrvatskoj dràvi."[to se Srba ti~e", rekao je ameri~kiambasador, "oni bi trebalo da seodreknu ideje o vlastitoj dràvikoju", kako je rekao, "ne bi priznalani jedna ~lanica UN".

"Do{li smo da sklopimo mir",izjavio je predsjednik RepublikeSrpske Radovan Karaxi}, koji je na~elu delegacije RS stigao u @enevu.

Komitet za sankcije Ujediwenih naci-ja je u posjedu informacije da Iran,Turska i Malezija, preko Hrvatskekrijum~are oru`je muslimanima ubiv{oj Bosni.

04. 06. 1994.

U francuskoj misiji u @enevizavr{ene prve konsultacije pred-stavnika tri zara}ene strane iKontakt-grupe o teritorijalnom raz-grani~ewu u BiH. Povodom ponu|enihmapa koje je izradila ekspertskagrupa u Va{ingtonu, ministar spoqnihposlova RS Aleksa Buha je rekao dasu to "karte za rat, a ne mir".

05. 06. 1994.

U @enevi ponovo odloèni pregovorio miru u BiH. Muslimanska delegaci-ja je, "nezadovoqna stawem na terenu"zaprijetila povratkom, jer se, premarije~ima Majkla Rouza, jo{ nekolikoSrba nalazi na uzvi{ewu Sjenokos,unutar zone od tri kilometra okoGora`da.

Prilikom kratke posjete Bosniameri~kih senatora Boba Dola i XoBajdena, glavnih lobista u senatu zaukidawe me|unarodnog embarga naisporuku oru`ja bosanskim musliman-ima, Bajden je izavio da je Jasu{iAka{i glavna smetwa okon~awu rata,

zbog navodnog odbijawa da se avijaci-jom NATO-a obezbijedi po{tovawerezolucije UN.

"Sa ve}ine muslimanskih poloàjarazli~itim obimom i ja~inom nas-tavqena su u protekla 24 ~asa borbe-na dejstva na Republiku Srpsku, a nas-tavqene su i hrvatske oruàne pro-vokacije u Posavini", izjavili supredstavnici VRS. Prema timizvorima, srpske snage i daqe nereaguju na provokativna dejstva, dokna ofanzivna dejstva, primjewuju}ilegitimno pravo na sopstvenuodbranu, uzvra}aju sna`no i precizno.

Prema saop{tewu Informativneslu`be Prvog kraji{kog korpusaVRS, muslimanske snage su ponovo naozrensko-vozu}kom rati{tu koristilebojne otrove. Otrovima (hlor isuzavac), kao se navodi, pune seartiqerijski, minobaca~ki i drugiprojektili.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonizjavio je da podràva prijedlogEvropske unije o teritorijalnoj pod-jeli Bosne, prema kojem biFederaciji BiH trebalo da pripadne51, a Srbima 49% teritorije.

06. 06. 1994.

U @enevi kona~no po~eli mirovnipregovori o BiH. U èqi da se na svezara}ene strane izvr{i pritisak dapristupe potpisivawu primirja u@enevu je doputovao i generalnisekretar UN Butros Gali. U @enevisu se, osim predstavnika Srba, Hrvatai muslimana, na{li i: generali DeLaprel i Rouz, kopredsjednik Konfe-rencije o biv{oj Jugoslaviji TorvaldStoltenberg, ameri~ki izaslanikârls Redman i zamjenik ruskogspecijalnog izaslanika AleksejNikiforov. Predsjednik RS RadovanKaraxi} je izjavio da su Srbi sprem-ni da potpi{u trajnu i op{tu obustavuneprijateqstava, dok su muslimaninajavili da }e insistirati na jednom-jese~nom prekidu vatre.

1994


165


166

"Krvavi sukob na teritoriji biv{eJugoslavije po~eo je posle unilateral-nih akata secesije Slovenije iHrvatske i gre{aka koje je napravilame|unarodna zajednica odbijawem daSrbima, kao i ostalim narodima, priz-na pravo na samoopredeqewe. Time jeme|unarodna zajednica povredilame|unarodno pravo, povequ UN,Parisku povequ, Helsin{ki zavr{niakt i Ustav SFR Jugoslavije, a posqed-ica je rat koji traje ve} tre}u godinu".Ovo je napisao jugoslovenskiotpravnik poslova u Tokiju ZdravkoPavi}evi} odgovaraju}i na optu`beprotiv Srba koje je iznio hrvatskiambasador u Tokiju Mithad Arsla-nagi}.

07. 06. 1994.

Napadi muslimanskih i hrvatskihsnaga na Republiku Srpsku nastavqajuse. Srpska strana ~vrsto drì svesvoje odbrambene poloàje i ne reagu-je na provokacije, dok na ofanzivnadejstva uzvra}a odlu~no i precizno.

08. 06. 1994.

U @enevi okon~ani mirovni pregovorio BiH potpisivawem Zajedni~keizjave o jednomjese~nom prekiduneprijateqstava, po~ev od 10. juna1994. u podne. U dokumentu se kaè daje to "prvi korak prema globalnomprekidu neprijateqstava u ~itavojBiH", zatim da }e se "u me|uvremenupristupiti potpunom osloba|awu svihzato~enika, ukqu~uju}i i ratnezarobqenike".

09. 06. 1994.

Predsedstavni~ki dom ameri~kogKongresa izglasao je ukidawe embargana uvoz oru`ja bosanskim muslimani-ma. Ova odluka treba, me|utim, jo{jednom da bude potvr|ena u Senatu, a ipredsjednik Klinton moè da uloìveto.

U selu [atorovi}ima kod Br~kog srp-ska i muslimanska strana izvr{ile su

razmjenu civila i ratnih zarobqenika.Na muslimansku stranu su pre{la 153lica, a na srpsku 264.

10. 06. 1994.

Komandant VRS general RatkoMladi} izjavio je da je "prirodnopravo Srba da odlu~e s kime }e i kakoèle da ìve", a o tome }e se "kadado|e vrijeme, narod precizno izjasni-ti". Isti~u}i da Srbi nemaju bilo {taprotiv hrvatsko-muslimanskog sporazu-ma ukoliko je orjentisan prema zajed-ni~kom ìvotu u miru", geleralMladi} je rekao da ono {to je danasva`no, to je zaustaviti rat, jer wegovonastavqawe nije u interesu strana usukobu. Dodaju}i da "danas rata ne bini bilo" da su Hrvati i muslimanièqeli da se sporazumiju sa Srbima",general Mladi} zakqu~uje da je "sadanemogu}e misliti o jednoj zajedni~kojdràvi za sve tri strane". Ocewuju}ida je srpskom narodu rat "nametnut" ida bi konsekvence trebalo da snoseoni "koji su ga isprovocirali", gener-al Mladi} je rekao da srpski narod iwegovi rukovodioci ne mogu za rat dabudu odgovorni. "Branimo na{u zemqu,jer Bosna je svojevremeno bila potpunosrpska. Poslije genocida u Prvom iDrugom svjetskom ratu evo gdje smodanas do{li" - naglasio je komandantVRS.

Komandant UNPROFOR-a u biv{oj BiHbritanski general Majkl Rouzokarakterisao je prekid vatre na teri-toriji te biv{e jugoslovenske repub-like, koji je stupio na snagu danas upodne, kao "po~etak kraja rata".

U malom mjestu Rudanka, pored Dobojaobeleèna je dvogodi{wica formi-rawa Druge oklopne brigade. Drugaoklopna brigada formirana je 10. juna1992. godine na Mawa~i. Od tada pa dodanas "Oklopwaci" su u~estvovali usvim ve}im bitkama za oslobo|eweprivremeno okupiranih delova srpskezemqe.

12. 06. 1994.

Grad Br~ko ponovo je, u 12 ~asova i dvaminuta, granatiran. Osam projektilaispoqenih iz vi{ecevnog baca~a rake-ta 128 milimetara sa hrvatskihpoloàja iz Rajeva sela (teritorijaRepublike Hrvatske) palo je nacivilne ciqeve u gradu.

Nacionalni komitet ameri~kihpilota, koje je za vrijeme Drugog svet-skog rata spasio general DraàMihailovi}, pismeno je apelovao napredsjednika SAD Bila Klintona iameri~ku diplomatiju da prestanu spritiscima na srpski narod i podrèwegovu borbu za slobodnu i samostal-nu dràvu. "Bilo bi tragi~no, okrutnoironi~no i slomilo bi na{a srca kadabi na takav prijateqski gest srpskognaroda, ameri~ki vojnici danas odgov-orili bombardovawem Srba istavqawem na stranu onih koji su i zavreme Drugog svjetskog rata pucali naameri~ke pilote i predavali ihWemcima". "Vjerujemo", stoji na krajuapela, "da bi ameri~ki narod i~lanovi Kongresa trebalo da imaju uvidu ove ~iwenice prije preduzimawabilo kakvih konkretnih akcija u razr-je{ewu konflikta u biv{oj BiH iJugoslaviji".

13. 06. 1994.

Na frontu me|u muslimanima tre}idan traje do sada najja~a ofanzivaPetog korpusa na slobodnu teritorijuAP Zapadna Bosna. Sna`ne borbe sevode du` cele linije fronta u rejoni-ma: âgli}a, Todorova, Pe}ingrada,Liskovca i Tr{ca.

14. 06. 1994.

Ministar inostranih poslova RusijeAndrej Kozirjev izjavio je u Moskvida wegova zemqa i me|unarodna zajed-nica insistiraju na teritorijalnomrazgrani~ewu u Bosni u srazmeru 51%za Federaciju BiH i 49% zaRepubliku Srpsku. Ako srpska stranato prihvti, to }e, po oceni Kozirjeva,

zna~iti prihvatawe opcije mira i utom slu~aju Srbi mogu ra~unati napotpunu pomo} i podr{ku Rusije, napostepeno ukidawe sankcija premaJugoslaviji i weno vra}awe ume|unarodnu zajednicu.

15. 06. 1994.

Predsjedniku Republike SrpskeRadovanu Karaxi}u u Moskvi jeuru~ena literarna nagrada "Mihail[olohov" koju mu je dodelio Savezpisaca Rusije. Predstavnici javnog ikulturnog ìvota Moskve u pozdravn-im besjedama izrazili podr{kuRadovanu Karaxi}u i srpskom naroduu wegovoj borbi za slobodu i egzis-tenciju.

16. 06. 1994.

U Londonu zavr{en sastanak ekspera-ta Kontakt-grupe zaduène za izradumapa o teritorijalnoj podjeli BiH.

Ujediwene nacije }e slediti politiku"mrkve i {tapa", odnosno sile idiplomatije, u svojim naporima dapostignu mir u biv{oj Jugoslaviji,izjavio je u Be~u specijalni pred-stavnik generalnog sekretara UN zabiv{u Jugoslaviju Jasu{i Aka{i."Mislim da je upotreba sile ili pret-wa wom, ako se razborito koristi,va`no diplomatsko oru`je", rekao jeAka{i u jednoj diskusiji o uloziUNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji.

20 .06. 1994.

U blizini Gora`da s muslimanskihpoloàja pucano na britansku patrolu"plavih {qemova". Patrola nijepretrpjela gubitke, ali je uzvratilavatru.

21. 06. 1994.

Muslimanske snage spremaju velikuofanzivu protiv Srba u sjevernoj isjeveroisto~noj Bosni, tvrdi se uLondonu, a na osnovu izve{tja pilotaNATO, koji intenzivno nadle}u to

podru~je. Tvrdi se da je glavni ciqskora ofanziva na planinu Ozren,koja za muslimane ima strate{kizna~aj u daqim planovima za napadena Doboj.

"Postaje sve jasnije da hrvatsko-mus-limanski savez, ne samo da nijeprirodan ve} i ne daje nikakve garan-cije miru na ovom podru~ju, naprotivon ga ugroàva", rekao je prilikomsastanka sa novinarima na redovnojpres konferenciji Alun Roberts,{ef informisawa u sektoru "JUG".

Portparol UN za mirovne operacijeizjavio je da muslimani u Bosni ve}duè vrijeme preduzimaju ofanzivneakcije, koje su poslewih dana inten-zivirane. Po wegovim rije~ima,najteè borbe se vode na ozrensko-vozu}kom frontu, zbog ~ega je srpskastrana uputila protest komandiUNPROFOR-a.

22. 06. 1994.

Predstavnici UN su saop{tili da je,uprkos srpskim protestima, u lukuSplit stigao prvi kontigent od 250turskih vojnika (od ukupno 1.500), koji}e kao mirovne snage biti rapore|enidu` linije fronta u BiH.

Komandant UNPROFOR-a za BiH gen-eral Majkl Rouz zatraìo je da seobrati ameri~kim senatorima i da im,povodom wihove odluke da se ukineembargo na oru`je muslimanima,objasni situaciju u BiH.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev stavio je kona~nopotpis na ugovor o pridruèwuMoskve "Partnerstvu za mir" saNATO-om u Briselu.

"U sada{wem prijedlogu grupe za kon-takte imamo prvi put situaciju daSAD, Rusija i Evropska unija polazesa istih pozicija i tu vidimo dobrumogu}nost da se do|e do mirnogrje{ewa u Bosni", rekao je ministar

inostranih poslova JugoslavijeVladislav Jovanovi}. On je naglasioda je vaàn preduslov za mir da sesve strane tretiraju ravnopravno i dase Srbima u Bosni priznaju ista pravakao i drugim zara}enim stranama.Odgovaraju}i na pitawe o nema~kojkrivici za raspad Jugoslavije,Jovanovi} je rekao: "Ponovo ujediwe-na Nema~ka te{ko se ogrje{ila oJugoslaviju i srpski narod. Ona jeformirawe sebe kao novog faktora uEvropi ostvarila razarawemJugoslavije. To, uostalom, nije samona{e mi{qewe, nego se ono ume|uvremenu ~uje svuda u svetu.Dovoqno je podsetiti {ta su o tomerekli Bejker, Kristofer, Dima,Karington i mnogi drugi, Nema~ka jepostigla {ta je htela. Ona je ostvari-la uticaj na neke biv{e jugoslovenskerepublike i pristup Jadranu."

23. 06. 1994.

Britanski {ef diplomatije DaglasHerd boravio je u UN i Va{ingtonu,gdje je vodio razgovore o uskla|ivawustavova u Kontakt-grupi o formuli-sawu mirovnog plana za BiH. Jedna odglavnih tema je bio poja~ani pritisakameri~ke javnosti da SAD jednostranoukinu embargo na oru`je za muslimaneu BiH. On je upozorio da bi to bilaopasna mjera, jer bi u tom slu~ajuBritanija i Francuska povukle svojejedinice iz sastava UNPROFOR-a.

Poslanici Skup{tine bosanskih mus-limana i Federacije BiH na zasi-jedawu u Sarajevu jednoglasno suizabrali Harisa Silajxi}a za {efafederalne Vlade. Poslanici su,tako|e podràli Silajxi}ev prijed-log za sastav 16-o~lanog kabineta.

24. 06. 1994.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi}, povodom slave VRSi dràvnog praznika - Vidovdanavanredno je unapredio 12 oficiraVojske Republike Srpske u vi{e

1994


167

~inove, saop{tio je KabinetPredsjednika RS u Sarajevu. General-potpukovnik Ratko Mladi}unapre|en je u ~in general-pukovnika.General-major Manojlo Milova-novi}, Milan Gvero i \or|e \uki}dobili su ~in general-potpukovnika, au ~in general-majora unapre|eni sudosada{wi pukovnici Mi}o Grubor,Zdravko Tolimir, Jovan Mari},Stevan Tomi}, Mi}o Vlaisavqevi},Budimir Gavri}, Milutin Sko~aji}i Boò Novak.

Komandant muslimanske bosanskearmije Rasim Deli} pozvao je musli-mane i Hrvate da krenu u ofanzivnirat do potpunog oslobo|ewa zajed-ni~ke dràve, odnosno FederacijeBiH. Deli} je na sastanku sa oficiri-ma muslimanske vojske izjavio da suoni "dosad vodili ofanzivni rat i dasada predstoji druga faza, rat do pot-punog oslobo|ewa".

"Hrvatska je glavna tranzitna veza zaprebacivawe iranskih ispruka oru`jau Bosnu, uz pre}utno odobravaweKlintonove administracije", jer,budu}i da je izostao protest SAD,"Hrvati su pretpostavili da adminis-tracija `muri na isporuke oru`ja",pi{e "Va{ington post".

Armija BiH ponovo je napala Doboj, ana planini Ozren, u zaseoku Pawik,pred mulimansko-hrvatskom ofanzivomslilo se 4.000 srpskih izbjeglica.Nakon toga predstavnici Vojske RS supriznali da su u posqedwih nekolikonedjeqa muslimanske snage u regionuoko Vozu}e zauzele {est sela, {to jepotom potvrdio i predstavnik UNPRO-FOR-a u Sarajevu, Rob Anink.

25. 06. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} je uBawoj Luci izjavio da RepublikaSrpska ne}e potpisati sporazum omiru u BiH, ukoliko to potpisivawe nebi zna~ilo automatsko ukidawesankcija prema SRJ.

28. 06. 1994.

Povodom sve ~e{}eg kr{ewa primirjaod strane muslimana, general MajklRouz rekao je da muslimani "konstant-no kr{e primirje" i da su oni "najve}ineprijateq mirovnog sporazuma",optuìo ih je za sve è{}e borbe naplanini Ozren kao i "nekoliko nam-jernih i ozbiqnih napada" na pripad-nike mirovnih snaga UN. U saop{tewuJasu{ija Aka{ija se kaè: "^vrsta jenamjera snaga UNPROFOR-a u Bosnida, ukoliko je neophodno, i bezprethodnog upozorewa zatraèvazdu{ni podr{ku kako bi uni{tilibilo koju jedinicu koja namjerno napa-da osobqe UNPROFOR-a".

29. 06. 1994.

U Parizu je Kontakt-grupa za BiHpostigla definitivan dogovor okomapa o etni~koj podjeli BiH, "koje }ebiti prezentovane zara}enim stranamakada za to do|e vrijeme". Dogovor jepostignut i u vezi sa "kazneno-podsti-cajnim mjerama".

Prema izvje{tajima iz sjedi{ta NATOu Briselu, ovaj vojna organizacijaspremna je da u BiH uputi 50.000 vojni-ka radi sprovo|ewa plana Kontakt-grupe.

30. 06. 1994.

Ambasador SAD u Hrvatskoj PiterGalbrajt je povodom sve ~e{}ih pri-jetwi hrvatskoj politi~kog i vojnogvrha da }e silom krenuti u osvajaweteritorija pod kontrolom Srba izKrajine izdao saop{tewe u kome jere~eno da su "SAD opomenule Hrvatskuda bi se mogla suo~iti sa stra{nimvojnim porazom ukoliko bi prekr{ilaprimirje i poku{ala da silom povratiteritorije".

01. 07. 1994.

Povodom mapa o podjeli BiH, koje jeKontakt-grupa proslijedila zara}enimstranama na razmatrawe, predsjednik

RS Radovan Karaxi} je rekao da su"poniàvaju}e", jer kidaju teritori-jalni kontinuitet i aspolutno ukidajubilo kakvu mogu}nost opstanka Srba uBiH. Dodao je "da }e srpska stranaprostudirati mape i ocijeniti da li suone dobro polazi{te za nastavakmirovnog procesa ili imaju ultima-tivni karakter". Karaxi} je na krajurekao: "Vjerujemo da nas ni iz Srbijeniko ne}e prisiqavati da prihvatimone{to {to nije mogu}e prihvatiti, {tokida na{ kontinuitet i spre~ava na{edefinitivno ujediwewe".

Predsjednik muslimanske Vlade uSarajevu i Federacije BiH HarisSilajxi} najavio je da }e muslimaninastaviti sa borbom "sve do kona~nepobede". Govore}i da je ponu|eni planme|unarodne zajednice o teritorijal-noj podeli biv{e BiH to principu51% za Federaciju BiH, a 49% zaRepubliku Srpsku "ucena `rtve".

03. 07. 1994.

Trgovci oru`jem i daqe kr{e embargona uvoz oru`ja muslimanima u Bosni, atovari ratnog materijala me|u kojimaje onaj od 1. jula bio teàk 40 tona,stiù avionima koji se spu{taju naostrvo Krk u Jadranskom moru, uRepublici Hrvatskoj.

04. 07. 1994.

"Rat izme|u muslimana i Hrvata ubiv{oj Bosni je zavr{en", izjavili sukomandanti muslimanske i hrvatskevojske poslije potpisivawa vojnog spo-razuma u Sarajevu. Sporzumom koji supotpisali generali MilivojPetkovi} i Rasim Deli} predvi|enoje da se wihove trupe razdvajaju du`linije sukoba i da se uspostave zajed-ni~ke patrole du` osjetqivihpodru~ja. Razmatrana je i mogu}nostuspostavqawa jedinstvene komande.

05. 07. 1994.

U @enevi ministri inostranih poslo-va pet velikih sila (SAD, Rusije,


168

Velike Britanije, Francuske iWema~ke) prihvatili su plan teri-torijalnog razgrani~ewa BiH i pri-likom uru~ivawa mapa delegacijamazara}enih strana dali rok od dvijenedjeqe da se o wima izjasne, ili,ta~nije, da ga prihvate ili }e se usuprotnom suo~iti s "te{kimposqedicama". Dràvni sekretarSAD Voren Kristofer je dogovornazvao "va`nim korakom ka miru",dok je ruski ministar Kozirjev rekaoda je rije~ o "ultimatumu mira", tj. daje to "u su{tini prvi napor kako bi sesilom iznudio kompromis".

Iz krugova ameri~ke administracijese saznaje da je ona "strogo sug-erisala" vlastima u Sarajevu da, bezobzira na "mawkavosti u planuKontakt-grupe", prepusti Srbima da neprihvate prijedlog. S neprihvatawemprijedloga od strane Srba o~ito jera~unao i dràvni sekretar VorenKristofer koji je izjavio da "uko-liko Srbi ne prihvate, uslijedi}epostepeno serija mjera koje }e nakraju zavr{iti ukidawem embarga naoru`je muslimanima".

Srpski episkopi sa Episkopske kon-ferencije koja je odràna u Beo-gradu povodom nametanih procenata ikarte u BiH, apelovali su "na sav srp-ski narod da stane u odbranu svojihvekovnih prava i sloboda i vitalnihinteresa, nu`nih za fizi~ki iduhovni opstanak i opstanak na svojojo~evini i dedovini". "Na svetskepoliti~are i vo|e mo}nih zemaqaEvrope, Amerike i sveta apelujemo dasrpskom narodu ne name}u nasilnarje{ewa i odluke kakve smo imalipod bezbo`nim fa{istima i komunis-tima koji }e biti samo izvor novihnepravdi i nemira", isti~e se u apelu."Mi ne istupamo kao bilo kakva poli-ti~ka strana nego kao Crkva Hrisotvau ovom narodu Boìjem i te{kom ~asuisku{ewa na{e i op{te qudskeistorije. Svesno i odgovorno izjavqu-jemo da }emo ra|e pristati da neìvimo nego da svoj narod, koji

vekovima duhovno vodimo krstonos-nim putem Hristovim, izdamo i odwegove dana{we i sutra{we sudbineruke peremo".

06. 07. 1994.

Na~elnik Glavnog {taba HVO MilivojPetkovi} izjavio je u Zagrebu da jeuspostavqena "tijesna saradwa" mus-limanskih i hrvatskih snaga u biv{ojjugoslovenskoj republici BiH protivSrba. General Petkovi} je rekao da"za sada" muslimanske i hrvatskejedinice "ne}e krenuti zajedni~kimsnagama na odre|ena podru~ja", ali jeupozorio da }e "zajedni~kog delovawamorati da bude ukoliko buduugroèna podru~ja na kojima ìveHrvati". On je naglasio da je zajed-ni~ki {tab HVO i muslimanskihjedinica dobio zadatak da napraviorganizaciju budu}e zajedni~ke vojske- od Glavnog {taba do najniìh for-macija.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je ruskog minis-tra inostranih poslova AndrejaKozirjeva. Prilikom dolaska uBeograd Kozirjev je, osim {to jeizrazio o~ekivawe da }e sve strane uBiH prihvatiti plan Kontakt-grupe,rekao da }e u okviru politi~kihrje{ewa bosanskog sukoba i Hrvatimai Srbima dato pravo da se ujedine sasvojom mati~nom dràvom.

U prvim francuskima analizama,nakon {to su kona~no zvani~noobjelodaweni prijedlozi Kontakt-grupe o teritorijalnoj podjeli biv{eBosne i Hercegovine, preovla|ujeocjena da Srbi imaju "mnogo razloga"da odbace ponu|eni mirovni plan,koji je tako skrojen da o~igledno idena ruku muslimanskoj strani. Rije~ jeo "ameri~kom diktatu", prenose fran-cuski listovi izjavu predsjednikaRepublike Srpske RadovanaKaraxi}a, koji uz to iznosi i ocenuda su Amrikanci imali odlu~uju}urije~, a da se ~ini da ostali ~lanoviKontakt-grupe kao da nisu na bilo

koji na~in sudjelovali u uobli~avawumirovnog plana.

07. 07. 1994

Rusija je pozvala strane u konfliktuu biv{oj Bosni da prihvate prijedlogkoji je podnet na ministarskom sas-tanku Kontakt-grupe u @enevi. "Planteritorijalnog razgrani~ewa je kom-promisan i ni za koga nijeponiàvaju}i", izjavio je predstavnikministarstva inostranih poslovaGrigorij Karaskin. On je rekao nakonferenciji za novinare u Moskvida je u prijedlogu ministra "sa~uvanbalans strategijskih interesa".

Povodom mirovnog plana Kontakt-grupe za BiH, lider muslimana AlijaIzetbegovi} je izjavio: "Ako proci-jenimo da }e Srbi re}i ne, mi }emore}i da. Vjerujem, zato, da }emo prih-vatiti plan, jer je gotovo sigurno da}e ga Srbi odbiti..."

08. 07. 1994.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i je tokomrazgovora sa predsjednikom RSRadovanom Karaxi}em na Palamadobio saglasnost srpske strane zaproduètak primirja u BiH za jo{mjesec dana, {to mu nije po{lo zarukom u razgovorima vo|enim uMokvi, s predsjednikom i potpredsjed-nikom Federacije BiH Kre{imiromZubakom i Ejupom Gani}em.

10. 07. 1994.

U~esnici "Grupe - 7" u Napuqu, u~ijem je politi~kom delu prvi putpunopravno u~estvovala i Rusija,pruìli su sna`nu i jednoglasnupodr{ku mirovnom planu Kontakt-grupe za Bosnu i traè od sukobqenihstrana u toj biv{oj jugoslovenskojrepublici da ga do 19. ovog mjesecaprihvate.

"U slu~aju nove vojne akcije protivSrba iz Krajine, Hrvatska bi se

1994


169

na{la na udaru ekonomskih sankcijasli~nih onima u Jugoslaviji, kao i utotalnoj me|unarodnoj izolaciji",izjavio je wema~i ambasador uHrvatskoj, Horst Vajzel.

Jedinice Narodne odbrane AutonomnePokrajine Zapadne Bosne biqeèzna~ajne rezultate. Sve je vi{e infor-macija koje govore o veoma kriti~nomi te{kom stawu u Biha}u. Oklopnejedinice Abdi}eve vojske prodrle su uju`ni dio grada i zauzele nekepoloàje koje su dràli pripadniciPetog korpusa. Bombe su se rasplam-sale i u nekim drugim mjestima sjever-no od Biha}a.

Sabor HDZ BiH zavr{io je u Mostarudvodnevni rad usvajawem programskedeklaracije i izborom DariaKordi}a za predsjednika stranke.

12. 07. 1994.

Vlada Federacije BiH u Sarajevuprihvatila je prijedlog UN da se jed-nomjese~no primirje u BiH, koje jeistaklo proteklog vikenda, produì zajo{ mjesec dana. Sporazum o tomepostignut je poslije razgovora pred-stavnika Vlade u Sarajevu i speci-jalnog izaslanika generalnog sekre-tara UN Jasu{ija Aka{ija.Predstavnici Republike Srpske jo{ranije su se izjasnili za produèweprimirja.

Iz "za{ti}ene enklave" Srebrenicamuslimanske snage izvr{ile suartiqerijski napad na grobqe uBratuncu za vrijeme dok se na wemuodràvao pomen za 3.000 Srba sapodru~ja Srebrenice, Skelana iBratunca, koji su izgubili ìvottokom rata.

Na konferenciji za {tampu u Kninuportparol "sektora jug" Alun Robertsje povodom blokade mirovnih snaga UNu Hrvatskoj od strane "prognanika"rekao: "Podr{ka hrvatske policijeblokadi je jasna i o~igledna". A pred-sjednik Tu|man je izjavio da je

"protest opravdan, ali da je za to {toUNPROFOR nije obavio dio svojihzadataka kriva srpska strana koja neprihvata realizaciju rezolucijaSavjeta bezbjednosti UN".

13. 07. 1994.

Na Palama su zavr{eni razgovoripredsjednika Republike Srpske drRadovana Karaxi}a sa ministrimainostranih poslova Francuske iVelike Britanije Alenom @ipeom iDaglasom Herdom o planu Kontakt -grupe o podeli biv{e BiH u odnosu51% za Federaciju BiH i 49% za RS."Predo~ili su zastra{uju}u slikuproduènog i produbqenog rata,mo`da i van granica BiH, ukoliko seplan odbije", rekao je dr Karaxi}.

Pred posebnom komisijom slovena~kogparlamenta izjavu o kupovini oru`jaza bosanske muslimane dao je specijal-ni izaslanik Alije Izetbegovi}a zaSloveniju, Hasan êngi}. Premawegovom svjedo~ewu Slovenije je bilaglavna Izetbegovi}eva "logisti~kabaza", a poslovi su dogovarani sanajvi{im dràvnim vrhom, po~ev odpredsjednika Republike MilanaKu~ana, a najvi{e s biv{im slove-na~kim ministrom odbrane JanezomJan{om.

Paklene borbe za Biha}, izme|ujedinica AP Zapadna Bosna i Petogkorpusa dovele su u bezizlaznusituaciju i pripadnike francuskogbataqona UN, koji se nalaze u dijeluBiha}a koje kontroli{u snage lojalneAliji Izetbegovi}u. Pripadnicifrancuskog dijela "plavih {qemova"su posredstvom poqskog pukovnikaSolera, specijalnog izaslanika gen-erala De la Prela za kontakte saSrpskom vojskom Krajine, i zvani~nozatraìli hitnu pomo} civilnih ivojnih vlasti RSK u Kninu za evakuaci-ju svojih qudi iz pomenutog podru~ja.

14. 07. 1994.

"SRS i daqe insistira da RS ni pokoju cenu ne prihvati navodni mirovni

plan koji kao ultimatum poku{avaju danametnu velike sile", izjavio je pred-sjednik SRS dr Vojislav [e{eq nekonferenciji za {tampu u Beogradu.On smatra da je sada najpovoqnijitrenutak da se proglasi ujediwewe RSi RSK u jednu dràvu {to su radikaliodavno predlagali, [e{eq je pred-loìo i ime te nove dràve -Republika Zapadna Srbija.

"U biv{oj BiH se vodi narodnooslo-bodila~ki rat Srba sa svojim vekovn-im ugweta~ima i krvnicima i to za svojbiolo{ki opstanak", pi{e moskovska"Pravda". "Rat koji nikako nijeme|uetni~ki konflikt, kako gapogre{no naziva me|unarodna zajedni-ca, istovremeno je i antikolonijalni ime|ukonfesionalni i antiinterven-cionisti~ki, ali nikako nije gra|an-ski". Po mi{qewu Vladimira Maka-rova, "po{to se po~etkom juna 1994.godine na prostoru biv{e BiH obrazo-vala Federacija BiH, sa perspektivomwenog prikqu~ewa Hrvatskoj, sukob-qene strane vi{e nisu gra|ani jednezemqe. Pup~ana vrpca legitimitetapostojawa bosanskih Turaka i Hrvatana srpskoj zemqi je prekinuta".Interesantan je, po "Pravdi",nacionalnni sastav stanovni{tva naprostoru biv{e BiH koje se sastoji odstarosjedilaca bosanskih Srba, koji~ine srpski Subetios, od doseqenikaHrvata - kolonista, od bosanskihTuraka i wihovih sluga - poturicaSrba i Hrvata te istinskih Turaka".

Jedinice Izetbegovi}evog Petog kor-pusa zapo~ele su èstoke napadeprema linijama snaga Narodneodbrane Autonomne PokrajineZapadna Bosna u predjelu Abdako-vi}a Tr`ca i Liskovca, Golubovi}a iâgli}a, 10 kilometara jugozapadno odCazina i Pe}igrada. Abdi}eve snageuspje{no odolijevaju napadimaIzetbegovi}evih jedinica, nanose}i impri tom velike gubitke u qudstvu itehnici, uz veliki broj zarobqenih.

Hrvatske izbjeglice su blokirale isedi{te UNPROFOR-a u Zagrebu, ~ime


170

su protesti dostigli vrhunac uo~isednice Sabora, na kojoj }e seraspravqati o mandatu mirovnihsnaga koji isti~e 30. septembra.Demonstracije oko zgrade UNPRO-FOR-a po~ele su u 9.00, a zavr{i}e seve~eras u 20.00 ~asova. Demonstrantisu, kao i na ostalim mjestima blokada"plavih {qemova", izrazilinezadovoqstvo dosada{wom delat-no{}u UNPROFOR-a i predali suzahtjev da se on razmjesti "name|unarodno priznate granice Hrvat-ske" kao i da se hrvatska policijana|e u za{ti}enim podru~jima, a izb-jeglicama omogu}i vra}awe ku}ama.

15. 07. 1994.

"Poloàj Srba u Tuzli i okolini odpo~etka rata sve vi{e se pogor{avao,a sada je krajwe kriti~an", izjavio jepredsjednik regionalne komisije zaslobodan protok civila Semberije,Majevice i Posavine Vojislav\urkovi}. Prema wegovim rije~ima,"Srbi u tuzlanskom kraju su izloènibesrpimjernom poniàvawu, progoni-ma i pogromima ekstremnih pripadni-ka tamo{we muslimanske vlasti"."Srpska strana rapoloè podacima omnogim vinovnicima stradawa Srba,me|u kojima je i predsjedniktuzlanske op{tine Selim Be{lagi}",istakao je \urkovi}.

Prva laka pje{adijska brigada KotorVaro{, formirana 17. jula 1992.godine, po rije~ima wenog komandantapotpukovnika Vojina Ubiparipa,sve~ano }e obiqeìti drugu godi{-wicu svog postojawa.

Pomo} u lijekovima, medicinskimaparatima i opremi u vrijednosti odoko 100.000 wema~kih maraka stiglaje u bawolu~ki KBC. Namijewena jedje~ijoj klinici. Ovog puta darovaociu Wemci. Novac je obezbijedilahumanitarna organizacija za pomo} iza{titu djece u svijetu ~iji je naziv"Za{titi me", a sjedi{te joj je uDinslakenu kod Duizburga. U ovoj

humanoj akciji najvi{e se angaòvalagospo|a Marion [omers, predsjedni-ca organizacije "Za{titi me".

Komandant Takti~ke grupe Ozrenmajor Milovan Stankovi}, uputio jepoziv - apel, kojim se pozivajudobrovoqci za odbranu Ozrena,Doboja, Republike Srpske i srpstvauop{te. Ofanziva na Ozren traje nes-mawenom èstinom ve} 45 dana kojomli~no rukovodi komandant ArmijeBiH Rasim Deli}.

16. 07. 1994.

"Mi jo{ ne znamo odluku na{eNarodne skup{tine, a niko nema pravoda je prejudicira, ali ukoliko odbije-mo ove mape o teritorijalnoj podeli,{to verujem da }e se desiti, i uko-liko u tom slu~aju budemo napadnutikako nam se preti - brani}emo se kao{to se branio Izrael. Svi }e biti uratnim ili radnim jedinicama." Ovosu rije~i dr Radovana Karaxi}a,predsjednika Republike Srpskeizre~ene na sastanku sa predsjednici-ma trinaest kraji{kih op{tina uPetrovcu.

Vuk Dra{kovi}, lider SPO, uputio jepismo Mom~ilu Kraji{niku, u komega je podsjetio da od odluka NS RS oprihvatawu mirovnog plana zavisi ineposredna i budu}a sudbina srpskognaroda.

17. 07. 1994.

Poslije osve{tewa obnovqenoghrama, koji je u Petrovcu podignut1878. godine i u vi{e navrata oskr-navqen, posebno u vrijeme Drugogsvjetskog rata, patrijarth srpskigospodin Pavle je rekao: "Molimo seBogu da mir po{aqe nama i nepri-jateqima na{im, jer mir je potrebansvima". "Potreban nam je mir, ali popravdi Boìjoj, jer samo pravda drìzemqu i gradove", naglasio jePatrijarh na sve~anosti kojoj je pris-ustvovalo 10.000 qudi.

Na Brionima je po~eo "hrvatsko-tursko-bo{wa~ko-hrvatski" sastanakna vrhu. Predsjednici SulejmanDemirel i Frawo Tu|man i vo|emuslimana u BiH Alija Izetbegovi},uz u~e{}e predsjednika FederacijeBiH Kre{imira Zubaka, razgovarajuo planu Kontakt-grupe i u vezi s tim ostrategiji muslimana i Hrvata. Naodvojenim i zajedni~kim sastancimarazgovaraju i ministri inostranihposlova i visoki vojni funkcioneritri strane.

18. 07. 1994.

Na sjednici Narodne skup{tine RS naPalama u uvodnom izlagawu predsjed-nik RS dr Radovan Karaxi} je, poredostalog, rekao: "Jedno je sigurno, i uslu~aju da prihvatimo i u slu~aju daodbacimo plan - moramo imati odgov-ore na sudbonosna pitawa - {taposlije toga?" "Ponovo nam je palo udu`nost da odlu~ujemo o biti ili nebiti srpskog naroda, na{e mladedràve, a mo`da i celog srpstva. Toje zastra{uju}a i prete{ka du`nost,ali mi se sa wom moramo suo~iti iispuniti je sa najve}om odgovorno{}uza sada{wost i budu}nost. Sa istomonom odgovorno{}u i hrabro{}u sakojom smo krenuli u stvarawe na{edràve. U tom suo~avawu moramoizbe}i patetiku i racionalno procen-iti {anse srpstva danas i sutra,vode}i ra~una o tome {ta }emo ost-variti srpstvu danas, a kakvo }emonasle|e ostaviti potomstvu. Mi bismomorali da stvorimo prilike zahumano preselewe oko 400.000 Srbasa prostora koje bismo morali danapustimo, kao ne bi nastao haos,pucawe, pokoq i mete`... Ako, dakle,ne prihvatimo plan, moèmo savelikom izvesno{}u ra~unati naintenzivirawe i produbqivawe rata,a mo`da i na pro{irewe rata izvanna{ih granica. Ako ne prihvatimoplan, moramo napustiti dosada{wina~in ìvota i rada, moramo progla-siti ratno stawe, uvesti ratnuekonomiku, organizovati ratnuproizvodwu, mobilisati cio narod,

1994


171

{to u ratne, {to u radne brigade.Moramo poo{triti disciplinu i ucivilnom i u vojnom sektoru... Moramose pripremiti da odbijemo sve napadeneprijateqa na na{e prostore, ali ida pre|emo na neprijateqsku teritori-ju i u najkra}em roku potpuno i defin-itivno porazimo na{eg neprijateqa.

Ministri inostranih poslova EU nasastanku u Briselu su ponovo pozvalizara}ene strane u BiH da prihvatemirovni plan. U saop{tewu sa sastan-ka se kaè da "u interesu napa}enihnaroda biv{e Jugoslavije" prijedlogKontakt-grupe treba prihvatiti "bezikakvih ako ili ali". A predstavnicivelikih sila u Kontakt-grupi - SAD,Rusija, Britanija, Francuska iWema~ka - su saop{tili da }e sesvaki odgovor da, ali... smatrati neg-ativnim.

Komandant UNPROFOR-a za BiH gen-eral Majkl Rouz je izjavio da biodbacivawe mirovnog plana Kontakt-grupe primoralo "plave {qemove" napovla~ewe i wihovu zamjenu vojnimsnagama koje bi bile osposobqene za"~vr{}u akciju" za za{titu "zona bezb-jednosti" UN.

Poslanici Federacije BiH na zajed-ni~kom zasijedawu u Sarajevu prih-vatili su plan Kontakt-grupe o teri-torijalnoj podjeli biv{e BiH sa 303glasa, dok je 46 poslanika glasalo pro-tiv. Lider dijela bosanskih muslimanaAlija Izetbegovi} je u uvodnom izla-gawu istakao da je "plan Kontakt-grupelo{, ali da je boqi od ostalih i da gazbog toga treba prihvatiti".

19. 07. 1994.

^lanice Kontakt-grupe sastale su sena nivou ambasadora u ruskoj misijiUN u @enevi. Kako se iz dobro obavi-je{tenih izvora u @enevi saznaje, nijeiskqu~eno da }e se raspravqati o{est primjedbi srpske strane u biv{ojBiH na mirovni plan, ~ije bipoboq{awe i poja{wewe moglo da

dovede do uslovnog prihvatawamirovnog plana na Palama. Ovakav uti-sak o daqem razvoju doga|aja poja~avaizjava predsjednika RS RadovanaKaraxi}a da "iako nismo jo{ donelinikakvu odluku, nadam se da }emo naneki na~in prihvatiti mirovni plan".U dobro informisanim izvorima u@enevi veruje se da }e to prihvatawebiti izraèno u vidu neke vrstedeklaracije koja }e prihvatawe vezi-vati za slede}e garancije: preciznapodela Sarajeva, izlazak RS na more,Garancije o ukidawu sankcija premaSRJ, jasno definisawe mehanizmaprekida vatre, definisawe ustavnihprincipa, tako da se RS obezbedi suv-erenitet u okviru unije i mesto uOrganizaciji Ujediwenih nacija.

Nakon dvodnevnog zasjedawa izazatvorenih vrata na Palama, Narodnaskup{tina Republike Srpske donijelaDeklaraciju o predloènom mirov-nom planu Kontakt-grupe, o kojojjavnost ne}e biti obavje{tena dok sekoverat u koji je zapakovana ne otvoriu @enevi. Izvjesno samo da se ne radio odgovoru tipa "DA" ili "NE", kakosu to zahtjevali me|unarodni iza-slanici.

Mandatar nove Vlade RepublikeSrpske, po prijedlogu dr RadovanaKaraxi}a, predsjednika RepublikeSrpske, je Du{an Kozi} iz Qubiwa,dosada{wi direktor Uprave robnihrezervi Republike Srpske.

20. 07. 1994.

Sastanak eksperata Kontakt-grupe uruskoj misiji u @enevi sa delegaci-jom RS zavr{en je bez kominikea iizjava.

Ako je suditi po komentarima i anal-izama svjetskih agencija, kovertirawesrpskog odgovora na prijedlog o teri-torijalnoj podjeli biv{e Bosne jeiznenadilo sve one koji se bave bosan-skom krizom, a Federaciju BiH i wenesaveznike onemogu}ilo da uo~i sastan-ka Kontakt-grupe, koji po~iwe u

@enevi, poku{aju da na diplomatskompoqu steknu neke poene i prednostmanipulacijama sa srpskim odgovorom.

[vajcarski mediji najavquju jo{ jednuneizvjesnu ènevsku rundu zbog "mis-terioznog koverta" s Pala ~iji jesadràj po op{tim procjenama komen-tatora "DA" uz vi{e "ALI". "Srbi izBosne spremni su da prihvate mirovniplan petorice samo ako u direktnimpregovorima do|e do korekcije pred-loènih razgrani~ewa, ukoliko dobijugarancije za skidawe sankcija SRJ,izlaz na more i ako im status {irokeautonomije otvara mogu}nost da sejednog dana ujedine sa Srbijom".

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev izjavio je da uodgovoru Skup{tine Republike Srpskena ponu|eni mirovni plan Kontakt-grupe postoje pozitivni elementi.Kozirjev je rekao da je sasvim zakoni-to {to Srbi u Bosni èle da vide ele-mente mirovnog plana u cjelini po{toimaju pravo da znaju u kakvoj }e dràviìvjeti. Ruski ministar je rekao da,po{to su muslimani i Hrvati ve} stvo-rili Federaciju i izrazili èqu dau|u u konfederaciju sa Hrvatskom,smatra da to isto pravo imaju i Srbi.I oni imaju pravo na svoju dràvnosti da, ako to poèle, stupe u konfeder-alne odnose sa Srbijom, rekao jeKozirjev.

21. 07. 1994.

"Postoje uslovi da se mirovni plan zaBiH izmeni i dopuni, a razgovore ookon~awu gra|anskog rata treba nas-taviti", ocjewuje se u krugovimabliskim britanskom Ministarstvuinostranih poslova.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} povukao je bezuslovnomuslimansko-hrvatsko prihvatawemirovnog plana Kontakt-grupe. Na kon-ferenciji za {tampu u SarajevuIzetbegovi} je rekao, kako prenoseagencije, da po{to je srpska stranaodbila da u potpunosti prihvati plan,sada i wegova muslimanska vlada èli


172

da postavi uslove za prihvatawe togplana.

22. 07. 1994.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev je odgovor Srba uBiH na plan Kontakt-grupe ocijeniokao "ni da, ni ne", dodaju}i da je"suvi{e rano" za kona~nu ocjenu, alida je on "prili~no dobar" i "nije nel-ogi~an".

Sve je vi{e dokaza da jediniceArmije BiH upotrebqavaju bojneotrove u sada{woj ofanzivi premaOzrenu. Prema onom {to se moglo saz-nati, muslimani su upotrebqavaliuglavnom kratkotrajne preparate iotrove zagu{qivce poput suzavca,uprkos tome {to je to zabrawenome|unarodnim pravilima ratovawa.

Helsin{ki odbor za qudska pravatvrdi u najnovijem izve{taju da je uHrvatskoj do sada iz stanova iseqenovi{e od 7.000 porodica uglavnomsrpske nacionalnosti.

23. 07. 1994.

Administrator EU Hans Ko{nikzvani~no je preuzeo funkciju {efauprave EU nad Mostarom. Nakonsve~anosti, wema~ki ministar inos-tranih poslova Klaus Kinkel ispecijalni izaslanik ameri~kog pred-sjednika ârsl Redman su novinari-ma dali sqede}u izjavu: "Srbi ve}znaju kakvi su ustavni aran`mani ikakav je na{ stav o Sarajevu"."Odgovor bosanskih Srba jerazo~aravaju}i. Pozivam ih da prih-vate plan. Ne bi trbalo da propuste{ansu", dodao je Kinkel.

24. 07. 1994.

"Ako sada ne ostvarimo dovoqno~vrst mir u Bosni, rat }e sepretvoriti u oruàne sukobe dvijecivilizacije - islamske i hri{-}anske", izjavio je potpredsjednik

Republike Srpske dr NikolaKoqevi}.

"Mi imamo i podatke prema kojima jekrajem maja, preko teritorijeHrvatske, uvezeno vi{e od 260 tonanaoruàwa i municije, {to su finan-sirale neke muslimanske zemqe, apotvr|en je i podatak da se u zeni~kojregiji, na strani muslimana, bori okotri hiqade muxahedina iz ranihislamskih zemaqa", naglasio je pred-sjednik SR Jugoslavije Zoran Lili}.

25. 07. 1994.

Na sastanku Kontakt-grupe za BiH uMoskvi dogovoreno je da se rad grupenastavi, s nadom da }e se na}i kom-promisno rje{ewe da sve zara}enestrane u BiH, ipak, prihvate postoje}imirovni plan.

Zamjenik ruskog ministra spoqnihposlova Igor Ivanov izjavio je daKontakt-grupa, koja zasjeda u Moskvi,~ini sve {to je u wenoj mo}i da seobezbijedi podr{ka zara}enih stranaza mirovni plan u Bosni.

"Dvojica francuskih vojnika, pripad-nika mirovnih snaga koji suprogla{eni nestalima - pre{li su kodSrba", izjavio je predstavnik UN uSarajevu.

26. 07. 1994.

Generalni sekretar UN Butros Galipredloìo je Savjetu bezbjednosti UNda se UNPROFOR povu~e iz biv{eJugoslavije i da bude zamewen snaga-ma NATO ili kombinovanim snagamaposebno organizovanim za tu priliku.

Delegacija Ruske federacije, na ~elusa ministrom odbrane PavelomGra~ovom, u ~ijem sastavu je bio ispecijalni izaslanik predsjednikaJeqcina Vitalij ûrkin posjetili suBeograd. Pri dolasku Gra~ov je rekao:"Do{ao sam da bih rukovodstvu Srbai predsjendiku Milo{evi}u prenio

li~nu poruku predsjednika RusijeBorisa Jeqcina. Poruka je koverti-rana i ja samo treba da je uru~im".Sem toga, po nalogu Jeqcina, iznio jestav da "NATO nije organizacijamira. Samo UNPROFOR moè daispuni misiju u BiH". Poslije razgov-ora s predsjednikom SrbijeSlobodanom Milo{evi}em, a potomi s ministrom odbrane SRJ PavlomBulatovi}em i na~elnikomGeneral{taba VJ Mom~ilom Peri-{i}em, Gra~an i ûrkin su u ruskojambasadi razgovarali s RadovanomKaraxi}em i Ratkom Mladi}em.Povodom ovog susreta s delegacijomRS, predsjednik Skup{tine RSMom~ilo Kraji{nik je u Zvornikurekao: "Odluka srpskog paralmenta saPala i Deklaracija koju smo donijelizakon je i za mene i za srpski narod.Na{ pregovara~ki tim uvaàva svojeposrednike, pa i Ruse, ali ni u komslu~aju ne moèmo mijewati odluku..."

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je uZvorniku, neposredno pred odlazak narazgovore sa ruskim ministromodbrane Pavelom Gra~ovim, da }eruskim predstavnicma izloìti"sumwe srpske strane u namjereNATO". Grupi okupqenih novinaraKaraxi} je objasnio da se radi oprikrivenim namerama Sjeverno-atlanskog vojnog saveza da se prekopristanka Srba u Bosni napredloèni plan Kontakt-grupe"instalira na ovda{wim prostori-ma". "Sasvim smo uvereni da je upitawu vrlo opasna igra", rekao jeKaraxi}, dodaju}i da se iza toga krijeèqa da se snage NATO prebace izZapadne Evrope i Nema~ke na Balkan.Upozoravaju}i da bi dolazak trupaNATO bez srpskog pristanka pred-stavqao agresiju.

27. 07. 1994.

Podsekretar UN za politi~ka pitawaMarak Gulding rekao je, povodompisma Butrosa Galija Savjetu bezb-

1994


173

jednosti, da po saznawima UN"Kontakt-grupa za BiH razmatra mnogoja~u upotrebu vazdu{ne sile, {to, pona{em uvjerewu, izlaè osobqe UNneprihvatqivom riziku". A povodomplanirane mjere o zatvarawu graniceizme|u Srbije i BiH, Gulding jeizjavio: "Po na{oj procjenipostavqawe trupa da kontroli{ugranicu izme|u BiH i Srbije, protivvoqe narodi koji kontroli{e taj dioBiH, predstavqa vrstu prisilnog aktakoji je daleko ve}i od onog {to jedosad ~iweno ili kojim je pra}eno".

28. 07. 1994.

Narodna skup{tina RS je poslijevanrednog zasijedawa na Palamasaop{tila spremnost da u~estvuje upregovorima Kontakt-grupe o BiH, alije u odnosu na ponu|eni mirovni plan"zadràla poziciju" iz Deklaracije od19. jula, dodaju}i joj Obrazloèwe. UObrazloèwu je, osim zahtjeva za vi{edetaqa o ponu|enom planu, na krajure~eno: "U slu~aju ultimativnog zahtje-va me|unarodne zajednice za prih-vatawe bilo kog dijela ili cjelinemirovnog plana, predsjednik Narodneskup{tine ima obavezu i ovla{}ewe daraspi{e referendum, koji podrazumi-jeva mogu}nost me|unarodne kontrole".Pored toga, Skup{tina RS je uputilapismo predsjednicima Rusije i Srbije,Jeqcinu i Milo{evi}u. Pored osta-log, u pismu se kaè da je "Kontakt-grupa vrlo lo{e obavila posao. Da nijebilo preporuka vas, nama najbliìhpredsjednika, uskratili bismo svojudaqu saradwu Kontakt-grupi, koja usvom prijedlogu nije vodila ra~una ona{im vjekovnim strahovima od nepri-jateqskog okruèwa, zasnovanim naistorijskom iskustvu, niti je uvaìlana{e vitalne interese... Samo suverenasrpska dràva, sa kompaktnom teri-torijom i odbrawivawem granicama, uzgarancije Rusije i Srbije, moè daobezbijedi opstanak Srba zapadno odDrine... Pristanak na nedovr{en inepoznat mirovni plan bio bi po~etakkraja srpskog naroda na wegovim

vjekovnim teritorijama i uvod unacionalno samoubistvo".

Generalni sekretar UN Butros Gali jeizjavio da je vrijeme da Savjet bezb-jednosti UN preduzme akcije protivHrvatske, zbog toga {to ova zemqadozvoqava raseqenim licima daometaju rad mirovnih snaga UN.

Na rubnim podru~jima Cazina i VelikeKladu{e nastavqeni su me|umusli-manski sukobi jedinica lojalnihAliji Izetbegovi}u i pristalicaFikreta Abdi}a. Isti izvor tvrdi daprema nepotpunim podacima ima mnogopoginulih i rawenih civila.

30. 07. 1994.

U @enevi je odràn ministarski sas-tanak Kontakt-grupe za BiH petvelikih sila, uz prisustvo delegacijeGr~ke. Poslije dvostrukog odbijawa RSda prihvati ponu|eni mirovni plan,ministri su se sloìli da Savjetubezbjednosti predloè rezoluciju opoo{travawu i pro{irivawu sankcijaprema SR Jugoslaviji, uputili pozivsvim stranama u BiH na po{tovaweprekida vatre i zahtjev za hitnimokon~awem napada i provokacija napripadnike UN, izrazili opredjeqeweza poja~awe reìma za{ti}enih zonai, u slu~aju kontinuiranog odbijawaSrba da prihvate plan, napomenuli dabi, kao krajwu mjeru, mogli da Savjetubezbjednosti predloè ukidaweembarga na uvoz oru`ja za bosanskemuslimane. Ministri su, tako|e,ponovili svoj pre|a{wi stav da je BiHjedinstvena dràva sa me|unarodnopriznatim granicama, ne preciziraju}ikakvo se unutra{we ure|ewe predvi|anakon zavr{etka rata.

Koridori za pregovore ostali suotvoreni, vrata dijaloga nisu zatvore-na - to je najzna~ajniji rezultat sas-tanka ministara inostranih poslovaKontakt-grupe u @enevi - ocjewuje se ugr~kim politi~kim i diplomatskimkrugovima. U komentarima o sjednici u@enevi, ovda{wa sredstva informi-

sawa nagla{avaju da Kontakt-grupanije zatvorila vrata Srbima i da jeizbjegnuta opasnost dono{ewa odlukao neposrednoj vojnoj akciji protivSrba u Bosni. Na svu sre}u, prethodnidan je bio lo{ dan za "jastrebove" izratobornih krugova NATO i pojedinihzapadnih zemaqa.

31. 07. 1994.

Predsjednik Srpskog pokreta obnoveVuk Dra{kovi} izjavio je da "SPOpodràva napore predsjednikaMilo{evi}a da se do|e do mira".

Predsjednik Savezne RepublikeJugoslavije Zoran Lili} povodomministarskog sastanka u @enevi, daoje sqede}u izjavu: "Savezna RepublikaJugoslavija, Republika Srbija iRepublika Crna Gora, jedinstvene su upolitici koju vode, a ta jedinstvenostposebno je izraèna kada je re~ opolitici mira. Pravi smisao na{egzajedni~kog stava je u ovom, svakakopresudnom, trenutku bosansko-hercego-va~ke krize, treba prihvatiti planme|unarodne zajednice, jeste u tome{to smatramo da je to jedini put kojiomogu}ava nastavak mirovnog procesa.Prirodno, nema mira bez kompromisa.Ali, procewujemo, da ponu|eni planpredstavqa ~astan kompromis. Odlukaje te{ka, ali ona se mora doneti sapunom sve{}u i odgovorno{}u da sewene posqedice odnose na ceo srpskinarod i koliko na Republiku Srpskutoliko i na Saveznu RepublikuJugoslaviju".

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je izjavio: "Uz ogromnaodricawa gra|ana SR Jugoslavije icijelog srpskog naroda i herojskuborbu srpskog naroda u RS da budeslobodan i ravnopravan na ovim pros-torima, taj ciq je postignut. Stvorenaje RS, kaja po prijedlogu me|unarodnezajednice treba da bude legalizovanai da zauzima teritoriju polovinesada{we BiH. taj plan, iako sadrìmnoga rje{ewa kojima narod u RS


174

moè biti nezadovoqan, nije antisrp-ski... Me|unarodna zajednica igraulogu arbitra... Wen prijedlog nije usvmu pravedan za srpsku stranu kojojje rat bio nametnut,... ali je nesumwi-vo da je kompromis nuàn, da je mirpravedniji nego rat, i da moraju dapobijede ìvot i razum, a ne smrt irazarawa... Sada kada je RS ostvarenai kada je wena legalizacija izvjesna ugranicama garantovanim od me|unaro-dne zajednice, zahtjev za jo{ ve}aodricawa gra|ana SR Jugoslavije icijelog srpskog naroda ne bi se mogaobraniti nijednim moralnim razlogom.Naprotiv, stvarawe uslova za ukidawesankcija je u ovom trenutku najmawe{to gra|ani SR Jugoslavije imajupravo da o~ekuju od gra|ana irukovodstva RS... U ovom trenutkutreba jo{ vi{e hrabrosti i moralnesnage da se odlu~i o miru nego da seodlu~i o ratu koji traje... To zna~iprihvatiti prijedlog me|unarodnezajednice i omogu}iti nastavakmirovnog procesa".

Austrijanci su veoma nezadovoqniishodom sastanka ministara spoqnihposlova Kontakt-grupe u @enevi zato{to Srbima nije zaprije}eno vojnimmjerama. "Srbima je zaprije}enonekakvim nemu{tim sankcijama, avojne mjere ne dolaze u obzir", kaèse u austrijskom komentaru.

Nakon sastanka u @enevi ruski {efdiplomatije Andrej Kozirjev je dop-utovao u Beograd i tom prilikomizjavio: "Ovo su dani posqedwe{anse da se mirnim putem rije{ibosanska kriza". Odmah potom primioga je predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}. U razgovoru su u~estvo-vali Vitalij ûrkin kao i ruskipredstavnik u ekspertskom timuKontakt-grupe Aleksej Nikoforov.Kozirjev je tokom razgovora izniogarancije Rusije da }e nakon prih-vatawa plana Kontakt-grupe svesankcije protiv SRJ biti ukinutemomentom povla~ewa Vojske RS udogovorene granice. Kozirjev jeobe}ao i me|unarodne garancije

budu}ih granica izme|u RS i musli-mansko-hrvatske federacije i jednakopravo RS da stupi u konfederaciju saSrbijom, odnosno SRJ.

Na izjavu predsjednik SrbijeSlobodana Milo{evi}a, predsjed-nik Narodne skup{tine RS Mom~iloKraji{nik je izjavio: "Ovo je{okantna situacija koju nismo o~eki-vali, iako smo imali rezervne vari-jante za odgovore Kontakt-grupi. Ali,nikako nismo o~ekivali izri~it zaht-jev da se plan prihvati, po{to je onpotpun proma{aj... Sigurno je,me|utim, da }emo maksimalno uvaìtisugestije Slobodana Milo{evi}a".Kraji{nik je dodao da "}e rukovodst-vo RS, ukoliko bude ultimativnihzahtjeva sa bilo koje strane,raspisati referendum, pa neka narododlu~i".

01. 08. 1994.

Preko predstavnika Ruske Fede-raci-je, Velike Britanije i Francuske,Republika Srpska u uputilaSaop{tewe Kontakt-grupi za BiH. USaop{tewu se, izme|u ostalog, kaèda "ènevski kominike ministaraspoqnih poslova ostavqa otvorenavrata za daqe poku{aje u pravcumirovnog rje{ewa. U svjetlu te~iwenice RS izraàva èqu da odmahnastavi pregovore sa Kontakt-grupom onekim aspektima predloène mapekako bi teritorijalno razgrani~ewebilo u potpunosti prihvatqivo za srp-sku stranu... Nakon neizbje`nih izmje-na na mapi i sporazuma o preciznimustavnim aran`manima, koji }e garan-tovati suverenitet RS, Srbi }e bitispremni da prihvate plan".

Kao odgovor na Saop{tewe RS port-parol Stejt departmenta SAD MajkMekari je rekao: "Nije predvi|eno dase obnavqaju rasprave o stvarima okojima je Kontakt-grupa ve} donijelaodluku i na koju je pristala i bosans-ka vlada. Od Srba se o~ekuje da prih-vate plan na ~in i pod uslovima koje

je odredila Kontakt-grupa". Ruskiministar inostranih poslova AndrejKozirjev je rekao da "nema namjeruda zapo~ne nove pregovore. Mi smobranili interese Srba, ali planpredstavqa mirovni ultimatum, aultimatum se mora prihvatiti iliodbiti".

Ameri~ki ambasador u Zagrebu, PiterGalbrajt, izjavio je da me|unarodnazajednica nije spremna da se vojnoangaùje radi "osloba|awa" UNPA-podru~ja u Hrvatskoj, iako bi, kako jerekao "mnogi u Hrvatskoj to èleli"."Mi smo spremni da radimo namirnom rje{ewu za UNPA-zone",naglasio je Galbrajt upozoriv{i pritom da hrvatska "ne bi bila uspe{na usamostalnoj vojnoj akciji".

"Tokom protekla ~etiri mjeseca, mus-limani su dobili nekoliko desetinamodernih protivtenkovskih raketa,20-tak protiavionskih raketa tipa"Stinger", kao i 20.000 automata,minobaca~a i granata", izjavio je PolBiver, stru~wak za Balkan. Premawegovim rije~ima, "muslimani sunabavili najmodernije ameri~keure|aje za no}no osmatrawe i radio-opremu, ali jo{ nemaju te{ke tenkovekoji mogu presudno da uti~u na ishodrata u Bosni. Novac za nabavku oru`jastiè iz islamskih zemaqa prijesvega Saudijske Arabije, Irana iTurske. Ta finansijska pomo} omogu-}ila je muslimanima da angaùju ivojne savjetnike, prvenstveno izTurske i Wema~ke.

02. 08. 1994.

Borbena grupa od ~etiri avina NATOizvr{ila je hemijski udar napoloàje srpskih jedinica namostarsko-nevesiwskom dijelurati{ta, sao{tila je KomandaHercegova~kog korpusa VRS.

Povodom izjave predsjednika Repu-blike Srbije Slobodana Milo{e-vi}a, "Politici", predsjednik Vlade

1994


175

RS dr Vladimir Luki} tvrdi da jeme|unarodna zajednica èqela mir nebi napravila ovakve mape. "Ona je pre-pustila na{im neprijateqima da crta-ju karte i sve je ura|eno tako da sedogovor ne potpi{e. Nama jeostavqeno svega 15 do 20% ukupnihresursa - prirodnih i proizvo|a~kih,a srpski krajevi su razbijeni na maleenklave". "Duboko sam ube|en da }ereferendum naroda biti jedini na~inda se do|e do pravog odgovora", rekaoje Luki}.

Vlada Srbije, sa sjednice kojom jepredsjedavao predsjednik MirkoMarjanovi}, uputila je pismorukovodstvu Republike Srpske u komese izraàva iznena|ewe i zabrinutostzbog ponovnog pokretawa pitawa izme-na mapa i garancija suvereniteta. Tadva pitawa su razrje{ena "pa je zatobesmisleno da o~ekujete da }e pre pri-hvatawa plana bilo ko ostati ponovo owima da razgovara", kaè se u pismuupu}enom Skup{tini RS, wenomPredsjedniku i Vladi. Pitawe integri-teta ili suvereniteta RepublikeSrpske tako|e je razja{weno, jer suvam pred ~itavim svetom pruèneme|unarodne garancije va{e granicesa muslimansko-hrvatskom federaci-jom. I jedno i drugo pitawe sadrànisu u izjavi Predsjednika. I u vezi sjednim i u vezi s drugim pitawem,javno je data garancija Rusije. Zato,Vlada Republike Srbije smatra danema nikakvog smisla da jedanaestmiliona gra|ana Jugoslavije daqe ~ekana po~etak skidawa sankcija, dok visebi ne razjasnite stvari koje su jasne~itavom svetu. Srbija je podnelaogromne `rtve da bi vam pomogla uo~uvawu slobode i ravnopravnosti ustvarawu Republike Srpske. Mi vamne}emo dopustiti da odlu~ujete ona{oj sudbini, a verujemo da vam nisrpski narod u Republici Srpskoj ne}edopustiti da daqe odlu~ujete o wegov-oj sudbini. Donesite odluku o prih-vatawu plana. Interesi dràve i nar-oda to zahtevaju", kaè se na krajupisma Vlade Republike Srbije.

03. 08. 1994.

Sabor srpskog jedinstva izKalifornije uputio je predsjednikuRepublike Srpske Radovanu Karaxi}ui predsjedniku Narodne skup{tine RSMom~ilu Kraji{niku pismo podr{keu kojem pozdravqa "hrabru odlukuSrba iz RS da odbiju sramni ultima-tum tzv. Kontakt-grupe".

Poslanici Narodna skup{tinaRepublike Srpske, na vanrednom zas-jedawu jednoglasno su donijeli odlukuda kona~nu rije~ o mirovnom planuKontakt-grupe za BiH, da narod nareferendumu, koji je zakazan za 27. i28. avgust.

Narodna skup{tina RS uputila jeVladi Republike Srbije odgovor napismo upu}eno 2. avgusta ove godine."Ne moèmo re}i da nas je va{e pismoobradovalo. [ta-vi{e, uvrjedilo nasje i rastuìlo. Molimo se Bogu da topismo ne proizvode nikakveposqedice, kako bi is~ezlo izpam}ewa i istorije srpskog naroda,jer takvo pismo ne pi{u ni ma}ehe, akamoli majke. Po prvi put, cijewenagospodo iz Vlade Srbije, po prvi putza pet stotina godina Srbi zapadno odDrine su slobodni. Izborili su tosvojom borbom. Ta~no je da je na{aborba i vas ko{tala velikih odri-cawa, ali je ta~no i to da smo mibranili i sebe i Vas. Vaqda su vamabile jasne namjere da se Srbijauni{ti, a ne moète biti sigurni da seod tih namjera odustalo. Mi smoneizmjerno zahvalni narodu Srbijezbog ogromne pomo}i u na{oj borbi.Zna narod u Srbiji, dok za na{u borbu`rtvuju komfor i druge pogodnosti, dami ovdje `rtvujemo jedince sinove, dabi se spasilo i cijelo srpstvo i ost-varili srpski snovi. Nije ta~no dana{e pregovara~ke ekipa radi samovo-qno i da na{ narod ne zna pravuteìnu. Prihvatite u mah ujediwewesa nama i Srpskom Krajinom, pa }e tevidjeti da }e na{e rukovodstvoodstupiti i predati vlast vama.

Po{tovana gospodo iz Vlade, prih-vatawem ovakvog plan mi bismo poprvi put prihvatili ND BiH i dali jojlegitimnost, a odustali od svojedràve. To bi bio kraj spokojstva zaSrbe i Srbiju. Da nije tako, zarKontakt-grupa ne bi napravila boqiplan?", kaè se na kraju pisma.

Episkop zahumsko-hercegova~kiAtanasije Jefti}, pismo VladeSrbije rukovodstvu RS je okarakter-isao kao "nerazumno i klevetni~ko", azatim je rekao: "Om~a nam je oko vrata,mi smo na raspe}u, ali se nadam da}emo izdràti". Prihvatawe planaKontakt-grupe ocijenio je kao "drugiporaz Milo{evi}eve politike, dok }etre}i biti Kosovo. Veliki crni mag saDediwa dove{}e do toga da dademoKosovo".

04. 08. 1994.

"Ukoliko me|unarodna zajednica èlida i srpska strana prihvati mape, azatim i ustavno rje{ewe, onda se onamora potruditi da iza|e u susretwenim minimalnim zahtjevima - da semape koriguju i obezbjedi suverenostRepublike Srpske", izjavio je nakonzasijedawa Narodne skup{tine RSpredsjednik Radovan Karaxi}.

Vlada SR Jugoslavije izdala jeSaop{tewe u kome se kaè:"Rukovodstvo RS, odbijawem mira,izvr{ilo je najteì akt protiv SRJugoslavije, srpskog i crnogorskog nar-oda i svih gra|ana koji ìve na ovimprostorima. Zato je savezna vladadonijela odluku da prekine politi~kei ekonomske odnose sa RS, da zabraniboravak ~lanova rukovodstva RS nateritoriji SRJ; granica SRJ od danasje zatvorena za sve transporte premaRS, osim hrane, odje}e i lijekova".

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je povodom odlukeSkup{tine RS da raspi{e referendumo mirovnom planu Kontakt-grupe daoizjavu u kojoj je izme|u ostalog re~eno:"Odluka rukovodstva na Palama je


176

nesumwivo najteà odluka protivinteresa cijelog srpskog naroda...Raspisali su referendum da bisakrili svoju odgovornost iza le|agra|ana i naroda... Wihova odluka daodbiju mir ne moè biti u interesugra|ana, ve} samo u interesu ratnihprofitera i qudi ~ija ja savjestne~ista, koji se boje dolaska mira...Sada su direktno stali protiv naro-dnog interesa i sebi prisvojili pravoda odlu~e o milionima qudi... Zatomoramo prekinuti svaki daqi odnos isaradwu sa takvim rukovodstvom".

Odluka SR Jugoslavije da prekineodnose sa RS u SAD je ocijewena kaopozitivan korak. Ali, Di Di Majers,portparol Bijele ku}e je rekla:"Posmatra}emo da vidimo da li }egranica zaista biti zatvorena".

Skup{tina RSK, uz dva uzdrànaglasa, podràla je odluku Skup{tineRS o mirovnom planu Kontakt-grupe io inicijativi za ujediwewe svih srp-skih zemaqa.

Sa prelaska Karakaj na granici sa SRJvra}ena Biqana Plav{i}, potpred-sjednica RS.

05. 08. 1994.

Na grani~nim prelazima sa RS po~elastriktna primjena odluke Vlade SRJ.Putni~ki saobra}aj se odvija normal-no, dok je teretni gotovo zamro.Prekinute su i telefonske veze, madase to pravda kvarom, kao i emitovaweinformativnih emisija iz RS na RTS.

U no}i izme|u 4. i 5. avgusta ponovoodràna sjednica Skup{tine RSKna kojoj je poni{tena odluka o ujedi-wewu sa RS. Tim povodom predsjednikVlade Borislav Mikeli} je rekao daje odluka prethodne sjedniceponi{tena "jer za to ne postojeme|unarodni uslovi". Pored toga,Vlada RSK je prekinula platni prometsa RS.

06. 08. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izjavio je da }e Srbi u biv{oj BiHnastaviti da se bore za "slobodu inezavisnost, ~ak ako ostanu sami". Onje odbacio optu`be vlasti u Beograduda se rukovodstvo RS ne zadovoqavani polovinom Bosne. "Mi moèmo daprihvatimo 50% teritorije, ako dobi-jemo suverenitet, ali pitawe je kojih50%, rekao je Karaxi}. Za blokadukoju je SR Jugoslavija zavela 4. avgus-ta, Karaxi} je rekao da je "neprih-vatqiva i neshvatqiva". "Mi razumi-jemo da Jugoslavija ne moè vi{e danas podràva i ne moè da nas slije-di u na{oj borbi za slobodu i sop-stvenu dràvu. Ali ne moèmo darazumijemo da su te mjere o{trije ija~e od onih koje je me|unarodnazajednica primjenila prema Srbiji iCrnoj Gori", rekao je Karaxi}. " To jeblokada bez presedana". On je dodaoda u RS ne razumiju "sve te ru`nerije~i" koje mi se upu}uju izJugoslavije. "Svi na{i neprijateqisada su ohrabreni.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izdao je naredbu o zavo|ewu op{teradne obaveze za cjelokupno radnosposobno stanovni{tvo, kao bi se "upotpunosti obezbijedilo obavqawepoqoprivrednih radova, ishraneboraca, ratnih vojnih invalida i`rtava rata".

07. 08. 1994.

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle, koji je u pratwimitropolita crnogorsko-prmorskogAmhilohija i episkopa crnogorsko-hercegova~kog Atanasija stigao uposjetu Republici Srpskoj, razgovar-ali su vi{e od tri ~asa na Palama sanajvi{im politi~ki republi~kimrukovodstvom. Do{li smo u ime mira,op{teg i mira me|u bra}om, rekao jenakon razgovora patrijarh Pavle idodao da je to djelo wegova du`nost,hri{}anske i qudske, i da je Sveti

Sava u misiji mira me|u bra}om i{aopo zemqama, u tom smislu smo do{lii neka Bog pomogne da se to i ost-vari," zakqu~io je patrijarh srpski.Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} je nakon susreta sapoglavarima Srpske pravoslavnecrkve rekao da je dobio podr{ku zamir, za ~asno obavqawe narednihposlova i za jedinstvo srpskog naro-da.

08. 08. 1994.

Ministarstvo zdravqa, rada i soci-jalne za{tite Republike Srpskedonijelo je naredbu o radnom vremenui godi{wim odmorima, prema kojoj usvim preduze}ima, ustanovama idrugim organizacijama RepublikeSrpske puno radno vrijeme radnika uradnoj nedeqi iznosi 60 ~asova,odnosno 10 ~asova svakog dana osimnedeqe. Naredom se zabrawujekori{tewe godi{wih odmora svimradnicima.

Jurij Voroncov je rekao da Savjetbezbjednosti u Wojurku nije razma-trao nacrt Rezolucije o stezawu,odnosno ublaàvawu sankcija i da tovjerovatno ne}e u~initi ni danas.^lanovi Savjeta èle da Srbima uBosni daju vremena da se, kako jerekao Voroncov, dozovu pameti i pri-hvate mirovni plan Kontakt-grupe. Napitawe koliko to moè da potraje ida li postoji rok za promjenu stavabosanskih Srba. Voroncov je rekao dase svakako ne radi o mjesecima negomo`da od nedjequ do deset dana.

09. 08. 1994.

Predstavnik UN Pol Rizli je saop-{tio da oko 5.100 civila i 1.600vojnika Autonomne pokrajine ZapadnaBosna, lojalnih Fikretu Abdi}u,bjeì prema hrvatskoj granici u ~ijojblizini formiraju kamp. Egzodus jepo~eo nakon {to su pripadnici Petogkorpusa Armije BiH osvojiliPe}igrad i zarobili 1.000 Abdi}evih

1994


177

vojnika. Tim povodom predsjedni{tvoBiH, s Izetbegovi}em na ~elu, usvoji-lo je zakon o amnestiji za pripadnikesnaga APZB.

Ruski Kozaci ponudili su vojnu pomo}Srbima. Pismo koje je Koza~ka vojnaorganizacija, u ime svog vojnogKomadanta (vrhovnog staleà) gener-ala Viktora Nikolajevi~a Ratijeva,uputila predsjedniku RepublikeSrpske Radovanu Karaxi}u i pred-sjedniku Republike Srpske KrajineMilanu Marti}u, u kome nudi pomo}"Koza~kog balkanskog puka Milo{Obili}". Rije~ je, navodno, o oko 8.000vojnika, koji bi mogli u roku od neko-liko dana da budu mobilisani zaodlazak "s onu stranu Drine".

10. 08. 1994.

Mitropolija Crnogorsko-primorskaSrpske pravoslavne crkve zatraì-la je od poslanika Skup{tine CrneGore da odbace odluku ~elnika Srbije,Crne Gore i SRJ da se prekinu veze sarukovodstvom RS. U saop{tewumitropolije pored ostalog stoji:"Peru}i ruke svoje u krvi mu~enebra}e svoje, pod pritiskom mo}nikaovoga svijeta izbaviti se ne}emo, aobraz }emo izgubiti. Na{a bra}a uRepublici Srpskoj mogu glavu izgubiti,ali obraz ne}e, a mi }emo nastaviti iputem na{ih dràvnih vo|a, izgubiti iobraz i glavu" zakqu~uje se usaop{tewu mitropolije crnogorsko-primorske.

Predsjednik Republike Srpske KrajineMilan Marti} sastao se u Zvornikusa predsjednikom Republike SrpskeRadovanom Karaxi}em, a glavna temarazgovara bili su odnosi ovih dvijudràva u uslovima ekonomske i poli-ti~ke blokade SR Jugoslavije premaRS.

Portparol UNPROFOR-a Kler Grejmsje izjavila da su UN zaprijetilevazdu{nim udarima aviona NATO-apotiv muslimanskih i srpskih snaga,zbog borbi unutar zone iskqu~ewa oko

Sarajeva. General Majkl Rouz je odobe strane zahtijevao da hitno obus-tave borbe te{kim oru`jem.

Specijalni izvjestilac Komisije UN zaqudska prava Tadeu{ Mazovjecki usvom osmom izvje{taju je konstatovaoda se na prostorima novostvoreneFederacije BiH "nastavqa mekoetni~ko ~i{}ewe".

11. 08. 1994.

"Sankcije Jugoslavije prema RepubliciSrpskoj nisu politi~ka igra ve}ozbiqna stvar i na{ narod ne smijeìvjeti u zabludama. One }e imatite{ke posqedice na jednoj strani, aiz te krize na{ narod }e iza}i kaopobjednik, jer }e shvatiti pravu istinuda nema na koga da se osloni", izjavi-la je dr Biqana Plav{i}, potpred-sjednik Republike Srpske.

Muslimanske snage na ve}ini rati{ta,a posebno u {irem regionu Doboja, idaqe ne miruju, ve} aktivnim borben-im dejstvima napadaju srpske odbram-bene poloàje i naseqa, saop{tila jeInformativna slu`ba PrvogKraji{kog korpusa VRS.

Predsjednik SAD Bil Klinton obavi-jestio je Kongres da }e od Savjetabezbjednosti UN zatraìti ukidaweembarga na uvoz oru`ja za muslimanskuvladu, ukoliko Srbi u BiH do 15. okto-bra ostanu pri odluci da odbijajumirovni plan Kontakt-grupe, nagla{a-vaju}i da bi èlio da odluka o uki-dawu embarga bude multilateralna.

12. 08. 1994.

Poslije vi{ednevnih rasprava Savjetbezbjednosti UN usvojio je Predsjed-ni~ko saop{tewe kojim se odu|ujuakcije hrvatskih vlasti u spre~avawuUNPROFOR-a da normalno obavqasvoje du`nosti.

Komandant UNPROFOR-a za BiH MajklRouz sastao se na Palama sa potpred-

sjednikom RS Nikolom Koqevi}em.Razgovor je vo|en o detaqima "antis-najperskog sporazuma" na sarajevskomrati{tu, normalizaciji kretawa kon-voja sa humanitarnom pomo}i za @epu,Srebrenicu i Gora`de.

Portparol UNPROFOR-a BertranLabarsuk izjavio je da su vojne snagevlade u Sarajevu minirale put ju`nood sarajevskog aerodroma kako bionemogu}ile partole "plavih {qemo-va" da prate kretawe wihovih jedini-ca od Sarajeva ka Butmiru, koje seodvija kroz tajni tunel prokopan ispodaerodromske piste.

Pozivaju}i se na izjave funkcionerame|unarodnih humanitarnih organi-zacija, zapadnih diplomata i ekspera-ta UN, "Va{ington post" je objaviotekst u kome se tvrdi da su musli-manske vlasti u Sarajevu gotovo godinudana namjerno dràle zatvorenvodovod i è| stanovni{tva gradakoristile kao propagandno sredstvo uborbi protiv Srba.

13. 08. 1994.

Na zahtjev generalnog sekretara UN naPalama boravi Torvald Stoltenbergda bi "ponovo objasnio potrebu da seprihvati predloèna mapa, zbogbudu}eg procesa pregovarawa o miru".Poslije razgovora iza zatvorenihvrata predsjednik RS RadovanKaraxi} je rekao: "Mape onakve kakvejesu ne moèmo prihvatiti, ni kaorukovodstvo ni kao Skup{tina iuvjereni smo da }e ih narod na pred-stoje}em referendumu odbaciti". Popovratku u Beograd Stoltenberg jeizjavio: "U ovom trenutku najva`nije jeprihvatiti mape onakve kako ih jenacrtala Kontakt-grupa, ali to nezna~i da su one kona~ne... u potowimpregovorima moè do}i do razmjeneteritorija".

Prema rije~ima portparola UNPRO-FOR-a Roba Aninka, muslimanskaofanziva (koja traje ve} 10 dana) pro-tiv Srba sjevereno od Sarajeva se nas-


178

tavqa i "uspje{na je zbog artiqeri-jske podr{ke bosanskih Hrvata".

Snage NATO-a na Jadranu zaustavilesu hrvatski brod "Sveti Duje", koji jeplovio na liniji Dra~ - Rijeka iustanovile da kr{i embargo na uvozoru`ja za Hrvatsku.

14. 08. 1994.

Predstavnici RS i muslimana pot-pisali su sporazum o obustavqawusnajperske vatre u Sarajevu u roku od24 ~asa. Sa srpske strane Sporazum supotpisali potpredsjednik RS NikolaKoqevi} i general DragomirMilo{evi}, a sa muslimanske min-istar za odnose sa UN HasanMuratovi} i komandant Prvog kor-pusa Armije BiH Vahid Karaveli}.

15. 08. 1994.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} odbacio je plan o postavqawume|unarodnih posmatra~a na graniciprema Republici Srpskoj.

U komentaru muslimanskog radija"Glas Bosne" nagla{ava se da je zadosada{wu ratnu dramu na podru~jubiv{e BiH iskqu~ivi krivac SDA ili~no wen predsjednik AlijaIzetbegovi} jer, kako je re~eno zaostvarewe fundamentalisti~kog sna osuverenoj Bosni jo{ nije bilo vri-jeme, bez obzira na podr{ku nekihkrugova u svijetu. Za sada od nezav-isne Bosne nema ni{ta, kaè se daqeu komentaru i dodaje da za takvesulude ideje ne treba vi{e da ginumuslimanski sinovi.

16. 08. 1994.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Torvald Stoltenbergpodnio je Savjetu bezbjednosti iscr-pan izvje{taj o razgovorima koje jevodio sa predsjednikom SrbijeSlobodanom Milo{evi}em i pred-sjednikom RS Radovanom Karaxi}em.On je rekao da je, nasuprot upornom

odbijawu Srba da prihvate mirovniplan, iz Beograda ponio mnogoohrabruju}e utiske, alli da, za sada,sugestija Milo{evi}u da prihvatime|unarodne posmatra~e na granicinije prihva}ena.

Specijalni izaslanik UN Jasu{iAka{i u posjeti Sarajevu. Tom pri-likom on je rekao da je ciq wegoveposjete da od bosanske vlade zatraìobustavqawe vojnih ofanziva naSrbe.

Komadant muslimanskih snaga ubiv{oj jugoslovenskoj republici BiHgeneral Rasim Deli} pozvao je pri-padnike tzv. armije promuslimanskevlade u Sarajevu da se pripreme zanove borbe i prelazak sa defenzivnihna ofanzivne operacije. U izjaviSarajevskoj televiziji Deli} je rekaoda se sada iz faze odbrane polakoprelazi na ofanzivnu fazuosloba|awa teritorije.

Lider Gra|anskog saveza SrbijeVesna Pe{i} je podràla mirovniplan Kontakt-grupe za BiH, ali seizjasnila protiv blokade granice naDrini: "Mi imamoiskustvo sablokadama i znamo da one nisu imaleèqeni efekat pa ne}e ni ova".Predsjednik IO SPO Milan Komneni}je izjavio: "Milo{evi} iskaquje bijesna srpskoj sirotiwi".

17. 08. 1994.

Po rije~ima predstavnika UNPRO-FOR-a Roba Aninka, vlasti RS suupozorile da konvoji UN ne}e imatipristupa na teritoriju koju kon-troli{u Srbi ukoliko im se ne obezb-jedi preko potrebno gorivo. [efcivilnog sektora UNPROFOR-aViktor Andrejev je oti{ao na Paleda bi protestovao zbog ovakvog stava.

U sarajevskom nasequ Grbavica Srbii muslimani su razmijenili po 12 rat-nih zarobqenika.

Crveni krst RS uputio je apel human-itarnim organizacijama u svijetu i SR

Jugoslaviji u kome se nagla{ava da je"najneophodnija pomo} u hrani,odje}i, lijekovima i zaovojnom mater-ijalu" i da Crveni krst zbog blokadeod strane SRJ i obustave pomo}i neko-liko me|unarodnih organizacija nijeu stawu da obezbijedi pomo} za150.000 izbjeglica i 770.000 socijal-no ugroènih. U apelu je nagla{eno daje me|u korisnicima pomo}i i 143.000djece uzrasta od tri mjeseca do 15godina.

List Ministarstva odbrane Rusije"Krasnaja zvezda" pi{e da je mirovnauloga UN u biv{oj Bosni izopa~ena ida su se one svrstale na jednu odstrana u konfliktu. Danas ni za koganije tajna, kaè list, da su UN stalena stranu onih zapadnih sila koje se,propagiraju}i tezu o navodnoj srpskojagresiji, otvoreno neprijateqskiodnose prema jednoj od strana u kon-fliktu. Nije zbog toga slu~ajno da sepojedini posmatra~i UN, kako navodilist, kroz prste gledali na zvjerstvamuslimanskih fanatika i hrvatskihusta{a, prikupqaju}i u isto vrijemepodatke o dimnoj zavjesi UN iza kojese muslimani u Bosni naoruàvaju.List citira ameri~ke izvore premakojima je pro{le godine zanaoruàvawe muslimana dato 15 mil-iona dolara, koje su navodno islamskezemqe prikupile na ime humanitarnepomo}i. List Ministarstva odbraneRusije zakqu~uje da se iz rata u Bosnimora izvu}i pouka da se qudi ne mogusilom natjerati da ìve zajedno, kao{to se silom ne mogu razdvajati.Srpskom narodu na ovom prostorupredstoji jo{ jedna odluka, mo`danajve}a u wegovoj dosada{woj istori-ji. Da li re}i "DA" mapama takozvanesvjetske Kontakt-grupe i izgubiti zau-vijek vjekovna ogwi{ta izdati svojusrpsku bra}u koja ìve na tim pros-torima u ime nekog planiranog miraili pak re}i "NE" i preuzeti na sebeodgovornost za sve ono ~ime nam pri-jete svjetski mo}nici. Zapad jeponudio "rje{ewe". Skrojio je novegranice, kojima je srpski narod zbiou torove okruène neprijateqem.

1994


179

Industriju, plodno zemqi{te, vjekovnasrpska ogwi{ta, oni su dodijeliliHrvatima i muslimanima. Taj istizapad zaboravio je jedno, da o prom-jeni granica odlu~uje narod.

18. 08. 1994.

Na Palama zasijedala Narodnaskup{tina RS, na kojoj je usvojen pri-jedlog teksta o ujediwewu RS iRepublike Srpske Krajine sa Repu-blikama Srbijom i Crnom Gorom i utom smislu pozvane skup{tine Srbije iCrne Gore da prihvate prijedlog oujediwewu u jednu dràvu. NaSkup{tini je za novog premijeraizabran Du{an Kozi}.

Zbog artiqerijske vatre na sarajevskiaerodrom suspendovani humanitarniletovi. Nakon istrage koju su sprovelesnage UN potpukovnik Pjer Dukro je5. septembra objavio da je minobaca~kagranata ispaqena sa muslimanskihpoloàja ju`no od Sarajeva.

19. 08. 1994.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i, u pratwigenerala Majkla Rouza i Ser|a deMela, na Palama je razgovarao saKaraxi}em i Mladi}em. Ponovnipoku{aj da se rukovodstvo RS ubijedida prihvate mirovni plan nije uspio.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jeizjavio da bi dolazak pape JovanaPavla Drugog u Sarajevo moga biti"opasan za wegovu bezbjednost... mus-limani mogu da ga ubiju i da za tooptuè Srbe".

Muslimanske snage na ve}inirati{ta, a posebno u {irem regionuDoboja, i daqe atakuju na srpskeodbrambene poloàje i naseqa,saop{tila je Informativna slu`baPrvog kraji{kog korpusa VRS. @estokadejstva muslimanskih snaga ve} vi{edana na Trebavskom rati{tu. Dejstvimanesmawene ja~ine izloèni poloàji inaseqa na Tesli}kom dijelu fronta.

Provokativna dejstva neprijateqskihsnaga ne prestaju gotovo du` cijelelinije dobojskog rati{ta. Na linijamaodbrane Novog Grada muslimanskesnage dejstvovale PAT-ovima po rejonuBule}ana. Poloàji u Srpskoj i tokomcijele no}i bili izloèni jakoj vatrineprijateqskih snaga.

"Republika Srpska Krajina podràvaujediwewe svih srpskih zemaqa, ali taincijativa trenutno nije realna",izjavio je u Kninu predsjednik RSKMilan Marti}. "Jasno je da narod uovim krajevima èli da ìvi zajedno ine}e pre}i dug period da do tog ujedi-wewa i do|e", ocjenio je predsjednikRSK, dodaju}i da im to pravo pripadana osnovu prava naroda na samoopred-eqewe.

20. 08. 1994.

U Kninu je odràn sastanak rukovodst-va RSK (Milan Marti} i BrankoVojnica) i RS (Radovan Karaxi} iMom~ilo Kraji{nik) na kome je pot-pisan zajedni~ki poziv skup{tinamaSrbije i Crne Gore na ujediwewe srp-skih zemaqa.

21. 08. 1994.

Jedinice Petog korpusa, lojalne mus-limanskim vlastima u Sarajevu,zauzele su Veliku Kladu{u, sjedi{teAP Zapadna Bosna.

Dosada{wi specijalni izaslanik SADza biv{u Jugoslaviju ârls Redmanupozorio je Srbe da im je "ostalomalo vremena" da prihvate planKontakt-grupe. Redman je rekao da }eiskqu~ewe embarga na oru`je za mus-limane i povla~ewe "plavih {qemova"iz Bosne biti posqedica "wihove tvr-doglavosti". Redman, koji je imenovanza ambasadora SAD u Wema~koj, je uSarajevu, lideru muslimana AlijiIzetbegovi}u predstavio svog nasled-nika ârlsa Tomasa.

Uprkos tome {to se svo sposobnomu{ko stanovni{tvo nalazi na prvim

linijama odbrane, oko pedeset hiqadaKraji{nika okupilo se na velikommitingu srpske sloge na Trgu Krajine uBawoj Luci. Argumente za odbijawepredloènih mapa Kontakt-grupe napredstoje}em referendumu okupqeni-ma su obrazlagali dr RadovanKaraxi}, predsjednik RS, Mom~iloKraji{nik predsjednik Narodneskup{tine RS, dr Biqana Plav{i},potpredsjednik RS, RadoslavBr|anin, potpredsjednik Vlade RS,mr Rajko Kasagi} i VojoKupre{anin, narodni poslanici mrPredrag Radi}, predsjednikSkup{tine op{tine Bawe Luke, drMarko Raj~evi} predsjednik op{tin-skog odbora SDS Bawa Luka iMilenko Gligori}, potpredsjednikop{tinskog odbora SDS-a Doboja. Nakraju svog govora predsjednik Karaxi}je rekao: "Ja vam se ovdje zakliwemBogom svemogu}im, da }e mo uvijekraditi kako vi kaète i da vas nikadane}emo izdati, ni vas ni sebe i daniko, ni mi ni bilo ko drugi, nemapravo da vas isporu~i Alijinojdràvi. Neka vam je sre}na i dugov-je~na suverena i nezavisna RepublikaSrpska, sve do trenutka dok se ne uje-dinimo sa drugim srpskim dràvama."

22. 08. 1994.

Poraz Fikreta Abdi}a i slomAutonomne Pokrajine Zapadne Bosnesamo je jo{ jedan ustupak evropskediplomatije islamskom klerikalizmu,koga u BiH personifikuje reìm AlijeIzetbegovi}a, kaè se u saop{tewuUdruèwa jugoslovenski orjentisanihmuslimana, "Osman \iki}" izSarajeva. "Abdi} je jo{ jedna `rtvaevropske popustqivosti, islamu idokaz da se Evropa, u svojoj merkon-tilnosti, opredjeliti za onu strujume|u bosanskim muslimanima koje izasebe ima petrodolarsku podr{ku".

Pred vojskom muslimanskog lidera uBiH Alije Izetbegovi}a bjeì upravcu Karlovca, Sluwa i Topuskogoko 60.000 izbjeglica, muslimana


180

odanih Fikretu Abdi}u. Taj podatakiznosi hrvatska {tampa upozoravaju}ida je kolona izbjeglica duga vi{e od20 km i da muslimanska vojska odsunarodnika u strahu od novog terora,odmazde i krvoproli}a. O brojurawenih nema podataka. Prema infor-macijama iz UNPROFOR-a FikretAbdi} je pred naletom Alijinevojske, oti{ao u podru~je pod kon-trolom Srba u Krajini, ali se ne znada li se tamo i zadrào.

Ministarstvo inostranih poslovaRSK iz Knina uputilo je diplomatsko-konzularnim predstavnicima uBeogradu notu u kojoj traì da wihovevlade za{tite oko 45.000 musliman-skih izbjeglica koje su pred teroromvojske Alije Izetbegovi}a pre{le nateritoriju RSK. "S obzirom na to davojska Alije Izetbegovi}a progoni poplaninama i {umama preostalo musli-mansko stanovni{tvo zapadne BosneRSK o~ekuje novih 15.000 izbjeglice,ili dio od toga broja koji preìvi",isti~e kraji{ko ministarstvo inos-tranih poslova uz konstataciju da seo~ima me|unarodne zajednice geno-cidno ka`wava dio muslimanskog nar-oda koji nije èlio ratovati protivSrba. U cirkularnoj noti senagla{ava da zlo~ini AlijeIzetbegovi}a nad sopstvenim naro-dom ne bi smjeli pro}i bez kazne.

24. 08. 1994.

Formacije Petog korpusa ArmijeBiH, lojalne muslimanskoj vladi uSarajevu, po~inile su stravi~na zlod-jela nad civilnim stanovni{tvom pri-likom slamawa otpora snaga Narodneodbrane Autonomne Pokrajine zapadneBosne (APZB), lojalne FikretuAbdi}u po svjedo~ewu muslimanskihizbjeglica, koji su napustili topodru~je. Vi{e od trideset civila nabrutalan na~in je pobijeno prilikomzauzimawa sjedi{ta AP ZB VelikeKladu{e, a u okolnim naseqima ubaje-na su ~ak i djeca. Troje djece ubijenoje u mjestu Poqe, a sudbina ve}eg

broja èna, djece i starijih lica, zakoje se pouzdano zna da nisu izbjeglina teritoriju RSK, jo{ nije poznata, aosobeno se sumwa da su oni izgubiliìvot prilikom stravi~ne odmazdeAtifa Dudakovi}a.

25. 08. 1994.

Na vanrednom zasijedawu Narodneskup{tine Srbije o mirovnom planuKontakt-grupe za BiH, Vlada Srbijepodnijela je prijedlog Deklaracije omirovnom planu u kome se, izme|uostalog, kaè: "Srpski narod u RSsvojom herojskom i pravednom bor-bom, uz nesebi~nu moralnu i materi-jalnu pomo}, odricawe i solidarnostgra|ana Srbije i Jugoslavije ostvarioje glavne svoje ciqeve: slobodu, ravn-pravnost i svoju dràvu na poloviniteritorije biv{e BiH; me|unarodnugaranciju wenih granica; pravo daodmah stupi u konfederalne veze saSRJ... Ponu|eni mirovni plan pred-stavqa jedinu mogu}nost za pravedanmir i me|unarodnu verifikaciju ost-varenih rezultata". Zato Skup{tinaSrbije smatra da je odluka rukovodst-va RS da odbije mirovni plan "direk-tno suprotna interesima srpskog nar-oda..." Demokratska stranka je podni-jela svoj prijedlog Sporazuma o kon-federaciji RS i SRJ, a poslani~kegrupe Srpskog pokreta obnove iGra|anskog saveza Srbije prijedlogRezolucije, u kojoj se pozivaju gra|anii vo|stvo RS da prihvate predloèniplan me|unarodne zajednice i kon-statuje da samo prekidom ratnihoperacija srpski narod u RS, kao i ucijeloj BiH moè ostvariti me|unar-odno priznato pravo na nove oblikedràvnosti. Sporovi i diskusije su seuglavnom vodili oko ova tri dokumen-ta.

26. 08. 1994.

U Skup{tini Srbije usvojenaDeklaracija o mirovnom planuKontakt-grupe za Bosnu sa 126 glasova"za" i 2 "protiv", ~iji je predlaga~vila Vlada Srbije. Prema rije~ima

potpredsjednika Vlade RatkaMarkovi}a u wu su "integrisani zajed-ni~ki elementi iz tri ponu|ena pri-jedloga" (Vlade, DS i DEPOS-a).Glasalo se bez prisustva poslanikaSRS, SPO, DS i DSS, koju sunapustili sjednicu nezadovoqni zaht-jevom predsjedavaju}eg da se o pred-loènim deklaracijama glasa prijeokon~awa cjelokupne diskusije. O pri-jedlogu Sporazuma o konfederacijiRS i SRJ Demokratske stranke nije seglasalo.

Prema izjavi {efa Biroa RS uBeogradu, jugoslovenske vlasti nisuizdale dozvolu za odràvawe refer-enduma, raspisanog u RS o mirovnomplanu Kontakt-grupe na teritorijiSRJ.

U 82 op{tine na teritoriji RepublikeSrpske postavqeno je oko 4.500glasa~kih mjesta na kojima }e izbor-no tijelo od 1.300.000 bira~a u subo-tu i nedjequ odlu~iti da li su za iliprotiv prihvatawa mapa teritori-jalnog razgrani~ewa u biv{oj BiHkoje je predloìla me|unarodnaKontakt-grupa.

27. 08. 1994.

Me|unarodni pres-centar RepublikeSrpske u Sarajevu akreditovao je 70stranih novinara, osam televizijskihku}a, agencije i dva dràvna radijaza pra}ewe referenduma, na kojem }ese gra|ani RS 27. i 28. ovog mjesecaizjasniti o ponu|enom planu Kontakt-grupe o teritorijalnoj podjeli biv{eBiH.

Rukovodstvo SR Jugoslavije nijemoglo sprije~iti referendum o mapa-ma Kontakt-grupe koji se odràva uRepublici Srpskoj, ali je u posqedwi~as saop{tio da na svojoj teritorijine}e dozvoliti otvarawe glasa~kihmjesta iako je za to sve bilopripremqeno.

Na~elnik Glavnog stoàra Hrvatskogvije}a odbrane (HVO) Herceg-Bosne

1994


181


182

general Tihomir Bla{ki} nazvao je"krajwe neozbiqnom" izjavu predsjed-nika Federacije BiH Kre{imiraZubaka da }e snage HVO i muslimanskearmije po~eti zajedni~ke operacijeprotiv VRS. General Bla{ki} je dodaoda je zahtjev za zajedni~kim operacija-ma "rezultat pritiska zapadnih poli-ti~ara" i "nastavak politike uklawa-wa Hrvata koji se bore za samosvo-jnost u BiH." On tvrdi da "politi~arimo`da moraju da pokleknu pred ucjena-ma, ali je sigurno da HVO ne}e."

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je da "nika-da" ne}e prihvatiti mirovni plan kon-tak-grupe za biv{u jugoslovenskurepubliku BiH. "Ne}emo dozvolitimuslimanima da objedine wihoveenklave i ne}emo napustiti nijedangrad ~ak ni neke slabo naseqene poja-seve teritorije u koje }e se (srpsko)stanovni{tvo ponovo vratiti".Karaxi} je upozorio da ne}e po{tovatinijednu rezoluciju UN u slu~aju da najesen bude ukinut embargo na isporukeoru`ja bosanskim muslimanima.

Delegacija ameri~kih vojnih veteranana ~elu sa generalom VeslijemKlarkom, direktorom odjeqewa zastrategiju i planirawe ameri~kogGeneral{taba, u posjeti su RepubliciSrpskoj. Tom prilikom su se susrelisa generalom Ratkom Mladi}em. Toje podstaklo ameri~kog kongresmenaStenlija Hojera i senatora DenisaDe Kon~ilija da od predsjednikaBila Klintona zatraè mjere protivgenerala Klarka. Ono {to je najvi{euzbudilo Stejt department jefotografija objavqena u evropskimlistovima na kojoj su general Mladi}i Klark sa razmjewenim kapama.General Mladi} je, kako se navodi,poklonio Klarku svoju {apku, fla{u{qivovice i pi{toq sa posvetompisanom }irilicom. Predstavnikameri~kog General{taba saop{tio jeda Klark i wegovi saradnici nisuznali za direktivu da se ne sastaju sageneralom Mladi}em, nagla{avaju}i da

se o sadràju razgovora jo{ ni{ta nezna. Nasuprot tome, Stejt departmenttvrdi da se Klark sastao sa Mladi}emuprkos jasnim upozorewima.

28. 08. 1994.

Muslimansko-hrvatska strana nas-tavqa sa ofanzivom koja traje odproqe}a ove godine poku{avaju}i daosvoji teritorije koje im daje Kontakt-grupa, izjavio je na~elnik Glavnog{taba VRS general-potpukovnikManojlo Milovanovi}. "VRS nemainteres da osloba|a nove teritorije inastoji da o~uva ono {to sada posjedu-je", istakao je Milovanovi}, dodav{ida "Srbi, tamo gdje su napadnuti, mora-ju odgovoriti i moraju se braniti."

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} se u Beogradu sastao sa ruskimministrom spoqnih poslova AndrejomKozirjevim. U razgovoru je nagla{enzajedni~ki odlu~an stav da su zaus-tavqawe rata u uspostavqawepravednog i trajnog mira u BiH ciqe-vi koji imaju aspolutni prioritet.

Zavr{en referendum o mirovnomplanu Kontakt-grupe u RepubliciSrpskoj na koji je, prema zvani~nimpodacima, iza{lo 90,86% gra|anaupisanih u bira~ke spiskove. "Za"predloène mape teritorijalne pod-jele BiH izjasnilo se 3,39% (28.195),a "protiv" 96,06% (924.899).

29. 08. 1994.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev se u Zagrebu sastaosa hrvatskim predsjednikom FrawomTu|manom. Prema {turom saop{tewurazgovor je vo|en o mirovnim inicija-tivama u BiH i stawu na "okupiranimhrvatskim teritorijama".

Ameri~ka ambasadorka u UN MedlinOlbrajt je u Pragu izjavila da }e, uko-liko do 15. oktobra u Bosni ne budenapretka u pravcu postizawa mira,SAD od Savjeta bezbjednosti

zatraìti multilateralno ikidaweembarga na isporuke o0ru`ja bosan-skim muslimanima i jo{ dodala daSAD ne odustaju od uticaja krozsankcije.

U Gora`du potpredsjednik RS NikolaKoqevi} i general Milan Gvero spredstavnicima muslimana potpisaliantisnajperski sporazum.

31. 08. 1994.

Nakon informacije da je srpski narodna referendumu ogromnom ve}inomodbio ponu|ene mape Kontakt-grupe,muslimansko politi~ko i vojnorukovodstvo je, na sjednici odrànojiza zatvorenih vrata, naredilo poduz-imawe op{te ofanzive na teritorijuRepublike Srpske.

Francusko ministarstvo spoqnihposlova izdalo je saop{tewe u kome jepodràn prijedlog ruskog {efa diplo-matije Kozirjeva da se u @eneviodrì novi ministarski sastanakKontakt-grupe za Bosnu.

Delegacija francuskog parlamenta je uBeogradu razgovarala s liderimaSrpskog pokreta obnove i Demo-kratske stranke. Vuk Dra{kovi},lider SPO je tom prilikom rekao da jesudbina mira u rukama Kontakt-grupe inapomenuo da se "ni{ta gore ne moèdesiti nego da sankcije ostanu, jer bio bila direkta podr{ka snagama rata...koje nisu za potcjewivawe ni u BiH, niu Srbiji". Zoran \in|i}, predsjednikDS, izjavio j eda je "postojawe BiHkao dràve stalni faktor nestabil-nosti na Balkanu" i da politi~korje{ewe za BiH "mora da vodi ra~unada ona nikada vi{e ne}e biti jedin-stvena".

01. 09. 1994.

Jegor Gardaj, predsjednik Demo-kratskog zbora Rusije, u posjetiDemokratskoj stranci. Gajdar i Zoran\in|i} su odràli zajedni~ku kon-

ferenciju za {tampu, a sutradan pos-jetili Pale, gdje su razgovarali sapredsjednikom RS RadovanomKaraxi}em.

Francuski predsjednik FransoaMiteran je ponovo izrazio svoje pro-tivqewe skidawu embarga na uvozoru`ja bosanskim muslimanima, upo-zoriv{i da bi takva odluka izazvala"mnogo ozbiqniji rat." Pred 200francuskih ambasadora, koji su sesastali u Parizu na trodnevnim kon-sultacijama, Miteran je upozorio da}e Francuska, ako do|e do ukidawaembarga, povu}i svoje "plave{qemove" iz biv{e BiH.

Predsjednik HDZ-a za biv{u BiHDario Kordi} nagla{ava da se"Zubakova politi~ka popu{tawaIzetbegovi}u i Silajxi}u dovelo dobezna|a u redovima Hrvatskog vije}aodbrane, jer predloèna kantonalnapodjela Hrvatima nije prihvatqiva, ana vojnom planu muslimanskim forma-cijama se ne moè vjerovati."Mostarski opit podjeqenog suìvotapokazuje se neodrìvim na duèstaze. Centralna Bosna se i daqe~isti od Hrvata, tako da je zajedni~kakoordinacija HVO i muslimanskevojske nerealna", - procjewuje pred-sjednik HDZ-a biv{e BiH.

Zbog osnovane sumwe da su po~inilikrivi~no djelo {pijunaè, u BawojLuci su pritvoreni pripadniciekstremne muslimanske grupe"Valter".

02. 09. 1994.

Savjet bezbjednosti UN je usvojioPredsjedni~ko saop{tewe u kome jeosudio praksu etni~kog ~i{}ewa "gdjegod se de{ava, bez obzira ko je topo~inio". U saop{tewu se izraàvazabrinutost "zbog kontinuiranihizvje{taja o etni~kom ~i{}ewu odstrane Srba na podru~ju Bijeqine".Ovom saop{tewu prethodilo je pismoambasadora BiH u UN Muhameda

[a}irbeja Savjetu bezbjednosti oprotjerivawu oko 1.000 muslimana izBijeqine. Savjet bezbjednosti je osu-dio i druge postupke Srba i ometawekretawa UNPROFOR-a, uskra}ivawedozvole Aka{iju da posjeti Bawa Lukui Bijeqinu i zatvarawe tzv. plavogputa ka Sarajevu.

Na Palama je zavr{eno zasijedaweNarodne skup{tine RepublikeSrpske, koja je poslije vi{e~asovnerasprave iza zatvorenih vrata usvoji-la program mjere i zadataka unovonastalim uslovima. "RepublikaSrpska jeste dràva kao i sve drugedràve u Evropi. Mi smo suvereni ipotvrdu toga ne traìmo ni od koga.Ukoliko ne do|e do ujediwewa srp-skih dràva, Republika Srpska }etraìti od me|unarodne zajednicepriznawe fakti~kog stawa. Priznawedràve koja realno ve} postoji. Nikou svijetu nije o~ekivao da }eJugoslavija protiv nas zavestiekonomske sankcije, ako mora javne ipoliti~ke. Mislim da sada imamopuno pravo da protiv muslimanazavedemo takve sankcije da im pticane proleti, sve dok svijet ne prisiliJugoslaviju da digne ekonomskesankcije protiv Republike Srpske",izjavio je Radovan Karaxi}, pred-sjednik Republike Srpske, na zas-jedawu Narodne skup{tine RepublikeSrpske, na kome su verifikovanirezultati referenduma.

Ministar inostranih poslovaRepublike Srpske Aleksa Buhaizrazio je nadu da }e se u narednihmjesec dana normalizovati odnosi RSi SR Jugoslavije, najavquju}i kao"posqedwu rezervu" eventualni zaht-jev me|unarodnoj zajednici za priz-nawe nezavisnosti RS. "UkolikoSkup{tine Srbije i Crne Gore odbijuprijedlog o ujediwewu srpskihdràva, istovjetan zahtjev RS i RSK}e biti upu}en Skup{tiniJugoslavije." "Na{ politi~ki ciqostaje jedinstvena dràva srpskognaroda, bez obzira kako }e se ona

zvati i kako }e biti organizovana",zakqu~io je {ef diplomatije RS.

Rusi su upozorili ameri~kog pred-sjednika Bila Klintona da }e seo{tro usprotiviti ukidawu embargana uvoz oru`ja muslimanima u Bosni iumjesto toga zatraìli ublaàvawesankcija SR Jugoslaviji. Porukuovakvog sadràja u Va{ingtonu je zapredsjednika Bila Klintona uru~iootpravnik poslova ruske amasade.Ameri~ki funkcioneri koji su upoz-nati sa sadràjem poruke, smatrajuovaj potez Moskve zabriwavaju}im, jeron ozbiqno dovodi u pitawe jedinst-vo Kontakt-grupe.

03. 09. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}primio je papinog izaslanika monsi-wora Fran~eska Monterizijapovodom najavqene posjete papeJovana Pavla Drugog Sarajevu 8. sep-tembra. Prema izjavi ministra inos-trnaih poslova RS Alekse Buhe, Srbinisu moglli da preuzmu odgovornostzaa "mogu}e muslimanske napade, zakoje bi zatim bili okrivqeni Srbi".

Na sjednici Glavnog odbora DSSlider ove stranke VojislavKo{tunica je konstatovao da srpskomnarodu nikad nije bilo teè, bilo daje rije~ o wegovom nacionalnompoloàju i o uspostavqawu demokrat-skih institucija i naglasio da "sadaubiramo plodove neodgovornenacionalne politike socijalilsta,koju je, zaprvo, vodio samo jedan~ovjek".

04. 09. 1994.

Kopredsjednici Konferencije o Jugo-slaviji Dejvid Oven i Torvald Stol-tenberg razgovarali su u Beogradu sapredsjednikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em. S obzirom na odlukuSRJ da prekine odnose sa RS nagla{e-na je potreba da se ukinu sankcijeprema SR Jugoslaviji, ~ime bi "me|u-

1994


183

narodna zajednica na najboqi na~indoprinjela ostvarivawu mira u BiH".U razgovoru je data podr{ka nastavkupregovora izme|u Zagreba i Knina,otvarawu komunikacija i daqempopu{tawu zategnutosti na tojrelaciji.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} je rekao da nema bitnihpomaka u primjeni dogovora oFederaciji BiH. "Tvrdim da krivicanije na strani muslimana-Bo{waka",izjavio je Izetbegovi}, a zatim dodao:"Na{i qudi i vozila lak{e prelazeaustrijsku ili wema~ku granicu negopunkt kod ju`nog Mostara, na ulazu uteritoriju pod kontrolom HVO, koji jezadrào pod kontrolom sve grani~neprelaze na putevima iz Hrvatske u BiHi prosvojio sav prihod od carina".

Glavni {tab muslimanske vojske uSarajevu izdao je nare|ewe pot~iwen-im jedinicama da otpo~nu sa operaci-jom "Sloboda - 94", u okviru koje suplanirane ofanzive na poloàjesrpske vojske na Ni{i}koj visoravni,Majevici, Trebavi, Vozu}i i Ozrenu, tena Vla{i}u i Srbobranu, kao i spa-jawe muslimanskih snaga u Bosni sahrvatskim snagama u Karlovcu.

"Ukoliko za mjesec dana iz Srbije iCrne Gore ne stigne odgovor na ponuduo ujediwewu, Republika Srpska i RSKzatraì}e me|unarodno priznawe",izjavio je na Palama predsjednikNarodne Skup{tine RS Mom~iloKraji{nik poslije susreta sa pred-sjednikom krajinskog parlamentaBrankom Vojnicom. "Razdor izme|uSR Jugoslavije i RS pogubno djeluje nasrpski narod, i mi smo radi prevazi-laèwa nesuglasica uputili zahtjev zaujediwewe skup{tinama Srbije i CrneGore", rekao je Kraji{nik. "RSK je snama stala rame uz rame", dodao je on,"rizikuju}i da i sama bude izloènasankcijama."

05. 09. 1994.

Muslimanska vojska je odli~nonaoruàna jer joj, uprkos embargu, od

aprila ove godine intezivno stiènovo naoruàwe iz inostranstva, teotuda sve ~e{}e izjave komadanta mus-limanskih formacija Rasima Deli}ada }e wegove trupe nastaviti saonfanzivnim akcijama bez obzira napoliti~ko rje{ewe. Pozivaju}i se nasvjedo~ewe nekada{weg oficiraturske vojske Ramzija Tavkana, koji jesada vojni savjetnik muslimanskihsnaga lojalnih vlastima u Sarajevu. Nastotine {lepera sa oru`jem svakod-nevno prelazi ma|arsko-hrvatsku islovena~ko-hrvatsku granicu, a i snab-djevawe preko Jadrana funkcioni{ebesprjekorno."

06. 09. 1994.

Vrhovni savjet odbrane (VSO)Republike Srpske Krajine naredovnoj sjednici u Kninu razmatraoje posqedice teroristi~ke akcijepetog korpusa Armije BiH u rejonuBojne, na Baniji, izvedene 1. i 2. sep-tembra, usqed koje je ìvot izgubilovi{e pripadnika srpske vojskeKrajine.

Humanista, filozof i publicista drDanijel [ifer rekao je da"Milo{evi}a razumije, ali da on, kadabi bio na wegovom mjestu ne bi prek-inuo telefone i kompjutere, nitisatanizovao Srbe iz RepublikeSrpske. "Milo{evi} radi u interesudeset miliona Srba, a ne 600.000-700.000 u RS, radi za mir i ukidawesankcija". Ponu|ene mape za biv{uBosnu "kad bi bio Srbin ne bi pot-pisao jer lome teritorijalni kontinu-itet, ali po{to nije Srbin, smatra dase "mora traìti kompromis, po{tomape nikog ne zadovoqavaju." "Umjestoda se ujedine, da budu ja~i, Srbi sebrutalo napadaju i upadaju u zamkezapadnog svijeta koji èli da ih pod-jeli i iznutra uni{ti", kategori~an je[ifer.

U Berlinu u zgradi Rajhstaga po~eo jesastanak Kontakt-grupe za BiH naekspertskom nivou. Kao doma}in sas-tanka wema~ki ministar inostranih

poslova Klaus Kinkel je rekao nov-inarima: "Jo{ uvijek nisam izguvionadu da }emo uspjeti da ubijedimoSrbe da se mir mora {to prijeuspostaviti. Apelujem na Srbe u Bosnida prekinu s otporom mirovnomplanu". A povodom razmje{tawame|unarodnih posmatra~a na Drini,rekao je da bi bilo dobro ako bi pred-sjednik Milo{evi} to dozvolio, "jerbi oni mogli da provjere da li se ono{to je obe}ano i sprovodi".

U Vatikanu je saop{teno da je papaJovan Pavle Drugi otkazao posjetuSarajevu jer nisu dobijene garancije zawegovu bezbjednost.

07. 09. 1994.

U Berlinu je zavr{ne sastanakKontakt-grupe za BiH. Premarije~ima zamjenika ruskog ministrainostranih poslova Vitalija ûrkinapredstavnici SAD, Rusije, VelikeBritanije, Francuske i Wema~ke su sesloìli da Savjetu bezbjednosti UNpredloè da povede raspravu oublaàvawu sankcija protiv SRJposlije odluke Vlade SRJ da zavedeblokadu prema Srbima.

Grupa poslanika DEPOS-a u Vije}ugra|ana Savezne skup{tine u Beogradupodnijela je zahtjev za "sprovo|ewepostupka interpelacije o pitawunacionalne, moralne, humane i poli-ti~ke opravdanosti odluke Saveznevlade o uvo|ewu embarga premaRepublici Srpskoj.

Predsjednik RSK Milan Marti}uputio je papi Jovanu Pavlu Drugompismo u kome se navodi da Srbi odwega o~ekuju osudu ideje genocidautkanu u dràvni program Hrvatske."Srpski narod Va{u posjetu Zagrebuo~ekuje se nadam da }e te osuditixelate iz Jasenovca i drugih strati{tadrugog svjetskog rata i xelate izMarinog Sela, Pakra~ke Poqane,Gospi}a i drugih strati{ta iz rata od1992. do 1994. godine", kaè se u


184

pismu. Napomiwu}i da je srpsko-hrvatski rat 1991. po~eo teroromHrvatske dràve nad Srbima, presjed-nik RSK je podsjetio da je Hrvatskapolicija 1991. i 1992. god. u 87.masovnih grobnica zakopala le{eva1.400 Srba. Predsjednik Marti} jeukazao Papi na to da je kraji{koMinistarstvo inostranih poslovaredovno izvje{tavalo NuncijaVatikana u Beogradu o svim zlodjeli-ma Hrvatske dràve nad Srbima i opokatoli~ewu srpske djece u crkviSvetog Krià u Sesvetama kodZagreba.

Na ministarskom zasijedawu Organi-zacije islamske konferencije uIslamabadu premijer Federacije BiHHaris Silajxi} je rekao: "Mi imamoilegalno oru`je... Mi ilegalnim putemunosimo oru`je u na{u zemqu... Miproizvodimo oru`je... Mi }emonabavqati oru`je gdje god moèmo".

Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne uputila je ultimatum musliman-skim vlastima u Mostaru da u roku odpet dana otvore tzv. ju`nu magistralu,koja Mostar povezuje sa zapadnimhrvatskih dijelovima grada. Istimpovodom Kre{imir Zubak, predsjed-nik Federacije BiH i predsjednikHerceg-Bosne uputio je otvorenopismo Aliji Izetbegovi}u, u kome jenegirao otpu`be da Hrvati blokirajusprovo|ewe Va{ingtonskog sporazuma.

Britanski {ef diplomatije DaglasHerd je ameri~ku politiku premakrizi u BiH ocijenio kao "lo{u iopasnu".

08. 09. 1994.

Francuski ministar inostranihposlova Alen @ipe izjavio je uBukure{tu, po zavr{etku sastankaKontakt-grupe u Berlinu, da je Srbijaprihvatila jedan oblik kontrole nadembargom koju je Beograd nametnuoSrbima u Bosni. "Kontrola na grani-ci ne}e biti vojnog karaktera i ne}ese sastojati u direktnoj provjeri nego

}e se obavqati posmatrawem", objas-nio je Alen @ipe u Bukure{tu.

Predstavnici lokalnih muslimanskihi hrvatskih vlasti iz Bugojna iProzora nisu mogli da se dogovore ona~inu povratka izbjeglica i prog-nanika u ove gradove. Prije ta~nodvije godine vlasti HrvatskeRepublike Herceg-Bosne su izProzora protjerale 7.000 muslimana,a prije godinu dana poslije porazajedinice HVO od muslimanske armije,iz Bugojna je pobjeglo 16.000 Hrvata.

09. 09. 1994.

Istina o stradawu Srba u Biha}u uCazisnkoj Krajini jo{ nije iza{la nasvjetlo dana, iako je Srpsko humani-tarno dru{tvo iz Biha}a veoma doku-mentovnao upoznalo specijalnog iza-slanika generalnog sekretara UNTadeu{a Mazovjeckog sa svim {to seSrbima de{avalo. Zlodjela, prekokojih je Mazovjecki pre{ao besramno}utke, obja{wavaju za{to je od 12.000Srba, uglavnom nastawenih u Biha}u,u cijeloj Cazinskoj Krajini ostalosamo nekoliko stotina wih. Sve dodrugog svjetskog rata Srbi su u tomkraju bili ve}ina, ali su demografs-ki odnosi izmjeweni poslije ~etvero-godi{weg genocida na wima.

[efovi diplomatija zemaqa ~lanicaOrganizacije islamske konferen-cije (OIC) okon~ali su u Islamabadutrodnevni vanredni sastanak pozivomUN da ukinu embargo na isporukeoru`ja muslimanima u biv{oj BiH. URezoluciji o Bosni OIC je poru~ilada ukoliko UN ne ukinu pomenutiembargo, pripadnici organizacije"mogu zajedno sa drugim ~lanicamasvjetske organizacije djeluju}i pojed-ina~no ili kolektivno, da obezbjedeneophodna sredstva za samoodbranuvlade BiH". OIC je tako|e ocijenila"neprihvatqivim" sugestije nekih~lanica Kontakt-grupe u pogleduublaàvawa me|unarodnih sankcijaprotiv SR Jugoslavije.

Godi{wica masakra u Divoselu iîtluku. "Nisam na{ao znakovaìvota, ni qudi ni ìvotiwa, u neko-liko sela kroz koje smo pro{li,izjavio je dan poslije obilaskaspaqenih srpskih sela u Licitada{wi komadant UNPROFORAfrancuski general @an Kot."Razarawe je potpuno, sistematsko inamjerno", naglasio je on. Kada suhrvatske snage 09. septembra pro{legodine nasrnule na selo Divoselo,îtluk i Po~iteq, prostor koji jeUNPROFOR poslije krstio kao"Medaxki xep" niko nije o~ekivaozlo~in takvih razmjera. Kona~anbilans toga napada, 72 mrtva i 17nestalih srpskih civila i vojnika,sigurno nije djelo "dvojice neodgov-ornih lokalnih komandanata hrvatskevojske" kako je reìm hrvatskog pres-jednika Frawe Tu|mana uporno nas-tojao prikazati.

10. 09. 1994.

Na sastanku Savjeta ministara EU uBansinu wema~ki ministar inos-tranih poslova Klaus Kinkel je svojekolege upoznao sa zakqu~cima berlin-skog sastanka Kontakt-grupe za BiH,koja je Savjetu bezbjednosti UN pred-loìla ublaàvawe sankcija protivJugoslavije. Na ovom skupu pozitivnoje ocijeweno prihvatawe mirovnogplana od strane Jugoslavije. Premaizjavi Klausa Kinkela ministri EU suse saglasili da bi "ukidawe embargana uvoz oru`ja za zara}ene strane ubiv{oj Jugoslaviji imalo nesaglediveposqedice".

@ivot izgubio glavni i odgovorniurednik Srpske televizije sa PalaRisto \ogo. (Wegovo tijelo je 13.septembra prona|eno u jezeru hidro-centrale Zvornik.)

11. 09. 1994.

U Mostaru jedna antitenkovska grana-ta, koju su ispalili pripadnici poli-cije HVO-a, pogodila je sjedi{teadministratora EU Hansa Ko{nika u

1994


185

hotelu "Ero" i eksplodirala u wegovojspava}oj sobi, dok je on bio odsutan.

12. 09. 1994.

Britanski ambasador u UN DejvidHanej informisao je Savjet bezbjed-nosti UN o radu Kontakt-grupe za BiH,tj. o nacrtima tri rezolucije. Premanacrtu prve, Jugoslaviji bit bile uve-dene nove sankcije ako se utvrdi dagranica na Drini nije zatvorena.Nacrt druge rezolucije se odnosi nastezawe sankcija prema RS, prije svegaprekidom finansijskih tokova iograni~avawem putovawa rukovodstvuRS. Tre}a rezolucija se odnosi naublaàvawe sankcija SRJ, ako senesumwivo utvrdi da je granica naDrini zatvorena.

Na sastanku dviju vladinih komisija zarazmjene i regulisawe civilnihpitawa - Republike Srpske i HrvatskeRepublike Herceg - Bosne, odrànom uKova~i}u kod Livna, postignut dogovorda sva civilna lica, i sa srpske ihrvatske strane, koja izraze slobodnuvoqu i èqu za preseqewem u svojumati~nu dràvu - mogu to nesmetano dau~ine. Dokumente o preseqewu dava}eBiro za izbjeglice u Bawoj Luci,odnosno Biro za prognanike u Mostarui Livnu.

"Ako nas stave pred alternativuUNPROFOR ili oru`je, izabra}emooru`je, jer jedino ono garantuje na{emnarodu opstanak", izjavio je liderdijela bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi}. Izetbegovi} je pre-cizirao da je muslimanima trenutnoprvenstveno neophodna artiqerija.Komentari{u}i nagovje{taj povla~ewaUNPROFOR-a ako se ukine embargo naisporuku oru`ja muslimanskoj strani,Izetbegovi} je rekao da je takvo"pona{awe mirovnih snaga ucjena".

Crveni krst i Komeserijat za izb-jeglice i humanitarnu pomo}Republike Srpske iz SrpskogSarajeva, uputili su apel predsjednikuMe|unarodnog komiteta Crvenog krsta

Korneliju Samarugi da "kao ~ovjekkoji je cijeli svoj ìvot proveo uborbi za ostvarivawe prava ~ovjeka,uloì svoj veliki autoritet i za{titiosnovno pravo vi{e desetine hiqadaSrba u Centralnoj Bosni." U apelukoji su potpisali predsjednik CrvenogKrsta dr Qiqana Karaxi} i komesarQubi{a Vladu{i} nagla{ava se da su"tamo{wi Srbi pod nevi|enom tortur-om - hapse ih, maltretiraju, izbacuju sposla, nasilno mobili{u, pqa~kaju, augledni Srbi nestaju preko no}i i owima se vi{e ni{ta nezna.""Muslimanske vlasti ve} dvije godinevr{e etni~ko ~i{}ewe na ovim pros-torima, a posebno nequdska je pojavada razdvajaju porodice protjeruju}iène i djecu, ne dozvoqavaju}imu{karcima starim od 16 do 65 godi-na " da napu{taju teritoriju koju onikontroli{u" kaè se u apelu. Premaiznesenim podacima, u periodu od 1.januara do 31. avgusta ove godine saprostora Centralne Bosne protjeranoje 27.000 Srba, a prethodno im jeoduzeta sva pokretna i nepokretnaimovina.

Kako saop{tava Informativnaslu`ba Prvog Kraji{kog KorpusaVRS u Bawoj Luci, muslimanske snageiz Petog korpusa tzv. armije BiH pre-duzeli su niz sna`nih napada iz prav-ca Borkova~e i Latinovca, 12 kmsjeverozapadno od Novog Grada sciqem da probiju linije srpskeodbrane i da napreduju prema NovomGradu. U ovim napadima upotrebqenesu i izvi|a~ko-diverzantske jedinice"Hamze" i "Gazije" koje su poku{ale dase ubace iza le|a na{ih boraca, aliim to nije uspjelo. Tokom protekleno}i, jedinice Prvog Kraji{kogKorpusa uspjele su da zaustave napadei da odrè stabilnu liniju odbrane.Muslimanskim snagama naneseni suveliki gubici posebno u ìvoj sili.Ovaj napad predstavqa jo{ jednu potvr-du najavqenih akcija 5. korpusa tzv.armije BiH, koji pored prodora premaNovom Gradu ima za ciq i prodorprema Krupi na Uni i Petrovcu, {to bi

im omogu}ilo spajawe sa snagama tzv.armije iz Sredwe Bosne.

Muslimanske snage otvaraju artiqer-ijsku vatru iz Biha}a po srpskimpoloàjima uprkos upozorewu UNPRO-FOR-a {to izaziva bojazan od srpskereakcije, rekao je portparol UN XoSils. Po wegovim rije~ima, situacija u"Biha}kom xepu" je veoma ozbiqna ivode se èstoke borbe. Srbi su u tokuvikenda ispalili 12 granata na Biha},ali su napadi prestali poslije upo-zorewa UNPROFOR-a i prijetweavionima NATO-a, muslimani me|utimi daqe otvaraju vatru iz zabrawenezone rekao je Sils.

13. 09. 1994.

U @enevi zavr{en sastanak Kontakt-grupe za BiH i Sekretarijata Mirovnekonferencije OUN o biv{ojJugoslaviji. Usvojen je prijedlog oslawu jednog "humanitarnog tijela" nagranici izme|u SRJ i RS.

Kongres SAD usvojio odluku kojom senalaè predsjedniku Klintonu da do15. oktobra u Savjetu bezbjednosti UNpokrene akciju za multilateralno uki-dawe embarga na uvoz oru`ja zabosanske muslimane. Odluka jeizglasana u vidu amandmana na vojnibuxet zemqe za teku}u finansijskugodinu.

[ef Biroa za nacionalnu bezbjednostHrvatske Hrvoje [arini} potvrdio jeda se u sjedi{tu UNPROFOR-a uZagrebu pripremaju osnove novog planame|unarodne zajednice za rje{eweodnosa Hrvatske i Republike SrpskeKrajine.

"Na granicu SRJ i Republike Srpskene}e i}i nikakvi me|unarodni posma-tra~i, ve} se razmatra slaweiskqu~ivo humanitaraca koji bi senalazili na grani~nim prelazima",izjavila je na konferenciji za nov-inare predstavnik za {tampu u Palatinacija u @enevi Terez Gaston.


186

Mikeli}eva vlada treba da garantujeprovo|ewe blokade prema RepubliciSrpskoj. I za transport robe iz jednogu drugi dio Republike Srpske Krajinepotrebna je dozvola Ministarstvatrgovine i Mikeli}ev potpis.

"Federacija BiH postoji samo napapiru i nije zaìvjela u praksi",konstatovao je ministar inostranihposlova muslimanske vlade u SarajevuIrfan Qubijanki}. On je izjavio dase wegova Vlada o{tro suprostavqaprijedlogu Kontakt-grupe o "ublaà-vawu sankcija SR Jugoslaviji,istakav{i da "to predstavqa sramot-ni ~in me|unarodne zajednice."

Portparol UNPROFOR-a za sektor"JUG" Alun Roberts izjavio je uKninu da je do godi{weg sukoba na{irem podru~ju Biha}a do{lo zbognapada Petog korpusa muslimanskihsnaga na srpske poloàje u rejonuBosanske Otoke i Bosanske Krupe."Prema tome", rekao je Roberts, "neradi se o agresiji Vojske RepublikeSrpske".

14. 09. 1994.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev je izjavio da "neo-pravdani zastoj" u ukidawu sankcijaprema SRJ stvara probleme izme|uMoskve i zapadnih ~lanica Kontakt-grupe. "To je, bez sumwe, neopravdanzastoj... Pro{lo je mjesec i po dana odkako je Beograd rekao "da", a jo{nema rezolucije (UN) o ukidawusankcija, makar parcijalno... to namstvara probleme... mi o tome vodimoo{tre diskusije".

15. 09. 1994.

"Rat koji se danas vodi na prostori-ma biv{e BiH potaknuto je Wema~kuda bi ostvarila hegemoniju naBalkanu", izjavio je ser Alfred[erman, novinar i publicista izLondona. "Ciq Wema~ke je, ne samoporaz Srba u RS i RSK, nego i odva-jawe Kosova, Sanxaka, pa i Vojvodine

od Srbije, kako bi uspostavila kon-trolu nad dunavskim bazenom", dodaoje [erman, nekada{wi savjetnik uvladi Margaret Ta~er.

"Snage HVO se povla~e sa linijafronta oko Kowica odbijaju}i dau~estvuju u nastaloj muslimanskojofanzivi na srpske poloàje u ovojregiji", potvrdio je portparolUNPROFOR-a u Sarajevu Erik[aperon.

Predsjednik DSS Vojisla Ko{tunicana Palama je razgovarao sa rukovod-stvom RS. Ko{tunica je osudioblokadu RS, a obe strane su sesloìle da je neophodno nastavitimirovni proces bez pritisaka i ulti-matuma, korigovati mape i ustavnearan`mane za BiH. Tom prilikom jeKo{tunica predloìo da se formira"{iroki demokratski savez nasuprotbeogradskom reìmu koji je ve} priz-nao avnojevske granice, ali tu~iwenisu jo{ prikriva". Ovu ideju supotom podràle Narodna skup{tinaCrne Gore, Srpska liberalna strankai Rakiti}ev DEPOS.

Lilder SRS Vojislav Ko{tunica jeizjavio da "nikakvi kontrolori nemogu biti efikasni na Drini u srcuSrbije, jer }emo mi svaku kontroluizigrati i ako bude potrebno popiticelu Drinu".

16. 09. 1994.

U ime Kontakt-grupe (SAD, VelikaBritanija, Francuska i Wema~ka)francuski ambasador podnio jeSavjetu bezbjednosti UN Nacrtrezolucija o ublaàvawu sankcija zaSR Jugoslaviju i o poo{travawusankcija RS.

U centralnoj Bosni ponovo zategnutostawe izme|u Hrvata i muslimana."Vitez }e biti sravwen sa zemqom!",poru~io je komandant Sedmog korpusaArmije BiH Mehmed Alagi}, ukolikojedinice HVO ne deblokiraju putZenica-Travnika.

^lanovi tzv. Srpskog konsultacionogvije}a, lojalnog Izetbegovi}evimvlastima u Sarajevu, MirkoPejanovi} i Qubomir Berberovi}doputovali su u Beograd, na pozivnekih politi~kih struktura Srbije.Predsjednik Izvr{nog odbora SDSsrpskih zemaqa Velibor Ostoji}istakao je da je ova ~iwenica "fra-pantna, ali nije iznena|uju}e ako sepa`qivo prati slijed poteza srbijan-skog rukovodstva." "Rukovodstvo kojeprotiv svog naroda zavodi sankcije,spremno je i na ovakve postupke" -upozorio je Ostoji}.

17. 09. 1994.

Bosanski muslimani se moraju {toprije obra~unati sa Hrvatima izbiv{e BiH, jer je pitawe dana kada }eHVO okrenuti protiv wih, kaè se uporuci koju su muslimani izbjegli spodru~ja BiH pod hrvatskom kon-trolom, privremeno smje{teni uItaliji, uputili Aliji Izetbegovi}u.U poruci nekoliko hiqada musliman-skih izbjeglica tvrdi da je "nemogu}eostvariti suìvot u federaciji saHrvatima". Prema wihovoj tvrdwi, tose pokazalo posqedwih dana u rejon-ima Kowica, Vla{i}a i Biha}a, gdjeje HVO otkazao saradwu sa muslim.vojskom. "Latini su nam uvijek, kadnam je najteè udarali no` u le|a, pai u ovom ratu, upozoravaju oni".

18. 09. 1994.

Komandant snaga UN u BiH MajklRouz zaprijetio je i Srbima i musli-manima da }e preduzeti akciju uko-liko ne prekinu borbe oko Sarajeva.

Sve~anom akademijom i brojnim drugi-ma sadràjima u Prwavoru jeobiqeèna tre}a godi{wica ratnogputa Prve prwavorske lake pje{adi-jske brigade. O ratnom putu jedinicegovorio je wen komadant potpukovnikVlado @ivkovi} nagla{avaju}i da jeovo jedinica koja nikada i nigdjetokom trogodi{weg ratovawa nije

1994


187

izgubila ni centim. prostora i da }eistrajati na putu do kona~nog ostvare-wa svetih srpskih ciqeva.

Pomo}nik komadanta Glavnog {tabaVRS general-major Milan Gvero upo-zorio je da muslimani sve intenzivni-je napadaju srpske poloàje na svimdijelovima rati{ta u biv{oj BiH,kr{e}i pri tome i neke odluke Savjetabezbjednosti UN na kojima su samiinsistirali. Tako su obnovqeni napa-di na srpske poloàje kod Sarajevakoriste}i minobaca~e kalibra 82 i120 mm, a poznato je daje OdlukomSavjeta bezbjednosti zabrawenaupotreba naoruàwa kalibra ve}eg od12.7 milimetara u zoni od 20 kilo-metara oko grada. "Iako se misuzdràvamo od sna`nijeg odgovora,muslimanske vojske, ina~e veoma dobroi moderno naoruàna, trpi velikegubitke, {to wihovi mediji pre}utku-ju" - objasnio je pomo}nik komadantaG[ VRS.

19. 09. 1994.

Francuski ministar odbrane FransoaLeotar ponovo je izrazio protivqeweFrancuske skidawu embarga naisporuku oru`ja muslimanima u Bosni,procjewuju}i da bi to bio "kolektivnineuspjeh", Evropske unije, UN i NATO-a. "Ukoliko se skine embargo, ulazi seu ratnu opciju", rekao je Leotar."Ponovo bi do{lo do rata, istinskograta, sa raketama, tenkovima, bombar-dovawem gradova i deportacijama najednom dijelu evropske teritorije. Tobi bio na{ kolektivni neuspjeh", kaèon.

Odnosi izme|u muslimana i Hrvata izdana u dan se pogor{avaju, a to pokazu-je i odluka muslimanskih vlasti uSarajevu da pokrenu krivi~nu prijavuprotiv Darija Kordi}a, predsjednikaHDZ za biv{u BiH, zbog kako kaè,ratnih zlo~ina protiv muslimana napodru~ju Busova~e i sredwe Bosne.

Komandant UNPROFOR-a u BiH MajklRouz je izjavio da su jedinice vlade uSarajevu u sjeveroisto~nom dijelu

grada zapo~ele èstok aritqerijskisukob poku{avaju}i da navedu UN dapreduzmu vazdu{ne napade na Srbe uBiH. "Poru~io sam vladi: ukoliko neprekinete, vazdu{nu silu }emoupotrebiti protiv vas. Ve} smo se saNATO-om konsultovali o ciqevima",izjavio je Rouz. Poslije ove prijetweAlija Izetbegovi} i Rasim Deli}pristali su da narede da se napadiobustave.

Portparol UNPROFOR-a Kler Grejmsizjavila je da su muslimani za samo 35minuta uputili najmawe 290 granata nasrpske poloàje oko Sarajeva, kako bipodràli svoju pje{adiju, nakon ~egasu Srbi odgovorili na napad. Srpskiborci uspjeli da napad odbiju, pri-moravaju}i muslimanske formacije dase uz velike gubitke u qudstvu, vratena po~etne poloàje.

U Bugojanskoj regiji se vode èstokiartiqerijski sukobi hrvatskih i mus-limanskih snaga u kojima na objestrane ima poginulih i rawenih.

20. 09. 1994.

Komadant UNPROFOR-a za BiH gener-al Majkl Rouz potvrdio je na Palama,poslije sastanka sa predsjednikomRepublike Srpske RadovanomKaraxi}em, da su za posqedwe sukobena podru~ju Sarajeva iskqu~ivo krivcimuslimani. "Na osnovu podatakaradara koji detektuje minobaca~kuvatru, napad je zapo~et iz grada, samuslimanske teritorije, i ta~no sulocirana mjesta sa kojih je otvaranavatra. To je neizbje`no vodilo odgov-oru srpske strane", objasnio je gener-al Rouz.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}uputio je pismo generalnom sekretaruUN, u kome se kaè: "Ukoliko Savjetbezbjednosti izglasa rezoluciju pro-tiv nas, to }e zna~iti da UN napu{tajunepristrasnu poziciju i svrstavaju se ured na{ih neprijateqa... Nakon togasaradwa sa organima UN, ukqu~uju}i i

UNPROFOR, vi{e ne}e biti mogu}a... iRS }e uvesti sve vrste sankcija protivmuslimanske Bosne". A kao garancijuspremnosti RS za mir Karaxi} je pred-loìo "da se odmah zakqu~i sporazumo sveobuhvatnom prekidu neprijateqs-tava, uz postavqawe snaga UN izme|ustrana u sukobu". On je tako|e apelo-vao na Galija da "uti~e na SRJugoslaviju da se zadovoqi politi~kimi vojnim sankcijama, a da omogu}iekonomsku saradwu sa subjektima uSRJ".

21. 09. 1994.

Egzodus Hrvata u muslimanskimZeni~kom kantonu nastavqen je inakon potpisa Va{ingtonskog sporazu-ma kojim je uspostavqena muslimansko- hrvatska federacija. PredsjednikHDZ Zenice Josip Pojavnik izjavioje da je samo u posqedwih mjesec dana,bjeè}i od muslimanskog terora,Zenicu napustilo oko 1.000 Hrvata. Odpo~etka muslimansko-hrvatskih suko-ba, sa zeni~kog podru~ja je izbjegloili protjerano oko 14.000 Hrvata, {toje vi{e od 55% ukupnog hrvatskogstanovni{tva.

Portparol UNPROFOR-a Tim Spajserizjavio je da Srbi u Bosni povla~ete{ko oru`je oko Sarajeva. Srbima uBosni je zaprije}eno da }e bitiizloèni vazdu{nim udarima avionaNATO-a, po{to je na podru~ju okoSarajeva, u zoni u kojoj je zabrawenoprisustvo te{kog oru`ja primje}enonekoliko topova. Komandant "plavih{qemova" u BiH britanski generalMajkl Rouz, izjavio je da su se Srbisloìli da do pono}i uklone sveoru`je za koje je potvr|eno ili sesumwa da se nalazi u okoliniSarajeva.

Kontakt-grupa potvrdila je pravoSrbima u BiH na konfederativnopovezivawe s Jugoslavijom. To jeosnovni zakqu~ak ~lanova Kontakt-grupe s predsjednikom SrbijeSlobodanom Milo{evi}em u


188

Beogradu. Mediji prenose da su~lanovi Kontakt-grupe potvrdilipravo Srba u BiH da se konfedera-tivno poveù s Jugoslavijom, kao {toje i Federaciji BiH dato pravo natakvo povezivawe s Hrvatskom.

Objavqen Apel javnosti grupe kul-turnih i javnih radnika izBeograda, u kome se, izme|u ostalogkaè: "Upozoravamo doma}u i svjetskujavnost da predloèni plan Kontakt-grupe za BiH ne}e i ne moè dovestido èqenog mira... Neprihvatqiv jesvaki pritisak da se nametne mirovnorje{ewe snagom autoriteta... Najve}idio gra|ana Srbije i Crne Gore se neslaè sa zvani~nom politikom, kaja sepersonifikuje u li~nosti predsjedni-ka Slobodana Milo{evi}a... Nerealnoje, a mo`da i apsurdno, zahtjevati dase predloèni plan Kontakt-grupenajprije potpi{e, pa poslije mijewa".

22. 09. 1994.

Avioni NATO-a bombardovali sujedan srpski tenk u zabrawenoj zonioko Sarajeva. U saop{tewu NATO-a sekaè da je to bio odgovor na prethod-ni napad srpskih snaga na jednooklopno vozilo UNPROFOR-a irawavawe jednog francuskog vojnika.

Prema saop{tewu Glavnog {tabaVRS, izvr{en je "brutalan napad nacivilno stanovni{tvo u rejonu selaDobro{evi}a. Zbog sve ~e{}ih bru-talnih i ni~im izazvanih napada snagaNATO-a i UNPROFOR-a na RS, koji sudirektna podr{ka muslimanskimdejstvima prema srpskoj teritoriji,prinu|eni smo da adekvatno odgovo-rimo po ciqevima koje }emo naknadnoodrediti".

"Najnoviji napad NATO-a na poloàjebosanskih Srba kod Sarajeva pred-stavqa poruku Srbima da }e ovakvevrste pritiska biti nastavqena svedok Pale ne prihvate mirovni planKontakt-grupe", izjavila je ~lanSavjeta za nacionalnu bezbjednost i

ameri~ki ambasador pri UN MadlenOlbrajt. Isto upozorewe uputio je idràvni sekretar Voren Kristofer,koji je u Va{ingtonu rekao da trebao~ekivati jo{ ovakvih napada ukolikoVRS nastavi s napadima na snageUNPROFOR-a ili s naru{avawemza{ti}enih zona.

23. 09. 1994.

[ef ruske diplomatije AndrejKozirjev podrào je najnoviji napadaviona NATO-a na Vojsku RS.

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al Ratko Mladi} je izjavio da srpskavojska ne}e vi{e tolerisati napadeNATO-a na civilne objekte i da }e nawih uzvratiti po ciqevima u vazduhui na zemqi u onom trenutku kada tokomandi srpske vojske bude odgovar-alo.

Potpredsjednik Republike Srpske drBiqana Plav{i}, delegacija izStare Pazove, koju su sa~iwavalipredsjednik Srpske narodne obnove(SNO) Mirko Jovi}, protojerejPantelija Pavlovi} i predsjednikKola srpskih sestara An|elkaVidakovi}, obi{li su srpske borcena prvim linijama fronta naVla{i}u. Neposredno pred odlazak naVla{i}, dr Biqana Plav{i} je nakonferenciji za novinare u BawojLuci istakla da, "kada je SRJugoslavija prekinula diplomatske iekonomske odnose sa RS, na{u repub-liku neprestano posje}uju prijateqikoji imaju druga~iji stav od aktuelnihvlasti u SRJ i koji smatraju da se srp-ski narod ne moè dijeliti, bezobzira na politi~ki trenutak".

Muslimansko vojno i politi~korukovodstvo iz Sarajeva cini~notraì od Va{ingtona dodatnonaoruàvawe neophodno za nastavakvelike ofanzive "Sloboda 94", {topotvr|uju u~estale posjete na relacijibiv{a BiH - SAD. Zbog odbijawahrvatskih snaga da se ukqu~e u borbu

protiv Srba na hercegova~komrati{tu, Ni{i}koj visoravni,Majevici, Vla{i}u i Biha}u dodatnjmobilizaciji u biv{oj BiH su podle-gle muslimanske ène od 16 - 60 god-ina.

24. 09. 1994.

Sa 14 glasova "za" i jednim uzdr-ànim (Kina) Savjeta bezbjednostije uvojio i Rezoluciju 942 ipoo{travawu sankcija prema RS,kojom se osim postoje}ih zavode novesankcije: pozivaju se dràve ~laniceUN "da se uzdrè od svih politi~kihkontakata i razgovora s rukovodstvomRS sve dok oni, u potpunosti, ne pri-hvate mirovni plan"; rukovodstvu sezabrawuje putovawe izvan teritorijapod srpskom kontrolom; zabrawuju sesve finansijske i rtgovinske transak-cije, uz mogu}nost zapljene robe ikapitala u inostranstvu; zabrawuje dakomercijalni rije~ni saobra}aj stièdo luka u podru~jima BiH koja su podkontrolom snaga RS i traì da se sveisporuke robe za srpska podru~ja BiHkontroli{u i ovjere unaprijed.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 943 o ublaàvawuekonomskih sankcija prema SRJ. OvomRezolucijom se "na period od 100dana aerodrom Beograd otvara zaputni~ki saobra}aj i dopreme robe zakoju postoji saglasnost KomitetaSavjeta bezbjednosti", kao i"obavqawe trajektne linije izme|uBara i luke Bari (Italija)":Jugoslovenskim sportistima se dozvo-qava u~e{}e u svim me|unarodnimtakmi~ewima i ukida blokada za kul-turnu razmjenu s inostranstom.Rezolucija }e stupiti na snagu 24 ~asanakon {to generalni sekretar UN svo-jim izvje{tajem potvrdi da Jugoslavijaefikasno primjewuje svoju odluku ozatvarawu granice prema teritorijiRS. Savjet bezbjednosti }e nakon 100dana, na osnovu izvje{taja generalnogsekretara ponovo razmotriti ~itavusituaciju i donijeti odluku o daqem

1994


189

produàvawu vaèwa pomenutih mjera,ali }e u roku od pet dana ponovozavesti sankcije ukoliko dobijeizvje{taj da Beograd {aqe ratnimaterijal preko bosanske granice. Zaovu Rezoluciju glasalao je 11 ~lanovaSavjeta bezbjednosti.

Savjet bezbjednosti UN je jednoglas-no uvojio Rezoluciju 941, kojom seosu|uje politika "etni~kog ~i{}ewagdje god da se ona pojavi i ko god da jesprovodi", makar se teret odgovornos-ti skoro iskqu~ivo prebacuje na RS,"zbog uporne kampawe terora koju vodesrpske snage u Bawoj Luci,Bijeqini..."

"Sankcije Savjeta bezbjednosti UN uve-dene prema Republici Srpskoj vrlo suteàk udarac i direktno su usmjereneprotiv mira u biv{oj BiH, jer svina{i i prijateqi i neprijateqi znajuda mape Kontakt-grupe ne moèmo dapotpi{emo", izjavio je predsjednikNarodne skup{tine RS Mom~iloKraji{nik. Prema wegovim rije~ima,mape je odbio srpski narod na refer-endumu i nijedna li~nost niti poli-ti~ki organ nemaju legitimitet da ihprihvate.

Komadant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi} izjavio je danajnovije rezolucije koje se odnose naRS i srpski narod, nisu nikakvo izne-na|ewe i to je samo jedan u kontinu-itetu pritisaka me|unarodne zajednicekoja se od prvog dana stavila na stranuna{ih neprijateqa i zajedno s wimavodi rat protiv nas. "U svakom slu~aju,neprijatno je, ali mislim da }e semorati kad-tad uvaìti na{ami{qewa i na{i stavovi i me|unaro-dna zajednica }e morati tretirati srp-ski narod u RS bar jednako kao ostalenarode na prostoru biv{e BiH, izjavioje general Mladi}.

25. 09. 1994.

Komadant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi} odgovorio je

na pismo komadanta snaga UNPROFOR-a za biv{u Jugoslaviju generalaBertrana De Laprela i upozorio gada ne planira nikakve aktivnostiUNPROFOR-a na podru~ju RS dok nepruì uvjeravawa o neutralnostimirovnih snaga. U svom pismu Mladi}obavje{tava De Laprela da surazumqivi poku{aji da se opravdaju"~udne i nerazumne odluke o bezraz-lo`noj upotrebi avijacije NATO-a kojive} tre}i put zlo~ina~ki napada na RSi weno stanovni{tvo. "O~ekujem darazumijete i ozbiqno shvatite da steizgubili mnogo od ugleda koji ste Vi isnage UNPROFOR-a uìvali u srpskomnarodu, jer ste uprqali ruke krvqusrpske djece koju ste pobili avijaci-jom NATO-a koja je za ra~un muslimanadejstvovala u vi{e navrata", pi{eMladi}.

27. 09. 1994.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} je, da bi pokazao "sprem-nost Vlade u Sarajevu na popu{tawe uinteresu kompromisa", obavijestioGeneralnu skup{tinu UN da je odVa{ingtona zatraèno da se za periodod ~etiri do {est mjeseci odloì"realizacija najavqene odluke" o sus-penziji embarga na uvoz oru`ja za mus-limansku stranu u BiH.

28. 09. 1994.

Komandant mirovnih snaga UN u BiH,britanski general Majkl Rouz izjavioje da se protivi eskalaciji upotrebesile kao sredstvu za obezbje|ivawemiroqubivog rje{ewa krize u biv{ojJugoslaviji. "Mi ne moèmo bombar-dovati na{ put ka miru. Pove}aweupotrebe sile po mom mi{qewu u ovomtrenutku nije rje{ewe" rekao je gener-al Rouz.

29. 09. 1994.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|mannije zadovoqan nacrtom rezolucijeSavjeta bezbjednosti UN o produèwu

mandata UNPROFOR-a kojim je pred-vi|eno da mirovne snage ostanu uHrvatskoj jo{ {est mjeseci.

U Va{ingtonu je jo{ jednom izraènonezadovoqstvo pona{awem komandantamirovnih snaga UN u biv{oj Bosni,britanskog generala Majkla Rouza, zakoga se smatra da stoji na putuameri~koj liniji agresivnijeg vojnogka`wavawa Srba. Predstavnici za{tampu Bijele ku}e Di Di Majers,odgovaraju}i na pitawe da li SADèle da Rouz bude smjewen, rekla je,me|utim, "da administracija nijetraìla smjewivawe Rouza", ali daVa{ington i saveznici u Kontakt-grupii NATO traè "ja~u primjenu sile".

30. 09. 1994.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 947 o produètku mandataUNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji do31. marta 1995. godine. Tako|e je usvo-jeno Predsjedni~ko saop{tewe kojimse osu|uje srpska strana zbog kr{ewasporazuma o prekidu vatre u regionuSarajeva.

UNPROFOR je protestovao {to susnage vlade u Sarajevu na svoj kantonna kojem se nalazio trocjevni proti-vavionski top stavile oznake UN.Portparol mirovnih snaga kapetanFilip Xeriko saop{tio je da su tobijelo vozilo pripadnici UNPROFOR-a primjetili, a kasnije ifotografisali na podru~ju Tuzle.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jeizjavio da je spreman da RS u|e u sas-tav unije BiH "ako je to unija evrop-skog tipa, u koju ulaze suverene dràvesa vlastitom monetom, nezavisnom spo-qnom politikom i ekonomskim odnosi-ma sa inostranstvom". Uz to je rekaoda bi RS pristala da zadrì "znatnoispod 64% teritorija" BiH u zamjenuza priznavawe suvereniteta.

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle, u pratwi episkopa


190

ba~kog gospodina Irineja, posjetioje sjedi{te Mitropolije dabro-bosanske na Sokocu. Wegova svetostpatrijarh srpskih gospodin Pavleiskoristio je ovu posjetu da se usjedi{tu mitropolije sastane i sapredsjednikom i potpredsjednikomRepublike Srpske Radovanom Kara-xi}em i Nikolom Koqevi}em idrugim zvani~nicima RS i upoznao sesa aktuelnom situacijom na prostoruRS.

Vlada u Va{ingtonu, suo~ena s pri-tiskom ostalih ~lanova Kontakt-grupe,odlu~ila je da ne prihvati inicija-tivu Alije Izetbegovi}a da se uSavjetu bezbjednosti donese obavezu-ju}a rezolucija o ukidawu embarga naoru`je muslimana.

Predsjednik HDZ za biv{u BiH DarioKordi} izjavio je u Zagrebu da seposlije potpisivawa Va{ingtonskihsporazuma s podru~ja koje kontroli{umuslimanske snage iselilo ~ak 20.000Hrvata.

01. 10. 1994.

Muslimanska ofanziva zapo~eta napodru~ju Igmana, Bjela{nice, Raki-tnice i Treskavice, u okoliniSarajeva, jo{ uvijek traje - saop{tioje Informativni centar Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS. Po Trnovusu padale haubi~ke granate ispaqenesa muslimanskih poloàja, iako seovo mjesto nalazi u zoni od 20 km okoSarajeva, gdje je zabrawena upotrebate{kog naoruàwa.

02. 10. 1994.

Predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske Mom~ilo Kraji-{nik izjavio je na Palama, nakon raz-govora rukovodstvo RS sa pred-stavnicima UNPROFOR-a, da jepostignut sporazum o normalizacijiodnosa izme|u dvije strane i ponovnojuspostavi slobodnog kretawe pripad-nika mirovnih snaga UN i me|unarod-

nih humanitarnih organizacija na ter-itoriji RS.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} izjavio je da jespreman da prihvati ulazak RS u sas-tav unije BiH, ako je to unija evrop-skog tipa, u koju ulaze suverenedràve sa vlastitim monetama, nezav-isnom spoqnom dràve politikom iekonomskim odnosima sa inos-transtvom.

General-pukovnik Ratko Mladi},komadant Glavnog {taba VRS izrazioje spremnost da sa muslimanskim ihrvatskim vojnim rukovodstvomzakqu~i sporazum o potpunom idefinitivnom prekidu neprijateqsta-va. Mladi} je predloìo da se odrìsastanak komandanta svih strana usukobu. Sastanku bi prisustvovalivojni komadanti Hrvatske, koja imasvoje oruàne snage u biv{oj BiH ipomaè Hrvate u Centralnoj Bosni, teHVO, muslimanske snage i srpskevojske. "Mogu}e je da se postigne spo-razum po kom bi se odvojile snage, aUNPROFOR preuzeo kontrolu linijarazdvajawa, koje bi na taj na~in bileuspostavqene", rekao je generalMladi}.

U Beogradu je odràn sastanak pred-sjednik RSK Milana Marti}a i pred-sjednika Srbije Slobodna Milo-{evi}a na kome se razmatralo stawenastalo primjenom odluke Savezneuprave carina o blokadi zapadnogdijela RSK.

03. 10. 1994.

Generalni sekretar UN Butros Galidobio je izvje{taj koordinatorahumanitarne misije Bo Pelnasa ostawu na jugoslovensko-bosanskojgranici, koji treba da prezentiraSavjetu bezbjednosti. Ukoliko biizvje{taj potvrdio da je granicazatvorena za sve osim za promethumanitarnih artikala nakon 24 ~asastupila bi na snagu Rezolucija 943 o

djelimi~noj suspenziji sankcija premaSRJ.

UNPROFOR je blokirao prelazak300 vojnika Armije BiH preko demil-itarizovane zone oko Sarajeva, koju suse kretali ka srpskim poloàjima.

Srpska pravoslavna crkva osnovalaje Duhovnu akademiju "Sveti VasilijeOstro{ki" u Srbiwu (Fo~a) u RS. Zarektora je imenovan episkop zahum-sko-hercegova~ki Atanasije Jevti}.

04. 10. 1994.

U borbama vo|enim u protekla tridana na Igmanu i Bjela{nici, musli-manske snage pretrpjele su velikegubitke, a samo na podru~ju QuqeveStijene poginulo je vi{e od 200 mus-limanskih vojnika.

05. 10. 1994.

Stupila je na snagu Rezolucija 943Savjeta bezbjednosti UN, 24 ~asanakon {to je generalni sekretar UNButros Gali dostavio izvje{tajSavjeta bezbjednosti, u kome se kon-statuje da "Vlada SRJ (Srbije i CrneGore) ispuwava obaveze koje jepreuzela o zatvarawu granice izme|uSRJ i dijelova Republike BiH podkontrolom Srba".

Poslije odluke o ublaàvawu sankci-ja prema SRJ otvoren je neogradskiaerodrom Sur~in slijetawem aviona"Aeroflota", ~ime je uspostavqenaredovna linija Moskva-Beograd. Ovimavionom je u Beograd doputovao zam-jenik ruskog ministra inostranihposlova i specijalni izaslanik ruskogpredsjednika Vitalij ûrkin, koga suna aerodromu sa~ekali brojnifunkcioneri savezne i republi~kevlade. Nakon toga ûrkina je primiopredsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi}.

U Sarajevu, na mostu "Bratstvo ijedinstvo", izvr{ena je razmjena

1994


191

zarobqenika, najve}a u posqedwihsedam mjeseci. Razmjeweno je ukupno294 zarobqenika - 128 Srba i 166 mus-limana. Iz Gora`da je, tako|e,pu{teno na srpsku teritoriju 40 civi-la i 15 ratnih zarobqenika, kao pro-tivusluga za dozvolu srpske strane dase prethodnog dana iz Gora`dahelikopterom evakui{e 40 pripadnikamuslimanskih jedinica.

06. 10. 1994.

Delegacija SPC, s patrijarhom srp-skim gospodinom Pavlom na ~elu,doputovala u Moskvu u posjetu Ruskojpravoslavnoj crkvi.

Na konferenciji za {tampu u Sarajevubosanski reis-ul-ulema MustafaCeri} je rekao da UN i humanitarneorganizacije korumpiraju muslimanejer uvoze sviwsko meso i dodao: "Mimoramo da odbacimo sve to evropsko|ubre, alkohol, droge, prostituciju isviwetinu". (Poslije toga u Sarajevu jeuslijedila akcija inspektora koji sumesarima naredili da izbace slaninui sviwsko meso iz radwi.)Na dana{wi dan se navr{avaju dvijegodine kako su vojnici Prvogkraji{kog korpusa oslobodili Brod.

Muslimanske snage izvr{ile masakr20 pripadnika VRS, me|u kojima su~etiri bolni~arke. Unakaèna tijelasrpskih boraca prona{li su pripadni-ci UNPROFOR-a. Obra}aju}i se nov-inarima u Sarajevu, Jasu{i Aka{i jeizjavio da je masakr "tragi~an inci-dent" i da su tijela poginulih vra}enasrpskoj strani. Muslimanski napad nasrpske vojnike dogodio se neposrednonakon Karaxi}eve pritu`be Aka{ijuda je muslimanska strana u ofanzivi.

Sarajevsko-romanijski korpus VRSupozorio je da je masakrom nad srp-skim vojnicima koji su izvr{ile mus-limanske snage "potpaqeno bure baru-ta koje preti da zapali ne samoSarajevo nego i mnogo {ire podru~je"."Korpus posebno nagla{ava da je mus-

limanska ofanziva do srpskihpoloàja stigla "preko za{ti}enezone koju su Srbi oslobodili i ponalogu me|unarodne zajednice predalina ~uvawe UNPROFOR-u."

UNPROFOR je upozorio bosansku mus-limansku armiju da se povu~e izoblasti nedaleko od Sarajeva gdje jeizvr{en masakr srpskih vojnika ili }ese suo~iti sa rizikom napada snaga UNiz vazduha i na tlu. "Mi smo im reklida smo veoma ozbiqni", izjavio jepredstavnik UN i dodao: "Nadamo seda }e se oni sami povu}i. Ako oni tone urade, mi }emo ih pomjeriti."

Francuska je osudila masakr koji sunad vojnicima VRS izvr{ile naIgmanu muslimanske snage i izrazilezabrinutost da bi ta "agresija" moglaizazvati svirepu odmazdu.

U Sarajevu u Kopa~ima kod Gora`darazmeweno je ukupno 140 Srba iz mus-limanskih zatvora u Sarajevu, Gora`dui Kowicu za 160 muslimana iz zatvorau Vi{egradu, Rudom, Rogatici iSrbiwu.

Vlada Republike Srpske donijela jena sjednici na Palama odluku ozabrani izno{ewa i slawa prehram-benih proizvoda i druge robe {irokepotro{we iz RS u druge dijelovebiv{e BiH.

07. 10. 1994.

Savjet NATO-a uslaglasio je prijed-loge za novu proceduru vazdu{nihudara u BiH. Ukoliko bi se s timsaglasile UN, nova procedura biomogu}ila brzo, automatsko, nena-javqeno i masivnije (udarima na vi{eciqeva) reagovawe vazdu{nih snagaNATO-a na sve napade na Sarajevo iostale "bezbjedne zone". PrijedlogSavjeta je u vidu "u~tivog ali ~vrstogdemar{a" upu}en generalnom sekre-taru UN rdi upoznavawa i saglasnosti.

Komandant UNPROFOR-a za BiH MajklRouz je, nakon masakra 20 Srba na

planini Igman, zaprijetio da }eupotrijebiti silu da bi protjerao mus-limanske jedinice iz demilitarizo-vane zone pod kontrolom UN, ukolikone prihvate da se mirno povuku. Iakoje Alija Izetbegovi} izjavio dawegove jedinice imaju "savr{enopravo" da ostanu na Igmanu, ipak su"jedinice UN izvele 550 vojnikabosanske vlade iz demilitarizovanezone, okrenute ka Sarajevu i uni{tilebunkere i skloni{ta", kaè se usaop{tewu UNPROFOR-a.

Obnovqeni su redovni letovi UN nasarajevskom aerodromu po{to je RSpovukla pretwe da }e pucati na sveavione koji budu koristili ovaj aero-drom. Sporazum o ponovnom otvarawusarajevskog aerodroma postigli supredsjednik RS Radovan Karaxi} ispecijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i.

08. 10. 1994.

Da bi skrenule pa`wu svjetske javnos-ti sa zlo~ina na Igmanu koji se desiounutar demilitarizovane zone "musli-mansko rukovodstvo nastavqa da ubijane samo Srbe nego i svoj narod predunaprijed pripremqenim kamerama.Nakon masakra u Ulici Vase Miskina ina Merkalama, insceniran je srpskinapad na tramvaje kod Tehni~ke {koleu Sarajevu" - navodi se u saop{tewuInformativne slu`be Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.

09. 10. 1994.

Humanitarno stawe u srpskojHercegovini od po~etka rata nikadnije bilo teè jer su zalihe hrane uskladi{tima svedene na minimum. Oko40.000 nevoqnika pati zbog nedostatkahrane, tople obu}e i odje}e, }ebadi, aveoma im je te{ko osigurati smje{taj.

"Mirovne trupe UN su du`ne da prin-ude muslimanske formacije napovla~ewe iz delimitarizovane zonena Igmanu i vrate ih na poloàje iz


192

avgusta 1993. godine kada je VRSpredala Igman i Bjela{nicu na~uvawe UNPROFOR-u, a ne musliman-ima. Ukoliko se muslimani potpuno,bez ostatka i bezuslovno ne povuku izzone pod za{titom UNPROFOR-a,Srpska vojska }e ponovo preuzeti kon-trolu nad ovim podru~jima. Osim uovoj Sarajevskoj zoni, RS }e mo`daUNPROFOR-u u cjelini otkazatigostoprimstvo i boravak na prostori-ma biv{e BiH", istakao je predsjed-nik RS dr Radovan Karaxi}.

Predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske Mom~iloKraji{nik optuìo je muslimanskeformacije i mirovne snage UN zamasakr nad 20 srpskih boraca uza{ti}enoj zoni u okolini Sarajeva inajavio da srpska strana ne moè bitipasivna poslije ovih doga|aja. "Na{ipotezi mogu biti razli~iti, od toga dasami kaznimo muslimane, do toga daotaèmo gostoprimstvo UNPROFOR-akoga stavqam na potpuno istu ravankao krivca za ovo {to se desilo, uko-liko ne preduzmu radikalne korakeprotiv muslimana".

Suo~eni sa opasno{}u da budu strpaniu me|unarodni geto od strane zapad-nih, prete`no katoli~kih zemaqa,pravoslavni narodi treba da zbijusopstvene radove da bi se izvr{iliza ravnopravan tretman i mjesto ume|unarodnoj zajednici, kqu~na jeporuka govornika na Skup{tiniSrpskog kongresa ujediwewa uDetroitu. "Pred pravoslavnimhri{}anskim svijetom leè ozbiqniproblemi" rekao je Obrad Kesi},analiti~ar Istraìva~kog instituta uVa{ingtonu.

10. 10. 1994.

Na Palama u razgovoru izme|u koman-danta Glavnog {taba VRS generalaRatka Mladi}a i komandanta UNPRO-FOR-a za BiH Majkla Rouzapostignut je dogovor o mje{ovitojkomisiji Armije BiH i Vojske RS koja

}e izvr{iti inspekciju na planiniIgman i uvjeriti se da su se pripad-nici muslimanskih jedinica povukliiz demilitarizovane zone.

Srpska komanda u Petrovcu isti~e dasu muslimanske snage na biha}komrati{tu u protekla 24 ~asa ofanzivnonapadale du` cijele linije razdva-jawa.

11. 10. 1994.

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle rekao je u razgovorusa prvim zamjenikom predsjednkaruske vlade Olegom [o{kovcem,prilikom petodnevne posjete Rusiji,da bi Srbi iz RS prihvatili planKontakt-grupe ako bi im se omogu}ilopravo na samopredeqewe i konfeder-ativno povezivawe sa SRJugoslavijom.

12. 10. 1994.

Prema vijstima, kao hrvatskog tako imuslimanskog radija, ponovo je do{lodo oruànih sukoba muslimanskihjedinica i jedinica HVO u centralnojBosni, naro~ito oko Bugojna.Za samo dva mjeseca koliko trajeakcija fonda za spas djece "Djeca bezpratwe u izbjegli{tvu", na teritorijiSrbije evidentirano je 200 djece izbiv{e Bosne i Hercegovine iRepublike Hrvatske, koja u Srbijiborave bez roditeqa, izjavila jekoordinator programa Ana Pe{i}.

13. 10. 1994.

Poslije zatvorene sjednice Savjetabezbjednosti UN ruski predstavnik uUN Vasil Sidrov je u izjavi nov-inarima rekao da je Rusija osudilaSavjeta bezbjednosti zbog primjenedvostrukih standarda u BiH. "Savjetbezbjednosti je spreman da osudijednu stranu, srpsku stranu u BiH, alinije spreman, kako pokazuje najnovijiprimjer, da adekvatno reaguje kadasnage Vlade u Sarajevu kr{e demili-

tarizovanu zonu", rekao je on,osvr}u}i se na masakr srpskih boraca6. oktobra na Igmanu.

"Glavni problem u Bosni je u tome{to ne postoji nijedan dobar plan",izjavio je biv{i ameri~ki dràvnisekretar Henri Kisinxer. "Uvijeksam zastupao mi{qewe da nije treba-lo da BiH bude stvorena u sada{wimgranicama" rekao je Kisinxer i dodaoda bi "bilo boqe da je prije pet god-ina bila podjeqena prema nacional-nom kqu~u s oblastima za muslimane,jer Bosna istorijski nikad nije pos-tojala." Jugoslavija, prema wegovimrije~ima ipak nije "dobar primjer"krize koja bi mogla ugroziti bezbjed-nost u Evropi. U Jugoslaviji je rije~ oetni~kim sukobima iz daleke istorijekoji bi se, me|utim, lak{e rje{avalida su Evropske unije i NATO bilidruga~ije organizovani.

Na~elnik Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi}izjavio je, uo~i susret sa na~elnikom{taba UNPROFOR-a za biv{u BiHgeneralom J. B. Brikmanom da je "mus-limanska strana odbila dogovorenuispekciju Igmana i Bjela{nice, jer sewihove jedinice jo{ nalaze unutarove delimitarizovane zoneSarajeva." Optuùju}i UNPROFOR dado danas nije ispo{tovao nijedan spo-razum, na~elnik G[ VRS je naglasioda }e nakon roka koji je dogovoren skomadantom UNPROFORA-a za biv{uBiH generalom Majklom Rouzom -20. oktobra srpska strana uzvratitisilom i vratiti muslimanske jedinicena poloàje ucrtane 9. februara1994. godine. "Ukoliko UNPROFORdo 20. oktobra ne realizuje sve pot-pisane sporazume srpska strana }eprekinuti odnos s trupama UN" -najavio je general Milovanovi}.

U posqedwe vrijeme na prostorimabiv{e BiH primje}en je poja~anpriliv pripadnika raznih ekstrem-nih teroristi~kih grupa islamsko-fundamentalisti~ke orijentacije,

1994


193

koji se naj~e{}e legitmi{u kao pri-padnici raznih humanitarnih organi-zacija, novinskih ku}a, UNPROFOR-a,ali i kao pripadnici muslimanskevojske. Komentator Hrvatskog radijaisti~e da se dobrovoqci iz islamskihzemaqa nalaze na podru~ju Vare{a,Kowica i Zenice, te da se naj~e{}enalaze na frontu ukqu~eni u direktneborbe sa pripadnicima VRS.

14. 10. 1994.

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|manizjavio je u Zagrebu da }e proces rein-tegracije RSK u Hrvatski dràvo-tvorni prostor zapo~eti ve} krajemgodine. Postepeni proces reintegraci-je, prema wegovim rije~ima, zapo~e}eotvarawem saobra}ajnica i naftovoda,dogovorom o normalizaciji vodosnab-dijevawa Zadra i vra}awem izbjeglicana svoja ogwi{ta. Tu|man je naglasioda su okviri za reintegraciju RSK pre-cizno formulisani u hrvatskom ustavu"koji kaè da Srbi u Hrvatskoj moguimati lokalnu autonomiju u onimpodru~jima u kojima su prije rata bilive}ina, i to dva kotara - glinski ikninski." Prema wegovim rije~imanikakva federacija niti konfederaci-ja izme|u Hrvatske i RSK ne dolazi uobzir. "Hrvatske je spremna da poli-ti~kim putem razrje{i sve sporove saKninom; ali ako to ne uradi, mi }emosvoj dràvotvorni prostor reintegri-rati silom", upozorio je Tu|man.

17. 10. 1994.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}sa saradnicima i general-pot-pukovnicima Milanom Gverom iMomirom Tali}em, general-majoromBogdanom Suboti}em i VeliboromOstoji}em, obi{ao je borce na ju`nimgranicama Republike Srpske naVla{i}u. Tom prilikom je razgovaraoo trenutnom stawu, moralu boraca iborbenoj gotovosti. "Zadovoqan sam sonim {to sam ovdje vidio i ~uo.Vla{i} ne}emo dati i oko toga nemani politi~kih pogodbi", izjavio je drKaraxi}.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jena Univerzitetu u Bawoj Luci izjavioda bi plan Kontakt-grupe za BiH dosada bio napu{ten da ga nije podràlaSRJ. "Mi smo od strane SRJ potpunoizolovani i to nije nikakva igra",rekao je Karaxi}.

Pripadnici Vojske RS kod Sarajevaoteli pet kamiona UNHCR-a salijekovima, iako je dio bio namijewenupravo Srbima kao poklon Svjetskezdravstvene organizacje. Nakon protes-ta UNPROFOR-a, general RatkoMladi} je obe}ao da }e kamioni bitivra}eni.

18. 10. 1994.

Prvi komadant mirovnih snaga UN zabiv{u BiH kanadski general LuisMekenzi izjavio je da je bosanskimmuslimanima "embargo na uvoz oru`japrakti~no davno ukinut, jer su samopro{le godine uzeli oru`ja u vrijed-nosti od dvije milijarde dolara.""Embargo ima mnogo rupa, posebnonakon ponovnog uspostavqawahrvatsko-muslimanske koalicije, {toje omogu}ilo otvarawe puteva zadopremawe oru`ja", rekao je generalMekenzi koji je na du`nosti komadan-ta UNPROFOR-a u biv{oj BiH bio odmarta do avgusta 1992. godine.

19. 10. 1994.

Komandant UNPROFOR-a za BiH MajklRouz je, na sastanku sa EjupomGani}em, zaprijetio da }e povu}isvoje vojnike iz demilitarizovanezone oko Sarajeva, ukoliko se musli-manski vojnici ne povuku iz ovogregiona u roku od 24 do 48 ~asova.

21. 10. 1994.

U Kninu je predsjednik RSK MilanMarti} razgovarao sa ameri~kimambasadorom u Hrvatskoj PiteromGalbrajtom. Galbrajt je izjavio da jerazgovarano o nastavku pregovoraZagreba i Knina o ekonomskim pitaw-ima, s tim {to je on nagovjestio nas-

tavak pregovora pod patronatomMe|unarodne konferencije o biv{ojJugoslaviji.

22. 10. 1994.

Muslimanske snage su, i pored datihobe}awa da }e napustiti zonu podza{titom mirovnih snaga UN naIgmanu, iz tog podru~ja otvorile vatrupo vozilu VRS, koje se kretalo na srp-skoj teritoriji prouzrokuju}i nove`rtve u redovima VRS. Zlo~in je uto-liko teì {to se desio iz"za{ti}ene zone", koju bi trebalo dakontroli{e UNPROFOR.

23. 10. 1994.

U Ankari je zavr{ena Konferencijao BiH, na kojoj je u zavr{nomkominikeu zatraèno od SAD i drugihdràva da "ignori{u ilegalni embar-go na oru`je, da bi bosanska vladamogla da se brani od agresora". Semtoga, u kominikeu je istaknuto da"Butros Gali mora odmah da podneseostavku ili da bude smijewen", jernije sprije~io genocid u BiH.

Pripadnici Drugog kraji{kog kor-pusa VRS odbili su, peti danofanzive muslimanskih snaga iz prav-ca Bugojna na Kupre{ku visoravan,{est pje{adijskih napada, a èstokeborbe su vo|ene i u poslijepodnevnim~asovima, saop{teno je dopisnikuSRNE u komandi Kraji{kog korpusa.

Op{ti napad iz pravca Te{wa iGra~anice doìvio je totalni krah,mada su muslimanska sredstvainformisawa ~itav dan javqala otobo`wim uli~nim borbama za gradDoboj. Napad je po~eo u sedam ~asovasna`nim artiqerijskim dejstvima polinijama odbrane grada, prigradskimnaseqima, a zatim i po uòj zonigrada. Glavni udar, kao {to se i o~eki-valo, bio je iz pravca Gra~anice.

24. 10. 1994.

Potpredsjednik Republike Srpske drBiqana Plav{i} izjavila je da pri-


194

padnicima UNPROFOR-a" trebaotkazati gostoprimstvo na teritorijiRS". "Pripadnici UNPROFOR-apokazuju se ne kao vojska koje odràvamir, ve} se indirektno, kao sad naIgmanu, ali i direktno, pomaù}imuslimane, svrstavaju na jednu odzara}enih strana", objasnila je drPlav{i}.

Snage bosanskih muslimana ubilesu 11 srpskih vojnika i isto tolikoranile u napadu na vojni kamionunutar demilitarizovane zone naIgmanu.

Prema saop{tewu UNPROFOR-a,posqedwih 120 muslimanskih vojnikapo~elo je sa povla~ewem sa Igmana.Me|utim, prema srpskim vojnimizvorima u demilitarizovanoj zonioko Sarajeva nalazi se 5.000 pripad-nika Armije BiH, od ukupno 12.500,koliko ih je preko i ispod aero-dromske piste (kroz tunel) pro{lo zaposqedwih nekoliko mjeseci.

25. 10. 1994.

Svih osam stranaka koje imajuposlanike u bosanskom parlamentu uSarajevu zatraìlo je smjewivawekomadanta UNPROFOR-a u BiH bri-tanskog generala Majkla Rouza,optuùju}i ga za pristranost premaSrbima. Rouz bi na mjestu komadantamirovnih snaga u BiH trebalo da budedo janaura kada }e kako se o~ekujedu`nost predati britanskom general-majoru Rupertu Smitu.

Komadant mirovnih snaga za biv{uJugoslaviju general Bertran DeLaprel izjavio je da postoje velikerazlike izme|u Ujediwenih nacija iNATO-a u pogledu rje{avawa krize ubiv{oj BiH. De Laprel je naglasio daje NATO "vojna organizacija kojapoku{ava da odredi neprijateqa, dademonstrira sopstveni vojni uticaj iostvari pobjede." On je pored srpskihi muslimanskih snaga, ozna~io iNATO kao prijetwu uspjehu misije UN

u biv{oj BiH. "Zadatak UN jeodràvawe mira i poku{aj da se onostvari", istakao je De Laprel."Funkcioneri NATO-a i UN se ve}duè vrijeme ne slaù koji je najboqina~in za rje{avawe krize u biv{ojBiH, jer se wihovi stavovi iz osnovarazlikuju i nema izgleda da }e bitilako rije{eni".

27. 10. 1994.

Peti korpus Armije BiH nastavio jesilovitu ofanzivu protiv Vojske RSiz tzv. biha}kog xepa, zone podza{titom UN. Pream rije~ima port-parola UNPROFOR-a Tima Spajsera,"bosanska vojska nadire iz biha}kogxepa. Vjerujemo da su osvojili izme|u100 i 150 kvadratnih kilometara".Prema vijestima muslimanskog radija,osvojen je cio plato Grabe`. A premaizvje{tajima Me|unarodnog komite-ta Crvenog krsta iz okoline Biha}a9.600 èna, djece i starih je prednaletom Petog korpusa na{louto~i{te u Bosanskom Petrovcu, dokje 2.400 srpskih izbjeglica sa Kupresastiglo do [ipova. Povodom ove mus-limanske ofanzive, na~elnik Glavnog{taba Vojske RS general ManojloMilovanovi} je u pismu upu}enomspecijalnom izaslaniku generalnogsekretara UN Jasu{iju Aka{iju ikomandantima na~elnik Glavnog {tabaBertranu de Laprelu i MajkluRouzu rekao: "Traìmo da hitnoizvr{ite pritisak na muslimanskustranu kako bi prekinula ofanzivnadejstva na biha}kom podru~ju i povuk-la svoje jedinice na poloàje od 23.oktobra, jer }emo biti prisiqeni daizvr{imo odmazdu na prostorimaodakle su napadnuti srpski poloàjii civilna naseqa".

Ruski ambasador u Hrvatskoj LeonidKerstexijanc rekao je, govore}i oprijedlogu grupe Z-4 za rje{ewe kra-jinskog pitawa u Hrvatskoj, da onsadrì "principe za pristupmirovnom rje{ewu". Prijedlog uzimau obzir hrvatski "projekat reinte-gracije srpske Krajine u sastav

Hrvatske", uz "jemstva demokratskihsloboda i qudskih prava za Srbe i uz{iroke elemente autonomije Krajine,bez unutra{wih granica unutarHrvatske, ali sa jasno ozna~enimpodru~jima gdje ìvi srpska ve}inaprema predratnom popisu, kao ipo{tovawe prava Srba na posebneodnose sa Bogradom".

Predsjednik RSK Milan Marti}uputio je iz Knina pismo Generalnomsekretaru OUN Butrosu Galiju u komeupozorava na mogu}e opasneposqedice zaokreta u politicisvjetske organizacije prema krajin-sko-hrvatskom sukobu, nakon usvajawaRezolucije specijalnog komiteta zapolitiku i dekolonizaciju (~etvrtikomitet) Generalne skup{tine kojomse teritorija RSK tretira kao okupi-rano podru~je. Predsjednik Marti}upozorio je Galija na, u posqedwevrijeme, u~estale Rezolucije tijelaOUN koje, odstupaju}i u bitnom ododredaba Vensovog plana, prejudici-raju politi~ko rje{ewe.

28. 10. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izdao je naredbu o preduzimawu"najo{trije kontraofanzive nabiha}kom rati{tu", ~iji je ciq "oslo-ba|awe srpske op{tine Biha} idijelova susjednih op{tina, bez obzi-ra na za{ti}ene zone", koje su "pro-tivno me|unarodnim odredbamapostale upori{ta za iniciraweofanziva protiv Srba".

Komadant Sarajevsko-romanijskogkorupsa VRS general-majorDragomir Milo{evi} izdao jenare|ewe svim komadantima brigadada o svakom napadu muslimana odmahobavijeste snage UN, a potom uzvratena napad po odobrenom ciqu u musli-manskom dijelu Sarajeva. "Odmazdu ne~inite bez razloga i nikada vatru neotvarajte prvi. Na{a je obaveza daza{titimo srpski narod od povam-pirenih islamskih fanatika i u tome

1994


195


196

moramo biti energi~ni i dosqedni,ali i humani, zabrawuju}i podmukloubijawe i rawavawe", rekao je generalDragomir Milo{evi}.

Pregovori delegacije Hrvatske i RSK uZagrebu nai{li su na èstoko pro-tivqewe tzv. pravih hrvatskih domo-quba. Oni su poru~ili da je "spo-razumjevawe sa ~etnicima zlo~in pro-tiv Hrvatske". Zvonimir [eparovi},Martin [pegeq, Marko Veselica iostali "domoqubi", okupqeni u akcijiza Hrvatsku "Libertas" izdali su pro-glas u kome ukazuju na potrebuhrvatsko-muslimanskog savezni{tva,ali i protestuju zbog "paklenog plananormalizacije sa ~etnicima".[eparovi} je rekao da su "~etnicidrugi put u Zagrebu, pa Hrvatska morabiti zabrinuta".

29. 10. 1994.

Predsjednik Republike Srpske iVrhovni komadant oruànih snagaVojske RS dr Radovan Karaxi} je,koriste}i ustavno ovla{tewe iz ~lana81. Ustava RS, a na prijedlog repub-li~ke Vlade, proglasio ratno stawe nadijelu teritorije u zoni odgovornostiDrugog kraji{kog korpusa VRS.

Predstavnici UN i NATO-a pot-pisali su sporazum o kori{}ewuvazdu{nih snaga NATO-a u BiH. Premasporazumu bi}e davana samo op{taupozorewa za vazdu{ne napade, ali nei takti~ka. Napadi }e biti ograni~enina tri do ~etiri ciqa u koordinacijisa UNPROFOR-om. Na snazi je ostalaprocedura tzv. dvostrukog kqu~a, {tozna~i da }e odluku o napadima i daqezajedni~ki donositi vojne vlasti UN iNATO-a.

30. 10. 1994.

Predsjednik Republike Srpske iVrhovni komadant VRS RadovanKaraxi} posjetio je sa saradnicimaPetrovac koji se ovih dana nalazi ucentru ratnih zbivawa i neo~ekivanog

napada muslimanskih snaga izza{ti}ene biha}ke zone. Karaxi} jeodrào sastanak s predstavnicima{est gradova ovog podru~ja koji sudirektno zahva}eni novom musliman-skom agresijom. Pored Karaxi}a sas-tanku su prisustvovali predstavnicivojnog vrha generali Gvero,Milovanovi} i Bori}, komadant 2.kraji{kog Korpusa. Op{tine zahva}eneagresijom predstavqali su predsjedni-ci op{tina, izvr{nih odbora i SDS-a.

Od potpisivawa Va{ingtonskog spo-razuma o stvarawu Federacije BiH, sapodru~ja koje kontroli{u Izetbe-govi}eve vlasti iselilo se 28.000Hrvata. Upozorava se da su u najteèmpoloàju Hrvati sa podru~ja tuzlanskei vare{ke regije, gdje su izloèniraznim vidovima pritisaka napustilisvoje domove.

Snage Petog korpusa Armije BiHopkolile su Bosansku Krupu. Odpo~etka ofanzive, zapo~ete iz Biha}a,muslimanske snage su osvojile oko 200kvadratnih kilometara na zapadu BiH,ali i daqe napadaju na srpskepoloàje i na drugim linijama fronta.

Udruèwe Srba iz BiH, udruèweSrba Kraji{nika u Beogradu iwihove sekcije za Petrovac, Drvar iGrahovo uputili su apel svim humani-tarnim organizacijama, privrednimsubjektima, pojedinicima, svim qudi-ma dobre voqe, da pomognu u zbri-wavawu izbjeglica. Prema informaci-jama kojima raspolaù udruèwaposlije muslimanske ofanzive odBiha}a ka Petrovcu i susjednimgradovima krenule su velike koloneSrba, koje broje 8.000 do 10.000 qudi.U apelu se isti~e da su u ovom trenutkunajneophodniji }ebad, hrana, odje}a,obu}a...

31. 10. 1994.

U Petrovcu je zavr{en sastanakVrhovnog komandanta oruànih snagaVRS dr Radovana Karaxi}a sa pred-

stavnicima vlasti i komande Drugogkraji{kog korpusa VRS u ~ijoj je zoniodgovornosti 30. oktobra progla{enoratno stawe. Nakon vi{e~asovnih raz-govora, na sjednici je ocijeweno da suna ovim podru~jima muslimanska dejst-va zaustavqena i da su stvoreni usloviza provo|ewe planskih zadataka kojezahtijeva progla{eno ratno stawe.

U Sabornom hramu Svete Trojiceodràno je ve~erwe Bogosluèwe saprizivawem Svetog Duha. Bogosluìoje visokopreosve{tenstvo mitro-polit dabrobosanski Nikolaj. UBogosluèwu su u~estvovali wegovaSvetost patrijarh srpski Pavle ivisokopreosve{teni i preosve{teniarhijereji Srpske pravoslavne crkvekoji su pristigli na vanredno zas-jedawe Svetog arhijerejskog saborakoji sutra po~iwe u Bawoj Luci, aprisustvovali su i predsjednikRepublike Srpske dr RadovanKaraxi}, potpredsjednk RS dr BiqanaPlav{i} i drugi. "U ìvotu na{egnaroda, kroz wegovu dugu istoriju,bilo je toliko i toliko puta kad sestajalo pred odlukom biti ili ne biti,izgubiti il' glavu il' du{u. Ali na{narod je znao uvek da kad god je upitawu - il' glava il' du{a - glavudati, ali du{u i obraz nikad. Gospode,mira, mir daj narodu svomepravoslavnom, mir daj svoj Sveti ipravedni svima, pa i neprijateqimana{im", rekao je izme|u ostalog wego-va svetost patrijarh srpski gospodinPavle.

01. 11. 1994.

Predstavnik ruskog Ministarstvainostranih poslova Grigorij Karasinje izjavio da je Rusija zatraìla da sepreduzmu mjere za zaustavqawe napadaArmije BiH na Srbe u sjeverozapadnojBiH. On je rekao da je ta ofanziva"izazov za UN koji pokazuje da su mus-limani odlu~ili da problem rije{eoru`jem", i dodao da bi "bilo pogubnoako se ni{ta ne u~ini da ovaj napadbude zaustavqen".

Prema saop{tewu Informativneslu`be Drugog kraji{kog korpusaVojske RS, zdruène muslimanske ihrvatske snage izvr{ile su jak napanna kupre{ku visoravan i sam gradKupres. U napadu su u~estvovalejedinice HVO i elitne jedinice vojskeRepublike Hrvatske. U~e{}e HVO-a,kao u Kupresu tako i u muslimanskojofanzivi oko Biha}a, potvrdio je ipredstavnik UNPROFOR-a PolRizli.

Predstavnik UN u Sarajevu ErveGurmelon je izjavio da se i daqe nas-tavqa muslimanska ofanziva naIgmanu, gdje su unutar demilitarizo-vane zone jedinice Armije BiH razm-jestile protivavionske rakete SAM-7.

Informativna slu`ba Drugogkraji{kog korpusa je tako|esaop{tila da su jedinice ovog korpusaprethodne ve~eri preduzele kontrao-fanzivu na ju`nom dijelu biha}ko-krupskog rati{ta u dolini Une i usp-jele da neutralil{u nekoliko musli-manskih diverzantskih jedinica. Timpovodom vrhovni komandant VRSRadovan Karaxi} je izjavio da susrpske snage "krenule u zavr{nicurata u biv{oj BiH" i ponovio da je"o~igledno da muslimani èle rat",te da }e srpska vojska "morati da ihdotu~e vojni~ki".

Komandant UNPROFOR-a za biv{uJugoslaviju general Bertran deLaprel je zastupao tezu da se ne moèvr{iti pritisak na Srbe u BiH, a daim se ne pruì nikakva nada. "Ako ihmi budemo previ{e pritiskali, a daim ne pruàmo nikakvu nadu, oni }e seodlu~iti za kolektivno samoubistvo, akao takvi oni }e biti najopasniji",rekao je De Laprel.

U Vladi~anskom dvoru Eparhijebawalu~ke u 9.00 ~asova po~elo jevanredno zasjedawe Svetog arhijere-jskog sabora srpske pravoslavnecrkve pod na~alstvovawem wegovesvetosti patrijarha srpskog gospod-

ina Pavla i uz u~estvovawe 29visokopreosve{tenih arhijereja izsvih srpskih zemaqa i dijaspore.

02. 11. 1994.

Predstavnik ameri~kog Stejt Depar-tmenta Majkl Mekari je izjavio damuslimani imaju razloga za pokretawevojne ofanzive s obzirom na srpskoodbijawe plana Kontakt-grupe. Powemu, Vlada u Sarajevu ima "legit-imne razloge da ostvari neke svojeciqeve na bojnom poqu". On je, uz to,vojne akcije muslimana ocijenio kao"korak u slu`bi mira".

Austrijska {tampa pozdravqaofanzivu muslimanskih snaga u Bosni,tvrde}i da }e ona "torpedovati"mirovni plan Kontakt-grupe. "Bosnuo~ekuje tre}e uzastopna ratna zima -ovog puta uz pre}utno odobravaweme|unarodne zajednice" pi{e ukomentaru be~ki "Standard".

"Jedinice Sarajevsko-romanijskog iHercegova~kog korpusa VRS slomilesu muslimansku ofanzivu, pokrenutuiz zone pod za{titom UNPROFOR-ana Igmanu i u sna`nom kontranapaduoslobodile strate{ki zna~ajne kote",izjavio je pukovnik Rodoqub An|i}iz komande Hercegova~kog korpusaVRS. "Dostignute linije fronta naIgmanu, Bjela{nici i Treskavici sustabilizovane i stvoreni su uslovi zanastavak kotraofanzive srpskevojske", rekao je pukovnik An|i}.

03. 11. 1994.

"Mi }emo vjerovatno okrenuti list ii}i na potpuni poraz muslimana, jerimamo za to mogu}nosti, a me|unarod-na zajednica onda to mora da prih-vati, jer ovaj rat mora da se zavr{ibilo politi~ki, bilo vojni~ki. Po{tomuslimani ho}e vojni~ki, onda }e imvjerovatno biti vojni~ki", izjavio je uBawoj Luci dr Radovan Karaxi},predsjednik RS.

Predsjednik Skup{tine RSK RajkoLeàji} uputio je iz KninaGeneralnoj skup{tini UN pismo ukome izraàva svoje neslagawe sna~inom na koji je Generalnaskup{tina odlu~ila da raspravqa oza{ti}enim zonama UN kao okupiran-im teritorijama Hrvatske. Odbacuju}iformulaciju "okupirani teritorij" iocjewuju}i je kao potpuno neosnovanu,Leàji} isti~e da na teritoriji podza{titom UN vijekovima ìvi srpskinarod, koji ni na jedan na~in ne moèsam sebe okupirati. "Teritorija RSnikada nije bila u sastavu me|unarod-no priznate dràve Hrvatske, tako danema osnova tvrdwi da RSK ugroàvateritorijalni integritet Republikehrvatske" kaè se u pismu.

Nakon napada zdruènih musliman-sko-hrvatskih snaga, ukqu~uju}i i reg-ularne jedinice Hrvatske vojske -êtvrtu gardijsku brigadu iz Splita i114. brigadu iz Omi{a, jedinice VRSpovukle su se iz Kupresa ~ime su ovimprostorom ovladale hrvatskejedinice.

U sjedi{tu UNPROFOR-a u Kninu sunastavqeni pregovori delegacija RSKi Hrvatske o ekonomskim odnosima.Sastanku dviju delegacija predsje-davaju kopredsjednici Me|unarodnekonferencije o biv{oj Jugoslavijilord Dejvid Oven i Torvald Stol-tenberg. RSK na sastanku predstavqa-ju predsjednik Vlade BorislavMikeli}, ministar inostranih poslo-va Milan Babi}, savjetnik predsjed-nika Republike general MileNovakovi}, ministar energetikeMilivoj Kri~ka. U hrvatskoj dele-gaciji, koju predvodi {ef Uredapredsjednika Republike Hrvoje[arini}, su pomo}nik ministraunutra{wih poslova Jo{ko Mori},general Petar Stipeti}, savjetnicipredsjednika Republike KrunoslavOluji} i Ivi} Pa{ali} i ministarZlatko Mate{a. Razgovorima pris-ustvovao i ambasador SAD i RusijePiter Galbrajt i Leonid Kerestexi-janc.

1994


197

Ruski ambasador u UN Sergej Lavrov,optuìo je bosanske muslimane zazloupotrebu za{ti}enih zona i rekaoda Savjet bezbjednosti treba daredefini{e wihov status i reìmpona{awa u wima.

Ambasador BiH u UN Muhamed[a}irbej se na zasjedawu Generalneskup{tine UN izjasnio za povla~eweUNPROFOR-a iz BiH, "ukoliko je touslov da Federacija BiH budeoslobo|ena embarga na snabdijevaweoru`jem. Generalna skup{tina UN jeusvojila neobavezuju}u rezoluciju oukidawu embarga na isporuke oru`jaza bosanske muslimane.

Predstavnici Vojske RS saop{tili suda je Kupres pao pred kombinovanimnapadima muslimanskih i hrvatskihsnaga (HVO i jedinice VojskeRepublike Hrvatske). Prema ovomizvoru, civilno stanovni{tvo jeblagovremeno evakuisano iz grada.

Predstavnik UNHCR-a u @enevi jeizjavio da je Kupres napustilo 2.500Srba, uglavnom djece, èna i staraca.Po wegovim rije~ima, ekspertiUNHCR-a nemaju pristup srpskim izb-jeglicama niti su u stawu da im pruènajeophodniju pomo}.

04. 11. 1994.

Ministri inostranih poslovaJugoslavije i Hrvatske, VladislavJovanovi} i Mate Grani}, nastavilisu u Zagrebu tre}u rundu razgovora onormalizaciji odnosa dvije zemqe.

Francuski ministar inostranih poslo-va Alen @ipe izjavio je da jeofanziva muslimanskih snaga kojetraju u Bosni protiv Srba neprih-vatqiva.

Vrhovna komanda oruànih snagaRS proglasila je op{tu mobilizacijuvojnosposobnog stanovni{tva i uputilaprijedlog Skup{tini da na narednojsjednici proglasi ratno stawe na

cijeloj teritoriji RS. OdlukomVrhovne komande obustavqen je radvisoko{kolskih ustanova, a studentimau RS i onima na {kolovawu u SRJ"naloèno da se odmah jave u svojejedinice".

Drugi kraji{ki korpus VRS jepruzeo punu kontrolu na sjeverozapad-nom dijelu biha}ko-krupskog rati{ta,gdje "na bojnom poqu leè stotinemrtvih muslimanskih vojnika" i potis-nuo snage Petog korpusa Armije BiH.

Poslije trodnevnog vanrednog Svetogarhijerejskog sabora Srpskepravoslavne crkve u Bawoj Luciobjavqena je Poruka 29 arhijereja ukojoj se, izme|u ostalog, kaè: "Mi smoovdje... da uputimo poziv na bezuslovniprekid ratnog bezumqa i nauspostavqawe mira i nastavak pregov-ora... Tragika polo`ja na{eg naroda usvijetu sastoji se u tome {to smo zasve ovo vrijeme predstavqani kaozlo~inci i kao jedini krivci za rat natlu biv{e Jugoslavije... a ovo je ustvari me|uetni~ki gra|anski rat, nas-tao i vo|ensa pozicija ru{ewaJugoslavije. Diù}i svoj glas protivdaqeg sijawa zla i mr`we me|uzara}enim narodima istog jezika,srodne pro{losti i budu}nosti,dièmo glas protiv svih podjela iraskola u srpskom pravoslavnom naro-du... Zar da Drina, vjekovna spona srp-skog naroda, bude pretvorena u znakdioba? Traìti ukidawe sankcija zasebe, nametati iste ili jo{ gore svojojbra}i - mogu li razum i istorijaopravdati?... Krajwe je vrijeme:prestati sluìti se narodom i po~etisluìti narodu".

05. 11. 1994.

Na inicijativu Gr~ke, u Atini su pred-stavnici pravoslavne Skup{tine iz 16evropskih zemaqa formirali Inter-parlamentarnu pravoslavnu Skup-{tinu. Skup{tinom }e predsjedavatiruski predstavnik, a idu}i sastanakodrà}e se slede}e godine u Moskvi.

U~esnici konferencije su formiralii Sekretarijat od sedam ~lanova, od~ega su dva stalna (Gr~ka i Rusija), asjedi{te je u Atini. Pored Gr~ke nakonferenciji su bili prisutni i pred-stavnici: Armenije, Bjelorusije,Bugarske, Kipra, Finske, Gruzije,Letonije, Litvanije, Moldavije,Poqske, Rumunije, Rusije, Slova~ke,Ukrajine i Jugoslavije.

"Komandant snaga UN u sektoruSarajevo zatraìo je prisustvovazdu{nih snaga NATO-a kako bizara}ene strane primorao na obus-tavqawe vatre", izjavila je portparolUN Mirjam Sohacki. "Ocijenili smoto kao ofanzivu muslimanskih snaga",rekla je ona, jer je sukob po~eonapadom iz Butmira na srpskepoloàje na Ilixi. Zbog toga je upu}eni o{tar protest Aliji Izetbegovi}u.

06. 11. 1994.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}uputio je iz Srpskog Sarajeva pismospecijalnom izaslaniku UN za biv{uJugoslaviju Jasu{iju Aka{iju ikomadantima UNPROFOR-a za biv{uJugoslaviju i BiH generalimaBertranu De Laprelu i Majklu Rouzuu kojem ih upozorava da je muslimans-ka strana intenzivirala sveop{tuofanzivu na teritoriju RS.Predsjednik Karaxi} nagla{ava da je"najupe~atqivije muslimansko kr{ewesvih rezolucija Savjeta bezbjednostiposebno zloupotreba za{ti}enih zona,koje nikad nisu demilitarizovane ve}sluè muslimanima kao oruànaupori{ta."

Komadant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi} optuìo jeZapad da isporukama oru`ja podràvaofanzivu muslimanskih i hrvatskihtrupa u biv{oj BiH. On je istovremeno,muslimanima zaprjetio energi~nimodgovorom VRS i potpunim porazom.

Pripadnici VRS su u jakom kontrana-padu oslobodili Lohovska Brda i jo{


198

jedan dio teritorije na lijevoj obalirijeke UNE, koju su prije 15 danaokupirale jedinice petog korpusa mus-limanske vojske.

Dio jedinica Hercegova~kog korpusa,sastavqenih uglavnom od boraca izGacka i Srbiwa u sadejstvu saSarajevsko-romanijskim korpusomuspio je da pre|e u kontraofanzivu ipovrati dio teritorije na podru~juTrnova i plan ine Treskavice,saop{tila je komanda srpskih snaga uBile}i. Muslimanske snage su te pro-store zauzele u sna`nom udaru izve-denom prije nedjequ dana, nakon pro-laska kroz zone koje kontroli{u pri-padnici mirovnih jedinica UN. Borbena tom dijelu rati{ta se vode i danas,uz novo napredovawe srpskih snaga.

Glavni {tab VRS, uputio je proglasSrpskom narodu i srpskim vojnicima,koji je potpisao na~elnik G[ VRSgeneral-potupukovnik ManojloMilovanovi} u kojem pored ostalogstoji: "Borba na{eg naroda zaopstanak i slobodu na prostoru biv{eBiH u{la je u novu i odlu~uju}u fazu.Poslije vi{e od dvije i po godinete{kog rata koji smo vodili i ostvar-ili veoma visoke rezultate na bojnompoqu, svjetski mo}nici u okviru tzv.Kontakt-grupe skrojili su mirovniplan koji je na{ narod ocjenionepravednim i kao takvog odbacio.Tim povodom do{lo je, naàlost, donaru{avawa politi~kih, ekonomskih iukupnih odnosa sa na{om maticomSrbijom, odnosno SRJ. U takvojsituaciji na{i du{evni neprijateqimuslimanski fundamentalisti iekspanzonisti i hrvaske usta{e, kojièle da nas istrijebe sa na{ihvjekovnih prostora, digli su glavu iuz pomo} i blagoslov svjetskih silni-ka po~eli sna`nu ofanzivu protivna{e vojske i na{eg naroda. Srpskinarode i srpski vojnici!

Bez obzira na sve te{ko}e i patwesa kojima smo suo~eni u sad{wemtrenutku na{e istorije, moramo znatida je na{a sudbina u na{im rukama.

Ako se dobro organizujemo imobili{emo sve snage i sredstva, zna-jte da je pobjeda sigurno na{a.

Srpski narode i srpski vojnici istarje{ine!

Shvatimo istorijski zna~aj vremenakoje preìvaqavamo, a ~iji smosudionici i savremenici, za na{narod, na{u sada{wost i budu}nost.Budimo dostojni potomci na{ihslavnih predaka. Od na{e borbe iwenog kona~nog ishoda zavisi na{asudbina i opstanak na na{emvjekovnom ogwi{tu. Ne borimo se daosvojimo tu|e ve} da sa~uvamo svoje,da sa~uvamo pravo na ìvot i pravo dabudemo gospodari svoje sudbine.Dostojno i dosqedno izvr{imo svezadatke koje postavqaju vojne komandei organi vlasti."

07. 11. 1994.

Da bi osnaìla antisrpski savez mus-limana i Hrvata u Bosni, Amerikasna`no sudjeluje i planira da i bezformalnog ukidawa embarga naoru`je, opremi ratnim materijalommuslimane - tvrdi "[pigl". Ameri~kivojni savjetnici u Sarajevu, s gener-alom Xonom Galvinom na ~elu,biv{im zapovjednikom snaga NATO- aza Evropu, treba uskoro da pomaùorganizovawe hrvatsko-muslimanskearmije, pi{e "[pigl".

Muslimanske snage su iz demilitari-zovane zone Sarajeva izvr{ile napadna Dobriwu i Lukavicu i napadajupripadnike UNPROFOR-a, a tako|e jeeskalirala muslimanska ofanziva naNi{i}koj visoravni, na sjevernimprilazima Sarajevu.

Portparol Stejt departmentaKristina [eli u Va{ingtonu jeoptuìla muslimane u biv{oj BiH zakr{ewe me|unarodnog embarga na uvozoru`ja. "SAD raspolaù obavje{tajn-im podacima da su muslimanske snagetajnim kanalima snabdjevane naoru-àwem, {to potvr|uju i najnovijeborbe na terenu", precizirala je ona.

Me|u Hrvatima i muslimanima su jo{uvijek prisutni nepovjerewe iopstrukcija projekta federacije tepostoji rizik da pojedini icidentiizmaknu kontroli i eskaliraju u ve}esukobe - ocjenio je Haris Silajxi},predsjednik Vlade Federacije BiH,obra}aju}i se poslanicima musli-manske Skup-{tine u Sarajevu.Silajxi} je naglasio da wegova vladanije odustala od zahtjeva da se skineembargo na uvoz oru`ja i pozvao HVOda zajedno sa muslimanima "odmahkrene u zajedni~ku borbu protivSrba."

08. 11. 1994.

Predsjednik RS dr Radovan Kraxi}upozorava na zloupotrebu za{ti}enihzona, koje nikad nisu demilitarizo-vane, ve} sluè muslimanima kaooruàna upori{ta. Zone iskqu~ewaodavno su sve drugo, a ne azil za onekoje vaqa po{tedjeti ratnih dejstava.

Naredbom na~elnika Glavnog {tabaVRS general-potpukovnika ManojlaMilovanovi}a, u zoni odgovornostiDrugog kraji{kog korpusa gdje jeprogla{eno ratno stawe formiran jevanredni Vojni sud Glavnog {tabaVRS.

Informativna slu`ba Drugogkraji{kog korpusa VRS je saop{tilada se muslimanske jedinice nabiha}ko-krupskom rati{tu nalaze ujakom okruèwu i da im "prijetitotalno uni{tewe".

Borci Drugog kraji{kog korpusa usilovitom napadu potpuno su razbilijedinice petog korpusa muslimanskevojske na pravdu Spasovo - \ukovi -Dubovsko - Ripa~ki Klanac i na tajna~in zaposjeli Grabe`.

Srpska Vojska je na jugoisto~nomdijelu biha}ko-krupskog rati{ta, kodDubovskog, Ripa~kog klanca i Quto~apotpuno razbila muslimansko-

1994


199

hrvatske okupatorske trupe, prisi-qavaju}i ih da se u rasulu povla~eprema Biha}u.

09. 11. 1994.

U Savjetu bezbjednosti UN odba~ne jeameri~ki prijedlog rezolucije o uki-dawu embarga na isporuke oru`ja mus-limansko-hrvatskim snagama u BiH,koja bi na snagu stupila za {est mjese-ci.

10. 11. 1994.

Prema izvje{tajima UNPROFOR-a iizvi|a~kih aviona NATO-a, borbeniavion je poletio sa aerodroma uUdbini u RSK i, ne ulaze}i u vazdu{niprostor BiH, iznad Biha}a odbaciodvije rakete kojima je pogo|ena fabri-ka municije.

Komanda Drugog kraji{kog korpusaVRS saop{tila je da su u borbama utzv. biha}kom xepu "potpuno razbijenedvije najelitnije jedinice Petog mus-limanskog korpusa - 501. biha}ka i505. buìmska brigada". Komandantsrpskih snaga u ovoj operaciji gener-al Manojlo Milovanovi} je izjavio:"Po~etni neupsjeh, poslije napada od24. oktobra, prevazi|en je. Srpskejedinice su konsolidovane, dovedenasu poja~awa i vra}eno je oko 70%izgubqene teritorije".

Pripadnici Drugog kraji{kog kor-pusa VRS nezadrìvo napreduju nabiha}ko-krupskom frontu, a nakonoslobo|ewa Dubovskog, Torjevca,Ra~i}a, Tihotine i Hrgare jugoisto~nood Biha}a, srpske jedinice su nadomakovog grada i prigradskih naseqaRip~a i Pritoke.

Narodna skup{tina RepublikeSrpske je na nastavku 46. zasjedawa naPalama usvojila odluku da se podrìinicijativa Vrhovne komande ouvo|ewu ratnog stawa na cijelojteritoriji Republike i naloìlaVladi da izradi zakonske akte o ovom

pitawu. "Na{ ciq je mir i mi to nudi-mo odmah, ali je uslov za to da musli-manska strana odmah prekine ofanzivena RS i prihvati politi~ki ishodrata", naglasio je predsjednik RS drRadovan Karaxi}. Vrhovna KomandaOdlukom Skup{tine ovla{}ena je da ume|uvremenu moè uvesti ratno stawena dijelu ili cijeloj teritorijiRepublike Srpske, ukoliko to budepotrebno.

Portparol UN za mirovne operacijeFred Ekard potvrdio je novinskeizvje{taje da su Srbi uni{tili fab-riku municije u Biha}u.

Na~elnik Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi},koji komanduje zdruènim srpskimsnagama u operaciji osloba|awa teri-torije na biha}ko-krupskom podru~ju,uputio je poziv na predaju pripadnici-ma Petog muslimanskog korpusa.

11. 11. 1994.

Predsjednik SAD Bil Klinton izdaoje naredbu po kojoj snage SAD od 12.novembra u pono} vi{e ne}e u~estvo-vati u sprovo|ewu embarga na isporukeoru`j u biv{u Jugoslaviju.

Povodom odluke SAD da prestane dakontroli{e embargo na isporukeoru`ja bosanskim muslimanima, fran-cuski ministar inostranih poslovaAlen @ipe izrazio je "dubokuzabrinutost" ameri~kom dràvnomsekretaru Vorenu Kristoferu irekao da Francska "veoma àli" zbogtakve jednostrane odluke.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i je, zbogbombardovawa Biha}a i blokade kon-voja za snabdijevawe banglade{kogbataqona UNPROFOR-a u Biha}u, odSlobodana Milo{evi}a zatraìo da"obuzda kraji{ke Srbe".

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i sastao sena Palama sa predsjednikom RS

Radovanom Karaxi}em, koji je posli-je susreta izjavio da "nikakvih novihsporazuma srpske strane sa UNPRO-FOR-om ne}e biti sve dok mirovnesnage UN ne ispo{tuju prethodnedogovore", preciziraju}i da je prijesvega rije~ o avgustovskom sporazumu odemilitarizaciji Igmana.

Predsjednik Repbulike Srpske drRadovan Karaxi} zaprjetio je da }ewegove snage zauzeti muslimanskuenklavu Biha}, na sjeverozapadu biv{eBiH i "pacifikovati" ovu oblast kojusu UN proglasile bezbjednosnomzonom. "Mi }emo razoruàti Peti kor-pusa i pacifikovati region", izjavioje Karaxi} novinarima poslije sjed-nice Skup{tine RS. Karaxi} janaglasio da Biha}, prema me|unarod-nom pravu, nikada nije bio bezbjednos-na zona. Prema wegovim rije~ima, svebezbjednosne zone u biv{oj BiH suupori{ta i odsko~ne daske za musli-manske snage koje odatle pokre}uofanzive.

"Najavqena odluka SAD da }e prestatida u~estvuje u kontroli sprovo|ewaembarga na oru`je bosanskim musli-manima, {to je, prakti~no, uvod u jed-nostrano ukidawe te zabrane, zabri-wavaju}i je korak koji je, prije svega,usmjeren protiv UN i NATO-savezni-ka," izjavio je britanski ministarinostranih poslova Daglas Herd.

12. 11. 1994.

Predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske mr Mom~iloKraji{nik upozorio je na Palama daje odluka ameri~ke administracije dajednsotrano ukine embargo nanaoruàvawe muslimana u biv{oj BiHvelika prepreka za nastavak mirovnogprocesa.

13. 11. 1994.

Na zahtjev Vlade u Sarajevu odràna jehitna sjednica Savjeta bezbjednostiUN, na kojoj je razmatrana situacijaoko Biha}a. Usvojeno je predsjendi~ko


200

saop{tewe, u kome je izraèna "uzne-mirenost zbog pove}awa vojnihaktivnosti oko Biha}a koje su doveledo novog talasa izbjeglica". Tako|e jere~eno da "Savjeta bezbjednostiosu|uje svaku povredu me|unarodnegranice izme|u republika Hrvatske iBiH".

Komandant Glavnog {taba Vojske RSgeneral Ratko Mladi} je optuìomirovne snage UN da su se zajedno smuslimanima "direktno ukqu~ile" uofanzivu protiv Srba na Ozrenu.Mladi} je naglasio da to "predstavqakulminaciju nekorektnog odnosaprema srpskoj strani i te{kuzloupotrebu na{e kooperativnosti" idodao da snagama UN vi{e ne moègarantovati bezbjednost kretawapreko teritorije RS.

Portrparol UNPROFOR-a AlunRoberts je izjavio da na biha}kuenklavu napada 2.000 muslimanskihvojnika, lojalnih protjeranom pred-sjedniku AP Zapadna Bosna FikretuAbdi}u.

Odnosi UNPROFOR-a sa musliman-skom vladom u Sarajevu drasti~no supogor{ani nakon pokretawa ofanzivamuslimanskih formacija iz svih"za{ti}enih zona" u biv{oj BiH naSrbe - tvrdi u javqawu dopisnikfrancuske dràvne agencije izSarajeva. Isti izvor navodi da poli-ti~ki i vojni muslimanski vrh uSarajevu "traì glavu" komadantaUNPROFOR-a za biv{u BiH generalaMajkla Rouza, poku{avaju}i oprav-dati probleme nastale nakon uspje{nesrpske kontraofanzive na Igmanu iBiha}u.

U Moskvi je demantovano da Rusijaisporu~uje oru`je Srbima u biv{ojBiH i wihovim oruànim formacija-ma. Taj demant iznio je na~elnik zainformisawe u ruskom Ministarstvuodbrane general-major VladimirKosarev povodom tvrdwi u Wema~kom~asopisu "[pigl".

14. 11. 1994.

Na sastanku Ministarskog savjetaZapadnoevropske Unije "sa àqewemje primqena jednostrana odluka SADda vi{e ne u~estvuje u kontroliembarga na isporuke oru`ja bosan-skim muslimanima".

U Zagrebu su komandant UNPROFOR-aBertran de Laprel, specijalni iza-slanik generalnog sekretara UNJasu{i Aka{i i komandant ju`nogkrila NATO-a admiral Lejton Smitrazgovarali s predsjednikom HrvatskeFrawom Tu|manom o dobijawu"dozvole hrvatskih vlasti zakori{}ewe vazdu{nog prostoraKrajine radi za{tite vojnika UNPRO-FOR-a" u regionu Biha}a.

Hrvatski predstavnik u KEBS-u DarkoVeki} rekao je u Be~u, pred odboromove organizaicje, koja je razmatralasituaciju u biv{oj BiH, da }eHrvatska vojska biti prisiqena dapomogne muslimanskoj strani daBiha} ne padne u ruke srpske Vojske.Po~etkom novembra u luku Plo~ebrodom je, iz islamskih zemaqa,stiglo oko 3.000 muxahedina kaopoja~awe muslimanskoj vojsci. Ovuinformaciju potvrdili su i Hrvatiprebjegli u subotu iz @ep~a na srpskuteritoriju.

15. 11. 1994.

Na~elnik Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi}izjavio je da je "grmu{ko-grabe{kiplato pod srpskom kontrolom i da sesrpski borci nalaze na ~etiri do petkilometara od Biha}a." "Srpskiborci imaju nevi|en, moral za daqeosloba|awe okupiranih srpskih teri-torija", dodao je general Milova-novi} i ocjenio da bi eventualnivazdu{ni napadi NATO - snaga nasrpske linije oko Biha}a "pred-stavqali jo{ jedno svjetsko nedjelo.""Opasnost od napada je prisutna, jerje Savjet bezbjednosti UN donioodluku da se obustave borbena dejst-

va, a to radi uvijek kad se muslimanina|u pred vojni~kim porazom". Premarije~ima generala Milovanovi}a,Savjet bezbjednsti je donio takvuodluku i onda kada su muslimani biliporaèni na koridoru u Srebrenici,@epi, Gora`du, Sarajevu i na Igmanu."Kada su nas muslimani napali izza{ti}ene zone Biha}a, UNPROFORi svijet nisu reagovali, a reaguju sadakad se mi pribliàvamo toj zoni,naglasio je general-potpukovnikMilovanovi} dodaju}i da Srbi, pome|unarodnom ratnom pravu, mogu dagone protivnika do uni{tewa, bezobzira u koju se zonu on povla~io.

Komandant UNPROFOR-a Bertran deLaprel je izjavio da mirovne snageUN nemaju dokaze o prelasku srpskihsnaga iz Krajine na podru~je BiH iwihovom u~e{}u u borbama okoBiha}a.

16. 11. 1994.

Na sastanku Savjeta NATO-a SAD supokrenule inicijativu da se u"za{ti}enoj zoni Biha}a" primjenirecept iz Sarajeva i Gora`da, tj. da seuspostavi "zona iskqu~ewa za te{konaoruàwe" u pre~niku od 10 kilo-metara.

Predsjednik Narodne skup{tine RSmr Mom~ilo Kraji{nik izjavio je dasu uspjesi srpske vojske kod Biha}adokazali da je to "najelitnija armijana ovim prostorima i da naoruànaruqa pod komandom AtifaDudakovi}a ne moè parirati tojsili." Kraji{nik je rekao da su"za{ti}ene zone" formirane da bi sena tim podru~jima eliminisalaàri{ta rata, ali da se to u praksipokazalo sasvim druga~ije.

Jedinice Fikreta Abdi}a u{le su uVeliku Kladu{u, saop{teno je uAbdi}evom [tabu. U odlu~uju}oj biciza oslobo|ewe Velike Kladu{eu~estvovalo je oko 10.000 dobronaoruànih Abdi}evih vojnika, kojisu potpuno porazili pripadnike petog

1994


201

Izetbegovi}evog korpusa, napreduju}ina jugu, prema Pe}igradu, Cazinu iBiha}u. U sna`noj kontraofanzivi,pripadnici Drugog kraji{kog korpusasrpske Vojske na biha}kom rati{tuoslobodili su okupirana sela Lohovo,Ra~i}, Ripa~, Golubi} i Pritoku istigli dva kilometra nadomak Biha}a.

Predsjednik RSK Milan Marti}demantovao je tvrdwe o umje{anostisnaga kraji{kih Srba u borbama okoBiha}a u upozorio na "koncentracijusnaga Republike Hrvatske uz zonu raz-grani~ewa i na ratne prijetwe izkabineta predsjednika Tu|mana".

Informativna slu`ba Drugogkraji{kog korpusa VRS saop{tila jeda se jedinice ovog korpusa nalaze nasvega dva kilometra od Biha}a.

Najmo}nije zemqe svijeta, ~laniceKontakt-grupe prihvatile su inicija-tivu Rusije da se obnovi mirovni pro-ces za biv{u BiH, zvani~no jepotvr|eno u Londonu. Obnavqawemirovnog procesa se o~ekuje u sjencizabrinutosti nekih ~lanova Kontakt-grupe zbog sve ve}eg uticaja Irana idrugih zemaqa "tvrde linije" uIslamskoj konferenciji na musliman-sku vladu u Sarajevu.

Jedinice Narodne odbraneAutonomne Pokrajine ZapadnaBosna, pod komandom Fikreta Abdi}a,krenule su da oruànim putem povrateteritorije izgubqene s tzv. armijomBiH u avgustu ove godine. U proglasukoji je tim povodom Fikret Abdi}uputio gra|anima APZB i me|unardnojjavnosti kaè se da je osloba|aweprostora zapadne Bosne po~elo jutros.Prema Proglasu NO APZB sa~iwavaoko 10.000 dobrovoqaca izizbjegli~kih kampova i novoprido{lihboraca iz petog korpusa tzv. armijeBiH. Abdi} tvrdi da se oni vra}ajusvojim ku}ama, da èle da obezbjedepovratak svojih porodica, poku{avajuda sprije~e daqe stradawe naroda, dauspostave vlast po voqi naroda.

17. 11. 1994.

Savjet bezbjednosti UN uputio jeposqedwu opomenu zara}enim strana-ma u biha}kom regionu da obustavesukobe i upozorewe da }e u protivnombiti pozvana avijacija NATO-a dazavede red u "za{ti}enoj zoni", aposebno me|u onima koji napadajubanglade{ke "plave {qemove".

Evropski paralament usvojio jeRezoluciju u kojoj se od institucija EUi wenih ~lanica traì da uloè"nadqudske napore" da bi se u okviruNATO postigao sporazum o tome kakoporaziti agresiju na BiH i kakoobezbijediti po{tovawe principaPoveqa UN", s posebnim akcentom naneophodnost jedinstvenog nastupa EU iSAD, kako bi se do{lo do"zajedni~kog rje{ewa za razne kon-flikte na teritoriji biv{eJugoslavije". Od institucija EU setraì da natjeraju "vlasti na Palama"na prihvatawe i realizaciju planaKontakt-grupe. Najzad, u Rezoluciji sepreporu~uje da se svako novoublaàvawe sankcija prema SRJ morausloviti priznawem Republlike BiH.

U Sarajevu sa ~etiri raketna projekti-la pogo|ena zgrada Predsjedni{tvaBiH.

18. 11. 1994.

Predsjednik Francuske FransoaMiteran i britanski premijer XonMejxor su se, prilikom susreta u[artru, sloìli da zajedni~ki upo-zore SAD da }e povu}i svoje snage izBiH ukoliko bi SAD preduzeledodatne korake u naru{avawu embargana oru`je.

Na sastanku u Parizu {efovi diplo-matija Francuske, Velike Britanije iRusije, Alen @ipe, Daglas Herd iAndrej Kozirjev su potvrdili da je"apsolutno neophodno" sa~uvati jedin-stvo Kontakt-grupe za BiH u uputiliotvoreno upozorewa SAD zbog jednos-trane podr{ke muslimanima. U tom

smislu @ipe je izjavio: "Ukolikopo~nemo da favorizujemo jednu stranuna ra~un druge izazva}emo me|unarod-nu katastrofu, jer }e izbiti regional-ni rat. Ako Amerikanci podrè mus-limane, Rusi }e pomo}i Srbima i usko-ro niko ne}e mo}i suzbiti rasplam-savawe sukoba".

19. 11. 1994.

Savjet bezbjednosti UN je, na prijed-log Velike Britanije, jednoglasno uvo-jio Rezoluciju 958, kojom je odobrenaupotreba vazdu{nih snaga NATO-a i nateritoriji Krjaine, tj. u zonama podza{titom UN.

Na inicijativu Rusije, koaj je traìlada se pokrene rasprava o tome da limuslimanske snage imaju pravo dakoriste za{ti}ene zone za pripremusvojih ofanzivnih operacija, protiv~ega su bile SAD i predstavnici mus-limanskih zemaqa, Savjet bezbjednostije usvojio Rezoluciju 959, kojom jesamo ukazano na potrebu da se pre-ciznije utvrdi priroda i reìm ubezbjednim zonama.

Savjet NATO-a na ambasadorskomnivou je pozitivno odgovorio naRezoluciju 958 i 959 Savjeta bezbjed-nosti UN i odmah izdao odgovaraju}auputstva vojnim komandantima NATO-a.

Pentagon i Stejt department suponudili Kongresu tri varijantedirektne podr{ke muslimanima u BiH.Pomenute varijante, razmatrane naKongresu iza zatvorenih vrata, kre}use u rasponu od 500 miliona do petmilijardi dolara. "Najteà varijanta"predvi|a "sna`nu vazdu{nu ofanzivuna srpske poloàje, ukqu~uju}i linijesnabdijevawa, komandne centre, fab-rike municije i prve borbene linije...kompleksann program vojne obuke utre}oj zemqi..."

20. 11. 1994.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev je izjavio da je


202

bosansko pitawe "pre{lo u druguravan. Velika je opasnost skliznu}aka vojnom rje{ewu problema. Nekipostupci i najave Va{ingtona mogu seprocjeniti kao podr{ka vojnoj vari-janti".

Postoji u najmawu ruku "sumwa" daSAD zaista èle mirni sporazum ubiv{oj Bosni - izjavio je francuskiministar inostranih poslova Alen@ipe. Sumwa u prave namjereVa{ingtona mora se javiti nakon {toje Amerika odlu~ila da vi{e nepo{tuje embargo na isporuku oru`jabosanskim muslimanima, a i kada se u"kongresu pokre}e debata o ameri~kojvojnoj pomo}i" Izetbegovi}evoj vladi.

Poslije ovla{}ewa Savjeta bezbjed-nosti NATO-u da iz vazduha napadaciqeve na teritoriji RSK, UNPRO-FOR je za 18.000 pripadnika svojihjedinica u BiH podigao stawepripravnosti do punog, "crvenog"nivoa. To je isto u~iweno i za 13.000pripadnika UNPROFOR-a u Krajini.Sav ènski personal UNPROFOR-a jepovu~en u Zagreb. tim povodom jedanoficir snaga UN u Topuskom je rekao:"Strahujemo od srpske odmazde akoNATO napadne aerodrom u Udbini".

Muslimanska armija u BiH uvezla jesamo od aprila 1992. do aprila ovegodine oru`ja u vrijednosti od oko162 miliona dolara, objavio je zagre-ba~ki "Vjesnik". Iznose}i detaqe pokojima se vidi da embargo na uvozoru`ja nije po{tovan, list navodi daje za vojsku Alije Izetbegovi}a,dopremqeno oko 2.000 tona razli~itemunicije.

Jedinice Armije BiH nastavile sunesmaweni èstinom ofanzivu premasrpskim linijama odbrane kodSrbobrana, zapo~etu prije pet dana.Najè{}i napadi muslimanskepje{adije bili su na prostorima pla-toa Ko{}ani, oko sedam kilometarajugozpadno od Srbobrana. Musliman-skim napadima prethodilo je iintezivno nadlijetawe aviona NATO.

21. 11. 1994.

Avioni NATO-a bombardovali suaerodrom Udbinu u Republici SrpskojKrajini. U akciji je u~estvovalo 30ameri~kih, britanskih, francuskih iholandskih aviona, a vazdu{ni udariizvr{eni su u 12 ~asova i 30 minuta ine{to poslije 14 ~asova. U zvani~nomsaop{tewu NATO-a u Briselu navodise da su "vazdu{ni udari izvedeni nazahtjev UNPROFOR-a i u tijesnojsaradwi sa wim" i da "predstavqajuodgovor na napade koji su tokom neko-liko posqedwih dana lansirani satog aerodroma na ciqeve u regionuBiha}a."

Vojska Republike Srpske, potpo-mognuta jedinicama MUP-a nabiha}ko-krupskom dijelu rati{taoslobodila je sve srpske teritorijekoje je neprijateq okupirao uofanzivi izvedenoj na ovom prostoruod 24 do 31. oktobra 1994. godine. Ute{kim i krvavim borbama koje su odtada vo|ene, na{a vojska je ispoqilavisoki patriotizam, herojstvo i svedruge borbene vrijednosti koje krasei koje su krasile Srpsku vojsku krozistoriju. Ponosni smo na ispoqenuvisoku koordinaciju, borbenu efikas-nost, jedinstvo i ostvarene rezultatekoji mogu sluìti za primjer i imajuveliki doprinos ja~awu borbenogmorala svih pripadnika oruànihsnaga RS, isti~e se, pored ostalog, u~estitki komadanta Glavnog {tabaVRS generala Ratka Mladi}a.

Vlada Savezne Republike Jugosla-vije je najo{trije osudila "neosno-vano i neodgovorno bombardovaweaerodroma Udbina od strane avionaNATO-a, smatraju}i to "novim doka-zom jednostranosti i pristranostikoji Savjet bezbjednosti UN, poduticajem zemaqa koje imaju vlastitestrategijske interese u regionu,pokazuje u jugoslovenskoj krizi."

22. 11. 1994.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da je

bombardovawe aerodroma Udbina odstrane snaga NATO-a "potezzlo~ina~ke regionalne organizacijekoja je pogazila sve norme me|unaro-dnog prava i koja vjerovatno srqa uvlastitu propast."

Dràvni sekretar SAD VorenKristofer poku{ava putem telefonada ispita mi{qewe evropskih kolegao mogu}nostima za akciju radi"za{tite" Biha}a i onemogu}avaweVojske RS da oslobodi ovaj grad.O~ekujemo da }e NATO neodlo`nouzeti to pitawe u razmatrawe, da bismo vidjeli {ta da u~inimo da spri-je~imo daqu agresiju Srba i padBiha}a", izjavila je u Va{ingtonupredstavnica Stejt departmentaKristin [eli. Ona je potvrdila daje Alija Izetbegovi} zatraìo odameri~kog ambasadora u SarajevuViktora Jakovi~a da SAD u~ine sveda zaustave srpsko napredovawe uregionu Biha}a.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonizjavio je da je napad na aerodromUdbina u RSK "korak u dobrompravcu, ali da to ne zna~i da }eAmerika istrajati na vojnom rje{ewurata u biv{oj BiH.

23. 11. 1994.

Na zahtjev UNPROFOR-a i uzodobrewe generalnog sekretara UN,avijacija NATO-a izvr{ila je dvanova napada na srpske poloàje uregionu Biha}a. Meta napada su biliraketna postrojewa kod Mosta Otoka,sjeveroisto~no od Biha}a i raketnipoloàji kod Bosanske Krupe i Dvora.

U vazdu{nom napadu NATO-avijacijena srpska naseqa u {irem podru~jubiha}ko-krupske regije u seluJasenica je ubijeno sedmoro djece iKoviqka Savanovi}, koja je bila u{estom mjesecu trudno}e - saop{tilisu srpski vojni izvori. U podru~juOtoke pogo|en su dvije vidnoobiqeène poqske bolnice i pri

1994


203

tom je rawen veliki broj pacijenata iosobqa i uni{tena dva sanitetskavozila.

Povodom akcije NATO-a zasjedao jeSavjet bezbjednosti UN i zatraìohitan prekid vatre u Biha}u.Predsjedavaju}i Savjeta bezbjednosti,ameri~ka ambasadorka MedlinOlbrajt je izjavila novinarima:"Dana{wi doga|aji bi tebalo da jasnostave do znawa svim stranama dapravedno rje{ewe ne moè da budepostignuto na rati{tu i da je prva inajva`nija stvar da s postigne prekidvatre".

Napade aviona NATO-pakta na srpskepoloàje u biha}kom regionu predsjed-nik RS dr Radovan Karaxi} ocjenioje kao "politi~ke dobre i vojni~kidramati~ne." "Me|unarodna zajednicaèli da spasi muslimane od poraza, ato nije legitimno i nije dopu{teno.Biha} }e postati za{ti}ena zona tekkada Srbi razoruàju peti Korpus iomogu}e" normalan ìvot musliman-skom civilnom stanovni{tvu, rekao jepredsjednik RS.

"Dosada{wi koncept tzv. za{ti}enihzona UN u biv{oj BiH je neodrìv, ajedini na~in da one opstanu je wihovapotpuna demilitarizacija", izjavio jeu Londonu kopredsjednik Me|unarodnekonferencije za biv{u JugoslavijuDejvid Oven. Oven je, povodomsituacije u Biha}u, koji je, tako|e,za{ti}ena zona UN, optuìo musliman-sku vladu za borbe u tom podru~ju. Onje istakao da su muslimani prvi, iz teza{ti}ene zone, preduzeli ofanzivu isasvim je, precizirao je lord Oven,bilo za o~ekivati da }e Srbi odgov-oriti.

Predstavnik UNPROFOR-a u Sarajevuizjavio je da su srpske snage prodrle uzonu bezbjednosti Biha}a, ju`no od toggrada. Komadant Erve Gurmelon pre-cizirao je da su, prema jo{ nepo-tvr|enim informacijama, Srbi zauze-li brdo Debeqa~a unutar zone bezb-

jednosti koju su na povr{ini od 80kvadratnih kilometara proglasile UN.

24. 11. 1994.

Na sastanku Savjeta NATO-a naambasadorskom nivou nisu podràniprijedlozi SAD da se okolina Biha}au pre~niku od 10 kilometara proglasizabrawenom zonom za te{konaoruàwe, niti zahtjev za "{irom irobusnijom intervencijom" NATO-aprotiv Srba u BiH.

[en Guofan, portparol kineskogMinistarstva inostranih poslova, upo-zorio je zapadne zemqe da "ne smijuprekora~iti mandat odràwa mira ubiv{oj Jugoslaviji" i izrazio "velikuzabrinutost zbog vazdu{nih napadaNATO-a u biv{oj BiH. "Kori{teweavijacije mora se ograni~itiiskqu~ivo na odbranu i za{titu civi-la u zonama bezbjednosti, a odmazdakoju prema Srbima ~ini NATO je ~istazloupotreba", rekao je Guofan.

"Stvari su se malo smirile u posqed-wa 24 ~asa, a zona bezbjednosti uosnovi se po{tuje", izjavio je povodomsituacije na podru~ju Biha}a komadantmirovnih snaga za biv{u BiH, generalMajkl Rouz. Rouz misli da Srbi "ne}enapredovati predaleko u unutra{wostbiha}kog xepa". "Sada oni po{tuju uosnovi zonu bezbjednosti oko grada",dodao je on. "Civilno stanovni{tvo,kako se ~ini, nije meta, kao ni gradskabolnica."

Pripadnici Narodne odbrane Auto-nomne Pokrajine Zapadne Bosne,lojalni Fikretu Abdi}u, na samom suulazu u Biha}. Borci NO APZB tvrdeda su krenuli u osloba|awe Biha}e,jer u tom gradu ima mnogo zatvorenih,maltretiranih, {ikaniranih i nadrugi na~in progowenih pripadnikaautonomije zapadne Bosne.

25. 11. 1994.

Funkcioneri mirovnih snaga UNpo~eli su na sarajevskom aerodromu

pregovore s predstavnicima RS ibosanskih muslimana. Razgovorima,kojima predsjedava komadant UNPRO-FOR-a za Bosnu general Majkl Rouz,prethodila je vijest o prekidu vatre uBiha}u kao i Rouzova izjava da posto-ji {ansa da se primirje pro{iri na~itavu biv{u BiH.

Potpredsjednik RS prof. dr NikolaKoqevi} razgovarao je na sarajevskomaerodromu sa predsjednikom musli-manske vlade u Sarajevu HarisomSilajxi}em i ministrom u toj vladiHasanom Muratovi}em o mogu}nosti-ma prekida rata u biv{oj BiH.Sastanku su prisustvovali i najvi{ipredstavnici vojnih i civilnih vlastiUNPROFOR-a za biv{u BiH, generalMajkl Rouz i Viktor Andrejev.Nakon sastanka, prof. Koqevi} jerekao da je "srpska strana ponudilamomentalno potpisivawe prelimi-narnog sporazuma o kraju rata", pre-ciziraju}i da on, "ne bi trebalo daprejudicira pitawe teritorijalnograzgrani~ewa".

27. 11. 1994.

U nastavku sjednice Savjeta bezbjed-nosti UN usvojeno je Predsjedni~kosaop{tewe, vezano za situaciju uokolini Biha}a, koja po op{toj ocjenipredstavqa najkriti~niju fazugra|anskog rata u BiH. U ovomsaop{tewu je "najstroè osu|enapovreda za{ti}ene zone u regionuBiha}a", podràni napori predstavni-ka UN da se postigne prekid vatre,zahtjevano "povla~ewe svih srpskihsnaga iz za{ti}ene zone Biha}a","osu|eno naru{avawe me|u-narodnegranice izme|u Republike Hrvatske iRepublike BiH" i traèno "momental-no obustavqawe svih neprijateqskihakcija preko tre granice i povla~eweSrba iz Krajine sa teritorije BiH" i,najzad, podràn plan Kontakt-grupe ijo{ jednom "Srbi u BiH o{tro osu|enizbog odbijawa da prihvate plan za ter-itorijalno rje{ewe".


204

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} uputio je pismogeneralnom sekretaru UN ButrosuGaliju u kojem predlaè da se defin-itivan mirovni ugovor za biv{u BiHpotpi{e za sedam do 10 dana u@enevi, uz posredovawe svjetskeorganizacije. "Na{a ponuda nudiradikalno rje{ewe" - momentalan miri potpisivawe kona~nog mirovnogugovora, kojim ne bi bio prejudiciranteritorijalni i politi~ki aspekt",nagla{ava se u pismu predsjednikaKaraxi}a i napomiwe da je to "najbo-qe mogu}e rje{ewe za obje strane, isrpsku i muslimansku".

"Srbi su odloìli rok za predajumuslimanskim snagama petog korpusakoje su jo{ u Biha}u i ostavili su immogu}nost da se predaju snagamaFikreta Abdi}a lidera AP ZB",izjavio je na Palama potpredsjednikRS Nikola Koqevi}. "Pruìli smoim novu {ansu, da se ne moraju pre-dati nama. Mogu se predati snagamagospodina Abdi}a. To je na{a ponu-da", rekao je Koqevi}.

U Mosvki je oko 1.000 qudi demon-striralo ispred ameri~ke ambasade uznak solidarnosti sa Srbima,izraàvaju}i na taj na~in protest"protiv ameri~ke agresivne politikena Balkanu".

28. 11. 1994.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je razgovarao sa ~lanovi-ma Kontakt-grupe za BiH. U razgovoruje konstatovano da treba ostvaritiinicijativu za postizawe op{tegprekida neprijateqstava u BiH,onemogu}iti oruàne provokacije i uponu|enom mirovnom planu Kontakt-grupe razviti elemente koji se odnosena ustavno ure|ew i bilateralne pre-govore o teritorijalnom razgra-ni~ewu, kao i da treba preciziratiobaveze u pogledu ukidawa ekonom-skih sankcija prema SR Jugoslaviji.

Nesvrstane zemqe podnijele suSavjetu bezbjednosti UN u Wujorkunacrt Rezolucije o demilita-rizaciji Biha}a, prema kojoj bi seiz grada povukle sve vojne snage, osim500 policajaca.

29. 11. 1994.

Hrvatska vojska (Prvi hrvatskigardijski zdrug, êtvrta i Peta gardi-jska brigada) u sadejstvu sa HVOpo~ela ofanzivu "Zima 94" izLivawskog poqa prema Glamo~u,Grahovu i Dinari, odnosno Kninu.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jenovo Predsjedni~ko saop{tewe osituaciji u Biha}u. Ovim saop{tewempodràna je inicijativa generalnogsekretara UN Butrosa Galija da uSarajevu pregovara sa objemazara}enim stranama u ciqu postizawaprekida vatre u Biha}u, a potom i nacijeloj teritoriji BiH. Prvi put usaop{tewu ovog tipa nije bilooptu`bi protiv Srba i samo jeuop{teno osu|ena povreda bezbjednezone.

30. 11. 1994.

U poku{aju da postigne prekid vatre uBiH generalni sekretar UN ButrosGali doputovao je u Sarajevo. Tomprilikom susreo se sa liderom bosan-skih muslimana Alijom Izetbe-govi}em, koji je izjavio da }e musli-mani pregovarati samo kada Srbi buduprihvatili mirovni plan Kontakt-grupe, ali da su spremni da prihvateprivremeni prekid vatre, mada poduslovima koje oni odrede.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} nije se sastao sageneralnim sekretarom UN ButrosomGalijem kako je bilo predvi|eno poprotokolu. Predsjednik Karaxi} iButros Gali je trebalo da se sretnu uSrpskoj op{tini Novo Sarajevo, aligeneralni sekretar nije pristao dado|e u srpski dio grada.

Generalni sekretar UN Butros Galiizrazio je razo~arewe zbog odbijawadràvnog rukovodstva RS da do|e nasastanak na sarajevski aerodrom iinsistirawa da do susreta do|e u srp-skom dijelu Sarajeva. "Duboko samrazo~aran i iznenea|en odlukomSrba. Bez saradwe obje strane bi}esve teè ubjediti Savjet bezbjednostiUN da zadrì plave {qemove ovdje",rekao je Gali ne{to prije odlaska izSarajeva.

Vlada RSK na sjednici u Kninu jedno-glasno je usvojila paket Sporazuma oekonomskim odnosima s Hrvatskom.Time je RSK, po rije~ima predsjedni-ka Vlade RSK Borislava Mikeli}a,"jo{ jednom nedvosmisleno pokazalada je za politiku mira i koopera-tivnosti s me|unarodnom zajednicom."

Pred polazak u Brisel na ministars-ki sastanak Savjeta NATO-a ameri~kidràvni sekretar Voren Kristoferje izjavio da vlada SAD ne}e stavqatiakcenat na vojnu silu kao sredstvozaustavqawa srpskih napada u BiH iwihovo vra}awe za pregovara~ki sto,ve} da }e ubudu}e najva`niji diplo-matski napori biti pra}eni podstica-jima za Srbe da prihvate mirovniplan. On je rekao da se "SAD ne}esuprotstavqati ideji da Srbi iz BiHuspostave politi~ke veze sa susjednomSrbijom". Ovakav stav i odustajawe odvojne opcije, tj. mogu}eg ukidawaembarga na oru`je, u evropskim diplo-matskim krugovima protuma~eno je kaodavawe prednosti o~uvawu jedinstvaAtlanskog pakta.

Predsjednik AP ZB Fikret Abdi}àli {to je prije ~etiri godine pre-pustio mjesto predsjednika Predsjed-ni{tva tada{we BiH AlijiIzetbegovi}u, iako je dobio najvi{eglasova na izborima. "Da sam prihva-tio funkciju predsjednika, ne bi bilorata. Poslije tri mjeseca morao sampriznati", rekao je Abdi}, "da nemamvi{e uticaja pa sam se vratio u zapad-nu Bosnu da tamo pomognem". "Imali

1994


205

smo poslije, dovoqno hrane iodràvali smo mir sa susjedima. Kadasam zakqu~io mir sa Srbima, tvrdilose da sam ~etnik, kada sam to istou~inio s Hrvatima, govorilo se da samusta{a. Nisam ni jedno ni drugo negoonaj isti Fikret Abdi}."

Hrvatski ministar odbrane Gojko[u{ak izjavio je da }e Hrvatskastupiti u rat protiv VRS ukolikoBiha} padne u srpske ruke.

01. 12. 1994.

Ruski ministari inostranih poslovaAndrej Kozirjev, koji boravi uParizu, izjavi je da postiji {ansa dase u BiH sklopi primirje koje bi tra-jalo od tri do {est mjeseci. Kozirjevje rekao da predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} iskrenopoku{ava da Srbe u BiH primora daprihvate mivoni plan Kontakt-grupe.

U srpskim naseqima oko Glamo~a dow-elivawskog poqa bjesni ofanzivaHVO i dijelova regularne vojskeRepublike Hrvatske na graniciRepublike Srpske. Vi{e od 500 raket-nih projektila iz vi{ecjevnog baca~araketa ispaqeno je na srpska naseqa uovom dijelu Repbulike. Zdruènehrvatske jedinice pro{irile su fronti na podru~ju Grahova, a najja~imnapadima izloèna su srpska selaProvo, Sajkovi}, âprazlije, Kazanci iêlebi}.

Skup{tina RSK u Kninu prihvatila jetekst Sporazuma o me|usobnoj ekonom-skoj saradwi RSK i RepublikeHrvatske. Dokument su potpisaliHrvoje [arini} i BorislavMikeli}.

02. 12. 1994.

[efovi diplomatija pet zemaqa~lanica Kontakt-grupe, poslije sas-tanka u Briselu, obnovili su plan zarje{avawe krize u BiH. Kqu~ne ta~kedogovora su: ratni sukobi u BiH trebada se okon~aju mirovnim pregovorima,

a ne vojnom akcijom; u osnovi rje{ewaproblema treba da bude ranije pred-loèna procentualna podjela teri-torije (51:49%), procenti ostaju, ateritorije se naknadno mogu sporazum-no razmjewivati; BiH se mora o~uvatikao cjelovita i suverena dràva; trebaizraditi takve ustavne aran`mane koji}e biti prihvtqivi za sve tri strane,uz o~uvawe integriteta BiH i ravno-pravne i uravnoteène aran`mane zabosansko-hrvatski entitet i srpskientitet. Ministri Kontakt-grupezatraìli su, osim toga momentalniprekid vatre u tzv. za{ti}enoj zoniBiha}a i obustavqawe neprijateqsta-va u cijeloj BiH. Podràli su naporeUNPROFOR-a za demilitarijacijuzone Biha}a i Sarajeva i nesmetaniprolaz humanitarnih konvoja.Ministri su preporu~ili {to skorijeme|usobno priznavawe svih dràvabiv{e Jugoslavije unutar wihovihme|unarodno prihnatih granica.

Prvi put poslije zavr{etka hladnograta Rusija je upotrijebila veto uSavjetu bezbjednosti UN. AmbasadorRusije Sergej Lavrov je stavio veto nanacrt rezolucije nesvrstanih i islam-skih zemaqa, koju su podràli pred-stavnici Hrvatske i BiH. Prijedlogomrezolucije se predvi|alo poo{tra-vawe reìma kontrole na promethumanitarnih roba preko granice SRJi BiH, ukqu~uju}i i prevoz za oblastsrpske Krajine. To bi prakti~nozna~ilo da bi bez odobrewa hrvatskihvlasti bio onemogu}en svaki uvoz itransport robe za Srbe u Krajini. Usvom obrazloèwu Lavrov je rekao dabi usvajawe ove rezolucije oteàlopoloàj SRJ, koja je ve} pod me|unaro-dnim sankcijama, a s obzirom na wenkonstruktivni dopinos miru takvaodluka bi bila "nelogi~na i politi~kineprihvatqiva".

U Sanski Most su stigli posmrtniostaci trinaestorice boraca [estesanske pje{adijske brigade koji subili zarobqeni u borbama kodGrada~ca.

04. 12. 1994.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je ministre inos-tranih poslova Francuske Alena@ipea i Velike Britanije DaglasaHerda. Pozitivno su ocijeweni sta-vovi ministarskog sastanka Kontakt-grupe u Briselu, posebno nastojawe dase konflikt rje{ava mirovnim putem.

Poslije susreta sa ameri~kim iza-slanikom ârslom Redmanom uSarajevu, premijer Federacije BiHHaris Silajxi} odbacio je mogu}nostizmjena mirovnog plana Kontakt-grupe.

Vojne vlasti Republike Srpske Krajineproglasile su mobilizaciju dodatnogqudstva nakon vojne prijetweHrvatske. U saop{tewu iz Kabinetapredsjednika RSK Milana Marti}anagla{ava se "da je Vrhovna Komandaodbrane RSK pristupila preventivnojmobilizaciji dodatnog qudstva zbogvelike koncentracije hrvatskihjedinica du` granice RSK" i dodaje daje "u Hrvatskoj progla{ena op{tamobilizacija, jer otvoreno prijetiRSK".

U prisustvu mnogobrojne rodbine, pri-jateqa, kom{ija i saboraca, ispredzadru`nog doma u Omarskoj kodPrijedora, odràna je zajedni~kakomemoracija i opijelo dvanaestoricisrpskih boraca, pripadnika Petekozarske brigade, koje su 12. septem-bra na zvjerski na~in ubili islamskifundamentalisti na biha}kom rati{tu.Povodom pogibije 12 boraca Petekozarske brigade na podru~ju prije-dorske op{tine progla{ena je trod-nevna àlost.

Turska je tajno isporu~ivala oru`jemuslimanima u biv{oj BiH, ali 90%ovih isporuka konfiskovali suHrvati, objavio je turski list, "Hurijet". "Tajnu pomo} za muslimane uBosni slali smo dok sam bio na~elnik{taba, ali su Hrvati prisvojili 90%po{iqki", izjavio je za "Hurijet" gen-


206

eral Dogan Gures, biv{i na~elnikturskih oruànih snaga.

05. 12. 1994.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je delegaciju nar-odnih poslanika Skup{tine RS nawihov zahtjev. U delegaciji je bio iministar inostranih poslova RSAleksa Buha. Delegacija }e se, uvjer-ena u postojawe novih elemenata iuslova za postizawe kona~nog mira,zaloìti da se odmah zakqu~i prekidneprijateqstava na ~itavoj teritorijiBiH.

Na~elnik {taba i komadant jediniceVRS na biha}ko-krupskom rati{tugeneral-potpukovnik Manojlo Mi-lovanovi} upozorio je me|unarodnuzajednicu da Izetbegovi}ev Petikorpus, koriste}i za{ti}enu gradskuzonu Biha}a za borbene aktivnosti, idaqe zloupotrebqava uzdràvawesrpske vojske od dejstava po samomBiha}u. "U posqedwe vrijeme musli-mani koncentri{u jake snage oko bol-nice u Biha}u smatraju}i da su tubezbjedni", objasnio je general Milo-vanovi} i upozori me|unarodnu zajed-nicu i javnost "da se kori{tewebiha}ke regionalne bolnice kaovojnog utvr|ewa vi{e ne moètolerisati."

06. 12. 1994.

Ameri~ki predstavnik u Kontakt-grupiârls Tomas doputovao je u Beograd.Nastojao je da objasni da se pozicijaSAD i Kontakt-grupe nije promijeni-la. Po wemu, od RS se u ovom trenutkune traì da potpi{u mirovni plan,ve} smo izjava da prihvataju osnoveplana Kontakt-grupe, kako bi timeomogu}ili po~etak pregovora o razm-jeni teritorija, ustavnim principimai konfederalnim vezama sa SRJ.

Predstavnik UN u BiH izjavio je dase Armija Hrvatske, zajedno sa mili-cijom bosanskih Hrvata, bori protivSrba u zapadnoj Bosni.

07. 12. 1994.

Glavni {tab VRS obavjestio jekomadanta UNPROFOR-a u biv{oj BiHgenerala Majkla Rouza da ima nepo-bitne dokaze da su muslimanske snageu Biha}u nasilno razoruàle vi{e od500 vojnika mirovnih snaga UN izBanglade{a.

"Ukoliko me|unarodna zajednica neosudi najnoviju agresiju regularnearmije Hrvatske i jedinice HVO naGrahovo i Glamo~, predstoji velikisrpsko-hrvatski rat", rekao je drRadovan Karaxi}, predsjednik RS naPalama. "Mislim da je napad Hrvatskena RS samo {tih-proba za {ireangaòvawe Hrvatske armije napodru~ju RSK", dodao je Karaxi}.

Kabinet predsjednika RepublikeSrpske izdao je saop{tewe za javnostu kojem pozdravqa spremnost pred-sjednika Srbije Slobodana Milo-{evi}a da se ponovo susre}e sazvani~nim predstavnicima RS."Nadamo se da }e ovi susreti voditiukidawu sankcija sa telekomunikaci-jama, kaoi ekonomskih sankcija kojeje protiv RS uvela SR Jugoslavija, tedoprinijeti unapre|ewu mirovnogprocesa ", isti~e se u saop{tewu.

08. 12. 1994.

Jedinice VRS uspjele su da pro{ireslobodnu teritoriju na podru~ju novogmostobrana kod Krupe na Uni, azna~ajan uspjeh ostvarile su i urejonu Klokota, zapadno od Biha}a.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}pozdravio je novu orijentacijuameri~kog Stejt Departmenta, kojombi Srbi bili tretirani ravnopravnosa ostalim sukobqenim stranama ubiv{oj BiH, ocjeniv{i da su neuspje-si pregovara~kog procesa proiza{liupravo zbog odsustva takvog ameri~kogstava.

UNPROFOR je zatraìo hitnopovla~ewe vojnih jedinica Republike

Hrvatske koje se sa snagama bosanskihmuslimana i Hrvata u~estvuju u borba-ma na zapadu Bosne, saop{tio je port-parol civilnog sektora mirovnihsnaga UN u Sarajevu Tant Mjint. UN suprije nekoliko dana uo~ile, "znatnou~e{}e" vojnika iz Hrvatske - oko 700qudi - u zajedni~koj ofanzivi musli-mana i Hrvata iz Bosne na podru~juizme|u Livna i Glamo~a. "Timu~e{}em hrvatske armije jasno sekr{i me|unarodno pravo i naru{avasuverenitet i teritorija BiH",naglasio je portparol mirovnih snagaUN. "[tavi{e, prisustvo trupa izHrvatske UNPROFOR smatra destabi-lizira-ju}im faktorom, koji pove}avarizik {irewa rata", dodao je on.

Komandant UNPROFOR-a za BiH gen-eral Majkl Rouz pozvao je zara}enestrane da ne ugroàvaju mirovni pro-ces u trenutku kada zemqe ~iji pri-padnici u~estvuju u mirovnoj misijipreispitaju da li }e ih povu}i ili ne.

Predsjednik SAD Bil Klintonponudio je da 25.000 ameri~kih vojni-ka u~estvuje u eventualnoj akcijipovla~ewa snaga UNPROFOR-a izBiH.

Kabinet britanskog premijera XonaMejxora je razmatrao poloàj britan-skih jedinica u UNPROFOR-u iodlu~io da wihov status ostajenepromjewen, {to zna~i da one i daqeostaju u BiH.

09. 12. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}upozorio je NATO i ameri~ku vojskuda se, u eventualnom pomagawuizvla~ewa snaga iz BiH, nepribliàvaju srpskoj teritoriji i nepona{aju neprijateqski jer bi, u pro-tivnom, do{lo do velikog rata. "Bi}eto drugi Vijetnam", rekao je Karaxi}.

Predsjednik RSK Milan Marti}uputio je pismo generalnom sekretaruUN Butrosu Galiju u kome ukazuje naagresiju hrvatske vojske na dijelove

1994


207

RS u predjelu Grahova i Glamo~a.Ujediwene nacije daju Hrvatskoj"odrje{ene ruke za svoje opake ratnenamjere", ocjewuje Marti}.

12. 12. 1994.

Republiku Srpsku posjetila je dele-gacija Demokratske stranke, s pred-sjednikom Zoranom \in|i}em na~elu. Pale je posjetila i delegacijaSrpske radikalne stranke koju je pred-vodio potpredsjednik TomislavNikoli}.

RS je ukinula ratnu blokadu konvojaUN i omogu}ila snagama UNPROFOR-ada poslije tri mjeseca dobiju prvekoli~ine goriva.

Izme|u SRJ i RS ponovo suuspostavqene telefonske veze, koje subile u prekidu poslije odluke Saveznevlade o prekidu politi~kih i ekonom-skih odnosa sa RS od 4. avgusa.

Predsjedni~ko vije}e Hrvatske repub-like Herceg-Bosne i Predsjedni{tvoHDZ BiH donijeli su, na sjednici uLivnu, odluku da institucije Herceg-Bosne i HVO "ostanu i daqe u punojfunkciji".

13. 12. 1994.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} poz-vao je biv{eg predsjednik SAD XimijaKartera da posreduje u sukobima uBiH. Istovremeno, on je saop{tio da}e RS u roku od 24 ~asa preduzeti"mjere dobre voqe i mirovqubivihnamjera", sadràne u {est ta~aka: slo-bodno kretawe svih konvoja u BiH,osloba|awe svih pripadnika UN kojeSrbi drè kao taoce, osloba|awe svihmuslimanskih zarobqenika mla|ih od19 godina, otvarawe sarajevskog aero-droma za humanitarna letove, momen-talni prekid vatre u Sarajevu i okol-nim podru~jima, garantovawe po{to-vawa quskih prava svih stanovnicimana teritoriji koju kontroli{e RS.

Zvani~ni predstavnik Ministarstvainostranih poslova Rusije ocijenio

je inicijativu SAD za povla~ewemirovnih snaga iz BiH kao"dalekoseàn plan", ~iji je smisao dase poslije povla~ewa tih snaga ukineembargo na uvoz oru`ja bosanskim mus-limanima.

Jedinice Hrvatske vojske i daqe senalaze u zapadnim dijelovima BiH gdjesnagama Hrvatskog vije}a odbranepruàju podr{ku u akcijama protivSrba, izjavio je u Zagrebu portparolUNPROFOR-a Pol Rizli. Rizli jerekao da je hratska vojska "i daqeprisutna" na bosanskoj teritoriji, du`granice sjeverozapadno od Livna.

14. 12. 1994.

Francuski general Pjer Mari Galoauputio je pismo predsjedniku RS drRadovanu Karaxi}u u kojem poz-dravqa pobjede srpske vojske napodru~ju Biha}a i nastavak borbe zajedinstvo srpskog naroda. "Srpskahrabrost i samoopredjeqewe jo{ jed-nom su pobjedili. Koliko nas je mus-limanska ofanziva, pod okriqem UN,zapadne medije i dobro pla}ene propa-gande, bila zabrinula i oàlostila,toliko nas je obznana va{e pobjed-ni~ke kontraofanzive utje{ila i okr-jepila, nagla{ava se u pismu.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} ispecijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i razgovar-ali su na Palama o nastavku mirovnogprocesa u BiH. Aka{i je izjavio da jepostignut dogovor o osnovnim elemen-tima mirovnog sporazuma, a da }e sedetaqi naknadno utana~iti.

15. 12. 1994.

Ponuda predsjednik RS RadovanaKaraxi}a biv{em predsjedniku SADXimiju Karteru da posreduje u BiHnai{la je na razli~ito reagovawe usvijetu. U UN je objavqeno da je gener-alni sekretar UN Butros Gali"podrào napore Ximija Kartera".Predstavnici Stejt departmenta suizjavili da podr`vaju svaki korak ka

miru, ali da Karterova misija nikakone moà biti zamijewena za planKontakt-grupe.

Predsjednik Vlade Federacije BiHHaris Silajxi} naredio je komadantuPetog (biha}kog) korpusa AtifuDudakovi}u, da u slu~aju ozbiqnijegugroàvawa Biha}a sru{i gradsku bol-nicu i za to optuì Srbe. Srpski vojniizvori raspolaù pouzdanim podacimada je Silajxi} naloìo Dudakovi}u daprethodno pobije sve rawenike ibolesnike koji se lije~e u gradskojbolnici, kako bi se postigao ve}iantisrpski efekat u me|unarodnojjavnosti i uklonili svjedoci.

U Kazablanci je zavr{en samit 52~lanice Organizacije islamske kon-ferencije. Zatraèno je ukidaweembarga na isporuku oru`ja bosanskimmuslimanima.

16. 12. 1994.

[kolski centar VRS u Bawoj Lucizva}e se Centar vojnih {kola VRS"Rajko Bala}". Tako }e ovaj centar, uznak po{tovawa i zahvalnosti premasvom komadantu, dobiti ime generalaRajka Bala}a, koji je predvode}i svojepitomce poginuo 4. novembra ovegodine na biha}kom rati{tu.

18. 12. 1994.

Biv{i ameri~ki predsjednik XimiKarter poslije sastanka u Zagrebu spredstavnicma mirovnih snaga UN,predsjednikom Hrvatske FrawomTu|manom, doputovao je u Sarajevo,gdje se susreo s muslimanskim lideromAlijom Izetbegovi}em.

Vrhovna komanda Narodne odbraneAutonomne Pokrajine Zapadna Bosnasaop{tila je da su wene snage oko 15~asova, "u potpunosti oslobodileVeliku Kladu{u."

U posqedwoj ofanzivi jedinice HVOi regularne Hrvatske vojske iz prav-ca Livna prema Grahovu, svaki drugi


208

stanovnik grahovske op{tine protjer-an je sa svog ogwi{ta. Jedinice HVO iHV uni{tile su osam srpskih sela -âprazlije, Provo, Gubin i Sajkovi},na sjevernim padinama Dinare, teêlebi}, Bujmunte, Radanovce iVrbicu, sa ju`ne strane planineStaretine.

19. 12. 1994.

Biv{i ameri~ki predsjednik XimiKarter razgovarao je vi{e od devet~asova s rukovodstvom RS na Palama.Prema Karterovoj izjavi, postignu jesporazum od osam ta~aka: prekid vatrepo~ev od 23. decembra; po~etak pre-govora s ciqem zakqu~ewa sporazumado 1. januara 1995. godine o potpunomobustavqawu neprijateqstava; pregov-ori o globalnom miru na bazi prijed-loga Kontakt-grupe; u tom periodu slo-boda kretawa za humanitarne konvoje,otvarawe sarajevskog aerodromaprema uslovima postoje}ih sporazuma;svaka strana bi}e odgovorna u zonamakoje kontroli{e za nadzor i upotrebuoru`ja; svaka strana bi}e odgovornaza za{titu prava ~ovjeka, svako }emo}i da izabere mjesto gdje }eìvjeti; brza razmjena zarobqenika; udefinitivnom sporazumu zara}enestrane moraju da se sloè u svemu iline}e biti sporazuma.

20. 12. 1992.

Generalni sekretar UN u WujorkuButros Gali pozdravio je prve rezul-tate Karterove posredni~ke misije ubiv{oj BiH, ocjeniv{i da je biv{iameri~ki predsjednik unio novi mom-enat u naporima da se prekinu sukobii do|e do kona~nog mira. "Sada jenajva`nije pitawe kako da se taj mom-enat {to boqe iskoristi", naglasio jeGali.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} razgovarao je s biv{impredsjednikom SAD Ximijem Karte-rom povodom wegove posredni~kemisije me|u sukobqenim stranama uBiH. Milo{evi} je izrazio punupodr{ku Srbije wegovim naporima.

21. 12. 1994.

Auto-put Zagreb - Beograd poslijepune tri godine otvoren je za sao-bra}aj. Otvarawu auto-puta kodOku~ana, prisustvovali su predsjed-nik RSK Milan Marti}, komadantSrpske Vojske Krajine general-majorMilan êleketi}, ministar odbraneRadoslav Tawga i dr.

Lider dijela bosanskih muslimanaAlija Izetbegovi} smatra da su{anse za uspostavqawe mira u biv{ojBiH vrlo male, uprkos naporima kojena tom planu ~ini biv{i ameri~kipredsjednik Ximi Karter. "Ne}emopristati na trajan prekid vatre jer bito zna~ilo zale|ivawe sada{wih lin-ija razdvajawa, ali podràvamoograni~enu obustavu neprijateqstava."Izetbegovi} je u Sarajevu naglasio damuslimani ne}e odustati od borbe zadràvni integritet biv{e BiH izakqu~io da }e rat potrajati ta~noonoliko koliko je potrebno da se tajciq ostvari.

22. 12. 1994.

"Najve}a gre{ka koju me|unarodnazajednica ~ini je nastavak sankcijanametnutih Jugoslaviji. Sankcijepredstavqaju hranu ekstremistima naobje strane. Muslimanski ekstremistiu Bosni sawaju da }e se Srbijasru{iti pod teretom sanckija i da }ese poslije toga rat prenijeti naKosovo i druge oblasti Srbije, {to senikada ne}e dogoditi. Srpskiekstremisti misle da }e sankcijedovesti do dramati~nih problema uSrbiji, do totalnog rata. Zbog togasankcije imaju samo jedan efekat - dahrane ratne opcije", izjavio je pred-sjednik Srbije SlobodanMilo{evi}. Milo{evi} je rekao da"Velika Srbija" nikada nije biladefinisan ciq nego je izvikana tezaZapada. On je podsjetio da je odmahposlije formirawa SRJ Saveznaskup{tina iza{la s deklaracijom ukojoj je jasno re~eno da Jugoslavija

nema teritorijalnih pretenzija premasusjedima. "Bilo je mnogo boqe da sviJugosloveni ostanu u jednojJugoslaviji. Nijedan narod biv{eJugoslavije ne}e na}i boqu budu}nostvan Jugoslavije. Pogledajte {to sedogodilo sa otcjepqenim republika-ma: Slovenija je postala drugorazred-na op{tina Austrije. Hrvatska jesatelitska zemqa Wema~ke. BiH nepostoji. Makedonija je izgubila suv-erenitet prije nego {to ga je stekla ...Jedino SRJ ostaje na Balkanu kaonezavisna zemqa, ali ka`wewa {to jebila protiv rastakawa Jugoslavije,"rekao je predsjednik Srbije.

23. 12. 1994.

Republika Srpska i UN potpisale suna Palama Sporazum o prekidu vatrekoji stupa na snagu sutra u podne.Potpis na sporazum su u ime RSstavili predsjednik RadovanKaraxi} i komadant Glavnog {tabaVojske RS general Ratko Mladi}, au ime UN specijalni izaslanik gener-alnog sekretara Jasu{i Aka{i ikomadant UNPROFORA za biv{uJugoslaviju Bertran De Laprel. "Ovoje prvi korak u realizaciji na{egdogovora sa biv{im ameri~kim pred-sjednikom Karterom", rekao jeKaraxi} poslije potpisivawa sporazu-ma.

24. 12. 1994.

Akademija nauka i umjetnostiRepublike Srpske utemeqena je uBawoj Luci. Ovom skupu najvi{ihjavnih i kulturnih radnika prisustvo-vali su predstavnici visokih poli-ti~kih organa i nau~nih institucija izRepublike Srpske, RSK i Jugoslavije.Osnivawe Akademije nauka i umjetnos-ti je politi~ki i nacionalni interes,koji vodi ka ostvarewu zajedni~kogciqa - ujediwewa svih srpskihzemaqa istakao je Qubomir Zukovi},ministar za obrazovawe, nauku i kul-turu u Vladi RS. Do izborneskup{tine, na kojoj }e biti izabrani

1994


209

upravni organi i usvojen statut, na~elu Akademije nalazi}e se akademici:Slavko Leovac i Petar Mandi}.

26. 12. 1994.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} uputio je sa Palapismo generalnom sekretaru UNButrosu Galiju upozoravaju}i daHrvatska ofanziva na jugozapadnegranice Republike ugroàva Sporazumo prekidu vatre i mirovni proces kojije otpo~eo na inicijativi biv{egameri~kog predsjednika XimijaKartera. "Bosanski Hrvati iRepublika Hrvatska nisu potpisalisporazum o primirju, nego su poja~aliofanzivu u predjelu Glamo~a iGrahova, okupiraju}i i pale}i dese-tine srpskih sela. "Iako imamo legit-imi~no pravo na kontraofanzivu, mi}emo se uzdràvati, da bismo sa~uvalimirovni proces. Vas molimo da svojimautoritetom uti~ete da Savjet bezbjed-nosti UN postavi Hrvatskoj i bosan-skim Hrvatima ultimatum kojim se pri-jeti sankcijama ukoliko ne obustaveofanzivu i ne vrate se na svoju teri-toriju " - poru~io je predsjednikKaraxi} Galiju.

Na ~etvrtoj sjednici Skup{tineSrpskog grada Sarajeva u Vogo{}i,usvojena je Deklaracija o Srpskomgradu Sarajevu kojom se potvr|uje daje ovaj grad "neodvojivi dio i glavnigrad Republike Srpske." U ovom,strate{ki va`nom, dokumentu senagla{ava " da srpski narod, naosnovu istorijskih ~iwenica, etni~kograsporeda, vlasni{tva nad teritorija-ma, novog realnog stawa, te slobodnoizraène voqe, polaè ova prava nagrad Sarajevo i wegovu okolinu."

28. 12. 1994.

[ef posmatra~ke misije Evropskeunije na podru~ju biv{e Jugoslavije,wema~ki diplomata Pol Joakim[tulpnagel, izjavio je da je Kontakt-grupa obe}ala Srbima isti tretman kao

i muslimansko Hrvatskoj federaciji ubiv{oj BiH. "Ako nastaje konfed-eracija izme|u muslimansko-hrvatskofederacije i Republike Hrvatske, to}e zna~iti i konfederaciju bosanskihSrba i Srbije", rekao je [tulpnagel.

Ujediwewe nacije ocijenile su da seprekid vatre u biv{oj BiH i daqeodràva. Vojni predstavnik UN majorKos Sol je ocjenio da je vojnaaktivnost smawena za "90 procenata" uodnosu na period prije uspostavqawaprekida vatre 23. decembra.

U najmawe tri centra u Slovenijiobu~avaju se vojno sposobni muslimaniporijeklom iz biv{e BiH. Prema tvrd-wama zarobqenih pripadnika petogmuslimanskog korpusa, oni su "speci-jalnu vojnu obuku pro{li u centrima[i{ka kod Qubqane, Te`no u okoli-ni Maribora i Stucenica na Pohorju,a iste kurseve " koji i daqe traju",tamo su ranije zavr{ili i "mnogidrugi" wihovi sunarodnici, alinagla{avaju da na taj tretman "nisuba{ dobrovoqno pristali." Nakonzavr{etka obuke u Sloveniji, tvrdezarobqeni, dobili su "potrebnu opre-mu i nove li~ne isprave" pomo}u kojihsu "organizovano tajnim kanalimastigli u Biha}", gdje su "raspore|eni ujedinice Petog (muslimanskog) kor-pusa."

29. 12. 1994.

Narodna skup{tina Republike Srpskeprvi put se na Palama, nakon tri ratnegodine, podjelila po strana~kom prin-cipu. Iz, do tada jedinstvenog klubaposlanika, istupilo je sedam stalnih~lanova, koji su formirali Klubnezavisnih poslanika. Za predsjed-nika novoformiranog kluba izabran jeposlanik iz Lakta{a Milorad Dodik,a ~ine ga jo{ Momo Mi~i} iz Tuzle,Nikola Peri} iz Obudovca, Uro{Gosti} iz Doboja, Milenko Panti} izBroda, Stanko Blagojevi} iz Modri~ei Ratko Borkovi} iz Gradi{ke, svinekada{wi ~lanovi Saveza reform-

skih snaga i Socijaldemokratske par-tije BiH.

Narodna skup{tina RS sa 53 glasa "za"i osam uzdrànih prihvatila je nas-tavak mirovnog procesa na osnovusporazuma koji je dràvno rukovodstvoRS nedavno utana~ilo s biv{im pred-sjednikom SAD Ximijem Karterom.

30. 12. 1994.

Komadanta Glavnog {taba VRS, gener-al-pukovnika Ratka Mladi}a jeugledni hambur{ki list "Vohenpost" ubroju od 29. decembra proglasio"ôvjekom godine."

Na tre}oj sjednici skup{tine op{tineOxak donesena je odluka da sesada{wi naziv za grad Oxak promjeniu ime Vukosavqe.

31. 12. 1994.

Poslije dugih pregovora izme|u pred-stavnika UNPROFOR-a i zara}enihstrana u BiH, predstavnici RS naPalama i muslimanske vlade uSarajevu potpisali su Sporazum oprekidu neprijateqstava. Sporazumima 10 ta~aka: 1) potpuni prekidneprijateqstava po~iwe 1. januara itraje ~etiri mjeseca, s mogu}no{}uobnavqawa; 2) prekid neprijateqstavanadgleda}e UNPROFOR, formira}e secentralna i regionalne zajedni~kekomisije; 3) razmjeni}e se oficiri zavezu izme|u UNPROFOR-a i zara}enihstrana; 4) zara}ene strane }e se razd-vojiti postavqawem snaga UNPROFOR-a izme|u wih, pregovara}e se opovla~ewu te{kog naoruàwa; 5)omogu}uje se puna sloboda kretawa zasnage i organizacije UNPROFOR-a,pogotovou za UNHCR; 6) strane seobavezuju da }e striktno po{tovatiranije potpisane sporazume (o sara-jevskom aerodromu, Gora`du,Srebrenici i @epi i dr.); 7) strane }ese uzajamno potpomagati u obna-vqawukomunalnih usluga i ekonomskih dje-latnosti; 8) osloba|awe zato~enih u


210

vezi s ovim sukobom; 9) saradwa saUNPROFOR-om u nadgledawupovla~ewa svih stranih trupa, osimmirovnih snaga UNPROFOR-a; 10)sporazum ne prejudicira kona~nopoliti~ko ili teritorijalno rje{ewe.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} i komandant

Glavnog {taba VRS general RatkoMladi} potpisali su sporazum o~etvoromjese~nom prekidu neprijate-qstva, saop{tili su predstavnici UN.Potpisivawe dokumenta oba-vqeno jena Palama u prisustvu specijalnogizaslanika UN Jasu{ija Aka{ija ikomandanta UNPROFORA u Bosni gen-

erala Majkla Rouza. ^etvorom-jese~no primirje treba da stupi nasnagu danas u podne, a ciq sporazumaje da omogu}i obnovu mirovnih pre-govora o rje{ewu krize u BiH, doda-ju agencije. Vlada bosanskih musli-mana potpisala je sporazum sino} uSarajevu.

1994


211


212

1995


213


214

1995


215

01. 01. 1995.

Pravda u bosanskom sukobu je nastrani Srba, tvrdi u svom natpisu pot-puno neuobi~ajeno za ~e{ke prilike,dnevnik "[pigl". Tu tvrdwu listiznosi u kratkom komentaru uz infor-maciju o pregovorima o zakqu~ewu~etvoromjese~nog primirja. Doslovcese kaè: "Sigurno je da je pravda utom sukobu na strani Srba. Muslimaninisu narodnost nego pripadniciislamske vjere. To je isti paradokskao kad bi kod nas iznikla narodnostkatoli~ka, ~eskobratska ilipravoslavna."

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonpozdravio je sporazum o ~etvorom-jese~nom prekidu vatre, koji su u sub-otu potpisali "bosanski Srbi" i mus-limani uz posredovawe UN i izrazioje nadu da }e ono u potpunosti bitipo{tovano.

02. 01. 1995.

U prisustvu komandanta UNPROFOR-agenerala Majkla Rouza, bosanskiHrvati i muslimani iz Autonomnepokrajine Zapadna Bosna potpisali susporazum o potpunom prekidu nepri-jateqstava u BiH. Sporazum je uMostaru u ime Hrvata potpisaoKre{imir Zubak, a u ime muslimanaFikret Abdi}.

"Izgleda da strane u sukobu zaista nemogu i ne èle vi{e da se bore. Srbisu ve} ostvarili ve}inu ciqeva, amuslimani znaju da ih je svijet prodaoi izdao i da ni od koga ne mogu vi{eni{ta o~ekivati", kaè u komentaruaustrijski dnevnik "Kronen Cajtung"iz Be~a.

"Muslimani su u Bosni izgubili rat ijedino {to UN za wih mogu u~initijeste da im pregovorima omogu}enajpovoqnije uslove za kapitulaciju",izjavio je jedan predstavnik UN za"Va{ington Post".

05. 01. 1995.

Na prvoj sjednici ameri~kog Kongresasenator Bob Dol je podnio nacrtrezolucije u kome se od predsjednikaBila Klintona traì da mimo Savjetabezbjednosti UN ukine embargo naoru`je za muslimane u BiH.

06. 01. 1995.

Savjet bezbjednosti UN je usvojioPredsjedni~ko saop{tewe, kojim jepodràn sporazum zara}enih strana uBiH o ~etveromjese~nom primirju.

U Bonu je zavr{en dvodnevni sastanakKontakt grupe za BiH, na eskpertskomnivou, bez vidqivog rezultata.

09. 01. 1995.

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al Ratko Mladi} izjavio je da }eputevi za Sarajevo biti zatvoreni svedok se muslimani ne povuku iz demil-itarizovane zone na Igmanu.

10. 01. 1995.

U Parizu je zavr{en sastanakKontakt-grupe. Dogovoreno je daweni predstavnici hitno posjeteBeograd, Sarajevo, Pale i Zagreb.

11. 01. 1995.

Najvi{i vojni predstavnici suko-bqenih strana u biv{oj BiH pot-pisali su na sarajevskom aerodromudokument koji bi trebalo da u~vrstiSporazum o ~etvoromjese~nom prekiduneprijateqstava. Dokument predvi|adefinisawe "linije dodira", {to bitrebalo da u~ini UNPROFOR u sarad-wi sa sukobqenim stranama, a takouskla|ene mape bi trebalo da se ver-ifikuju do 31. januara 1995. godinepri tome se precizira da bi linijerazdvajawa oko Sarajeva moraleimati izgled od 9. februara 1994.godine. Komandant Glavnog {taba VRSgeneral-pukovnik Ratko Mladi}ocijenio je sastanak veoma konstruk-

tivnim, isti~u}i da predstavqa kru-pan doprinos mirnom rje{ewu krize.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je delegacijuKontakt-grupe. Razgovarano je oaktuelnom trenutku i toku mirovnihprocesa u BiH. Milo{evi} je naglasioda je plan Kontakt-grupe u svimta~kama osnov za uspje{no nas-tavqawe mirovnog procesa.

Ameri~ki predstavnik u Kontakt-grupiârls Tomas izjavio je u Beogradu dapregovori o rje{ewu bosanske krizetreba da otpo~nu prihvatawem planaKontakt-grupe kao polazne osnove.Precizirao je da to zna~i na nemaultimatuma za bilo koju od zara}enihstrana, te da svaki sporazum treba daprihvate obe strane. "SAD nisu nikadupotrijebile rije~ ultimatum", rekaoje on.

Predsjednik Demokratske strankeSrbije (DSS) Vojislav Ko{tunicaizjavio je da je te{ko o~ekivati da }emirovni proces za biv{u BiH naglokrenuti naprijed i smatra da }estvari i}i korak po korak. Po wegov-om mi{qewu, me|unarodna zajednicabi trebalo da shvati ~iwenicu da je"BiH umrla onda kada i biv{a SFRJ".

U bazi UNPROFOR-a na zagreba~komaerodromu Pleso po~eo je novi krugpregovora delegacija Hrvatske iRSK o sprovo|ewu sporazuma oekonomskim pitawima koji je potpisanpo~etkom pro{log mjeseca. Razgovorise vode iza zatvorenih vrata, a uwima u~estvuju i me|unarodni posred-nici Lord Oven i TorvaldStoltenberg. Na ~elu kraji{kog pre-govara~kog tima je BorislavMikeli}, a {ef hrvatske delegacijeje Hrvoje [arini}.

Turski dnevnik "Sabah" postavio je, uposebnom tekstu o biv{oj Bosni, vi{epitawa lideru bosanskih muslimanaAliji Izetbegovi}u povodom raznih{pekulacija sa novcem u Turskoj idrugim zemqama, namijewenog bosan-

skim muslimanima. List polazi odjednog od najva`nijih politi~kihpitawa - kakvu dràvu zami{qaIzetbegovi} umjesto biv{e BiH,demokratsku ili diktatorsku. Da li sezalaè za demokratsku i laicisti~kudràvu, ili republiku po uzoru naIran. "Sabah" zatim traì odgovor napitawe, da li je na poseban ra~un u{vajcarskoj banci, otvoren za pomo}Bosni, do danas leglo 350 milionadolara. Ako je to ta~no, postavqa sepitawe koliko su novca Izetbegovi} i~lanovi wegove porodice, koji imajuovla{}ewa, podigli sa ra~una i {ta sus tim novcem uradili.

12. 01. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 970 kojom se produàvadjelimi~na suspenzija sankcija premaSR Jugoslaviji za jo{ 100 dana. Ona se,kao i u prethodnih 100 dana, odnosi name|unarodne avionske letove, trajekt-nu liniju Bar-Bari, sport i kulturu.

Milorad Dodik, predsjednik klubanezavisnih poslanika u NarodnojSkup{tini Republike Srpske, u inter-vjuu za "Glas srpski" je pored ostalogistakao: "Motivi za formirawe Klubanezavisnih poslanika su ~asni i izawih se ne krije ni~ija èqa zaru{ewe ovog ili onog rukovodstva. Mijednostavno èlimo da se ~uje na{autonoman glas u republi~kom parla-mentu u vrijeme kada se rje{ava sudbi-na naroda i svih gra|ana RepublikeSrpske".

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|manobavijestio je predstavnike ~lanovaKontakt-grupe za BiH, Savjet bezb-jednosti UN i Vatikan da je Hrvatskadonijela odluku da od pripadnikaUNPROFOR-a zatraì da do 31. martanapuste Hrvatsku.

13. 01. 1995.

Predstavnici RS i muslimanske Vladeu Sarajevu razgovarali su na sara-jevskom aerodromu o modalitetimaotvarawa "plavih puteva" za Sarajevo,

{to je ugovoreno ~etveromjese~nimsporazumom o prekidu neprijateqsta-va.

^lanovi Kontakt-grupe razgovaralisu na Palama s rukovodstvom RS omirovnom planu. Predsjednik Repu-blike Srpske Radovan Karaxi}istakao je da rukovodstvo Srba prih-vata prijedlog Kontakt-grupe kaoosnovu za daqe pregovore s vlastimabosanskih muslimana.

Snage muslimanske Vlade u Sarajevublokirale su bazu UN na aerodromu uTuzli i zaprijetile artiqerijom uznak protesta zbog Sporazuma o prim-irju sa Srbima u BiH.

15. 01. 1995.

"Najve}i diplomatski prodorRepublike Srpske bilo je uvo|ewebiv{eg predsjednika SAD XimijaKartera kao posrednika u rje{avawubosanske krize", izjavio je predsjed-nik RS dr Radovan Karaxi}. "U~itavom ovom ratu odlu~ivale su samodvije strane - Srbi i Amerikanci",rekao je Karaxi}, dodav{i da zbogodsustva kontakata izme|u Srba iAmerikanca nije ni moglo da do|e dorje{ewa. "Nakon Karterovog ulaska umirovni proces moè se o~ekivatirje{ewe bosanske krize", smatra pred-sjednik RS.

Predsjednik Narodne Skup{tineRepublike Srpske mr Mom~iloKraji{nik komentarisao je susret~lanova Nezavisnog kluba poslanika,na ~elu sa Miloradom Dodikom saekspertima Kontakt-grupe u Beogradu.Istakao je da "neko na taj na~in èlida razbije Parlament Srpske, {to ni ukom slu~aju ne ide u korist srpskognaroda na ovim prostorima niti moèposluìti na ~ast onima koji to rade"."Oni su to uradili samoinicijativno,a o susretu u Beogradu saznao sam izsredstava informisawa gdje sampro~itao da je do sastanka do{lo nainicijativu predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a."

16. 01. 1995.

Vlada SRJ je izrazila ozbiqnuzabrinutost zbog odluke VladeHrvatske da uskrati mandat UNPRO-FOR-u poslije 31. marta.

Analiziraju}i sprovo|ewe mandataUNPROFOR-a u svom izvje{tajupripremqenom za Savjet bezbjednosti,generalni sekretar UN Butros Galiizraàva bojazan da }e povla~ewemirovnih snaga UN iz Hrvatskenajverovatnije dovesti do ponovnograsplamsavawa rata.

Ameri~ki dnevnik "Baltimor Tajms"konstatuje da je ameri~ka vladakona~no odustala od unitarne BiH i daje stvarawe multietni~ke dràve natom prostoru nedostiàn ciq. "Mnogibiv{i funkcioneri u administracijinekada{weg predsjednika Xorxa Bu{apriznaju svoje gre{ke", primje}uje"Baltimor Tajms".

17. 01. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jePredsjedni~ko saop{tewe povodomodluke Hrvatske o povla~ewu UNPRO-FOR-a poslije 31. marta. U saop{tewuse izraàva zabrinutost zbog mogu}ihimplikacija hrvatskog zahtjeva.

Komandant Zbornog podru~ja Hrvatskevojske Split, general Ante Gotovina,izjavio da }e ove godine "biti godinaraspleta, mirnim ili vojnim putem".

"Oko 8.000 pripadnika zdruènihsnaga regularne hrvatske vojske i HVOHerceg-Bosne, u ofanzivi od Livnaprema Grahovu, okupirali su 13 srp-skih sela u Livawskom poqu", izjavioje na konferenciji za {tampu pred-sjednik op{tine Grahovo dr Du{anDeura. Ponavqaju}i taktiku "sprènezemqe", svojevremeno primijewene uRSK, Hrvati su bukvalno uni{tilivjekovna srpska naseqa - âprazlije,Provo, Gubin, Sajkovi}, Kazance,Prìne, êlebi}, Bojmunte, Rada-


216

novce, Vrbicu, Bogda{e, Bastase i deoCrnog Luga. "Mi dobro znamo kolikije strate{ki zna~aj tog podru~ja zaHrvate, a jo{ vi{e za nas. Tamo su, odkada se istorija pi{e, ìvjeli Srbi itako mora da ostane. Znamo isto takoda bi padom Grahova bila presje~ena"ìla kucavica" RSK prema RS iSrbiji, {to je kqu~ni razlog dausta{e budu vra}ene na wihove teri-torije", precizirao je Deura.

19. 01. 1995.

Predsjednik Republike SrpskeRadovan Karaxi} na Palama je razgo-varao sa ~etvoro~lanom delegacijomKongresa ruskih op{tina, kojipodràva pravednu borbu srpskog nar-oda za slobodu i samoopredjeqeweunutar biv{e Jugoslavije. Isti~u}i daje nakon raspada Sovjetskog Saveza zaRuse pripremqen isti scenario kaoza progon Srba nakon uni{tewa biv{eJugoslavije, predsjednik Izvr{nogKomiteta Kongresa ruskih op{tinaDimitrij Rogozin je izrazio"divqewe ruskog naroda hrabrom iizdr`qivom srpskom narodu u RS".

20. 01. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} primio je koman-danta UNPROFOR-a za biv{u BiHbritanskog generala Majkla Rouza iu wegovu ~ast priredio opro{tajpovodom okon~awa mandata na ovojfunkciji.

21. 01. 1995.

U okviru humanitarne akcije Srpskepravoslavne crkve "Bra}a - bra}i",manastir Svetog arhangela Gavrilapriredio je u Beogradu velikuduhovnu akademiju posve}enu RS iRSK. U uvodnoj besjedi episkopzahumsko-hercegova~ki Atanasijepozvao je Srbe u matici i dijasporida pomognu RS i RSK i ne dozvole da,kako je rekao "nesre}ni politi~ariprodubquju podjele me|u Srbima".

"Danas smo ovdje da posvjedo~imo dasmo bra}a, da glasno kaèmo da Drinanije i nikada ne}e biti granica me|uSrbima, nego ki~ma Srbije i srpstva.Pomozimo svojoj bra}i da preìvepatwe i isku{ewa, i Bog }e pomo}isvima", rekao je vladika Atanasije.

SAD }e od sada direktno pregovaratisa Srbima u Bosni ne osvr}u}i se pritome na Rezoluciju Savjeta bezbjed-nosti UN koje nalaè potpunu izo-laciju Republike Srpske i nanegodovawa muslimanske vlade uSarajevu, prenosi "Wujork Tajms"izvode iz pisma koje je ameri~kidràvni sekretar Voren Kristoferuputio muslimanskom lideru AlijiIzetbegovi}u.

22. 01. 1995.

Ameri~ki predstavnik u Kontakt-grupiârls Tomas razgovarao je s pred-stavnicima muslimanskog i srpskogrukovodstva, u Sarajevu i na Palama.

23. 01. 1995.

Predsjednik Narodne Skup{tineRepublike Srpske mr Mom~iloKraji{nik i ministar za odnose saUNPROFOR-om u muslimanskoj vladiHasan Muratovi} su na sarajevskomaerodromu potpisali Protokol oimplementaciji Sporazuma o potpunomprekidu neprijateqstava od 31.decembra i Sporazuma o slobodikretawa od 17. marta pro{le godine.

Da je UNPROFOR dopustio da NATOkrene na Srbe, on bi se svrstao namuslimansku stranu i postao u~esnikrata, izjavio je general Majkl Rouz uinervjuu londonskom "DejliTelegrafu", prije odlaska sadu`nosti komandanta UNPROFOR-a zabiv{u BiH. Odbijaju}i pritu`be da je,onemogu}iv{i {ire vazdu{ne napadena poloàje VRS u biha}kom xepu,omalovaìo sjevernoatlantsku vojnualijansu, general Rouz je rekao daNATO "nikada nije ni trebalo da

u~estvuje u bosansko-hercegova~komratu". "Muslimani su pretvoriliBiha} u bazu za ofanzive svojihjedinica" zakqu~io je general Rouz.

24. 01. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} primio je naPalama predstavnike Kontakt-grupe sakojima }e razgovarati o nastavkumirovnog procesa u biv{oj BiH. Osimdr Karaxi}a, u razgovorima sa srpskestrane u~estvuju i potpredsjednik RSdr Nikola Koqevi}, predsjednikNarodne Skup{tine mr Mom~iloKraji{nik, ministar inostranihposlova dr Aleksa Buha, te pred-stavnici Vojske RS generali BogdanSuboti} i Zdravko Tolimir.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je kopredsjednika@enevske konferencije DejvidaOvena i ambasadora Kai Aidea,pomo}nika kopredsjednika.Predsjednik Milo{evi} je izraziouvjerewe da }e uz anga`man Kontakt-grupe do}i do ubrzawa mirovnogprocesa, podrào je normalizovaweodnosa izme|u Knina i Zagreba.

Libijski lider Muamer el Gadafiizjavio je u da je apsolutno ubije|enda je istinski interes bosanskih mus-limana da ìve u jugoslovenskoj zajed-nici.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man,vo|a muslimana u biv{oj BiH AlijaIzetbegovi} i predsjednik Federa-cije BiH Kre{imir Zubak razgovar-ali su u Zagrebu o na~inimarje{avawa sukoba u Bosni, ostvari-vawu Va{ingtonskih sporazuma i kon-federalnih veza s Hrvatskom.

25. 01. 1995.

Najvi{i rukovodioci RSK i RS razgo-varali su na Palama o aktuelnojsituaciji, nakon odluke Hrvatske daotkaè gostoprimstvo mirovnim

1995


217

snagama UN i prijetwi hrvatskog pred-sjednika Frawe Tu|mana da }e silomvratiti "okupirana podru~ja".Predsjednik RS Radovan Karaxi}izjavio je da }e se u slu~aju agresijeHrvatske dvije srpske republikezapadno od Drine zajedni~ki braniti.Predsjednik RSK Milan Marti} jedodao da Srbija i Jugoslavija "preuzi-maju svoje obaveze i da }e za{titititeritoriju Krajine".

U sjedi{tu UNPROFOR-a u Sarajevusaop{teno je da su UN odlu~ile da 1.februara otvore tuzlanski aerodromza humanitarne letove i letoveUNPROFOR-a.

26. 01. 1995.

Novi komandant UNPROFOR-a u BiHRupert Smit stigao je u Sarajevo ipreuzeo du`nost.

27. 01. 1995.

Predstavnici Kontakt-grupe prekin-uli su pregovore o BiH.

Sabor Hrvatske je podrào odlukupredsjednika Frawe Tu|mana ookon~awu mandata UNPROFOR-a, uzocjenu da mirovne snage nisu ispunilehrvatska o~ekivawa. U svojojDeklaraciji odbijaju se pritisci dase odluka izmijeni i poziva vlada daizradi prijedlog programa "mirnereintegracije okupiranih podru~ja".

28. 01. 1995.

U Va{ingtonu ocjewuju da naporiKontakt-grupe nisu donijeli o~eki-vane rezultate zbog odbijawa "bosan-skih Srba" da prihvate mirovni plankao polaznu ta~ku za pregovore.

Novoosnovani Klub nezavisnihposlanika Narodne skup{tine RSuputio je pismo predsjedniku RSRadovanu Karaxi}u i predsjednikuSkup{tine RS Mom~ilu Kraji{niku ukome traì da se hitno zakaè sjedni-

ca Skup{tine RS u ciqu postizawakona~nog mira na prostorima BiH."Va{e neodgovorno pona{awe o pitaw-ima rata i mira ne moè biti predmetva{ih li~nih politi~kih kalkulacija",kaè se u pismu.

Predsjednik Srpske radikalne strankeVojislav [e{eq iza{ao je iz zatvo-ra poslije izdràne ~etveromjese~nekazne.

29. 01. 1995.

Organizacija srpskih ~etnika"Ravna Gora" iz australijskog gradaKanbere uputila je pismo podr{kerukovodstvu Republike Srpskepovodom odluke da se u Australijiotvori republi~ko predstavni{tvo.

30. 01. 1995.

Nacrt plana mini Kontakt-grupe "Z-4", koju ~ine predstavnici Evropskeunije, Konferencije o biv{ojJugoslaviji, SAD i Rusije i u kome supredloèna rje{ewa za odnose Knin-Zagreb, uru~ena su predsjednikuHrvatske Frawi Tu|manu. Tu|man jeizjavio da }e Hrvatska uzeti u obzirsve pozitivne dijelove plana koje onsadrì, prije svega "uspostavqawedràvnog suvereniteta na cijeloj teri-toriji Republike Hrvatske, povratakizbjeglica i lokalnu samoupravu zasrpsku etni~ku zajednicu ili mawinu".

RSK odbila je da razmatra plan miniKontakt-grupe za rje{ewe kraji{ko-hrvatskih odnosa. "Traìli smo odambasadora i vlade SAD i Rusije iSavjeta bezbjednosti da nam prethodnodostave garanciju da }e mirovne snagei poslije 31. marta ove godine ostatina teritoriji RSK kao za{titne snage,a ne kao posmatra~i", izjavio je timpovodom predsjednik RSK MilanMarti} novinarima. Odgovaraju}i napitawe {ta plan sadrì, Marti} jerekao: "S planom nismo upoznati ine}emo ga uzeti u razmatrawe dok nevidimo {ta }e biti sa mandatomUNPROFOR-a."

Nacrt plana mini Kontakt-grupe,koji je ponu|en Zagrebu i Kninu, nazi-va se "Nacrt sporazuma o Krajini,Slavoniji, ju`noj Barawi i zapadnomSremu". Dokument predvi|a formi-rawe autonomne oblasti SrpskaKrajina i obuhvata oblasti gdje suSrbi bili ve}insko stanovni{tvoprema popisu iz 1991. god. Na tompodru~ju vaìli bi svi zakoni i UstavRepublike Hrvatske, ali bi trebalo daih odobre i ostvaruju i vlasti u Kninu.Srpska Krajina bi mogla da usvoji sop-stveni grb i zastavu. Imali bi posebannovac, u vrijednosti kune, koji biizdavala hrvatska Banka i morale biga primati sve banke u Hrvatskoj. Napodru~ju Krajine upotrebqavali bi sesrpski jezik i }irili~no pismo. Unadle`nosti hrvatske Vlade bila bispoqna politika, spoqna trgovina icarine, odbrana i dràvqanstvo. Unadle`nosti Krajine spadali bi obra-zovawe, kultura, stambena izgradwa,javne slu`be, energetika, ubiraweporeza i dr. Krajina bi bila u roku odtri godine demilitarizovana, ali nihrvatska vojska ne bi mogla da ulazi uKrajinu bez poziva predsjednikaKrajine. Krajina bi imala svoje poli-cijske snage, opremqene isto kao iMUP Hrvatske. Predsjednik Krajine bise birao na pet godina, a imenovao bisve ministre u Vladi Krajine.

^lanovi Predsjedni{tva BiH - NijazDurakovi}, Stjepan Kquji}, IvoKom{i}, Tatjana Quji}-Mijatovi} iMirko Pejanovi} uputili su o{tarprotest komandi Armije BiH zbog sveve}eg uticaja islamske zajednice iSDA na wene jedinice. "Niko nemamonopol na patriotizam", stoji uprotestu dijela Predsjedni{tva, uznagla{avawe potrebe da vojska "moraostati svjetovna i demokratska kao idru{tvo za koje se, navodno, zalaèdràvni vrh".

31. 01. 1995.

Ameri~ki ambasador u HrvatskojPiter Galbrajt u izjavi doma}im i


218

stranim novinarima izrazio jeàqewe zbog odluke, kako je rekao,"srpske strane da ne prihvati plan, dao wemu ne pregovara, pa ~ak ni razgo-vara". Takva odluka, po rije~imaGalbrajta, ima za ciq da se izvr{ipritisak na produèwe mandatamirovnim snagama. "Na àlost to jetaktika koja ne}e uspjeti. U stvari,izvjesno je da }e imati suprotanefekat", naglasio je ameri~kiambasador.

Hrvati Sarajevo doìvqavaju kao kon-clogor, a neadekatna stambena ikadrovska politika, koje ih stavqaju udrugi plan, i odliv mladeì zbogbjekstva od muslimanske armijeosnovni su razlozi ugroènosti sara-jevskih Hrvata - re~eno je na konfer-enciji za {tampu Gradskog odboraHDZ Sarajevo.

01. 02. 1995.

Uz posredovawe pripadnika UNPRO-FOR-a okon~ana je "medicinskaevakuacija" grupe rawenih i bolesnihlica iz muslimanske enklaveGora`de. U sarajevske bolnice je ukonvoju od 18 vozila hitne pomo}i i upratwi norve{kih i kanadskih pri-padnika UNPROFOR-a, stiglo 116rawenih i bolesnih muslimana izGora`da. U isto vrijeme, 66 Srba izove enklave, u skladu s dogovoromdvije strane, stiglo je iz Gora`da uKopa~e, izjavio je predstavnik UNmajor Kos Sol.

Predsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} primio je ve}ugrupu istaknutih predstavnika javnog iprivrednog ìvota bawalu~ke, sem-berske i posavske regije, koji su nasvoju inicijativu doputovali uBeograd.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} zaprijetio je da }eponi{titi sporazum o prekidu nepri-jateqstava, ukoliko UN ne inter-veni{u u Biha}kom xepu protiv Srba.

Izvori UNPROFOR-a potvrdili su daje posqedwih dana u Biha}kom xepunaru{en sporazum o prekidu nepri-jateqstava, ali ne kod Biha}a ve} napodru~ju Velike Kladu{e gdje suobnovqeni me|umuslimanski sukobi.

02. 02. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} razgovarao je u Beogradusa kopredsjednicima Me|unarodnekonferencije o biv{oj JugoslavijiDejvidom Ovenom i TorvaldomStoltenbergom. Poslije razgovoraOven je izjavio da je mogu}epovla~ewe UNPROFOR-a iz Hrvatske"sa velikom uznemireno{}u doìv-qeno ne samo u Beogradu, ve} i umnogim centrima u svijetu, jer je nagotovo svakoj strani plana grupe "Z-4" predvi|ena kontinuirana ulogaUNPROFOR-a". Kopredsjednici Dej-vid Oven i Torvald Stoltenberg su uZagrebu iza zatvorenih vrata razgo-varali s predsjednikom HrvatskeFrawom Tu|manom.

Hrvatska je protestvovala zbogme|unarodnog mirovnog plana kojiSrbima iz Republike Srpske Krajinedaje {iroku politi~ku, ekonomsku ikulturnu autonomiju. "Utopija je daHrvatska moè prihvatiti takavplan", izjavio je za "Novi list" pot-predsjednik hrvatske vlade Vladimir[eks. "Plan je neprihvatqiv, jerli{ava hrvatski narod svih wegovihprava u federalnoj jedinici koju ho}eda uspostavi", smatra poslanikHrvatske seqa~ke stranke JosipPankreti}.

"Bosanski Srbi" i daqe ne pristajuna otvarawe tuzlanskog aerodroma iupozorili su da }e u slu~aju da on bu-de otvoren uprkos wihovom prtivqe-wu, biti prinu|eni da preduzmu"nepopularne mjere", saop{tio jeUNPROFOR. Za srpsku stranu je "ne-prihvatqivo da dva aerodroma sluèteritorijama koje kontroli{u musli-mani", rekao je Zdravko Tolimir.

03. 02. 1995.

Predsjednik Skup{tine RepublikeSrpske Mom~ilo Kraji{nik upozo-rio je Zagreb da }e bilo kakav napadna RSK bez odlagawa nai}i na odgov-or Srba u biv{oj BiH. On je tako|edemantovao tvrdwe da postoji rascjepu rukovodstvu Srba u Bosni.Kraji{nik je naglasio da }e se Palepridràvati Deklaracije iz Prije-dora u kojoj je utvr|eno da Srbi ubiv{oj BiH i Hrvatskoj jedni drugimapruàju vojnu pomo}.

Prema zvani~nim podacima objavqen-im u Kninu, u zonama pod za{titom UNu RSK samo od januara 1992. dopo~etka 1993. godine u 800 reg-istrovanih upada Hrvatske vojske ubi-jeno je 600 Srba. U okupacijiMiqeva~kog Platoa u junu 1992.godine hrvatske jedinice su ubile 40Srba, 22.januara 1993. godine ubijenoje 326 stanovnika Ravnih Kotara. 8.septembra 1993. godine zatrto osamsrpskih sela u Meda~kom xepu i ubi-jeno 86 tamo{wih Srba.

Na pomolu je rat Hrvata i muslimanau biv{oj Bosni i te{ko ga je izbje}i,izjavio je "Globusu" komandant 108.brigade HVO Martin Fran~e{evi}.

04. 02. 1995.

SAD su obnovile poziv hrvatskompredsjedniku Frawi Tu|manu da rev-idira odluku o otkazivawu gostoprim-stva mirovnim snagama UN.

05. 02. 1995.

Na inicijativu wema~kog ministrainostranih poslova Klausa Kinkelau Minhenu je odràn sastanakKontakt-grupe za BiH. U izjaviposlije sastanka Kinkel je saop{tioda je postignuta saglasnost da se"Beograd podstakne" da prizna BiH iHrvatsku, a od rukovodstva RSzatraì da prihvati mirovni planKontakt-grupe kao osnovu za pregov-ore.

1995


219

06. 02. 1995.

Na sastanku Ministarskog savjeta EUu Briselu podràna je francuska ini-cijativa o organizovawu me|unarodnogsastanka na kome bi u~estvovali pred-sjednici Milo{evi}, Tu|man iIzetbegovi}. U Deklaraciji se s tim uvezi kaè da bi taj sastanak "utro putza sazivawe nove konferencije orje{avawu sukoba na tlu biv{eJugoslavije na temequ mirovnogplana".

U Sarajevu je otvoren put preko aero-droma koji povezuje dva srpska naseqa,Ilixu i Lukavicu. Pripadnici ArmijeBiH ubili su jednog ruskog vojnika,pripadnika UNPROFOR-a, ranili~etvoricu, a {est zarobili.

07. 02. 1995.

Potpredsjednik SDA BiH EdhemBi~ak~i} izjavio je da se na prostoreHrvatske Republike Herceg - Bosne, odpotpisivawa Va{ingtonskog sporazuma,nije vratio ni jedan musliman.

Prema izjavi ameri~kog dràvnogsekretara Vorena Kristofera, SADuslovno prihvataju francusku inicija-tivu za odràvawe srpsko-hrvatsko-bosanskog samita u Parizu. Iako seovaj sastanak u Parizu naziva "samit-om posqedwe {anse", Kristofer jeukazao na potrebu umjerenih o~eki-vawa i izvjesnih rezervi ograni~ewa idodao da sastanku nipo{to ne bi tre-balo da prisustvuje predsjednik RSRadovan Karaxi}.

[vedski list "Svenska dagbladet"pi{e da se na podru~ju biv{e BiH podmuslimanskom kontrolom vr{iislamizacija u svim sferama ìvota,te da se "komunizam zamewujeKuranom". "Tamo Lewina i Titazamewuje Muhamed", navodi list, upo-zoravaju}i da muslimanska dràvapoprima sve o~itiji karakterjednopartijskog dru{tva kojim upravqaAlija Izetbegovi}.

08. 02. 1995.

Savjet bezbijednosti UN podrào jeu predsjedni~kom saop{tewu plangrupe "3-4" za razrje{ewe sporaizme|u RSK i Hrvatske i pozvao objestrane da na osnovu prijedlogame|unarodnih posrednika pristupepregovorima za iznalaèwe mirnogrje{ewa u Republici Hrvatskoj koje biobezbjedilo i prava svih zajednicakoje ìve u pojedinim oblastima, bezobzira da li ~ine ve}inu ili mawinuu tim dijelovima.

Ameri~ki ambasador u HrvatskojPiter Galbrajt izjavio je da je plan"3-4" osnova za pregovore, da je odinteresa i za Hrvatsku i za Krajinu ida je tom dokumentu alternativa rat."Ako do|e do vojne akcije da se osvo-ji Krajina, ishod je te{ko predvid-jeti", upozorio je Galbrajt i dodao dasu pregovori jedini put koji moèdovesti do napretka u politi~komrje{ewu.

Govore}i pred ameri~kim Kongresomwema~ki kancelar Helmut Kol je upo-zorio da bi SAD u ovom trenutkuu~inile pogre{an korak ukoliko bidonijele odluku o jednostranomnaoruàvawu muslimana u BiH.

Na vanrednom zasijedawu Skup{tineRSK jednoglasno je donijeta odluka dase zamrznu svi pregovori s Hrvatskomdok ona ne povu~e odluku o otkazivawumandata UNPROFOR-u. Tako|e je prih-va}en prijedlog da se na teritorijiRSK uvede stawe neposredne ratneopasnosti.

Povodom ideje o organizovawume|unarodnog sastanka Milo{evi}-Tu|man-Izetbegovi} predsjednik RSRadovan Karaxi} je rekao: "RS jerealnost i mora biti zastupqena nasvakom samitu, stoga ne moè priznatirezultate konferencija na kojima nijeu~estvovala".

09. 02. 1995.

Mirovni posrednik u jugoslovenskojkrizi Sajrus Vens je, kao gost kon-ferencije za {tampu ameri~keambasadorke u UN Medlin Olbrajt,izjavio da je prerano priznavawenekada{wih jugoslovenskih republikabila stra{na gre{ka. "Trebalo je dase drìmo Ha{kog sporazuma koji nijedozvoqavao priznavawe biv{ihjugoslovenskih republika dok se nepostigne sveobuhvatno politi~korje{ewe. To nije ispo{tovano i mis-lim da je to bila stra{na gre{ka",rekao je Vens.

10. 02. 1995.

Helmut Kol i ameri~ki predsjednikBil Klinton su, prilikom posjetewema~kog kancelara Va{ingtonu, izni-jeli zajedni~ki stav da ne}e podràtiratnu opciju predsjednika HrvatskeFrawe Tu|mana i da }e poku{ati daohrabre predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a da prizna BiHi Hrvatsku.

Na redovnoj konferenciji za novinarepredsjednik Hrvatske Frawo Tu|manje rekao da je u "planu Z-4 za Hrvatskusamo prihvatqivo to {to se traìmirno rje{ewe u okviru granica RH, aapsolutno je neprihvatqiv svaki nacrtnekakvog davawa federalnih i kon-federalnih prava Srbima uHrvatskoj."

Pripadnici Petog korpusa musli-manske vojske otpo~eli su èstokuofanzivu po srpskim odbrambenimpoloàjima na biha}ko-krupskomdijelu fronta, a najè{}e borbe vodese jugozapadno i ju`no od Biha}a, napodru~ju Vedrog poqa i Klokota, te naDebeqa~i i Privilici. U saop{tewuinformativne slu`be Drugog kraji-{kog korpusa srpske vojske navodise da su srpski borci bili primoranida uzvrate na artiqerijsko-pje{adijs-ki napad muslimanskih jedinica, te dau kontranapadu znatno pomjere svojelinije odbrane.


220

11. 02. 1995.

Ministar inostranih poslova SRJVladislav Jovanovi} je izjavio dazahtjevi da SRJ prizna biv{ejugoslovenske republike predstavqaju"jo{ jedan neprincipijelan pritisak"i da se to pitawe ne moè odvojiti od"prava Jugoslavije na kontinuiranopostojawe".

Portparol UNPROFOR-a Geri Kauardje izjavio da su muslimanske snageprethodne ve~eri otvorile vatru iblokirale posmatra~e UN koji supoku{avali da utvrde da li je natuzlanski aerodrom sletio neidenti-fikovani transportni avion u pratwidvije mawe letjelice.

"Dejli telegraf" pi{e da SADneprekidno nadziru aktivnosti narati{tima u biv{oj BiH koriste}i{pijunske avione bez pilota, kojipolije}u sa hrvatskog ostrva Bra~.Prema izvje{taju na Bra~u se nalaziekipa od dvadeset Amerikanacazaduènih za operaciju "savr{enpogled" u okviru koje se neprekidnonadziru aktivnosti na frontovima ubiv{oj BiH, sredstava veze i linijekomunikacije svake od zara}enihstrana.

12. 02. 1995.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}upozorio je da }e se vojska RS iSrpska vojska Krajine zajedni~kioduprijeti, ukoliko se Hrvatskaodlu~i da napadne RSK. "Ukoliko seTu|man zaista odlu~i na agresiju,protiv sebe }e imati ujediwenuvojsku RS i RSK i to }e biti prviprakti~ni korak ka ujediwewu dvijesrpske dràve", izjavio je drKaraxi} u intervjuu za TV stanicu"Skaj".

13. 02. 1995.

Ha{ki sud je objavio imena 21Srbina, koji su optuèni za ratne izlo~ine protiv ~ovje~nosti u

zato~eni~kom logoru Omarska.Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je daRepublika Srpska odbija da izru~iosumwi~ena lica Sudu za ratnezlo~ine u biv{oj Jugoslaviji koji zas-jeda u Hagu. Karaxi} je rekao da sepojavila lista osumwi~enih tog tri-bunala koja mu nije poznata, i dodaoda }e wegova vlast suditi ratnimzlo~incima. "RS ne}e predati nijednog svog gra|anina me|unarodnomsudu jer to ne dopu{ta wen Ustav",naglasio je Karaxi} i dodao: "Mi}emo, me|utim, suditi bilo kome akonam pruìte bilo kakve dokaze".

Skup{tina RS na zasijedawu u[amcu odbacila je prijedlog sedamnezavisnih poslanika, koji su izvani~no formirali svoj poslani~kiklub, da se prihvati plan Kontakt-grupe kao osnova za pregovore.Izraèna je spremnost da se razgo-vara sa Kontakt-grupom i me|unarod-nim posrednicima o mirovnom proce-su samo na ravnopravnoj osnovi i bezultimatuma. Skup{tina je uputilapismo predsjedniku Srbije u kome jeispoqena nada da Srbija ne}e ponovi-ti gre{ku me|unarodne zajednice ipriznati Hrvatsku i BiH.

14. 02. 1995.

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al-pukovnik Ratko Mladi} uputio jeo{tar protest komandantu UNPRO-FOR-a za biv{u BiH generaluRupertu Smitu zbog nove muslimanskeofanzive na podru~ju Biha}a.

Vlada SAD je svom stalnom izaslanikuu Kontakt-grupi ârlsu Tomasu pov-jerila zadatak da spase sve prob-lemati~niju Federaciju BiH. UKontakt-grupi }e ga zamijeniti RobertFrejxer, pomo}nik dràvnog sekre-tara za evropska pitawa.

15. 02. 1995.

Predsjednik SAD Bil Klinton veri-fikovao je novi prijedlog Kontakt-

grupe za rje{ewe krize u biv{ojJugoslaviji. Prema tom prijedlogu seod SRJ u zamjenu za djelimi~nu iprivremenu (dvomjese~nu) suspenzijusankcija traì priznavawe Hrvatske,BiH, Makedonije i Slovenije uwihovim me|unarodno priznatimgranicama. Pri tom se od SRJ (a prijesvega Srbije) traì da podrì planKontakt-grupe o BiH, kao i plan "Z-4"za Krajinu i da se obaveè da se ne}emije{ati u eventualni novi rat uHrvatskoj.

Ameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer upozorio je predsjednikaHrvatske Frawu Tu|mana da }e"zaàliti" ukoliko ne povu~e odlukuo otkazivawu mandata UNPROFOR-u.

16. 02. 1995.

Ruski {ef diplomatije AndrejKozirjev je uo~i puta u Beogradizjavio da predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} predstavqa"centralnu li~nost koja se zalaè zamirno regulisawe konflikta" i da jetakva ocjena wegove uloge "sada svimajasna".

Na grani~nom prelazu O{treq izme|uRSK i RS sastali su se predsjedniciMilan Marti} i Radovan Karaxi} idogovorili o zajedni~kim vojnimakcijama u slu~aju napada hrvatskihili muslimanskih snaga na wihoveteritorije.

Generalni sekretar Atlantskog savezaVili Klas izjavio je da NATO "nijeraspoloèn da zamijeni jediniceUNPROFOR-a u Hrvatskoj", ~ijiodlazak je zatraìo hrvatski pred-sjednik Frawo Tu|man.

Biv{i dràvni sekretar SAD HenriKisinxer je, govore}i na Pravnomfakultetu Univerziteta "Lojola" uWu Orleansu, izjavio: "PriznavaweBosne je bila velika gre{ka.Bosanska dràva nije nikada posto-jala, niti postoji bosanski jezik ili

1995


221

bosanski narod. Tamo ìve Srbi,Hrvati i muslimani. Prema tome, akosmo dozvolili podjelu Jugoslavije zato{to weni narodi nisu mogli da ìvezajedno ne vidim za{to bismoodràvali Bosnu".

17. 02. 1995.

Odbor za unutra{wu politiku inacionalnu sigurnost Sabora Hrvatskezakqu~io je da je plan "Z-4" protivanUstavu i zato neprihvatqiv zaHrvatsku.

Prilikom susreta sa predsjednikom RSRadovanom Karaxi}em u Gradi{koj,predsjednik RSK Milan Marti} jeizjavio: "Mi smo jedan narod, jednateritorija, ma koliko se to svi|aloili ne svi|alo nekome. Mi smo jednadràva i niko nas vi{e ne}e dijeli-ti".

19. 02. 1995.

Zavr{eni su razgovori u Kara|or|evupredsjednika Srbije SlobodanaMilo{evi}a i ruskog ministra inos-tranih poslova Andreja Kozirjeva.Ocijeweno je da je ukidawe sankcijaprvi i nezaobilazan korak kakona~nom rje{ewu jugoslovenske krizei da zadràvawe sankcija prema SRJdirektno ugroàva mirovne napore.

Na podru~ju Zapadne Bosne nastavqenisu me|umuslimanski sukobi. Premaizvje{tajima UNPROFOR-a jediniceNarodne odbrane Zapadne Bosneponovo su nanijele teàk poraz jedini-cama Petog korpusa Armije BiH.

20. 02. 1995.

Na sastanku u Bawoj Luci rukovodstvaRS i RSK formirala su zajedni~kiSavjet odbrane, na osnovu Prije-dorske deklaracije dvije skup{tine od31. oktobra 1992. god. ^lanove Savjeta~ine dva predsjednika republika,predsjednici skup{tina i vlada, min-istri unutra{wih poslova i odbrane ina~elnici glavnih {tabova.

U svojstvu predsjedavau}eg EU fran-cuski {ef diplomatije Alen @ipe jepred Spoqnotrgovinskim komitetomEvropskog parlamenta naveo petsu{tinskih ciqeva nove diplomatskeakcije u biv{oj Jugoslaviji i "samitaposqedwe {anse", na koju su pozvanipredsjednici Milo{evi}, Tu|man iIzetbegovi}. Ti ciqevi su: me|usobnopriznavawe ove tri biv{e jugoslo-venske republike, potvrda privrè-nosti planu Kontakt-grupe za BiH,prihvatawe plana "Z-4" kao polazneta~ke u pregovorima Zagreba i Knina,odràvawe blokade izme|u Srbije iBiH, i najzad "op{ta suspenzijasankcija Srbiji i Crnoj Gori... ~imprethodni uslovi budu zadovoqeni".

21. 02. 1995.

Ruska Federacija uspostavilazvani~ne odnose sa BiH. Ceremonijarazmjena nota obavqena je u MIPRusije.

Delegacija UN sastala se u Kninu sadelegacijom RSK. Poslije sastankaspecijalni izaslanik UN Jasu{iAka{i je izrazio zadovoqstvo zbogprijedloga koje je iznijela srpskastrana i spremnosti da politi~ki pre-govori otpo~nu onog dana kada seproduì sada{wi mandat UNPROFOR-a ili kad dobijemo garancije da }eostati u istom mandatu... Sloìli smose da se smawi broj vojnika, ali se nemogu mijewati osnovne odrednice radapripadnika UNPROFOR-a".

Muslimani u Bosni "èle mir, ali sepripremaju za nastavak rata", izjavioje {ef diplomatije vlade u SarajevuIrfan Qubijanki}.

22. 02. 1995.

Portparol Bijele ku}e Majkl Mekarije, komentari{u}i odbijawe predsjed-nika Srbije Slobodana Milo{evi}ada prihvati oro~enu suspenziju sankci-ja za priznavawe Hrvatske i BiH,izjavio: "Mi i daqe smatramo daMilo{evi} ima vrlo malo opcija, uko-liko èli neko olak{awe sankcija".

^lanovi Spoqnopoliti~kog odboradanskog parlamenta su, razmatraju}isituaciju u prethodnoj Jugoslaviji,zakqu~ili da bi Hrvatskoj trebalouvesti sankcije ako ostvari prijetwuda }e uskratiti gostoprimstvo UNPRO-FOR-u, pi{e "Jilands posten".

23. 02. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} pimio je politi~ke direk-tore MIP Velike Britanije,Francuske i Wema~ke. Prema ocjeniameri~kog Stejt departmentaMilo{evi} je "prilikom ovog susretabio ne{to konstruktivniji".

U intervjuu objavqenom u "Wujorktajmsu" ministar inostranih poslovaSRJ Vladislav Jovanovi} je, izme|uostalog, rekao da "ako neko stvarnoèli da doprinese ubrzawu mirovnogprocesa, onda treba odmah ukinutisankcije SR Jugoslaviji, a me|usobnopriznavawe moè da uslijedi tekpo{to se rije{i srpsko pitawe uHrvatskoj i BiH".

Portparol UN Aleksandar Ivankooptuìo je bosanske muslimanskevlasti za "orkestriranu kampawu" pro-tiv pripadnika snaga UN u BiH. Poredostalog on je rekao: "Ono {to su upo~etku bili iritiraju}i incidenti,sve vi{e i vi{e postaje {ikanirawe".

U Bijeqini je odràna vanredna sjed-nica Svetog arhijerejskog sinodaSrpske pravoslavne crkve upro{irenom sastavu sa najvi{im vojn-im i dràvnim rukovodstvimaRepublike Srpske i RSK.

Pentagon je ocijenio da bi misijapovla~ewa UNPROFOR-a iz Bosnebila dramati~no oteàna u slu~ajuevakuacije "plavih {qemova" izKrajine i ameri~ki vojni vrh stogasmatra da je odluka hrvatskog pred-sjednika Frawe Tu|mana da otkaègostoprimstvo snagama UN "pogre{ankorak".


222

24. 02. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je specijalnogizaslanika generalnog sekretara UNJasu{i Aka{ija. Zajedni~ki su oci-jenili da je Vensov plan osnova zarje{avawe sporova i da stoga odlukahrvatske vlasti o otkazivawu gosto-primstva UNPROFOR-u predstavqaopasan korak koji ugroàva mir u{irem regionu i dovodi u pitawe pro-ces normalizacije odnosa izme|uZagreba i Knina.

Ameri~ka agencija Aso{ijeted pres,pi{e da je muslimanska vojska ubiv{oj BiH sve modernija iopremqenija. Tako su muslimanskivojnici u Travniku obu~eni u moderneuniforme i posjeduju veliki brojtenkova, me|u kojima i lanser"Orkan" od 205 mm. Sli~na slikamoè se vidjeti i na drugim mjestima,pi{e AP i citira komandanta musli-manske vojske Rasima Deli}a da sewegova armija priprema za rat.

Ministar odbrane Muslimansko-hrvatske federacije Jadranko Prli}zatraìo je od zeni~ke muxa-hedinske jedinice da prestanu daterori{u hrvatsko civilnostanovni{tvo na podru~ju Zenice.Samostalna jedinica "El Muxahid",koja prema izvorima UNPROFOR-aima oko 500 pla}enika iz Irana,Egipta, Sudana i Persijskog zaliva,stacionirana je u zeni~kom prigrad-skom nasequ Podbre`je. Dopisnikhrvatskog radija Herceg-Bosne javqada muxahedini "potpomognutilokalnim muslimanskim ekstremisti-ma" svakodnevno vrije|aju, maltreti-raju i zlostavqaju Hrvate na zeni~kompodru~ju, kako bi ih prisilili na ise-qavawe.

25. 02. 1995.

Pozivaju}i se na posmatra~e UN, lon-donski "Gardijan" navodi da se mus-limani u BiH naoruàvaju preko aero-droma u Tuzli. U tekstu se tvrdi da su

registrovana ~etiri tajna leta (10, 12,17. i 23. februara) transportnihaviona u pratwi borbenih letjelica ida je rije~ o snabdijevawu oru`jemmuslimanske vojske uz pomo} NATO-a.

26. 02. 1995.

Na~elnik Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi}na Palama je u opro{tajnu posjetuprimio dosada{weg na~elnika {tabaUNPROFOR-a za biv{u BiH holand-skog generala @ana VilenaBrinkmana.

"Vlada i Skup{tina RSK spremne suza nastavak razgovora s Hrvatskom osvim pitawima onoga trenutka kadaUN donesu odluku o daqem statusumirovnih snaga", izjavio je wen pre-mijer Borislav Mikeli}.

Portparol UNPROFOR-a u SarajevuGeri Kauard izjavio je da je najvi{ekre{ewa rezolucije UN o zabraniletova iznad BiH registrovano iznaddijelova pod kontrolom muslimanskihsnaga.

27. 02. 1995.

U Sarajevu zasijedao Parlament BiH.U uvodnom izlagawu potpredsjedniktzv. Predsjedi{tva RBiH Ejub Gani}je rekao da je muslimanska stranaiskoristila primirje za ja~awe svojevojske i pripremu za nastavak rata."Danas je Armija, dva mjeseca poslijepotpisivawa Sporazuma, jo{ ja~a iorganizovanija", rekao je on.

Predsjednik bawolu~ke Liberalnestranke Miodrag @ivanovi} uptio jeotvoreno pismo predsjedniku RSRadovanu Karaxi}u i predsjedniku IOSDS Veliboru Ostoji}u. Ocjewuju}ida je u RS "dovr{eno etni~ko~i{}ewe" @ivanovi} izraàva sumwuda se "etni~ki ~ista RS... moè uje-diniti sa drugim srpskim dràvamakoje su multietni~ke" i upozorava dase stavqawem "srpstva" iznad svegamoè stvoriti "pravoslavni Iran".

Uz prisustvo rodbine, prijateqa ivi{e hiqada sugra|ana u dvori{tuSrpske pravoslavne crkve episkopbawalu~ki, gospodin Jefrem sasve{tenstvom, sluìo je opijelo za 21poginulog kneèvskog borca, pripad-nika VRS u odbrani Republike Srpskena vla{i}kom rati{tu. Poginuliborci su pruàli otpor muslimanskojagresiji u vrijeme trajawa potpisanogprimirja. Sa podru~ja drugih op{tinapoginulo je 10 boraca. Ukupno jepoginulo 31 borac, petorica boracase vodi kao nestali, od kojih dvojicasa podru~ja op{tine Kneèvo, 14boraca su lak{e raweni a trojicateè.

Komandant Petog korpusa muslimanskearmije Atif Dudakovi} zaprijetio je"pobuwenicima" Fikreta Abdi}a da}e ih vojni~ki potpuno slomiti. Uduèm govoru Dudakovi} je istakao da}e Peti korpus u}i u Veliku Kladu{ui da }e se, kako je rekao "otpadnici-ma i izdajnicima sa sjevera javnosuditi".

28. 02. 1995.

Povodom misterioznih letova iznadTuzle, francuski "Liberasion" jeobjavio ~lanak u kome se tvrdi da jerije~ o avionima koji prevozeameri~ko oru`je za bosanske musli-mane.

Vi{e od 350 Srba pobjeglo je iz svo-jih sela sjeverozapadno od Travnikapred ofanzivom muslimanskih snaga utom dijelu Bosne, saop{tio je port-parol Visokog Komesarijata UN zaizbjeglice (UNHCR) Kris Janovski.Izbjeglice - uglavnom ène, djeca istarci - iz [i{ave, Mudrika, Rakitai drugih sela na podru~ju Vla{i}apristigle su u Kneèvo, koje je podsrpskom kontrolom.

01. 03. 1995.

Boìdar Vu~urevi}, predsjednikSkup{tine op{tine Trebiwe, je

1995


223

izjavio: "Srpski narod nije èlio rat.U wega smo uvu~eni, zatim napu{teniod strane JNA i dovedeni u pozicijuda se sami branimo. Na sre}u,uspje{no. Granice na Drini iVilusima te{ke su koliko i nepri-jateq koji nas napada. Aliizdrà}emo. Rat je zapo~eo saPrevlakom. Tu }e, uvjeren sam izavr{iti".

Predsjednik RSK Milan Marti}zatraìo je od Skup{tine RSK da serazrije{i predsjednik Vlade RSKBorislav Mikeli}. Istovremeno jeSkup{tini stigao novi zahtjev 20poslanika da se izglasa nepovjereweMikeli}evoj vladi.

02. 03. 1995.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}izjavio je u Mili}ima da "svi proble-mi privrednika i gra|ana proisti~u izblokade na Drini". "Srbija trpi jo{ve}u {tetu jer smo mi weni kooperan-ti", konstatovao je predsjednikKaraxi}, ocjewuju}i da }e blokada naDrini "ostati zapisana kaonajmra~niji dio istorije i sramotakoja mora uskoro da padne". DrKaraxi} je istakao da je "blokadauspostavqena radi ru{ewa RS, {to bise postiglo pomjerawem borbenih lin-ija, izazivawem straha od gubitka ter-itorije i potpisivawem plana Kontakt-grupe".

03. 03. 1995.

Rumunski nedjeqnik "Romania mare"(Velika Rumunija) objavquje {ireizvode iz intervjua Xemsa Harfa,direktora ameri~ke firme "RuderFin", koja je od prvog dana rata ubiv{oj SFRJ angaòvana u informaci-jskom ratu protiv Srbije i Crne Gore."Xems Harf priznaje da su VladeHrvatske i BiH i predstavniciAlbanaca sa Kosova, angaòvali 1992.godine firmu "Ruder Fin" da imobezbijedi povoqnu sliku u svijetu".

04. 03. 1995.

Predstavnici UN optuìli su snageRS da spre~avaju logisti~ke konvoje zasnabdijevawe pripadnika UNPROFOR-a hranom, posebno holandskih vojnikau Srebrenici, koji imaju zalihe hraneza samo dan-dva. Nagovije{tena jemogu}nost doturawa hrane ugroènimpodru~jima helikopterima, uzvazdu{nu podr{ku NATO-a.

05. 03. 1995.

Predsjednik Federacije BiHKre{imir Zubak izjavio je da vo|ebosanskih muslimana ne èle da prih-vate apsolutnu ravnopravnost Hrvata uzajedni~koj dràvi - oni bi èqeliunitarnu BiH, dok su Hrvati za BiHkao zajednicu federalno-konfeder-alnog tipa.

Za tajno snabdijevawe oru`jem bosan-skih muslimana avionima preko Tuzlesada je optuèna Turska - tvrdi lon-donski "Sandej tajms", pozivaju}i se naCIA-u i zapadne izvore. List pre-cizira da su CIA i zapadneobavje{tajne slu`be "uvjerene"da jeTurska organizator tih operacija , kaoi da su one dijelom finansirane odSaudijske Arabije.

06. 03. 1995.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i upozorioje predsjednika RS Radovana Kara-xi}a da bi Me|unarodni sud za ratnezlo~ine u biv{oj Jugoslaviji mogaoreagovati povodom blokade konvojamedicinske pomo}i koju preduzimajusrpske snage.

Savjetu bezbjednosti UN podnijet jeizvje{taj u kome se potvrd|uje da jeSRJ i u februaru ispo{tovala svojuodluku o zatvarawu granica prema RS.

Komandanti glavnih {tabova hrvatskei muslimanske vojske, generali JankoBobetko i Rasim Deli}, potpisali su

u Zagrebu dokument o formirawuzajedni~ke komande. Bobetko je kaoglavni ciq formirawa zajedni~kehrvatsko-muslimanske komande ozna-~io "osloba|awe cijelog bosansko-hercegova~kog teritorija i okupiranihpodru~ja Republike Hrvatske".

07. 03. 1995.

Formirawe zajedni~ke komandeHrvatske vojske i armije bosanskihHrvata i muslimana je najnoviji idovoqno uvjerqiv znak "priprema zanovi rat", ocjewuje londonska {tampa.

Komandant muslimanske vojske gener-al Rasim Deli} izjavio je da je dogov-or o vojnoj saradwi Hrvatske i biv{eBiH, postignut 6. marta u Zagrebu"zajedni~ki front protiv Srba".

08. 03. 1995.

Komentari{u}i stvarawe zajedni~kekomande Hrvatske vojske, HVO i musli-manske vojske, predsjednik NarodneSkup{tine Republike Srpske, mrMom~ilo Kraji{nik je izjavio da }e"srpski narod zapadno od Drinespremno do~ekati zavr{nu bitku pro-tiv neprijateqa".

Radoslav Br|anin, ministar u VladiRS, podnio je neopozivu ostavku. Svojepovla~ewe obrazloìo je mnogobrojn-im nerije{enim aferama u RS,neefikasnim obra~unom s ratnimprofiterima i dezerterima te nesla-gawem s potezima u kadrovskoj politi-ci. Najavio je osnivawe nove stranke uRS.

Vanredna skup{tina RSK odbila jeinicijativu predsjednika RSK i grupeposlanika da se du`nosti razrije{ipredsjednika Vlade BorislavaMikeli}a.

09. 03. 1995.

SAD su i daqe protiv ukidawame|unarodnih sankcija nametnutihJugoslaviji i smatraju da wihovo pot-


224

puno ukidawe mora da bude vezano zavi{e uslova, ukqu~uju}i situaciju naKosovu, izjavio je u ameri~komKongresu pomo}nik dràvnog sekre-tara Ri~ard Holbruk. "Mi nikadanismo htjeli da razgovaramo ookon~awu sankcija nego o wihovoj sus-penziji, sa istovremenim odràvawemsankcijonog reìma koji bi se ponovoprimjenio ako zatreba", rekao je on.Amerika je pristala na ograni~enususpenziju sankcija po{to je predsjed-nik Srbije Slobodan Milo{evi},kako je Holbruk rekao "navodno zatvo-rio granicu Srbije s Bosnom i prih-vatio me|unarodne posmatra~e me|ukojima ima znatan broj Amerikanaca".

10. 03. 1995.

U Petersburgu kraj Bona, podpokroviteqstvom wema~ke vlade,predsjednik i potpredsjednikFederacije BiH Kre{imir Zubak iEjup Gani} potpisali su sporazumkoji je ozna~en kao zna~ajan korak kau~vr{}ivawu Federacije i koji je,prema Gani}evim rije~ima, "istorijs-ka prekretnica koja }e odreditievropsku politiku".

Wema~ki ministar inostranih poslo-va Klaus Kinkel zatraìo je od pred-sjednika Ruske Federacije BorisaJeqcina da izvr{i snaàn pritisakna predsjednika Srbije da odustane odzahtjeva da se prvo ukinu sankcije SRJpa tek onda pristupi me|usobnompriznavawu biv{ih jugoslovenskihrepublika.

Na sarajevskom aerodromu nastavqenisu pregovori srpske u muslimanskedelegacije o Sarajevu. Postignuta jesaglasnost o popravci dalekovoda,snabdijevawu gasom i uspostavqawuposebnih telekomunikacionih veza.

Predstavnici Udruèwa boraca rata1990., Udruèwa Srba iz RSK iRepublike Hrvatske, Udruèwa stude-nata iz RSK i RS i nekolikozavi~ajnih klubova, u Beogradu su

odràli zajedni~ku konferenciju za{tampu, na kojoj su najavili dolazakve}eg broja dobrovoqaca u RSK.

"Zajedni~ki Savjet odbrane je dokazvi{e da su sada Republika Srpska iRSK maltene jedan dràvni prostorna kome ìvi jedan narod, jedna vojs-ka, jedan srpski korpus. Imamo zajed-ni~kog neprijateqa i protiv wega setreba boriti zajedni~kim snagama",istakao je general Milan êleketi},komandant Glavnog {taba Srpskevojske Krajine.

11. 03. 1995.

U Sarajevu su u srpskom nasequGrbavica poginule dvije djevoj~ice odsnajperskih zrna ispaqenih s musli-manske strane. Vlasti RS su "dodaqeg" zatvorile tzv. plave puteveprema Sarajevu.

12. 03. 1995.

Komanda Sarajevsko-romanijskogkorpusa VRS o{tro je reagovalapovodom mu~kog ubistva dvijedjevoj~ice u srpskom nasequ Grbavicaod snajperskih hitaca. "Djevoj~ice suubijene snajperskim hicima musliman-skih krvoloka iz pravca hotela"Bristol", sa desne obale Miqacke"-navodi informativna slu`baSarajevsko-romanijskog korpusa,ocjewuju}i da dejstvima po svim lini-jama srpske odbrane u sarajevskomregionu muslimani iznova diù ratnetenzije.

Poslije razgovora sa ameri~kim pot-predsjednikom Alom Gorom hrvatskipredsjednik Frawo Tu|man jesaop{tio da }e mirovne snage UNostati na teritoriji Hrvatske iposlije 31. marta ove godine, ali sizmijewenim mandatom. Akcenat }ebiti na nadgledawu hrvatskih granicaprema BiH i SRJ, a broj "plavih{qemova" bi}e prepolovqen.

U Vi{egradu je okon~an dvodnevniskup posve}en nobelovcu IviAndri}u. Okupilo se oko 200 u~esni-ka koji su usvojili zajedni~ki "Apelza istorijski razum, narodnojedinstvo i pravedan mir". Me|uostalim zapaèno je izlagaweakademika Dobrice ]osi}a, koji jeocijenio da se Srbi nalaze prednajteè ostvarqivim ciqem u 20.vijeku: da odbrane svoja legitimnanacionalna prava i da osvojedemokratski ciq.

13. 03. 1995.

Pritje{wen ~iwenicama i rezultati-ma slu`bene istrage, koju je odobrioUNPROFOR, General{tab musli-manske vojske priznao je da je mus-limanski snajperista 1. marta ovegodine ubio dvije djevoj~ice srpskenacionalnosti dok su se igrale naGrbavici, javio je muslimanski Radio-Sarajevo. Taj gnusni zlo~in, u kome su`rtve nedu`ne djevoj~ice muslimans-ki vrh je okvalifikovao kao"nesre}ni slu~aj".

Povodom zavr{etka Svjetskog samitaUN o socijalnom razvoju i govoramuslimanskog premijera HarisaSilajxi}a wegovim u~esnicima,Ministarstvo informisawa Repu-blike Srpske izdalo je saop{tewe ukojem izraàva ~u|ewe "da me|unaro-dna javnost jo{ poklawa pa`wulaìma te vrste". Ministarstvoinformisawa RS u saop{tewu iznosikonkretne podatke o zlo~inima musli-manske strane koji su do sada reg-istrovani po kriterijima uobi~ajenimu svijetu. O muslimanskim zlo~inimasilovawa iznijeti su sqede}i podaci:"Utvr|eno je da su muslimani silo-vali 39.682 srpske ène, od kojih supolovina vi{estruko silovane, 797ovih èna je nakon silovawaizvr{ilo samoubistvo; 19.011 èna suzbog posqedica nasiqa du{evno ilifizi~ki onesposobqene za daqiìvot; 10.873 ène imaju trenutnomedicinske probleme." "U RS bez

1995


225

ijednog ili oba roditeqa ostalo je26.839 djece, a nikad ne}e bitiutvr|eno koliko je Srba pobijeno poselima u isto~noj Bosni."

14. 03. 1995.

Specijalni izaslanik UN Jasu{iAka{i, poslije 48 sati intenzivnihrazgovora na Palama i u Sarajevu,otputovao je iz tog grada praznih ruku,javqaju agencije dodaju}i da on nijeuspio da pribliì gledi{ta u~esnikau bosanskom sukobu. Poslije razgovorana Palama i u Sarajevu Aka{i jeizjavio da "dvije strane optuùju jednadrugu za neiskrenost i neodràvawezadate rije~i". On je rekao da su pre-govori o produèwu krhkog primirja,koje je na snazi od 1. januara, u}orsokaku. "Primirje je vrlo nesig-urno i ako se ni{ta ne u~ini u roku oddvije do tri nedeqe, treba se bojatiobnavqawa rata." izjavio je Aka{ipred odlazak iz Sarajeva u Zagreb.

Federacija BiH, osnovana po~etkom1994. godine, postoji samo na papiru,pi{e wema~ki "Frankfurter algema-jne cajtung". List konstatuje da, uprkosnastojawima Va{ingtona i Bona daoìve dràvni sporazum Hrvata i mus-limana, "na federalnom putu leìmnogo truleì".

U blizini Travnika postoji centar zaobuku muslimanskih terorista -samoubica, sa instruktorima izAvganistana i Egipta, ~iji su ciqeviteroristi~ke akcije na srpskim teri-torijama - prenosi wema~ki radioDoj~e - Vele pozivaju}i se na pisawelibanskog lista "Alvatan arabi".

15. 03. 1995.

Hrvatska i muslimanska armijaiskoristile su prekid vatre ove zimeda se naoruàju kao nikada do sada,pi{e pariski "Figaro". "Svake nede-qe 50 do 60 raketa "Neva" i "Luna"ruske proizvodwe, dometa od 60 kilo-metara, diskretno se transportuju

preko Ma|arske prema Hrvatskoj" -isti~e naj~itaniji pariski dnevnik.Isto tako navodi se da su "Hrvatiupravo naru~ili na Malti 10.000pi{toqa marke "Bereta" isto tolikibroj automatskih pu{aka, "Heklera" i18.000 uniformi za vojnike Hrvatsko -muslimanske federacije." Kao posqed-wi obavezni datum isporuke nazna~enje 10. april.

16. 03. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} konstatovao je dame|unarodna zajednica ohrabruje mus-limansku stranu u sabotirawu sporazu-ma o potpunom prekidu neprijateqsta-va zbog ~ega su nade za wegovproduètak svedene na minimum."Muslimanska strana nijednog trenutkanije po{tovala sporazum, niti jeme|unarodna zajednica na to reagovalai stoga smatram da se ne trebaprevi{e nadati u wegovo produèwe",upozorio je dr Karaxi}.

Predsjedni~ko vije}e HrvatskeRepublike Herceg-Bosne donijelo jeodluku da prekine sve daqe razgovoresa muslimanskom stranom o izgradwizajedni~ke dràve, Federacije BiH.Prekid odnosa traja}e sve dok musli-manska strana ne saop{ti istinu o sud-bini komandanta HVO za regionBiha}a, generala Vlade [anti}a.[anti}a je 8. marta uhapsila musli-manska vojna policija i od tada mu segubi svaki trag.

Komandant muslimanske vojske RasimDeli} najavio je da }e muslimani,nakon isteka Sporazuma o ~etverom-jese~nom prekidu neprijateqstava,krenuti u novu ofanzivu. "Realno jeo~ekivati da se rat nastavi i na{aarmija je pripremqena za takav razvojdoga|aja", rekao je Deli}.

17. 03. 1995.

Lider Zapadne Bosne Fikret Abdi}izjavio je novosadskom listu

"Dnevnik" da je islamski fundamen-talizam ravan fa{izmu i da mu uZapadnoj Bosni nema mjesta, "jer smomi opredjeqeni za demokratijuzapadnog tipa, onakvu kakva je uEvropi". Abdi} je rekao da }e "budu}aRepublika Zapadna Bosna biti potpunoravnopravno sa Republikom Srpskom iRepublikom Herceg-Bosna".

19. 03. 1995.

Portparol UNPROFOR-a za sektor"jug" Alun Roberts izjavio je da mirbez UNPROFOR-a nije mogu}, da jeposlije hrvatske odluke o otkazu man-data plavim {qemovima poraslanapetost i da su incidenti vrloozbiqni.

U Spomen-domu "Gavrilo Princip" uGrahovu odràna je komemorativnasjednica povodom smrti 20 boraca,koji su poginuli u decembarskojofanzivi zdruènih jedinica HVO iregularne vojske Republike Hrvatskena grahovsko-glamo~kom frontu, a ~ijasu tijela razmijewena u bazi UNPRO-FOR-a u blizini Zemunika.

Narod u RS vodi istorijsku borbu nesamo za svoj opstanak, nego i zaodbranu hri{}anske civilizacije,pred islamskom najezdom na Balkan iEvropu, izjavio je na Palama predsjed-nik Bugarske otaxbinske partije radaRumen Popov. Popov je naglasio da jewegova stranka "protiv priznavawamuslimanske nacije", kao i stvarawaislamske dràve na prostoru biv{eBiH, i dodao da vjerske grupe ne mogudobiti status nacija.

20. 03. 1995.

Potpredsjednik RS prof. dr NikolaKoqevi} konstatovao je da jo{ jedinoAmerika raznim ceremonijama ~uvaideju o jedinstvenoj BiH. Prof.Koqevi} je u izjavi Srpskoj televizijipodsjetio da su Srbi i Hrvati jasnodali do znawa da idu putem stvarawasvojih nacionalnih dràva na pros-


226

torima biv{e BiH, a stawe na terenuukazuje na to da je to i opredjeqewemuslimana. "Situacija u i oko biv{eJugoslavije podsje}a na onu pred prvii drugi svjetski rat" - rekao je prof.Koqevi} i objasnio da, takvom utiskudoprinose sve o~iglednije podjeleunutar Kontakt-grupe, gdje su seVelika Britanija i Francuska jasnosvrstale nasuprot Wema~ke."

Pozivaju}i se na izvje{taje svojihposmatra~a, predstavnici UN uSarajevu saop{tili su da se vodeborbe na tri fronta u Bosni - uPosavskom koridoru, u blizini Tuzle,i u okolini Travnika. Kako javqajuagencije, to su najè{}e borbe odkada su predstavnici VRS i ArmijeBiH potpisali ~etveromjese~no prim-irje koje isti~e 1. maja.

Informativna slu`ba Glavnog{taba VRS saop{tila je da su uranim jutarwim ~asovima muslimanipo~eli èstoku ofanzivu na srpskeodbrambene poloàje na majevi~kom ivla{i}kom dijelu fronta, ali da srp-ski borci ~vrsto drè sve linijefronta.

Tek {to su se prije desetak danavratili iz Kneèva na svoja ogwi{ta,stanovnici vla{i}kih seladoìvjeli su jo{ jednu te{ku nesre}uda se ponovo u svom izbjegli~kom hoduna|u u Kneèvu. U kneèvskom hotelu"Omar" smje{teno je prema prvimzvani~nim podacima oko 200 izbjegli-ca - staraca, èna i djece - uglavnomiz vla{i}kih sela ]ati}a i Gorwe iDowe [i{ave, koji su sa vrhovaVla{i}a stigli u Kneèvo, zapregom,traktorima i autobusima.

U sportskoj hali "Borik" u BawojLuci odràn miting Srpskeradikalne stranke. Prvi i najpre~isrpski nacionalni ciq je ujediweweRepublike Srpske Krajine, i to odmah,u Zapadnu Srbiju, nacionalnudemokratsku dràvu, koja mora imatijednog predsjednika, jedan parlament,

vojsku i policiju. Ujediwewe svihsrpskih zemaqa uslijedilo bi odmah"nakon pada reìma S. Milo{evi}a".Poru~ili su Vojislav [e{eq, lidersrpskih radikala i drugi najvi{ipredstavnici Srpske radikalnestranke.

21. 03. 1995.

Ukoliko muslimani nastave da napada-ju, to zna~i da oni èle vojno, a nepoliti~ko rje{ewe sukoba - konstato-vao je predsjednik RS dr RadovanKaraxi}.

Nastavqene su èstoke borbe izme|uVRS i muslimanskih snaga naMajevici i Vla{i}u. Tim povodom"Wujork Tajms" pi{e da su bosanskimuslimani definitivno prekr{iliprimirje koje je uspostavqeno 1. janu-ara ove godine.

Predsjednik muslimanske VladeHaris Silajxi} izjavio je u Zagrebuda je totalni rat jedina alternativaneuspjehu me|unarodnih mirovnihplanova za biv{u BiH. Odbacuju}i svemirovne inicijative, Silajxi} je,nakon razgovora s hrvatskim premi-jerom Nikicom Valeti}em, pozvaomuslimanski narod na "op{ti rat"protiv Srba iz biv{e BiH.

Jedinice Drugog muslimanskog kor-pusa u Tuzli blokirale su na aero-dromu Dubrave i u hotelu "Tuzla" svepripadnike UNPROFOR-a, spre~a-vaju}i ih da odu na Majevicu i ispi-taju ko je prekr{io Sporazum oprekidu neprijateqstava.

23. 03. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je posrednike zabiv{u Jugoslaviju Dejvida Ovena iTorvalda Stoltenberga. Izraèno jeuvjerewe da }e me|unarodna zajednicauravnoteènim i prihvatqivimstavovima sa strane u pregovorimaomogu}iti miran izlazak iz krize ipoliti~ko rje{ewe. Oven i

Stoltenberg su potom razgovarali spredsjednikom RSK MilanomMarti}em o budu}nosti UNPROFOR-au tzv. UNPA zonama u srpskim kraji-nama. Dvojica kopredsjednika su senakon toga u Zvorniku susreli s pred-sjednikom RS Radovanom Karaxi}em.

Ministri inostranih poslova SAD iRusije nastavili su u @enevi zapo~eterazgovore o krizi u biv{ojJugoslaviji. Saglasili su se o potrebida se aktivira rad Kontakt-grupe."Va{ington tajms" tvrdi da jeKozirjev predao Kristoferu "rusko-srpski plan", koji se svodi na to da}e Milo{evi} priznati Bosnu u zam-jenu za potpuno ukidawe sankcija.

Broj izbjeglica iz vla{i}kih sela,koji pristiù u Kneèvo ispred mus-limanske ofanzive pove}ava se iz~asa u ~as. Do sada je u Kneèvu uhotelu "Omar", O[ "DositejObradovi} i privatnim ku}ama zbrin-uto 926, iskqu~ivo staraca, èna idjece iz Gorwe [i{ave, Mudrika,Kori}ana i Vitovqa i drugihvla{i}kih sela i zaselaka.

24. 03. 1995.

Hrvatski Sabor je, uprkos ogor~enomotporu opozicije, prihvatio produ-èwe mandata snagama UN pod izmi-jewenim uslovima i novim imenom(UNCRO).

26. 03. 1995.

Jedinice PVO SVK su u popodnevnim~asovima u rejonu Prim{qa izme|uKnina i Ogulina otkrile i uni{tiletransportni helikopter hrvatskevojske koji je prevozio oru`je i opre-mu jedinicama muslimanskog Petogkorpusa u Cazinsku Krajinu,saop{tila je Informativna slu`baGlavnog {taba SVK.

27. 03. 1995.

Kontakt-grupa za mirovno rje{ewejugoslovenske krize odràla je sas-

1995


227

tanak u Londonu na nivou eksperata.Pozvala je sve zara}ene strane u BiHda po{tuju primirje i da pregovaraju owegovom produètku i poslije 1. maja.

Kopredsjednik Konferencije o biv{ojJugoslaviji Dejvid Oven, odgovaraju}ina ameri~ke kritike, rekao je da suSAD upropastile jedinstvenu mirovnu{ansu, odbiv{i da daju podr{ku Vens-Ovenovom planu maja 1993. godine.

UN su zaprijetile da }e bombardovatipoloàje "bosanskih Srba" ako ovinastave da napadju civile u zonama podza{titom UN.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}uputio je pismo generalnom sekretaruUN Butrosu Galiju, predsjednicimaSAD, Rusije i Francuske - BiluKlintonu, Borisu Jeqcinu iFransoa Miteranu, te premijeru bri-tanske Vlade Xonu Mejxoru u kojem ihpoziva da iskoriste svoj autoritet izaustave muslimansku ofanzivu na RS."Traìmo od Vas, ekselencije, daprimijenite Va{ uticaj zaustavite mus-limanske ofanzive i osigurate da semuslimanske snage povuku na linije od23. decembra 1994. godine, kada je uzposredovawe biv{eg ameri~kog pred-sjednika Ximija Kartera, potpisanSporazum o prekidu neprijateqstava",stoji u pismu. Predsjednik Karaxi}napomiwe da su muslimani zapo~iwu}iveliku proqe}nu ofanzivu, prekr{iline samo Sporazum o prekidu neprijate-qstava ve} i sve rezolucije Savjetabezbijednosti UN kao i sve dosada{wesporazume. Nagla{avaju}i da }e, uko-liko muslimani ne odustanu od ratneopcije izbiti veliki rat predsjednikKaraxi} upozorava da }e Srbi bitiprinu|eni da se brane svim raspo-loìvim sredstvima i osiguraju dawihova dràva bude odbrawena ipriznata. "Moramo Vam re}i da nikadane}emo prihvatiti poniàvaju}erje{ewe ili poraz, pa makar se borilidesetinama godina. Samo Vi, ekselen-cije, budu}i da budu}nost regije zav-isi od Vas, moète dovesti do

pravednog i mirnog rje{ewa.Alternativa tome je op{ti konfliktna Balkanu", upozorava se u pismupredsjednika Karaxi}a.

U nemogu}nosti da zaustave sna`nusrpsku kontaraofanzivu na Majevici,muslimanske formacije su u 19~asova ispalile nekoliko artiqeri-jskih projektila na Lopare, saop{tilisu srpski vojni izvori u Bijeqini.

28. 03. 1995.

Alija Izetbegovi} postavio je dva"minimalna uslova" za nastavakmirovnih pregovora: da "bosanskiSrbi" prihvate plan Kontakt-grupe ida predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} prizna BiH.

Najnoviju muslimansku ofanzivu ubiv{oj BiH ve}ina wema~kih medijaupore|uje s pro{logodi{wom ofan-zivom na podru~ju Biha}a i katastro-falni poraz koji su muslimani tadadoìvjeli. Berlinski list "Dertages{pigl" u najnovijem broju se pita"koliko vremena }e potrajati dok nepo~nu da pristiù vijesti o porazimamuslimanske vojske".

29. 03. 1995.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i osudio jemuslimansku vladu u Sarajevu zbogkr{ewa prekida vatre u biv{oj BiH,optuùju}i je za odsustvo saradwe.

31. 03. 1995.

Rezlucijom 981 ustanovqena jeOperacija UN za obnavqawe povjerewau Hrvatskoj (UNCRO). Mandatom ovihsnaga predvi|eno je "izvr{avawefunkcija predvi|enih Sporazumom oprekidu vatre od 29. marta 1994. god."kao i "olak{avawe sprovo|ewaEkonomskog sporazuma od 2. decembra1994. god." UNCRO }e djelovati uHrvatskoj do 30. juna 1995. god.

Rezolucijom 982 produèn je mandatUNPROFOR-u za BiH do 30. novembra1995. god., sa zadacima koje je imao ido sada.

Portparol UNPROFOR-a za sektor Jugsaop{tio je da u rejonu Dinare snageHrvatske vojske (HV) i Hrvatskogvije}a obrane (HVO) stalno vr{eupade u za{ti}ene zone.

02. 04. 1995.

Rje{avawem pitawa unutra{wegure|ewa Bosne, priznawem postojawadràve Srba na tom podru~ju, stvorilibi se uslovi za kraj rata i pregovoreo teritorijalnom razgrani~ewu, tvrdipredsjednik Republike Srpske Rado-van Karaxi} u intervjuu britanskomlistu "Indipendent". "Mogli bi smo~ak obe}ati da ne}emo traìti vi{eod 56 ili 55%" prostora biv{e BiH.

Funkcioner Vlade Federacije BiHJadranko Prli} izjavio je da AlijaIzetbegovi} ne moè biti ni for-malno ni pravno predsjednikPredsjedni{tva BiH, jer su mu isteklisvi mandati.

03. 04. 1995.

Kina i BiH potpisali su u Zagrebusporazum o uspostavqawu diplo-matskih odnosa na nivou ambasada.

Lider muslimana u Zapadnoj BosniFikret Abdi}, ~ije se snage bore pro-tiv jedinica Petog korpusa ArmijeBiH, izjavio je da je "ponovo osvajawebiha}kog xepa samo pitawe dana".

04. 04. 1995.

Politi~ki eksperti Kontakt-grupeposlije dvodnevnog sastanka u Londonudogovorili su se da je neophodnoproduìti primirje u BiH i da u tomciqu treba izvr{iti pritisak nabosansku muslimansku Vladu da prih-vati nastavak prekida oruànih suko-ba.


228

Vojni posmatra~i UN saop{tili suda su snage muslimanske Vlade uSarajevu zauzele TV i komunikacijskitoraw na Vla{i}u i plato od oko petkvadratnih kilometara zapadno odvrha planine. Vojnici HVO su izjav-ili da su aktivno podràvali akcijumuslimanskih snaga.

Hrvatske snage su otpo~ele èstokartiqerijski napad na Glamo~.

Nastavqeni su jaki napadu Drugogkorpusa Armije BiH na sredi{wemdijelu Majevice, posebno oko relejaStolice.

05. 04. 1995.

Vo|a republikanske ve}ine uameri~kom Senatu Bob Dol rekao jeda }e, ukoliko se poslije 1. maja neuspostavi mir u Bosni, insistirati dase usvoji zakon kojim bi SAD jednos-trano ukinule embargo na uvoz oru`jabosanskim muslimanima.

Misija me|unarodne konferencije obiv{oj Jugoslaviji podnijela jeizvje{taj u kome se tvrdi da SRJ, uzmawe probleme, i daqe po{tujeodluku o zatvrawu granice prema RS.

Predsjednik Demokratske strankeZoran \in|i} boravio je na Palama,gdje su ga primili najvi{i rukovodi-oci RS.

06. 04. 1995.

U Kninu je, pred vi{e hiqadagra|ana, odràn protestni mitingpovodom Rezolucije 981, koju je 31.marta usvojio Savjet bezbijednostiUN. Organizatori mitinga bili suVije}a Saveza sindikata Krajine iOp{tinsko sindikalno vije}e. Namitingu su, pored ostalih, govoriliMilinko Sandi}, predsjednik Savezasindikata Krajine, a na poziv organi-zatora na ovaj skup je do{ao i pred-sjednik RSK Milan Marti}.

Muslimanski premijer HarisSilajxi} u intervjuu pariskom nedje-qniku "Mond", najavio je desetogo-di{wi rat u biv{oj BiH. Na pitawekako zami{qa 6. april 1996. godineSilajxi} je rekao: "Veliki sam pes-imista i ne vjerujem u neki napredakprije nego {to se dogode velike prom-jene. Mo`da u SAD. [to se ti~eEvrope nemam velike nade."

Ambasador RBiH u Ankari HajrudinSomun, zahvalio je Turskoj i naglasioda muslimani u toj biv{ojJugoslovenskoj republici u Turcimavide bra}u. "Turska politika nam dajeveliku snagu" rekao je Somun.

09. 04. 1995.

Predsjednik RSK Milan Marti}rekao je da je Rezolucija 981 Savjetabezbjednosti UN neprihvatqiva. "Na{je zadatak da {to boqe organizujemodràvu koju imamo i niko nas ne}eugurati u Hrvatsku", rekao je Marti}.

Sarajevo je granatirano, a potom suzatvoreni svi tzv. plavi putevi zasnabdijevawe grada.

10. 04. 1995.

Komandant UNPROFOR-a u BiH gener-al Rupert Smit uputio je protest"bosanskim Srbima" zbog bombar-dovawa Sarajeva i zaprijetio im da }eod NATO-a zatraìti da uzvrati nesamo na poloàje sa kojih je otvaranavatra, nego i na druge ciqeve.

Na kontrolnom punktu kod Gora`da,muslimani su ubili jednog pripadnikaVRS.

11. 04. 1995.

Predstavnici Kontakt-grupe vodilisu peto~asovne razgovore s predsjed-nikom Srbije Slobodanom Milo{e-vi}em. Milo{evi}u je ponu|en modi-fikovan plan me|unarodne zajednice,prema kome bi za priznawe me|unaro-dnih granica BiH bile suspendovane

neke sankcije (trgovinska razmjena),ali ne i uvoz nafte niti deblokadasredstava SRJ, {to bi uslijediloposlije priznawa Hrvatske iuspostavqawa trajnog mira.Predstavnici Kontakt-grupe sastalisu se odvojeno i s opozicionimprvacima SPO i Demokratske stranke.

Demokratska stranka je predstavilasvoju "Izjavu o mogu}nostima za poli-ti~ko rje{ewe krize u biv{ojJugoslaviji".

12. 04. 1995.

U pismu komandantu UNPROFOR-a zaBiH komandant oruànih snaga RSRatko Mladi} demantovao je optu`beda je VRS 9. aprila bombardovalacivilno stanovni{tvo u Sarajevu.

^lanovi Kontakt-grupe, koji su posli-je Beograda otputovali u Zagreb, nisumogli da odlete u Saraevo, jer je VRSodbila da pruì garancije za bezbjed-nost wihovog aviona.

"Ostanak snaga UN je najva`niji uslovza miroqubivo rje{ewe situacije uHrvatskoj", izjavio je u Vukovaruameri~ki ambasador u HrvatskojPiter Galbrajt.

13. 04. 1995.

Dowi dom Dràvne dume RuskeFederacije usvojio je dokument "Oukidawu sankcija i uspostavqawusveobuhvatne saradwe sa SRJ".

14. 04. 1995.

Po~elo je zasijedawe Skup{tine RSu Sanskom Mostu. Na dnevnom redu jerazmatrawe aktuelne vojnopoliti~kesituacije u RS, s posebnim osvrtom nabiha}ko rati{te. General-pukovnikRatko Mladi} se u svom ekspozeu u 25ta~aka kriti~ki osvrnuo na aktivnostipoliti~kog vrha RS. Nakon trodnevnogzasijedawa u Sanskom Mostu, Narodnaskup{tina RS je zakqu~ila da treba,

1995


229

ukoliko se uskoro ne prona|e poli-ti~ko rje{ewe, preduzeti sve mjere uciqu postizawa "kona~ne vojni~kepobjede". Formirana je Komisija odpredstavnika RS i RSK koja }e raditina izradi plana ujediwewa ove dvijedràve.

Vojvoda Mom~ilo \uji} uputio jepismo podr{ke Narodnoj skup{tiniRepublike Srpske sa èqom da do|edo "ujediwewa svih srpskih zemaqa odDunava i Drine do Jadrana".

Predsjednik Federacije BiH Kre{i-mir Zubak najavio je osloba|awedijelova hrvatske teritorije, koje suokupirale muslimanske jedinice, akodo kraja maja ne do|e do napretka uzaìvqavawu federacije.

Iran je prekr{io embargo UN ozabrani isporuka oru`ja Bosni ipre}utno se priklonio SAD {aqu}iznatne koli~ine oru`ja bosanskoj mus-limanskoj vladi, pi{e "Va{ingtonpost".

15. 04. 1995.

Jedan francuski vojnik poginuo je odsnajperskog hica u centru Sarajeva,drugi po redu, koji je poginuo u tokudva posqedwa dana.

Ministar inostranih poslova RSKMilan Babi} zatraìo je od speci-jalnog izaslanika UN Jasu{ijaAka{ija deblokirawe saobra}aja naprilazima izme|u Krajine i Srbije,odnosno SRJ, kao i prema RS. Babi}kaè da su snage UNPROFOR-apostavile na grani~nim prelazimazapreke i rampe i da pod prijetwomoru`ja zaustavqaju vozila iz RSK ivr{e pretrese.

16. 04. 1995.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Torvald Stoltenbergrazgovarao je s predsjednikom RSKMilanom Marti}em o sprovo|ewunovog mandata mirovnih snaga.

17. 04. 1995.

Francuski ministar odbrane FransoaLeotar je uo~i odlaska iz musliman-skog dijela Sarajeva izjavio da su zaubistva dvojice francuskih vojnikakrivi muslimani. "Poloàj fran-cuskih vojnika, koji su `rtve musli-mana je apsurdan", rekao je Leotarnajavquju}i unutar Evropske unijehitnu raspravu o ostanku ili odlaskufrancuskih "plavih {qemova" izbiv{e BiH. Povodom pogibije dvasvoja vojnika u Sarajevu, Francuska jepostavila tri uslova za daqi ostanaksvog kontigenta u okviru mirovnihsnaga u BiH: produètak primirjaizme|u zara}enih strana, uvaàvawepripadnika UN i omogu}avawe wihovogslobodnog vremena i bezbjednostkretawa.

Muslimanska ofanziva na podru~juVla{i}a je zaustavqena i nema bojaznida bi se moglo ponoviti wihovoprodirawe daqe u srpsku teritoriju.Prema rije~ima general-pukovnikaMomira Tali}a, komandanta Prvogkraji{kog korpusa VRS, borbena dejst-va se izvode jo{ samo u rejonimaBabanovac i Galica, dok je na ostalomdijelu ovog rati{ta trenutno stawerelativno mirno. Posjeta vrhovnogkomandanta oruànih snaga i predsjed-nika dràve dr Radovana Karaxi}a ikomandanta VRS general-pukovnikaRatka Mladi}a zbog toga u ovomtrenutku ima poseban zna~aj. "Nismoslu~ajno na Vla{i}u. Do{li smo daobi|emo generala Tali}a i wegovekomandante, sagledamo realnu situaci-ju, damo neka upozorewa i dogovorimoo narednim potezima", istakao je drKaraxi} i posebno naglasio: "Mi smobili spremni jo{ prije ovih musli-manskih ofanziva na pregovore, ali suse oni o~igledno odlu~ili na ratnuopciju {to nas obavezuje da odgovo-rimo istom mjerom. Me|unarodnazajednica podràva muslimane i datoga nije bilo, mi bismo rat okon~ali.Sada nam vaqa i}i do wihovog pot-punog sloma."

18. 04. 1995.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}najavio je reorganizaciju Vlade RS uciqu boqeg funkcionisawa odbrane.

Savjet bezbjednosti UN je po hitnompostupku usvojio Rezoluciju 987 ukojoj se izraàva zabrinutost zbogpogor{avawa situacije u BiH i pogibi-je francuskih vojnika.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} u Beogradu je razgovaraos kopredsjednicima Me|unarodne kon-ferencije o biv{oj JugoslavijiOvenom i Stoltenbergom.

19. 04. 1995.

Aerodrom na Krku postao je velikavazdu{na luka odakle se muslimani izBiH snabdijevaju oru`jem, dok od tihkoli~ina 30% uzima Hrvatska za aero-dromske usluge, tvrdi beogradski list"Telegraf". O ovome se u SADraspravqalo na najvi{em nivou ive}ina visokih ameri~kih funkci-onera bila je za to da se ova tajnaoperacija objelodani i da se Iran,koji je glavni Izetbegovi}ev snabdje-va~ oru`jem, prinudi na povla~ewe.Me|utim, ameri~ki sekretar zaodbranu Entoni Lejk odlu~io je daStejt department "za`muri" na ovuoperaciju.

20. 04. 1995.

U okolini Br~kog vo|ne su èstokeborbe izme|u snaga VRS i pripadnikaArmije BiH.

21. 04. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 988, kojom je produènava`nost postoje}e suspenzije sankcijaprema SRJ za novih 75 dana, ali podpoo{trenim uslovima.Muslimansko rukovodstvo u Sarajevuje, u susretu sa specijalnim iza-slanikom generalnog sekretara UN za


230

biv{u Jugoslaviju Jasu{ijemAka{ijem, ponovo odbilo da produì~etvoromjese~ni prekid neprijateqs-tava.

22. 04. 1995.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jeokarakterisao Rezoluciju 988 kao"apsolutno poniàvawe srpskog naro-da u cjelini". Rekao je da RS ne priz-naje "ni takve rezolucije, ni SB" i da}e srpske snage zatvoriti sarajevskiaerodrom za sve politi~ke delegacije,a da }e "jo{ razmisliti o humani-tarnim letovima". Karaxi} je ponovioda se RS zalaè za trajan mir, a ne zaprivremeni prekid neprijateqstava.

23. 04. 1995.

"UN }e povu}i svoje snage izJugoslavije ako se ne obnovi primirjeu BiH", izjavio je generalni sekretarUN Butros Gali.

24. 04. 1995.

Me|unarodni sud za ratne zlo~inepo~iwene na tlu biv{e Jugoslavije,~ije je sjedi{te u Hagu, uputio je zaht-jev bosanskoj Vladi u Sarajevu da pre-pusti ovom sudu istragu zlo~ina kojisu po~inili bosanski Hrvati u doliniLa{ve u proqe}e 1992. god. kao iistragu protiv Radovana Karaxi}a,Ratka Mladi}a i Mi}e Stani{i}a.

Vrhovni savjet odbrane RSK smatrada RSK treba da prihvati produèwemandata mirovnih snaga UN samo nadosada{wim principima, tj. daodbaci wihov promijeweni naziv,ocjewuju}i tu promjenu kao poku{ajprejudicirawa politi~kog rje{ewa.

Du{an Tadi}, optuèn za ratnezlo~ine, uhap{en u Wema~koj prijegodinu dana, preba~en je u predgra|eHaga u specijalni zatvor namijewenlicima koja o~ekuju su|ewe predMe|unarodnim sudom za zlo~inepo~iwene na tlu biv{e Jugoslavije.

25. 04. 1995.

Wegova svetost Patrijarh srpskigospodin Pavle sluìo je tre}egdana velikog pravoslavnog praznikaVaskrsa, Svetu liturgiju u crkviUspenija Presvete Bogorodice naPalama. Svetoj liturgiji koju su, uzPatrijarha Pavla, sluìli i visokapreosve{tenstva mitropoli-crnogorsko-primorski gospodinAmfilohije i vladika zahumsko-hercegova~ki gospodin Atanasije,prisustvovali su predsjednik RS drRadovan Karaxi}, predsjednikNarodne skup{tine mr Mom~iloKraji{nik, predsjednik Izvr{nogodbora SDS Velibor Ostoji}, min-istar vjera Dragan Davidovi} i bro-jni vjernici sa Pala i iz Sarajeva iokolnih mjesta. Poslije toga se susreos predsjednikom RS RadovanomKaraxi}em. Partijarh Pavle je rekaoda smatra da ne bi trebalo za vrijemedok traje rat utvr|ivati odgovornost"moju ili bilo ~iju", te da }e sveodgovornosti poslije rata bitiutvr|ene.

Vlada i narod RS, kako se tvrdi usaop{tewu Ministarstva informacijaRS, ne priznaju i ne pridaju nikakvuva`nost "takozvanom Ha{kom sudu" iwegovoj djelatnosti, jer su onisra~unati na "politi~ku diskvali-fikaciju srpskog naroda".

Visokotira`ni wema~ki dnevnik"Tagescajtung" ocjenio je da postojemali izgledi da se izbjegne novihrvatsko-muslimanski rat u biv{ojBiH.

SAD strahuju da bi mirovni proces ubiv{oj BiH mogao biti ugroènodlukom Me|unarodnog suda za ratnezlo~ine u Hagu da "stavi" na listuosumwi~enih predsjednika RS drRadovana Karaxi}a i komandantaGlavnog {taba srpske vojske general-pukovnika Ratka Mladi}a.

Zvani~na Moskva je izrazila zabrinu-tost zbog mogu}ih posqedica na razvoj

mirovnog procesa u biv{ojJugoslaviji, ukoliko Me|unarodni sudu Hagu podigne optu`nicu protivpredsjednika RS Radovana Karaxi}ai komandanta Glavnog {taba VRSRatka Mladi}a za navodno po~iweneratne zlo~ine.

Biv{i ameri~ki predsjednik XimiKarter obavijestio je predsjednikaRS dr Radovana Karaxi}a da zbogIzetbegovi}evog odbijawa wegoveponude da ponovo do|e u biv{u BiH nevidi na~ina kako bi mogao pomo}imirovni proces.

Generalni sekretar Socijal-demokratske partije Wema~ke iposlanik u Bundestagu GinterFerhojgen izjavio je u intervjuu zawema~ki radio da je Wema~kapo~inila "vrlo te{ku gre{ku" premaJugoslaviji, posebno kada je vr{ilapritisak na svoje partnere u EU dapriznaju Sloveniju i Hrvatsku.

28. 04. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio je,na osnovu izvje{taja generalnogsekretara UN, Rezoluciju 990, obroju i statusu mirovnih snaga uKrajini i Hrvatskoj.

Kontakt-grupa sastala se u Parizu nanivou direktora politi~kih odjeqewaministarstva inostranih poslova.Apelovala je na zara}ene strane uBiH da produè sporazum o prekiduneprijateqstava koji isti~e 30. apri-la.

Na dijelu autoputa Zagreb-Beogradkod Nove Gradi{ke jedan hrvatskidràvqanin je ubio SrbinaTihomira Blagojevi}a. Nakon togaKraji{nici su zatvorili autoput, aliga je UNCRO otvorio.

30. 04. 1995.

Istekao je ~etveromjese~ni sporazum oprekidu neprijateqstava i obustavi

1995


231

vatre izme|u zara}enih strana u BiH.I pored nastojawa me|unarodne zajed-nice, naro~ito u toku aprila, sporazumnije produèn, niti je novi sklopqen.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}je na sastanku sa specijalnim iza-slanikom UN za biv{u JugoslavijuJasu{ijem Aka{ijem ponovio stav daje za Srpsku prihvatqiv samo trajniprekid neprijateqstava, a pristanakna privremeno primirje uslovio ski-dawem sankcija Srbima.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i izjavioje da je muslimanska vlada u Sarajevuodbila apel UN da produì primirjesa Srbima u biv{oj Bosni. Vlastibosanskih muslimana umjesto toga nudeda se neformalno obaveù da ne}enapadati Srbe, rekao je Aka{i poslijerazgovora sa Harisom Silajxi}em.

01. 05. 1995.

Hrvatska vojska je, prema zvani~nojinterpretaciji, u 5.30 ~asova, u"ograni~enoj akciji za osigurawe nad-zora nad autoputem Zagreb-Lipovac" ièqezni~kom prugom izvr{ilaoruàni napad na ZapadnuSlavoniju (RSK) iz pravca Novske,Pakraca i Nove Gradi{ke. O ovoj akci-ji prethodno su obavije{tene snage UNi od wih je zatraèno da se sa osma-tra~kih punktova povuku u zaklone. Uovoj ofanzivi kori{}ena je avijacija,helikopteri, oklopna vozila i svevrste artiqerijskih oru|a. Oko 13~asova skoro bez otpora zauzet jeJasenovac iz koga je oko 5.000 ìteqasrpske nacionalnosti, uz pratwu malo-brojnih pripadnika 18. korpusa SVK,krenulo ka mostu na Savi izme|u NoveGradi{ke i Gradi{ke u RepubliciSrpskoj. Skoro istovremeno hrvatskeoruàne snage su nakon zauzimawadepoa sa te{kima naoruàwem kodMedaka i Oto~ca, ju`no od Knina, nanekoliko punktova izvr{ile prodor iu sektoru Jug u zoni razdvajawa. Iz tograzloga Vrhovni savjet odbrane RSK je

proglasio dodatnu mobilizaciju nekihjedinica SVK. A prema izjavi jednogpredstanika UN kraji{ki Srbi su usektoru Zapad "zadràli" 115 pripad-nika neralskog i argentinskogbataqona snaga UN, ali ne kao "taoceili qudski {tit".

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}osudio je agresiju Hrvatske na RSK inapad hrvatske artiqerije na gradoveu Srpskoj - Gradi{ku i KozarskuDubicu. "Bilo je pitawe dana kada }eHrvatska napasti RSK. Mi }emo sezajedno braniti, jer smo jedan narod iKrajinu smatramo svojom zemqom",rekao je dr Karaxi} nakon susreta saspecijalnim izaslanikom generalnogsekretar UN Jasu{ijem Aka{ijem.Prema rije~ima predsjednika Srpske,napad Hrvatske na RSK moè ubrzatiujediwewe Krajine i na{e republike.

"Ovo {to se desilo jutros, pokazalo jepravo lice Hrvatske, odnosno wenihvlasti u Zapadnoj Slavoniji. Oni uduèm periodu teè ratnoj opciji, alije bio prisutan problem osigurawapodr{ke stranih faktora, a ono {tose prethodno desilo na auto-putu pona{oj procjeni nije slu~ajnost,smi{qen je incident", istakao je pred-sjednik RSK Milan Marti}.

Posmatra~i naro~ito zapaàju~iwenicu da je hrvatski predsjednikFrawo Tu|man prethodnog dana prim-io ameri~kog ambasadora u ZagrebuPitera Galbrajta iz ~ega se izvodizakqu~ak da je Va{ington unaprijedobavije{ten o o~igledno pripremanojratnoj akciji Hrvatske vojske.

02. 05. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jePredsjedni~ko saop{tewe u kome"zahtijeva od RH da odmah obustavivojnu ofanzivu koju su pokrenule wenesnage u predjelu Zapadne Slavonije" ipoziva zara}ene strane da hitno obus-tave vatru.

Iz Zapadne Slavonije je u RepublikuSrpsku prebjeglo 4.500 civila: od toga840 djece mla|ih od sedam godina.Kolone prognanika granatirane inapadane iz pje{adijskog oru`ja, pame|u wima ima rawenih èna i djece.

U nastavku oruànog napada naZapadnu Slavoniju hrvatske snage suposlije èstoke artiqerijskepripreme, tenkovima u{le i zauzeleOku~ane i opkolile Pakrac, u kome jeu okruèwu ostalo 6.000 lica (civilai boraca) srpske nacionalnosti. Izvazduha je bombardovan most na Saviizme|u Nove i Bos. Gradi{ke, kao iciqevi u RS, posebno Gradi{ka (ukojoj je poginulo ~etvero i raweno 20lica) i Kozarska Dubica. Tom pri-likom oboren je jedan hrvatski avion"mig 21". A prema izjavi ministra zainformisawe RSK Drage Kova~evi}aVlada RSK raspolaè pouzdanimpodacima da je hrvatska vojska u tokudvodnevne akcije na Zapadnu Slavonijuubila oko 400 srpskih civila, od kojihje samo u jednoj izbjegli~koj koloniizme|u Pakraca i Oku~ana, kod NovogVaro{a ubijeno 200 qudi.

Oko 10.30 ~asova {est projektilapogodilo je sredi{te Zagreba. Premahrvatskim vojnim izvorima rije~ jeo raketama ispaqenim sa srpskihpoloàja ju`no od grada. Bombardovanje i Karlovac. Nakon toga na cijelojteritoriji RSK progla{ena jevazdu{na opasnost zbog straha da }e"Hrvati ga|ati sve ve}e gradove uRSK".

Portparol UN Suzan Manuel je izjav-ila da su prethodnog dana hrvatskiborbeni avioni na potezu izme|uOku~ana i Stare Gradi{ke ga|alikolonu izbjeglica.

U Beogradu na sastanku Savjetaodbrane SRJ ocijeweno je da agresijaHrvatske na Zapadnu Slavoniju "pred-stavqa kriminalni akt protivcivilnog stanovni{tva i grubi napadna ukupne napore usmjerene na


232

uspostavqawe mira u regionu, kao igaèwe me|unarodnih normi i odlukaUN".

MIP Rusije je izdao saop{tewe ukome je izraèna "duboka zabrinutostzbog o{tre eskalacije sukoba u RH",obe strane su pozvane na povla~ewe naprethodne poloàje i nagla{eno je da}e "Rusija odlu~no nastojati da se uSB preduzmu sve neophodne mjere radiuspostavqawa mira u Hrvatskoj".

U svom Apelu doma}im dràvnim ime|unarodnim faktorima, kao iSvjetskom savjetu crkava, Sinod SPCje osudio napad hrvatske vojske naZapadnu Slavoniju i upozorio da onpredstavqa "podstrek za jo{stra{nije razbuktavawe ratnogpoàra na prostorima biv{eJugoslavije i {ire".

êtiri minobaca~ka projektilapogodila su stari dio Sarajeva, aprema izvorima UN i na Jevrejskomgrobqu odjekivale su detonacije.Srpski vojni izvori izvje{tavaju oèstokim borbama oko Br~kog inapadu muslimanskih snaga na relejna planini Majevici.

03. 05. 1995.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i jesaop{tio da su premijer RSKBorislav Mikeli} i ovla{}enipredstavnik hrvatske vlade poslijemu~nih telefonskih razgovorapostigli sporazum o potpunom prekiduneprijateqstava u Zapadnoj Slavonijii drugim dijelovima Hrvatske i dalirije~ da }e ga po{tovati. Premaovjavqenom nacrtu sporazuma nijepredvi|eno povla~ewe hrvatskihtrupa sa zauzetih teritorija. A premaMikeli}evoj izjavi novinarima,postignut je dogovor o izlasku oko6.000 civila (me|u kojima 800 djece) ipripadnika SVK iz okoline Pakraca,pod kontrolom pripadnika snaga UN.Prema izjavi predsjednika hrvatske

policije, 600 srpskih vojnika, opko-qenih u Pakracu, po~eli su da preda-ju te{ko oru`je pripadnicimaargentinskog bataqona snaga UN.

U novom raketnom napadu na Zagreb izsistema "orkan" {est raketa je palona centar Zagreba, dok je sedam rake-ta pogodilo aerodrom Pleso.

Potpukovnik Stevo Haramba{i},komandant 51. brigade 18 zapad-noslavonskog korpusa, zajedno sakapetanom prve klase VladomGatari}em, komandantom 59. odreda imajorom Borom Dobri}em, koman-dantom 63. odreda, organizovao jeherojsku odbranu svog naroda.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}zatraìo je od generalnog sekretaraUN Butrosa Galija da privremenookupiranu teritoriju ZapadneSlavonije proglasi "za{ti}enomzonom".

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al-pukovnik Ratko Mladi} upozorioje komandanta UNPROFORA za biv{uJugoslaviju generala Bertrana@anvijea da "agresija Hrvatske naRSK i RS ozbiqno ugroàva mir naovom podru~ju". Mladi} u pismu gen-eralu @anvijeu konstatuje da"Hrvatska agresija predstavqa fla-grantno kr{ewe me|unarodnog prava,svih relevantnih rezolucija Savjetabezbijednosti UN, Vensovog plana, kaoi potpisanih sporazuma izme|usukobqenih strana". "Stradalo jenedu`no civilno stanovni{tvo iwegova imovina, a ve}i dio srpskogstanovni{tva na{ao se u okruèwu idanima je izloèn brutalnoj sili",upozorava general Mladi}.

Zvani~ni Va{ington o{tro osu|ujebombardovawe Zagreba i suzdrànokritikuje provalu hrvatske vojske uzonu pod za{titom UN u ZapadnojSlavoniji. U Stejt departmentunaglasak je na "obustavqawu nepri-jateqstava i uzdrànosti obje

strane", bez isticawa zahtjeva da seinvazione trupe povuku na poloàjeod prije po~etka ofanzive.

04. 05. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jenovo Predsjedni~ko saop{tewe ukome je o{tro osu|eno raketiraweZagreba od strane Srba, a od VladeHrvatske zatraèno da povu~e svojeoruàne snage na pozicije od prije 1.maja, kao i da "u potpunosti po{tujeprava srpskog stanovni{tva u skladusa me|unarodnim standardima".

Posledwi raport potpukovnikaSteve Haramba{i}a, komandanta 51.brigade 18. zapadnoslavonskog kor-pusa, prije nego mu je hrvatska avi-jacija prekinula veze, glasio je da supredali oru`je, i ono te{ko i li~nonaoruàwe, ali da su istog momenta,kada je to u~iweno, HVO je osulopaqbu iz svih oru|a, i po vojsci i pogolorukom narodu. êtvrtog dana agre-sije na RSK, hrvatske snage su ~istileteren. Kupili su mrtve na putu odOku~ana do Stare Gradi{ke, tamonegdje u Novom Varo{u i oko {umePra{nik, spaqivali le{eve. Cisternepune vode stizale su iz Novske,Kutine, Nove Gradi{ke peru}i asfaltod srpske krvi. Uni{tavali su dokazeo svojim zvjerstvima i tek onda mo}i}e se dozvoliti pristup i UNPRO-FORU, ali i Me|unarodnom komitetuCrvenog krsta. Prvi podaci kazuju dase broj poginulih iz trena u trenpove}ava.

Savjet bezbjednosti obavezan je predsvjetskom zajednicom da obezbijedioslaba|ewe okupiranog srpskogstanovni{tva i vra}awe hrvatskevojske na stare linije razdvajawa.Ukoliko se ovo ne zavr{i, RSK i RSodlu~ile su da svim raspoloìvimpotencijalima oslobode srpskostanovni{tvo i cjelokupni prostorZapadne Slavonije, zakqu~eno je nasjednici zajedni~kog savjeta odbraneRSK i RS odrànoj u Kninu. Sjednici

1995


233

su predsjedavali predsjednici repub-lika Milan Marti} i dr RadovanKaraxi}.

Vlada RS na 21. sjednici kojom jepredsjedavao premijer Du{an Kozi},najo{trije je osudila agresijuRepublike Hrvatske na RSK, koja je,kako je re~eno, izvedena uz pre}utnusaglasnost me|unarodne zajednice.

Kris Janovski, portparol Visokogkomesarijata UN za izbjeglice jeizjavio da prema procjenama ovogKomesarijata oko 7.000 qudi èli danapusti Zapadnu Slavoniju i da je ve}pred akcijom Hrvatske vojske u regionBawe Luke u RS izbjeglo 5.000. Jurijîìk, portparol UN u Beogradu, jerekao da UN otvaraju koridor Pakrac-Oku~ani-Stara Gradi{ka, kroz kojitreba da se povu~e srpskostanovni{tvo.

Vlade petnaest zemaqa EU usvojilesu Deklaraciju u kojoj se traì obus-tava vojnih operacija u Hrvatskoj iupozorava da vojna akcija hrvatskihvlasti predstavqa kr{ewe primirja idovodi u pitawe mirovne napore.

Glavni {tab SVK je saop{tio da su napodru~ju Zapadne Slavonije prestalaborbena dejstva i da se, u skladu s pot-pisanim Sporazumom o primirju,o~ekuje po~etak operacija izvla~ewacivilnog stanovni{tva i branilaca spakra~kog podru~ja.

Srpska dobrovoqa~ka garda izdalaje proglas i pozvala svoje rezerviste u"odbranu srpskog naroda i srpskihteritorija". Ve}ina rezervista jeobukla uniforme i stavila se podkomandu @eqka Ra`natovi}a Arkana.I lider SRS Vojislav [e{eq je oku-pio prve radikalske dobrovoqce, kojisu na ratna podru~ja krenuli autobusi-ma.

05. 05. 1995.

Vlada SR Jugoslavije uputila jeSavjetu bezbijednosti UN apel u kojem

se kaè: "Veoma zabriwavaju}e i alar-mantne informacije o sistematskimzlo~inima oruànih snaga i zvani~nepolicije Hrvatske nad zarobqenimvojnicima i neza{ti}enim stanov-ni{tvom RSK, stiù velikom brzinomsa teritorije koju je Hrvatska okupi-rala poslije agresije na RSK 1. majaove godine. Ovakvom beskrupuloznomupotrebom sile Hrvatska je prekr{ilakonkretni sporazum o prekidu vatre izmarta 1994. god. kao i niz rezolucijai drugih dokumenata Savjeta bezbijed-nosti UN kojima se poziva nauzdràvawe od upotrebe sile.Hrvatska je ovom agresijom ignorisalai teku}e napore Savjeta bezbijednosti,koji se posebno manifestuju krozrezolucije o mirovnim snagama u ovomregionu.

Predstavnica UNCHR KristijanBertom je na konferenciji za {tampusaop{tila da hrvatske snage tuku izb-jegli~ke kolone iz artiqerijskihoru`ja i ostalih raspoloìvih sred-stava. Prenose}i svjedo~ewe izbjeglihiz Zapadne Slavonije, ona je rekla daje put Oku~ani - Gradi{ka posijanle{evima. Ona je uz to dodala da jeHrvatska prekr{ila Sporazum oprekidu vatre i da hrvatske snagesrpe~avaju funkcionere i osobqeUNHCR da pre|u most na Savi.

Portparol mirovnih snaga u sektoruJug u Kninu je potvrdio da je hrvatskavojska tokom no}i iz pakra~kog krajaodvezla u Bjelovar 650 mu{karacasrpske nacionalnosti.

Rukovodstvo RSK uputilo je apelme|unarodnoj zajednici u kome se upo-zorava na masovno stradawe srpskogcivilnog stanovni{tva u ZapadnojSlavoniji, koje je "poprimilo formugenocida".

Neposredno po povratku iz Gradi{ketrojica mitropolita SPC(Amfilohije, Atanasije i Lukijan)su odràli konferenciju za {tampu uBeogradu. Mitropolit Amfilohije jetada izjavio: "Koliko zasad znamo 1. i

2. maja pobijeno je preko 1.500 qudi,od kojih najvi{e èna i djece".

06. 05. 1995.

Savjet bezbjednosti UN je usvojiojo{ jedno Predsjedni~ko saop{tewekojim se od hrvatskih vlasti najener-gi~nije traì da obustave neprijate-qstva i po{tuju me|unarodne stan-darde o qudskim pravima koje su grubonaru{ili.

Hrvatska vojska blokirala konvojeUN sa humanitarnom pomo}i za srpskostanovni{tvo Zapadne Slavonije izbje-glo u BiH, tvrde izvori UN.

07. 05. 1995.

Patrijarh srpski gospodin Pavle,mole}i se u Hramu Svetog Save naVra~aru za ìve i postradale uZapadnoj Slavoniji, uputio je pozivsvim Srbima da dignu glave i prestanusa me|usobnim optuìvawima. Molitvei potresne Patrijarhove besjede u pre-punom Hramu, bile su upu}ene i svjet-skoj javnosti od koje SPC traì daJasenovac i druge dijelove ZapadneSlavonije proglasi za{ti}enom zonom.

Poslije agresije Hrvatske naZapadnu Slavoniju i zarobqavawavojnika i civila RSK, u logorima uBjelovaru, Vara`dinu i Poègiobavqaju se ispitivawa, a uzagreba~kom vojnom sudu i tzv. predis-tra`na saslu{awa. Prema izjavamaposmatra~a Evropske unije, poslijeosvajawa pakra~kog podru~ja, Hrvati suuhapsili oko 1.700 Srba.

Portparol UN u Zagrebu KristoferGanes je saop{tio da UN raspolaùizvje{tajima o namjernom ga|awu srp-skih civilnih izbjegli~kih kolona izZapadne Slavonije. Povodom ovog isli~nih izvje{taja, portparolhrvatskog MIP je optuìo UNCRO za"kampawu klevetawa Hrvatske".

Francuska dràvna agencija Frans-pres optuìla je Hrvatsku za masakr


234

nad srpskim civilima na prostorimaokupirane Zapadne Slavonije. Poziva-ju}i se na svjedo~ewa izbjeglica kojisu smje{teni u Novoj Topoli,izvje{ta~ AFP-a navodi da je u napa-di-ma 1. maja hrvatska avijacija iartiqerija pobila vi{e od 1.000èna, djece, staraca, koji su se ukolonama kretali iz Oku~ana ka rije-ci Savi i Gradi{ci, u RS. "Najve}imasakri nad srpskim civilima izvr-{eni su u {umama qeskova~e i Pra{-nika, izme|u auto-puta i Save, i kodnaseqa Varo{ i Bijela Stijena. Vi{eod 7.000 izbjeglica u Novoj Topolioptuùju za ovaj zlo~in Zagreb, UNali i Beograd, precizira AFP.

U Bawoj Luci je, u predgra|uPetri~evac, minirana katoli~kacrkva. Vlada RS o{tro je osudilaovaj ~in kao akciju koja "devalvirapravednu borbu srpskog naroda".

08. 05. 1995.

Zapadna Slavonija je skoro potpunoostala bez Srba, koji su brutalnoetni~ki o~i{}eni pod naletomHrvatske vojske, pi{e japanski list"Jomiuri {inbun".

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle u pratwi episkopazahumsko-hercegova~kog Atanasija iepiskopa banatskog Hrizostoma, teDragana Davidovi}a, ministra vjerau Vladi RS stigao je u Bawu Luku iodmah zajedno sa protojerejima,slavonskim episkopom Lukijanomposjetio rawenike koji se lije~e nahirurgiji Klini~kog centra. U razgov-oru sa rawenim i nepovrije|enim srp-skim civilima i vojnicima, ali i~lanovima porodica koji su do{li daobi|u rawenike patrijarh gospodinPavle rekao je da se od nequdi uvijekstrada, da stradaju i neprijateqi ina{i, ali je jedno stradati na putuBoìjem, a drugo na putu zlo~ina.

09. 05. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je primio specijalnog

izaslanika generalnog sekretara UNJasu{ija Aka{ija. U razgovoru jeistaknuto da je agresija Hrvatske naZapadnu Slavoniju dosad najteìudarac mirovnim naporima ipostignutim rezultatima u procesunormalizacije odnosa Zagreba iKnina.

10. 05. 1995.

Prilikom ponovnog granatirawastarog dijela Sarajeva ~etiri osobesu rawene. Tim povodom predstavnikUN Geri Kauard je rekao da Srbipoja~avaju opsadu Sarajeva ipoku{avaju da presjeku linije snabdi-jevawa.

Jedinice HVO i Vojske Hrvatskeizvr{ile su jak artiqerijsko-pje{adijski napad iz pravca Ora{jana civilne ciqeve u Posavini na ter-itoriju RS, naro~ito na gradoveBr~ko i [amac, kao i na putni pravackroz koridor.

Jedno lice je poginulo, a dva rawenaod granate koja je na Mali Zvornikpala sa muslimanske strane. Timpovodom Vlada SRJ je uputila protestUN.

Na konferenciji za {tampu predsjed-nik RS Radovan Karaxi} je uputiopozvi RSK na ujediwewe sa RS. Tomprilikom on je rekao: "PozivamSkup{tinu RSK da na prvom narednomzasijedawu donese odluku o ujedi-wewu na osnovu plebiscita koji jeodràn i kod wih i kod nas. Tada}emo imati ve}u zemqu i ve}u vojsku...Srbija se ne brani u Obrenovcu ve} uObrovcu".

Predsjednik DSS Vojislav Ko{tuni-ca je u izjavi za {tampu izraziosumwu da je Zapadna Slavonija "pro-data", jer po wemu, pona{aweBeograda i Knina navodi na zakqu~akda su unapred bili obavije{teni ohrvatskoj agresiji i da za to treba dasnose odgovornost.

11. 05. 1995.

Skup{tina Srbije je ve}inom glaso-va (156), bez prisustva poslanika SRS,DS i DSS, usvojila stavove Odbora zaodnose sa Srbima izvan Srbije, koji-ma je najo{trije osu|ena agresijaHrvatske na RSK, nepo{tovawe spo-razuma o primirju i zlo~ini nad srp-skim civilnim stanovni{tvom.

Komesar za izbjeglice SrbijeBratislava Morina je povodomdolaska novih izbjeglica iz ZapadneSlavonije rekla da im "nije zabrawenulaz u SRJ, ali da bi im bilo mnogoboqe da ostanu u RS".

12. 05. 1995.

Komandant mirovnih snaga u BiHRupert Smit je izdao naredbu svojimtrupama da uzvra}aju oru`jem ukolikoih bilo koja od zara}enih strananapadne.

Predsjednik SDS u Pakracu VeqkoXakula je pritvoren, dok se koman-dant 51. brigade zapadnoslavonskogkorpusa Stevo Haramba{i} sa svojimvojnicima nalazi u logoru uBjelovaru.

14. 05. 1995.

Iz Zapadne Slavonije izbjeglo jedosad 12.000 Srba, a ve}ina od 3.000preostalih iz straha, tako|e, èli danapusti svoje domove i pre|e u RS iliSRJ, pi{e be~ki "Standard" u najnovi-jem broju.

15. 05. 1995.

Delegaciju Srpske radikalne stranke,koju predvodi wen predsjednikVojislav [e{eq primio je naPalama predsjednik RS RadovanKaraxi} s ~lanovima najuègrukovodstva SDS.

16. 05. 1995.

Predsjednik Republike SrbijeSlobodan Milo{evi} razgovarao je

1995


235

s ambasadorom Robertom Frejxerom,predstavnikom SAD u Kontakt-grupi.

Predstavnici UN u Sarajevusaop{tili su da su od ranog jutra uokolini grada vo|ene èstoke borbe.Muslimani su zapo~eli sukob granati-rawem Lukavice, uslijedila je razmje-na vatre i projektila. U gradu jeprogla{ena ratna opasnost.

Sporazum o statusu snaga UN uHrvatskoj potpisali su hrvatski min-istar inostranih poslova MateGrani} i specijalni izaslanik gener-alnog sekretara UN za biv{uJugoslaviju Jasu{i Aka{i.

U Kninu je odràna sjednica Vrhovnogsavjeta odbrane (VSO) RSK na kojoj jeusvojen zahtjev general-potpukovnikaMilana êleketi}a da se razrije{idu`nosti komandanta Glavnog {tabaSrpske vojske Krajine (SVK), a na pri-jedlog predsjednika RSK MilanaMarti}a, za novog komandantapostavqen je general-potpukovnikMile Mrk{i}.

17. 05. 1995.

Savjet bezbjednosti UN nakon dvod-nevne rasprave o nacrtu uvojio jeRezoluciju 944 o situaciji uHrvatskoj. Od zara}enih strana traìse da hitno povuku iz tzv. zone razdva-jawa i omogu}e mirovnim snagama nes-metan rad. Savjet traì da RepublikaHrvatska u potpunosti po{tuje pravasrpskog stanovni{tva i da mu sedozvoli puna sloboda kretawa.

Generalni sekretar UN Butros Galiobavijestio je Savjet bezbjednosti UNo naglom pogor{awu situacije u BiH ipove}anoj ugroènosti pripadnikamirovnih snaga. Zakqu~io je da jehitno potrebna reorganizacija i pre-cizirawe ovla{e}wa i zadataka "plav-ih {qemova".

Izbjeglice iz Zapadne Slavonijepre{le su granicu SRJ kod prelaza u

Ra~i. Izbjeglice se upu}uju u Isto~nuSlavoniju.

18. 05. 1995.

Vlada Slovonije odbila je da izdavizu srpskom patrijarhu gospodinuPavlu, koji je trebalo da 16. juna dop-utuje u Qubqanu u trodnevnu posjetuSloveniji.

Predsjednik Srpske narodne stranke uZagrebu Milan \uki} iznio jepodatke o protjerivawu Srba izHrvatske. On kaè da je prema popisuiz 1991. god. u Hrvatskoj ìvjelo725.660 Srba (ra~unaju}i i"Jugoslovene"), i to u Krajini 258.298,a na prostorima izvan sada{wihUNPA podru~ja, ukqu~uju}i i"ruì~aste zone", 467.370 gra|anasrpske nacionalnosti. Poslije dolaskana vlast HDZ iz Hrvatske je protjera-no oko 300.000 Srba. Danas u Hrvatskojìvi 130-150.000 Srba.

Jednoglasnom odlukom poslanikaSkup{tine RSK u Borovu Selu, gener-al-potpukovnik Mile Mrk{i} imen-ovan je za novog komandanta Glavnog{taba Srpske vojske Krajine.

19. 05. 1995.

Sa podru~ja Gradi{ke prema SRJ iIsto~noj Slavoniji krenuo je konvoj saoko 4.500 izbjeglica.

Sveti arhijerejski sinod SPCuputio je apel doma}oj i svjetskojjavnosti. U wemu se o{tro osu|ujehrvatska agresija na ZapadnuSlavoniju. U apelu se kaè da je u pot-punosti uni{tena eparhija slavonskakoja postoji neprekidno od 16. vijeka.Prema procjenama Crkve, pobijeno je~etiri-pet hiqada èna i djece i star-ih, a samo na Bijeloj Stijeni stradaloje oko 500 civila. Posje}a se da je iznapadnutih podru~ja izbjeglo oko12.000 qudi, a da je hrvatska vojskanaporedo bombardovala nekolikogradova. Sa àqewem se konstatuje da

je do{lo do odmazde sa srpske strane,kojom prilikom su sru{eni nekihrvatski manastiri i crkve, prot-jerivane redovnice, ubijani sve{teni-ci i nevini qudi. "Zlo je zlo ma ko ga~inio i ma na kome ono biloizvr{eno", kaè se u apelu.

20. 05. 1995.

Poslije trodnevnog rada u BorovuSelu zavr{ila je rad Skup{tina RSK.Nakon rasprave o hrvatskoj agresiji uZapadnoj Slavoniji Skup{tina jezatraìla hitno zasijedawe Savjetabezbjednosti UN i uvo|ewe sankcijaHrvatskoj. Zahtijeva se reorganizacijaVrhovnog savjeta odbrane RSK iutvr|ivawe pojedina~ne odgovornostiza vojni poraz u Zapadnoj Slavoniji.Od me|unarodne zajednice traì se daprisili Hrvatsku da se povu~e sa osvo-jenih teritorija i da se za{titi srp-sko stanovni{tvo. Skup{tina je prih-vatila Rezoluciju SB UN 981 o mandatumirovnih snaga, ali odbacuje onedijelove koji RSK tretiraju kao dioHrvatske i uvo|ewe naziva UNCRO.Jednoglasno je donijeta odluka o real-izaciji ujediwewa RSK i RS do krajamaja.

21. 05. 1995.

Rukovodstvo RS isti~e da Zapad vr{ipritisak na Slobodana Milo{evi}a daprizna BiH, ali "to se ne}e i ne smijedogoditi", kaè Radovan Karaxi}.Niko ne moè da izdrì ono {to mimoèmo, rekao je Karaxi}, zakqu~uju}ida rje{ewa na srpsku {tetu ne moèbiti.

Generalni sekretar UN Butros Galiocjewuje situaciju u biv{oj BiH"neodrìvom" i predlaè dvije opcije- povla~ewe "plavih {qemova" iliizmjenu wihovog broja i mandata,tvrdi pari{ki "Mond".

Sarajevsko "Oslobo|ewe" pi{e da jeMilo{evi} ve} odlu~io da priznaBiH, ali jo{ trguje oko uslova za priz-


236

nawe BiH i da se zbog toga odlaèpriznavawe Hrvatske.

22. 05. 1995.

"Ne}u da izdam svoj narod i ne prih-vatam plan Kontakt-grupe koji zna~ikapitulaciju Srba u biv{oj BiH",izjavio je u intervjuu za nedeqnik"[pigl" predsjednik RS dr RadovanKaraxi}. "Ako predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} i priznaBosnu situacija na terenu se ne}epromijeniti. Wu je i Zapad svojevre-meno priznao ne pitaju}i Srbe, pa sadimamo rat", naglasio je predsjednikKaraxi}.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}zamolio je srpskog patrijarhaPavla da svojim autoritetom uti~e dane do|e do priznavawa BiH.

Ujediwewe RS i RSK je "neminovno ipotrebno", rekao je predsjednikSkup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik izaloìo se za formirawe jedinstvenedràve sa ~vrstom vla{}u na cijelompodru~ju.

Savjet bezbjednosti UN odlu~io jeda sankcije protiv Republike Srpskei daqe ostanu na snazi.Predsjedavaju}i Savjeta bezbjednosti@an Bernar Merime je, nakonkratkog konsultativnog sastankaSavjeta, ocijenio da "ne postojirazlog da se ne{to mijewa uRezoluciji 942 od septembra pro{legodine".

Reaguju}i na odluku Savjeta bezbjed-nosti UN o produèwu sankcija premaSrbima u BiH, {to je obavezan da~ini svaka ~etiri mjeseca. Konsta-tovano je da "nema promjena upona{awu bosanskih Srba", pa susankcije i daqe ostale na snazi.

Misija Me|unarodne konferencijeo biv{oj Jugoslaviji objavila jeredovni mjese~ni izvje{taj u kome sekonstatuje da SRJ i daqe po{tuje

odluku o zatvarawu granica prema RS,{to je preduslov za nastavak suspenz-ija sankcija.

Hrvatska je prvi put priznala da je uborbama hrvatske vojske protiv srp-skih snaga u Zapadnoj Slavoniji biloi civilnih `rtava.

Predstavnici UN izjavili su da su"bosanski Srbi" iz depoa u bliziniSarajeva pod kontrolom UN otelinekoliko haubica.

23. 05. 1995.

Komandant UNPROFOR-a u BiH gener-al Rupert Smit postavio jezara}enim stranama ultimatum daodmah obustave neprijateqstva, aSrbima jo{ dodatni uslov da u rokuod 48 sati vrate ~etiri oteta topa izskladi{ta te{kog naoruàwa pod kon-trolom UN u okolini Sarajeva.General Smit postavio je i drugi ulti-matum: obje strane treba sve te{konaoruàwe koje se nalazi uzabrawenoj zoni da povuku ili da gapredaju u nadle`nost UN u roku od tridana.

Ambasador SAD u Kontakt-grupiRobert Frejxer, poslije sedmod-nevnih pregovora s predsjednikomSrbije Slobodanom Milo{evi}em opriznavawu BiH u zamjenu za suspenz-iju sankcija prema SRJ otputovao je izBeograda.

Predstavnik Stejt departmenta jeizjavio da ameri~ka vlada ima puniuvid u iranse isporuke oru`ja bosan-skim muslimanima, ali ne namjeravada preduzme korake kako bisprije~ile kr{ewe embarga. Napitawe {ta }e SAD preduzeti, lakon-ski je odgovorio: "SAD ne ohrabrujuovakve poteze".

Predsjednik SAD Bil Klintonizrazio je nezadovoqstvo {to koman-da UN u BiH odbija da odobri akcijevazduhoplovstva NATO-a na srpskepoloàje oko Sarajeva.

24. 05. 1995.

U Bawoj Luci je iza zatvorenih vratazavr{eno dvodnevno zasjedaweSkup{tine RS. Komisija za ujedi-wewe RS i RSK odràla je sastanakuz u~e{}e predsjednika dviju republi-ka, koji su izjavili da vi{e nemarazloga ni vremena da se ujediweweodlaè i da je sada "posqewi minutza odlu~uju}i zaokret". Predvi|a seda }e sva temeqna akta bitipripremqena do 31. maja da bi seodràla ustavotvorna skup{tina ipo~eo rad na Ustavu budu}e dràve.

U Savjetu bezbjednosti UN ameri~kaambasadorka Medlin Olbrajt ponovose zaloìla za bombardovawe "bosan-skih Srba".

U okolini Sarajeva vode se èstokeborbe. Granatirani su rovovi na lin-iji fronta na Debelom brdu, ju`no odSarajeva. Komanda Srpske vojskesaop{tila je da su muslimanske snageotpo~ele ofanzivu na svim linijamafronta srpskog Sarajeva i da je dese-tine razornih granata palo na srpskanaseqa. Strane agencije javqaju da jeSarajevo granatirano i da ima pogin-ulih i rawenih.

25. 05. 1995.

Na poziv specijalnog izaslanika UNJasu{ija Aka{ija, avioni NATO-anapali su dva puta ciqeve u blizinisjedi{ta RS na Palama. Prvi napadavijacije NATO izveden je u 16 ~asovana mjestu Jahorinski Potok, dva kilo-metra od Pala, a 25 minuta kasnije nalokalitet Ravna Planina. Savjet bezbjednosti UN podrào jeakciju NATO-a i pozvao "bosanskeSrbe" da se povinuju ultimatumu.

Predsjednik SAD Bil Klinton iwegov sekretar za odbranu Periizrazili su zadovoqstvo akcijomNATO. Klinton je istakao da su SADenergi~nije od ostalih ~lanica NATOzahtijevale bombardovawe Srba.

1995


237

Izrazili su nadu da }e akcija NATOurazumiti Srbe, ali i zaprijetili da}e se, u suprotnom, akcija NATOponoviti.

Moskva je zatraìla dodatna obav-je{tewa o razlozima za bombardovawepoloàja "bosanskih Srba" napomi-wu}i da se takvim akcijama ne moèposti}i pravedno rje{ewe.

U Sarajevu je prije rata ìvjelo 70.000Hrvata, a sada ih nema vi{e od 24.000,prenosi "Figaro" izjavu kardinalaVinka Puqi}a, koji je nedavnoboravio u Parizu.

Prema izvje{tajima muslimanskihmedija od granata ispaqenih na centarTuzle poginulo 71 lice, a oko 150raweno.

26. 05. 1995.

Avioni NATO u dva navrata u prije-podnevnim ~asovima ponovo suizvr{ili napade na srpske poloàjei skladi{ta oru`ja kod Pala. Napad, ukome je u~estvovalo 12 aviona,obja{wen je odmazdom zbog napadaSrpske vojske na zone pod za{titom UNi uzimawe za taoce vi{e od 100 vojni-ka i posmatra~a UN.

Srpska televizija sa Pala objavila jesnimke trojice posmatra~a UN vezanihlisicama za stub, zgradu ili bunker,obavje{tavaju}i da oni predstavqaju"ìvi {tit" protiv bombardovawaaviona NATO. "Ne}e im se ni{ta desi-ti ako ne bude bombardovawa", rekaoje komentator TV.

Savjet bezbjednosti UN je razmatraosituaciju u BiH i ponovo podràoreaktivirawe avijacije NATO i bom-bardovawe "bosanskih Srba". Kao i naprethodnom sastanku svi su sesaglasili, ukqu~uju}i i predstavnikaRusije, da se jedino silom moè daqereagovati na izazove rukovodstva saPala. Savjet je zahtijevao prekidartiqerijskih napada i hitno oslo-ba|awe talaca.

Predsjednik Rusije Boris Jeqcin jenezadovoqan {to je odluka o bombar-dovawu "bosanskih Srba" donijeta bezbilo kakve razmjene mi{qewa sRusijom. Zatraìo je da se bombar-dovawe prekine.

Vlada SRJ je povodom eskalacijesukoba na prostoru biv{e BiH izrazi-la duboku zabrinutost. Vlada je istak-la da se zalaè za pregovore zasno-vane na ravnopravnosti sva tri konsti-tutivna naroda. Pozvala je zara}enestrane da odmah obustave vojneaktivnosti i u tom smislu podràlaapel Jasu{i Aka{ija. Vlada je apelo-vala na UN da svoju mirotvornu ulogugradi na nepristrasnosti i ekvidis-tanci prema svim stranama u sukobu.

Isto~no-bosanski korpus VRS,povodom vijesti da je zbog jedneispaqene srpske granate u Tuzlipoginulo 68 civila, demantovao je daje sa srpskih poloàja ispaqena makari jedna granata. Rije~ je o "scenarijuMarkale", tvrdi se u izdatomsaop{tewu, jer je muslimanskorukovodstvo time isposlovalo akcijuavijacije NATO.

Turska je prvi put direktno u~estvo-vala u napadu na srpske poloàje ubiv{oj Bosni sa svojim ratnim avion-ima koji se u okviru snaga NATOnalaze u bazama u Italiji, pi{e "JeniJuzil".

Sabor SPC apelovao je na "sve odgov-orne" da ne priznaju dràve Hrvatskui BiH.

27. 05. 1995.

Na~elnik informativne slu`beGlavnog {taba VRS potpukovnikMilovan Milutinovi} izjavio je dase vi{e nije moglo tolerisatipona{awe pripadnika UNPROFOR-a,koji su se otvoreno stavili na stranusrpskih neprijateqa.

Ministar inostranih poslova u VladiRBiH Irfan Qubijanki} poginuo je,zajedno sa jo{ {est osoba, nakon {to

je helikopter kojim se vra}ao uSarajevo poslije obilaska enklaveBiha}, pogo|en raketom sa poloàjaSVK ju`no od Sluwa u RSK.

Predsjednik Francuske @ak [irakrazgovarao je telefonom sa predsjed-nikom Srbije Slobodanom Milo{e-vi}em. Apelovao je da Milo{evi}upotrijebi svoj uticaj na "bosanskeSrbe" da oslobode pripadnikemirovnih snaga koje drè kao taoce.

Savjet NATO na vanrednom sastanku uBriselu zatraìo je dodatna sredstvaza za{titu mirovnih snaga u BiH iizmjenu wihovog mandata kako bi im segarantovala bezbjednost.

Komitet za odbranu i bezbjednostSkup{tine NATO osudio je "varvarskuupotrebu nenaoruànih vojnih posma-tra~a UN koje bosanski Srbi koristekao ìvi {tit".

28. 05. 1995.

Glavnokomanduju}i snaga NATO uEvropi, ameri~ki general XorxXulvan ocijenio je da "nema vojnogve} samo diplomatskog rje{ewa zaBosnu".

Ju`no od Sluwa (RSK) oborenhelikopter kojom prilikom je poginuoministar inostranih poslova RBiHIrfan Qubijanki}. Ministarstvoinformisawa Republike Srpske nijeiskqu~io mogu}nost da su Hrvati uznak odmazde zbog ubistva zapovjedni-ka HVO biha}ke regije Vlade[anti}a oborili helikopter.

Pripadnici VRS u blizini Gora`dazarobili su 33 Britanca - pripadnikamirovnih snaga. Srpske jedinicezauzele su ukupno {est osmatra~nicaoko ove enklave.

U Sarajevu, kod Vrbawa mosta, do{loje do direktnog obra~una jediniceVRS i francuskih pripadnikaUNPROFOR-a, koji su kontrolisalimost.


238

Ministar inostranih poslova SRJVladislav Jovanovi} izjavio je dase Jugoslavija protivi svakoj upotrebisile i da osu|uje postupak "bosanskihSrba" da kao taoce drè pripadnikemirovnih snaga u BiH.

Civilni predstavnik UNPROFOR-a uSarajevu Ivanko optuìo je vojsku"bosanskih Srba" da se pona{a kaoteroristi~ka organizacija.

Vojnicima UN, kojima su Srbiograni~ili kretawe, potpuna slobodabi}e vra}ena onog trenutka kadawihove vlade i UN vrate Srbima pot-pun mir, izjavio je ministar infor-macija RS Miroslav Tohoq u razgov-oru sa grupom stranih novinara. Tozna~i da Zapad mora hitno ibezuslovno da zaustavi rat u biv{ojBiH i Srbima prizna jednako pravokao i drugim narodima biv{eJugoslavije - precizirao je Tohoq. Onje upozorio Ivanka "da prestane suvredma i klevetama na ra~un Srba",jer ako tako nastavi mogao bi se na}i"zagrqen s nekom bosanskom bukvom".

Na~elnik Glavnog {taba RSsaop{tio je da je prilikom bombar-dovawa avijacije NATO na podru~jePala poginulo ~etiri lica, dok je 17raweno. Rekao je da su Srbi bloki-rali 168, a ne 250 "plavih {qemova",kako je saop{tila komanda UNPRO-FOR-a u Zagrebu.Na ozrensko-vozu}kom dijelu rati{tamuslimanske jedinice su i èstokonapadale srpske poloàje i podozren-ska naseqa. Vi{e od 4.000 civila,èna i djece, starih i bolesnih izVozu}e i okolnih naseqa u dolinirijeke Krivaje, na jugu Ozrena, krenu-lo je u izbjegli{tvo put Doboja,sklawaju}i se od èstoke musli-manske ofanzive koja na Ozren iVozu}u traje ve} peti dan.

29. 05. 1995.

Komandant VRS general RatkoMladi} obe}ao je da zarobqenici

ne}e vi{e biti vezivani za objektekoji su potencijalna meta vazdu{nihudara NATO.

Ministar inostranih poslova RSAleksa Buha je rekao da bizarobqeni pripadnici UNPROFOR-amogli biti oslobo|eni "za nekolikosati" ako bi se Srbima javno zagaran-tovalo da vi{e ne}e biti vazdu{nihnapada NATO.

Skup{tina RSK izglasala je nepov-jerewe premijeru Borislavu Mike-li}u. Kqu~ni razlog za ovakvu odlukuje Mikeli}evo protivqewe ujediwewuRS i RSK. Mikeli} je uputio op{irnopismo Skup{tini RSK u kome ukazujeda je zahtjev za ujediwewe RS i RSKvelika gre{ka i da postoji opasnostcijepawa Krajine na isto~ni i zapad-ni dio. Skup{tina je izglasala iUstavni zakon o privremenomustavnom ure|ewu UjediweneRepublike Srpske.

30. 05. 1995.

Informativna slu`ba Glavnog{taba VRS saop{tila je da pripadni-ci UNPROFOR-a, zarobqeni u vri-jeme vazdu{nih udara NATO-a na Paleimaju status ratnih zarobqenika, a netalaca. Demantuju}i informacijenekih sredstava javnog informisawada VRS kao taoce drì jedan broj pri-padnika UNPROFOR-a, G[ VRSsaop{tava da je "prava istina da sutokom posqedwih napada NATO-avi-jacije na srpsku teritoriju, vojne, alii civilne objekte i naseqa, pripadni-ci UN iza{li iz okvira svog manda-ta".

Na ministarskom sastanku Kontakt-grupe u Hagu postignuta je saglasnostda se obnove diplomatski napori zaokon~awe bosanske krize.

Britanski premijer Mejxor ponovo seenergi~no usprotivio povla~ewu snagaUN iz BiH. "Bio bi to poraz UN,poraz NATO i me|unarodne zajed-

nice", rekao je. O{tro je osudiozarobqavawe "plavih {qemova" odstrane "bosanskih Srba".

Vrhovna komanda RS, kojom je predsje-davao wen predsjednik RadovanKaraxi}, odlu~ila je da proglasinevaè}im sve rezolucije SB UN, sveultimatume NATO-a i sve sporazume saUN, da ne prihvati izmjenu mandataUN bez novih sporazuma sa srpskomstranom i najzad da RS ponovouspostavqa suverenitet na cijelojsvojoj teritoriji i nad vazdu{nimprostorom.

31. 05. 1995.

Rukovodstva RS i RSK na najvi{emnivou razgovarali u Bijeqini o spro-vo|ewu odluka republi~kih skup{tinao ujediwewu ovih dviju republika.

VRS i muslimanske formacije vodeèstoke borbe kod Gora`da, u okoli-ni Sarajeva i na Ozrenu.

01. 06. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} uputio je pismo UNu kojem traì demilitarizaciju svihza{ti}enih zona u biv{oj BiH, kaojedan od tri uslova za osloba|awezarobqenih pripadnika UNPROFOR-a. Druga dva uslova su garancija davi{e ne}e biti vazdu{nih udara idaqe pridràvawe embarga na uvozoru`ja bosanskim muslimanima.

Ameri~ka administracija je, pod pri-tiskom Rusije i uz saglasnostFrancuske i Britanije, pristala daide na koncesije Jugoslaviji urje{avawu preostalih spornih ta~akaiz paketa Kontakt-grupe. Ovaj"omek{ani stav" zastupa}e ameri~kipredstavnik u Kontakt-grupi kojipregovara u Beogradu s predsjednikomSrbije Slobodanom Milo{evi}em.

Ministar inostranih poslova RusijeAndrej Kozirjev pozdravio je eventu-

1995


239

alno u~e{}e vojske SAD u mirovnimoperacijama u BiH, ali je naglasio dabi bilo opasno da tamo do|u nekesnage "koje nisu u okviru UN".

Lord Dejvid Oven najavio je svojepovla~ewe sa funkcije kopredsjednikaMirovne konferencije o biv{ojJugoslaviji.

U organizaciji Srpskog odbora zaodbranu prava i slobodu i UdruèwaSrba iz BiH odràn je miting uBeogradu. Govornici su se zalagali zahitno ujediwewe Srba "sa one straneDrine i Une", kritikovali aktuelnusrpsku vlast i izrazili strahovawe da}e Srbija priznati BiH u avnojevskimgranicama.

Desetine hiqada Atiwana prisustvo-valo je protestnom mitingu na kojemsu jednodu{no osu|eni napadi NATO-avijacije na Republiku Srpsku.Bombardovawe Pala ozna~eno je kaoteroristi~ki akt NATO-a protiv srp-skog naroda i mira na Balkanu uop{te.

02. 06. 1995.

RS je prihvatila apel predsjednikaSrbije Slobodana Milo{evi}a i,kao znak dobre voqe, oslobodila 121zarobqenih pripadnika UN. Wih jepreuzeo specijalni Milo{evi}ev iza-slanik, na~elnik Dràvne bezbjednos-ti Srbije Jovica Stani{i}.

Ruski ministar inostranih poslovaAndrej Kozirjev izrazio je zabrinu-tost zbog planova da se, kako je rekao,mirovne snage UN u Bosni zamijenevojskom NATO, nagla{avaju}i da je to"veoma opasno".

Poslije 14.00 ~asova iz pravca StareGradi{ke na mostu na Savi odjeknulaje jaka eksplozija. Sru{en je most kojije spajao Staru Gradi{ku i Gradi{ku.

Bijela ku}a je potvrdila da je iznadsjeverne BiH oboren avion ameri~keavijacije F-16, te da se spasila~kaekipa nalazi na licu mjesta.

03. 06. 1995.

Ministri odbrane 14 zemaqa ~lani-ca EU i Atlanskog pakta, koje imajuvojnike u mirovnoj misiji u biv{ojJugoslaviji, odlu~ili su na sastanku uParizu da formiraju multinacionalneSnage za brza dejstva (RRF), koje bibile pod komandom UNPROFOR-a.Prebacivawe oko 10.000 vojnika iopreme u biH ve} je u punom jeku prekoSplitskom aerodroma.

Vlasti RS su obavijestile najvi{efunkcionere UNPROFOR-a u Zagrebuda se pilot oborenog ameri~kog aviona"F-16C" nalazi u wihovim rukama.

04. 06. 1995.

Rano ujutro hrvatske snage (regularneHV i HVO) otpo~ele su ofanzivu premapoloàjima Srpske Vojske Krajine namasivu Dinare, na liniji premaGrahovu. Direktor Kninske bolnicerekao je da je raweno 26 srpskih bora-ca, od kojih je jedan podlegao ranama.Hrvatska komanda tvrdi da su wenesnage napredovale kroz Livawskopoqe i da sada drè pod artiqeri-jskom kontrolom put Grahovo-Knin.Ministarstvo odbrane RSK proglasiloje mobilizaciju na podru~ju sjeverneDalmacije. Predsjednik RSK MilanMarti} je obavijestio Jasu{ijaAka{ija o hrvatskoj ofanzivi.

Osloba|awe 120 pripadnika UN, kojesu Srbi zarobili nakon bombardovawawihovih poloàja na Palama, veoma jepovoqno odjeknula u svijetu, ali seukazuje da i ostalih 270 zato~enih"plavih {qemova" mora odmah ibezuslovno biti oslobo|eno. Isti~u sezasluge srpskog predsjednikaMilo{evi}a za osloba|awe talaca.

Jedan od ubica srpske porodice Zec uZagrebu odlikovan je povodom danahrvatske dràvnosti. Me|u posmrtnoodlikovanim je i Miro Bare{i},usta{ki terorista i ubica ambasadoraSFRJ u [vedskoj VladimiraRolovi}a.

Gr~ki nezavisni list "Elefterotipija"pi{e da je predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} "uputio dra-mati~an apel NATO-u da ne napadneSrbe iz biv{e BiH jer bi to natjeraloSrbiju da se "umije{a u rat" inagla{ava da Milo{evi}evo upo-zorewe "Zapad mora ozbiqno uzeti uobzir".

Londonski list "Observer" objavqujereportaù sa ~etvoricom britanskihpripadnika "plavih {qemova", kojisu izvjesno vrijeme na prostorimaRepublike Srpske bili raspore|eni nastrate{ke ta~ke radi preventive, ikonstatuje da su "srpske vlasti premawima bile izuzetno korektne"."Straha nismo imali. Naprotiv, upoz-nali smo dosta srpskih vojnika kojinam nijednog trenutka nisu prijetili",izjavili su "Observeru" britanskivojnici.

05. 06. 1995.

Specijalni izaslanik UN Jasu{iAka{i je, povodom najnovije hrvatskeofanzive u sektoru Jug, apelovao nasrpsku i hrvatsku stranu da se "maksi-malo uzdrè" od daqih dejstava.

Gr~ki ministri spoqnih poslovaPapuqas i odbrane Arsenis otputo-vali su, preko Beograda, na Pale da biposredovali u osloba|awu talaca.

06. 06. 1995.

RS je oslobodila jo{ 108 pripadnikamirovnih snaga koje su zarobiliposlije bombardovawa srpskihpoloàja na Palama.

Snage za brza dejstva u Vitezupripremaju osposobqavawe i obezb-je|ivawe koridora preko Igmana zaprolaz humanitarnih konvoja.Predsjednik RS Radovan Karaxi} jeranije izjavio da tako ne{to "nedolazi u obzir".

Hrvatske snage su zauzele kqu~nevisove na planini [ator, tako da sada


240

svojom artiqerijom "pokrivaju"Glamo~, Drvar i Grahovo. Prve srpskeizbjeglice krenule iz Drvara u pravcuBawe Luke.

07. 06. 1995.

Grupa od 108 vojnika UNPROFOR-a,koje su pripadnici VRS dràlizarobqene kao preventivnu za{titu odvazdu{nih udara NATO-a, pre{la jegrani~ni prelaz Karakaj kod Zvornikai uputila se u Srbiju. Me|uoslobo|enima se nalaze pripadnici{panskog, ukrajinskog, francuskog ibritanskog kontingenta snaga UN.Specijalni izaslanik predsjednikaSrbije Slobodana Milo{evi}a i{ef Dràvne bezbijednosti SrbijeJovica Stani{i}, koji se nalazi upratwi konvoja, izjavio je da je udvodnevnom boravku na Palama stekaouvjerewe da je rukovodstvo RS ~vrstoopredijeqeno za pregovore i poli-ti~ko rje{ewe sukoba.

Gr~ki ministar odbrane GerasimosArsenis pozvao je NATO da prizna daje Republika Srpska u~inila "gestdobre voqe" oslobodiv{i novikontingent od 108 "plavih {qemova",isti~u}i da }e u narednim danimabiti "vi{e takvih gestova". "Predsjednik Srbije odigrao je"odlu~uju}u ulogu" u osloba|awu jo{108 zarobqenih pripadnika UNPRO-FOR-a", izjavio je u Zagrebu specijal-ni izaslanik UN Jasu{i Aka{i.

08. 06. 1995.

Dva ameri~ka helikoptera sa 40 mari-naca su se spustile na jednu lokacijuu RS, sa koje je ameri~ki pilot iznedavno oborenog aviona slao sig-nale. Operacija spasavawa, koja je tra-jala 2.45 ~asova, uspje{no je okon~anaprebacivawem pilota u vojnu bazuNATO. U SAD je po~elo veliko slavqeu ~ast "pravcu ameri~kog heroja",pilota O Grejdija.

Komandant HVO na Dinarskompodru~ju izjavio je da }e wegove snage,

koje su prodrle iz pravca Grahova ido{le na 12 kilometara od ovoggrada, nastaviti ofanzivu. Predstav-nik Glavnog {taba VRS je rekao dasu srpske snage u kontraudaru nanijelegubitke protivniku i da je oborenjedan hrvatski helikopter.

Predstavni~ki dom ameri~kogKongresa usvojio je, sa 318 glasova zai 99 protiv, rezoluciju kojom se odpredsjednika Bila Klintona traìda SAD jednostrano ukinu embargo naoru`je muslimanima u Bosni.Me|utim, Klintonov predstavnik za{tampu Majk Mekari nagovijestio jeda }e predsjednik staviti veto na tajdokument.

10. 06. 1995.

Ministar spoqnih poslova RS AleksaBuha izjavio je da je pitawezarobqenih pripadnika UN "u prin-cipu rije{eno" i da je rije~ samo orje{avawu tehni~kih problema radiosloba|awa jo{ oko 140 do 150 pri-padnika "plavih {qemova" i posma-tra~a UN.

12. 06. 1995.

Predsjednik SDS Krajine i dosa-da{wi ministar inostranih poslovaRSK dr Milan Babi} mandatar je zasastav nove Vlade, saop{teno je izkabineta predsjednika RSK MilanaMarti}a.

Na sastanku Savjeta ministara EU uLuksemburgu Karl Bilt je i zvani~noimenovan ispred EU za kopredsjednikaKonferencije o biv{oj Jugosla-viji. Ministri su najavili odlu~nudiplomatsku akciju za sveobuhvatnorje{ewe krize, na osnovu dosadpostignutih rezultata.

Biv{i dràvni sekretar SAD HenriKisinxer procjewuje da }e SADmorati da popune prostor u BiH akose povuku mirovne snage i ako se ukineembargo na oru`je bosanskim musli-manima.

13. 06. 1995.

RS je oslobodila jo{ 130 pripadnikamirovnih snaga, tako da je ostalozarobqeno jo{ 15 vojnika UN.Predsjednik RS Radovan Karaxi} jerekao da je time "kriza okon~ana" ida se ona ne}e vi{e ponoviti.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonimenovao je u ponedeqak XonaMenzisa dosada{weg otpravnikaposlova u ameri~kom diplomatskompredstavni{tvu, za novog ambasadoraSAD u Sarajevu.

15. 06. 1995.

Muslimanske snage su rano ujutrozapo~ele {iroku ofanzivu protiv VRSs ciqem da se probije obru~ okoSarajeva. @estoki artiqerijski duelise vode u regionu Kiseqaka, Ilija{a,Vogo{}a i Visokog. Predsjednik RSRadovan Karaxi} je izjavio da je toposqedwi poku{aj muslimana dapromijene stawe na terenu.

Narodna skup{tina RS zavr{ila jedvodnevnu sjednicu jednoglasno usvo-jiv{i Odluku i Ustavni zakon o ujedi-wewu RS i RSK. Skup{tina se odlu~nosuprotstavila eventualnom priz-navawu BiH do strane Srbije i SRJ,ocjewuju}i da bi to bio "izdajni~ki~in" i da bi on za RS bio "ni{tavani u pravnom, i u formalnom i ufakti~kom smislu". Skup{tina jeopozvla ~etvoricu poslanika zbog"napu{tawa pregovara~kih pozicija,neaktivnosti i istupawa u medijima".Poslanici Skup{tine RS usvojili suzakqu~ke o nedavnim aferama vezanimza trgovinu naftom, aluminijumom iautomobilima. Biv{i predsjednik ipotpredsjednik Vlade RS VladimirLuki} i Branko Ostoji} sumwi~e seza utaju oko devet miliona wema~kihmaraka.

16. 06. 1995.

Savjet bezbjednosti UN je usvojioRezoluciju 998 o pro{irewu snagaUN u BiH trupama za brza dejstva, sas-

1995


241

tavqenih od 12.500 francuskih, bri-tanskih i holandskih vojnika. Rusija iKina su se uzdràle od glasawa.

Oko Sarajeva se vode te{ke borbeizme|u srpskih i muslimanskih snaga.Put Pale-Lukavica je izloènneprekidnoj atriqerijskoj vatri.Borbe se vode oko naseqa Nexari}i, amuslimanske snage vr{e napade premaIlija{u. Izvori UN tvrde da su musli-mani iz biv{e kasarne "Mar{al Tito"od ukrajinskih vojnika preoteli dvatenka i ve}i broj minobaca~a. Rawenoje pet francuskih vojnika.

Francuski predsjednik @ak [irakosudio je ofanzivu muslimanskihsnaga i upozorio da je to te{ka gre{kakoja dovodi u opasnost cijeli svijet.

17. 06. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je specijalnogpredstavnika generalnog sekretara UNJasu{ija Aka{ija. Izrazio je zabrin-utost zbog formirawa Snaga za brzadejstva u Bosni, a najnoviju ofanzivumuslimanskih snaga ocijenio je kaodirektnu opasnost za pro{irewe rata.Savjet bezbjednosti UN usvojio jePredsjedni~ko saop{tewe o situaci-ji u biv{oj Jugoslaviji, na osnovuizvje{taja koji je podnio generalnisekretar Butros Gali. U izvje{taju sepozivaju zara}ene strane u BiH daobustave neprijateqstva i da povukute{ko narouàwe iz zabrawene zone.

S obzirom na muslimansku ofanzivuoko Sarajeva izvori NATO susaop{tili da }e ubrzati planove zapovla~ewe UN iz BiH. Pomiwe se 28.jun do kada planovi moraju bitizavr{eni.

18. 06. 1995.

Vrhovna komanda Republike Srpskei vrhovni komandant RadovanKaraxi} odlu~ili su da se na teri-toriji koju pokriva Sarajevsko-romanijski korpus uvede ratno stawe,

izjavio je predsjednik Parlamenta RSMom~ilo Kraji{nik. "Uz konsultaci-je sa Glavnim {tabom proglasili smoratno stawe na teritoriji SRK sciqem da zaustavimo i slomimo mus-limansku agresiju na SrpskoSarajevo", rekao je Kraji{nik.

RS je uz posredovawe izaslanikapredsjednika Srbije, oslobodileposqedwu grupu od 26 lica - 15 pos-matra~a UN i 11 kanadskih vojnika.Time je akcija osloba|awa zarobqenihpripadnika UN u cjelini okon~ana.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} izrazio je "zabrinutostzbog stvarawa snaga za brzu interven-ciju", pla{e}i se da ne budu stavqeneu slu`bu muslimanske vlade. PoMilo{evi}evom mi{qewu, "strate{kiciq muslimanskih vlasti jeste daisprovociraju stranu vojnu interven-ciju protiv Srba".

UNPROFOR je povukao sve svoje pri-padnike koji su kontolisali skladi{tete{kog naoruàwa u okolini Sarajeva.Time je prakti~no prestala kontrolaUN nad te{kim naoruàwem Srba okoSarajeva.

Muslimanske snage krenule su u novuofanzivu na Majevici.

19. 06. 1995.

Bombardovawe "bosanskih Srba" bilaje velika gre{ka. Nikada vi{e ne}emou Savjetu bezbjednosti UN dozvolitibombardovawa, rekao je predsjednikRusije Boris Jeqcin u Halifaksu.

Jedna granata, ispaqena sa poloàjamuslimanskih snaga, pala je na bol-nicu u Palama, ali nije eksplodirala.

Jedinice VRS su u sna`nom protivna-padu, razbile muslimanske snage naNi{i}koj visoravni, saop{tila jeinformativna slu`ba Glavnog {tabaVRS. "Snage Armije BiH blokirale su 568

pripadnika mirovnih snaga u Visokom,a u okolini Gora`da muslimani sublokirali 86 ukrajinskih pripadnikaUNPROFOR-a", izjavio je predstavnikza {tampu UN Kris Ganes.

Vitalij ûrkin, ruski ambasador priNATO-u, raniji posrednik u mirovnimpregovorima, doputovao je nenajavqenou Beograd i razgovarao s predsjed-nikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em, a potom otputovao naPale.

20. 06. 1995.

Specijalni izaslanik UN Jasu{iAka{i, poslije tro~asovnih razgovoras predsjednikom RSK MilanomMarti}em, izjavio je da je situacijana Jugu, posebno na planini Dinari,veoma kriti~na. Izrazio je nadu da }ese sukobqene strane okrenuti pregov-orima i obavijestio da je s Marti}empostigao dogovor o sastanku vojnihkomandanata RSK i Hrvatske krajemjuna.

Ratno predsjedni{tvo Skup{tineop{tine Ilixa na drugoj sjednicikonstatovalo je da je muslimanskavojska na ovom rati{tu doìvjela pot-puni poraz.

Aktivnom odbranom i protivnapadomna pojedinim pravcima jedinice VRSzaustavile su ofanzivna dejstva musli-manskih snaga na sarajevskom rati{tu,koje su kod Haxi}a i na Ni{i}koj viso-ravni, potu~ene i natjerane u bjekstvo.Ja~e borbe su vo|ene tokom no}i ijutra na pravcu Visoko-êkr~i}i iprema Trnovu, dok su na drugimrati{tima zabiqeèni neuspje{ninapadi muslimansko-hrvatske koalici-je, saop{tila je Informativnaslu`ba Glavnog {taba VRS.

21. 06. 1995.

Hrvatska je odbacila svako uslov-qavawe nastavaka politi~kog dijalogapovla~ewem wenih snaga sa okupiranih


242

visova Dinare i iz ZapadneSlavonije.

Ministarstvo informisawa RSpozvalo je sve vojne obveznike sapodru~ja Srpske, koji se nalaze u SRJugoslaviji, da se do 5. jula javenadle`nim organima i pomognu ukqu~nim momentima odbrane RS.

Nastavqeni su me|umuslimanski suko-bi na podru~ju Velike Kladu{e. Snagelojalne Fikretu Abdi}u u borbamaprotiv Petog korpusa osvojile sumjesto Vrnogra~.

22. 06. 1995.

Predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske mr Mom~iloKraji{nik optuìo je RepublikuHrvatsku da "diktira i dozira rat ubiv{oj BiH i otvorenoprijeteiRepublici Srpskoj Krajini."Hrvatska je otvorila i sarajevsko-kiseqa~ki front i primoralalokalno hrvatsko stanovni{tvo da samuslimanima u~estvuje u agresiji naSrpsko Sarajevo", rekao je Kraji{nik."Hrvatskoj je skrenuta pa`wa daratnu, zamijeni politi~kom opcijom iobustavi napade na dinarsko-glamo~kom i grahovskom podru~ju",istakao je Kraji{nik i dodao: "Usuprotnom, bi}emo primorani da ihkaznimo zbog nepromi{qenosti."

Nakon dvodnevnih borbi, specijalnajedinica MUP-a Republike Srpskei pripadnici Tre}e sarajevskebrigade Srpske vojske potisnuli sumuslimanske jedinice u pravcuêmerno, tako da je muslimanskaofanziva na sjevernom dijelu sara-jevskog rati{ta potpuno slomqena. Uborbama na podru~ju ilija{keop{tine iz stroja je izba~eno trihiqade muslimanskih vojnika.Specijalci MUP-a razbili elitnumuslimansku diverzantsku grupu.Ponovo prohodan put Semizovac -Sredwe.

U Stejt departmentu formirana je

posebna grupa eksperata zaprou~avawe alternativnih varijantiraspodjele teritorije u biv{oj BiH,ali u okviru poznate formule 51% zamuslimansko-hrvatsku i 49% za srp-sku stranu, kako je to odre|enoplanom Kontakt-grupe.

23. 06. 1995.

Savjet bezbjednosti UN, poslijevi{ednevnog oklijevawa, prvi put jejasno osudio muslimansku stranu zbogblokirawa mirovnih snaga u BiH. SBje usvojio Predsjedni~ko saop{teweu kome se izraàva "duboka zabrinu-tost" {to snage bosanske Vladeblokiraju pripadnike UNPROFOR-a uVisokom, Gora`du, Gorwem Vakufu iKladwu.

Kopredsjedavaju}i Mirovne konfer-encije za prethodnu JugoslavijuTorvald Stoltenberg izjavio je napredavawu odrànom u Oslu 31. majaove godine da su "sve tri zara}enestrane u BiH zapravo Srbi"."Muslimani su, u stvari, Srbi koji supre{li na islam. âk su i ve}ina onihkoji se predstavqaju kao Hrvati -zapravo Srbi". U daqem izlagawuStoltenberg je, govore}i o kreirawumapa na tlu biv{e BiH, istakao da bigranice trebalo povu}i na osnovurealnosti. "Realnost je da Srbi kon-troli{u 70% teritorije u biv{ojBiH", naglasio je kopredsjednikKonferencije, prenosi "Junge Velt".

24. 06. 1995.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}upozorio je u intervjuu francuskommagazinu "Figaro" da muslimaniposqedwom ofanzivom na SrpskoSarajevo ho}e da uni{te sve {anse zaobnavqawe mirovnih pregovora.

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al-pukovnik Ratko Mladi} uputio jeprotestno pismo komandantu UNPRO-FOR-a za biv{u Jugoslaviju generaluBertranu @anvijeu traè}i od wega

da obezbijedi dosqedno sprovo|ewemandata UNPROFOR-a. Povod zaprotest generala Mladi}a bio je zbogotvorenog stavqawa pojedinih kontin-genata "plavih {qemova" na musli-mansku stranu i vatrene podr{ke mus-limanima u toku sada{we ofanzive nasrpske poloàje na sarajevskomrati{tu.

25. 06. 1995.

Dopisnik qubqanskog "Dela" javqa oogromnim gubicima muslimanskevojske u ofanzivi na Srpsko Sarajevoi prenosi rije~i jednog komandantabrigade koji mu se poàlio da je, "udva dana borbi izgubio vi{e vojnikanego cijele prethodne godine, a danikakav napredak u vojnom pogledunije postignut". "Delo" navodi da subolnice u muslimanskim podru~jima -Zenici, Kakwu i Visokom prepune, teda helikopteri svakodnevno prebacujurawenike i u udaqenija mjesta, poputZavidovi}a i Tuzle.

26. 06. 1995.

U Kanu je po~eo samit lidera 15zemaqa ~lanica Evropske unije. Nawemu je francuski predsjednik @ak[irak podnio plan o rje{avawukrize u BiH od {est ta~aka. Na sami-tu je usvojen Plan akcije za rje{avawekrize u BiH i Hrvatskoj od pet ta~aka:skidawe opsade Sarajeva, usposta-vqawe pristupnog puta od jadranskeobale; obnavqawe dijaloga sa svimstrnama na bazi mirovnog planaKontakt-grupe; obnova dijaloga izme|uhrvatskih vlasti i "srpskih secesion-ista"; obnova pregovora s Beogradomu ciqu uzajamnog priznawa BiH i SRJ,kao prve etape u uzajamnom priznawusvih republika biv{e SFRJ; mora-torijum od ~etiri mjeseca na sve vojneoperacije.

27. 06. 1995.

"êtvorogodi{wom borbom za spassrpstva od genocida i uni{tewasrpske dràvnosti na{a Vojska je

1995


243

stala u red najslavnijih generacijasrpstva od postanka do danas. Cio svi-jet mora da prizna moralnu snagu i sjajmoralnih i duhovnih vrijednosti kaonajsna`niejg oru`ja na{e Vojske.Ciqevi za koje se borimo spadaju unajvi{e ciqeve svakog naroda, a to susloboda i dràva", kaè se usaop{tewu iz Kabineta predsjednikaRS, koje prenosi Biro za pres kontak-te, a u povodu Vidovdana.

28. 06. 1995.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}odbacio je poziv Evropske unije zaprivremeno primirje, rekav{i da toodgovara jedino muslimanskoj vladi uSarajevu. "Privremeni prekidi vatresu iskompromitovani i zloupotre-bqeni od na{ih neprijateqa za pre-grupisavawe i donaoruàvawe", rekaoje on. "Stoga mi traìmo da se okon~arat i da se rje{ewe traì kroz pre-govore, odnosno konferenciju."

SR Jugoslavija i daqe po{tuje isprovodi svoju odluku o zatvarawugranica prema RS, {to je osnovniuslov za daqu suspenziju sankcija,re~eno je u izvje{taju Me|unarodnemisije posmatra~a, koji je objavqen usjedi{tu OUN.

Predstavnik UN u Wujorku FredEkart demantovao je hrvatske tvrdwe onavodnom prisustvu Vojske Jugoslavijeu Kninskoj Krajini. On je izjavio da jekomandant UNPROFOR-a u biv{ojJugoslaviji Bernar @anvije obavijes-tio hrvatsku Vladu da o tome nemanikakvih podataka.

29. 06. 1995.

Predsjednik Srpske, i vrhovni koman-dant VRS dr Radovan Karaxi}vanredno je, povodom krsne slaveVojske Vidovdana, unaprijedio u vi{e~inove sedam wenih oficira - u ~ingeneral-potpukovnika general-majoraBo{ka Kele~evi}a, a u ~in general-majora pukovnike Vladimira

Arsi}a, Radislava Krsti}a,Radivoja Mileti}a, Petra [krbi}a,Momira Zeca i Radivoja Tomani}a.

Komandant Glavnog {taba VRS generalRatko Mladi} i komandant UNPRO-FOR-a za biv{u Jugoslaviju Bernar@anvije razgovarali su u Zvorniku oaktuelnoj situaciji u BiH.

30. 06. 1995.

Hrvatske vlasti su polovinom majaove godine spalile vi{e od 500 ubi-jenih srpskih civila iz ZapadneSlavonije u komorama visokih pe}i@eqezare u Sisku saop{tavaUdruèwe prognanih Srba iz biv{eHrvatske koje djeluje u Bawoj Luci.Prete`no se radilo o ubijenim civil-ima - ènama djeci i starijim osoba-ma, koje su Tu|manove usta{e pobiledok su se, bjeè}i od majske agresijena Zapadnu Slavoniju, kretale premaRepublici Srpskoj. "Na ovaj na~inhrvatske vlasti na najmonstruoznijina~in poku{avaju da pred doma}om isvjetskom javno{}u prikriju stra-hovite zlo~ine, koje su pripadnicihrvatske vojske po~inili nad srpskimnarodom i vojskom ovog dijela RSK." Dvije granate pogodile su jednu odimprovizovanih sarajevskih pijaca -~etvoro qudi je poginulo, najmawesedmoro je te{ko raweno. UN su poz-vale strane u sukobu da se uzdrè ukori{}ewu objekata UN kao {titovaod mogu}e odmazde.

Muslimanska vlada u Sarajevuodlu~ila je da bojkotuje specijalnogizaslanika generalnog sekretara UN zabiv{u Jugoslaviju Jasu{ija Aka{ija."Aka{i je za nas mrtav, sa wim vi{ene razgovaramo", rekao je ministar zaodnose sa UN Hasan Muratovi}.Aka{iju se zamjera navodno popustqivstav prema "bosanskim Srbima".

01. 07. 1995.

Ameri~ki sekretar za odbranuVilijem Peri je rije~ima: "Ne snab-dijevamo oru`jem bosansku vladu, niti

smo to ranije radili" demantovaotvrdwe jednog visokog funkcionerafrancuskog MIP.

Predsjednik NS RS Mom~iloKraji{nik je odluku Wema~ke da sesa svojim jedinicama prikqu~i snaga-ma za brza dejstva u BiH ocijenio kao"veliku gre{ku", jer "u~e{}e Wema~kesmatramo neprijateqskim i sa tim}emo uskla|ivati svoje budu}e postup-ke".

02. 07. 1995.

Pripadnici francuskih mirovnihjednica upotrijebili minobaca~e 120mm protiv jedinica VRS u okoliniSarajeva.

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle sluìo je svetu ari-hijerejsku liturgiju na RomanijskomKosovu, na Sokocu, gdje se odràvatradicionalni Vidovdanski sabor.

03. 07. 1995.

U Sarajevu su nastavqeni èstokisukobi. Napadnuti su poloàjimirovnih snaga, zbog ~ega su fran-cuske trupe ispalile jednu granatuprema artiqerijskim poloàjima VRS,{to je specijalni izaslanik gener-alnog sekretara UN Jasu{i Aka{iocijenio kao "legitiman akt samood-brane i kao takav potpuno opravdan".

Zakazani sastanak zajedni~ke Komisijeza pripremu akata ujediwewa RSK i RSu Kninu, nije odràn zbog nedolaskapredstavnika komisije iz RS,saop{tili su ~lanovi komisije iz RSK.Saop{tewe Komisije iz RSK potpisaoje wen ~lan Uro{ Funduk, ministarpravosu|a i uprave.

SAD podràvaju ratne poduhvateHrvata i muslimana u biv{ojJugoslaviji - tvrdi francuski dnevnik"Figaro". Ovaj list pi{e da suEvropqani sve vi{e zabrinuti takvompolitikom Bijele ku}e prema


244

jugoslovenskom konfliktu.

Savez srpskih udruèwa uWema~koj uputio je o{tar protestwema~kom Bundestagu zbog odluke oslawu wema~kih vojnika u BiH.

04. 07. 1995.

Razmatraju}i mirovno rje{ewe na tlubiv{e SFRJ londonski "Indipendent"isti~e da ve}ina analiza zapadnihvojnih stru~waka ukazuje da su trenut-no {anse za postizawe mira mawe negoikad od izbijawa rata. Prema ocjenilista, prelomni trenutak zapogor{awe stawa je majsko bombar-dovawe srpskih poloàja, izvr{enopod pritiskom SAD i u tom smisluokrivquju se zapadne vlade "kojeme|usobno razlikama i pojedina~niminteresima ko~e mirovni napredak".

Kako malaksava muslimanska ofanzivaoko Sarajeva, tako raste mr`wa musli-mana prema UN - pi{e "[pigel"prenose}i rije~i Izetbegovi}evogpukovnika Hasiba Mu{inbegovi}ada "zapad èli rje{ewe za prego-vara~kim stolom, a ne muslimanskupobjedu". List je skepti~an premauvjerewu muslimanske komande da }enakon povla~ewa mirovnih snaga bitiu poloàju da pokrene svoje vojnike uzavr{nu ofanzivu protiv Srba.

Francuski "Enfo-maten" ocjewuje daje napad na Srpsko Sarajevo, zapo~etprije dvije sedmice, doìvio neuspjehi prenosi konstataciju neimenovanihvojnih posmatra~a da je muslimanskaofanziva zaustavqena, te da se "uposqedwih 48 ~asova stawe na terenuu potpunosti preokrenulo". U ovomtrenutku Srbi su u protivnapadu -tvrde ovi izvori napomiwu}i da mus-limani tokom svoje ofanzive nisupostigli nikakav bitniji rezultat.

Predsjednik Narodne skup{tine RS mrMom~ilo Kraji{nik ponovio je uZvorniku da je prihvatawe plana kon-takt - grupe "ravno kapitulaciji".

"Nismo fanatici, ali nemamo drugogizlaza osim da izdrìmo sve pritiskeme|unarodne zajednice i da pobedimo,jer nas na to obavezuju `rtve koje supale u odbrani na{eg prava na slobo-du", rekao je Kraji{nik u~estvuju}i uradu Op{tinskog odbora SDS uZvorniku.

êtvorica srpskih boraca se vode kaonestali, a trojica su rawena, u dosa-da{wim borbama protiv snaga musli-manskog Petog korpusa, koji suzapo~eli agresiju u zoni odgovornostiDvorske i Novogradske brigade, urejonu }orkova~a na tzv. "Suvoj me|i",javqa Srpski radio Dvor na Uni.Muslimanski napadi usmjereni suprema linijama odbrane Novogradskebrigade. Zbog ove agresije, u op{tiniDvor na Uni je progla{eno ratnostawe.

05. 07. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 1003 kojom je SRJproduèna suspenzija sankcija (zaavioprevoz, trajekt Bar-Bari, za kultu-ru i sport) za novih 75 dana, tj. do 18.septembra. Uslovi su ostali isti kao iu Rezoluciju 988, sem {to je uzavr{nom dijelu rezolucije upu}enpoziv SRJ da prizna BiH, uz obe}aweo dodatnom ublaàvawu sankcija.

Na konferenciji za {tampu u @enevigeneralni sekretar UN Butros Gali jeizjavio: "u~ini}u sve {to je u mojojmo}i da UNPROFOR ostane u BiH".Obja{wavaju}i ulogu Snaga za brzadejstva, rekao je da su one "neka vrstaformule izme|u upotrebe vazdu{nesile i legitimne odbrane".

U sjedi{tu UN objavqen je zvani~andokument izvje{taj Vlade SRJ o ratnimzlo~inima na teritoriji biv{e SFRJ,koji }e posluìti kao prilog zaraspravu o izvje{taju Me|unarodnogsuda na 5. zasijedawu Generalneskup{tine UN. Obra|eno je 178slu~ajeva povreda me|unarodnog ratnog

i humanitarnog prava.

06. 07. 1995.

Posrednik Evropske unije za biv{uJugoslaviju Karl Bilt nakon razgovorasa muslimanskim rukovodstvom uSarajevu izjavio je da "situacija uBosni moè da bude jo{ kompliko-vanija u skoroj budu}nosti". Nakonrazgovora sa Alijom Izetbego-vi}em,muslimanskim premijerom HarisomSilajxi}em i ministrom za veze sa UNHasanom Muratovi}em, Bilt jeponovio raniju izjavu da se "rje{ewebosanske krize ne nazire u bliskojbudu}nosti".

Vrlo te{ke borbe vo|ene su izme|usrpske i muslimanske vojske naju`nim obodima enklave Srebrenica.

07. 07. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je "razmijenio mi{qewao najzna~ajnijim pitawima mirovnogprocesa" s evropskim mirovnimposrednikom Karlom Biltom.

Francuski predsjednik @ak [iraktelefonom je razgovarao s predsjed-nikom Srbije i od wega traìo da"iskoristi sva raspoloìva sredstvauticaja" na Srbe u Bosni i da otvoreput ka Sarajevu, ili }e biti "upotre-bqena sva sredstva kako bismo otvo-rili put preko planine Igman".

Zvani~nici UN su izjavili da udaqenicivilni slu`benici UN ne}e imatipravo veta na akciju Snaga za brzadejstva. Odobrewe za svaku akcijudava}e specijalni izaslanik Gene-ralnog sekretara, ali kad se jednomdobije odobrewe na terenu }eodre|ivati francuski i britanskioficiri. Odgovornost }e preuzetiglavnokomanduju}i snaga UN, generalBernar @anvije, a neposrednakomanda }e biti u rukama komandantaUNPROFOR-a u BiH generalaRuperta Smita.Hrvatska bi uskoro mogla pokrenuti

1995


245

novu ofanzivu na RSK - tvrdi "Va{ing-ton post". Ugledni ameri~ki dnevnikpi{e da bi hrvatski napad na SrpskuKrajinu mogao uslediti ve} krajemjula, a najkasnije krajem decembra i dabi on vjerovatno ozna~io po~etaknovog jo{ krvavijeg rata na prostori-ma prethodne Jugoslavije. "Jedno jesigurno - Hrvatska ne}e napastiIsto~nu Slavoniju, jer bi nai{la naodlu~an odgovor Novosadskog korpusaJugoslovenske armije" - tvrdi zapadnidiplomata.

08. 07. 1995.

Prema saop{tewu mirovnih snaga UN,prethodne no}i je oko za{ti}eneenklave Srebrenica do{lo do èstok-ih okr{aja izme|u snaga "bosanskihSrba" i muslimana. Tokom dana srpskejedinice su napredovale tri kilometrau za{ti}enu zonu, osvojile ~etiriosmatra~ka punkta i zarobile 20holandskih vojnika UN.

Prema izvje{taju informativneslu`be Glavnog {taba VRS "musli-manske jedinice, koriste}i statusza{ti}enih zona, svakodnevno ubacujudiverzantsko-teroristi~ke grupe kojenapadaju srpske poloàje i naseqa.One su iz Srebrenice, Gora`da i@epe zauzele punktove holandskog iukrajinskog bataqona, otele {estoklopnih transportera i ve}ekoli~ine oru|a". Tom prilikom pogin-uo je jedan holandski vojnik.

Vlasti RS dale su dozvolu i odobrileplan prolaska konvoja sa humani-tarnom pomo}i za muslimanski dioSarajeva u narednoj sedmici, {to bibile prve isporuke poslije dvije ned-jeqe.

09. 07. 1995.

Civilni i vojni predstavnici UNuputili su upozorewe komandi VojskeRS da }e biti zatraèna intervencijaavijacije NATO-a ukoliko se srpskesnage ne povuku na pre|a{we poloàje

oko Srebrenice i ne oslobode 30zarobqenih holandskih vojnika.

10. 07. 1995.

Generalni sekretar UN Butros Gali jeu Atini, gdje mu je uru~ena nagradaFondacije Onazis za rje{avaweme|unarodnih problema, izjavio da seUN ne}e ustru~avati da pozovu NATOda vazud{nim udarima za{titi musli-manske enklave u BiH.

Pomo}nik komandanta Vojske RSMilan Gvero je izjavio da su "bor-bene aktivnosti" VRS na podru~juSrebrenice "usmjerene samo na neu-tralisawe muslimanskih terorista, ane protiv civila i UNPROFOR-a", ~ijisu pripadnici zbog li~ne bezbjednostipre{li na srpsku teritoriju i, powegovim rije~ima, "sada su na{igosti". On je zatim rekao da je oko 250terorista uba~eno u {iri rejonSrebrenice, koji su spalili seloVi{wicu, masakrirali mje{tane ipobili vi{e civila.

Predstanik UN u Zagrebu KristoferGans je izjavio da srpske snage ne pos-tupaju lo{e prema 30 zarobqenihholandskih vojnika. "Koliko znamo,oni su u stalnoj radio-vezi sa svojombazom. Srbi ih ne maltretiraju idozvolili su im da zadrè li~nonaoruàwe".

"Wujork tajms" pi{e da su jediniceHrvatske vojske u agresiji naZapadnu Slavoniju, 1. i 2. maja, ubileveliki broj srpskih civila i po~iniledruge zlo~ine na tom podru~ju.Ameri~ki dnevnik najavquje da }e UNkrajem nedjeqe objaviti izvje{taj ohrvatskim zlo~inima u ZapadnojSlavoniji. "Informacije sakupqene izrazli~itih me|unarodnih izvora sasigurno{}u potvr|uju da je broj pogin-ulih civila u suprotnosti sa podacimakoje je predo~ila hrvatska Vlada, upo-zorava "Wujork tajms".

11. 07. 1995.

Vojska RS je zauzela Srebrenicu, aholandski bataqon se povukao u svojubazu u Poto~ane, sa masom izbjeglica.S obzirom na to, vr{ilac du`nostikomandanta UNPROFOR-a Eve Gobi-lijar je, "zbog napada na holandskevojnike" i u ciqu "za{tite civilnogstanovni{tva od srpskih napada",zatraìo vazdu{nu podru{ku NATO-a.Dva holandska aviona F-16 bombar-dovala su zatim u dva maha poloàjeVRS.

Povodom doga|aja u Srebrenici,Glavni {tab VRS je izdao saop{teweu kome je re~eno da su "jedinice VRSveoma uspje{no vodile borbu sa teror-istima na teritoriji Srebrenice" i dasu civili i pripadnici UNPROFOR-a,koji su pred atacima muslimanskihterorista traìli za{titu od VRS,potpuno bezbjedni, kao i da }e se bezb-jednost garantovati svima koji unarednom periodu zatraè za{tituVRS.

Vazdu{ni napad aviona NATO-a napoloàje VRS kod Srebrenicepodràli su ameri~ki predsjednikBil Klinton i britanski premijerXon Mejxor.

Ministar inostranih poslovaRepublike Srpske prof. dr AleksaBuha izjavio je na Palama da je "kra-jwe vreme da Savjet bezbjednosti UNredefini{e status tzv. za{ti}enihzona u biv{oj Bosni". Po zavr{etkurazgovora sa portugalskim ambasa-dorom, ~lanom posmatra~ke misijeEvropske unije, Hose Manuelom daKostom Arseniom, Buha je rekao da suSrbi bili "prinu|eni" da krenu u kon-traofanzivu na podru~je Srebrenice."Srebrenica je teroristi~ko upori{teiz kojeg su muslimani u posqedwihmjesec dana izveli vi{e napada nasrpska naseqa i ubili 30 Srba, {tocivila, {to boraca", objasnio je {efdiplomatije Srpske, napomiwu}i da jeto slu~aj i sa ostalim za{ti}enimzonama u biv{oj Bosni. Grigorij Karasin, predstavnik


246

Ministarstva inostranih poslovaRusije, izjavio je na konferenciji za{tampu da "posqedwa dejstva musli-manske vojske u Bosni (Srebrenica)izazivaju duboku zabrinutost" i da suona "potpuno neprihvatqiva".

Predsjednik Francuske @ak [irakje izjavio da je Francuska spremna da"vojno u~estvuje" u ponovnomuspostavqawu zone bezbjednosti uSrebrenici.

Predsjednik bosanske Vlade HarisSilajxi} je kritikovao NATO, sma-traju}i da je akcija bombardovawasrpskih poloàja oko Srebrenicezakasnila.

12. 07. 1995.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}istakao je na proslavi petogodi{wiceSDS SZ i wene krsne slavePetrovdana da su "zapadni Srbidanas, po prvi put poslije nekolikovekova, slobodni qudi, qudi koji suodbacili strah i smogli snage da seusprave". "Za ovih pet godina u~iwenoje vi{e nego za 25 proteklih, a mo`dai nekoliko vekova", rekao je drKaraxi}, napomiwu}i da "nas jeneprijateq, iako smo navikli da trpi-mo, gurnuo u pravcu stvarawa srpskedràve, koja }e se prostirati gde godima srpskog naroda i srpskih crkava".

Savjet bezbjednosti UN usvojio je,jednoglasno, Rezoluciju 1004 kojomse zahtijeva povla~ewe snaga Srba izSrebrenice i ponovna uspostava sta-tusa za{ti}ene zone u toj enklavi. URezoluciji se traì puna slobodakretawa UNPROFOR-a i po{tovawewihijeva da "odmah i bezuslovno"oslobode zadràne pripadnikeholandskog bataqona UNPROFOR-a.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i je nov-inarima izjavio da ne}e bitipoku{aja da se oko Srebrenice pono-vo uspostavi zona bezbjednosti, jer,

rekao je. "Mislim da }e to bitinemogu}e", te da stoga UN poku{avajuda omogu}e "bezbjednu evakuaciju onihcivila koji èle da napusteSrebrenicu".

Alija Izetbegovi} je zahtijevao odUN i NATO da upotrijebe silu iza{tite Srebrenicu. Pored toga jetraìo ostavku Jasu{ija Aka{ija inajavio da bosanska vlada ne}eproduìti mandat snagama UN.

Prema rije~ima predstavnika za{tampu UN u Sarajevu, Vojska RS izPoto~ara, jedne od baza holandskogbataqona, prebacuje muslimanske izb-jeglice (30.000) iz Srebrenice uBratunac, odakle treba da buduotpremqeni u centralnu Bosnu. Premaistom izvoru akciju vodi generalRatko Mladi}, komandant VRS, dokpripadnici holandskog bataqonasnaga UN nadgledaju, prema dogovorusa Srbima, eventualna kr{ewa quskihprava. Isti izvor je ocijenio da jetamo situacija mirna i da "plavi{qemovi", kao i izbjeglice, nepruàju nikakav otpor jedinicamaVRS.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jerekao da se Srbi ne}e povu}i izSrebrenice, jer je to "na{a zemqa".On je tu za{ti}enu zonu uporedio saZapadnom Slavonijom i upitao za{tose Hrvati nisu iz we povukli.

13. 07. 1995.

U Srebrenici tre}eg dana po ulaskujedinica VRS vlada mir, a u toku jekonstituisawe civilne vlasti u gradu- navode izvori u VRS. U Srebrenicuse vratilo nekoliko desetina srpskihporodica koje su grad morale danapuste pre tri godine, po izbijawuratnih sukoba. Svoje stanove i poro-di~ne ku}e zatekli su opqa~kane idemolirane. Muslimanskom civilnomstanovni{tvu ponu|eno je da ostane ugradu, ili da napusti Srebrenicu.Ve}ina civila èli, ipak, da ode u

Tuzlu, {to im je omogu}eno obezbi-je|ivawem prevoza autobusima do lin-ije razdvajawa. Raweni i povre|enimuslimanski civili i vojnicismje{teni su u domove zdravqa uMili}ima i Vlasenici. Evakuacijacivila koji su izrazili èqu dapre|u na muslimansku teritoriju tre-balo bi da bude zavr{ena sutra.

Oko 30.000 lica muslimanskenacionalnosti, prije svega civila, a ijedan broj pripadnika muslimanskihjedinica koji su pravovremenopredali naoruàwe, preba~eno je izSrebrenice na teritoriju pod musli-manskom kontrolom - saop{tila jeInformativna slu`ba Glavnog{taba Srpske vojske. PripadniciVRS i ovom prilikom su iskazalivisok stepen vite{tva i humanosti,angaùju}i sve raspoloìvekapacitete za proizvodwu hqeba icisterne za vodu, kako bi se pomoglougroènom stanovni{tvu u ovimte{kim trenucima.

Generalni sekretar NATO-a ViliKlas izjavio je da Srebrenicu, koju suzauzeli Srbi, vi{e nije mogu}e vrati-ti. Klas je, istovremeno, izraziostrahovawe da bi to moglo daqe pod-sta}i ameri~ke namjere da se podigneembargo na uvoz oru`ja muslimanima uBosni. Prema Klasovim rije~ima,Srebrenica je "nepovratno izgubqe-na", bez obzira na francuski prijed-log da ona bude "vra}ena silom".

Predsjednik SAD Bil Klinton odba-cio je mogu}nost upotrebe vojne silekako bi se Srebrenici vratio status"zone bezbjednosti".

U Londonu odràna sjednica Kontakt-grupe za BiH, na kojoj su semredovnih ~lanova u~estvovalipomo}nik ameri~kog dràvnog sekre-tara Ri~ard Holbruk, kao i KarlBilt i Torvald Stoltenberg. Tomprilikom je Bilt izvijestio ~lanoveKontakt-grupe o razgovorima koje jeposqedwih nedjeqa imao sa {efovi-

1995


247

ma dràva nastalih na tlu biv{eSFRJ.

14. 07. 1995.

Muslimanska vlada u Sarajevu odgov-orna je za razvoj doga|aja uSrebrenici, jer je jo{ jednompoku{ala da upotrebi svoju opravdanutaktiku kojom isprovocira sukob saSrbima, a onda poku{ava da u taj sukobuvu~e i me|unarodnu zajednicu - kon-statuje novinar {vedskog lista"Dagens nihtera" Kristijan Palme.List isti~e da su muslimani "geril-skim akcijama iz Srebrenice napadaliSrbe, mada su znali da nisu u stawu dase odbrane od uzvratnih udaraca"."Sve podse}a na raniju taktiku musli-manske vlade da iznudi NATO akcije,ili otvorenu vojnu intervenciju. Tajkli{e je ve} vi|en u Gora`du i u vi{edrugih slu~ajeva", podse}a Palme.

Kopredsjednik @enevske konferencijeo biv{oj Jugoslaviji TorvaldStoltenberg naimenovan je za speci-jalnog predstavnika UN za Bosnu,saop{tio je u @enevi predsjednik UNTomas Neter. Neter je rekao da je gen-eralni sekretar UN Butros Gali daododatno zvawe biv{em norve{komministru inostranih poslova Stolten-bergu poslije najnovijeg razvojasituacije u biv{oj Bosni.

Francuski predsjednik @ak [irakpotvrdio je da wegov prijedlog da sevojnom intervencijom ponovo uspostavizona bezbjednosti u Srebrenici "nijenai{ao na pozitivan odgovor" kodfrancuskih partnera.

Vitalij ûrkin, biv{i specijalniizaslanik predsjednika Rusije zabiv{u Jugoslaviju i ruski ambasador uNATO-u, na Palama je razgovarao sapredsjednikom RS Radovanom Kara-xi}em. Ciq ûrkinove posjete je bioda "ubijedi bosanske Srbe da ne zauz-imaju jo{ dvije isto~nobosanskeenklave, Gora`de i @epu". Rukovod-stvo RS je obe}alo da }e 700 pripad-

nika holandskog bataqona UN mo}i danapusti rejon Srebrenice.

Trupe Armije BiH opkolile su bazuukrajinskog bataqona snaga UN u @epii zatraìle od ukrajinskih vojnika dapredaju oru`je.

15. 07. 1995.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} je razgovarao sa specijalnimizaslanikom generalnog sekretara UNAka{ijem i Stoltenbergom o situacijioko Srebrenice.

55 pripadnika holandskog kontigentasnaga UN, evakuisanih iz Bratunca,stigli su u Novi Sad.

Beogradska "Politika" donosi citateiz kwige Lore Adler "Godine odlas-ka", posve}ene posqedwim godinamapredsjedni~kog mandata FransoaMiterana. Prema ovoj autorkiMiteran je na sjednci francuske vladeod 18. maja 1994. god. rekao: "Prijenekoliko godina gospodin ButrosGali mi je rekao da su granate koje supale na pijacu u Sarajevu od po~etkabile muslimanska provokacija. Istinaje da oni (muslimani) traè od po~etkasukoba internacionalizaciju, ako jepotrebno i putem provokacija".

16. 07. 1995.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}potvrdio je da je "srpska strana sprem-na da okon~a rat u biv{oj BiH, u zam-jenu za priznavawe prava nasamoopredjeqewe, koje je priznatoSlovencima, Hrvatima i Makedoncima.Ako me|unarodna zajednica èli poli-ti~ko rje{ewe konflikta, ona morapoùriti, jer }e u suprotnom, Srbiimati mawe razumevawa u razgovorimao teritorijalnoj podeli - upozorio jepredsjednik Srpske u intervjuumadridskom "El paisu".

Novi na~elnik Glavnog {taba Hrvatskevojske, general Zvonimir êrvenko,

izjavio je da }e Hrvatska nastaviti rati da postoje planovi sli~ni, kako jerekao, "bqesku" na osnovu koga jenapadnuta Zapadna Slavonija.

Nakon te{kih poraza na cijelombiha}kom frontu, muslimanskejedinice su nastavile napade na srpskepoloàje, a najja~a dejstva zabiqeìlisu u rejonu Otoke, Krupe na Uni iprema grmu{ko-grabe{kom platou -saop{tila je Informativna slu`baGlavnog {taba VRS.

Vlasti RS dozvolile su pred-stavnicim MKCK pristup do nekolikohiqada izbjeglica u Srebrenici,omogu}ile prolaz humanitarnim konvo-jima do "za{ti}enih zona" i oslobod-ile jo{ devet holandskih "plavih{qemova", izjavio je Karl Bilt,rekav{i da su pripadnici snaga UNbili i u sredi{tu razgovora sa pred-sjednikom Srbije. A prema izjavamapredstavnika UNHCR, 23.000 musliman-skih izbjeglica iz Srebrenice stigloje u Tuzlu.

Komandant UNPROFOR-a za Bih gen-eral Rupert Smit je u pismu koman-dantu VRS Ratku Mladi}u traìo daovaj "pokaè maksimalnu uzdrànost"i da "ne preduzima napad na za{ti}enuzonu @epa".

Predsjednik NS RS Mom~iloKraji{nik je rekao da Srbi ne moguprihvatiti plan Kontakt-grupe, "alimogu prihvatiti pregovore i na timpregovorima razgovarati na osnovamatog plana".

17. 07. 1995.

Jedinice VRS postepeno napreduju kacentru @epe i ne nailaze na ve}iotpor. Istovremeno je kabinet musli-manskog Predsjedni{tva BiH saop-{tio da su RS ponu|eni direktni pre-govori na vojnom nivou da bi se "spri-je~ilo stradawe civila u @epi".

Prema izjavi funkcionera MIPUkrajine Vladimira Jel~enka pri-


248

padnici muslimanskih jedinica su uGora`du zarobili komandanta ukra-jinske jedinice i drè ga "kao taocai kaù da }e ga ubiti ako sve oru`jene bude predato".

Na sastanku ministara EU kriza naprostorima biv{e SFRJ stavqena je uvrh "prioriteta" EU. Mirovni posred-nik Karl Bilt je ministrma EU pod-nio svoj prvi izvje{taj o rezultatimatronedjeqne diplomatske misije inagovijestio "izvjestan napredak" kojije postignut u pregovorima za suspenz-iju sankcija.

18. 07. 1995.

Komandant Armije BiH generalRasim Deli} optuìo je HVO da jeglavni krivac zbog neuspjeha i pot-punog kraha posqedwe muslimanskeofanzive na Srpsko Sarajevo.

Ministar inostranih poslovaHrvatske dr Mate Grani} izjavio je uTeheranu da }e hrvatski i muslimans-ki predstavnici razgovarati sqede}esedmice u Zagrebu o novom vojnomsavezni{tvu protiv Srba u biv{ojBiH.

Muslimanski vojnici u @epi opko-lili su bazu ukrajinskih vojnika izaprijetili da }e ih upotrijebiti kao"ìve {titove" ukoliko se protivsnaga VRS ne preduzmu vazdu{ni napa-di NATO-a, rekao je predstavnik UN uSarajevu Aleksandar Ivanko.

Komitet za civilna pitawaSrebrenice objavio je zapisnik sasastanka predstavnika Vlade uSarajevu (Nesib Manxi}) i pred-stavnika VRS (general Ratko Mladi}),odrànog 12. jula. U zapisniku sekaè da tokom evakuacijestanovni{tva "nije bilo incidenta nisa jedne strane, a srpska strana sedràla svih odredaba @enevske kon-vencije i me|unarodnog ratnogprava".

19. 07. 1995.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN za prethodnu JugoslavijuJasu{i Aka{i izjavio je da je pad@epe neminovan i da UN nemaju sred-stava kojima bi to mogle da spre~e."Tuàn sam zbog pada Srebrenice ipredstoje}eg pada @epe", rekao jeAka{i poslije sastanka Savjeta NATO."Mi me|utim, nismo u poziciji dafizi~ki za{titimo enklave", dodajeon.

Informativna slu`ba Glavnog {tabaVRS saop{tila je da se "@epapredala". Predstavnici muslimanskepopulacije Hamdija Torlak i drBewamin Kulovac prihvatili suuslove predaje na sastanku sa koman-dantom G[VRS general-pukovnikomRatkom Mladi}em.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} razgovarao je sa kopred-sjednikom Me|unarodne konferencijeza biv{u Jugoslaviju Karlom Biltom.

20. 07. 1995.

Mirovni posrednik Karl Bilt uSarajevu je razgovarao sa AlijomIzetbegovi}em.

Predsjednik RSK Milan Marti}uputio je protest predsjedavaju}emSavjeta bezbjednosti UN zbog toga {tosvjetska organizacija za tri mjesecaod hrvatske agresije na ZapadnuSlavoniju nije ni{ta u~inila daza{titi zato~eno srpsko stanov-ni{tvo. U poruci je naveo da ima saz-nawa da se u zatvorima Hrvatskenalazi oko 800 qudi iz ovog regiona.

21. 07. 1995.

U Londonu, na poziv britanske Vladekao doma}ina, odràna "Me|unarod-na konferencija o BiH", bez u~esni-ka sa prostora biv{e SFRJ. Na kon-ferenciji su u~estvovali ministriinostranih poslova, ministriodbrane i na~elnici general{tabova

pet zemaqa Kontakt-grupe, zemaqanajvi{e angaòvanih oko BiH ([pani-je, Ukrajine, Italije, Holandije,Kanade, [vedske, Danske, Norve{ke,Banglade{a, Belgije i Turske),kopredsjednici Me|unarodne konfer-encije o biv{oj Jugoslaviji i koman-danti UNPROFOR-a. Budu}i da nijepostignut dogovor o zajedni~kom doku-mentu, britanski ministar inostranihposlova Malkolm Rifkind je izdao"predsjedni~ko saop{tewe" u kome jepruèna podr{ka mirovnom rje{ewu inaporima Karla Bilta, a "bosanskimSrbima" je upu}ena o{tra prijetwa da}e biti suo~eni sa "~vrstim i brzim,su{tinskim i odlu~nim uzvra}awem,koje ukqu~uje i upotrebu vazdu{nesile... ako poku{aju da zauzmuGora`de". Ruski {ef diplomatijeAndrej Kozirjev se posebno zaloìoza politi~ki pregovara~ki putrje{ewa krize. On je istakao da ruskavlada smatra da bilo kakva vojnaakcija ne smije ugroziti politi~kiproces. Od vojnih mjera naj~e{}e sepomiwu "jaki" vazdu{ni napadi pro-tiv Srba u biv{oj Bosni.

Na podru~ju naseqa Vrawska, kodViteza, po~eli su oruàni sukobijedinica HVO i muslimanske armi-je, u kojima je poginuo jedan hrvatskii jedan muslimanski vojnik, javio jehrvatski Radio Herceg-Bosne. Naostalim linijama razdvajawa izme|ujedinica HVO i muslimanske armije, usevernoj Hercegovini i sredwojBosni, a naro~ito na podru~ju GorwegVakufa i u La{vanskoj dolini, bor-bena gotovost podignuta je na najvi{istepen.

Izvori VRS potvrdili su da je jedanavion NATO-a, koji je prethodnogdana izbacio osam bombi na teri-toriju Srpske Hercegovine, udariozatim u vrh planine Sjeme~, izme|uRogatice i Vi{egrada. Srpski vojniizvori navode da avion nije ga|an,pretpostavqaju da ga je pilot, zbogkvara, "osloba|ao tereta", poslije~ega se sru{io.

1995


249

Francuska nije prihvatila plan SADo masovnom bombardovawu Srba, ve} jepredloìla slawe 1.000 svojih vojnikazbog navodne za{tite tzv. za{ti}enezone Gora`de, za {to su joj potrebniameri~ki helikopteri za transporttrupa.

Pripadnici holandskog bataqonaUNPROFOR-a, wih 328 napustili suPoto~are blizu Srebrenice i bezbjed-no pre{li na drinskom mostu, na ter-itoriju Republike Srpske, rekao jegeneral Nikolaj, na~elnik {tabaUNPROFOR-a u Sarajevu. On se zah-valio VRS i komandantu generaluRatku Mladi}u {to je na najboqina~in evakuisano 328 pripadnikaholandskog bataqona i sva opremamirovwaka, sa borbenim i ostalimvozilima.

Vlada SRJ je apelovala "na vojnorukovodstvo RS da ne napada musli-mansku enklavu Gora`de, jer jeeskalacija vojnih operacija, poredtoga {to prouzrokuje gubitke qudskihìvota i patwe civilnog stanov-ni{tva, faktor sa sna`nim negativnimdejstvom na uspjeh mirovnog procesa".

22. 07. 1995.

U Splitu su delegacija Hrvatske,Federacije BiH u BiH i delegacijamuslimana postigle Sporazum oupu}ivawu hitne vojne i drugepomo}i BiH u odbrani od srpskihnapada. U obrazloèwu Deklaracije,osim optu`bi na ra~un kraji{kih i"bosanskih Srba" da nastoje izigratimirovne planove i "zadràti okupi-rane teritorije kako bi stvoriliveliku Srbiju pod vo|stvom Beograda",kaè se da Hrvatska i BiH ne}eodobriti obnavqawe mandata snagaUN, ako te snage i daqe buduneefikasne i da zajedni~ki odbacujusve ideje o stvarawu neke noveJugoslavije. Potpisivawu ovog doku-menta prisustvovao je i ameri~kiambasador u Zagrebu Piter Galbrajt.

23. 07. 1995.

Prema izvorima UN, poslije napada"bosanskih Srba", izvr{enihprethodnog dana na konvoj UN i dvapoloàja mirovnih snaga koje suuzvratile vatrom, izdato je nare|eweo raspore|ivawu oko Sarajeva multi-nacionalnih Snaga za brza dejstva,"kako bi oja~ale odbranu grada".

Glavni {tab VRS je izdao saop{teweu kome stoji da su "snage UNPROFOR-a otvarale vatru po srpskimpoloàjima i naseqima, u kojima jebilo vi{e civilnih `rtava", jer su "iovoga puta nasjele na muslimanske pod-vale i bez povoda se svrstale nastranu srpskog neprijateqa".

Jedinice VRS na Biha}kom rati{tuuspje{no odolevaju vi{ednevnimofanzivnim dejstvima Petog musli-manskog korpusa, lojalnog AlijiIzetbegovi}u, saop{tila jeInformativna slu`ba Glavnog {tabaSrpske vojske.

Ministar inostranih poslova RSAleksa Buha ocijenio je da jeLondonski sastanak "jo{ jedna pobjedakonceptualne konfuzije" u iznalaèwupoliti~kog rje{ewa za rat u Bosni. Natom skupu oja~ala je "antisrpska zapad-na vojna alijansa", ali ona nije dobi-la podr{ku svih u~esnika, prije svegaUN i Rusije - rekao je Buha. "Sve na{evojne akcije su od po~etka rata bilesamo reakcija, a svaka na{a ofanzivabila je kontraofanziva na musliman-sku ofanzivu", naglasio je Buha uemisiji Radio - Kragujevca "Pe~at vre-mena".

Hrvatska armija se priprema zaofanzivu na Biha}kom podru~ju i napa-da na vi{e delova RSK, izjavio je uZagrebu neimenovani funkcioner UN."Hrvatska ofanziva ovaj put }e bitiambicioznija nego u ZapadnojSlavoniji i traja}e duè", izjavio jeon, isti~u}i da "je to najmawe sedamdana, koliko je u principu potrebno da

bi se Savjet bezbjednosti sastao, osu-dio i preduzeo odgovaraju}e mjere."Neimenovani funkcioner UN je upozo-rio da se Hrvatska trenutno nalazi ufazi koja neopozivo vodi ratu sa RSK,a trenutak hrvatske intervencije,prema wegovim rije~ima, bi}e vezan zarazvoj doga|aja u biha}koj regiji.

Nadbiskup vrhbosanski, kardinalVinko Puqi} upozorio je da "Ni Bogvi{e ne moè okupiti muslimane iHrvate da ìve zajedno kao sretannarod", ali da je ìvot jednih krajdrugih, ipak mogu}.

Iranski {ef diplomatije Ali AkbarVelajati najavio je da }eOrganizacija islamske konferen-cije (OIK) razmotriti na~ine vojnepomo}i Izetbegovi}evoj vladi, nakonènevske odluke ove organizacije davi{e ne po{tuje embargo na uvozoru`ja u biv{u BiH.

Ujediweni Arapski emirati pok-lonili su vi{e od 11 miliona dolarabosanskim muslimanima.

24. 07. 1995.

U Beogradu predstavnici General-{tabova SAD, Britanije i Francuskeuru~ili ultimatum komandantu VRSRatku Mladi}u. RS je zaprije}eno"velikom vazdu{nom akcijom" u slu~ajuda napadnu Gora`de.

Portparol UN Aleksandar Ivanko jesaop{tio da je "za{ti}ena zona" okoBiha}a napadnuta sa tri strane. Powegovim rije~ima, "hrvatski" Srbisu sa sjeverozapada prodrli oko 10 kmu dubinu teritorije, trupe "bosan-skih Srba" napadaju sa istoka i juga,a snage Fikreta Abdi}a sa sjevera.

Savjet bezbjednosti UN je u svomsaop{tewu za {tampu izrazio "dubokuzabrinutost zbog pogor{awa situaci-je" u za{ti}enoj zoni Biha} i zahtije-vao "da sve strane prestanu s nepri-jateqskim aktima i po{tuju statusza{ti}ene zone".


250

25. 07. 1995.

VRS u{la je u @epu, koju su prethod-no, prema posmatra~ima UN, napustiletrupe bosanskih muslimana, koji suobe}ali da }e "prema odredbama spo-razuma o predaji" svoju opremu ioru`je predati UN i ra{~istiti min-ska poqa.

Savjet bezbjednosti UN pozvao je"bosanske Srbe" da se povuku izza{ti}enih zona Srebrenica i @epa iizrazio "duboku zabrinutost zbogsituacije u @epi... posebno stawemcivila".

Vrhovni tuìlac Me|unarodnog sudaza ratne zlo~ine po~iwene na tlubiv{e Jugoslavije Ri~ard Goldstonje saop{tio da je podigao optu`nicuprotiv Milana Marti}a, RadovanaKaraxi}a i Ratka Mladi}a i jo{ 21osobe, uglavnom komandanata,straàra i posjetilaca logora uKeratermu kod Prijedora, Luka kodBr~kog i u Bos. [amcu. Nalozi zahap{ewe upu}eni su u Beograd,Zagreb, Sarajevo, Knin i Pale.

Komandant holandskog bataqona snagaUN pukovnik Tomas Karamanspohvalio je pripadnike VRS za veomadobro isplaniranu i izvedenu akcijuosloba|awa Srebrenice. PukovnikKaramans je na konferenciji za{tampu u Zagrebu, pred odlazak uHolandiju, naglasio da je "ta akcijabila usmerena iskqu~ivo protiv mus-limanskih jedinica, a nikako protivpripadnika 13. pe{adijskog bataqonaiz Holandije, koji je bio stacioniranu Srebrenici". "Srbi su ve{to nadmu-drili muslimanske vojnike", zakqu-~io je Karamans. Niz pohvala na ra~unSrpske vojske koje je izrekao pukovnikKaramans {okantno je delovalo nazagreba~ke novinare, jer su oni o~eki-vali samo nove optu`be. Na pitawezagreba~kih novinara da objasni svojagledi{ta o navodnom etni~kom~i{}ewu u Srebrenici, pukovnikKaramans je odgovorio da su "musli-

mani popalili 200 srpskih sela okoSrebrenice i pobili stanovni{tvokoje je u wima ìvjelo".

Srbima se mora dozvoliti da refer-endumom odlu~e da li èle daRepublika Srpska bude samostalnadràva, èli li da se prikqu~i SRJugoslaviji, ili prihvataju neki oblikautonomije u biv{oj BiH - izjavio jepoznati {vedski diplomataFenkelosten za "Dagens nihetera".

26. 07. 1995.

U Velikoj Kladu{i progla{ena jeRepublika Zapadna Bosna.

Po~ela je evakuacija civila iz @epena osnovu prethodnog dogovora izme|ukomandanta UNPROFOR-a za BiHRuperta Smita i komandanta VRSRatka Mladi}a.

Do oslobo|ewa Srebrenice i @epedo{lo je zbog toga {to su muslimaniizigrali sporazum o demilitarizaci-ji i na prostorima za{ti}enih zonaformirali Isto~nobosanski korpus -izjavio je u @epi komandant Glavnog{taba VRS general-pukovnik RatkoMladi}. General Mladi} je naglasioda Srpskoj vojsci ciq nisu bilicivili i UNPROFOR ve} razoruàwe28. muslimanske divizije uSrebrenici i nekoliko brigada u@epi, koje su delovale u sastavuIsto~nobosanskog korpusa Izetbe-govi}eve vojske.

Savjet NATO-a na ambasadorskomnivou usvojio je plan o vazdu{nimudarima protiv "bosanskih Srba" uciqu odbrane "za{ti}enih zona" uBiH. Predstavnici 16 zemaqa ~lanicasu se, tako|e, sloìli sa "~vrstom iodlu~nom" upotrebom vazdu{ne sileda bi se preduprijedili eventualnipoku{aji "bosanskih Srba" da zauzmuGora`de. Oni su tako|e od generalnogsekretara UN zatraìli danadle`nost za vazdu{ne udare sa svogspecijalnog izaslanika Jasu{ija

Aka{ija prenese na komandantaUNPROFOR-a generala Bertrana@anvijea.

Predstavnik za {tampu generalnogsekretara UN Ahmet Favzi saop{tioje da je Butros Gali predao tzv. duplikqu~ za vazdu{ne udare NATO-a uBiH. O wima }e ubudu}e odlu~ivatikomandant UNPROFOR-a u BiH bezprethodne saglasnosti UN, tj. speci-jalnog izaslanika generalnog sekre-tara UN u prethodnoj Jugoslaviji.

Ameri~ki Senat ve}inom glasovaizglasao je zakon o jednostranom uki-dawu embarga na uvoz oru`ja zabosanske muslimane, koji su pred-loìli senatori Robert Dol iXozef Liberman.

Savjetnik ruskog predsjednika SergejKaraganov upozorio je da }e, akoSAD ukinu embargo na oru`je zabosanske muslimane, Rusija razmotri-ti mogu}nost da jednostrano ukinesankcije protiv SRJ.Povodom odluke ameri~kog Senata dase jednostrano ukine embargo naisporuke oru`ja bosanskim musliman-ima premijer Francuske Alen @ipeje upozorio da ta odluka moèdovesti do povla~ewa UN iz BiH.

Beogradska "Politika" je prenijela izrimskog lista "Epoka" tekst o tajnimpregovorima Vatikana i "bosanskihSrba" o tome da papa preuzme ulogumirovnog posrednika u BiH.

27. 07. 1995.

Torvald Stoltenberg, kopredsjednikMe|unarodne konferencije o biv{ojJugoslaviji je izjavio da ne}e prek-inuti pregovore sa liderima "bosan-skih Srba" protiv kojih je podignutaoptu`nica pred Ha{kih sudom.

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i izjavioje da je situacija oko Biha}a "krajweopasna i opasna zbog umje{anosti

1995


251

snaga Hrvatske vojske i HVO,Abdi}evih snaga, snaga bosanske vladei RSK" i da "UN i cijela me|unarodnazajednica posmatraju pokretehrvatskih trupa s najve}om pa`wom".

Predsjednik Liberalne stranke RasimKadi} optuìo je Izetbegovi}evuStranku demokratske akcije kaoglavnog krivca za stradawe musliman-skog naroda, nepotizam i forsiraweratne opcije bez obzira na `rtve."Angaòvawe cijele porodiceMuhameda [a}irbegovi}a u misijiUN u Wujorku, ministra u VladiFaruka Smailbegovi}a, nije rezultatwihovih diplomatskih sposobnosti,nego uspostavqawe jednog |avoqegnepotisti~kog lanca i bolesti koja se{iri kao zaraza", tvrdi Kadi}.

Djeca iz Ilija{a, grada na prvoj lini-ji fronta na koji je samo u posqedwih40 dana palo vi{e od 30 hiqada grana-ta, stigla su u Bawu Luku, gdje }eprovesti ostatak {kolskog raspusta.Sinovi i k}eri poginulih boraca iinvalida rata, kao i djeca ~ije se ku}enalaze pored samih rovova, wih ukup-no 85 boravi}e od po~etka {kolskegodine u bawalu~kom Sredwo{kolskomdomu.

Na vanrednoj sednici Skup{tine RSKu Topuskom, kojoj je prisustvovalo 61od ukupno 84 poslanika, poslanici sudali podr{ku mandataru za sastavVlade dr Milanu Babi}u.

28. 07. 1995.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}donio je odluku o progla{ewu ratnogstawa na cijeloj teritoriji Republike,a na osnovu ustavnih ovla{tewa iodluke Narodne skup{tine br. 02-141/94, dana 28. jula 1995. godine.

Zbog situacije oko Grahova i Glamo~aVrhovni savjet odbrane RSK tako|eje proglasio ratno stawe na cijelojteritoriji.

Nakon vi{ednevnih èstokih udararegularne Hrvatske vojske kojomkomanduje predsjednik HrvatskeFrawo Tu|man, Hrvati su okupiraliGrahovo i Glamo~, gradove na zapaduRepublike Srpske. Republika Hrvatskaizvr{ila je najbrutalniju agresiju nateritoriju RS i krajeve u kojima odpamtivjeka ìvi srpski narod,saop{tila je Informativna slu`baDrugog kraji{kog korpusa VRS. U egzo-dusu je vi{e od 20.000 qudi koji bjeèpred usta{kim noèm. Jedinice VRSorganizovala su odbranu na rezervnimpoloàjima.

Postoji opasnost da Hrvatska preduzmevojnu akciju protiv Srpske i RSK -izjavio je portparol UN u ZagrebuKristofer Gans. "Veliki pokretitrupa koje prelaze iz Hrvatske uBosnu, odvijaju se preko pograni~nogprelaza "Kamensko", precizirao jeGans i dodao: "Prema na{im procjena-ma, na podru~ju Livna nalazi se osamdo deset hiqada pripadnika vojskeHrvatske i jedinica HVO, {to pred-stavqa ozbiqnu i elementarnu koncen-traciju trupa."

Nastavqene su èstoke borbe okoBiha}a.

29. 07. 1995.

Predsjednik RSK Milan Marti}izjavio je da ne iskqu~uje mogu}nostnapada hrvatskih oruànih snaga naKnin. Predsjednik RSK novinarima je,na konferenciji za {tampu u Kninu,potvrdio da je kontaktirao sa pred-sjednikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em, od koga je dobiouvjerewa da u tom slu~aju "Srbija nebi mogla biti ravnodu{na".

Predsjednik RSK Milan Marti}uputio je pismo predsjedavaju}emSavjeta bezbjednosti UN u kome gaobavje{tava o osvajawu Grahova iGlamo~a od strane Hrvatske vojske i,podsje}aju}i na slu~aj ZapadneSlavonije, upozorio da "hrvatska

armija ne}e zaustaviti genocidnu kam-pawu protiv RSK".

Predsjedavaju}i EU, {panski ministarinostranih poslova Havijer Solana,izjavio je da }e EU izvr{iti pritisakna Hrvatsku da zaustavi napredovawesvojih trupa prema biha}koj enklavi idodao: "Mi smo zabrinuti zboghrvatske vojne ofanzive".

30. 07. 1995.

Predsjednik RSK Milan Marti} ispecijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i, koji je uKnin do{ao u pratwi komandantaUNPROFOR-a Bernara @anvijea,postigli su dogovor, sastavqen od{est ta~aka: odustajawe SVK od vojnihdejstava u biha}kom xepu, propu{tawehumanitarnih konvoja za Biha} prekoteritorije RSK, susret komandantaSVK Mrk{i}a sa predstavnicima HV,po~etak pregovora delegacije RSK i RHu @enevi, obaveza Aka{ija da pre-duzme sve mjere za zaustavqawehrvatske agresije na planini Dinari imjera koje bi omogu}ile slobodan pro-tok robe iz isto~nog u zapadni dioKrajine.

Na~elnik Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi}izjavio je da je naredba koju je dobiood predsjednika Republike RadovanaKaraxi}a "vojni~ki jasna" i da zna~i -"zaustaviti prodor Hrvata i pre}i uprotivudar za osloba|awe Grahova iGlamo~a".

Hrvatskom ofanzivom na RS i RSKkomanduju ameri~ki generali - javqaju,bez izuzetka, svi francuski mediji.

31. 07. 1995.

Zdruène hrvatske snage su nas-tavile sa artiqerijsko-raketnimnapadima na {iri rejon sela Strmicadvadesetak kilometara sjeverno odKnina prema Grahovu, saop{tio jeGlavni {tab SVK.


252

Wegova svetost patrijarh srpskigospodin Pavle je u manastiru Rmaw,u Martin Brodu, gdje je preno}io, uz~inodejstvo arhijereja, sluìo svetuliturgiju.

Jedinice VRS zajedno s komandantomRatkom Mladi}em napustile su @epu ikrenule ka jugozapadnoj Bosni, tj.Grahovu i Glamo~u.

Sve linije srpske odbrane na gra-hovsko-glamo~kom rati{tu su stabili-zovane, a zbriwavawe izbjeglica izovih krajeva je u toku, saop{tila jeInformativna slu`ba Glavnog {tabaVRS.

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|manodbacio je sporazum koji je Jasu{iAka{i postigao sa rukovodstvom RSK,jer se ne pomiwe mirna reintegracijaKrajine.

Savjet bezbjednosti UN odbacio jezahtjev Rusije da osudi Hrvatsku zbogofanzive na srpske snage u zapadnojBosni, odlu~iv{i da pozove svestrane u sukobu da se uzdrè odborbi. Ameri~ki i nema~ki pred-stavnici o{tro su se suprotstaviliruskom prijedlogu osude Zagreba.

Vilijem Peri je izjavio da ne vjeru-je da }e "Srbija u}i u rat". Dodao jezatim: "Mi }emo u svakom slu~aju nas-taviti da razgovaramo i odràvamodiplomatske odnose sa Srbijom dabismo vidjeli da li oni mogu da zaus-tave borbe, umjesto da budu wihovu~esnik".

01. 08. 1995.

"Nadamo se da ratno stawe ne}e tra-jati dugo, ali dok traje - karaktercivilne vlasti mora ostati neokrwens ciqem ja~awa dràve i wenihorgana vlasti, kako ni~im ne bismodali povoda me|unarodnoj zajednicida na{ prostor smatra nekakvom teri-torijom, a na{ narod pobuwenim",rekao je predsjednik RS dr RadovanKaraxi} na sastanku u Bawoj Luci sa

~elnicima ratnih predsjedni{tavaop{tina zapadnog dijela Republike,narodnim poslanicima sa ovog pros-tora i predsjednicima op{tinskihodbora SDS.

Povodom privremene okupacijeGlamo~a i Grahova od strane regu-larne Hrvatske vojske i napada nagranice RSK, u Drvaru je zasjedaoVrhovni savjet odbrane RS i RSK.Osim predsjednika i vrhovnog koman-danta dr Radovana Karaxi}a iMilana Marti}a, sjednici Vrhovnogsavjeta odbrane prisustvovali su pot-predsjednik RS dr Biqana Plav{i},predsjednici dvaju parlamenata mrMom~ilo Kraji{nik, i RajkoLeàji}, premijeri Du{an Kozi} idr Milan Babi}, ministri odbraneMilan Ninkovi} i pukovnik Milan[uput (RSK), te komandanti glavnih{tabova general-pukovnik RatkoMladi} i general-potpukovnikMile Mrk{i} sa saradnicima."Smatramo da me|unarodna zajednicamora da osudi i sankcioni{ehrvatsko pona{awe. Jugoslavija trebada nas pomogne na sve na~ine na kojeona moè da nas pomogne, jer ovozaista vi{e nije gra|anski rat. Ovo jeklasi~na agresija Hrvatske. Ovo nijeni{ta drugo nego nastavak drugogsvjetskog rata i poku{aj stvarawavelike Hrvatske", rekao je drKaraxi}.

Prema saop{tewu Ministarstva zainformacije Republike Srbije uprethodna dva dana nekoliko stotinamuslimana iz isti~ne Bosne (501),napustiv{i vojne jedinice, pre{lo nateritoriju Srbije kod Bajine Ba{te.

Kopredsjednik Me|unarodne konfer-encije o biv{oj Jugoslaviji TorvaldStoltenberg izjavio je da su sehrvatska Vlada i kraji{ki Srbisloìli da ponovo 2. avgusta zapo~nupregovore u @enevi, "ne postavqaju}iuslove za po~etak razgovora o ovimpitawima: politi~kim, vojnim iekonomskim".

Specijalni izaslanik generalnogsekretara UN Jasu{i Aka{i jeizjavio da je Hrvatska "izgleda" vrlospremna da po~ne napad na teritorijuRSK.

Predstavni~ki dom ameri~kogKongresa izglasao je Rezoluciju oukidawu embarga na isporukeoru`ja bosanskim muslimanima.

Iran je posredno potvrdio daislamske zemqe snabdevaju bosanskumuslimansku vladu oru`jem, ukqu~u-ju}i i te{ko naoruàwe. [efiranske diplomatije Ali AkbarVelajati je, po povratku iz jednod-nevne posjete Hrvatskoj i Bosni,rekao da islamske zemqe "pruàju svuneophodnu pomo} Bosni". Velajati je,navode}i da su bosanski muslimanitraìli te{ko naoruàwe, istakao:"Mi dajemo Bosni svu potrebnupomo}."

02. 08. 1995.

Komandant SVK Mile Mrki{i} je upismu komandantu mirovnih snaga UNBernaru @anvijeu demantovaoizvje{taje hrvatskih medija oartiqerijskom napadu srpskih trupana Gospi} i Oto~ac. U pismu on pod-sje}a na "ustaqenu praksu Hrvatske daprije svakog napada na Krajinu izna|ebilo kakav povod".

Srbija apeluje za mir - naslovi sutekstova u atinskoj {tampi koja pi{eda je predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} pozvao zara}ene strane ubiv{oj Bosni da prekinu neprijate-qstva i otvore put ka miru. [tampaprenosi da je predsjednik Milo{evi}uputio pismo lideru bosanskih musli-mana Aliji Izetbegovi}u u kojem gapoziva da odustane od ratne opcije.Treba mnogo vi{e hrabrosti i snageda se uspostavi mir nego da se po~nerat, prenose delovi pisma predsjedni-ka Srbije Izetbegovi}u. Iz pisma kojeje predsjednik Milo{evi} uputio gen-eralu Ratku Mladi}u prenosi se

1995


253

ocena predsjednika Srbije da suposqedwi doga|aji pokazali svubesmislenost i tragi~nost gra|anskograta u biv{oj Bosni.

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al-pukovnik Ratko Mladi} je,povodom agresije regularnih snagavojske Hrvatske na podru~ju Dinare,[atora, Glamo~a i Grahova, dao izjavuInformativnoj slu`bi G[ Srpskevojske. "Ovaj dio fronta je aktualanod novembra pro{le godine, kada susnage HVO i regularne hrvatske snagepo~ele da vr{e ofanzivna dejstva napravcima Livno-Glamo~ i Livno-Grahovo. Ta dejstva su intenzivirana uzadwih nekoliko mjeseci, poja~ana sasilnim jedinicama iz Imotskog,Metkovi}a, Splita, Dubrovnika,Makarske, Trogira, Siwa, Bjelovara,Krièvaca, Zagreba, Vinkovaca idrugih mjesta Hrvatske. Te jediniceangaòvane su, kako u "Ora{kom xepu",tako i ovde. Na{e zablude da je rat saHrvatskom gotov i da }e biti zavr{enza nekoliko dana, pokazale su sepogre{nim. Nakon svih dobrih stvarikoje smo u~inili za hrvatski narod ucentralnoj Bosni i u cjelini ihevakuisali iz ugroènih podru~jaVare{a, @ep~a i Bugojna, pokazalo seda je o~igledno ciq wihovih dejstavaprvo napad na Kupres, a zatim naGlamo~ i Grahovo. Sada se ~itava na{ajavnost, a pogotovo narod na ovimprostorima uvjerio da Hrvatima netreba nikad vjerovati."

UN po~ele da povla~e sve mirovnesnage iz @epe, jer je francuska vladaizdala nare|ewe svojim vojnicima danapuste ovu muslimansku enklavu.

Nekoliko hiqada Srba, koji su posli-je hrvatske ofanzive na Grahovo iGlamo~ izbjegli sa tih podru~ja, stiglou Bawu Luku.

03. 08. 1995.

Na pregovorima u @enevi izme|u del-egacija Hrvatske i RSK nije

postignut sporazum. Mirovni posred-nik je tim povodom rekao: "Nismodo{li do sporazuma, ali mislim da onnije daleko".

Savjet bezbjednosti UN je poslijeneuspjeha hrvatsko-srpskih pregovora u@enevi usvojio predsjedni~ko saop-{tewe u kome su sve strane pozvane"da obustave vojne aktivnosti i pokaùmaksimalnu uzdrànost".

U Zagrebu i drugim gradovima sepripremaju skloni{ta i utvr|uju javnezgrade, a turisti upozoravaju danapuste Hrvatsku, jer se ona sprema zarat s kraji{kim Srbima. PredsjednikHrvatske prekinuo odmor i vratio se uZagreb.

04. 08. 1995.

Hrvatska vojska u operaciji naz-vanoj "Oluja" ta~no u 5.00 ~asovaujutro èstokom upotrebom artiqeri-je, avijacije i pje{adije iz svih prava-ca napala granice RSK. Napadnuta suskoro sva gradska naseqa, a na Knin jepalo preko 2.000 granata. U Glini je odbombardovawa poginulo pet osoba ioko 100 raweno. Hrvatska vojska jepored veoma temeqne artiqerijskepripreme na vi{e pravaca poku{ala daizvr{i pje{adijski proboj, ali susrpske linije odbrane ostale stabilnedo popodnevnih ~asova. âk je i koman-dant Glavnog {taba SVK MileMrki{i} izjavio da je "zadovoqan iponosan {to vojnici SVK uporno branesvoje poloàje. Za sada kontroli{emosituaciju i nema panike". Me|utim,Vrhovni savjet odbrane je "zbognovonastale situacije" odlu~io: 1. "dase pristupi planskoj evakuaciji sveg zaborbu nesposobnog stanovni{tva izop{tina Knin, Benkovac, Obrovac,Drni{ i Gra~ac"; 2. da se "evakuacijasprovodi planski prema pripremqen-im planovima i pravcima koji vodeprema Kninu i daqe preko Otri}a,prema Srbu i Lapcu"; 3. da se "zaevakuaciju zatraì pomo} od komandeUNPROFOR-a, sektro Jug sa sjedi{tem

u Kninu". Odluku je potpisao predsjed-nik RSK Milan Marti}.

Ministarstvo odbrane Hrvatskesaop{tilo je da je Hrvatska vojska (HV)"na vrijeme obavijestila sve pripad-nike UNCRO o policijsko-vojnoj akci-ji ~iji je ciq uspostavqawe ustavno-pravnog poretka na okupiranimpodru~jima". Zapovjednici UNCRO suse zahvalili i pismeno potvrdili pri-jem poruke, navodi se u saop{tewu. Usaop{tewu se dodaje da zapovjednicikanadskog kontingenta UNCRO "zasada nisu prihvatili preporuke HV" ida su "koriste}i se otvorenim siste-mom veza obavijestili Srbe o snazi ipokretima HV.

Hrvatski mediji su neprekidno emito-vali saop{tewe predsjednika HrvatskeFrawe Tu|mana u kome se za hrvatskuofanzivu na RSK kaè da je to "odgov-or na srpski i italijanski imperijal-izam koji bi da me|u sobom podijeleHrvatsku". U tom saop{tewu Srbi supozvani na predaju, a civilima jeponu|eno "pravedno su|ewe" i garan-tovana puna sloboda i za{tita.

Predstavnici UN saop{tili su da jeHrvatska vojska napala osmatra~niceUN. General Bernar @anvije jeoptuìo Hrvatsku vojsku da je "namjer-no ubila danskog vojnika jer je odbioda napusti posmatra~ko mjesto, zbog~ega je razmatrana mogu}nost da sezatraì vazdu{na podr{ka NATO-a.Hrvatski vojnici su ranili dvaPoqaka i 23 pripadnika kenijskogbataqona nasilno odveli u Split, dokje nepoznati broj kanadskih vojnikakoji su odvedeni u Zadar nakon zauzi-mawa osmatra~kih mjesta. Prema proc-jeni komandanta mirovnih snaga za sek-tor Jug, Hrvati su oteli izme|u 50 i 70pripadnika UN.

Predstavnici UN su tako|esaop{tili da su Srbi "u poku{aju dananesu strate{ki udarac Hrvatskoj"artiqerijom ga|ali rafineriju nafteu Sisku, koja je o{te}ena.


254

U 18.50 ~asova, prema saop{tewukomande Ju`nog krila NATO-a, avionisa nosa~a "Teodor Ruzvelt" suispalili dvije rakete na radare SVKu blizini Knina i razorile ih, jer su"na wih prilikom patrolirawa bileuperene srpske rakete zemqa-vazduh".

Predsjednik RSK Milan Marti} je uizjavi za NTV studio-B rekao da jeuputio apel SRJ da u skladu sVensovim planom za{titi teritoriju istanovni{tvo RSK.

Komandant SVK Mile Mrki{i} jeuputio protest komandi UN u Zagrebuzbog napada na Krajinu. A savjetnikpredsjednika RSK Slobodan Jar~evi}je izjavio da je SR Jugoslavija"morala da reaguje oru`jem ili pri-jetwom Republici Hrvatskoj u protek-lih nekoliko ~asova, ali to jo{ nijeu~inila".

Vlada SRJ je najo{trije osudilaagresiju Hrvatske protiv srpskog nar-oda u RSK i zatraìla od Savjetabezbjednosti UN da naredi hitanprekid svih ratnih dejstava, osigurapovla~ewe hrvatskih snaga i stvoriuslove za ponovno pregovarawe dvijestrane.

Vlada Srbije je na vanrednoj sjedni-ci najo{trije osudila agresiju na ter-itoriju RSK i donijela odluku da seodmah uputi humanitarna pomo} srp-skom narodu u Krajini.

Kopredsjednik Me|unarodne konfer-encije o biv{oj Jugoslaviji KarlBilt je u @enevi dao izjavu u kojoj sekaè: "Hrvatska ofanziva na krajevenaseqene Srbima mora se osuditi nanajstroì mogu}i na~in... Trebalo bizapamtiti da je zbog raketnih napadana Zagreb, u maju, lider Srba izKrajine, Milan Marti} optuèn zaratne zlo~ine... Te{ko je uo~iti raz-liku izme|u tih akcija i granatirawaKnina za koje sada odgovornost morada snosi predsjednik Tu|man".

Predsjednik SAD Bil Klinton jeizrazio "zabrinutost" zbog najnovijehrvatske ofanzive i obe strane poz-vao na uzdrànost, dok je ameri~kidràvni sekretar za odbranu rekao:"Hrvatska vlada je o~iglednorazo~arana zbog ulaska bosanskih ikraji{kih Srba u Biha}ki xep, pa suhrvatske akcije izme|u ostalog usm-jerene ka zaustavqawu Srba. Nadamose da }e u tome posti}u uspjeh i da }eSrbi prekinuti svoju ofanzivu naBiha}", rekao je on.

MIP Rusije zatraìlo je od zapad-nih saveznika Hrvatske da ubijediZagreb da "napusti kurs prema vojnomrje{ewu problema Krajine".

Generalni sekretar UN Butros Galiosudio je hrvatsku fanzivu na Krajinui, posebno, namjerno otvarawe vatrehrvatske armije na mirovne snage UN.A wegov specijalni izaslanik Jasu{iAka{i je optuìo hrvatskog predsjed-nika za dvoli~nost i za poteze "koji-ma su se UN odlu~no suprotstavqale".

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jedonio odluku o preimenovawuGlavnog {taba VRS u General{tab,"a u uslovima neposredne ratne opas-nosti i ratnog stawa u [tab Vrhovnekomande", kojim }e neposrednorukovoditi i komandovati vrhovnikomandant oruànih snaga RS, tj. onli~no. Zbog potrebe jedinstveneodbrane srpskih prostora ustanov-qeno je mjesto specijalnog savjetnikavrhovnog komandanta za koordinacijuzajedni~ke odbrane RS i RSK, na kojeje postavqen general Ratko Mladi}.

Evropska unija suspendovala je pre-govore o zakqu~ewu sporazuma otrgovini i o privrednoj saradwi saHrvatskom.

05. 08. 1995.

Poslije 36 ~asova op{te ofanzive naKrajinu, u kojoj prema procjenama UNu~estvuje 100.000 hrvatskih vojnika,hrvatske jedinice u 12.30 ~asova u{le

su u Knin, a na kninskoj tvr|avi sezavijorila hrvatska zastava("{ahovnica") duga 20 metara. Vojnakomanda SVK se povukla na rezervnepoloàje.

Prema izjavi portparola UN u ZagrebuKristofera Ganesa kninske ulice suprepune tijela ubijenih civila.Pripadnici mirovnih snaga, stacioni-ranih u Kninu, pomagali su uevakuaciji rawenih i bolesnih izkninske bolnice, koja je pogo|ena sanekoliko minobaca~kih granata.

Prema izvje{tajima hrvatskih medija,hrvatske jedinice su zauzele iBenkovac, Gra~ac i Lovinac, a premarije~ima portparola hrvatskog min-istarsta odbrane Ivana Toqa"hrvatska armija je obavila 80%planiranog zadatka". Prema istimizvorima, Srbi napu{taju Udbinu isvoje avione prebacuju u Bawu Luku.

Portparol UN u Bawoj Luci jeizjavio da je iz Krajine krenulo oko35.000 qudi, koji su se "dali u bijegtraktorima, automobilima, zapre`nimkolima, bilo ~ime {to se kre}e" ikre}u se u dvije kolone duga~keizme|u 15 i 20 kilometara ka Bosni,kroz dva koridora koja im je ostavilaHrvatska vojska. Prema wegovoj proc-jeni o~ekuje se da }e se broj izbjegli-ca pove}ati na 100.000. Tim povodomministar inostranih poslova u VladiRSK Milivoje Vojnovi} je uputiopismo Jasu{iju Aka{iju u kome jere~eno da su "Vlada RSK i Glavni{tab odlu~ili da hitno evakui{udjecu, ène i starce iz RSK u SRJugoslaviju" i da zbog toga traème|unarodnu pomo} u za{titi konvojaizbjeglica kako se "Hrvatskoj ne bidozvolilo da ponovi zlo~ine izZapadne Slavonije".

Do èstokih artiqerijskih okr{ajado{lo je i u isto~nom dijelu RSK.Najprije su jedinice 11. slavonsko-barawskog korpusa SVK oko 3.30~asova izvr{ile artiqerijski napd

1995


255

na Osijek i Vinkovce. Jedan sat izatoga Hrvatska vojska je napalaVukovar, Tewu i Daq. Srpska vojska jeuspjela da zaustavi napad.

Predsjednik Vlade RSK Milan Babi}iz Beograda uputio je apel generalnomsekretaru UN Butrosu Galiju u komemoli da SB zaustavi genocid nadsprskim narodom u Krajini.

Predsjednik SAD Bil Klinton jeizjavio da hrvatski napad na RSKmoè biti koristan, jer "kada bosans-ki Srbi osjete pritisak, kao {to su tovazdu{ni napadi ili proboj Hrvatskevojske, shvati}e da je vrijeme da sepostigne bilo kakav sporazum".

Wema~ki kancelar Helmut Kol izjavioje da razumije Hrvate jer su "do{li dota~ke na kojoj su rekli da moraju dareaguju, ali da se jo{ nada da je veli-ki rat na Balkanu mogu}e izbje}i".

Povodom hrvatske ofanzive na RSKpredsjednik ê{ke Vaclav Havel jerekao: "Svi znamo da to nije na~in zarje{avawe sporova me|u narodima, aline moèmo u istu korpu da strpamo svezara}ene snage - hrvatski vojnici su udruga~ijem poloàju od bosanskih ikraji{kih Srba... to je ne{to drugonego kada Karaxi}eva armija radi to{to radi... jer silom se treba suprot-staviti zlu..."

Oko 1.000 qudi na Trgu Republike uBeogradu demonstriralo je uzvikuju}i:"Izdaja, izdaja!"

Demokratska stranka uputila jepismo predsjedniku Srbije SlobodanuMilo{evi}u u kome se kaè da je"nastupio posqewi trenutak da seza{tite Srbi u Krajini nad kojima sesprovodi genocid".

Komandant Vojske RS general RatkoMladi} odbio je da prihvati funkci-ju specijalnog savjetnika i koordina-tora zajedni~ke odbrane RS i RSK, nakoju ga je postavio Radovan Karaxi}.

U odgovoru je rekao: "U rat sam u{aokao vojnik i iz rata èlim da iza|emkao vojnik. Ne èlim da prihvatimkabinetsku du`nost... moje imenovawena nepostoje}u du`nost savjetnika ikoordinatora neujediwenih vojski idràva smatram smjenom sa du`nostikomandanta G[ VRS na nezakonitna~in... Ostajem na du`nosti koman-danta G[ VRS dok mi srpski borci ina{ narod izraàvaju podr{ku i dokne budem razrije{en te du`nosti uskladu sa Ustavom..."

06. 08. 1995.

Hrvatska vojska je zauzela Petriwu,Udbinu, Korenicu, Teslingrad iPlitvi~ka jezera, Sluw, Otri}... Umuwevitoj ofanzivi, nazvanoj "Oluja",prema rije~ima portparola hrvatskogministarstva odbrane Ivana Toqa,"hrvatska armija je takti~ki i opera-tivno izvr{ila svoj zadatak". Toq jeoko 18 ~asova objavio: "Krajina vi{ene postoji" i zato "apelujemo na pre-ostale, razbijene dijelove srpskevojske u sjevernim dijelovima Krajine(Banija i Kordun) da se predaju".

Narodna skup{tina RS uputila jepismo skup{tinama SR Jugoslavije,Srbije i Crne Gore u kome upozoravana teìnu trenutka za cjelokupni srps-ki narod i apeluje na dono{ewe hit-nih odluka za odbranu teritorije inaroda RSK. U pismu pored ostalogstoji: "Po{tovana gospodo poslanici,draga bra}o, u ovim danima koji spada-ju me|u najteè u istoriji na{eg naro-da, obra}amo vam se kao svojimnajro|enijim, kao bra}a bra}i. Vamaje, u to smo potpuno sigurni, jednakokao i nama, apsolutno jasno da je danasugroèn i biolo{ki i duhovniopstanaka cjelokupnog srpskog naroda.Ne èlimo ovom prilikom podse}atina bilo kakve na{e i va{e uzajamne ime|unarodne obaveze i dogovore.@elimo samo podsetiti na qudsku, odBoga datu, obavezu da se pomaè bratukoji se nalazi u smrtnoj opasnosti.Stoga o~ekujemo da nam, kada nam pon-estane snage, pruìte pomo}".

Na podru~je Bawe Luke stiglo izme|u35.000 i 40.000 izbjeglica iz Krajine.Istovremeno kolona od 15.000 izb-jeglica u Topuskom na kapijama bazeUNPROFOR-a traì pomo}, jer ih jeprethodno Hrvatska vojska napala izaviona i artiqerijskog oru|a. UTopusko je stiglo i nekoliko hiqadasrpskih vojnika koji su odbili hrvats-ki poziv da se predaju, kao i 2.400 mus-limanskih izbjeglica iz VelikeKladu{e. A na putu od Petrovca premaBijeqini, odnosno SRJ, kre}e sekolona od oko 120.000 izbjeglica.

Predsjednik Kriznog {taba za prihvatizbeglica iz RSK u Bawoj Luci GojkoKli~kovi} izneo je o~ekivawa da }ese broj prognanih iz Srpske Krajinepove}ati na 240.000. Kli~kovi} je pre-cizirao da se trenutno u RS nalazi150.000 Srba - `rtava etni~kog~i{}ewa koje je Hrvatska vojskaizvr{ila u RSK. "Izbjeglice su pri-tisle sve puteve koji vode iz RS prekoVisoke Krajine i Semberije premaSrbiji. Ovo je najve}i egzodus Srpskognaroda u wegovoj istoriji", naglasioje Kli~kovi}.

U intervjuu ameri~koj TV mreì AVSameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer je rekao: "Mi moramo daimamo na umu kako je po~eo ovaj seg-ment sukoba u regionu, a po~eo je srp-skom ofanzivom na Biha}, na koji suHrvati odgovorili".

Odràn sastanak pro{irenog Kolegi-juma komandanta VRS u Bawoj Luci,povodom odluke predsjednika RS o"smjewivawu komandanta G[ VRS",generala Mladi}a. 18 generala je upismu Skup{tini i predsjedniku RSocijenilo da je "odluka predsjednikaKaraxi}a pogre{na" i da je donijeta u"dosad najteèm trenutku" i sug-erisali poslanicima Skup{tine dasagledaju negativne posqedice takveodluke, jer bi "izazvala podjelu naro-da i vojske na pristalice Mladi}a iKaraxi}a". Najzad, oni su obavijestilida }e u skladu s Ustavom RS"izvr{avati samo nare|ewa koja dobi-


256

jaju od komandanta G[ VRS general-pukovnika Ratka Mladi}a".

Vlada RS na svojoj vanrednoj sjedni-ci, kao i Skup{tina RS na zasi-jedawu u Jahorini, stale su na stranuRadovana Karaxi}a i podràleodluku o preimenovawu Glavnog {tabau General{tab VRS, a u uslovimaneposredne ratne opasnosti i ratnogstawa u [tab Vrhovne komande.

07. 08. 1995.

Pripadnici Petog korpusa ArmijeBiH zapo~eli su u Topuskom masovnepokoqe srpskih izbjeglica i bloki-ranih jedinica Srpske vojskeKrajine, kaè se u hitnom saop{tewusavjetnika predsjednika RSK Slobo-dana Jar~evi}a.

Izvori UN saop{tili su da jeslomqen otpor snaga FikretaAbdi}a i da su jedinice Petog kor-pusa Armije BiH u{le u VelikuKladu{u.

Hrvatska avijacija bombardovala jekolonu izbjeglica iz RSK, koja sekre}e pravcem Petrovac - Kqu~, iMrkowi} Grad - Drvar - Petrovac, amuslimanska artiqerija kolonu umjestu Krep{i} kod Br~kog.Kancelarije Komesarijata za izb-jeglice i humanitarnu pomo} izPetrovca i Bijeqine saop{tavaju daje u ovim zlo~ina~kim napadimahrvatske avijacije i muslimanskeartiqerije ima veliki broj poginulihi rawenih.

Narodna stranka Crne Goreoptuìla je "zvani~nu Jugoslaviju daje iskqu~ivi krivac za pad Knina uruke Tu|manove vojske". Blokada naDrini, pad Zapadne Slavonije, preda-ja Prevlake i kona~no perfidno pod-sticawe raskola u Republici Srpskoj- o~igledno su dokazi da zvani~naJugoslavija vodi u katastrofu srpskinarod zapadno od Drine", upozoravase u saop{tewu NS.

Predstavnici humanitarnih organi-zacija UN upozorili su svjetskujavnost da RSK predstoji humanitarnakatastrofa i najve}i egzodusstanovni{tva od po~etka rata uprethodnoj Jugoslaviji. Prema procje-nama UN, sa teritorije RSK pokrenutoje usqed hrvatske agresije vi{e od200.000 Srba. Ameri~ka televizijskamreà CNN tvrdi da }e "Krajina nataj na~in biti potpuno etni~kio~i{}ena".

Evropski posrednik za prethodnuJugoslaviju Karl Bilt uzvratio jeo{tro hrvatskoj Vladi na wenu odlukuda je proglasi za "personu non grata"."Zagreb je izabrao put rata, a ne putpregovarawa", izjavio je kratko Biltu @enevi, reaguju}i na vijesti izZagreba. Hrvatska vlada je odlu~ilada prekine odnose sa Biltom zbogwegove izjave da bi hrvatski pred-sjednik Frawo Tu|man mogao daodgovara pred Me|unarodnim sudom zaratne zlo~ine zbog agresije naKrajinu.

Vije{}u da se predsjednik RSK MilanMarti} ve} nalazi negdje u Bosni i daje iz Krajine izbjegao s vojskom i nar-odom demantovane su glasine o wegov-om navodnom samoubistvu ilirawavawu.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} i daqe ispuwava svojuobavezu o zatvarawu granice izme|uSR Jugoslavije i Republike Srpske -kaè se u izvje{taju UN koji jeobjavqen u Wujorku.

Britanski ministar odbrane MajklPortiqo kritikovao je "etni~ko~i{}ewe" koje hrvatska vojska vr{i uKrajini. Portiqo je potvrdio: "kadasu qudi proterani iz svojih ku}a imesta na kojima su ìveli generacija-ma, onda je to stvarno etni~ko~i{}ewe". Prema izvje{taju Me|unar-odnog komiteta Crvenog krsta, izme|u150.000 i 200.000 srpskih izbjeglicaiz Krajine nalazi se sada na putu krozRepubliku Srpsku.

Sveti arhijerejski sinod Srpskepravoslavne crkve uputio je apelsrpskom narodu u kome se upozoravada je "ovo golgotski ~as srpskeistorije". "Srpski pravoslavni narodZapadne Slavonije i ~itave SrpskeKrajine, od Gline do Jadovna iGolubwa~e u Dalmaciji i Jasenovca,ponovo preìvqava genocid i egzoduskoji nadma{uje onaj iz vremenafa{isti~kog i usta{kog terora podHitlerom", konstatuje se u apeluSvetog arhijerejskog sinoda i upozo-rava: "O~igledno je", upozorava sedaqe, "da i ostalim delovima srpstvapreti opasnost od daqeg uni{tavawaod Jadovna do Kosova. "Tome je uve-liko doprinela i doprinosi izvani~na vlast SR Jugoslavije, odnos-no Republike Srbije i Crne Gore, kojaje svojim vlastoqubivim pona{awem isamoqubivim stavom pogazila svasvoja obe}awa i garancije dateSrpskoj Krajini, a svojomkratkovidom politikom dovela narodu puni }orsokak i bezizlaz."

08. 08. 1995.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}uputio je otvoreno pismo predsjednikuSrbije Slobodanu Milo{evi}u, ukojem pored ostalog stoji: "GospodinePredsjedni~e, ako je istina da jepolitika umjetnost mogu}eg, onda Vido sada niste pokazali velikoumije}e. Bilo je mogu}e sprije~iti padZapadne Slavonije, ali to iz ner-azumqivih razloga nije ura|eno.Umjesto toga, Va{i su mediji i Va{epoliti~ke marionete okrivilerukovodstvo Repu-blike Srpske. Biloje tako|e mogu}e sprije~iti i sada{wuhrvatsku agresiju na ~itavu RepublikuSrpsku Krajinu. Umjesto toga Va{reìm nudi jalove osude, {to se ni u~emu ne razlikuje od cini~nih osudame|unarodne zajednice. Sada{witrenutak jasno govori da Va{e dosa-da{we zalagawe za srpske nacionalneinterese nije bilo iskreno. Uostalom,bilo je mogu}e mnogo ranije ostvaritite ciqeve odmah nakon raspada

1995


257

Jugoslavije. Niti su na{i neprijateqibili toliko sna`ni da nam seuspje{no suprotstave, niti je me|unar-odna zajednica imala politi~ku voqu ipotrebno jedinstvo da nas zaustavi.Me|utim, Vi ste nakon po~etne fazebu|ewa srpskog naroda i op{te ani-macije ~itavog srpskog bi}a u odbraninacionalnih interesa, iznevjerilisopstvene ideje da svi Srbi treba daìve u jednoj dràvi. Po~eli stepopu{tati pred spoqnim pritiscimado te mjere da se to grani~i sa izda-jom. Zato Vas je Zapad proglasio svo-jom jedinom nadom. ... GospodinePredsjedni~e, mi moèmo da se razu-mijemo u politi~kim i takti~kim ocje-nama. Ali sada, se poku{ava sru{itizapadni dio Srpstva, a ve} jeprouzrokovana ogromna qudskatragedija. Ako se ovaj proces ne zaus-tavi zapadno od Drine, ne}e se zaus-taviti ni na Drini. Vi snosite najve}uistorijsku odgovornost za sada{wade{avawa. Jo{ uvek imate {ansu da seuspje{no vratite na branik na{ihnacionalnih interesa. Vi ste nekadauvjeravali svijet da Srbi ne}e pok-leknuti. Vjerovali su Vam tada.Vjerova}e Vam opet", isti~e se na krajupisma.

Predsjednik RSK Milan Marti} poz-vao je sve vojne obveznike iz SrpskeKrajine i patriote iz SR Jugoslavije irasejawa da se ukqu~e u borbu "ipomognu vojsci i narodu, koji se nisupovukli pred usta{kom agresijom"."Na{a vekovna ogwi{ta moramo oslo-boditi, bez obzira na duìnu trajawarata i sva isku{ewa." - kaè se nakraju proglasa predsjednika Marti}a.

Snage Srpske vojske Krajine potis-nule su jedinice Hrvatske vojskenizvodno od Dvora na Uni, omogu}iv{ikolonama prognanih Srba sa Kordunaprolaz prema Novom Gradu i daqeprema gradovima u dubini teritorijeRepublike Srpske. Predsjednik Ratnogpredsjedni{tva Op{tine Novi GradDragan Bera naglasio je da su novo-gradski borci "odlu~ni da odbranerodni grad i celu teritoriju

op{tine", a time, kako je rekao, "i ovajveoma vaàn prostor za RS".

U saop{tewu Drugog kraji{kog kor-pusa VRS se kaè da je Hrvatska vojs-ka atriqerijom i avijacijom napalaDrvar i prigradska naseqa.

Britanski ministar inostranih poslo-va Malkolm Rifkin uputio je "direk-tno i o{tro" pismo svom hrvatskomkolegi Grani}u u kome je upozorio nakr{ewe qudskih prava i stradawesrpskih izbjeglica u Krajini.

Wema~ka {tampa pi{e o masovnomegzodusu Srba iz RSK koji pred bru-talnostima Hrvatske vojske bjeè uRepubliku Srpsku. Listovi navode dase HV "iìvqava na civilnomstanovni{tvu, ènama, djeci i starci-ma, kao i nad zarobqenim "plavim{lemovima" koje Hrvati zajedno sazarobqenim Srbima guraju ispredsebe".

Francuski mediji upozoravaju napasivnost tzv. me|unarodne zajednice uosudi zlo~ina koje je Hrvatska vojskapo~inila u toku agresije na RSK.[tampa u Parizu okarakterisala jeprogon Srba iz Krajine kao "egzodusbez presedana", isti~u}i da je u tokupreme{tawe 200.000 Srba na osnovutajnog dogovora srpskog i hrvatskogpredsjednika Slobodana Milo{evi}ai Frawe Tu|mana.

Vojska Jugoslavije obavezala se da }ebraniti prostore Isto~ne Slavonije,Barawe i Zapadnog Srema. Dogovor otome postignut je na sastanku najvi{ihpredstavnika VJ i 11. slavonsko-barawskog korpusa Srpske vojskeKrajine. Prema obja{wewu predsjedni-ka Skup{tine op{tine Vukovar SlavkaDokmanovi}a, na sastanku formiranaje zajedni~ka komanda VJ i 11. slavon-sko-barawskog korpusa, koji djeluje natim prostorima. "Srbija je timepotvrdila da }e u slu~aju usta{ke agre-sije stati uz nas i braniti prostoreIsto~ne Slavonije, Barawe i ZapadnogSrema" - precizirao je Dokmanovi},

koji ispred civilnih vlasti Vukovaraprisustvovao dogovorima vojnih pred-stavnika. "Svaki zlo~ina~ki metak iusta{ka granata koja od danas padne naVukovar, kao da je pala na Beograd,Kru{evac ili Kragujevac" - rekao jeDokmanovi} napomiwu}i da }e "nasvaki usta{ki udarac biti vi{estrukouzvra}eno. Predsjednik Skup{tineop{tine Vukovar uputio je poruku iHrvatima: "Ima nas 12 miliona, imanas ako bude ustrebalo i 312 miliona.Shvatite ove brojke ozbiqno, urazu-mite se."

09. 08. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi}, podspredsjednik drBiqana Plav{i} i dr NikolaKoqevi} i predsjednik Narodneskup{tine RS mr Mom~ilo Kraji-{nik sastali su se u Bawoj Luci sapredsjednikom RSK MilanomMarti}em. Nakon sastanka iza zatvo-renih vrata predsjednici Karaxi} iMarti} dali su novinarima kra}eizjave, u kojima su istakli da }e seoruàne snage dviju zapadnih srpskihdràva zajedni~ki boriti zaosloba|awe Krajine. PredsjednikKaraxi} je rekao da su svi uspjesiSrpske vojske u ovom ratu bili iz kon-traofanziva i da }e tako biti i ovogputa. On je, tako|e, naglasio da sudvije srpske vojske u sadejstvu ve}oslobodile Dvor na Uni i da }e ~im seSrpska vojska Krajine konsoliduje, nataj na~in osloboditi dio po dioKrajine. Milan Marti} je rekao da sekomandant SVK general MileMrk{i}, nalazi "u blizini Banije iKorduna" gdje "poku{ava da sa~uvaDvor na Uni, mostobran za izvla~ewepreostalih civila". Govore}i orazlozima okupacije dijela RSK iegzodusa stanovni{tva, Marti} jerekao da je danima prije agresije"molio rukovodstvo Srbije da seoglasi i da makar jednom izjavompripreti Tu|manu jer je Jugoslavija poVensovom planu imala obavezu da{titi teritoriju i stanovni{tvo RSK.Me|utim, kako tvrdi Marti},


258

Milo{evi} je Aka{iju dao "garanci-ju da se ne}e mije{ati u sukob". Domasovnog egzodusa stanovni{tvaKrajine do{lo je, kako kaè Marti},zato {to se "narod osjetio prevaren inapu{ten od matice Srbije".

Ruski patrijarh Aleksej Drugi osu-dio je hrvatsku ofanzivu na KrajinskeSrbe, a wihovo protjerivawe nazvaozlo~inom. Aleksej Drugi je usaop{tewu istakao da "nijedno poli-ti~ko ili nacionalno obja{wewe nemoè opravdati" hrvatski napad naKrajinu. Istjerivawe oko 200.000Srba sa wihove istorijske teritorijeocjenio je kao "teàk zlo~ina~ki akt".

Predsjednik Hrvatske FrawoTu|man, iako je prethodno bio prih-vatio Jeqcinov poziv, odbio je da sesastane sa predsjednikom SrbijeSlobodanom Milo{evi}em, koji jeotputovao u Moskvu.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je najodgovornijedràvne funkcionere Srbije i SRJangaòvane na organizovawu pruàwapomo}i i zbriwavawu izbjeglica izRSK. Tom prilikom on je, izme|uostalog, rekao: "U ovom ~asu jenajva`nije pomo}i narodu da {tomawe ispa{ta tragi~ne posqediceodluka rukovodstva sa Pala odbaci-vawem mirovnih planova".

Alija Izetbegovi} posjetio Biha}.

U Beogradu na Trgu Republike odrànje zbor podr{ke Kraji{nicima, komeje prisustvovalo oko 10.000 gra|ana.Na zboru je usvojena deklaracija sa~etiri zahtjeva: ukidawe blokade naDrini, vanredno zasijedawe svihskup{tina, sastanak predsjednikaSrbije, SRJ, RS i RSK, kao i formi-rawe vlade nacionalnog spasa.

10. 08. 1995.

Izvje{taji o nequdskim akcijamavojske Hrvatske na teritoriji SrpskeKrajine izazivaju pravi {ok -

saop{tava poznati moskovski komenta-tor Anatolij Potapov. Gotovocjelokupno stanovni{tvo SrpskeKrajine nalazi se u bjekstvu, a hrvats-ka avijacija u vi{e navrata bombar-dovala je kolonu izbjeglica i prih-vatna mjesta. Ina~e, zvani~ni Zagrebje obe}ao da }e osigurati bezbijednuevakuaciju izbjeglica. Ova interven-cija Hrvatske - ocjewuje Potapov -obiluje ~iwenicama koje pokazuju daje to istrebqiva~ki rat.

Klintonova administracija poku{a-}e da ubijedi svoje zapadne saveznikeda prihvate nove mape o podjelibiv{e BiH, koje su, u stvari modi-fikovana verzija prijedloga Kontakt-grupe. Prema pisawu "Va{ingtonposta", SAD ho}e da sa~uvaju biv{uBosnu kao jedinstvenu dràvu koja bi"fiktivno bila podijeqena izme|uHrvatske i Srbije".

U Zagrebu su komandanti NATO-a iUN, komandant Ju`nog krila NATO-aameri~ki admiral Lejton Smit igeneral Bernar @anvije, potpisalitzv. Memorandum o razumijevawu, tj.memorandum o proceduri izvo|ewavazdu{nih udara u Bosni u ciqu"odvra}awa napada, ali i prijetwenapadima na za{ti}ene zone i posti-zawu pune borbene gotovosti zaizvo|ewe borbenih operacija ukolikomjere odvra}awa ne postignu ciq i nebude otklowena prijetwa za{ti}enimzonama". Ovim aktom su komandantuUNPROFOR-a Bernaru @anvijeudata puna ovla{}ewa da zatraìvazdu{ne udare.

Komandant ju`nog krila NATO paktageneral Lejton Smit i komandantsnaga UN za biv{u Jugoslaviju gener-al Bernar @anvije sklopili su uNapuqu vojni sporazum o za{titi"zona bezbijednosti" u biv{oj BiHNATO-vim avionima.

Posrednik Evropske unije u pregov-orima o prethodnoj Jugoslaviji KarlBilt optuìo je Hrvatsku za agresijuna RSK. Obrazlaù}i optu`be upu}ene

Hrvatskoj zbog wene agresije naSrpsku Krajinu, Bilt je rekao da pos-tupci svih zara}enih strana morajubiti "su|eni podjednako" i ocjenio dabjekstvo vi{e od stotinu hiqada Srbaiz Krajine pred hrvatskim jedinicamapredstavqa "najve}u izbjegli~kukatastrofu u ovom varvarskom ratu".

Savjet bezbijednosti UN usvojio jeRezoluciju 1009 u kojoj se traì daHrvatska odmah obustavi sve vojneaktivnosti i opomiwe Zagreb naobavezu da dozvoli pristup Me|unaro-dnom crvenom krstu pripadnicimaoruànih snaga Krajine zarobqenimod strane Hrvatske vojske. URezoluciji se podvla~i da }e svi onikoji su naru{ili me|unarodne human-itarne zakone biti za to li~no odgov-orni, a generalnom sekretaru UNnalaè se da angaùje me|unarodneorganizacije da "snime" humanitarnusituaciju u Krajini, "ukqu~uju}i iproblem izbjeglica".

Savezna Republika Jugoslavijazatraìla je od Savjeta bezbjednostiUN da bez odlagawa preduzme ener-gi~nu akciju povodom brutalnehrvatske agresije na RSK,izraàvaju}i ogor~ewe {to me|unaro-dna zajednica nije do sada ni{tau~inila da zaustavi monstruoznupolitiku Hrvatske prema Srbima uKrajini. "Posebno je uznemiravaju}eda Savjet bezbjednosti nije zatraìood hrvatskih trupa da se povuku napozicije od prije agresije 4. avgusta ida su pozivi za uvo|ewe sankcijaprema Hrvatskoj ignorisana", pod-vukao je ambasador SRJ pri UNDragomir \oki}.

11. 08. 1995.

U intervjuu "Glasu srpskom" drRadovan Karaxi}, predsjednik RS ivrhovni komandant VRS, pored osta-log istakao je sqede}e: "Ostvaruje sevjekovni scenario prodora zapadnihinteresa na Balkanu, posebnokori{tewem islama. Naàlost, unekim srpskim zemqama na vlasti su

1995


259

snage koje nisu prepoznale nacionalniinteres. Ako vojska nije dràvniorgan, onda ona nije ni{ta drugo negogrupa naoruànih qudi. Me|unarodnazajednica, sujetna kakva jeste, ne}edozvoliti Jeqcinu trijumf okozavr{etka rata u biv{oj Jugoslaviji.Upravo {to se SDS vodi demokratski,tolerantno i {to ne gone vje{tice,nije ~udo da je ova dràva izdràlabo~ne politi~ke udare koji sudolazili i iz Beograda i sa drugihstrana. Mi smo, izgleda, nekomepostali te{ki i èli nas se otresti.Mi put svoj znamo. To je put pobjede, toje put odbrane - svega {to imamo uzosloba|awe prostora koji su privre-meno okupirani ili jo{ nisuoslobo|eni."

Od 250.000 stanovnika RSK, koji supred hrvatskom agresijom napustiliwihove domove, do danas ih je u izb-jegli{tvu umrlo 250 - saop{tio jeDràvni {tab za prihvat i smje{tajizbjeglica RS. Radi se prete`no ostarim i iznemoglim osobama, a me|uumrlim je i dvoje djece.

Uvaàvaju}i apel wegove svetostipatrijarha Pavla, srpske inteligen-cije, naroda i boraca i mi{qewa srp-skih generala, a u ime srpskog jedinst-va i pobjede, predsjednik Republike ivrhovni komandant oruànih snaga drRadovan Karaxi} donio je odluku daobustavi sve predvi|ene promjene uVojsci da bi se sa sna`nim jedinstvompobjedni~ki u{lo u zavr{nicu rata,kaè se u saop{tewu koje je potpisaodr Radovan Karaxi}.

Visoki ameri~ki funkcioneri upoz-nali su francuske lidere sa novimprijedlogom Va{ingtona za rje{avawekonflikata u biv{oj Jugoslaviji, kojimse de fakto kontrola nad Bosnomprepu{ta Srbiji i Hrvatskoj. Savjetnikza nacionalnu bezbjednost SADEntoni Lejk i dràvni podsekretar zapoliti~ka pitawa Piter Tarnov pred-vode delegaciju SAD na mini-turnejipo evropskim gradovima, tokom koje su

ve} odràni razgovori u Bonu iLondonu, a predvi|en je sastanak sarukovodstvom Rusije.

Mirovne snage UN potvrdile su da seu Krajini, u sektoru JUG, nastavqa"pqa~ka, ubijawe stoke i razaraweimovine". U izvje{taju koji jedostavqen predsjedniku Savjeta bezb-jednosti kaè se, tako|e, da je koman-dant UN za sektor JUG "izraziozabrinutost za bezbjednost zbogo~iglednog nedostatka kontrole me|utrupama Hrvatske vojske".

Predsjednik SAD stavio veto naodluku ameri~kog Kongresa o ukidawuembarga na isporuke oru`ja bosanskimmuslimanima.

12. 08. 1995.

Predsjednik RS i vrhovni komandantoruànih snaga dr Radovan Karaxi}boravio je u Petrovcu gdje se sastao sapredstavnicima ratnih predsjedni-{tava Petrovca, Drvara, Grahova,Srpske op{tine Biha} i Kqu~.Govore}i o uzrocima pada RSK, pred-sjednik Karaxi} je rekao da je "sig-urno da do toga nije do{lo zbog vojni-ka", jer da im je "komandovano kakotreba mogli bi tri godine da braneKrajinu". Vrhovni komandant oruànihsnaga RS poru~io je Petrov~anima dadràvno i vojno rukovodstvo Srpske"ne}e dopustiti nikakav proma{aj inikakvu gre{ku u upravqawu zemqom ivojskom". "Mi }emo braniti i odbran-iti RS", rekao je predsjednik Karaxi},naglasiv{i da "ono {to narod odlu~ida brani, ono se moè i odbraniti".

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al-pukovnik Ratko Mladi} pozvao jeu subotu na jedinstvo i slogu cjelokup-ni srpski narod u Srpskoj, Srbiji,Crnoj Gori i dijaspori, kako bi seporazile snage koje su krenule dazatru srpsko ime i ogwi{te. "Na{a jesudbina jedinstvena i nedjeqiva, imoramo svi koliko nas ima i bilo gdjeda se nalazimo, poturiti ravnomjerno

le|a pod ovo vrijeme i wegovo bremeujediniti sve snage i oduprijeti seonima koji su krenuli da nas zatru",naglasio je general Mladi} obra}aju}ise pripadnicima 474, vazduhopl. bazeVRS u Zaluànima kod Bawe Luke. "Mismo ja~i jer je pravda na na{oj strani,jer branimo svoja ogwi{ta, svojepotomstvo i nema nikakve sumwe da}emo na tom te{kom, ali ~asnom putuuspjeti", rekao je general Mladi} iupozorio da srpski narod u RS nikadanije bio u teòj poziciji kao {to jedanas.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} razgovarao je sa specijal-nim izaslanikom generalnog sekretaraUN Jasu{ijem Aka{ijem i komandan-tom UNPROFOR-a Bernarom @anvi-jeom. Milo{evi} se zahvalio Aka{iju,jer je zahvaquu}i wemu deblokirano ispaseno 15.000 qudi u Topuskom.

Ruska Dràvna duma izglasala je navanrednom zasjedawu Zakon o jednos-tranom ukidawu sankcija nametnutihSR Jugoslaviji i o uvo|ewu sankcijaHrvatskoj zbog genocida nad srpskimnarodom. Istovremeno je u posebnomsaop{tewu izre~ena o{tra osudazapadu zbog podr{ke pruèneHrvatskoj za vrijeme agresije na RSK.U saop{tewu se precizira da su NATOavioni direktno podràvali hrvatskesnage u agresiji na RSK, kao i da suSAD obu~avale Hrvatske oruànesnage.

Vlada Republike Srpske ocijenila jena sjednici u Bawoj Luci da se stawe,nakon egzodusa stanovni{tva iz RSK,postepeno stabilizuje i da procesrada dràvnih institucija i privredete~e u skladu sa planovima funkcioni-sawa u ratnim uslovima. Vlada jeinformisana o stawu na rubnimpodru~jima RS i konstatovano je da susve linije odbrane stabilne, da nemanikakvog razloga za paniku i strah,niti potrebe da se stanov-ni{tvo ise-qava iz bilo koje op{tine RS. Usaop{tewu sa sjednice Vlade dodaje se


260

da je zabraweno svako iseqavawe izop{tina u RS jer za to ne postojenikakvi opravdani razlozi.

[ef wema~ke diplomatije KlausKinkel uputio je hitan zahtjev VladiHrvatske da odmah onemogu}e svevidove maltretirawa srpskih izb-jeglica iz Krajine. U o{tro sro~enomzvani~nom saop{tewu, wema~ki min-istar traì od Zagreba da prog-nanicima garantuje za{titu navode}ipri tom da to nije samo jedan od obli-ka po{tovawa qudskih prava, ve} ihumanitarna obaveza. "Od dana{wegpona{awa Hrvatske zavisi}e i budu}aslika u svijetu o toj dràvi i tomorate da znate", poru~uje Kinkelvlastima u Zagrebu.Artiqerijskim napadom Hrvatskevojske na okolinu Trebiwa po~eleèstoke borbe na trebiwsko-dubro-va~kom rati{tu.

Predsjednik RSK Milan Marti}demantovao je da je poslije nedavnehrvatske agresije na Krajinu izdaonare|ewe o povla~ewu vojske. "Ja samizdao naredbu da se stanovni{tvoskloni u okolna sela, a nikako danapusti Krajinu. O povla~ewu vojskenije bilo ni rije~i", rekao je on.

13. 08. 1995.

Stejt dempartment je izdao saop-{tewe u kome se kaè da SAD {aqudelegaciju u BiH, Hrvatsku i Srbijuna ~elu s pomo}nikom dràvnog sekre-tara Ri~ardom Holbrukom.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} je izjavio da }e musli-manska vlada u Sarajevu odbiti svakimirovni plan koji predvi|a podjelumuslimanske enklave Gora`de."Ne}emo prepustiti Gora`de, makarmorali da ratujemo 15 godina",izjavio je on.

Slu`ba traèwa jugoslovenskogCrvenog krsta evidentirala je101.517 izbjeglica na podru~juSavezne Republike Jugoslavije -

saop{tili su novinarima predsjednikJCK dr Radovan Mijanovi} i pred-sjednik Crvenog krsta Srbije drSlobodanka Gruden. "Prema posqed-wim podacima kojima raspolaèmo, uVojvodini ima 47.864 izbjeglice, naKosovu 669, u Timo~kom regionu 6094,[apcu 10.250, Loznici 22.243, ni{u4.973, Uìcu 1.416, Vrawu 1.478, akroz Beograd je pro{lo 12.010 prog-nanika sa podru~ja Srpske Krajine,rekla je dr Gruden.

14. 08. 1995.

Predsjednik RSK Milan Marti}uputio je apel borcima i Vladi RSKkojim ih poziva da se, nakon zbri-wavawa svojih porodica, vrate iponovo oslobode svoja vjekovnaogwi{ta. "Usta{ki agresor okupiraoje RSK, a narod, pod prijetwom kame inovih jama, natjerao da napusti svojavjekovna ogwi{ta, grobqa, uspomene ida kao qudi bez identiteta krenu uneizvjesnost", kaè se u Marti}evomapelu i dodaje da "niko nema pravo daverifikuje okupaciju Krajine i priz-na poraz, jer nam narod, kao u~esnici-ma ovih za Srbe istorijskih doga|aja,nikada ne bi oprostio." "Ne smijemodozvoliti da budemo qudi bezzavi~aja i zato moramo da nastavimoborbu kao na{i preci koji su se 1915.godine vratili iz Albanije i oslo-bodili svoju otaxbinu", poru~io jepredsjednik Marti} svojim vojnicima.

Predstavnik SR Jugoslavije pri UN u@enevi Vladimir Pavi}evi}izjavio je da je prilikom Hrvatskeagesije na Krajinu poginulo oko15.000 srpskih civila. Pavi{}evi} jeupozorio da "uskoro vi{e ne}e bitiSrba u Hrvatskoj" i dodao da se radio operaciji etni~kog ~i{}ewa.Ostavka specijalnog izvje{ta~a UN zaqudska prava u biv{oj JugoslavijiTadeu{a Mazovjeckog "uslijedila jeupravo pred hrvatsku ofanzivu naKrajinu", podsjetio je Pavi}evi} inaglasio: "Taj gospodin je nestao utrenutku kad je trebalo da napi{eizvje{taj."

15. 08. 1995.

Predstavnik ruskog MIP MihailDemurin je izjavio da Rusijapodràva ameri~ki plan za okon~awerata u BiH, ali da se suprotstavqaonom dijelu plana u kojem se predvi|ada umjesto snaga UN budu angaòvanesnage NATO-a.

Predsjednik Skup{tine RS Mom~iloKraji{nik u @enevi se tajno sastaosa kopredsjednicima Me|uanrodnekonferencije o biv{oj JugoslavijiKarlom Biltom i TorvaldomStoltenbergom radi "usagla{avawamapa" o teritorijalnoj podjeli BiH."Istorija }e vrlo brzo morati dapokaè i dokaè za{to je pala SrpskaKrajina. Srpska Krajina nije brawena.Ono {to se brani, ono se i moèodbraniti. Mi vodimo uporne borbepo 15 dana za Lisi~iju Glavicu, iuzmemo pola Lisi~ije Glavice. A zadva dana padne ~itava jedna dràva iisprazni se cijeli prostor - To Nisu~ista posla, i jasno je da tu nisuodgovorni ni narod ni vojnik niMarti}. Tu je odgovoran neko drugi.To }e neko morati da razjasni, ne~ijiobraz }e morati da crveni", izjavio jedr Radovana Karaxi}a napro{irenoj sjednici Op{tinskogodbora SDS Bawa Luka.

[ef ameri~kog diplomatskog timaRi~ard Holbruk se u Splitu sastaosa {efovima bosanske i hrvatskediplomatije Muhamedom [a}irbe-jom i Matom Grani}em. Razgovor jevo|en o novom ameri~kom projektumirovnog rje{ewa za BiH. Bosanskiambasador u Londonu MuhamedFilipovi} je ocijenio da ovaj plan,~ija je su{tina, kako se spekuli{e,na~elo "teritorije za mir", "nema{anse za uspjeh".

Sinod SPC uputio je apel JovanuPavlu Drugom i zagreba~kom kardi-nalu Kuhari}u da se ne uni{tavajucrkvene relikvije, umjetni~ka djela iistorijske dragocjenosti Srba izRSK.

1995


261

16. 08. 1995.

Predstavnici UN (Aka{i, Ganes kao ivojni portparol UN u Sarajevu KrisVernon) potvr|uju izvje{taje o gomi-lawu hrvatskih snaga u Dubrovniku.Saop{teno je da "HV koncenti{eznatne snage i opremu u regionuDubrovnika, {to procjewujemo da bimoglo biti iskori{}eno za ofanzivuna Trebiwe, kako bi se artiqerijabosanskih Srba potisnula izvandometa Dubrovnika".

Prema izvje{taju Glavnog {taba VRS,hrvatske snage iz pravca Grahovanapreduju ka Drvaru i uprkos èstokomotporu mjestimi~no su probile srpskuodbranu.

Predsjednik Francuske @ak [irakpozvao je zara}ene strane u BiH danastave dijalog o mirovnim prijedloz-ima Kontakt-grupe i ponovio inicija-tivu za sastanak Kontakt-grupe sa lid-erima Srbije, Hrvatske i BiH.

17. 08. 1995.

Nakon peto~asovnog razgovora zavr{enje prvi susret izme|u predstavnikaSrbije Slobodana Milo{evi}a ipomo}nika ameri~kog dràvnog sekre-tara Ri~arda Holbruka. Poslije sas-tanka Milo{evi} je izjavio da }e raz-govori biti nastavqeni i izrazio nadu"da }e u toku ukupnih razgovora mo}ida se defini{u neki zajedni~ki ele-menti" za postizawe trajnog mira.Holbruk je pak rekao da je "jedinorje{ewe" za krizu u biv{ojJugoslaviji ono koje }e "podjednako iravnopravno za{tititi i afirmisatiinterese sva tri naroda koja ìve uBiH". Milo{evi} se zatim sastao sakopredsjednikom Me|unarodne kon-ferencije Karlom Biltom.

Komandant UNPROFOR-a Bernar@anvije je upozorio komandanta G[VRS Ratka Mladi}a na mogu}evazdu{ne udare.

Izvori UN saop{tili su da sujedinice HVO "u potpunosti okruìle

Drvar", dok je pomo}nik komandantaGlavnog {taba VRS Milan Gverorekao da su "vijsti o okupaciji Drvarapotpuno neta~ne" i da su srpskipoloàji oko Drvara i Srbobrana(Dowi Vakuf) stabilni i nepromijew-eni.

18. 08. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} je razgovarao sa predsje-davaju}im Savjeta EU, {panskim diplo-matom Havijerom Solanom. Solana jeposlije razgovora objasnio da je ciqwegove posjete bio da prenese jasnuporuku "da vrijeme isti~e za rje{eweovog sukoba". Predsjednik Srbije jeprimio i {efa ameri~ke pregovara~kemisije Ri~arda Holbruka sa sarad-nicima u nastavku pregovora o novojameri~koj mirovnoj inicijativi. Nakonovog razgovora Holbruk je otputovao uZagreb, gdje se sastao sa hrvatskimpredsjednikom Frawom Tu|manom, dabi ga upoznao sa stavovima SlobodanaMilo{evi}a, vezanim za mirovni pro-ces. Najzad, predsjednik Milo{evi} jeprimio i gr~kog ministra inostranihposlova Karlosa Papuqosa.

Alija Izetbegovi} saop{tio je svojplan u 12 ta~aka, kao odgovor naameri~ku mirovnu inicijativu. Izetbe-govi} zahtijeva da BiH ostane ume|unarodno priznatim granicama, dau ime "bosanskih Srba", ~iji reìm nepriznaje, pregovara predsjednikSrbije Slobodan Milo{evi}, da seosigura me|usobno priznavawe biv{ihjugoslovenskih republika, daunutra{we razgrani~ewe u BiH nebude nepovoqnije od onoga koje jepredloìla Kontakt-grupa i da serije{i status Sarajeva.

Na redovnoj konferenciji za novinarehrvatski predsjednik Frawo Tu|manje izrazio saglasnost sa najnovijomameri~kom mirovnom inicijativom.

[ef stalne misije SRJ pri UN u@enevi Vladimir Pavi}evi} uputioje pismo svim me|unarodnim humani-

tarnim organizacijama da najhitnijeodgovore {ta se desilo sa 10.000 srp-skih izbjeglica koje su zadràne odstrane hrvatske vlasti u mjestimaTopusko i Lipovac.

Portparol UN u Zagrebu Kris Ganes jeiznio podatke iz izvje{taja pripadni-ka UN sa terena. Ti nalazi ukazuju nabrojne ratne zlo~ine HV po~iwene uKrajini, ubijawe i masakrirawe civi-la, sahrawivanih u masovne grobnice."Uprkos o~iglednim namjerama vlastida se ova mjesta urede, dobija se uti-sak da se radi o masovnim grobnica-ma", rekao je Ganes.

Aleksandar Ivanko, portparol UN uSarajevu, izjavio je da }e UN povu}isvoje mirovne snage iz Gora`da, gdje}e ostati samo vojni posmatra~i.

Krizni {tab Vlade RSK saop{tio jena sjednici Vlade RSK u Bijeqini daje od 5. avgusta iz RSK prognano220.000 Srba. Od tog broja, oko160.000 je pre{lo u SR Jugoslaviju.

19. 08. 1995.

Na {umskom putu preko Igmana do{loje do saobra}ajnog udesa, kojm pri-likom je sa puta skliznuo oklopnitransporter i zapalio se. U vozilu suse nalazili ~lanovi ameri~ke pred-sjedni~ke misije koji su putovali uSarajevo na sastanak sa predsjed-nikom muslimanskog predsjedni{tvaAlijom Izetbegovi}em. U udesu suìvot izgubili ameri~ki predstavniku Kontakt-grupi Robert Frejèr,zamjenik sekretara odbrane za Evropui NATO Xozef Kruzel, pukovnikSamjuel Nelson Drju i jedan fran-cuski oficir iz sastava snaga UN.Povrije|eno je sedmoro qudi (~etvor-ica ameri~kih diplomata i dva fran-cuska oficira). U vozilu koje senalazilo iza zapaqenog transporterabili su {ef ameri~ke misije Ri~ardHolbruk i general Vesli Klark. Navijest o pogibiji Roberta Frejèrapredsjednik SAD Bil Klinton je


262

izjavio da to ne}e omesti ameri~kemirovne napore.

20. 08. 1995.

Traju stalni artiqerijski napadi naDrvar. Na grad se sru{ilo na dese-tine granata. Do sada je evidentiranotroje poginulih i petnaestak rawenihgra|ana.

Helsin{ki komitet za qudskaprava optuìo je u Zagrebu Hrvatskuvojsku za sistematsku pqa~ku i uni-{tavawe srpskih sela u RSK. Na kon-ferenciji za novinare, ~lan Komiteta@arko Puhovski istakao je da je "uRSK izvr{eno etni~ko ~i{}ewe, {topredstavqa ozbiqno kr{ewe qudskihprava". Kako je saop{teno, u vremenuod 16. do 19. avgusta na podru~ju RSKboravila je delegacija Komiteta zaqudska prava i prikupila vi{e svje-do~ewa o masovnim ubistvima i nes-tancima srpskog stanovni{tva. "Vidje-li smo grupe uniformisanih qudikako su na kamione tovarili svadobra do kojih su dolazili, a potompalili i uni{tavali ku}e", izjavio je~lan delegacije Vilijem Hajden.Hajden je potvrdio da je delegacijaju~e, prilikom povratka u Zagreb, reg-istrovala 20-ak poàra. Tako|e,~lanovi Helsin{kog komiteta preni-jeli su informaciju predstavnika UNda se u blizini Knina nalaze ~etirimasovne grobnice, kao i masovnagrobnica na grobqu u samom gradu.

Vo|a Hrvatske stranke prava,poslanik Sabora Ante \api} izra-àva zadovoqstvo zbog protjerivawaSrba iz Krajine i zalaè se da sezabrani rad Srpske pravoslavnecrkve u Hrvatskoj. Lider tre}e poveli~ini stranke u Hrvatskoj isti~eda je sa velikim zadovoqstvom gledaoodlazak Srba, jer je "dio srpske maw-ine bio tumor koji je proteklih stogodina sistematski "spre~avao kon-solidaciju hrvatskog naroda i formi-rawe hrvatske dràve". "[to se ti~emene i HSP-a", isti~e \api}, "Srbi

se uop{te ne moraju vratiti i nisudobrodo{li".

Me|unarodni komitet Crvenogkrsta do sada je u hrvatskimzatvorima registrovao 1.926zarobqenih Srba sa privremenookupiranih teritorija RSK. Svi reg-istrovani srpski zarobqenici nalazese u hrvatskim zatvorima u Karlovcu,Zadru, Sisku, Zagrebu i muslimanskomzatvoru u Biha}u.

21. 08. 1995.

Predstavnici Me|unarodne helsin-{ke federacije za qudska prava(IHF) u Be~u su iznijeli te{keoptu`be na ra~un pona{awa hrvatskeVlade i vojske u Krajini i saop{tilida tamo postoji vi{e masovnih grob-nica. IHF je pozvao Me|unarodni sudza ratne zlo~ine u Hagu da se poz-abavi situacijom u Krajini.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}ocijenio je da se plasirawem dezin-formacija i drugim metodama speci-jalnog rata dràvno rukovodstvoSrpske poku{ava izolovati iz prego-vara~kog procesa. Dr Karaxi} je oci-jenio da glasine i dezinformacije,poput onih o vojnom pu~u u dràvi izamjenama teritorija, "podsti~u svina{i neprijateqi, koji ni na bojnompoqu, ni za zelenim stolom ne mogu danam oduzmu ono {to mi imamo"."Ogroman je broj tih protivnika.Naàlost, neki od wih su Srbi unekim srpskim zemqama. To je posebanvid specijalnog rata, ~iji je ciqizazivawe napetosti i tenzija izme|upoliti~kog rukovodstva i vojske ipored odluke o odlagawu reorgani-zacije Glavnog {taba VRS.

22. 08. 1995.

Na sastanku u Herceg-Novom predsjed-nik Ratnog predsjedni{tva TrebiwaBoìdar Vu~urevi} je u razgovoru s~lanovim posmatra~ke misije EUizrazio spremnost ne samo da obus-tavi neprijateqstva, nego i na "apso-

lutni mir", ukoliko se hrvatske snagepovuku sa "okupirane teritorije tre-biwske op{tine" ili ispo{tuju dogov-or izme|u Tu|mana i Karaxi}a orazmjeni teritorije op{tine Trebiweu grani~nom pojasu, a za uzvrat RS bidobila 30 km morske obale, odO{trog do sela Popovi}i. O~ekuje seda delegacija EU prenese porukuhrvatskoj strani.

Udruèwe "Pravoslavna Sloga"uputilo je predsjedniku RepublikeSrpske i vrhovnom komandantu oru-ànih snaga dr Radovanu Karaxi}u ikomandantu Glavnog {taba Srpskevojske general-pukovniku RatkuMladi}u molbu za hitno prevazi-laèwe svih nesuglasica na dobrobitcjelokupnog srpskog naroda. "MolimoVas da kao nosioci odbrane sveko-likog srpstva prevazi|ete nesuglasicei pokaète srpskim du{manima da }ewihova èqa sadràna u krilatici"ne daj Boè da se Srbi sloè" -ostati pusta", nagla{ava se u pismu"Pravoslavne Sloge" koje je potpisaowen predsjednik Jovica Vlahovi}.

Delegacija HDZ Zenica boravila je uMostaru gdje je od rukovodstva HDZ-abiv{e BiH zatraìla za{titu za pre-ostalo hrvatsko stanovni{tvo odterora muxahedina i doma}ih islam-skih fundamentalista.

23. 08. 1995.

[efovi diplomatija ~lanicaKontakt-grupe, zajedno s pred-stavnicima Kanade, Italije i [pani-je, kao i kopredsjednicima Me|unaro-dne konferencije Karlom Biltom iTorvaldom Stoltenbergom, odràlisu sastanak u Va{ingtonu. Svrha sas-tanka je bio dogovor o nastavku pre-govora na osnovu Holbrukovogmirovnog plana od sedam ta~aka.

Ministar inostranih poslova Srpskeprof. dr Aleksa Buha izjavio je naPalama da }e u startu novih mirovnihpregovora o biv{oj BiH RepubliciSrpskoj biti priznati svi atributi

1995


263

dràvnosti, pravo na konfederativnopovezivawe sa SR Jugoslavijom i pravosrpskog naroda na samoopredjeqewe.Komentari{u}i novu ameri~ku mirovnuinicijativu za rje{ewa sukoba ubiv{oj BiH, ministar Buha je rekao daje "to sada ve} zajedni~ka ameri~ko-ruska i inicijativa Evropske unije" idodao da se, sude}i po onome {to jedospjelo do nas, ovaj put zaista polaziod ravnopravnog tretmana strana usukobu. Poja{wavaju}i mape podjelebiv{e BiH, ministar inostranihposlova RS je napomenuo da se one"modifikuju u smislu stvarawa kom-paktnih dràvnih teritorija, uzuvaàvawe vlasni~kog i kriterijapravi~ne raspodjele bogatstva.

U razgovoru sa op{tinskim rukovod-stvima isto~ne Hercegovine predsjed-nik RS Radovan Karaxi} je rekao dabi svaka podjela BiH u kojoj bi Srbidobili "ispod 70%, koliko sada drèili ispod 64%, koliko su vlasnici pokatastru bila bolna. Granice RS mora-ju biti na Uni i Savi. Drina mora bitina{a, jer je oduvijek bila na{a.Moramo imati dio Semberije, dioNeretve i izlaz na more".

Informativna slu`ba Drugog kraji-{kog korpusa VRS saop{tila je da sujedinice VRS, u èstokom kontraudaru,oslobodile vi{e strate{kih kota ivisova na grahovsko-glamo~kom fron-tu, koji su bili u posjedu, regularnevojske Hrvatske.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonimenovao je Roberta Ovena na mjestopredstavnika SAD u Kontakt-grupi zabiv{u BiH umjesto poginulog RobertaFrejèra.

Portparol UN optuìo je Srbe zaminobaca~ki napad na tuzlanski aero-drom, na kome je smje{teno 3.200 izb-jeglica iz Srebrenice.

24. 08. 1995.

Po{to je prethodnog dana 90 pripad-nika snaga UN iz Ukrajine napustilo

Gora`de, odgovornost za bezbjednostte enklave, u kojoj se nalazi 65.000muslimana, preuzeo je NATO, saglasno"Memorandumu o razumijevawu", kojisu potpisali Lejton Smit i Bernar@anvije.

Komandant VRS general RatkoMladi} o{tro je napao medije u RS,jer navodno poku{avaju da G[ VRSuvuku u "sukobe, podjele i medijskirat", glasinama o navodnom vojnompu~u.

Novi gradona~elnik SrebreniceMiroslav Derowi} je pozvaome|unarodne posmatra~e da do|u isami se uvjere u ta~nost navoda o rat-nim zlo~inima nad muslimanima. "Ciosvijet moè da do|e, sprovede istragui snima Srebrenicu, ali niko nijepodnio takav zahtjev", rekao je on.

Na konferenciji za novinare pred-sjednik SNS Milan \uki} je rekao da}e hrvatska vojna akcija "Oluja" uistoriji hrvatskog naroda ostatizapisana kao "sinonim etni~kog~i{}ewa", jer je iz Hrvatske odpo~etka rata iza{lo 500.000 Srba.

Srpski nacionalni listovi uAustraliji u svojim komentarima sma-traju da odgovornost za okupaciju ipad RSK li~no snosi predsjednikSrbije Slobodan Milo{evi}.

25. 08. 1995.

Pripremaju}i se za nastavak svojediplomatske misije u biv{oj Jugosla-viji, ameri~ki pomo}nik dràvnogsekretara Ri~ard Holbruk je na kon-ferenciji za {tampu u Stejt depart-mentu rekao da se {anse za uspjehwegove misije "realtivno male" ("uBosni se na~e{}e obistini najgoriscenario"), i da }e predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} morati dapo~ne da pregovara i u ime bosanskihSrba, koje je ozna~io kao "glavnuprepreku" da se do|e do mira". Mi neidemo kako bismo pregovarali o tomekako podijeliti Bosnu, rekao je

Holbruk i naveo glavne ciqeve svojemirovne misije: BiH treba da ostanejedinstvena me|unarodno priznatadràva; jednak tretman svih etni~kihgrupa; o~uvawe teritorijalnogintegriteta Hrvatske, ukqu~uju}iIsto~nu Slavoniju; ~im se postignemirovno rje{ewe odmah pristupitiekonomskom oporavku; nastavqawepruàwa humanitarne pomo}i.

Komandant Prvog kraji{kog korpusaVRS general-potpukovnik MomirTali} potvrdio je da su linije srpskeodbrane u zoni odgovornosti ovog kor-pusa stabilne. General Tali} je dodaoda stabilnost linija srpske odbranegarantuje odlu~nost boraca da brane iodbrane svaku stopu zemqe i da ukona~nom obra~unu sa neprijateqemstvore svoju dràvu i urede je onakokako to odgovara srpskom narodu u RS."Srpski borci }e braniti srpskudràvu. Rata }e jo{ biti, a mi }emoopstati i pobediti", poru~io je gener-al Tali}.

Komandant Slavonsko-barawskog kor-pusa Srpske vojske Krajine i zbornogpodru~ja Osijek Hrvatske vojskepostigli su dogovor o prekidu vatre,koji }e stupiti na snagu idu}eg dana u12.00 ~asova - saop{tila je Komandakorpusa u Vukovaru. Dogovor postignutna sastanku odrànom na grani~nomprelazu Serva{ - Nemetin, potpisalisu general-major SVK Du{an Lon~ari general-bojnik Hrvatske vojske\uro De~ak.

UN protestvovale kod muslimanskevlade zbog napada na britansku bazusnaga UN u Gora`du, koji su tokom no}iizvele muslimanske jedinice. Napad jeodbijen i tom prilikom ubijena dvamuslimanska vojnika. Nakon nekolikoodlagawa muslimanske vlasti su daledozvolu za evakuaciju 120 od ukupno180 britanskih vojnika.

27. 08. 1995.

Komandant Glavnog {taba VRS gener-al-pukovnik Ratko Mladi} rat u


264

biv{oj BiH okarakterisao je kao"izrazito sloèn i religijski u komeHrvati i muslimani ispoqavaju veomajasna vjerska obiqe`ja". "Osim toga,ovo je agresivan i okupacioni rat,{to pokazuje i najnovija hrvatskaagresija na Srpsku Krajinu. Za Srbeje, me|utim, ovo oslobodila~ki rat ukome {tite i brane zemqu koja jevijekovima bila wihova", istakao jeMladi}. "Mi ne stvaramo srpskudràvu u Aziji, Americi ili Africi,ve} to radimo u zemqi na{ih preda-ka", naglasio je komandant G[ VRS.

Lider Slovena~ke narodne strankeZmago Jelin~i} izjavio je da je nakonosvajawa Krajine "Hrvatska postalanajve}i uzrok nemira i nesigurnosti uovom dijelu Evrope". "îwenica je daje Hrvatska, uz kr{ewe embarga zauvoz oru`ja, stvarno postala jaka silana ovim prostorima, a po{to jeHrvatska politi~ka kopija usta{kepolitike Ante Paveli}a iz Drugogsvjetskog rata, mislim da bi i Evropai svijet trebalo da se zabrinu zbogtoga i da stanu na put tim tendencija-ma", rekao je Jelin~i}.

28. 08. 1995.

Ministar informacija RepublikeSrpske Miroslav Tohoq izjavio je daVlada Srpske energi~no odbacujesvaku odgovornost za masakr koji sedanas dogodio u centru Sarajeva,naglasiv{i da se radi o klasi~nomaktu islamskog terorizma. "Po ve}ustaqenoj praksi, ~im se ukaèmogu}nost mirovnog sporazuma iokon~awa rata u biv{oj BiH,Izetbegovi}eva vlada upotrebiklasi~ne ispade islamskog terorizma,{okiraju}i me|unarodnu javnostnovim masakrom i prebacuju}i odgov-ornost na Srbe", konstatovao jeTohoq.

U 11.50 ~asova od posqedica eksploz-ije u centru Sarajeva, u blizinipijace "Markale" poginulo je 37qudi i raweno 89. Prema saop{tewu

predstavnika UN, radi se o granatikoja je ispaqena iz pravca juga, ali,rekao je on "nismo u stawu da ta~nolociramo ta~ku sa koje je ispaqena,jer je linija konfrontacije oko trikilometra ju`no".

Budu}i da su muslimanski i drugimediji javili da je srpska vojskaga|ala Sarajevo, komandant G[ VRSgeneral Ratko Mladi} je u telefon-skom razgovoru sa komandantomUNPROFOR-a Rupertom Smitomponudio da se formira mje{ovitakomisija, koju bi ~inili predstavniciUN, srpske i muslimanske strane,radi utvr|ivawa prave istine.Informativna slu`ba G[ VRS jeizdala saop{tewe u kome je re~eno daVRS nema nikakve veze sa granati-rawem niti da raspolaè tako ubo-jitim sredstvom koje bi moglo odjed-nom unesre}iti toliki broj qudi.

Savjet bezbjednosti UN osudio jeartiqerijski napad na Sarajevo i"izarzio zaprepa{}ewe".

Predstavnik za {tampu MIP Rusijezatraìo je nepristrasnu istragu omasakru na sarajevskim ulicama.

Na Jahorini je iza zatvorenih vratapo~elo vanredno zasijedaweSkup{tine RS o najnovijim mirovniminicijativama. Zasjedawu je pretho-dio sastanak Karaxi}a, Kraji{nikai Mladi}a sa Slobodanom Milo{e-vi}em, koji je odràn u Beogradu.Narodna skup{tina RS je na pomenutojsjednici usvojila sqede}e zakqu~ke:1. NS pozdravqa ameri~ku inicijativuza politi~ko rje{ewe konflikta ubiv{oj BiH i potvr|uje spremnost RSna zakqu~ewe trajnog mira; 2. legit-imna delegacija RS mora bitiukqu~ena u pregovore i sa delegaci-jom SRJ usaglasiti zajedni~ki istuppred me|unarodnom zajednicom; 3.Skup{tina traì potpunu normal-izaciju politi~kih i ekonomskihodnosa RS sa SRJ. Predsjednik RSRadovan Karaxi} je pismom obavijes-

tio biv{eg predsjednika SAD XimijaKartera da prihvati ameri~kimirovni plan za Bosnu kao osnovu zapregovore, {to je u ameri~kom Stejtdepartmentu ocijeweno kao "poziti-van element".

Rekav{i da ameri~ka mirovna inici-jativa "nema ni glavu ni rep", koman-dant Armije BiH Rasim Deli} ju jeodbacio i svojim borcima rekao da jerat za muslimane jedina alternativa.

29. 08. 1995.

Poslije "detaqne" istrage vojnihstru~waka UN, "zakqu~eno je bezikakve sumwe" da su "bosanski Srbi"ispalili minobaca~ku granatu kali-bra 120 mm koja je pogodila grupucivila u Sarajevu.

Glavni {tab VRS je izdao saop{teweu kome je re~eno da je komandaUNPROFOR-a odbila formirawemje{ovite komisije, koja bi utvrdilaistinu o granatirawu sarajevsketr`nice. U saop{tewu se tako|eisti~e da su Snage za brza dejstva usadejstvu sa muslimanima tri sataposlije incidenta sa pravca Igmana iHrasnice granatirale srpska naseqaIlixu, Blaùj i Vrelo Bosne i timese, prije bilo kakve istrage, stavilena muslimansku stranu.

Umjesto planiranog zadràvawa naRodosu ameri~ki nosa~ aviona"Teodor Ruzvelt" krenuo je kaJadranu.

Vlada SRJ najo{trije je osudilamasakr civila u Sarajevu i zaloìlase za detaqnu istragu, kako bi seprona{li i primjereno kaznili"izvr{ioci ovog gnusnog djela".

Kontakt-grupa u pro{irenom sastavuodràla je sastanak u Parizu.Sastanku su prisustvovali i pred-stavnici [panije, Italije i Kanade.Podràna je vojna odmazda nad"bosanskim Srbima" zbog artiqeri-jskog napada na Sarajevo.

1995


265

30. 08. 1995.

Ministar za informisawe Srbijesaop{tio je da su prethodne ve~eri nazajedni~kom sastanku rukovodstvoSRJ (Zoran Lili}, SlobodanMilo{evi}, Momir Bulatovi},Radoje Konti}, Pavle Bulatovi} iMom~ilo Peri{i}) i rukovodstvoRS (Radovan Karaxi}, NikolaKoqevi}, Biqana Plav{i},Mom~ilo Kraji{nik, Du{an Kozi},Ratko Mladi}, Zdravko Tolimir,Milan Gvero, \or|e \uki}) pot-pisali Sporazum o budu}im pregov-orima o cjelovitom mirovnom pro-cesu za BiH. Formirana je{esto~lana delegacija SRJ i RS, kojaje prostom ve}inom glasova, s tim {tou slu~aju jednakog broja glasovaodlu~uje glas predsjednika SlobodanaMilo{evi}a. O sastavu delegacijeSRJ odlu~uje Slobodan Milo{evi}, a osastavu delegacije RS RadovanKaraxi}, s tim da personalne promjenene uti~u na odredbe sporazuma.Svjedoci i potpisnici sporazuma supartijarh srpski gospodin Pavle iepiskop Irinej Bulovi}.

Avionskim bombardovawem i artiqer-ijskim napadima, NATO i Snage zabrza dejstva otpo~ele su agresiju naRepubliku Srpsku. Mete napada, u koji-ma su u~estvovale i muslimanskejedinice, bili su Srpsko Sarajevo,srpske op{tine Pale, Sokolac iGora`de, naseqa u op{tinama âjni~ei Srbiwe i neki dijelovi SrpskeHercegovine. Realizuju}i takozvanu"politiku neproporcionalnog odgovo-ra", NATO i Snage za brza dejstva susamo u napadima na srpske sarajevskeop{tine iz aviona izbacile vi{e od600 projektila, dok je sa neprijate-qske baze na Igmanu ispaqeno vi{e od2.000 artiqerijskih projektila ve}ihod 120 milimetara. U svim sarajevskimsrpskim op{tinama ogla{ena jevazdu{na opasnost, a sli~no je bilo iu drugim op{tinama u RS koje sunapadnute. NATO avijacija ga|ala je iradio telekomunikacioni sistem

Stolice na vrhu Majevice. Relej nijepogo|en. Ga|ana je i relejna stanicaKraqica na Ozrenu i predajnik nabrdu Kmur u blizini âjni~a.Protivvazdu{na odbrana VRS odgovo-rila je na napade.

Rusija je zatraìla da se sastaneSavjet bezbijednosti UN zbog vaz-du{nih napada NATO na Srbe u BiH,koje osu|uje, potvrdio je u Moskviportparol Ministarstva spoqnihposlova Grigorij Karasin.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je da }e srp-ski narod ostati istrajan i da }e nakraju izvojevati pobjedu: "Na{ narodje spreman da otrpi sve, na{i borci~vrsto drè linije odbrane i mi }emona kraju ipak pobijediti. Ali, svijetbi morao da reaguje i da se ovomesuprotstavi, jer Kina i Rusija mogu dao~ekuju ne{to sli~no, zbog toga {to sena primjeru jednog malog naroda pravipresedan mije{awa u gra|anski rat",naglasio je Predsjednik RS nagla-siv{i da srpska vojska ne}e dopustitida "neprijateq eksploati{e ova bom-bardovawa". "Mi }emo se braniti svimsredstvima kojima raspolaèmo iobara}emo agresorske avione koji namdo|u u domet, a ono {to je najva`nijejeste da }e narod u~vrstiti svoju voquza dràvom", rekao je Karaxi}. "Mi sene moèmo podmititi novcem niti semoèmo upla{iti bombama. Zapad bitrebalo da zauzme nepristrasnu pozi-ciju, a ne da ohrabruje muslimane danastave sa ratom", rekao je on. Powegovim rije~ima, agresija NATO-apokazuje da me|unarodna zajednica jo{uvijek ne èli mir u biv{oj Bosni.

Predsjednik Rusije Boris Jeqcinosu|uje "surovo bombardovawe" bosan-skih Srba koje je izveo NATO,saop{tio je Jeqcinov predstavnikSergej Medvedev. On je istakao da jeJeqcin ponovo iznio prijedlog oodràvawu me|unarodne konferencijeo prethodnoj Jugoslaviji, najdaqe dooktobra, u nekoj evropskoj zemqi.

Ujediwene nacije saop{tile su da suodobrile udare avijacije NATO-a napoloàje Srba u BiH kako bi bilisprije~eni napadi na Sarajevo i mus-limanske enklave u BiH koje su podza{titom UN.

Generalni sekretar NATO-a ViliKlas izjavio je da je ciq najnovijegvazdu{nog udara aviona zapadne vojnealijanse na poloàje Srba u BiHsmawivawe prijetwi za{ti}enoj zoniSarajeva, kao i odvra}awe od budu}ihnapada na ovu i ostale za{ti}ene zone,javqaju agencije. Klas je izjavio da suodluku o pokretawu vazdu{nih udarazajedni~ki donijeli komandantmirovnih snaga UN u prethodnojJugoslaviji francuski generalBernar @anvije, komandant ju`nogkrila NATO-a, ameri~ki admiralLejton Smit.

U toku prethodnog dana jedinice pro-tivvazdu{ne odbrane VRS oborilesu nekoliko aviona NATO-pakta, anekoliko aviona koji su pogo|eni usp-jelo je da odleti iz vazdu{nog prosto-ra Republike Srpske. Od dejstavaNATO avijacije nanesena je velikamaterijalna {teta, prije svega, nacivilnim i privrednim objektim, alizbog disciplinovanog pona{awastanovni{tva nije bilo ve}ih qudskih`rtava. Dejstvo, mada smawenog inten-ziteta avijacije i snaga NATO-paktanastavqeno je i no}as, naro~ito napodru~ju Hercegovine i regionaSarajevo. Iza devet ~asova NATO avi-jacija obnovila je bombardovawerejona Pala. Snagama NATO-pakta svevrijeme, posebno u rejonu Sarajeva,Gora`da i Majevice, sadejstvovale su imuslimanske formacije sa ciqemproboja srpskih linija odbrane.

Jedinice VRS èstoko su odgovaralena sve napade udruènog agresora, i uzzadivquju}i moral zaustavile su svenapade. Jedinice VRS na grahovskom, aposebno na glamo~kom frontu u pot-punosti su preuzele inicijativu i utoku dana oslobodile su zna~ajan dio


266

teritorije u Glamo~kom poqu, ~ime sustvoreni uslovi za daqe napre-dovawe.

Predsjednik SAD Bil Klinton jepovodom vazdu{nog napada NATOaviona na RS rekao: "Sna`nopodràvam ovu operaciju. Mislim daje to primjeran odgovor na bombar-dovawe Sarajeva. To je dosledno stavukoji su zauzele UN, NATO i SAD.

31. 08. 1995.

Savezna vlada na sjednici, predsje-davao je premijer dr Radoje Konti},ocijenila je da sporazum SRJ i SR ojedinstvenom nastupu u mirovnom pro-cesu, predstavqa krupan korak kamiru, saop{tio je Savezni sekretari-jat za informisawe. Vlada se zalaè,isti~e se u saop{tewu, da se poja~ajunapori ka politi~kom razrje{ewukrize na prostorima ranijeJugoslavije.

U svim francuskim komentarimaizraàva se uvjerewe da je put "kamiru u Bosni otvoren" nakon {to jerukovodstvo Srba u BiH dalo"odre{ene ruke" predsjedniku SrbijeSlobodanu Milo{evi}u da prego-vara i potpi{e mirovni sporazum.

Rusija je pozvala na obustavqawevazdu{nih napada NATO na Srbe.Portparol ruskog ministarstva inos-tranih poslova Grigorij Karasinocijenio je da ova akcija predstavqa"jasnu povredu rezolucije UN i man-data mirovnih snaga". "Sa obrazlo-èwem da je rije~ o odvra}awu Srba,u toku je uni{tavawe wihovog vojnogpotencijala i infrastrukture", rekaoje Karasin na konferenciji za {tampuu Moskvi. On je dodao da je Rusijaostala u mawini u Savjetu bezbijed-nosti UN, wen prijedlog je podràlasamo Kina.

Avioni NATO su u dva navrata bom-bardovali sela Kalauzovi}e i Komar,na putu Sredwe - Kaqina, u podru~ju

planine Ozren. Vi{e civila ubijenoje u tom napadu, na podru~ju na komenema vojnih niti privrednih objekata.Francuski i britanski vojnici izsastava snaga za brzo reagovaweartiqerijskim projektilima s Igmanatokom cijelog dana ga|aju civilne ivojne ciqeve u svim dijelovimaSrpskog Sarajeva. Dejstvima tih snagaizloène su Lukavica, srpska naseqapodno Igmana i Vogo{}a.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} rekao je da }e"bespovratno prava polovina septem-bra biti prelomna i da se u tomperiodu mogu o~ekivati znatni ikvalitetni rezultati u realizacijimirovnog procesa na podru~ju biv{eBiH". On je pozdravio normalizacijuodnosa izme|u "Srpskih dràva saobe strane Drine" i izrazio àqewe{to do toga nije do{lo ranije.Karaxi} je rekao da je "srpska stranau biv{oj BiH, spremna za pregovore omapama", ali da postoji minimum"ispod kojeg ne}emo prihvatiti bilo~iji diktat". Po wegovim rije~ima"nema govora o prepu{tawu Kozare iGrme~a, ~iji je narod doìvio geno-cid u drugom svjetskom ratu, kao niPosavine, Ozrena, Doboja, koridora(oko Br~kog) i Srpskog Sarajeva.Karaxi} je rekao da ima "puno pov-jerewe" u predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a da }e u"pravom smislu zastupati svesrpskeinterese u mirovnim pregovorima".Predsjednik RS je osudio"zlo~ina~ke i ni~im izazvane napadeNATO avijacije na RS, i dodao je dasu u tim napadima nanijete "ogromne{tete koje se mogu iskazati u stoti-nama miliona dolara".

01. 09. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} ponovo je razgovarao sadelegacijom SAD, koju predvodiRi~ard Holbruk. Tokom sastankaizraèno je obostrano zadovoqstvopostignutim napretkom u pregova-

ra~kom procesu i o~ekivawe daameri~ka mirovna inicijativa uspije,jer obuhvata kqu~ne elemente za poli-ti~ko rje{avawe krize. Holbruk je,ocjewuju}i pitawe podjele teritorijeBiH kao su{tinu rata, saop{tio nov-inarima da su podjele BiH po prin-cipu 51:49 prihvatile sve trisukobqene strane.

Komanda ju`noevropskog krilaNATO-a u Napuqu potvrdila je da sudo daqeg suspendovani napadi bom-bardera te vojne alijanse na srpskepoloàje i objekte u Bosni. "Postojeindikacije da su "bosanski Srbi"po~eli da povla~e svoje te{konaoruàwe oko Sarajeva, {to je jedanod uslova za prestanak vazdu{nihnapada na wihove poloàje i objekte",rekao je britanski pukovnik TrevorMarej.

Specijalni predstavnik ruskog pred-sjednika u Kontakt-grupi AleksandarZotov okarakterisao je najnovijedoga|aje u Bosni kao "dramati~anpreokret ka kori{}ewu sile protivbosanskih Srba" i dodao da to moème|unarodnu zajednicu da pretvori odmirotvorca u jednu od strana u kon-fliktu. U intervjuu agenciji"Interfaks", Zotov je rekao da sma-tra da su kod nekih politi~ara nazapadu "prevladala antisrpska raspo-lo-èwa", neprimjerena nivou poli-ti~kog razmi{qawa na po~etku 21.vijeka". Tako|e, list Ministarstvaodbrane Rusije "Krasnaja Zvezda" upo-zorava da me|unarodna zajednica, apogotovo Rusija, ne bi smeli }utke daposmaraju oruànu intervenciju NATOu BiH. U protivnom, moè se dogodi-ti da se takva praksa ponovi i udrugim krajevima sveta, ocewuje ovoglasilo.

02. 09. 1995.

Informativna slu`ba Glavnog{taba VRS saop{tila je da je proti-vavionska odbrana Srpske vojskeoborila bespilotnu letjelicu NATO-a

1995


267

na mostarsko-nevesiwskom dijeluhercegova~kog rati{ta.

Ri~ard Holbruk se u Briselu sastaosa ambasadorima ~lanica NATO-a izatraìo da se ne odustaje od prijetwivazdu{nim udarima na Srbe u Bosni,sve dok ne povuku te{ko oru`je okoSarajeva.

03. 09. 1995.

Savjet NATO-a odgovaraj}i na sugesti-je UN, odloìo izvo|ewe vazdu{nihudara na poloàje "bosanskih Srba"do sqede}eg dana u 23 ~asa. Timpovodom komandant UNPROFOR-aBernar @anvije je u pismu generaluMladi}u iznio tri uslova za obustavuvazdu{nih udara: povla~ewe te{kognaoruàwa sa poloàja oko Sarajeva,otvarawe sarajevskog aerodroma iprestanak prijetwe ostalim za{ti-}enim zonama.

UNPROFOR je jednostrano, bez dogov-ora sa zara}enim stranama, otvorio"plave puteve" preko sarajevskog aero-droma.

Oficir UN, ruski pukovnik AndrejDemurenko, javno je izrazio sumwu unalaze istrage UN koja je utvrdila dasu Srbi granatirali sarajevskutr`nicu 28. avgusta. On je sproveosamostalnu istragu i svoj nalazdostavio UN u Wujorku.

Ameri~ki pregovara~ki tim na ~elu saRi~ardom Holbrukom ponovo jeboravio u Beogradu. Razgovor je vo|ensa predsjednikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em. Poslije razgovoraHolbruk je izjavio da nije bilonapretka i da u stavovima sukobqenihstrana oko teritorijalne podjele BiHpostoje "ogromne razlike".

Potpredsjednik RS dr BiqanaPlav{i} pozdravila je Sporazumrukovodstva SR Jugoslavije i RS, jer su"glavni aduti na{ih neprijateqa bili,pored o~ekivawa intervencije NATO-

snaga, i nesloga u srpskom narodu irukovodstva srpskih dràva". Ona jedodala da sporazum o zajedni~komu~e{}u u mirovnom procesu "nijenametnut ni iz Beograda, ni sa Pala,ve} se do{lo do spoznaje da se morajuutvrditi zajedni~ki nacionalniinteresi u pregovorima".

Vi{e desetina hiqada gra|ana Atine iSoluna demonstriralo je ovog vikendaprotiv agresije NATO-a na RepublikuSrpsku.

04. 09. 1995.

Predsjednik Narodne skup{tine RSMom~ilo Kraji{nik i komandant G[VRS Ratko Mladi} su izjavili da jeRS prihvatila zahtjev za povla~ewete{kog oru`ja sa podru~ja Sarajeva.

Premijer Vlade BiH Haris Silajxi}èstoko je kritikovao NATO zbogprekida vazdu{nog udara popoloàjima Srba i zaprijetio da mus-limanska strana ne}e u~estvovati nazakazanim razgovorima u @enevi, uko-liko Srbi ne povuku sve te{ko oru`jeiz okoline Sarajeva.

Informativna slu`ba glavnog {tabaVRS objavila je pismo generala RatkaMladi}a komandantu UNPROFOR-ageneralu Bernaru @anvijeu i Nacrtsporazuma o razrje{ewu krize izme|uVRS, s jedne, i UNPROFOR-a i NATO-as druge strane - dokumente koji su biliusagla{eni na sastanku dvojice koman-danata u Malom Zvorniku, odrànomizme|u 1. i 2. septembra. "VRS ne}eizvoditi nikakve borbene operacijeili pretwe napada uperene premaSarajevu, Biha}u, Tuzli ili Gora`du,izuzev u slu~aju samoodbrane. Ovegarancije prestaju momentom napadasuprotne strane", kaè se u pismu gen-erala Mladi}a. NATO i Snage za brzadejstva }e odmah prekinuti sve borbeneaktivnosti prema teritoriji RS, stoji uprvoj ta~ki Nacrta sporazuma. Taj spo-razum general @anvije je odbio dapotpi{e, uz obrazloèwe da on nije

ovla{}en da potpisuje bilo kakav spo-razum sa generalom Mladi}em.

Agencija Rojters je, pozivaju}i se nasrpske vojne izvore, javila da se dvapilota oborenog francuskog aviona"mira` 2000" nalaze u rukama Srba ida ih je zarobio jedan seqak.

Fikret Abdi} uputio je zahtjev VladiHrvatske da odobri politi~ki azil za25.000 muslimanskih izbjeglica izVelike Kladu{e i Cazina, jer "nesmiju da se vrate u svoje domove,strahuju}i od terora Petog korpusaArmije BiH".

VRS je po~ela da povla~i te{konaoruàwe oko Sarajeva.

Ameri~ka TV mreà CNN pozvana je dasnima povla~ewe te{kog naoru-àwaiz pojasa oko Sarajeva, javqa AFP,dodaju}i da je poziv stigao odrukovodstva Republike Srpske.

05. 09. 1995.

Avioni NATO-a u 13.00 ~asova bom-bardovali su podru~je Lukavice,Haxi}a, Jahorine i Pala - potvrdili suizvori VRS.

Avioni NATO nadlijetali su podru~jeMajevice i pogodili telekomunika-cioni relej na brdu Stolice,saop{tili su izvori VRS. Relej jepogo|en sa pet projektila, usled ~egasu, prema istim izvorima, prekinuteveze sa Palama.

Komandant Glavnog {taba VRS generalRatko Mladi} optuìo je NATO i UNda su se otvoreno svrstali uz musli-mane i Hrvate protiv Srba, upozorava-ju}i da }e biti uzvra}eno na vazdu{nenapade NATO-a.

Britanski ministar inostranih poslo-va Malkolm Rifkind prekinuo je pos-jetu Moskvi "zbog obnovqenihvazdu{nih napada na Srbe u Bosni",jer je wegov doma}in Andrej Kozir-


268

jev izrazio "protivqewe Rusije prim-jeni sile u Bosni".

Patrijarh moskovski i cijeleRusije Aleksej Drugi izjavio je dasu "èstoka bombardovawa srpskihpoloàja u Bosni izazvala dubokuàlost i zabrinutost svih vernikaRuske pravoslavne crkve".

Generalni sekretar NATO-a BiliKlas potvrdio je u Briselu da je avi-jacija Severnoatlanskog saveza nas-tavila vazdu{ne udare na srpske ter-itorije u biv{oj BiH, obrazlaù}i tonavodnim neispuwavawem uslova kojesu Srbima postavili UN i NATO.

Generalni sekretar UN Butros Galisaop{tio je u Wujorku da }e napadi nasrpske ciqeve prestati tek po{to srp-sko te{ko naoruàwe bude povu~enosa poloàja oko Sarajeva. "Rok koji suUN i NATO odredili za povla~ewete{kog naoruàwa oko Sarajeva jepro{ao bez odgovaraju}ih dokaza dabosanski Srbi ispuwavaju uslove",navodi se u saop{tewu koje je objavioGalijev kabinet.

U Splitu je odràn sastanak Tu|man-Izetbegovi} u ciqu usagla{avawastavova pred postoje}i sastanak u@enevi.

06. 09. 1995.

"Sa po~etkom èstokih udara avijaci-je NATO snaga u vazduhoplovnojoperaciji koja je otpo~ela 30. avgusta1995. godine poja~ana su i sinhroni-zovana dejstva snaga muslimansko-hrvatske koalicije na svim frontovi-ma preme RS", kaè se u saop{tewuGlavnog {taba VRS. "Ciq vazduho-plovnih operacija je promena odnosasnaga u korist muslimansko-hrvatskekoalicije na rati{tu biv{e BiH,udarom avijacije i snaga za brzuintervenciju NATO-a po vojnim icivilnim objektima strategijskog ioperativnog zna~aja u RS. Zadatakmuslimansko-hrvatske koalicije bioje eksploatacija vazdu{nih udara i

naru{enog odnosa snaga, sinhronizo-vana ofanziva na svim delovimarati{ta RS, rasecawe srpske teri-torije i weno zauzimawe, uni{teweRS kao dràve i proterivawe srpskognaroda sa svojih vekovnih ogwi{ta.Zato poloàji srpske odbrane u ovimsudbonosnim danima moraju i daqeostati neprobojni. U tom ciqu svekomande, jedinice i pojedinci morajuu~initi sve {to od wih zahteva bor-bena situacija", kaè se na krajusaop{tewa G[ VRS koje je potpisaogeneral Manojlo Milovanovi}.

Poslanik u Dowem domu ruskogParlamenta Aleksej Vasili{inuputio je otvoreno pismo ameri~kompredsjedniku Bilu Klintonu u kojemga poziva da "obustavi zlo~ine premaSrbima".

Komandant Ju`nog krila NATO,ameri~ki admiral Lejton Smitsaop{tio je da obnovqeni NATO-udari, pored 25 ciqeva koje su bom-bardovali tokom prve faze operaci-je "Odlu~na sila", u sada{woj, dru-goj fazi operacije, tuku jo{ ~etiriciqa. On, me|utim, nije preciziraokoji su to ciqevi. Dodao je da je odpo~etka operacije, u redu, obavqenovi{e od 1.500 naleta sa ameri~kognosa~a aviona "Teodor Ruzvelt" i izbaze NATO u Italiji.

U posqedwa dva dana snage NATO-aproduìle su napade na RS. Izv{enisu varvarski napadi na civilne objek-te, infrastrukturu na vi{e lokalite-ta u RS. Me|u poginulima u Doboju i~etvoro djece mla|e od pet godina.Ponovo je napadnut rejon Vi{egrada iNevesiwa. U tri talasa bombardovanrejon Han Pijeska i pogo|eno naseqeza izbjeglice, a meta su bili i deloviSrpskog Sarajeva. Protivvazdu{naodbrana VRS u rejonu Han Pijeskaoborila jedan neprijateqski avion.

07. 09. 1995.

Informativna slu`ba G[ VRS,pored ostalog, isti~e: "U dosada{wim

bombardovawima prema izve{tajimaNATO u~estvovalo je oko 600 bor-benih aviona, koji su na nedu`no srp-sko stanovni{tvo izru~ili vi{estotina tona razornih bombi i pro-jektila po naseqima Srpskog Sara-jeva, Romanijskog platoa, Srbiwa,Majevice, Grebka, Kalinovika,Vi{egrada, âjni~a, Srbiwa, HanPijeska, Doboja i drugih naseqa pri~emu je oko stotinu nedu`nih civilaizgubilo ìvot, a vi{e stotina jeraweno. Prema informacijama sa ter-ena zlo~ina~ki vazduhoplovi zapadnealijanse usmerili su smrtonosneterete na zdravstvene ustanove,{kole, trafostanice, radni~ke iizbegli~ke restorane, po{tanskeustanove, radio stanice, vodovodnerezervoare pitke vode, skladi{tahumanitarne pomo}i, TV i radiorepetitore, poqoprivredne ekonomijei druge civilne objekte, neke udaqeneod linije fronta i do 100 kilo-metara", stoji u saop{tewu IS G[.

Savezna vlada na vanrednoj sedniciu Beogradu, kojom je predsedavao pre-mijer Radoje Konti}, razmatrala jetok mirovnih pregovora u ciqu poli-ti~kog razrje{ewa krize na prostori-ma prethodne Jugoslavije, posebno saaspekta aktuelne vojno-politi~kesituacije u biv{oj BiH i uputilazahtev Savjetu bezbjednosti UN zatrenutni prekid bombardovawa.

Demokratska stranka u svom pro-glasu pozvala je gra|ane Srbije dapaqewem svije}a u svojim stanovima iku}ama izraze protest protiv bombar-dovawa RS, jer "na{a dràva, parla-ment i Vlada }ute".

08. 09. 1995.

U @enevi je zavr{en preliminarnisastanak ministara inostranihposlova SRJ Milana Milutinovi}a,Hrvatske Mate Grani}a i vladeRepublike BiH Muhameda [a}irbejasa ~lanovima Kontakt-grupe. Usmenosu, pred "svjedocima", prihva}eni

1995


269

Osnovni principi za postizawedogovora o podjeli BiH izme|uFederacije BiH i Republike Srpske.Prvi na listi principa glasi da }eBiH "nastaviti svoje legalno posto-jawe u svojim sada{wim granicama isa me|unarodno priznatim statusom".Drugi glasi da }e se "BiH sastojati oddva entiteta: Federacije BiHuspostavqene Va{ingtonskim sporazu-mom i Republike Srpske... koji }e nas-taviti da postoje sa svojim vaè}imustavima... a odnos 51:49 teritori-jalnog prijedloga Kontakt-grupe jeosnova sporazuma", pri ~emu }e "obaentiteta imati pravo da uspostaveparalelne specijalne odnose sa susjed-nim zemqama".

Nakon prihvatawa sporazuma potpred-sjednik RS Nikola Koqevi}, koji jezajedno sa ministrom Alaksom Buhombio u sastavu jugoslovenske delegacije,izjavio je da sporazum predstavqaprvo priznavawe i ozvani~avawe RS.Bosanski ministar inostranih poslovaMuhamed [a}irbej je pak rekao da je"jednom za svagda ra{}i{}eno smogu}no{}u da na na{em pragu budeformirana "Velika Srbija"", jer }e"srpski entitet mo}i da ima kulturne,trgovinske i druge sli~ne veze saSrbijom, ali ne}e mo}i da u|e u poli-ti~ku konfederaciju koja bi uticalana bosanski suverenitet".

Ruski predsjednik Boris Jeqcinponovo je o{tro osudio zapadne zemqei NATO zbogo wihovog pona{awa uRepublici Srpskoj i bombardovawasrpskih poloàja.

09. 09. 1995.

Na vanrednoj sjednici Savjeta bezb-jednosti UN, sazvanoj na zahtjev {efaruske misije u UN, Sergej Lavrov,osim {to je ponovio protivqeweRusije vazdu{nim udarima po "bosan-skim Srbima", postavio je pitawe mar-ginalizacije u mirovnom procesu ikriti~ki se osvrnuo na ~iwenicu da suUN dale formalno pokri}e za akciju

NATO u BiH. Na sjednici je govorio ijugoslovenski ambasador u UN, koji jeiznio zahtjev Vlade SRJ da se prekines bombardovawem Srba u Bosni.Jedini zakqu~ak sa ove sjednice je bioda se podràva dogovor postignut u@enevi koa zna~ajan korak u pravcumira.

Informativna slu`ba G[ VRS jesaop{tila da su posqedice dejstavaNATO avijacije brojni poginulicivili i ogromna materijalnarazarawa na skoro cijeloj teritorijiRS (sarajevska naseqa Lukavica,Haxi}i, Vogo{}a, okolina Fo~e,Nevesiwe, naseqena mjesta naJahorini, Majevici i Kozari i uokolini Bawe Luke). Prilikom bom-bardovawa bolnice u Glaùju poginuloje 10 i rawena 22 bolesnika. Osimtoga, isti izvor je saop{tio da supo~eli artiqerijski napadizdruènih hrvatsko-muslimanskihsnaga na zapadne granice RS (Mrkowi}Grad, Kqu~ i Petrovac).

11. 09. 1995.

Nisu uspjeli razgovori u MalomZvorniku izme|u komandanata snaga UNgenerala Bernara @anvijea i koman-danta VRS Ratka Mladi}a, uprkosposredovawu i sugestijama izBeograda. General Mladi} je odbio darazgovara o bilo ~emu "dok se neprekine s operacijom bombardovawasrpskih poloàja", pozivaju}i se nagarancije francuskog predsjednika[iraka i odredbe me|unarodnogratnog prava o prekidu vatre dok trajupregovori.

U napadima NATO-alijanse, prvi su putupotrebqene i krstare}e rakete tipa"tomahavk". Prema potvr|enim vesti-ma, na {ire je bawalu~ko podru~jeispaqeno 13 ovih razornih projektila.

Ohrabreni dejstvima NATO-bom-bardera, muslimanske i hrvatskesnage poja~avaju napade na srpskepoloàje i naseqa. Koliko ozbiqnoshvataju mirovne inicijative za

zavr{etak rata u biv{oj BiH i poku{ajrje{avawa odnosa diplomatskimputem, muslimani su pokazali najnovi-jom ofanzivom na ozrensko-vozu}kompodru~ju.

12. 09. 1995.

Avioni NATO ponovo su tukli po srp-skim civilnim ciqevima u {iremreginu Bawa Luke. Meta napada avi-jacije NATO-a bio je relejni sistem naKozari, a uni{teni su repetitori RTVsistema.

Na zgradi Udruèwa kwièvnikaSrbije u Beogradu istaknuta je crnazastava, koja }e tamo stajati sve dokbudu trajala "bezumna bombardovawaNATO-a".

Hrvatska vojska i HVO okupirali suDrvar.

Hrvatska vojska i HVO okupirali su[ipovo.

13. 09. 1995.

Uz nastavqawe vazdu{nih udaraNATO-a "na skloni{ta municije idruge vojne ciqeve" u RS, predstavni-ci UN potvrdili su da su u zdruènimakcijama muslimanske i hrvatskesnage, uz u~e{}e Vojske Hrvatske, ost-varile znatne teritorijalne dobitke ucentralnoj i zapadnoj Bosni (Drvar,Jajce, [ipovo, Dowi Vakuf). S tim uvezi, humanitarne organizacije susaop{tile da oko 50.000 stanovnikasrpske nacionalnosti bjeì sa ovihteritorija i da se kre}e prema BawojLuci.

Muslimanske snage lojalne AlijiIzetbegovi}u okupirale su Srbobran(Dowi Vakuf).

NATO namjerava da u napadima na RS,nakon upotrebe raketa tipa "toma-havk", po~ne koristiti avione tipa F117 ~ijem se polijetawu iz bazeAviano protivi Italija, tvrdiameri~ki "Wujork Tajms".


270

Savjet bezbjednosti UN svojimPredsjedni~kim saop{tewemzatraìo je od svih zara}enih stranau BiH da hitno obustave ofanzivnavojna dejstva. Saop{tewe je izdatonakon dvodnevnog odlagawa raspraveo ruskom nacrtu rezolucije, kojim jetraèna hitna obustava bombar-dovawa Srba u BiH. Ruski zahtjev jepodràla samo Kina. ^lanovima SB jekao povjerqiv dokument podijeqentekst Memoranduma o razumijevawuizme|u UN i NATO.

U Bawoj Luci je odràna zajedni~kasjednica Vrhovne komande oruànihsnaga, Glavnog {taba i Vlade RS nakojoj je razmatrana aktuelnapoliti~ko-bezbjednosna situacija uSrpskoj. Po zavr{etku sjednice pred-sjednik Republike Srpske i Vrhovnikomandant oruànih snaga drRadovan Karaxi} novinarima je,izme|u ostalog, izjavio: "Doneseno jeniz mjera i odluka koje }e bitidora|ene i izdate kao obavezuju}idokumenti za pona{awe svihdràvnih organa i vojske, i zasniva}ese na konsolidaciji stawa koje je iza-zvala Hrvatska svojom masovnom agre-sijom na teritoriju Republike Srpske.Jugoslavija treba da nam pomogne usvakom pogledu, jer ovo vi{e nijegra|anski rat. Ovo {to Hrvatska radito je eklatantan primjer agresije, i mimoramo da uloìmo dodatne napore izaustavimo tu agresiju da oslobodimoodre|ene dijelove na{ih op{tina iop{tine koje su pale pod okupaciju, akoje nikada ne bi pale da se nijeHrvatska ukqu~ila sa velikom silom",rekao je na kraju dr Karaxi}.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} ponovo je razgovarao saRi~ardom Holbrukom.

14. 09. 1995.

Jedinice Vojske Republike Hrvatskeokupirale su grad Jajce.

Muslimanske snage lojalne AlijiIzetbegovi}u okupirale su Petrovac.

"Osje}am obavezu da prvenstvenoobavijestim na{ narod, da se preduz-imaju energi~ne mjere za stabilizaci-ju fronta u zapadnim dijelovima RS.Na{a vojska je u stawu da nastaviborbu i da brani i da, kada mi to pro-cijenimo i odlu~imo, preuzme inici-jativu. Proteklih dana mi smo se nazapadnim granicama RS sudarili sa~etiri vojske: gardijskim i domobran-skim jedinicama Hrvatske vojske iHVO, muslimanskim snagama i snagamaNATO-a. I pored wihove broj~ane itehni~ke premo}i, ne bi nam moglini{ta da nisu imali pomo} i Snaga zabrze intervencije. Prvo, bombar-dovawe na{ih vojnih i civilnihciqeva, a drugo, NATO i Snage zabrzo djelovawe su im dostavqaliobave{tajne podatke o rasporeduna{ih snaga. Do tih podataka NATOsavez dolazi izvi|awem pomo}usatelita i aviona. Usta{e se, kao {toste vjerovatno ~uli, nalaze u [ipovui Jajcu odakle je evakuisanostanovni{tvo. Ne treba nasijedati nina kakve pri~e o tome kako je ne{toprodato, izdano i sli~no. O tomeni{ta ne znam, niti bih u tomeu~estvovao. Nikad ili niko oddràvnog i politi~kog rukovodstvatako ne{to nije rekao! Uvjeravam vas,kao profesionalni i iskreni vojnik,kao ~ovjek sa dosta ìvotnog iskustvada je su{tina cijele ove na{edana{we pri~e samo jedno -izdraàti! Rat ne dobija ja~i, ve}izdr`qiviji i pametniji. Mi to sadamoramo biti", izjavio je general-pukovnik Manojlo Milovanovi},na~elnik Glavnog {taba VRS.

Portparol ameri~kog Stejt departmen-ta Nikolas Berns je saop{tio da su urazgovorima predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a sapomo}nikom dràvnog sekretaraRi~ardom Holbrukom u~estvovali ipredstavnici politi~kog i vojnogrukovodstva "bosanskih Srba" Rado-van Karaxi} i Ratko Mladi} i da su"potpuno podràli" projekat sporazu-ma za prevazilaèwe krize okoSarajeva.

15. 09. 1995.

U sjedi{tu snaga UN u Zagrebuobjavqeni su detaqi sporazuma opovla~ewu te{kog oru`ja snaga"bosanskih Srba" oko Sarajeva.Sporazum su prethodnog dana pot-pisali predsjednik RS RadovanKaraxi} i komandant VRS RatkoMladi} u prisustvu predsjednikaSrbije Slobodana Milo{evi}a.Sporazumom je predvi|eno obus-tavqawe napada na Sarajevo,otvarawe kopnenih puteva ka Sarajevu,i onog preko Kiseqaka, otvaraweaerodroma za UN i humanitarne orga-nizacije, s tim {to je od muslimanskestrane traèno da se uzdrì odofanzivnih dejstava. Tim povodom,NATO je na 72 ~asa obustavio bombar-dovawe kako bi Srbima omogu}io dazavr{e povla~ewe te{kog oru`ja.

Svoje nezadovoqstvo prekidomvazdu{nih udara NATO-a AlijaIzetbegovi} izrazio je zahtjevom daSrbi predaju svo oru`je, a ne samote{ko naoruàwe.

U @enevi je zavr{ne sastanakKontakt-grupe. Ameri~ki mirovniposrednik Ri~ard Holbruk jeinformisao ~lanove Kontakt-grupe orezultatima pregovora sa Milo-{evi}em, Tu|manom i Izetbego-vi}em. Detaqi sa sastanka nisusaop{teni javnosti jer, prema izjaviHolbruka, "sada{wa faza mirovnihpregovora zahtijeva diskreciju".

Bjeè}i pred hrvatsko-muslimanskomofanzivom, u Bawa Luku je stiglo70.000 srpskih izbjeglica.

16. 12. 1995.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} ponovo je razgovarao saameri~kim pregovara~kim timom, kojipredvodi Ri~ard Holbruk. U centrupa`we je bilo zaustavqawe vojneeskalacije u BiH.

1995


271


272

Izvori UN, ameri~ki i francuski min-istar odbrane potvrdili su da Srbipovla~e te{ko oru`je iz zoneiskqu~ewa oko Sarajeva.

Predsjednik RSK Milan Marti},odlu~io je u Bawoj Luci da sve pri-padnike Srpske Vojske Krajine, koji senalaze na ovim prostorima, stavi naraspolagawe i odmah ukqu~i u odbranuRepublike Srpske.

17. 09. 1995.

UN i NATO su za jo{ 72 ~asaproduìli suspenziju vazdu{nihudara, kao bi "bosanskim Srbima"omogu}ili da povuku preostalu polov-inu te{kog oru`ja oko Sarajeva.

Muslimansko-hrvatske snage zauzele suKrupu na Uni.

Prema procjeni vojnih eksperata UN,hrvatsko-muslimanske snage bimogle da ugroze i Bawa Luku, jerjedinice HV, HVO i bosanske armijesteù obru~ oko we.

Predsjednik Narodne skup{tine RS mrMom~ilo Kraji{nik izjavio je da jeRatno predsjedni{tvo Bawa Lukedonijelo naredbu o vojnom i radnomangaòvawu gra|ana Bawe Luke."Naredba je rezultat dogovora saVrhovnom komandom i komandom Prvogkraji{kog korpusa VRS i ona morazna~iti da Bawa Luka bude gradprekretnica usta{ko-muslimanskihnasrtaja. Odràvati neophodnuproizvodwu i snabdijevawe gra|anatako|e je strate{ka potreba. BawaLuka je sada bedem gdje se braniRepublika Srpska", izjavio je pred-sjednik baqolu~kog Ratnog predsjed-ni{tva mr Predrag Radi}.

18. 09. 1995.

Savjet bezbjednosti UN je uputiohitan zahtjev muslimanskoj vladi uSarajevu i Hrvatskoj da obustave vojnuofanzivu u BiH, jer bi time mogli

biti ugroèni mirovni napori. Istosu u~inile i SAD.

Portparol UN je saop{tio da se mus-limanko-hrvatske snage nalaze na 30km od Bawe Luke, da su preuzele kon-trolu nad polovinom teritorije BiH iupozorio, s obzirom da su oficiriobe armije pokazali namjeru da zauzmuovaj grad, da bi to moglo da uvu~e SRJugoslaviju u rat. S tim u vezi, speci-jalni savjetnik predsjednika HrvatskeBosiqko Mi{eti} je izavio: "Apso-lutno je u interesu Hrvatske da BawaLuka postane dio Muslimansko-hrvatske federacije u BiH".

Muslimanske snage okupirale su Kqu~.

"Iako napredovawe i teritorijalnaosvajawa hrvatskih vojnika i snagaFederacije BiH na Republiku Srpskune}e biti priznata u kona~nomrje{ewu, ta napredovawa se morajuvojni~ki zaustaviti i vratiti okupi-rane teritorije. Takva naredba je ve}izdata, i VRS je ve} konsolidovalaodbranu na svim pracima, od Ozrena,preko Vla{i}a, kawona Vrbasa,doline Sane, Grme~a do doline Une",kaè se u saop{tewu iz kabineta drRadovana Karaxi}a, predsjednika RS.

U artiqerijskom napadu regularnihjedinica Hrvatske vojske na civilnostanovni{tvo i objekte u KozarskojDubici na uè gradsko jezgroispaqeno je preko 3.500 granataraznih kalibara. U vi{e~asovnom gra-natirawu stradalo je 36 civila, ana~iwena je ogromna materijalna{teta.

Slobodan Milo{evi} i Ri~ardHolbruk nastavili su razgovor oglavnim pitawima politi~kog reguli-sawa krize u BiH.

19. 09. 1995.

U sjeverozapadnoj Bosni nastavqena jehrvatsko-muslimanska ofanziva, alisu Srbi ukopali linije odbrane oko

Bawe Luke i po~eli da pruàju ja~iotpor. Jedan predstavnik UN je rekaoda "hrvatsko-muslimanske snage vjero-vatno kontroli{u izme|u 60 i 65%teritorije BiH". Isti izvori su tako|esaop{tili da je "Hrvatska armijaizvr{ila preko Save trostrani napad -na Dvor, Kostajnicu i Dubicu".Me|utim, poslije otvorenog upozorewazamjenika ameri~kog dràvnog sekre-tara Stroba Talbota izraènogrije~ima "Upaqeno je crveno svjetlo.Vratite se za pregovara~ki sto", pred-sjednik Hrvatske Frawo Tu|man jenaredio svojim snagama da obustavevojne akcije u sjeverozapadnoj Bosni.

Patrijarh srpski gospodin Pavleuputio je apel ameri~kom predsjednikuBilu Klintonu da svojim autoritetomsprije~i daqe bombardovawe teri-torija na kojoj ìvi srpski narod uBiH i stradawa nedu`nih qudi i civi-la.

20. 09. 1995.

UN i NATO su objavili da ne}e pono-vo preduzimati vazdu{ne udare protivSrba u Bosni. U zajedni~komsaop{tewu je istaknuto da su Srbipovukli te{ko naoruàwe iz okolineSarajeva do postavqenog roka, ali jeupozoreno da se udari mogu ponoviti uslu~aju ugroàvawa i drugihza{ti}enih zona.

"Srpska dobrovoqa~ka garda"Tigrovi" prisutna je na ovim pros-torima, a tu smo da zaustavimo musli-manske napade i saniramo celu duìnufronta", izjavio je u Sanskom Mostu@eqko Ra`watovi} - Arkan. On jezamolio stanovnike Sanskog Mosta dane napu{taju svoje domove i poru~io da}e ih braniti do posqedweg "Tigra"."Do{li smo da odbranimo svoj narodi vratimo ono {to je na{e. Ne}emodozvoliti da usta{ka kama opet koqesrpsku neja~", poru~io je iz SanskogMosta Arkan.

U pismu Savjetu bezbjednosti UNVlada u Sarajevu je zatraìla demil-

itarizaciju Bawe Luke, a za uzvratobe}ala da }e "ako se to dogovoriodustati od daqih akcija premagradu". Ovakvu ponudu odbacio je pot-predsjednik RS Nikola Koqevi}izjavom da je Ratno predsjedni{tvoBawe Luke donijelo odluku o odbranigrada i da }e, ako bude potrebno, poz-vati Beograd u pomo}.

U Beogradu je saop{teno da se u BawojLuci nalazi 116.000 izbjeglica.

21. 09. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 1016, kojom je izraziozabrinutost zbog vojne situacije uBiH i te{ke situacije civilnogstanovni{tva, primio k znawu uvjer-avawa vlada Hrvatske i BiH u vezi sobustavqawem ofanzivnih akcija uzapadnoj Bosni i pozvao sve strane dase uzdrè od nasiqa i neprijate-qskih akcija.

22. 09. 1995.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} je urazgovoru s delegacijom ruske Dume,na ~elu s Vladimirom Lukinom,rekao da je RS za tri i po godine usp-jevala da odrì ravnoteù protivdvostruko ja~eg neprijateqa, ali dasada "vi{e nije rije~ o gra|anskomratu, ve} spoqnoj agresiji od straneNATO-a i Republike Hrvatske".

24. 09. 1995.

Komanda VRS saop{tila je da su mus-limanske jedinice i snage HVOizvr{ile jak napad na Br~ko.

25. 09. 1995.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} ipredsjednik Skup{tine RS Mom~iloKraji{nik su se u Beogradu sastalisa predsjednikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em. O rezultatima ovihrazgovora nije izdato saop{tewe.

26. 09. 1995.

U Wujorku, u zgradi misije SAD, nasastanku ministara inostranih poslo-va SR Jugoslavije Milana Miluti-novi}a, Hrvatske Mate Grani}a iBiH Muhameda [a}irbeja potpisanje dokument o ustrojstvu BiH, kao nas-tavak Sporazuma postignutog u @enevi8. septembra. Dokumentom je predvi-|eno da se u oba entiteta -Federaciji BiH i Republici Srpskoj"~im to dozvole socijalni uslovi"pod nadzorom me|unarodnih organi-zacija odrè izbori. Poslije izboraposlovi i prerogativi BiH bi seprenijeli na skup{tinu, za koju bi sedvije tre}ine ~lanova birale uFederaciji, a jedan na teritoriji RS.Odluke bi se donosile ve}inom glaso-va, "pod uslovom da ve}ina obuhvatanajmawe jednu tre}inu glasova iz srp-skog entiteta". Predsjedni{tvo, kojebi bilo birano po istom principu kaoi paralament, odluke bi donosilove}inom glasova, ali bi seprogla{avale ni{tavnim ukoliko biprotiv wih bila jedna tre}ina ~lano-va ovog organa. Vladu bi ~inilistru~waci. Najzad, Ustavi sud biarbitrirao u svim spornim pitawimaUnije BiH.

Generalni sekretar NATO Vili Klasje pozvao muslimane i Hrvate da obus-tave vojne akcije u BiH i zaloìo seza uspostavqawe op{teg primirja. Onje tako|e rekao da je "NATO neutralani da nije u{ao u rat protiv Srba", ada budu}e snage za odràvawe mira uBosni treba da "imaju mo} da name}umir onima koji ne po{tuju pravilaigre".

Na poru~ju Kqu~a i Sanskog Mostanastavqene su èstoke borbe.Prethodnog dana u Ozrenu pogo|ena jeratna bolnica i tom prilikom poginu-la su tri rawenika, a u obru~u senalazi 16.000 izbjeglica sa Ozrena,smje{tenih pod vedrim nebom ili uporu{enim ku}ama. Muslimanskejedinice izvr{ile su artiqerijskinapad na civilne ciqeve u Br~kom.

27. 09. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je uSarajevu da Sporazum o ustavnomustrojstvu budu}e BiH koji je usvojenu Wujorku, predstavqa "daqi korak upravcu mira i potvrdu postojawa RS",kao i ravnopravnosti srpskog sadrugim narodima u biv{oj BiH".

28. 09. 1995.

I daqe su nastavqni èstoki sukobi,naro~ito oko Kqu~a, na prilazimaZmijawu, kao i oko Mrkowi} Grada, naOzrenu i oko Doboja.

29. 09. 1995.

Pripadnici snaga UN su u bliziniKulen Vakufa, koji su nedavno zauzelejedinice Armije BiH, prona{li tijela15 `rtava masakra, osam vojnika isedam civila, od toga tri ène.

30. 09. 1995.

Poslije zavr{etka prve runde pregov-ora o prekidu vatre sa muslimanskimrukovodstvom u Sarajevu mirovnu del-egaciju SAD, na ~elu s Ri~ardomHolbrukom, primio je predsjednikSrbije Slobodan Milo{evi}. Uvi{e~asovnom razgovoru posebnapa`wa je posve}ena definisawu pre-ostalih pitawa, bitnih za cjelovitmirovni plan za BiH.

01. 10. 1995.

Predsjednik Ratnog predsjedni{tvaNovog Grada Dragan Bera izjavio jeda su borci VRS uspjeli da oslobodei posqedwi pedaq privremeno okupi-ranih delova ove op{tine.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izrazio je uvereweda }e ameri~ka diplomatija uspjeti dadovede muslimane za pregovara~kisto, kako bi se postigao sveobuhvatnimir u biv{oj BiH. "Mi moramoverovati u sposobnosti ameri~ke

1995


273

diplomatije da muslimane dovede zapregovara~ki sto", istakao je predsjed-nik Karaxi} u izjavi CNN-u, upo-zoriv{i da najve}a pretwa mirovnimnaporima dolazi od muslimanskestrane. Podsetiv{i da muslimaninikad nisu bili iskreni kada su govo-rili o miru, predsjednik RS je upozo-rio da je Izetbegovi}eva vlada saboti-rala sve mirovne napore, {to se sadavidi i na primeru ameri~ke mirovneincijative. "Sada ceo svet moè vide-ti za{to mi ne verujemo muslimanima",napomenuo je dr Karaxi} i naglasio daSAD drè kqu~ rje{ewa bosanskogkonflikta u svojim rukama.

Ugledni novinar "Wujork Tajmsa"Tomas Fridmen isti~e u daKlintonova administracija ponovoobmawuje muslimane koji veruju da }eVa{ington vojnim i diplomatskimsredstima obnoviti jedinstvenu bosan-sku dràvu, kojom }e oni vladati.

"Interne{enel Herald Tribun" naprvoj strani donosi vest da su UN iEvropska unija obelodanile velikehrvatske zlo~ine na osvojenimpodru~jima u RSK. "@urnal Didi-man{" vrlo {turo i izme|u redovaobjavquje da su Hrvati po~inilistravi~ne zlo~ine nad KrajinskimSrbima na novoosvojenim podru~jima.Iako je ve}ina Srba prebegla sa svo-jim rukovodstvom preostali, kojih jenekoliko hiqada, prisiqeni su da,kako se navodi u izve{tajima EU i UN,trpe teret hrvatskog zlostavqawa."Mali broj Srba koji su ostali uHrvatskoj poslije akcije "Oluja"izloèn je sra~unatoj neprijateqskojpolitici, zasnovanoj na ubistvima,spaqivawu ku}a, pqa~ki imovine kao ina raznim zakonskim preprekama" -pi{e u izve{taju EU u kojem sezakqu~uje: "Jasno je da su hrvatskevlasti u toku i poslije reintegracijeKrajine te{ko naru{ile me|unarodnezakone". Daqe se tvrdi da se "ubistvi-ma i spaqivawima èli osigurati dase Srbi ne}e vratiti na ovo podru~je,na kojime se vi{e od 500 godina razvi-jala jaka srpska kulturna zajednica".

Pomo}nik ameri~kog dràvnog sekre-tara Ri~ard Holbruk izjavio je uZagrebu, poslije razgovora sahrvatskim vo|om Frawom Tu|manom,da se ulaù napori za postizaweprimirja u Bosni, ali da su pozicijesukobqenih strana jo{ prili~noudaqene. SAD smatraju da je "do{lovreme za prekid vatre", rekao jeHolbruk i naglasio da se u tom pravcunastavqaju diplomatske aktivnosti.

Britanski eksperti pri snagama UN ubiv{oj BiH tvrde da nisu prona{linikakav dokaz da su Srbi ispaliligranatu koja je ubila 41 lice na pijaci"Markale" u Sarajevu i bila povod zavazdu{ne udare NATO-a na RepublikuSrpsku, pi{e londonski "SandejTajms". Ovi eksperti, ~lanovi ekipeUNPROFOR-a koja je neposrednoposlije masakra na "Markalama"istraìvala poreklo minobaca~kegranate, tvrde da bi muslimani "moglibiti odgovorni i da francuskistru~waci koji su s wima bili na licumesta, dele ovakvo mi{qewe.

"Hrvatski vojnici ubili su 12 starijihosoba srpske nacionalnosti u seluVarivode", izjavio je predstavnikHrvatskog helsin{kog odbora.

02. 10. 1995.

U UN-u je saop{teno da hrvatski vojni-ci nastavqaju da terori{u srpskinarod u delovima RSK koje je Hrvatskavojska okupirala u avgustu i pored toga{to je Zagreb dao garancije da }epo{tovati prava civila. "Pqa~ka jeu{la u novu, jo{ goru fazu. Sada dobi-jamo informacije da pqa~kunapu{tenih ku}a naj~e{}e vr{e uni-formisani qudi", rekao je portparolUN Kris Ganes. Prema wegovimre~ima, u RSK je "od 185.000 Srba,koliko ih je na ovim prostorimaìvelo pre hrvatske agresije, ostaloje jo{ izme|u 3.700 i 4.155, uglavnomvrlo starih, koji nisu mogli pobe}i uSrbiju".

Ruska vojna delegacija zavr{ila jetrodnevnu posjetu Republici Srpskoj.

03. 10. 1995.

Ministar inostranih poslova Repu-blike Srpske dr Aleksa Buha izrazioje nadu da su SAD iskrene u nastojawuda se do|e do mira u biv{oj BiH i dabi sporazum o globalnom prekiduvatre mogao biti potpisan 20. oktobrau Va{ingtonu.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} ponovo je razgovarao saameri~kim pregovara~kim timom, sRi~ardom Holbrukom na ~elu. Usredi{tu su bila pitawa zavr{etkarata u Bosni.

Vlada SRJ je prihvatila informacijeo pitawima mirovnog procesa za BiH.Konstatovano je da su @enevski iWujor{ki sporazum o osnovnimprincpima i ustavnom ustrojstvu BiH uskladu sa strate{kim ciqevima ipolitikom Savezne vlade urazrje{avawu krize u toj biv{ojjugoslovenskoj republici.

Bosanski muslimani zapo~eli su jakuofanzivu u okolini Sarajeva, ga|aju}isrpske poloàje artiqerijom iz zoneiskqu~ewa. Portparol UN MirjamSuhacki izjavila je da je to "skan-dalozno". Srbi su zatraìli dozvoluza vra}awe te{kog naoruàwa u zonuiskqu~ewa radi samoodbrane, ali imto UN nisu dozvolile.

04. 10. 1995.

Predsjednik Savjeta bezbjednosti UNIbrahim Gambari izjavio je da jeSavjet "{okiran" vestima o ubistvusrpskih civila u Krajini i "zabrinu-tost" zbog prekju~era{weg bombar-dovawa srpskih poloàja od stranesnaga vlade u Sarajevu.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je zamjenikaruskog ministra inostranih poslovaIgora Ivanova. Razgovarali su oaktuelnim pitawima okon~awa rata uBiH i stvarawu uslova za ukupnu sta-bilizaciju prilika na Balkanu.


274

Slobodan Milo{evi} je razgovaraoi sa {efom ameri~kog pregovara~kogtima Ri~ardom Holbrukom, koji jedo{ao s prijedlogom za prekid vatreu BiH poslije pregovora sa musliman-skom vladom u Sarajevu.

05. 10. 1995.

Sve tri zara}ene strane u BiHpostigle su sporazum o primirju,koje treba da bude uspostavqeno 10oktobra u minut poslije pono}i.Primirje je uslovqeno snabdijevawemSarajeva gasom i elektri~nom energi-jom, kao i otvarawem puteva premaGora`du radi humanitarnog snabdije-vawa stanovni{tva. Strane su seobavezale na dan stupawa primirjaodmah obezbijede humani tretman svihcivila i zarobqenika i razmjenu rat-nih zarobqenika, slobodu kretawasvim raseqenim licima. Dogovorenoje da primirje traje 60 dana. Tako|e jedogovoreno da vlade BiH, Srbije iHrvatske 25. oktobra u Va{ingtonupo~nu pregovore, s ciqem da sepostigne mirovni sporazum, a da sepotom odrì mirovna konferencija uParizu. Vijest o postignutom primirjuprvi je saop{tio ameri~ki predsjed-nik Bil Klinton. "Potpisali smo spo-razum o prekidu vatre koji po~iwe uutorak, 10. oktobra, u jedan ~as posli-je pono}i. Sporazum podrazumeva pot-puni prekid svih vojnih aktivnostiprema me|unarodnom pravu", rekao jeRadovan Karaxi}, predsjednik RS, nakonferenciji za strane i doma}e nov-inare u Bawoj Luci.

Britanski premijer Xon Mejxor kaèda su sada vrata mira otvorena i daduga agonija bosanskog rata uskoromoè biti okon~ana.

Francuski predsjednik @ak [irakocijenio je sporazum kao va`nu fazuna putu ka miru.

Predsjednik Rusije Borsi Jeqcin,pozdravqaju}i primirje, zatraìo jeod me|unarodne zajednice da ukinesankcije prema Jugoslaviji.

Predsjednik Ratnog predsjedni{tvaop{tine Novi Grad Dragan Beraizjavio je da se u ovaj grad vratilapolovina wegovih izbjeglih stanovni-ka, dok se u podgrme~ka sela oveop{tine vratilo oko 90%stanovni{tva. Povratnici u pod-grme~ka sela, koja su privremeno bilapod muslimanskom okupacijom, zatek-li su popaqene ku}e, {tale i pobijenustoku.

"Vojne operacije }e biti nastavqenedo 10. oktobra", izjavio je na konfer-enciji za novinare u Sarajevu liderbosanskih muslimana AlijaIzetbegovi}. Prema wegovimrije~ima, "na vojnom planu se ni{tane}e mijewati do ovog datuma, jer nepostoje ograni~ewa u tom pogledu".

Francuska se i zvani~no suprotstavi-la ameri~kom planu da SAD ubrzanoobu~avaju oruàne snage bosanskihmuslimana. Francuski ministarodbrane ocijenio je da bi to moglobiti veoma {tetno po mirovni proces.

Nastavqaju se borbe nesmawenomèstinom. Izvori VRS javqaju ouspje{noj kontraofanzivi kod Kqu~ai Sanskog Mosta.

06. 10. 1995.

UN su otpo~ele evakuaciju trupa izBiH. Misija UN se sa 30.000 vojnikasmawuje na 21.000.

Ruska Duma nije uspjela da nadglasaveto predsjednika Jeqcina na ranijepodnijeti zakon o jednostranom istu-pawu Rusije iz reìma sankcija premaJugoslaviji.

Predstavnik UN saop{tio je da jehiqade vojnika Hrvatske vojskepre{lo bosansku granicu i da sekre}u prema Biha}u, koji je pod kon-trolom snaga bosanske vlade.

Hrvatski helsin{ki odbor za qud-ska prava objavio je u Zagrebu, pozi-vaju}i se na izve{taje me|unarodnih

posmatra~a da je u Krajini, poslijeavgustovske hrvatske agresije, spa-qeno, uni{teno ili minirano oko14.000 objekata, koji su bili u vlas-ni{tvu Srba. Slu`beno jezabiqeèno da je stradalo nekolikostotina Srba. Odbor je demantovaozvani~ne izjave da su vlasti li{ileslobode bilo kog gra|anina Hrvatskezbog po~iwenih ratnih nedjela.

Govore}i o eventualnom povratkuprognanih Srba iz Krajine, hrvatskipredsjednik Frawo Tu|man je izjavioda "ne moè biti rije~i o op{tempovratku", ve} da }e Hrvatskadozvoliti povratak samo onima koji"ispuwavaju uslove da budu hrvatskidràvqani".

07. 10. 1995.

Zamjenik ministra unutra{wihposlova Hrvatske iznio je verzijuovog dràvnog organa o po~ienimzlo~inima u akciji protjerivawa Srbaiz Krajine. On tvrdi da je po~iweno36 ubistava, evidentirano je 676te{kih kra|a, zabiqeèna su 204slu~aja paqevina. Povodom zlo~ina uselu Varivode nad srpskim ìvqemhrvatska policija "intenzivno" radi,tvrdi hrvatski funkcioner.

Muslimanska vlada u Sarajevuponovo je zatraìla od hrvatskihvlasti izru~ewe Fikreta Abdi}a,koga je pro{le godine sud u Biha}uproglasio ratnim zlo~incem.

Ruski ministar odbrane PavelGra~ov izjavio je u @enevi da }eruski vojnici "bez ikakve sumwe"u~estvovati u me|unarodnim mirovnimsnagama, koje }e u biv{u Bosnu bitiposlate poslije zakqu~ewa mirovnogsporazuma.

08. 10. 1995.

Hrvatska nastavqa agresiju naRepubliku Srpsku pored upozorewame|unarodne zajednice i predsjed-ni~kog saop{tewa Savjeta bezbjednos-

1995


275

ti UN po kojima je zahtijevanopovla~ewe regularne hrvatske vojskesa prostora biv{e BiH. U toku 6. i 7.oktobra na zapadne dijelove biv{eBiH, u rejone Mrkowi} Grada, Kqu~a,Petrovca i Biha}a upu}eno je 8.000hrvatskih vojnika, o ~ijem su pokretume|unarodnu javnost obavijestili ipredstavnici UNPROFOR-a u Zagrebu.

Ministri odbrane Rusije i SAD,Pavel Gra~ov i Vilijem Peri,sastali su se u @enevi i dogovorilida se mirovna operacija u BiH nazove"operacija za o~uvawe mira u BiH".Nije odlu~eno ko }e komandovati ovimsnagama, rje{ewe ovog pitawaprepu{teno je Kontakt-grupi.

09. 10. 1995.

Komanda VRS izdala je saop{tewekojim se demantuje vijest, koju je pre-nio Rojters, o odgovornosti Srba zamasakr u @ivinicama. KomandantiUNPROFOR-a zatraìli su od avijaci-je NATO-a da izvr{i bombardovawesrpskih poloàja, {to je u~iweno sadeset laserskih bombi i ~etiri raketena srpsko komandno mjesto jugoisto~nood Tuzle.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} razgovarao je sa kopred-sjednikom Me|unarodne konferencijeo biv{oj Jugoslaviji Karlom Biltom.Razgovarano je o daqim pripremama zamirovni skup u BiH.

Operaciju primjene mirovnog sporazu-ma u Bosni vodi}e snage NATO,okupqene u formaciji pod nazivom"IFOR", tvrdi se u vojnim izvorimaSverenoatlanske alijanse u Briselu.

I pored potpisanog primirja, jediniceregularne vojske Republike Hrvatske,jedinice HVO i muslimanske vojskezlo~ina~ki napadaju srpske gradoveMrkowi} Grad, Kneèvo i Trnovo,saop{tila je Informativna slu`baGlavnog {taba VRS. U toku dana nasve srpske gradove ispaqeno je vi{e

od 10.000 projektila razli~itihkalibara.

10. 10. 1995.

Primirje u BiH nije po~elo minut izapono}i kao {to je bilo predvi|eno.Muslimanska strana je zatraìla da seprimirje odloì, jer, navodno, nisuispuweni ugovoreni uslovi za prekidvatre.

Savjet bezbjednosti UN je, ne pomi-wu}i hrvatsko-muslimansku ofanzivu uzapadnoj Bosni, pozvao "sve zara}enestrane" da se uzdrè od bilo kakvihakcija koje bi mogle dovesti u pitawestupawe na snagu dogovora o primirju.

Francuski mediji izvje{tavaju da jeavijacija NATO-a bombardovawe ciqe-va u RS pokrenula bez provjere musli-manskih informacija o navodnom srp-skom napadu na muslimanski izb-jegli~ki logor kod Tuzle. Ova akcija,kao i ve{ednevna akcija bombar-dovawa RS pro{log mjeseca bila jezasnovana na muslimanskim i laìmasvjetskih pla}enika, ocjewuje ve}inafrancuskih medija.

Snage Republike Hrvatske i HVOu{le su u Mrkowi} Grad. Oko 12~asova hrvatska i muslimanska vojskanapadale poloàje jedinica VRS urejonu sela Dabrac, 45 kilometaraju`no od Bawe Luke. Budu}i da jehrvatsko-muslimanska pje{adija zaus-tavqena, neprijateqska artiqerija jepo~ela da dejstvuje ne samo po linija-ma odbrane VRS nego i po naseqima udubini teritorije. Hrvatsko-musli-manske snage su jo{ è{}e nastavileda napadaju poloàje jedinica VRS urejonu Sanskog Mosta gde se i daqevode ogor~ene borbe.

11. 10. 1995.

Na sastanku ministara inostranihposlova u Vladi Republike Srpskeprof. dr Alekse Buhe i {efacivilnog sektora UNPROFOR-a za

Sarajevo Antonija Pedojea potpisanje dokument kojim je predvi|eno daprekid vatre stupi na snagu poslijepono}i u 1 ~as. Nakon sastanka, kome jeprisustvovao i komandant mirovnihsnaga za biv{u BiH general RupertSmit, Pedojea je izjavio da je doku-ment iste sadrìne potpisao i musli-manski ministar za odnose sa UNPRO-FOR-om Hasan Muratovi}. "Muratovi}je potpis stavio i u ime muslimanskevlade i muslimansko-hrvatske fed-eracije", naglasio je Pedoja.

Predsjednik Republike Srpske ivrhovni komandant oruànih snaga drRadovan Karaxi} izdao je u BawojLuci nare|ewe svim jedinicamaoruànih snaga Srpske da dana 12.oktobra u 1 ~as uspostave prekid vatrei obustavu dejstava. Nare|ewe je zas-novano na Sporazumu o prekidu vatresklopqenom 5. oktobra i potvrdistrana u ratu o wegovom stupawu nasnagu.

Komandant Prvog kraji{kog korpusageneral-potpukovnik Momir Tali}izjavio je da su hrvatske snage nas-tavile ofanzivna dejstva bez obzirana potpisani prekid vatre. Premawegovim rije~ima, ta dejstva suuglavnom na pravcima od Mrkowi}Grada prema Vrbasu u dva pravca -jedan je koritom Vrbasa, a drugi prekoMawa~e prema Stri~i}ima. Musliman-sko-hvratske snage su, navodi Tali},krenule u ofanzivu od Sanskog Mostaprema Prijedoru dolinom Sane i odSanskog Mosta prema BronzanomMajdanu, odnosno Bawoj Luci.

Informativna slu`ba G[ VRSsaop{tila je da su srpske snage stabi-lizovale linije odbrane ju`no odBawe Luke i odbile napade hrvatskihi muslimanskih snaga koje su poku{aleprodor prema Bawoj Luci. Straneagencije javqaju da su muslimanskesnage ponovo zaposjele Sanski Most,gdje su posqedwih dana vo|eneèstoke borbe.


276

U Prijedor je pristiglo oko 30.000izbjeglica. O~ekuje se da }e u BawuLuku sti}i jo{ 10.000 qudi koji bjeèpred hrvatsko-muslimanskom ofan-zivom na podru~ju Sanskog Mosta.

12. 10. 1995.

U predsjedni~kom saop{tewu Savjetbezbjednosti UN pozdravio jepo~etak primirja u BiH i istovremenoizrazio zabrinutost zbog velikogpomjerawa stanovni{tva u regionimaSanskog Mosta i Mrkowi} Grada.

13. 10. 1995.

Muslimanske snage lojalne AlijiIzetbegovi}u okupirale su SanskiMost.

SAD su o{tro upozorile sve trizara}en strane u BiH da odmahprestanu sa oruànim ackcijama i dastriktno po{tuju sporazum o prekiduvatre.

Predstavnici UN potvrdili su damuslimanske i hrvatske snage masovnokr{e dogovoreni prekid vatre usjeverozapadnoj BiH. UN su vrlozabrinute zbog opasnosti da ArmijaBiH krene na Bawu Luku.

Predsjednik Ratnog predsjedni{tvaBawe Luke Predrag Radi} kritiko-vao je izjave Vlade SRJ o "pobjedamasnaga mira" koje dolaze u trenutkunajve}e hrvatsko-muslimanske agresijena RS. On je pozvao gra|ane na odsud-nu odbranu najve}eg grada RS. Grad }ebiti brawen po svaku cijenu i uz mak-simalne `rtve, rekao je Radi}.

Glavni {tab VRS saop{tio je dahrvatske i muslimanske snage i daqenapadaju srpska naseqa u sredwemtoku rijeke Vrbasa, u slobodnimdijelovima op{tine Sanski Most, kaoi prema Qubiji u Kneèvu.

14. 10. 1995.

Na~elnik ameri~kog zdruènogGeneral{taba Xon [alika{vili

zatraìo je u Sarajevu i Zagrebu odmuslimanskih i hrvatskih vlasti daprestanu sa napadima koji su nas-tavqeni na severozapadu Bosne,uprkos dogovorenom prekidu vatre.

15. 10. 1995.

U Bawoj Luci je po~elo zasijedaweNarodne skup{tine RS, koja je raz-matrala aktuelnu vojnu i politi~kusituaciju. Skup{tina je prekinula radpo{to su grupa poslanika iz BosanskeKrajine i Klub nezavisnih poslanikazahtijevali da se na sjednici zbogvojnih neuspjeha raspravqa i o opzivuVlade RS i smjewivawu RadovanaKaraxi}a i Ratka Mladi}a. Kraji-{ki poslanici su zatraìli oslo-ba|awe svih funkcija Mom~ilaKraji{nika, progla{ewe Bawe Lukeza glavni grad RS, povratakizgubqenih teritorija, posebnoSanskog Mosta. Klub SDS predloìoje Skup{tini da se razrije{edu`nosti ~etiri generala, da seVrhovna komanda izmjesti na podru~jeKrajine, da se Slobodanu Milo{e-vi}u uputi delegacija na najvi{emnivou "radi usagla{avawa zajedni~kognastupa u mirovnim pregovorima".

Glavni {tab VRS potvrdio je da je nasastanku Centralne komisije strana usukobu i predstavnika UNPROFOR-aza sprovo|ewe odredbi Sporazuma oprekidu vatre na cijeloj teritorijibiv{e BiH, dogovoreno da sve stranepristupe trenutnom prekidu dejstava.

Francuski ministar inostranihposlova Erve de [aret zatraìo jeod zvani~nog Zagreba da po{tujeSporazum o op{tem prekidu vatre ubiv{oj Bosni, upozoravaju}i ga da }esnositi punu odgovornost za eventu-alne posqedice. AFP javqa da je {effrancuske diplomatije ovo upozoreweprenio predsjedniku Hrvatske FrawiTu|manu prilikom wihovih razgovorau Zagrebu.

I pored potpisanog Sporazuma oprekidu vatre, muslimanske i

hrvatske formacije su, uz artiqeri-jsku podr{ku iz okupiranog SanskogMosta, otvorile vatru prema padinamaplanine Mawa~a, u {to su se mogliuvjeriti i me|unarodni posmatra~i.

Ameri~ki dnevnik "Wujork tamjs"traì da se i protiv muslimanskih iprotiv hrvatskih snaga, koje nastavqa-ju da ratuju i poslije dogovorenogprimirja, upotrijebi avijacija NATO,isto kao {to je ranije bila upotrije-bqena protiv "bosanskih Srba".

16. 10. 1995.

U Bawoj Luci zavr{eno 54. zasi-jedawe Narodne skup{tineRepublike Srpske. Poslanici suraspravqali prvenstveno o dvijeta~ke dnevnog reda, vojno-politi~kojsituaciji u Republici i sme{taju izbriwavawu izbjeglica. O vojno-poli-ti~koj situa-ciji doneseno devetzakqu~aka, me|u kojima su najve}upa`wu izazvali smjena ~etvorice gen-erala (Milan Gvero, ZdravkoTolimir, Grujo Bori} i \or|e\uki}) i ostavka Vlade RS i wenogpredsjednika Du{ana Kozi}a.Zakqu~eno da, u ciqu {to boqegzbriwavawa stanovni{tva izbjeglogsa privremeno okupiranih podru~ja,Srpska se mora vi{e otvoriti premame|unarodnim humanitarnim organi-zacijama.

"Ovaj put se primirje mora po{tovatii ube|en sam da ni jedan metak ne}epasti na podru~je Bawe Luke iPrijedora. ^vrsto mi je obe}aoameri~ki general [alika{vili, sakojim sam obavio telefonski razgov-or, da }e ovaj put, ukoliko prekr{eprimirje, biti bombardovani i musli-mani, {to u svim dosada{wim razgov-orima i dogovorima nije re~eno",rekao je na konferenciji za novinareu Bawoj Luci dr Nikola Koqevi},potpredsjednik RS.

U Moskvi po~eo sastanak Kontak-grupe, posqedwi pred mirovne pre-govore u SAD. Ministar inostranih

1995


277

poslova Rusije Andrej Kozirjev pred-loìo je da se odrì vi{e konferen-cija o miru, da se na svakoj razmatrapo jedno odvojeno pitawe.

17. 10. 1995.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} razgovarao je s delegacijomSAD, koju predvodi Ri~ard Holbruk, opripremnim aktivnostima za zavr{nufazu mirovnog procesa u BiH. Ukazanoje na zna~aj dosqednog po{tovawaSporazuma o op{tem prekidu nepri-jateqstava u BiH.

"BiH nikada nije bila jedna zemqanego administrativna podgrupa Jugo-slavije", izjavio je ameri~ki generalKolin Pauel u pariskom sedmi~nomlistu "Poen". Muslimani su èqeli dastvore dràvu u koju bi bile ukqu~enezna~ajne mawine, ali je jedna odstrana, srpska, jasno ukazala da odbi-ja pripadnost toj novoj dràvi. Ontvrdi da je me|unarodna zajednica, podpritiskom Wema~ke, priznala biv{uBiH, {to je bila gre{ka. Druga gre{kabila je i isticawe mulitetni~kedràve, budu}i da je to biomrtvoro|eni projekat.

Na podru~ju Srema i Ba~ke KomandaPrve armije Vojske Jugoslavije izvodivojnu vje`bu.

Patriotski front Krajine, formi-ran nedavno na inicijativu nekolikopartija i udruèwa, uputio je otvorenopismo predsjedniku RSK RadovanuKaraxi}u u kome o{tro kritikujepona{awe poslanika Narodneskup{tine, dràvnog i vojnog rukovod-stva RS.

Glavni {tab VRS u posebnomsaop{tewu isti~e da je neprihvatqivprijedlog Narodne skup{tine RS da sesmijene ~etvorice generala VRS. Tajprijedlog se ocjewuje kao "ishitren" iG[ VRS ga ne prihvata, jer smatra dabi smjena generala doprinijelanaru{a-vawu rukovo|ewa, koman-dovawa i funkcionisawa G[ i Vojskeu cjelini.

18. 09. 1995.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je predstavnike SAD,Rusije i Evropske unije, koje su pred-vodili Ri~ard Holbruk, IgorIvanov i Karl Bilt. U sredi{tupa`we bila su pitawa koja se ti~u pos-toje}ih pregovora krajem mjeseca uSAD.

Savjet bezbjednosti UN jo{ jednom jeupozorio hrvatsku vladu zbog sistem-atskog kr{ewa qudskih prava srpskogìvqa u Krajini i zbog prijetwi da }eHrvatska napasti Isto~nu Slavoniju.Sli~na upozorewa uputili suBritanija i SAD, nekon razgovora bri-tanskog ministra spoqnih poslovaMalkolma Rifkinda i ameri~kog sav-jetnika za pitawa nacionalne bezbjed-nosti Entoni Lejka.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izjavio je da su normalizovani odnosiizme|u RS i Srbije i da se sada sapredsjednikom Milo{evi}em utvr|ujeplatforma za mirovne pregovore uSAD krajem mjeseca.

19. 10. 1995.

Delegacija Republike Srpske sasta-la se u Beogradu sa predsjednikomSrbije Slobodanom Milo{evi}em,kako bi usaglasila stavove za zajed-ni~ki nastup u nastavku mirovnogprocesa.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je kopredsjednika Me|u-narodne konferencije za biv{uJugoslaviju Torvalda Stoltenberga.Istaknuto je da SRJ podràvaaktivnosti Stoltenberga da se nastavepregovori izme|u predstavnika Isto-~ne Slavonije, Barawe i zapadnogSrema i Vlade u Zagrebu.

U Dobanovcima su se sastali predsjed-nik SRJ, predsjednici Srbije i CrneGore s delegacijom RS.

Portparol UN u Sarajevu je izjavio daje nezadovoqan radom Ministarstva

inostranih poslova. Kozirjev i daqeostaje na funkciji, ali mu se traì"dostojna zamjena".

Wema~ki ministar odbrane upozo-rio je Hrvatsku da u rje{avawu prob-lema Isto~ne Slavonije ne koristisilu, ve} da o tome pregovara.

20. 10. 1995.

"UN nisu u stawu da privole musli-mane na po{tovawe prekida vatre kojije stupio na snagu pre devet dana",saop{tio je UNPROFOR u Sarajevu."Bosanske (muslimanske) i vlasti fed-eracije (muslimani i Hrvati) nepo{tuju prekid vatre", ocijenio jeportparol UN Kris Vernon. Vernon jeosudio muslimanske vlasti u Sarajevuzato {to ne dozvoqavaju slobodanpristup posmatra~ima UN na podru~jesjeverozapadne Bosne, gdje jo{ trajuokr{aji.

Generalni sekretar NATO u BriseluVili Klas podnio je ostavku na svojpoloàj. Vili Klas je preuzeo funkci-ju generalnog sekretara NATO ta~noprije godinu dana - 17. oktobra 1994.godine, poslije smrti tada{weg prvog~ovjeka Atlanske alijanse, WemcaManfreda Vernera.

Alija Izetbegovi} objavio je listukoja sadrì 21 zahtjev sa kojom }e i}ina pregovore 31. oktobra u Dejton(SAD). "Ukoliko zahtjeve ne ostvarimomirnim putem, preostaje nam jedinovojni put", rekao je Izetbegovi}.

21. 09. 1995.

Vlasti RS oslobodile su VladimiraSrebrova, jednog od osniva~a Srpskedemokratske stranke, koji je uhap{enkrajem 1992. godine.

U Zvorniku su se sastali rukovodiociRS Radovan Karaxi} i Mom~iloKraji{nik sa predsjednikom Libe-ralno-demokratske stranke RusijeVladimirom @irinovskim.


278

23. 10. 1995.

Skup{tina RS na zasijedawu uBijeqini usvojila je politi~ku plat-formu za predstoje}e mirovne pre-govore u SAD, koja sadrì principeza ustavni sporazum i isti~e teri-torijalne prioritete. Izme|u ostalog,RS isistira na pravu da poslije god-inu dana od zakqu~ivawa mirovnogsporazuma odlu~uje o ostanku u uniji,zahtijeva posavski koridor {irinenajmawe 20 kilometara, podjeluSarajeva i izlaz RS na more.Odre|ena je delegacija koja }e seukqu~iti u jedinstvenu {esto~lanudelegaciju za mirovne pregovore 31.oktobra u SAD. Za ~lanove delegacijeodre|eni su: potpredsjednik RSNikola Koqevi}, predsjednik Skup-{tine RS Mom~ilo Kraji{nik iministar inostranih posova AleksaBuha. Za novog mandatara Vlade RSizabran je Rajko Kasagi}.

U Bijeqini, u vrijeme zasijedawaNarodne skup{tine RS, boravila jegrupa srpskih intelektualaca izBeograda, me|u kojima Dobrica]osi}, Quba Tadi}, S. Leovac, G.\ogo, R. P. Nogo, M. Ekme~i}, V.\ureti} i dr.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izvr{io je, povodom "zavr{etka misi-je", smotru oko 600 pripadnikaSrpske dobrovoqa~ke garde @eqkaRa`natovi}a Arkana i zahvalio sena pomo}i.

Predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi} primio je u opro{tajnuposjetu specijalnog izaslanika gener-alnog sekretara UN za biv{uJugoslaviju Jasu{ija Aka{ija.

Predsjednici SAD i Rusije, koji surazgovarali u Hajd Parku, nedalekood Wujorka, postigli su "kompletandogovor" da se zajedni~ki angaùju napitawima postizawa mira u BiH.Istakli su zna~aj angaòvawa Rusije iostalih ~lanica Kontakt-grupe umirovnom procesu. Vojnim ministrima

Rusije i SAD prepu{ten je dogovor omodalitetima u~e{}a vojnih snaga uoperacijama za{tite mira u BiH.

24. 10. 1995.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonzatraìo je od predsjednika HrvatskeFrawe Tu|mana i lidera bosanskihmuslimana Alije Izetbegovi}a daiskoriste naredne mirovne pregovoreza "okon~awe sukoba sa Srbima",saop{tila je Bijela ku}a u Wujorku.

[ef wema~ke diplomatije KlausKinkel upozorio je, u susretu shrvatskim predsjednikom FrawomTu|manom u Wujorku, da Hrvatskojprijeti potpuna me|unarodna izolaci-ja ukoliko preduzme vojne akcije uIsto~noj Slavoniji.

"Me|unarodni tribunal u Hagu posje-duje ~vrste dokaze da su na podru~jimaKrajine i Zapadne Slavonije po~i-weni ratni zlo~ini i zlo~ini protiv~ovje~anstva", izjavio je u @eneviglavni tuìlac Ha{kog suda Ri~ardGoldston.

26. 10. 1995.

Predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske mr Mom~iloKraji{nik ocijenio je da "pregovoriu Dejtonu, u dràvi Ohajo, pruàjuozbiqnu {ansu za postizawe mira ubiv{oj BiH, od svih prethodnih, kojisu se neslavno zavr{ili". "Nadam seda }emo pregovorima u Dejtonu ost-variti na{e strate{ke ciqeve i da}emo kona~no, krunisati na{evojni~ke uspjehe, time {to }emodobiti Republiku Srpsku kao dràvupotpuno definisanu u politi~kom,teritorijalnom i vojnom smislu",izjavio je neposredno pred polazaksrpske delegacije u Ohajo mr Mom~iloKraji{nik, predsjednik NarodneSkup{tine RS.

Predsjednik SAD Bil Klinton obra-tio se naciji traè}i podr{ku zaslawe oko 20.000 ameri~kih vojnika u

okviru mirovne misije za BiH.Upozorio je da se rat u biv{ojJugoslaviji mora zaustaviti, ina~e }ese pro{iriti na druge nacije.

27. 10. 1995.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je kopredsjednika@enevske konferencije TorvaldaStoltenberga s kojim je razgovarao oaktulenim pitawima mirovnog proce-sa.

Vlada SR Jugoslavije je utvrdilaplatformu za u~e{}e delegacije SRJna pregovorima koji po~iwu 1. novem-bra u SAD. Pored trojice predstavni-ka Republike Srpske delegaciju }e~initi predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}, predsjednik Crne GoreMomir Bulatovi} i ministar inos-tranih poslova Milan Milutinovi}.

28. 10. 1995.

Mirovni posrednik Torvald Stolten-berg i ameri~ki ambasador u ZagrebuPiter Galbrajt iznijeli su prijedlogza rje{ewe problema Sremsko-barawske oblasti. Prema ponu|enomprijedlogu, predvi|en je prelazniperiod od dvije godine za reinte-graciju ove oblasti u Hrvatsku.Oblast bi bila demilitarizovana,granicu prema SRJ zaposjeli bi odmahhrvatski carinici i policajci.Srpski predstavnici su odbiliponu|eni prijedlog, tvrde}i da nisuuvaène osnovne primjedbe srpskestrane.

29. 10. 1995.

Saop{teno je da }e delegaciju BiH uOhaju predvoditi predsjednik AlijaIzetbegovi}, a wu }e ~initi: pred-sjednik Vlade Haris Silajxi}, pred-sjednik Skup{tine Miro Lazovi},ministar inostranih poslovaMuhamed [a}irbej.

Bosanske Hrvate predstavqa}e pred-sjednik Federacije BiH Kre{imir

1995


279

Zubak, zamjenik premijera FederacijeJadranko Prli} i ~lan bosanskogPredsjedni{tva Ivo Kom{i}.

Francuski predsjednik @ak [irakizjavio je da je "umjereni optimista" upogledu trajnih pregovora Milo{evi}- Tu|man - Izetbegovi}, koji }e seodràti idu}e sedmice u Americi.[irak ina~e ~vrsto vjeruje da je ugov-or o miru mogu}e potpisati mo`da ve}nastupaju}eg mjeseca u Parizu, utolikoprije {to je znatnim dijelom ve}savladan ameri~ko-ruski spor oko sas-tava, komandovawa misije mirovnihsnaga za BiH.

30. 10. 1995.

Sporazum o problemu Sremsko-baraw-ske oblasti trebalo bi da budepostignut tokom mirovnih pregovorakoji }e po~eti 1. novembra u ameri~kojvojnoj bazi kod Dejtona - ocijeweno jeu razgovoru kopredsjednika me|unaro-dne konferencije za prethodnuJugoslaviju Torvalda Stoltenberga iameri~kog ambasadora u HrvatskojPitera Galbrajta sa {efom hrvatskedelegacije u pregovorima sa SrbimaHrvojem [arini}em.

Rusija je odlu~ila da se prikqu~imirovnim snagama u biv{oj BiH sa"dva bataqona koji }e razdvajatizara}ene strane, a poslije i sa jednombrigadom za specijalne operacije",izjavio je u Atini ruski ministarodbrane Pavel Gra~ov.

Biv{i mirovni posrednik Evropskeunije lord Dejvid Oven optuìo jemuslimansku vladu za medijske imanipulacije sopstvenim stanovni{-tvom i sada{wu ameri~ku adminis-traciju koja se, prakti~no, protivilaokon~awu bosanskog gra|anskog rata. Uspecijalnoj emisiji televizije BBCpovodom predstoje}ih mirovnih pre-govora u Ohaju lord Oven je direktnooptuìo administraciju Bila Klin-tona za dosada{we "minirawemirovnog procesa u biv{oj Bosni",

ukazuju}i na ameri~ku podr{ku musli-manskoj vladi i wenim ratnim ambici-jama.

31. 10. 1995.

Savjet ministara EU usvojio je poli-ti~ku Platformu o biv{oj Jugo-slav-iji. Rije~ je o uslovima pod kojima }eEU u~estvovati u rekonstrukciji pros-tora biv{e Jugoslavije i pruàwuhumanitarne pomo}i. Prema usvojenomdokumentu, EU se zalaè za jedinstvenuBiH sastavqenu od dva entiteta -Federacije BiH i Republike Srpske.

[esto~lana delegacije RepublikeSrpske i SR Jugoslavije otputovala jespecijalnim avionom iz Beograda uSAD na pregovore o postizawumirovnog sporazuma za biv{u Bosnu,koji sutra po~iwu u vazduhoplnovnojbazi "Rajt Paterson" u Dejtonu.Tro~lanu delegaciju RS ~ine potpred-sjednik Republike dr NikolaKoqevi}, predsjednik Narodneskup{tine mr Mom~ilo Kraji{nik iministar inostranih poslova drAleksa Buha. U jugoslovenskom prego-vara~kom timu su predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} i savezni {efdiplomatije Milan Milutinovi}.Slodoban Milo{evi} upozorio je,pred odlazak u SAD, da }e mirovnipregovori o biv{oj BiH zavr{iti usp-jehom samo ukoliko u Dejtonu budevladao duh nepristrasnosti i objek-tivnosti prema svim stranama usukobu.

"Mirovni pregovori u Dejtonu, u Ohaju,najboqa su {ansa za mir od po~etkarata u biv{oj BiH", izjavio je uVa{ingtonu predsjednik SAD BilKlinton. Na konferenciji za nov-inare, odrànoj u Bijeloj ku}i,Klinton je izrazio nadu da }e pregov-ori predsjednika Hrvatske, Srbije ipredsjednika muslimanskog predsjed-ni{tva u Sarajevu dovesti do trajnogmira u biv{oj BiH". Po wegovimrije~ima, zemqe ~lanice Kontakt-grupepredvo|ene SAD "moraju u~initi sve{to je u wihovoj mo}i da pomognuzara}enim stranama".

01. 11. 1995.

Ameri~ki pregovara~ Ri~ard Hol-bruk izjavio je, neposredno prijepo~etka mirovnih pregovora u Ohaju,da najve}u zabrinutost izaziva musli-manska delegacija koja je opet po~elada zateè i zao{trava svoje pozicije."Pregovara~i su po~eli da se ukopava-ju na svojim starim stavovima", izjavioje Holbruk televizijskoj mreì BBC,dodaju}i da bi neke delegacije htjeleda se razgovori vrate na ono o ~emu jerazgovarano prije nekoliko nedjeqa.

U vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson (Dejton, Ohajo, SAD) po~elisu pregovori o miru u BiH. U wimau~estvuju tri pregovara~ke delegacije -SR Jugoslavije, Republike Hrvatske iBiH. Razgovorima posreduje Ri~ardHolbruk (SAD), Igor Ivanov (RuskaFederacija) i Karl Bilt (Evropksaunija). Za javnost je bio otvoren samoprvi dio sjednice kada su govoriliameri~ki dràvni sekretar Kristo-fer i trojica me|unarodnih mirovnihposrednika. Sva trojica su istaklazna~aj pregovora i izrazili nadu da }ese uspje{no okon~ati. "Ciq pregovorao Bosni je da se obezbedi mir i da setime spre~i daqe {irewe rata uEvropi", izjavio je ameri~ki dràvnisekretar Voren Kristofer, otvara-ju}i u 20.30 ~asova po jugoslo-venskomvremenu, mirovni skup u vazduho-plovnoj bazi Rajt-Paterson, kodDejtona, u saveznoj dràvni Ohajo.Kristofer je rekao da Amerika smatrada su svi predlozi dobra polaznata~ka i da su kompletno otvoreni zapregovore. Prije sve~ane ceremonijepo~etka pregovora Kristofer se sas-tao sa svakim od trojice predsjednikaposebno.

02. 11. 1995.

Me|unarodni pregovara~i su~lanovima delegacije Jugoslavije,Hrvatske i BiH uru~ili nacrte ~etiridokumenta, me|u kojima su nacrtop{teg mirovnog sporazuma koji trebada bude potpisan nakon zavr{etka pre-


280

govora, zatim nacrt ustavnih rje{ewai sporazum o razdvajawu zara}enihstrana u BiH.

U Va{ingtonu se nagovje{tava da seameri~ki predsjednik Bil Klintonsprema da po~etkom decembra uParizu prisustvuje sve~anom potpisi-vawu mirovnog sporazuma za Bosnu,{to je najvedrija vest koja stiè uvezi sa mirovnim pregovorima, koji supo~eli u Ohaju.

Predsjednici Srbije i Hrvatske,Slobodan Milo{evi} i FrawoTu|man u Dejtonu su, pod pokrovite-qstvom ameri~kog dràvnog sekretaraVorena Kristofera, potpisaliDeklaraciju o diplomatskom rje{ewustatusa Isto~ne Slavonije.

Srpski narod u Hrvatskoj suo~en jesa opasno{}u fizi~kog nestanka, upo-zorava se u Memorandumu Saveznogministarstva inostranih poslova kojije krajem pro{le sedmice upu}enUjediwenim nacijama. Memorandum oetni~kom ~i{}ewu i genocidu protivsrpskog naroda u Hrvatskoj i Krajinidosad je najkompletniji inventarstravi~nih zlo~ina po~iwenih nadSrbima od secesije Hrvatske i izbi-jawa rata do operacije Hrvatske iizbijawa rata od operacije "Oluja"hrvatske vojske. Posle neustavne sece-sije i izbijawa neprijateqstava 1991.godine, silom je iz Hrvatske protera-no 300.000 Srba iz Hrvatske. Napadhrvatske vojske na RSK po~etkomavgusta 1995. godine rezultirao jenezapam}enim egzodusom oko 250.000Srba. Time je ukupan broj Srba pro-teranih iz Krajine i Hrvatske dosti-gao cifru od 550.000, a u~e{}e srp-skog naroda u ukupnom stanovni{tvuHrvatske, koje je pre secesije ~inilovi{e od 12,5%, sada je svedeno na 2do 3%, kaè se u Memorandumu.

03. 11. 1995.

Mirovni pregovori o BiH uameri~koj bazi u Ohaju su zatvoreniza javnost, ali im, upozorava britans-

ka {tampa, prijete medijske manipu-lacije. Rije~ je o uslovqavawimamuslimanske strane i nekih ameri~-kih visokih zvani~nika da mirovnipregovori i sprovo|ewe mira buduvezani za optu`be Suda UN u Hagu zanavodne ratne zlo~ine visokihfunkcionera Srba u biv{oj BiH. Pritom se podsje}a da je ameri~kidràvni sekretar Voren Kristofer~ak izjavio da NATO snage ne}e do}iu Bosnu ako na funkcijama ostanupredsjednik Republike Srpske,Radovan Karaxi} i komandantGlavnog {taba VRS Ratko Mladi}.

Trojni samit u Dejtonu je dvojni, jerse hrvatski predsjednik FrawoTu|man vratio u Zagreb, a u Dejtonubi opet trebalo da se pojavi idu}enedjeqe. Sa wim su otputovaliTorvald Stoltenberg i ameri~kiambasador u Zagrebu Piter Galbrajt,koji bi trebalo da nastave pregovoreo statusu Isto~ne Slavonije. Ume|uvremenu predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} i muslimanskilider Alija Izetbegovi} u Dejtonuizu~avaju dokument o ustavnomure|ewu biv{e BiH, izborima i sepa-raciji snaga, koji su im ju~e uru~iliAmerikanci. U centru pa`we pregovo-ra u Dejtonu na{ao se i Me|unarodnisud za ratne zlo~ine koji je zatraìoda izru~ewe optuènih lica budu sas-tavni dio mirovnog paketa. Nemanikakve sumwe da je rije~ opoja~anom pritisku na srpsku stranu,pa i predsjednika Milo{evi}a, komese tako|e prijeti Ha{kim sudom akone prihvati ameri~ke zahtjeve.

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|mani predsjednik BiH Alija Izetbe-govi} dogovorili su se za vrijemepregovora u Dejtonu da se po 200hrvatskih, odnosno muslimanskihporodica vrati u Jajce i Bugojno, a posto u Stolac i Travnik. To bi trebaloda ozna~i po~etak masovne repatri-jacije izbjeglica iz biv{e Jugoslavijekojih je prema podacima UN oko 3,5miliona.

Hrvatske vlasti sprije~ile supovratak oko 10.000 muslimanskihizbjeglica u Mrkowi} Grad i [ipovo,javio je Radio Sarajevo.

Hrvatski helsin{ki odbor za qud-ska prava izrazio je ogor~ewe zbogbrutalnih zlo~ina nad srpskimstanovni{tvom koje je ostalo uKrajini poslije napada hrvatskevojske. ^lanovi odbora, zajedno same|unarodnim humanitarnim organi-zacijama, utvrdili su do sada posta-jawe 715 grobova pobijenih Srba upojedi-na~nim i masovnim grobnica-ma.

04. 11. 1995.

Rusija je predloìla da weni vojni-ci u~estvuju u predstoje}oj mirovnojoperaciji u BiH u okviru jedne diviz-ije zajedno sa snagama SAD, ali poduslovom da tim snagama komandujujedan ameri~ki i jedan ruski general,a ne NATO.

Glavni {tab VRS kritikovao jeodluku ministra unutra{wih poslovaRS da se posebne jediniceMinstarstva unutra{wih poslova RSpovuku sa fronta i linija razdvajawai vrate u mati~ne baze na redovnepolicijske poslove. Ova odlukanaru{ava sistem komandovawa i ner-azumna je, jer rat jo{ nije zavr{en,kaè se u saop{tewu Glavnog {tabaVRS.

05. 11. 1995.

U Dejtonu se nastavqaju pregovori.Predstavnicima tri delegacije uru~enje novi "paket" sa nacrtima sporazumao statusu izbjeglica, po{tovawuhumanitarnih prava i policijskomreìmu u bosanskoj dràvi, ali owima jo{ nije povedena rasprava.Aso{ijeted pres prenosi da je pred-sjednik Srbije Slobodan Milo{evi}iznena|en i ogor~en, jer se od wegatraè ustupci koji nisu pomiwani urazgovorima s Holbrukom u Beogradu.Rije~ o zahtjevima za smjewivawe

1995


281

Karaxi}a i Mladi}a, priznavawe BiHi garantovawe prava Albanaca naKosovu.

Srpska delegacija Sremsko-barawske oblasti nije prihvatilaprijedloge mirovnih posrednikaStoltenberga i ameri~kog ambasadorau Zagrebu Galbrajta, ve} je iznijelaprimjedbe i ponudila svoj prijedlogdokumenta. Savjet Sremsko-barawskeoblasti uputio je pismo ameri~komdràvnom sekretaru Kristoferu, ukome traì zavo|ewe administracijeUN u toj oblasti. Savjet izraàvaspremnost za nastavak pregovora.

Ministarstvo informacija RSdemantovalo je vijesti nekih agencijada se priprema smjena predsjednika RSRadovana Karaxi}a i komandantaRatka Mladi}a. Politi~kog vo|stvo,kaè se u saop{tewu Ministarstva, idaqe }e ~initi qudi u koje ovda{winarod ima nepoquqano povjerewe.

06. 11. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} i komandant Glavnog{taba srpske vojske general-pukovnik Ratko Mladi} primili supismo podr{ke od Skup{tine Srba udijaspori sa sjedi{tem u Parizu, ukojem se o{tro kritikuje ameri~kizahtjev za wihovu smjenu.

Strani islamski ratnici - muxahe-dini, i daqe prijete pripadnicimamisije UN u biv{oj Bosni iHercegovini, upozorava londonski"Dejli Telegraf". Na udaru muxahedi-na su, tvrdi list, prije svega, britans-ki vojnici, ali je me|u islamskim rat-nicima primjetno sve agresivnijeraspoloèwe i prema svim "plavim{qemovima".

Nakon o{tre kritike G[ VRS zaus-tavqeno je povla~ewe policijskihsnaga RS sa fronta, tako da odbrananije naru{ena.

07. 11. 1995.

Specijalni izvjestilac UN za qudskaprava u prethodnoj JugoslavijiElizabet Ren iznijela je veliki broj~vrstih dokaza koji veoma te{koterete hrvatske vlasti i vojsku zbogdrasti~nog naru{avawa qudskih pravau regionu Krajine - kako za vrijeme,tako i poslije hrvatske invazije na tusrpsku teritoriju. Gospo|a Ren je teoptu`be sa velikim brojem dokazastavila na ~elo svog prvog izvje{taja usvojstvu specijalnog izvjestioca UN iz@eneve. Izvje{taj je ve} dostavilageneralnom sekretaru UN ButrosuGaliju i Generalnoj skup{tini.

Predsjednik Me|unarodnog suda zaratne zlo~ine na prostoru biv{eJugoslavije u Hagu Antonio Kasezaizjavio je da SRJ i administracija"bosanskih Srba" sa Pala ne èle dasara|uju sa ovim Sudom. Oni su odbilida izru~e Sudu optuène za ratnezlo~ine (41 od ukupno 43) koji ìve nateritoriji pod wihovom kontrolom.

Biv{i ministar inostranih poslovaSR Wema~ke Hans Ditrih Gen{er ipapa Jovan Drugi svojom su neposred-nom saglasno{}u i podr{kom za razbi-jawe prethodne Jugoslavije odlu~ili owenoj krvavoj sudbini - javno jeobjelodanio posqedwi predsjednikPredsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi}.U emisiji privatne slovena~ke TV -mreè "MTV" Mesi} je izjavio "da jedo{ao u Beograd na najvi{u saveznufunkciju da posredstvom tada{wejugoslovenske diplomatije stupi u vezusa najuticajnijim me|unarodnim fak-torima i uvjeri ih u besmislenostopstanka Jugoslavije." "Ideju o razbi-jawu Jugoslavije èlio sam da prene-sem onima koji su imali najja~i uticajna wenu sudbinu - Gen{eru i Papi. SaGen{arom sam se susreo ~ak tri puta.On mi je i omogu}io kontakt sa Svetomstolicom. Papa i Gen{er sloìli suse sa potpunim razbijawem SFRJ",tvrdi Mesi}.

08. 11. 1995.

Vlasti RS oslobodile su ameri~kognovinara Dejvida Rouda, uhap{enog29. oktobra na podru~ju Zvornika, jerje ilegalno pre{ao granicu RS i u wojboravio, a svoja dokumenta falsi-fikovao, a nakon intervencijedràvnog sekretara Kristofera kodpredsjednika Srbije SlobodanaMilo{evi}a.

Rusija }e definitivno u~estvovati uakcijama multinacionalnih snaga ubiv{oj Bosni koju priprema NATO ~imbude potpisan mirovni sporazum,zajedni~ki su u Briselu potvrdiliministri odbrane SAD Vilijam Perii Rusije Pavel Gra~ov.

Pregovori o biv{oj Bosni uameri~koj vojnoj bazi u Ohaju sve vi{edobijaju karakter simultanke u kojoj jena jednoj strani Ri~ard Holbruk, a nadrugoj svi ostali, ocjewuje briselskidnevnik "Soar". Ameri~ki pregovara~mora pri tom da se trudi da izbegnemnoge zamke, me|u koje spadaju prijet-wa Hrvatske Sremsko-barawskojoblasti, mogu}a blokada ruskog u~e{}au budu}im mirovnim snagama za Bosnui razdori unutar muslimansko-hrvatske federacije.

09. 11. 1995.

Ameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer doputovao je u Dejton da biu~estvovao u mirovnim pregovorima.Izvje{ta~i javqaju da supregovara~kim delegacijama vra}enirevidirani mirovni dokumenti,sa~iweni na osnovu primjedbi dele-gacija koje su mogle biti prihva}ene.

Komitet za sankcije pri UN odlu~ioje, na osnovu dogovora u Ohaju, da seodobri isporuka ruskog gasa i drugihenergenata Jugoslaviji. ZahtjeveKomitetu uputili su predsjednikSrbije Milo{evi} i BiH Izet-begovi}.


282

Delegaciji SRJ u Dejtonu skrenuta jepa`wa da }e se Francuska usprotivi-ti ukidawu sankcija prema SRJ akopitawe dvojice francuskih pilota,~iji je "Mira` 2000" oboren kod Pala30. avgusta, ne bude rije{eno.

Me|unarodni sud za ratne zlo~inepodigao je optu`nicu protiv trojiceoficira biv{e JNA - MileMrki{i}a, Miroslava Radi}a iVeselina [qivan~anina. Oni seterete za masovna ubistva po~iwena1991. godine kod Vukovara.

Savjet bezbjednosti UN izglasao jeRezoluciju 1019 kojom se od Hrvatsketraì da prestane da kr{i qudskaprava u Krajini, a od "bosanskihSrba" da se odmah oslobode lica nes-rpske nacionalnosti, zadràna uregionu Srebrenice i Bawe Luke i dapredstavnicima humanitarnih organi-zacije dozvole kontakt s tim licima.

10. 11. 1995.

U Dejtonu je, uz posredovawe SAD,potpisan sporazum izme|u predsjedni-ka Hrvatske Frawe Tu|mana i pred-sjednika BiH Alije Izetbegovi}a oja~awu Federacije BiH. Predvi|enoje formirawe zajedni~ke carinskeunije, omogu}avawe slobodnogkretawa svih gra|ana na teritorijiFederacije i povratak izbjeglica usvoje domove. Mostar je odre|en kaojedinstveni grad.

11. 11. 1995.

Na pregovorima u Dejtonu glavnatema je ustavno ure|ewe i teritori-jalno razgrani~ewe dva entiteta uBiH. Jugoslovenska delegacija insis-tira na slovu i duhu Wujor{kihdogovora, dok muslimanska delegacijanastoji da budu}im organima bosanskeunije pridoda funkcije koje bivodile centralizovawu vlasti u BiH.Predstavnik Ruske Federacije, kojiu~estvuje kao posrednik na pregov-orima u Dejtonu, izjavio je da Rusija

nastoji da se sankcije prema SRJ {toprije ukinu.

Specijalni izaslanik ruskog predsjed-nika za biv{u Jugoslaviju Aleksan-dar Zotov usprotivio se ameri~komzahtjevu za smjewivawe sa funkcijapredsjednika Republike Srpske drRadovana Karaxi}a i generala RatkaMladi}a.

Visoki funkcioneri NATO-a stiglisu u BiH da bi ispitali mogu}nostirasporeda me|unarodnih snaga koje biposlje uspostavqenog mira trebalo dazamijene snage UN.

12. 11. 1995.

[ef pregovara~ke delegacijeSremsko-barawske oblasti MilanMilanovi} izjavio je u Erdutu daSporazum, postignut sa hrvatskomstranom, predstavqa ispuweweosnovnog ciqa sa kojim je srpskastrana u{la u pregovara~ki proces jerse naime obezbje|uje mir i za{titali~ne i imovinske sigurnosti srpskognaroda u Sremsko-barawskoj oblas-ti". "Ne verujemo hrvatskoj dràvi daje u stawu i da èli da za{titi pravaSrba. Da bismo izbjegli ratnu opciju,poklonili smo povjerewe me|unarod-nim organizacijama i garancijama kojedaju UN, odnosno Savjet bezbjednostiUN i me|unarodna zajednica u cjeli-ni", istakao je Milanovi}.

U Erdutu i Zagrebu potpisan jeSporazum o mirovnom rje{ewukrize u Sremsko-barawskoj oblastikojom se u toj oblasti zaustavqa ratnostawe i uvodi me|unarodna uprava.Tekst Sporazuma u ime Srpske stranepotpisao je Milan Milanovi}, u imeHrvatske Hrvoje [arini}, {efkabineta predsjednika Tu|mana, a uime me|unarodne zajednice me|unaro-dni posrednici Torvald Stoltenbergi Piter Galbrajt. Poslije potpisi-vawa, tekst Sporazuma je upu}en uWujork, Savjetu bezbjednosti, koji je,kako je to utvr|eno odredbama ovogmirovnog akta, garant wegovog ost-

varivawa. Sporazum sadrì 14 ta~akai wime je ispo{tovano svih 11 zahtje-va srpske strane.

"Wujork tajms" ocjewuje da je pred-sjednik Srbije Slobodan Milo{evi}"najvi{e okrenut miru". "Va{ingtonpost" kaè da je to ~ovjek s kojim semora ra~unati ako se èli mir naBalkanu.

13. 11. 1995.

Rad na mapama, odnosno razgra-ni~ewu u biv{oj BiH mawe - vi{eje zavr{en, ali jo{ nema dogovora ostatusu Sarajeva - javqaju ameri~kimediji pozivaju}i se na jednog diplo-matu koji u~estvuje na konferenciji uvojnoj bazi Rajt-Paterson. Premawegovoj tvrdwi, "strane su pokazalefleksibilnost tokom pregovora orazgra-ni~ewu, ali problem Sarajevai daqe ostaje najteì, mada su poseb-na pitawa bili i Gora`de, te koridorkoji spaja dva dela srpske teritori-je".

Pred Me|unarodnim sudom u Hagu zaratne zlo~ine na teritoriji biv{eJugoslavije podignuta je optu`nicaprotiv {estorice Hrvata zbog ratnihzlo~ina po~iwenih na teritorijibiv{e BiH u razdobqu od maja 1992.do maja 1993. godine. Optuèni DarioKordi}, Tiofil Bla{ki}, Marioêrkez, Ivan [anti}, PeroSkopqak i Zlatko Aleksovski, svi~lanovi HVO i HDZ, izvr{ili sute{ke zlo~ine protiv ~ove~nosti,pojedina~no i u saradwi sa drugimplanirali, podsticali ili na drugina~in pomagali i sudelovali uizvr{ewu zlo~ina progona bosanskihmuslimana na politi~koj, rasnoj iverskoj osnovi.

Komanda VRS u Bile}i saop{tila jeda je hrvatska vojska poku{alaproboj kod Trebiwa.

14. 11. 1995.

Pregovori u Dejtonu na{li su se uzavr{noj fazi i u }orsokaku zbog

1995


283

problema oko teritorijalne podjelebiv{e BiH. Muslimanska delegacija napregovorima u Dejtonu odbija da prih-vati izlazak Republike Srpske namore i da vrati okupirani SanskiMost, a protivi se i pro{irewu srp-skog koridora na 20 kilometara krozPosavinu. Su{tina problema je u tomeda li }e biv{a Bosna ostati jedin-stvena dràva ili }e biti podijeqenana Federaciju BiH i RepublikuSrpsku.

Dok ve}ina stranaka u Hrvatskojuglavnom prihvata sporazum oSremsko-barawskoj oblasti, hrvatskeizbjeglice iz Vukovara gwevnoprotestuju, isti~u}i da oni ne mogu daìve u miru sa Srbima.

Ri~ard Goldston, tuìlac Me|unaro-dnog suda za zlo~ine na tlu biv{eJugoslavije, upozorio je da mirovnisporazum o rje{avawu krize na pros-toru biv{e Jugoslavije ne smijeukqu~ivati amnestiju za ratne zlo~ine.Goldston je rekao da bi bi suprotanme|unarodnom pravu i Poveqi UNbilo kakav prijedlog da SRJ kao diomirovnog sporazuma bude oslobo|enaobaveze da izru~i sudu Karaxi}a iMladi}a.

15. 11. 1995.

Vlada SRJ prihvatila je [estiizvje{taj o izvr{enim ratnimzlo~inima na podru~ju prethodneJugoslavije, koji }e biti dostavqenUN. U wemu je prikazano 178 slu~ajevakr{ewa me|unarodnog humanitarnogprava na tlu biv{e Jugoslavije. Odtoga 40 se odnosi na namjerno ubijawecivila, 20 na nehumano ubijaweuhap{enih i ratnih zarobqenika.

16. 11. 1995.

Ameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer je skratio posjetu Japanuda bi se vratio u Dejton, u kome su,prema rije~ima Nikolas Bernsa,mirovni pregovori "sitgli do ta~ke

kada se vi{e ne moè odlagatidono{ewe fundamentalnih odluka" -sve~ane verifikacije mirovnog spo-razuma ili prekida pregovora.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|manje otputovao u Zagreb nakon potpisi-vawa sporazuma o nesmetanom povratku30.000 muslimanskih izbjeglica uCazinsku Krajinu i ekonomskoj sarad-wi i zajedni~kim investicijamaizme|u Federacije BiH i Hrvatske.Dosada{wi tok pregovora on je ocije-nio kao "veoma uspje{an sa hrvatskogstanovi{ta".

Komitet za sankcije Savjeta bezb-jednosti UN zvani~no je obavijestioVladu SRJ da je odobren izvoz gasa izRusije za SR Jugoslaviju za period od{est mjeseci, u odre|enim mjese~nimkvotama.

Pred Ha{kim sudom za ratnezlo~ine po~iwene na teritorijibiv{e Jugoslavije podignute su noveoptu`nice protiv predsjednika RSRadovana Karaxi}a i komandanta G[VRS Ratka Mladi}a. Za razliku odprethodne optu`nice od 25. jula 1995.godine, kada su optuèni za ukupnu dje-latnost tokom trogodi{weg rata uBiH, ovoga puta su optuèni da sudirektno krivi i odgovorni zadoga|aje od 6. do 23. jula u za{ti}enojzoni Srebrenice, kada su snage podwihovom komandom, kako je navedeno,"prakti~no eliminisale muslimanskostanovni{tvo Srebrenice".

U pismu Ri~ardu Holbruku predsjed-nik Federacije BiH Kre{imir Zubakje zaprijetio da ne}e potpisati doku-ment o podjeli BiH, jer "ne zadovoqa-va ni osnovne kriterijume pravednogmira" i iznio uvjerewe da su Hrvati uBiH "u izvjesnoj mjeri `rtve mirovnihpregovora".

17. 11. 1995.

U vazduhoplovnu bazu Rajt-Peterson uOhaju, u ciqu rje{avawa sporova

izme|u pregovara~kih strana - srpske imuslimanske - doputovali ameri~kisekretar za odbranu Vilijem Peri,savjetnik predsjednika SAD zanacionalnu odbranu Entoni Lejk ikomandant NATO u Ervopi XonXulvan. Nikolas Berns, portparolStjet departmenta je saop{tio da je upregovorima do{lo do "zna~ajnognapretka", ali da su "preostalizna~ajni izazovi", jer po jednom odameri~kih u~esnika, "srpska stranajo{ insistira na samostalnoj upravi udjelu Sarajeva i traì Gora`de, dokmuslimanska vlada odbija oba zahtjevai insistira da Srbi vrate Srebrenicui @epu".

18. 11. 1995.

Ameri~ki dràvni sekretar VorenKristofer je u Dejtonu zapo~eo seri-ju razgovora sa pregovara~kim dele-gacijama u potrazi za rje{ewemotvorenih pitawa. U vezi sa postignu-tim rezultatima Nikolas Berns jeizjavio da se pregovori o Bosninalaze u kriti~noj fazi, ali da posto-ji uvjerewe da se mogu uspje{no i brzoprivesti kraju.

Radio Sarajevo je javio da je predsjed-nik Federacije BiH Kre{imir Zubakpodnio ostavku, nezadovoqan prijedl-ogom o podjeli BiH, po kome biPosavina pripala RS.

Iz francuskog MIP je javqeno da }ese mirovna konferencija o Bosniodràti prvih dana decembra uParizu, jer se o~ekuje pozitivan i brzishod mirovnih pregovora u Dejtonu.

19. 11. 1995.

Jedini ovla{}en da daje izjave o tokumirovnih pregovora u DejtonuNikolas Berns je saop{tio da o~ekujewihov zavr{etak i da }e rezultatibiti saop{teni sqede}eg dana u 10.00~asova po lokalnom vremenu (16.00~asova po jugoslovenskom). On je upo-zorio da ne treba ùriti sa prognoza-


284

ma, jer "jo{ postoje zna~ajne iozbiqne razlike izme|u tri strane",koje je poku{ao da premosti ameri~kidràvni sekretar Voren Kristofertokom 22,5 ~asa neprekidnih razgovo-ra, pojedina~no sa svakom delegaci-jom. On je tako|e rekao da jeKristofer poslije konsultacija sapredstavnikom EU Karlom Biltom ipredstavnikom Rusije IgoromIvanovim, kao i poslije analizepostignutog sa svojim pomo}nikomRi~ardom Holbrukom zakqu~io da je"vijeme da strane izaberu izme|u ratai mira". Da bi prisustvovao zavr{nomsastanku u Dejtonu iz Zagreba je dop-utovao hrvatski predsjednik FrawoTu|man.

20. 11. 1995.

I pored ve} zakazane ceremonijeparafirawa mirovnog sporazuma oBiH u Dejtonu, zatim wenog odlagawaza nekoliko sati, pregovori oko razm-jene teritorija, statusu Sarajeva ikoridorima u Posavini i premaGora`du zapali su u krizu i zapri-jetila je opasnost da budu prekinuti.Me|utim, u momentu kada su agencijeve} javqale da se {efovi srpske del-egacije Slobodan Milo{evi} i mus-limanske Alija Izetbegovi} sprema-ju da otputuju, uslijedila je vijest daje ameri~ki pregovara~ki tim, na ~elusa dràvnim sekretarom VorenomKristoferom, odustav{i od sop-stvenog ultimatuma "ili sporazum ilirazlaz" uspio da pregovara~e zadrìna okupu i obezbijedi nastavak pre-govora o preostalim nerije{enimpitawima. Tome je doprinio i apelpredsjednika SAD Frawi Tu|manu daodustane od zahtjeva u pogledu statusaBr~kog.

[efovi diplomatija SR Jugoslavije iHrvatske Milan Milutinovi} i MateGrani} su u Dejtonu potpisaliSporazum o traèwu nestalih lica nateritoriji jedne i druge zemqe, tj. oformirawu zajedni~ke komisije koja}e se baviti tim pitawima.

Komandant NATO-a za Evropu,ameri~ki general Xon Xulvan sezaloìo za jedinstvenu komandusnagama koje bi u BiH trebalo daobezbijede sprovo|ewe mirovnog spo-razuma, kako ne bi bile sputavanerazli~itim politikama zemaqa ~ijivojnici }e u~estvovati u misiji.

21. 11. 1995.

Delegacije Jugoslavije, Hrvatske imuslimanske vlade u Sarajevu, dogovo-rile su se u Dejtonu da prihvateMirovni sporazum, na kojem su ubazi Rajt Paterson radile 21 dan.Dogovor o tome postigli su {efJugoslovenske delegacije predsjednikSrbije Slobodan Milo{evi},hrvatski predsjednik Frawo Tu|mani lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi}, uz posredni~ku misiju~lanica Kontakt-grupe, me|u kojimaje najaktivniju ulogu imala ameri~kadelegacija. Kako se saznaje, prelomnoje bilo to {to su predsjedniciMilo{evi} i Tu|man predo~iliKristoferu da oni ne}e oti}i izOhaja bez sporazuma i ako ne moèdruga~ije, da }e oni sami prihvatiti ipotpisivati mirovni sporazum. To jeKristofer odmah saop{tio Izetbe-govi}u, pa je nakon toga uslijedio sas-tanak {efova sve tri delegacije sawim. Na tom sastanku je postignutdogovor da se mirovni sporazum izOhaja prihvati i da se pregovori, kojisu trajali tri nedjeqe, privedu kraju.Odmah poslije toga, prije nego {to sunovinari i obavje{teni, oglasio seameri~ki predsjednik Bil Klinton,koji je u obra}awu naciji iz Bijeleku}e saop{tio da je u Ohaju postignutmirovni dogovor o zavr{etku rata uBosni. Klinton je u kratkom obra}awunaciji, rekao da je sa dana{wimdanom sklapawem mirovnog sporazu-ma, zavr{en i okon~an najozbiqnijiratni sukob na tlu Evrope poslijeDrugog svjetskog rata. Sklapawe mira,istakao je Klinton, zna~ajno je za sta-bilizaciju prilika na Balkanu i zabezbjednost cijele Evrope. [ef

Bijele ku}e je saop{tio da jeDejtonskim sporazumom dogovoreno daBosna bude cjelovita zajedni~kadràva dva dràvna entiteta -Federacije BiH i Republike Srpske,da }e Sarajevo tako|e biti cjelovitgrad, a da }e centralna vlast u Bosnipredstavqati tu zajedni~ku dràvuprema svijetu, {to zna~i da }e imatikompetencije u domenu spoqne poli-tike, monetarnog sistema i nekihdrugih sli~nih zajedni~kih djelatnos-ti. Tokom protekle no}i do{lo je dopotpunog raskola izme|u delegacijeSR Jugoslavije i RS, zbog dokumenatakoji se odnose na ulazak snaga NATO-a u Srpsku. Iz pouzdanih izvora sesaznaje da je na sastanku, koji jeodràn prethodne ve~eri, delegacijaRS dala svoja tri glasa protiv ulaskaNATO trupa na teritoriju RS, dok jedelegacija SRJ sa tri glasa odobrilaulazak vojnika NATO-a. U zvani~nomzapisniku ostalo je zabiqeèno da jepredsjednik Slobodan Milo{evi}svoj odlu~uju}i ~etvrti glas dao zaulazak NATO snaga na teritoriju RS."Prema Sporazumu strane trupe kojesu samo do prije dva i po mjesecazlo~ina~ki bombardovale RS ima}epotpunu slobodu kretawa na cijelojwenoj teritoriji", rekao je ovajzvani~nik.

Predsjednik Srbije i {ef zajedni~kedelegacije SR Jugoslavije i RS namirovnim pregovorima u DejtonuSlobodan Milo{evi} ~estitao jegra|anima SR Jugoslavije i RepublikeSrpske "uspe{an zavr{etak pregovorao biv{oj BiH". "Gra|anima RepublikeSrpske èlim uspe{nu Republiku,èlim im mir i uspe{nu saradwu samuslimansko-hrvatskom federacijom" - istakao je Milo{evi} u izjavi zaTeleviziju Srbije. "Rat je danasprestao, jer je kona~no fiksiranata~na granica izme|u RepublikeSrpske i Federacije BiH" - dodao jeMilo{evi}, isti~u}i da "nikakvedaqe vojne akcije ne bi imale smis-la". Govore}i o mapama, predsjednikSrbije je istakao da su one "boqe od

1995


285

onih koje je ponudila Kontakt grupa"preciziraju}i da su na zapaduRepublike Srpske Srbima "vra}enigradovi Mrkowi} Grad i [ipovo".Prema wegovim rije~ima, "u central-nom delu Republike Srpske pod srp-skom kontrolom ostaju Ozren i Doboj,te gradovi Modri~a, Derventa, Brod,[amac, Br~ko, kao i Vi{egrad,Srebrenica, @epa, na istoku RS". Nakraju izjave Milo{evi} je rekao da jerezolucija Savjeta bezbjednosti o sus-penziji sankcija prema SR Jugoslavijiu{la u proceduru i da o~ekuje dasankcije budu suspendovane, a zatim ipotpuno ukinute.

Neposredno pred potpisivawemirovnog sporazuma mr Mom~iloKraji{nik, predsjednik Narodneskup{tine RS i ~lan pregovara~ke del-egacije Srpske istakao je: "Na sastankukome nije prisustvovala na{a dele-gacija postignut je sporazum izme|udijela delegacije iz SR Jugoslavije ikopredsjednika i druge dvije strane oplanu za koji moramo re}i da nezadovoqava ni minimum na{ih intere-sa niti zadataka koje nam je dalaSkup{tina RS i strate{kih ciqevakoje smo na skup{tini usvojili.Upozorili smo i predsjednikaMilo{evi}a i drugi dio delegacijeda niko nema prava da potpi{e takavplan, niti da prihvati te mape kojimase, fakti~ki, mnogo vi{e daje nego {tose moè dobiti. Kad ovo kaèm, ho}uda naglasim da na{a delegacija nijeprihvatila ovaj plan, niti je pot-pisala, niti }e potpisati ove mape. Neznamo kako }e se sve to daqe odvijati.U ovom trenutku po~iwe sve~ana cere-monija, na koju na{a delegacija nijeoti{la. Osnovni na{ prigovor je {tomape nismo mogli vidjeti sve do 10minuta prije po~etka ceremonije".

Alija Izetbegovi} je poru~io: "Tomo`da nije pravedan mir, ali jepravedniji nego nastavak rata. U ovojsituaciji kakva je sada, boqi mir nijemogao biti postignut".

U Bawoj Luci vijest o postizawumirovnog sporazuma u Dejtonu poz-dravqena je izlivima radosti ipucwavom.

Komandant Sarajevsko-romanijskogkorpusa VRS Dragomir Milo{evi} jesaop{tio da se dva francuska pilota,oborena krajem avgusta, nalaze na sig-urnom ali je odbio da bilo {ta pre-ciznije kaè o wihovoj sudbini.

22. 11. 1995.

Mr Rajko Kasagi}, mandatar VladeRepublike Srpske u svojoj izjavi naDejtonski sporazum datoj u BawojLuci, pored ostalog je rekao: "Premamom saznawu, mi smo u Dejtonu dobiliRepubliku, ali jo{ ne znam kakav jestepen wene samostalnosti. îni mi seda }e jo{ trebati mnogo vremena iìvaca da se utro{i da bismoutvrdili sve elemente koji su bitni zaodgovaraju}i stepen samostalnostiRepublike Srpske. Sa muslimanima iHrvatima se moramo razdvojiti, swima moèmo biti samo dobri susje-di i ekonomski sara|ivati. Mislim da}e se sve o tome kona~no znati potpi-sivawem mirovnog ugovora u Parizu."

U svom reagovawu na Sporazum uDejtonu dr Biqana Plav{i}, pot-predsjednik RS u Bawoj Luci je istak-la: "Ta parada, koja je tamo organizo-vana, podsetila me je na po~etak rata,jer znamo da je sva tragedija koja seovde desila, reìrana upravo uAmerici. Karl Bilt je u svomobra}awu u~esnicima promocije mirau Dejtonu rekao da mir jeste potpisan,ali da }e to tek videti kako }e to upraksi biti ostvareno. Wegovu dozusumwe mi moèmo dobro shvatiti, mikoji smo ìveli sa na{im neprijate-qima i koje smo upoznali za vremeovog rata. Plan koji se sada nudi boqije od plana Kontakt grupe, po kojem jetrebalo da izgubimo 18 gradova. Ovajplan, jeste zna~ajno poboq{awe uustavnom re{ewu, a isto tako u i ter-itorijalnom. Boqa strana ovog spo-

razuma jeste da smo se kona~no razd-vojili od Hrvata i muslimana u BiH,koji su ovom veku tri puta po~iniligenocid nad srpskim narodom: 1914,1941. i u ovom ratu. Jako je va`no nataj na~in se za{tititi odvajawem odwih. Ponavqam re~i gospodinaMilo{evi}a, koji je ju~e rekao da jedobro fiksirana granica izme|uRepublike Srpske i muslimansko-hrvatske federacije. Rat nas jeprisilio da se ovako razdvojimo i jamislim da je to dobro i za nas i zawih, jer }e s obe strane dugo bitineprijateqska atmosfera, pa je zbogtoga i zdravo da se ovako odvojimo. Toje taj veliki korak."

"Socijalisti~ka partija RepublikeSrpske izraàva veliko zadovoqstvo{to je u Dejtonu postignut sveobuhvat-ni sporazum kojim se okon~ava rat naprostoru prethodne Jugoslavije,prestaje ubijawe i stradawe naroda,za {to se Socijalisti~ka partijauporno borila. Odu{evqewe koje sugra|ani i vojnici {irom RepublikeSrpske, sino} iskazali, na vijest ozakqu~ewu sporazuma, najboqe pokazu-je koliko su iskreno bili opredjeqeniza mir i jasna poruka onima koji bi daproduè rat, da za to ne}e dobitipodr{ku. Socijalisti~ka partija RS }eostati dosqedna svom programskomopredeqjewu u ostvarivawu interesasrpskog naroda i svih gra|ana RS",kaè se u saop{tewu Socijalisti~kepartije RS koje je potpisao wen pred-sjednik Dragutin Ili}.

Predsjednik Demokratske strankeZoran \in|i} izjavio je u Beograduda kraj rata podrazumijeva da }e sesporovi i sukobi ubudu}e rje{avatimirnim sredstvima, a to zna~i kompro-misima i u skladu sa na~elima toler-ancije.

Mirovni sporazum za biv{u BiH bi}epotpisan u Parizu, potvrdila jeBijela ku}a. "SAD i evropske zemqeusaglasile su se o mjestu za ceremoni-ju potpisivawa", izjavio je portparol


286

ameri~kog predsjednika MajkMekari. On je dodao da su nastavqenirazgovori o utvr|ivawu datumaodràvawa ceremonije.

[ef jugoslovenske delegacije namirovnim pregovorima u Dejtonupredsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} izjavio je na aerodromu"Beograd" da je ciq putovawa i pre-govora za na{u delegaciju bio mir ida je taj ciq uspje{no ostvaren.Obra}uju}i se visokim dràvnimli~nostima i novinarima koji su gado~ekali, Milo{evi} je izrazio zah-valnost na srda~noj dobrodo{lici,naglasiv{i da je u Dejtonu za sve nar-ode na ovim prostorima ostvarenpravedan mir, kao osnova za stabil-nost, saradwu, ravnopravnost narodai qudi, po{tovawe qudskih prava, zahumani razvoj ovog regiona i zauslove koji }e se ubudu}e stvarati ikoristiti. Zajedno sa predsjednikomMilo{evi}em, u Beograd su se istimavionom vratili i svi ~lanovi na{epregovara~ke delegacije, predsjednikCrne Gore Momir Bulatovi}, savezniministar za inostrane poslove MilanMilutinovi}, predsjednik Skup{tineRepublike Srpske Mom~ilo Kraji{-nik i ministar inostranih poslovaRS Aleksa Buha.

Savjet bezbjednosti UN je usvojioRezoluciju 1021, kojom je ukinutembargo na isporuke oru`ja dràvamanastalim na tlu prethodne Jugoslavije,zaveden rezolucijama 7133 (1991) i727 (1992). Prema ovoj rezoluciji,embargo ostaje na snazi prvih 90 danaposlije zvani~nog potpisivawaMirovnog sporazuma.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkujednoglasno je odlu~io da se sus-penduju sankcije Jugoslaviji. Na sjed-nici Savjeta, koja je uslijedila danposlije parafirawa mirovnog spo-razuma o Bosni, u Dejtonu, u Ohaju,izglasana je Rezolucija 1022 u kojojje zapisano da se sankcije Jugoslavijitrajno suspenduju i da ta odluka stupana snagu ~inom samog izglasavawa,

zna~i odmah. Odluka o suspenzijisankcija Jugoslaviji donesena je nakontri i po godine, koliko je proteklood dalekog 30. maja 1992. godine, kadaje Savjet donio prvu rezoluciju ozavo|ewu ekonomskog embarga protivSR Jugoslavije, tvrde}i da se SRJmije{a u rat u Bosni.

Rezolucijom 1023 Savjet bezbjed-nosti UN je pozdravio Osnovni spo-razum o regionu Isto~ne Slavonije,Barawe i Zapadnog Srema od 12.novembra i prihvatio zahtjev ouspostavqawu Prelazne uprave irazmje{tawu odgovaraju}ih me|unaro-dnih snaga, kako bi se olak{alo spro-vo|ewe Sporazuma.

Hrvatski predsjednik Frawo Tu|manje nakon povratka u Zagreb ocijenioda je Hrvatska na mirovnim pregov-orima "dobila sve {to je mogla", aline i cijelu bosansku Posavinu.

23. 11. 1995.

U Beogradu su se sastala rukovodstvaSavezne Republike Jugoslavije iRepublike Srpske, na kojem je razma-tran Dejtonski mirovni sporazum.Ocijeweno je da sporazum predstavqaistorijski akt u interesu mira.Rukovodstvo Srpske saop{tilo je daprihvata sporazum i da }e, i poredpostojawa nekih rje{ewa bolnih zaRS, Srpska u cjelini provesti spo-razum i sve obaveze koje iz wegaproisti~u, a mogu}e negativneposqedice pojedinih rje{ewa bi}eprevazilaène naporima cijele zajed-nice i uz pomo} SR Jugoslavije.Sastanku su prisustvovali predsjed-nik SR Jugoslavije Zoran Lili},predsjednik Srbije SlobodanMilo{evi}, predsjednik Crne GoreMomir Bulatovi}, predsjednikSavezne Vlade Radoje Konti}, i min-istar spoqnih poslova MilanMilutinovi}, a iz Republike Srpskepredsjednik RS Radovan Karaxi},predsjednik Narodne skup{tineMom~ilo Kraji{nik, potpredsjedni-ci RS Biqana Plav{i} i Nikola

Koqevi}, predsjednik Vlade Du{anKozi}, mandatar Vlade RajkoKasagi}, ministar spoqnih poslovaAleksa Buha, ministar unutra{wihposlova Tomo Kova~ i general-majorZdravko Tolimir.

Pregovara~ke strane na mirovnimpregovorima u Dejtonu dogovorile suse da pitawe sudbine koridora kodBr~kog bude rije{eno me|unarodnomarbitraòm.

Ve}ina hrvatskih opozicionihstranaka je izrazila nezadovoqstvoDejtonskim mirovnim sporazumom,ocjewuju}i da je wime postignut "lo{mir za Hrvatsku" i da za ove prostorepredstavqa daqu agoniju i, mo`da,jo{ goru katastrofu, pogotovo nakonukidawa embarga na oru`je.

24. 11. 1995.

Vijest da je rukovodstvo RS prih-vatilo Dejtonski sporazum u Bijelojku}i u Va{ingtonu i u Pentagonu jeprimqena sa olak{awem, jer nijeo~ekivan "tako povoqan razvoj u takokratkom roku", a samo prihvatawe jeocijeweno kao "krupna politi~ka pob-jeda predsjednika Milo{evi}a".Tako|e je procijeweno da je "tvrdalinija" u vrhu "bosanskih Srba" -Karaxi}, Plav{i}, Kraji{nik -morala da popusti pred Milo{e-vi}evim argumentima, dok je NikolaKoqevi} predstavqen kao "vo|aumjerene struje".

Hrvatske snage pale i pqa~kaju ku}ena podru~ju sjeverozapadne Bosnekoje, prema Sporazumu u Dejtonu,treba da bude vra}eno pod kontroluRepublike Srpske, saop{tio je port-parol UNPROFOR-a u SarajevuAleksandar Ivanko. "UNPROFOR jeprimio izvje{taje o paqewu ku}a uMrkowi} Gradu i [ipovu", rekao jeIvanko, podsje}aju}i da je u ovimgradovima, ve}ina ku}a napu{tenapo{to je srpsko stanovni{tvo izbjeg-lo pred ofanzivom hrvatskih snaga.

1995


287

25. 11. 1995.

U organizaciji Saveza srpske omla-dine, u sarajevskom nasequ Vogo{}aodràn je protestni miting na kom jeveliki broj mladih izrazio svoj gwevi nezadovoqstvo zbog nepravde koja jeDejtonskim sporazumom nanesenaSrpskom Sarajevu. Prisutnima su seobratili gradona~elnik SrpskogSarajeva prof. dr Vojislav Maksi-movi} i predsjednik Ratnog predsjed-ni{tva op{tine Vogo{}a RajkoKoprivica.

Komitet za prikupqawe podataka oratnim zlo~inima Vlade SRJdostavio je funkcionerima UN u@enevi dva dokumenta o zlo~inimakoje je Vojska Hrvatske izvr{ila nadcivilnim stanovni{tvom u ZapadnojSlavoniji 1. i 2. maja 1995. godine, naputu Oku~ani-Stara Gradi{ka, i usjeverozapadnoj Bosni 13. septembra1995. godine na putu Dowi Vakuf-Jajce. Na osnovu izjava svjedoka nave-deno je da je ubijeno na stotine i nahiqade raweno èna, djece i staraca,iako je Hrvatska vojska sutradan poizvr{enim zlo~inima uklawaladokaze, spaquju}i tijela ubijenih.

26. 11. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} izjavio je "da Srbiiz Sarajeva nisu spremni da prihvatemuslimansku vlast nad svojim gradom".Predsjednik Srpske je u intervjuu VVSzatraìo "ponovne pregovore o tompitawu, ili specijalni status zaSrpsko Sarajevo, uz za{titu me|unaro-dne zajednice najmawe u sqede}ih petgodina."

U intervjuu francuskom dnevniku"Info-maten" predsjednik RS Rado-van Karaxi} je upozorio da }e bitikrvoproli}a ako snage NATO-apoku{aju u Bosni da uhapse wega ilinekog wegovog sunarodnika. "Ako se nebudu pona{ali kao prijateqi, sva{tamoè da se dogodi. I budite sigurni

da }e najmawe wih 300.000 morati dabude raspore|eno u Bosni da bi meneuhapsili", rekao je on.

Na konferenciji za {tampu u BawojLuci Milorad Dodik, predsjednikKluba nezavisnih poslanikaSkup{tine Republike Srpske, nov-inarima iznio stav i mi{qewe svojeparlamentarne grupe o mirovnom pro-cesu na prostorima biv{e BiH.Govore}i o miru perefiranom uDejtonu, Dodik je istakao da Klubnezavisnih poslanika apsoltuno uovakvim okolnostima, bez obzira na tokoliko neka rje{ewa bila bolna,podràva predloèni mirovni doku-ment. U tom smislu visoko se cijeniuloga Slobodana Milo{evi}a i sma-tra se da se istinski prema mirukrenulo kada je rukovodstvo RepublikeSrpske prihvatilo da na ~elu zajed-ni~ke delgacije bude predsjednikSrbije. "U ovakvoj situaciji i bezi-zlazu u kojem smo se na{li, prijesvega zbog nedefinisanih nacional-nih i dràvnih ciqeva, smatram da jedejtonski sporazum istorijski i sadaje najbitnije da se {to prije po~ne swegovom realizacijom, odnosno da seostvari puna saradwa RepublikeSrpske sa me|unarodnom zajednicom.Svaki drugi put bio bi ~isti avantur-izam, koji bi mogao da ugrozi vitalneciqeve srpskog naroda u cjelini, i tajavanturizam se ne smije ni u komslu~aju dozvoliti", rekao je Dodik.

Predsjednik Hrvatske RepublikeHerceg-Bosne i predsjednik Federa-cije BiH Kre{imir Zubak je rekao da}e kona~no podnijeti ostavku na obefunkcije, najavqenu jo{ u Dejtonu,zbog toga {to je po wegovoj ocjeniDejtonski sporazum "nepovoqan i zahrvatski i za muslimanski narod".

27. 11. 1995.

[efovi geral{tabova zemaqa ~lan-ica NATO-a, me|u wijma prvi putposlije 29 godina {ef General{tabaFrancuske, na sastanku u Briselu

raspravqali su o operativnom planumultinacionalnih snaga od 60.000vojnika za sprovo|ewe mira u Bosni(IFOR). Ove snage ne}e biti samo"~uvari mira", ve} }e imati potpunukontrolu "na kopunu, u vazduhu i namoru". One }e se poslije sve~anog pot-pisivawa Mirovnog sporazuma ras-porediti du` linija razdvajawa.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonzatraìo je od ameri~ke javnosti i odKongresa da podrè slawe ameri~kihmirovnih trupa u Bosnu jer je to odvitalnog interesa za mir na Balkanu,za ameri~ku lidersku poziciju u svije-tu i za evropsku stabilnost."Ameri~ki vojnici ne idu u Bosnu daratuju, nego da tamo brane mir koji jepostignut zahavaquju}i ameri~komdiplomatskom vo|stvu", rekao je Klin-ton obra}aju}i se naciji putem TV.

Prvi put od osnivawa, u sjedi{tuNATO-a podijeqeno je 70 odlikovawa"za usluge miru i slobodi u biv{ojJugoslaviji".

28. 11. 1995.

U sjedi{tu NATO-a u Briselu odrànje sastanak ministara odbrane SAD iRusije, Vilijema Perija i PavelaGra~ova. Precizirani su detaqi okou~e{}a ruske brigade u operacijisprovo|ewa mira u BiH. Brigada od1.500 vojnika ne}e biti u "NATO-lancu" komandovawa, ve} "strate{ki"direktno pod glavnom komandom ~itaveIFOR-ove operacije, generalomXorxom Xulvanom, a pod "takti~kom"komandom ruskog generala Leontija[evcova.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} upozorio je u inter-vjuu ameri~koj televizijskoj mreìCNN na te{ko}e u primjeniDejtonskog sporazuma, ukoliko ne budeprona|eno novo rje{ewe za SrpskoSarajevo. "Ako ne prona|emo posebanna~in implementacije Sporazuma zaSarajevo, dobi}emo evropski Bejrut".


288

29. 11. 1995.

MIP Francuske je saop{tio da jeprihva}ena inicijativa SAD da sepotpisivawe Ugovora o miru u BiHobavi 14. decembra u Parizu.

Skup{tina BiH jednoglasno jepodràla Dejtonski sporazum. Prili-kom otvarawa zasijedawa AlijaIzetbegovi} je, govore}i o detaqimaDejtonskog sporazuma, naro~ito omapama, rekao da nije nezadovoqan ipodvukao da "ni srpska strana nijeuspjela da ostvari svoje ciqeve. Nijeuspjela da podijeli Sarajevo, dapro{iri koridor kod Br~kog i dadobije izlaz na more".

Na sjednici u Vogo{}i Vlada RS jeformirala {tabove za sprovo|eweDejtonskog sporazuma.

Oko 40.000 gra|ana SrpskogSarajeva izrazilo je na Ilixi zajed-ni~ki stav da je Dejtonski sporazumatak na pravo 120.000 qudi na ìvot,goli opstanak i samoopredjeqewe.

"Evropske zemqe sve su sklonije da zaproblem Sarajeva traè neko boqerje{ewe, {to bi moglo da pokvariceremoniju sve~anog potpisivawaDejtonskog sporazuma u Parizu",izjavio je jedan diplomata iz {tabaevropskog posrednika Karla Bilta.

30. 11. 1995.

Ameri~ki predsjednik Bil Klintonprisustvova}e potpisivawu sporazumao miru u Bosni 14. decembra 1995. uParizu, saop{tila je Bijela ku}a uVa{ingtonu.

Prva prethodnica ameri~kog mirov-nog kontigenta kre}e ve} sutra zaBosnu, najavqeno je u Wujorku dok seu Kongresu i u javnosti vodi ìvadebata o tome {ta ameri~ke vojnike~eka u bosanskim gudurama - zavejanimsnijegom. Ameri~ka prethodnica odoko 2.000 qudi, ~ije }e prebacivawebiti kompletirano tokom idu}e nedje-

qe, ima zadatak, kako se kaè ovde, dapripremi "teren" za dolazak glavninemirovnih trupa ~ije se prebacivawe uBosnu predvi|a za posqedwe dvijenedjeqe decembra.

Na Trgu Cara Lazara u Vukosavqu,okupio se veliki broj gra|anaVukosavqa i susjednih posavskihop{tina da ispoqe ogor~ewe iprotest na odluke Dejtonskog sporazu-ma. Vi{e hiqada u~esnika skupanapustilo je {kolske klupe, radnamjesta i stanove i iza{lo na ulicenose}i srpske zastave i transparente.

Skup{tina RBiH zavr{ila je dvod-nevno zasijedawe u Sarajevupodr{kom muslimanskoj delegacijikoja je parafirala op{ti okvirnimirovni sporazum u Dejtonu.Skup{tina je usvojila i sporazum o"uspostavqawu i ja~awu muslimansko-hrvatske federacije". Tako|e je datapuna podr{ka muslimanskoj delegaci-ji koja }e u Parizu u~estvovati na pot-pisivawu mirovnog sporazumapostignutog u Dejtonu.

Slovenija je priznala SR Jugosla-viju i predloìla uspostavqawediplomatskih odnosa izme|u dvijedràve.

Francuski predsjednik @ak [irakje uputio li~nu poruku predsjednikuSAD Bilu Klintonu povodom zbi-vawa u Sarajevu, isti~u}i da jepotrebno da se preduzmu nove inici-jative kako bi se garantovala bezbjed-nost srpskom stanovni{tvu, jer usuprotnom bi moglo do}i do masovnogegzodusa Srba i obnove neprijateqs-tava.

Francuska èli "precizne podatke"o budu}em statusu stanovnika SrpskogSarajeva kako bi im pruìla "uver-avawa i dodatne garancije" {to bispre~ilo egzodus naroda ili nastavakborbi, izjavio je francuski ministarinostranih poslova Erve de [aret.

Savjet bezbjednosti UN u Wujorkuodlu~io je da se mandat mirovnih

snaga UN u Bosni (UNPROFOR)produì do 31. januara idu}e godine,koliko }e, kako se procjewuje, bitipotrebno da se nadle`nosti u ~uvawumira u Bosni prenesu sa "plavih{lemova" na novi mirovni kontingentkoji }e tamo djelovati pod mandatomNATO-a. Savjet je takvu odluku doniona preporuku generalnog sekretara UNButrosa Galija.

Specijalni izvjestilac Komisije UNza qudska prava Elizabet Ren je,poslije dvodnevnog boravka u BawojLuci, ocjewuju}i da je stawe napodru~ju Bawe Luke veoma te{ko zbogvelikog broja izbjeglica, postavilapitawe nestalih qudi na ovompodru~ju i porastu kriminala.

Austrija je suspendovala sankcijeprema SR Jugoslaviji.

Stipe Mesi}, lider HND, izjavio je u"Slobodnoj Dalmaciji" da je 1991.godine, kada je vr{io funkciju pred-sjednika Predsjedni{tva SFRJ, dos-tavio Amerikancima dokument oaktivnostima JNA, vezanim zaproizvodwu bojnog otrova sarin.

01. 12. 1995.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} upozorio je da seprije Pari{ke konferencije moraobezbijediti status Srpskog Sarajeva,jer se bez toga dovodi u pitawe pot-pisivawe mirovnog sporazuma.

Ameri~ki senator Bob Dol, liderrepublikanske ve}ine u Senatu, zagov-ornik je dizawa embarga na isporukeoru`ja bosanskim muslimanima,saop{tio je da }e od Senatazatraìti da podrì odluku predsjed-nika Klintona o slawu ameri~kihtrupa u BiH.

Savjet NATO-a je odobrio hitnoupu}ivawe prethodnice od 2.600stru~waka i vojnika u BiH i Hrvatsku.

Francusko ministarstvo odbranese u saop{tewu ogradilo od izjava

1995


289

komandanta UNPROFOR-a za Sarajevoi generala @an Rene Ba{lea, koji jedva dana potom bio "pozvan u Pariz".On je, kao i neki drugi oficiri UN,izjavio da rje{ewe Sarajeva premaDejtonskom sporazumu vodi "ubespu}e". On je rekao: "Za Srbe izovih gradskih ~etvrti (pod srpskomkontrolom) alternativa je izme|ukofera i kov~ega. Ja ne pristajem damoji vojnici budu primorani da pris-ustvuju egzodusu Srba, koji }e zapalitisvoje ku}e prije nego {to odu.Odbijam, tako|e, da, ukoliko Srbi nasilu ostanu, Bo{waci i Amerikanciprebace krivicu za neostvarivaweplana na Francuze". Jer, prema ras-poredu NATO-a, Francuzi treba dadrè prve linije za{tite Sarajeva.

Glavni odbor SDS je zakqu~io da }eMirovni ugovor, koji treba da budepotpisan u Parizu, biti vaqan samoukoliko ga potpi{e predsjednik RSRadovan Karaxi}. Sam Karaxi} jeizjavio da prije Pariske konferenci-je treba obezbijediti status srpskogdijela Sarajeva, koji podrazumijeva"specijalni" status i punu lokalnuvlast u srpskim op{tinama, poslije~ega }e Srbi odlu~ivati o svojoj sud-bini.

Grupe hrvatskih vojnika iz biv{eBiH nastavqaju sa pqa~kawem ipaqewem srpskih ku}a u [ipovu iMrkowi} Gradu, mjestima koja su poDejtonskom sporazumu pripalaRepublici Srpskoj - saop{teno je usjedi{tu UNPROFOR-a u Sarajevu.

Najve}i list u Turskoj "Sabah" smatrada muslimani u Dejtonskom sporazumunisu ostvarili svoje ciqeve i za to jeoptuìo wihovog lidera AlijuIzetbegovi}a i wegove saradnike". Ukomentaru istambulskog lista, ~iji jeautor Sedat Sertoglu - ina~e porijek-lom iz Bosne - isti~e se da su Srbipostigli svoj ciq, jer su dobili svojurepubliku u Bosni.

02. 12. 1995.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je 17 ~lanovaameri~kog Kongresa i tom prilikomistakao da }e me|unarodne snage, koje}e nepristrasno pomagati sprovo|ewuDejtonskog sporazuma, uìvati punupodr{ku kako SRJ tako i gra|ana RS.

Predstavnici MUP RS i me|unarodnihpolicijskih snaga (IPTF) na sastankuna Palama su se dogovorili o saradwina sprovo|ewu u djelo svih odredabamirovnog sporazuma nakon wegovogzvani~nog potipisavawa.

U svom prvom javnom obra}awupovodom Dejtonskog mirovnog sporazu-ma komandant F[ VRS Ratko Mladi}se zaloìo za nalaèwe "povoqnihrje{ewa za neke sporne teritorije,naro~ito Sarajevo". "U~inili smo sveu korist mira, alu upozoravamo da nemoèmo dozvoliti da na{ narod budepod vla{}u kasapina", rekao jeMladi}. On je uz to dodao da }eprirediti vatrenu dobrodo{licuonima "koji su nas bombardovali, asad se infiltriraju kao jagwad, gov-ore}i nam da èle da za{tite mir".

Informativna slu`ba G[ VRSsaop{tila je da u zonama koje treba dabudu vra}ene pod srpsku kontroluHrvatska vojska od potpisivawaDejtonskog sporazuma sistematskiru{i, pali i pqa~ka srpske ku}e.

Pod parolom "Ostajemo u SrpskomSarajevu" odràn je protestni mitin-ig gra|ana sarajevske op{tineIlixa.

U Zagrebu na sastanku HDZ BiH usvo-jena je ostavka Kre{imira Zubaka nafunkciju predsjednika FederacijeBiH. Na wegovo mjesto kandidovan jeIvan Bender. Izvr{ni odbor HDZBiH je u Mostaru prihvatio Dejtonskisporazum i usvojio ostavku svog pred-sjednika Darija Kordi}a, koji se uprotivqewu mirovnom sporazumu soli-darisao sa Zubakom.

03. 12. 1995.

U Madridu je ameri~ki predsjednikBil Klinton sa predstavnicima EU(predsjednik Evropske komisije @akSanter, {panski premijer FelipeGonzales) potpisao Plan o zajed-ni~koj akciji EU i SAD nauspostavqawu mira u prethodnojJugoslaviji. Planom su utvr|ena ~etiriciqa: po{tovawe quskih prava pri-padnika mawina, izbjeglica i rase-qenih lica; osiguravawe uslova zauspje{no funkcionisawe Suda zaratne zlo~ine; stvarawe pretpostavkiza "slobodne i po{tene izbore" u BiH;aktivirawe procedure za kontrolunaoruàwa, razoruàwa zara}enihstrana i za obnavqawe povjerewa.

Kada su ameri~ki vojnici po~eli daodlaze u Bosnu, ovda{wa glasila, me|ukojima su "Wujork Tajms" i "Va{ingtonPost", ali isto tako i vojni planeri izPentagona, "otkrili" su da u Bosni,"ratuju" hiqade muxahedina, stranihpla}enika i Alahovih fanatika, kojimogu da budu realna prijetwa trupamaiz SAD. Nikada do sada sa takvompa`wom i sa toliko publiciteta medi-ji SAD nisu govorili o muxahedinimau Bosni. "Wujork Tajms" tvrdi da se uBosni nalazi izme|u 3.000 i 4.000 mux-ahedina ve}inom veterana iz avgan-istanskog rata, da su svi odreda vjers-ki fanatici i spremni da daju ìvotza stvar islama. I svi oni, dodajelist, u Zapadu vide zakletog neprijate-qa svoje vjere.

Italijanska ministarka inostranihposlova Suzan Aweli je razgovaralasa ministrom RS Alaksom Buhom, kojije rekao da bi rje{ewe za Sarajevotrebalo da bude identi~no rje{ewu zaMostar, koji je jedinstven grad, ali sa{est autonomnih op{tina.

04. 12. 1995.

Savjet bezbjednosti UN Predsjed-ni~kim saop{tewem je osudiopaqewe srpskih ku}a i pqa~ku


290

imovine u Mrkowi} Gradu i [ipovu.Komandant snaga UN u centralnojBosni je izjavio da ove snage usada{wem mandatu nisu u stawu dasprije~e paqevine i pqa~ke.

Dva aviona sa vojnicima NATO-a, koji~ine prethodnicu trupa za o~uvawemira u Bosni, sletjela su na sarajevs-ki aerodrom.

Gradona~elnik Srpskog Sarajevanajavio je odràvawe referenduma za12. decembar, na kome }e se stanovni-ci tog dijela grada izjasniti o wegov-om prelasku u nadle`nost centralnihbosanskih vlasti.

Poslanici Skup{tine SrpskogSarajeva na sjednici odrànoj naGrbavici usvojili su Deklaracijukojom prihvataju mir iz Dejtona, aline i mape razgrani~ewa izme|uentiteta po kojima Srpsko Sarajevopripada Federaciji BiH. U pismuKontakt-grupi upozorava se darje{ewe koje je Dejtonskim sporazu-mom predvi|eno za srpske dijelovegrada "moè sru{iti sve nade u mir".

05. 12. 1995.

Vlada SR Jugoslavije utvrdila jeplatformu za u~e{}e jugoslovenskedelegacije na konferencijama uLondonu (8. i 9. decembra) i Parizu(13. i 14. decembra). Na Londonskojkonferenciji SRJ }e zastupatisavezni ministar inostranih poslovaMilan Milutinovi}, a u delegaciji}e biti jedan zvani~ni predstavnikRS. Na Pariskoj konferenciji jedin-stvenu delegaciju SRJ }e ~initi: pred-sjednik Srbije Slobodan Milo-{evi}, predsjednik Crne Gore MomirBulatovi} i savezni ministar MilanMilutinovi}.

Savjet ministara ~lanica NATO zanovog generalnog sekretara imenovaoje {panskog diplomatu HavijeraSolanu.

Portparol MIP Rusije MihailDemurin je izjavio da Rusija smatrada je revizija Dejtonskog sporazuma"nemogu}a", ali da "svi moraju darazumiju da Srbima iz Sarajeva trebadati garancije, kako bi se osiguralawihova prava i sigurnost". Wegovameri~ki kolega Nikolas Berns jeistim povodom iznio stav SAD daSrbima treba dati solidne garancije,ali samo u okviru postoje}egSporazuma.

Ministar spoqnih poslova Wema~keKlaus Kinkel je zvani~no najavio dabi 18. decembra u Bonu trebalo dapo~ne s radom Konferencija orazoruàvawu i kontroli oru`ja uBiH.

06. 12. 1995.

Zvani~nici UN osudili su hrvatskesnage u Bosni zbog sprovo|ewa "poli-tike spaqene zemqe" i kr{ewaSporazuma iz Dejtona. "Hrvati su tikoji trenutno sistematski primjewujupqa~ke i paqevine velikih razmjerana podru~jima koje treba da vrateSrbima", izjavio je portparol UN uSarajevu Kris Vernon.

Zvani~na Moskva podrà}e inicija-tivu francuske za davawe dodatnihgarancija za Srbe iz Srpskog Sarajevakoje bi, prema Dejtonskom sporazumu,trebalo pre}i pod upravu FederacijeBiH, saop{teno je iz slu`benih izvo-ra Ministarstva inostranih poslovaRusije.

Predsjednik Ratnog predsjedni{tvaop{tine Bawa Luka mr PredragRadi} poru~io je gra|anima SrpskogSarajeva da Srbi iz Krajine ~vrstostoje iza wihove odluke da ne prih-vate muslimansku vlast. "Ono {to jedejtonskim dokumentima ura|eno sara-jevskim Srbima je najve}i vidnepravde i to mora znati ~itav svet",upozorio je Radi}.

Wema~ki Bundestag je prihvatioprijedlog vlade da se u BiH, u okvirusnaga NATO-a, uputi 4.000 vojnika.

07. 12. 1995.

Ispred mosta srpskih boraca u sara-jevskom nasequ Grbavica okupilo sevi{e od 20.000 Sarajlija kako biizrazili svoje nezadovoqstvo zbogdejtonskog papira kojim je predvi|enoda Srpsko Sarajevo pripadneFederaciji BiH. Jedna od parola jeglasila: "142.700 Srba umrije}e zaSrpsko Sarajevo".

Savjet bezbjednosti UN je tre}i putza desetak dana, osudio hrvatske vojnevlasti zbog paqewa srpskih ku}a ipqa~ke imovine u Mrkowi} Gradu i[ipovu.

08. 12. 1995.

U Londonu je po~ela Konferencija oprimjeni Dejtonskog sporazuma, sciqem da se maksimalno mobili{eme|unarodna zajednica u ostvarivawucivilnog aspekta sporazuma za BiH.Na Konferenciji su u~estvovali min-istri inostranih poslova 43 zemqe(zemaqa susjeda prethodne Jugosla-vije, ~lanica NATO-a, EU iOrganizacije islamskih dràva,Japana i Kine) i predstavnici 12me|unarodnih organizacija (UN,Svjetske banke, MMF i dr.). U dele-gaciji Jugoslavije uz ministra inos-tranih poslova Milana Miluti-novi}a se nalazio potpredsjednikRepublike Srpske Nikola Koqevi} i{ef diplomatije Aleksa Buha.Konferenciju je otvorio britanskipremijer Xon Mejxor, koji je tom pri-likom rekao: "Rat u BiH je odniovi{e od 200.000 ìvota. Bio je jedanod najstravi~nijih ratova u posqed-wih pola vijeka i daleko najozbiqni-ji oruàni sukob poslije Drugog svjet-skog rata". Na Konferenciji je za"visokog predstavnika" me|unarodnezajednice imenovan Karl Bilt, ~iji jezadatak da koordinira sve civilne

1995


291

aktivnosti primjene Dejtonskog spo-razuma. Formiran je Izvr{ni komitetza koordinaciju ukupne mirovneobnove BiH od predstavnikaFrancuske, Italije, Japana, Kanade,Wema~ke, Rusije, SAD, VelikeBritanije i predstavnika predsjed-ni{tva EU i Evropske komisije iOrganizacije islamskih zemaqa.Komitetom }e rukovoditi Karl Bilt.

Potpredsjednik RS Nikola Koqevi}je izjavio da }e RS sara|ivati saHa{kim sudom za ratne zlo~ine, ali dajo{ nije utvr|en na~in saradwe.

Lider bosanskih muslimana AlijaIzetbegovi} obe}ao je ameri~kommirovnom pregovara~u Ri~arduHolbruku da }e svi "muxahedini",dobrovoqci iz islamskih zemaqa kojise bore na strani snaga bosanske mus-limanske vlade, napustiti Bosnu uroku od 30 dana po potpisivawu spo-razuma o Bosni.

09. 12. 1995.

Zavr{ena je Londonska konferen-cija o sprovo|ewu mira u BiH, usva-jawem 47 zakqu~aka s tim u vezi.Zakqu~ci se odnose na vojni i civil-ni apekt sprovo|ewa mira, stabilnostu regionu, humanitarnu pomo}, za{tituqudskih prava, izbore, obnovu infra-strukture u BiH. Formiran je Savjet zasprovo|ewe mirovnog sporazuma(Peace Implementation Council - PIC)od predstavnika svih zemaqa u~esnicana Konferenciji i predstavnika svihme|unarodnih organizacija. Wegovim}e formirawem, poslije potpisivawamira u Parizu, prestati da funkcio-ni{e Me|unarodna konferencija obiv{oj Jugoslaviji. Donijeta je odlukao formirawu Me|unarodnih polici-jskih snaga (International Police TaskForce - IPTF), koje bi brojale oko1.500 qudi i bile raspore|ene u 17regiona. Odlu~eno je, tako|e, da OEBSobezbijedi sredstva za pripremu isprovo|ewe izbora u BiH.

Nakon Londonske konferencije min-istar inostranih poslova SRJugoslavije Milan Milutinovi} je,govore}i o zna~aju garancija zastanovnike srpskog dijela Sarajeva,rekao da bi "bilo od velikog zna~ajaako bi, nakon odgovaraju}eg prelaznogperioda, me|unarodna zajednicapomogla materijalno ili u bilo komdrugom smislu eventualnu izgradwunovog, Srpskog Sarajeva".

^lanovi ameri~kog pregovara~kogtima, na ~elu s Ri~ardom Holbrukombili su gosti predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a.

10. 12. 1995.

Rusija je pozvala Me|unarodni sud uHagu za ratne zlo~ine po~iwene napodru~ju prethodne Jugoslavije da"zamrzne pravnu proceduru" protivRadovana Karaxi}a i generala RatkaMladi}a.

Predsjednik Narodne skup{tine RSMom~ilo Kraji{nik izjavio je darukovodstvo RS insistira na tome dapredsjednik RS Radovan Karaxi}"li~no potpi{e mirovni sporazum uParizu", jer kako je istakao, u Dejtonuse "na neki na~in sve krilo" i radilobez u~e{}a ~lanova zajedni~ke dele-gacije iz RS.

@ivot preostalih Hrvata u dijeluSarajeva pod muslimanskom vla{}upostao je nepodno{qiv, poruka je sasastanka hrvatskih javnih, kulturnih ipoliti~kih radnika, koju prenosiHrvatski radio Herceg-Bosne.

Austrijski mediji tvrde da }e fran-cuski predsjednik @ak [irakodloìti Parisku konferenciju obiv{oj Jugoslaviji ukoliko predsjed-nik Srbije Slobodan Milo{evi}ubrzo ne izru~i dvojicu francuskihpilota oborenih nad RepublikomSrpskom po~etkom septembra, u vremeNATO bombardovawa.

Wema~ki ministar inostranih poslovaKlaus Kinkel se energi~no zaloìoza pu{tawe na slobodu zarobqenihfrancuskih pilota i podvukao da pred-sjednik Srbije Slobodan Milo{evi}mora pokazati da stvari drì u svojimrukama i da moè da sprovede svojuvoqu. Dodao je da lideri "bosanskihSrba" Radovan Karaxi} i RatkoMladi} vi{e "ne smiju do}i dorije~i", jer protiv wih stoji nalog zahap{ewe zbog krivi~nog postupkaispred Me|unarodnog suda za ratnezlo~ine.

11. 12. 1995.

Tuìlac Me|unarodnog suda za ratnezlo~ine na prostoru biv{e Jugosla-vije u Hagu Ri~ard Goldston jesaop{tio da je sud negativno odgovo-rio na ruski zahtjev da zamrzne postu-pak protiv Radovana Karaxi}a iRatka Mladi}a, optuènih za genocidi ratne zlo~ine, i taj zahtjev ocijeniokao "veoma neuobi~ajen".

12. 12. 1995.

Na referendumu odrànom u devetgradskih op{tina gra|ani SrpskogSarajeva masovno su iza{li i na 117glasa~kih mjesta odgovorili napitawe: "Da li ste za to da SrpskoSarajevo postane dio teritorijeFederacije BiH (muslimansko-hrvatskog entiteta) i da do|e pod wenudràvnu vlast? Od 85.189 glasa~aupisanih u spiskove, na referendum jeiza{lo 78.149 ili 91,74% gra|ana. Nareferendum nije iza{lo 7.040 ili8,26 procenata upisanih glasa~a.Rezultati izja{wavawa su slede}i:protiv se izjasnilo 77.195 ili98,78% u odnosu na broj onih koji suiza{li na glasawe, a 90,62 u odnosu naukupan broj glasa~kih tijela.

RS je oslobodila dvojicu francuskihpilota, kapetana Frederik [ifoa iporu~nika @oze Suviwea, oborene30. avgusta u blizini Pala. U Zvornikuih je na~elniku General{taba


292

Francuske armije predao RatkoMladi}, u prisustvu Mom~ilaPeri{i}a, na~elnika General{tabaVojske Jugoslavije i ruskog pukovnikaVladimira Kuqisa.

Vojnici iz najmawe 28 zemaqa ~uva}emir u Bosni, po{to 14. decembra uParizu sve~ano bude potpisanMirovni sporazum za tu biv{ujugoslovensku republiku. Osim 16zemaqa ~lanica NATO, u snagamaIFOR, koje treba da obezbijede prim-jenu Dejtonskog sporazuma, na}i }e sesigurno i vojnici iz Rusije, Danske,Norve{ke, Finske, [vedske, Estonije,Litvanije, Letonije, Turske i Poqske,a najvjerovatnije i iz Ma|arske iê{ke. Od ukupno 60.000 pripadnikaIFOR-a najvi{e }e biti Amerikanacaoko 20.000. Bi}e to najmasovnijeangaòvawe ameri~kih vojnika naterenu od zalivskog rata 1991. godine.

Hrvatski Sabor je podràoDejtonski sporazum i Osnovni spo-razum o isto~noj Slavoniji, Barawi izapadnom Sremu, odnosno o sremsko-barawskoj oblasti.

13. 12. 1995.

Pariska konferencija je zapo~ela sradom sastankom ministara Kontakt-grupe i Kontakt-grupe devet islamskihzemaqa, ministara dràva nastalihna tlu prethodne Jugoslavije, EU,Albanije, Bugarske, Ma|arske, kao iSAD i Rusije. Na sastanku je usvojenaDeklaracija o procesu stabilnosti idobrosusjedstvu (inspirisana Paktomo stabilnosti u Evropi, potpisanim21. marta 1995. godine), koja bi pred-stavqala osnov za me|usobno priz-navawe biv{ih jugoslovenskih repub-lika.

Pred potpisivawe mirovnog sporazu-ma o BiH u Pariz je doputovao pred-sjednik Srbije Slobodan Milo-{evi}, gdje se zajedno s predsjed-nikom Crne Gore MomiromBulatovi}em sastao sa ameri~kim

pregovara~kim timom, koji predvodiRi~ard Holbruk, a potom i saAlijom Izetbegovi}em.

Predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske Mom~ilo Kraji{-nik izrazio je o~ekivawe da }e se nakonferenciji u Parizu rje{itisporna pitawa iz Dejtonskog sporazu-ma, od kojih je najva`nije statusSrpskog Sarajeva.

Potpredsjednik Republike Srpske drNikola Koqevi} izrazio je, podolasku u Pariz, o~ekivawa da }e"Pariska konferencija doraditi ilipopraviti odre|ene slabostiDejtonskog sporazuma, {to se, prijesvega, odnosi na status SrpskogSarajeva."

Komanda IFOR-a bi}e podijeqena na~etiri sektora: ameri~ki, francuski,britanski i sektor specijalnihjedinica NATO-a. Jedinice SAD(20.000 vojnika) kontrolisa}esjeveroisto~ni dio BiH, a zajedno swima }e sluìti nordijska brigadaod 1.500 vojnika; francuski sektor }eobuhvatati jugoisto~nu BiH,ukqu~uju}i Sarajevo, Gora`de iMostar, sa 10.000 vojnika, poredvojnika [panije, Portugalije, Italijei Ukrajine; Britanci }e kontrolisatizapadnu BiH, ukqu~uju}i Bawa Luku iGorwi Vakuf. U toj zoni }e sluìti ivojnici iz Holandije i ê{ke. Snageza brza dejstva }e kontrolisati uskipojas oko Biha}a.

14. 12. 1995.

Predsjednik SAD Bil Klinton iFrancuske @ak [irak razgovaralisu u Parizu o problemima imple-mentacije mirovnog sporazuma napodru~ju Sarajeva i mogu}nostima dase Srbima u ovom gradu ulije pov-jerewe, saop{tila je Bijela ku}a. Nasastanku vo|enom u "~etiri oka" uJelisejskoj palati prije ceremonijepotpisivawa mirovnog dogovora oBosni, Klinton i [irak su razma-

trali "mjere ~iji je ciq da se izgra-di povjerewe u Sarajevu i okolini",izjavio je portparol Bijele ku}e MajkMekari.

Predsjednici Srbije, Hrvatske iBiH potpisali su u Parizu, na cere-moniji u Jelisejskoj palati, Mirovnisporazum o BiH, koji stupa na snagu~asom potpisivawa i sastoji se od 11~lanova. U Mirovnom sporazumu susamo na~elno navedeni aran`mani,koji su razra|eni u Dejtonskom spo-razumu. ^lanom X Mirovnog sporazumaosigurano je uzajamno priznavaweSavezne republike Jugoslavije i BiH ume|unarodnim granicama. Do o~eki-vanog priznavawa izme|u SRJ iHrvatske nije do{lo, jer je Hrvatskapovukla svoje obe}awe o trojnoj zam-jeni teritorija izme|u SR Jugoslavije,Republike Srpske i Hrvatske, tj. oustupawu Prevlake za dubrova~kozale|e.

Kao predstavnici zemaqa organizaci-ja - garanata - sporazum su potpisaliBil Klinton, predsjednik SAD, @ak[irak, predsjednik Francuske, XonMejxor, premijer Velike Britanije,Helmut Kol, kancelar Wema~ke,Viktor êrnomirdin, premijerRuske Federacije i FelipeGonzales, u ime Evropske unije.Pored predsjednika Srbije SlobodanaMilo{evi}a, u jugoslovenskoj dele-gaciji su se nalazili predsjedniciCrne Gore Momir Bulatovi}, min-istar inostranih poslova SRJ MilanMiluti-novi} i potpredsjednik RSNikola Koqevi}. Prema zvani~nojlisti, skupu u Jelisejskoj palati pris-ustvovalo je 100 predsjednika dràvai vlada, ministara inostranih poslo-va i ~elnika me|unarodnih organi-zacija i institucija. Skup je otvoriopredsjednik Francuske @ak [irak.

Nakon potpisivawa dokumenta skupuse prvi obratio Alija Izetbegovi},{ef muslimanske delegacije rekav{ida je sporazum potpisao "iskreno, alibez entuzijazma" i da je muslimanski

1995


293

narod i parlament sporazum prihvatio"kao gorku pilulu". Srbima izSarajeva je poru~io da odu ili ostanu,pozvav{i ih da "nastave da ìve u sig-urnosti, uz po{tovawe zakona BiH kojinare|uju slobodu, a zabrawuju nasiqe"i dodao "ne}e biti osvete, ve} pravdeza sve. Kazna je qudsko pravozlo~inca".

U svom govoru na engleskom jeziku {efjugoslovenske delegacije SlobodanMilo{evi} je istakao da "mir nerje{ava sve probleme me|u narodima iqudima koji su prethodne tri godinebili u ratu, ali stvara uslove da seproblemi koji i daqe stoje rje{avajuna drugi na~in, civilizovanim ihumanim sredstvima". Govore}i oulozi me|unarodne zajednice u spro-vo|ewu mirovnog sporazuma, naglasioje da }e "kqu~ wenog uspjeha leàti unepristrasnosti prema stranama kojesu dosad bile u sukobu". Na kraju seposebno zahvalio SAD, bez kojih spo-razum ne bi bio mogu}.

Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|manje u svom obra}awu iznio sopstvenovi|ewe istorijskih zbivawa naBalkanu. On je rekao da je BiH, kaoturska provincija, koja je potomstavqena pod protektorat Austro-Ugarske, tek u jugoslovenskoj fed-eraciji uspostavqena kao republika,ali da nije mogla postati "wenstoèrni oslonac, budu}i da su je unajve}oj mjeri razdirale civilizaci-jske suprotnosti". Po{to je ocijenioda je "komunisti~ko domi{qawe" dase rije{e zao{trene srpsko-hrvatskenacionalne suprotnosti "progla{ewemmuslimanskog stanovni{tva u posebnunacionalnost" urodilo suprotnimefektima, to se bosanska kriza nijemogla rije{iti bez angaòvawa"glavnih sila svjetske politike".

Amri~ki predsjednik Bil Klinton je usvom govoru, izme|u ostalog, rekao: "UDejtonu su ova trojica balkanskih lid-era napravila sudbonosni izbor kadasu se odlu~ili za mir. Danas ste se,

gospodo predjsednici, obavezali namir, ali sutra morate stranice ovogsporazuma pretvoriti u realan budu}iìvot i nadu za sve koji su preìvjeliovaj uàsni rat".

Britanski premijer Xon Mejxor jenaglasio da }e "svaka strana u BiHbiti obavezna da do detaqa" sprovodisporazum i da se neizostavno mora"obezbijediti povratak izbjeglica iukloniti posqedice etni~kog~i{}ewa".

Wema~ki kancelar Helmut Kol jeistakao da je ovo "prvi put daWema~ka u ovakvom obliku - slawemvojnika i pomo}i - u~estvuje u jednojvelikoj me|unarodnoj akciji i timepotvr|uje svoje prijateqstvo s part-nerima.

Ruski premijer Viktor êrnomirdinje istakao istorijski zna~aj potpisi-vawa sporazuma i zna~aj nepristrasnogodnosa me|unarodne zajednice premasvim stranama i u tom kontekstu sezaloìo za ukidawe sankcija premaSRJ.

Generalni sekretar NATO-a HavijerSolana je rekao da }e "mirovne snagedjelovati nepristrasno", ali da se"o~ekuje puna saradwa potpisinikamirovnog sporazuma".

[panski premijer Felipe Gonzalesje u ime EU ~estitao potpisnicimasporazuma na "hrabroj viziji koja jeostvarila mirnu budu}nost".

Generalni sekeretar UN Butros Galiobe}ao je saradwu mirovnih snaga UNsa NATO-om u humanitarnim akcijama uBiH i, podsje}aju}i na `rtve vojnikaUN tokom troipogodi{we misije,naglasio da jo{ preostaje teàk posaou Isto~noj Slavoniji.

Karl Bilt je rekao: "Rat u BiH jezavr{en, a od danas po~iwemo teàk idelikatan posao izgradwe mira",nagla{avaju}i da }e najdelikatniji

zadatak predstavqati povratak mil-iona izbjeglica i organizovawe slo-bodnih i demokratskih izbora.

Prije sve~anosti u Jelisejskoj palatiameri~ki predjsednik Bil Klintonprimio je na kra}i razgovor predsjed-nika Srbije, Hrvatske i BiH. Tom pri-likom Slobodan Milo{evi} i AlijaIzetbegovi} su pismeno preuzeliobavezu da }e u roku od 60 dana izmje-wati ambasadore. Nakon toga Klintonse zadrào u jednosatnom razgovoru sapredsjednikom Srbije SlobodanomMilo{evi}em. Prema izdatom saop-{tewu, Klinton i Milo{evi} sunajvi{e pa`we posvetili unapre|ewuameri~ko-jugoslovenskih odnosa ipoloàju Srba u Sarajevu. U izjavi zaCNN Klinton je rekao da jeMilo{evi} odigrao "kqu~nu ulogu uDejtonu. Bio je prili~no spreman napribli-àvawe, preuzeo je odre|eneobaveze i u~inio mogu}im mirovnisporazum i - bar do danas - ispunioobaveze koje je preuzeo".

Poslije sve~anog potpisivawaMirovnog sporazuma o BiH SlobodanMilo{evi} je izjavio: "Jasno je da jerat zavr{en. Treba izbaciti sa scenemisaoni mehanizam ratnih okolnosti,treba po~eti razmi{qati o na~inu nakoji }e se organizovati mir".Gra|anima Srpskog Sarajeva je poru~ioda "nema mjesta ni za strah ni za uzne-mirenost. U prelaznom periodu bi}edovoqno vremena da se sve èqeusklade sa mogu}nostima".

Potpredsjednik RS Nikola Koqevi}je ocijenio da je "najva`nije dapovratka u rat nema. Najve}e sile stojeiza toga. Put u mir ne}e biti lak, alito }e biti put u mir".

SPS je zakqu~ila da sa sklapawemmira zapo~iwe novi period u odnosi-ma na Balkanu i u Evropi, verifikujuprava RS i otvara put istinskoj ravno-pravnosti naroda.

Iz SPO je saop{teno da se ova stran-ka raduje potpisanom miru i odaje


294

priznawe svim koji su doprinijelizaustavqawu bezumqa.

Lider DS Zoran \in|i} je poz-dravio potpisivawe sporazuma, jer topredstavqa kraj ratnim uàsima,ocjewuju}i kao cinizam da upravoizaziva~i rata potpisuju mir.

Predsjednik DSS Vojislav Ko{tuni-ca je rekao: "Moramo se nadati dapotpisivawe Mirovnog sporazumanagovje{tava po~etak kraja uàsnoggra|anskog rata koji se mogaoizbje}i", a novu bosansku dràvu oci-jenio kao "prinudnu zajednicu, a neèqenu zajednicu dvaju sastavnihdijelova".

Lider SRS Vojislav [e{eq je oci-jenio da je potpisivawe Mirovnog spo-razuma potpisana kapitulacija srp-skog naroda, da prijeti novi egzodusSrba i da reìm u Srbiji ide nabiolo{ko uni{tavawe srpskog naro-da.

15. 12. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 1031 kojom je novimme|unarodnim snagama pod komandomNATO-a dao mandant za sprovo|ewemira u BiH. Primopredaja du`nosti}e se izme|u UNPROFOR-a i IFOR-aobaviti u roku od pet dana.

Vlada SRJ je prihvatila izvje{tajministra inostranih poslova MilanaMilutinovi}a o Konferencijama uLondonu i Parizu i ocijenila da se"obezbje|ewem mira, koji je u intere-su svih naroda u ovom regionu, stvara-ju uslovi da se nastali problemirje{avaju na civilizovan i humanna~in, dostojan ~ovje~anstva naprelazu u 21. vijek".

Savjet NATO-a je, u o~ekivawurezolucije Savjeta bezbjednosti UN,dao privremenu saglasnost za pokretsovjih trupa ka Bosni. Postignuta jesaglasnost o operativnom planu za60.000 vojnika IFOR-a i ovla{}en

vrhovni komandant snaga NATO zaEvropu Xon Xulivan da nad wimapreuzme komandu.

Predsjednik RS Radovan Karaxi} jedonio odluku kojom je ukinuto ratnostawe na cijeloj teritoriji RS iprevedeno u stawe neposredne ratneopasnosti, osim u op{tinama SrpskogSarajeva.

Mihael [tajner, zamjenik visokogpredstavnika me|unarodne zajednice uBiH, razgovarao je sa predstavnicmaSrba u Sarajevu i sa potpredsjed-nikom RS Nikolom Koqevi}em.Poslije razgovora Koqevi} je izjavioda misli "da }emo biti u stawu dana|emo zadovoqavaju}e rje{ewe".

16. 12. 1995.

Na vijest o usvajawu Rezolucije 1031Savjeta bezbjednosti UN, SavjetNATO-a je izdao nalog za po~etakakcije "Zajedni~ki poduhvat u BiH",koja }e se odvijati saglasno PoglavquVII Poveqe OUN koja dozvoqavaupotrebu oru`ja radi spre~avawa rat-nih sukoba i zavo|ewa i o~uvawamira i traja}e ta~no godinu dana. Usastavu snaga IFOR-a za BiH nalazi}ese vojnici iz 12 zemaqa ~lanicaNATO-a i 15 drugih zemaqa: 20.000vojnika iz SAD, 13.000 iz Britanije,10.000 iz Francuske, 4.000 izWema~ke sve do Luksemburga koji{aqe 22 vojnika. Pored toga 23.000ameri~kih vojnika bi}e raspore|eno uHrvatskoj i Ma|arskoj.

U svom izlagawu u Savjetu bezbjed-nosti UN jugoslovenski ambasadorVladislav Jovanovi} je izrazioo~ekivawe SRJ da joj se poslije pot-pisivawa mira u BiH normalizuje sta-tus u me|unarodnim organizacijama,posebno u UN, MMF-u, EU, Svjetskojbanci. S tim u vezi on je ocijenio kao"neprihvatqivo postavqawe novihuslova", jer je iskqu~ewe izGeneralne skup{tine UN bilo vezanoza krizu u BiH i "od nekih shva}enokao pogre{an signal za sticawe pred-

nosti iz tog nejednakog i diskrimina-torskog postupka".

Lideri Evropske unije, okupqeni nasamitu u Madridu, zatraìli su da seSrbima u Sarajevu garantuje potpunabezbjednost.

17. 12. 1995.

Na 56. zasijedawu Narodne skup-{tine RS na Jahorini je, poslijeizvje{taja Nikole Koqevi}a omirovnim konferencijama, primqen kznawu Mirovni sporazum o BiH iusvojena Deklaracija o statusu dijelo-va RS koji su dodijeqeni FederacijiBiH. Ovom deklaracijom osporeno jeuvo|ewe hrvatsko-muslimanske vlastiu Srpskom Sarajevu, Vukosavqu idijelovima Podriwa i zadrànopravo RS da mirnim politi~kim sred-stvima ta podru~ja vrati pod svoj suv-erenitet, pozvano stanovni{tvo tihpodru~ja da ostanu na svojim "vjekovn-im ogwi{tima sa svojom vla{}u i nas-tavi politi~ku borbu i organizovawedo kona~nog pravednog rje{ewa sta-tusa". Deklaracijom je tako|eosporeno vladi u Sarajevu da "vodibilo kakav krivi~ni postupak protivpripadnika VRS ili pripadnikacivilnih organa vlasti", uz upo-zorewe da najave takvih postupakaugroàvaju mir i opstanak Unije BiH.Najzad, u Deklaraciji je re~eno da seustupawe srpskih teritorija u dubro-va~kom zale|u mora vezati saizlaskom RS na more i da se pred-vi|enom arbitraòm mora dobitipro{irewe posavskog koridora. Nasjednici je mandatar Vlade RS RajkoKasagi} predstavio sastav svog kabi-neta.

Predsjednik RS dr Radovan Karaxi}izjavio je da RS prihvata mir pot-pisan u Parizu i da }e ga sprovesti uskladu sa potpisanim dokumentima,ali je najavio daqu politi~ku borbukako bi se poloàj Srpske popravio,posebno u podru~ju Sarajeva.Zamjenik visokog predstavnika za BiH

1995


295

Mihael [tajner izjavio je da je"ohrabren" odgovorima koje je dobiood predstavnika srpske i muslimanskestrane u Sarajevu. Me|utim, naveo je dai pored me|unarodnih garancija izv-jestan broj Srba èli da napusti gradi da su oni traìli 1.000 mrtva~kihkov~ega kako bi sa sobom mogli daponesu svoje mrtve, kao i 10.000 konte-jnera da bi prenijeli svoju imovinu.

Pod nadzorom MUP Srbije, pred-stavnika me|unarodnih humani-tarnih organizacija i slu`benikanekoliko konzulata u Beogradu,po~elo je u okolini Uìca osloba|awei deportacija 400, od ukupno vi{e od1.000, srebreni~kih muslimana,zarobqenih u julu na teritorijiSrbije, koji su pobjegli ispredofanzive VRS na Srebrenicu. Premanepotvr|enim informacijama ni jedanod zarobqenih nije izrazio èqu dase vrati u mati~nu dràvu, ve} su svitraìli i dobili poliit~ki azil uprekookeanskim zemqama.

18. 12. 1995.

U Petersburgu kraj Bona je odrànapripremna Konferencija za pregov-ore o razoruàwu i regionalnojstabilnosti u biv{oj SFRJ. Rije~ jeo sprovo|ewu Aneksa 1-B Dejtonskogsporazuma, koji se ti~e mjera bezbjed-nosti ja~awa povjerewa u BiH, mjeraja~awa bezbjednosti i povezivawa uregionu, mjera kontrole naoruàwa upodregionu i, najzad, mjera zauspostavqawe regionalne ravnoteèunutar i oko biv{e SFRJ. Wime jepropisano da se odnos te{kognaoruàwa izme|u Jugoslavije,Hrvatske i BiH izbalansira u propor-ciji 5:2:2, tako da bi SRJ morala svojete{ko naoruàwe da smawi za 25%.Na konferenciji su u~estvovali pred-stavnici 32 zemqe, na kojoj je dogov-oreno da pregovori o razoruàwu iregionalnoj stabilnosti po~nu 4. janu-ara 1996. godine u Be~u pod pokrovite-qstvom OEBS-a. Hrvatski minstarinostranih poslova Mate Grani} je

daqe u~e{}e Hrvatske u pregovorimauslovio me|usobnim priznavawemHrvatske i SRJ, dok je jugoslovenski{ef diplomatije Milan Milutinovi}u~e{}e Beograda uslovio povratkomSRJ u OEBS.

Za obnovu BiH u idu}e tri godine bi}epotrebno oko 5,1 milijardi dolara, od~ega }e 3,7 milijardi pripastiFederaciji BiH, a ostatak od 1,4 mil-ijardi Republici Srpskoj, procjewujueksperti Svjetske banke.

Rukovodstvo RS na Palama razgovar-alo je sa gra|evinskim stru~wacima izBeograda o izgradwi novog SrpskogSarajeva, koje bi se eventualno moglograditi na podru~ju Pala.

Gradona~elnik Bawe Luke PredragRadi} je razgovarao sa papskim nun-cijem Monterizijem i biskupombawalu~kim o uspostavqawu "novihodnosa katolika i ostalih vjernika novim prostorima, ali i izme|u SveteStolice i RS".

19. 12. 1995.

Komitet Savezne vlade za saradwusa mirovnih snagama UN na sastanku,kojem je predsjedavao premijer RadojeKonti}, razmatrao je zadatkenadle`nih saveznih organa uizvr{avawu obaveza iz Sporazuma otranzitu izme|u SRJ i NATO za spro-vo|ewe Mirovnog plana za BiH. Uskladu sa Sporazumom Vlada SRJ }eomogu}iti tranzit me|unarodnih snagaputevima, èqeznicom i vazdu{nim ivodenim putevima. Najavqeno je imogu}e kori{}ewe aerodroma Beogradza transport qudstva i opreme NATO-a.

"Grad [ipovo hrvatski vojnici su,prkose}i me|unarodnom mirovnomplanu, pretvorili u svetkovinu vatre ikra|e", pi{e "Va{ington post" o zbi-vawima u BiH, i - misle}i na Hrvatsku- ukazuje na "malog vojnog monstruma

koji se otima kontroli svojih kreato-ra".

Na konferenciji za {tampu predsjed-nik Crne Gore Momir Bulatovi} je,govore}i o zna~aju Dejtonskog sporazu-ma, rekao da bi da mir nije postignut"RS bila vojni~ki poraèna (pad BaweLuke nije sprije~en vojni~kom snagom,ve} diplomatskim sredstvima, SRJ bibila preplavqena izbjeglicama, uSremsko-barawskoj oblasti, avjerovatno i oko Prevlake bi nemi-novno do{lo do sukoba izme|u SRJ iHrvatske". Govore}i o prevlaci rekaoje da je sporazum o normalizacijiodnosa sa Hrvatskom stavqen "u stawemirovawa", jer Hrvatska ne pokazujedovoqno spremnosti da ispunipreuzete obaveze.

20. 12. 1995.

Na aerodromu u Sarajevu komandantUNPROFOR-a Bernar @anvije jeformalno predao nadle`nost koman-dantu kopnenih snaga NATO-a serMajkl Vokeru. Ovim aktom multina-cionalne snage pod komandom NATOzapo~ele su svoju jednogodi{wu misijusprovo|ewem mira u BiH. GeneralVilijem Ne{ postavqen je zaglavnokomanduju}eg ameri~kih vojnihsnaga u BiH.

Na zatvorenoj sjednici oba vije}aSkup{tine SRJ ministar inostranihposlova SRJ Milan Milutinovi}informisao je poslanike o obavezamakoje je SRJ preuzela Dejtonskim spo-razumom.

21. 12. 1995.

Savjet bezbjednosti UN usvojio jeRezoluciju 1034 o kr{ewu qudskihprava u BiH. Rezolucijom su ponovonajo{trije osu|eni "bosanski Srbi" zalikvidaciju, ubistva, silovawa, prin-udna iseqavawa, samovoqna hap{ewa,prisilan rad, nestanak velikog brojaqudi u @epi, Bawoj Luci, SanskomMostu i posebno Srebrenici, Bratuncui Poto~arima i pozvani na saradwu sa


296

Ha{kim sudom i me|unarodnim human-itarnim organizacijama. Rezolucijomsu osu|ene "snage HVO" (ne Hrvati) zapqa~ke i paqewe ku}a u Mrkowi}Gradu i [ipovu, mada nije navedenoda je rije~ o srpskim ku}ama.

Savjet bezbjednosti UN je usvojio,saglasno Aneksu 11 Mirovnog sporazu-ma, Rezoluciju 1035 o slawu u BiHoko 2.000 pripadnika civilnih poli-cijskih snaga UN, koje }e uglavnombiti raspore|ene na teritoriji srp-skih op{tina u Sarajevu.

U Briselu je zavr{ena dvodnevna kon-ferencija donatora za obnovu BiH.Na konferenciji je obe}ano 500 mil-iona dolara za prva tri mjeseca 1996.godine. Najvi{e sredstava su obe}aleSvjetska banka (150 miliona) i EU(112 miliona dolara).

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} sastao se uSrpskom Sarajevu sa {efom Me|unar-odnog komiteta Crvenog krsta za cen-tralnu Evropu i Balkan An|elomGnedingerom, {efom kancelarijeMKCK za RS Sandrom Baranom iwegovim zamjenikom Kristofom@ifoom. Razgovori predsjednika RSsa visokim funkcionerima MKCKposve}eni su problemu SrpskogSarajeva. Uo~i sastanka, Karaxi} jeupozorio da je "o~igledno da se Srbiu Srpskom Sarajevu ne osje}aju sig-urnim". "@elimo da Srbi ostanu uSarajevu, ali mi ih na to ne}emo pri-moravati. Me|unarodna zajednicamora da rije{i taj problem koji jesama nametnula primoravaju}i Srbe imuslimane da zajedno ìve u istomgradu", naglasio je predsjednik RS.

Predsjednik RS Radovan Karaxi}izjavio je da jo{ uvijek nije odlu~ioda li }e se kandidovati na narednimizborima, odbacuju}i optu`be zaratne zlo~ine. "Ja radim za svojnarod. Optu`bu za ratne zlo~inemogao sam izbje}i da sam narod izdao.Tada bih bio heroj zapada, ali toherojstvo me ne zanima", rekao je

Karaxi}. Sem toga, on je rekao da RSprema Mirovnom sporazumu "ima ve}usamostalnost i dràvotvornost nego{to je to bio slu~aj sa Slovenijomprije nego {to se otcijepila odSFRJ".

22. 12. 1995.

Srpska strana prihvatila je prijed-log da administrator UN za Sremsko-barawsku oblast bude penzionisaniameri~ki general @an Pol Klajn.Budu}i administrator UN }e tokomprelaznog perioda upravqati i vojn-im i civilnim poslovima u Sremsko-barawskoj oblasti.

Prema izjavama predstavnika human-itarnih organizacija, rukovodstvosarajevskih Srba spre~ava masovanegzodus stanovni{tva, s ciqem da ga"iskoristi kao sredstvo pritiska name|unarodnu zajednicu" za izmjenusporazuma o Sarajevu. Prema wihovimrije~ima, hiqade qudi se zaustavqajui vra}aju sa kontrolnih punktova iliim se ne izdaju potrebna dokumenta zaodlazak.

Sa vanredog zasijedawa Svetog arhi-jerejskog sabora SPC izdato jesaop{tewe kojim je potpis partijarhaPavla na Sporazumu, kojim jerukovodstvo Republike Srpske 29.avgusta 1995. godine ovlastiloSlobodana Milo{evi}a da u ime RSvodi pregovore o miru, progla{en"nevaè}im i za Crkvu neobave-zuju}im", uz ogra|ivawe od wegovihposqedica. Sabor je ocijenio da jepartijarhov potpis zloupotrebqen, daje mir nepravedan i zbog toga jeporu~io da "poraz srpskog naroda, bezpresedana u na{oj istoriji, ne smijebiti la`no prikazan".

24. 12. 1995.

Komanda IFOR-a izdala je nare|eweVojsci RS i Armiji BiH da se do 27.decembra povuku sa odre|enih ta~akana liniji razdvajawa u sarajevskompodru~ju.

25. 12. 1995.

Predsjednik Vlade RS Rajko Kasagi}je, objavquju}i sastav novog kabineta,rekao da je u wegov sastav predloìoli~nosti "potpuno opredjeqene zapunu normalizaciju odnosa sa SRJugoslav-ijom".

Povodom ignorantskog tretmanaRepublike Srpske, na Konferenciji oobnovi BiH u Briselu 21. decembradelegacija Srpske uputila je protestEvropskoj komisiji i visokom pred-stavniku za implementaciju mirovnogsporazuma Karlu Biltu u kojem seskre}e pa`wa da je takav odnos premajednom od entiteta suprotan odredba-ma mirovnog ugovora.

27. 12. 1995.

U Sarajevu nekoliko ~asova prijeisteka roka zavr{ena je operacijaG+7. Ova formula zna~i da su se uroku od sedam dana otkad je NATOpreuzeo kontrolu nad operacijom uBiH sukobqene strane povukle sa~etrdeset ta~aka na linijama prekidavatre u Sarajevu i predstavqa prvitest poslu{nosti zara}enih strana.

Predsjednik Republike Srpske drRadovan Karaxi} ocijenio je daDejtonski sporazum, i pored slabostiu pogledu teritorijalne podjele, pred-stavqa do sada najboqe ponu|enorje{ewe za regulisawe konflikta uBosni.

Hrvati i muslimani i daqe drèveliki broj zarobqenih i zatvorenihSrba u logorima na podru~ju Bosne,gdje su izloèni surovim torturama -kaè se u saop{tewu KomitetaSavezne vlade Jugoslavije zaprikupqawe podataka o zlo~inimaizvr{enim protiv ~ove~nosti ime|unarodnog prava. Prema posqed-wim podacima kojima Komitet raspo-laè, na podru~ju BiH postoje ~ak 394logora za Srbe, a strahuje se da ni tajbroj nije kona~an. Komitet procjewujeda hrvatske i muslimanske vlasti

1995


297

kriju takva mjesta od Me|unarodnogkomiteta Crvenog krsta zato {to suuslovi u kojima ìve zato~eni Srbiveoma lo{i.

Vi{e od polovine snaga predvi|enihza implementaciju mirovnog sporazumau uniji RS i Federacije BiH ve} senalazi na terenu - saop{tio je port-parol IFOR-a u Zagrebu pukovnikKonrad Frajtag.

Komitet za prikupqawe podataka oizvr{nim zlo~inima protiv~ovje~nosti i me|unarodnog pravaVlade SRJ saop{tio je da Hrvati imuslimani i daqe drè veliki brojzarobqenih Srba u logorima napodru~ju BiH, gdje su izloènisurovim torturama. Tvrdi se da posto-ji ~ak 394 logora za Srbe, uz straho-vawe da to nije kona~an broj. Premaodredbama Dejtonskog sporazuma svizarobqenici bi morali bitioslobo|eni do 19. januara 1996.godine.

28. 12. 1995.

Glavni tuìlac Ha{kog suda za ratnezlo~ine Ri~ard Goldston izjavio jeda bi Hrvatska, ako ne izru~i Hrvateoptuène za ratne zlo~ine, mogla dabude izloèna sankcijama Savjetabezbjednosti UN. Goldston je rekao daje od Hrvatskih vlasti zatraìo daizru~e Darija Kordi}a, TihomiraBla{ki}a i ostale optuène Hrvateza ratne zlo~ine i da je Hrvatska, kao

~lanica UN, obavezna da ih uhapsi iizru~i sudu u Hagu. "Globus" je objavioi da je Me|unarodni sud za ratnezlo~ine priveo kraju istragu protivTomislava Mer~epa zbog po~iwenihzlo~ina nad Srbima u Pakra~kojpoqani, a da je pod istragom i IvanVeki} koji je u to vrijeme, bio hrvats-ki ministar unutra{wih poslova.

Predsjednik SAD Bil Klinton je pot-pisao ukaz kojim je u skladu sRezolucijom 1022 Savjeta bezbjednostiUN suspendovao sankcije prema SRJ.Predsjednik Rusije Boris Jeqcinpotpisao je u Moskvi Dekret o sus-penziji sankcija prema SR Jugo-slaviji, u skladu sa RezolucijomSavjeta bezbjednosti UN od 22. novem-bra.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je glavnokomanduju}egsnaga NATO u Evropi generala DorxaXulvana. U razgovoru je izraènoobostrano zadovoqstvo zbog uspje{nogstarta sprovo|ewa Mirovnog sporazu-ma o BiH. Xulvan je potom razgovaraoi sa na~elnikom General{taba VJMom~ilom Peri{i}em.

Na beogradski aerodrom u Sur~inusletjela su prva ~etiri transportnaaviona NATO-a, kojim su dopremqenavojna vozila, oprema i 50 vojnika izsastava ameri~kog kontigenta IFOR-a.

Egipatski ministar unutra{wih poslo-va Hasan El-Alfi optuìo je egi-

patsku organizaciju "Muslimanskabra}a" da finansira i operativnorukovodi teroristi~kim logorima uBiH. Akcije se, prema wegovomtvr|ewu, izvode preko Komiteta zapomo} egipatskog sindikata qekara.

Muslimani su iz zasjede na magis-tralnom putu Zenica-Tesli} napalivozilo Tre}e gardijske brigadeHrvatskog vije}a odbrane, koji su sevra}ali nakon pono}ne boì}ne mise,i ubili dvojicu, a ranili jednoghrvatskog vojnika. Pripadnici speci-jalne muslimanske policije iz Te{waprethodnog dana su zarobili hrvatskuistra`nu ekipu iz Viteza, koja sevra}ala sa uvi|aja.

29. 12. 1995.

Predsjednik Srbije Slobodan Milo-{evi} primio je specijalnog iza-slanika generalnog sekretara UN zaSremsko-barawsku oblast @ak PolKlajna. Razgovor je vo|en oiznalaèwu politi~kog rje{ewa zasmawivawe napetosti u toj oblasti.

30. 12. 1995.

Iako su rokovi za sprovo|ewe spo-razuma za Sremsko-barawsku oblastpro{li, rje{ewe nije na|eno jer seHrvatska protivi planu generalnogsekretara UN Butrosa Galija da se utu oblast uputi 9.300 pripadnika snagaUN i pristaje na samo 2.000 do 4.000vojnika.


298


299

dokumentacioni centar republike srspke 2002 - hronologija 1990-1995

Documents