-
SVEUILITE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
BRAZIL U UVJETIMA GLOBALIZACIJE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Meunarodne financije
Mentor: prof. dr. sc. Dragoljub Stojanov
Student: Magdalena Butina
Studijski smjer: Meunarodno poslovanje
JMBAG: 0081108275
Rijeka, rujan 2013
-
SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................... 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA ................................... 1
1.2. RADNA HIPOTEZA ...................................................................................... 1
1.3. SVRHA I CLJEVI ISTRAIVANJA .............................................................. 1
1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................. 2
1.5. STRUKTURA RADA .................................................................................... 2
2. GLOBALIZACIJA ................................................................................................ 3
2.1. POVIJEST GLOBALIZACIJE ....................................................................... 4
2.2. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE.................................................................... 5
2.3. ZABLUDE GLOBALIZMA ........................................................................... 7
2.4. ODGOVORI NA GLOBALIZACIJU ........................................................... 10
3. OPE I GOSPODARSKE ZNAAJKE BAZILA ............................................... 15
3.1. STANOVNITVO........................................................................................ 16
3.2. STRUKTURA GOSPODARSTVA .............................................................. 18
3.3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BRAZILSKOG GOSPODARSTVA
22
3.4. RAST I KAPITAL ........................................................................................ 26
3.5. IZVOZ UVOZ I TRGOVINSKA BILANCA ................................................ 28
3.6. INFRASTRUKTURA ................................................................................... 31
3.7. INVESTICIJE I SPECIFINE MJERE ......................................................... 32
3.8. CILJANJE INFLACIJE, KAMATNA STOPA I TEAJ ............................... 34
3.9. KREDITI ...................................................................................................... 34
3.10. TRITE VS DRAVNO-ORIJENTIRANI RAZVOJ ................................. 35
3.11. NASTAVAK INSTITUCIONALNIH SLABOSTI ....................................... 35
4. PERSPEKTIVE BRAZILSKOG GOSPODARSTVA .......................................... 39
-
4.1. BRAZIL KAO DIO BRICS-A ...................................................................... 43
4.2. VANJSKA POLITIKA BRAZILA ............................................................... 46
4.3. IZAZOVI BUDUNOSTI ............................................................................ 49
5. ZAKLJUAK ...................................................................................................... 52
LITERATURA ........................................................................................................... 54
POPIS TABLICA I GRAFIKONA ............................................................................. 58
-
1
1. UVOD
U cilju objanjavanja kako se Brazil nosi s uvjetima globalizacije, izdvojeni su problem,
predmet i objekt istraivanja, postavljene su hipoteze, definirana je svrha i ciljevi
istraivanja, znanstvene metode te struktura rada.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA
Problem istraivanja : Brazilsko gospodarstvo postalo je jedno od velikih trita u
razvoju. Potrebno je istraiti kako se nosi s globalizacijom s obzirom da globalizacija
podrazumijeva opipljivo odbacivanje granica u svakodnevnom djelovanju u razliitim
dimenzijama gospodarstva, informacija, ekologije, tehnike, transkulturnih sukoba i
graanskog drutva, a time u osnovi neto istodobno poznato i neshvaeno, teko
shvatljivo. Predmet istraivanja je Brazil kao gospodarstvo koje raste i susree se s
dinaminim uvijetima na globalnoj sceni na kojoj se opipljivom silinom elementarno
mijenja svakodnevica i sve tjera na prilagoavanje.
1.2. RADNA HIPOTEZA
Radna hipoteza: sustavnim prouavanjem Brazila kao rastueg gospodarstva stvorene su
osnovne pretpostavke za prouavanje kako se takvo gospodarstvo nosi s dinaminim
promjenama koje donose izazovi globalizacije.
1.3. SVRHA I CLJEVI ISTRAIVANJA
Istraiti karakteristike globalizacije, izazove i odgovore na globalizaciju, saznati
specifinosti brazilskog gospodarstva, analizirati makroekonomske pokazatelje,
objasniti to je dovelo do razvoja Brazila, zatim proitati izmeu redaka i deifrirati
stvarnost te kritii pristupiti ocjenjivanju uspjeha brazilske ekonomije u prvom
desetljeu 21. stoljea, primjereno formulirati te predoiti rezultate istraivanja.
1) to je globalizacija?
-
2
2) Koji su izazovi i zablude globalizacije?
3) Koje su znaajke brazilskog gospodarstva?
4) to je uzrokovalo rast Brazila?
5) Kako se brazilsko gospodarstvo nosi sa izazovima globalizacije?
6) Kakva je budunost Brazila?
1.4. ZNANSTVENE METODE
Tijekom istraivanja koritene su razliite metode kako bi se zadovoljili osnovni
metodoloki zahtjevi objektivnost, pouzdanost, openitost i sistematinost. Istraivana
su znanstveno teorijska saznanja, koritenjem osnovnih metoda: analize i sinteze,
indukcije i dedukcije, apstrakcije, generalizacije, metoda usporedbe i metoda
predvianja. Takoer su koritene ope znanstvene metode: statistika, hipotetiko
deduktivna i komparativna metoda, kao i tehnike kao to su analiza sadraja i
dokumenata.
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraivanja predoeni su u pet meusobno povezanih dijelova.
U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraivanja, radna hipoteza i pomone
hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, znanstvene metode i obrazloena je struktura rada.
Naslov drugog dijela rada je Globalizacija. U tom dijelu rada analizirani su pojmovi
globalizacije kao suvremenog fenomena kao i izazovi i zablude globalizacije. Istraena
je povijest globalizacije te osnovne znaajke. Ope i gospodarske znaajke Brazila
naslov je treeg dijela rada, u kojem su predoena opa i ekonomska obiljeja
brazilskog gospodarstva. U etvrtom dijelu rada s naslovom Perspektive brazilskog
gospodarstva na temelju strunih radova iznosi se prognoza izazova koji oekuju tu
zemlju. Spominje se i brazilsko lanstvo meu zemljama BRICS-a, te znaajke vanjske
politike. Zakljuak predstavlja sintezu rezultata istraivanja kojima je dokazana radna
hipoteza.
-
3
2. GLOBALIZACIJA
Unutar ovog poglavlja definirano je znaenje i pojam globalizacije kao i znaajke tog
svjetskog fenomena. Nadalje, ovo poglavlje sadri povijest globalizacije, zablude i
odgovore na globalizaciju.
Pojam globalizacije izveden je od rijei "global" to znai ukupnost, a globalizam je
nain gledanja na zbivanja u globalu. Globalizacija bi tako podrazumijevala socijalni
proces koji tei sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek,1999, p.195). Prema R.
Rosecranceu globalizacija je proces kojim se teritorijalna drava zamjenjuje
virtualnom dravom- trinom dravom. Globalizacija je proces privatizacije
svjetskih ekonomskih resursa od strane krupnog kapitala, vrlo esto virtualnog i
hibridnog, o emu svjedoi eksponencijalna ekspanzija financijskih derivata zadnjih
dvadesetak godina ija je vrijednost dosegla 457 trilijuna eura 2007. godine. Ako je
privatizacija politiki proces s ekonomskim posljedicama, moemo zakljuiti da je
globalizacija proces transformiranja teritorijalne (nacionalne) drave u
megakapitalizam, tj trinu- korporativnu svjetsku dravu. (Stojanov,2012, p.161)
Kad se govori o globalizmu, tu je jo i proirena teorija koja globalizam tumai
argumentima suvremene mikroelektronske revolucije. Zahvaljujui globalizaciji odnosi
meu ljudima i zemljama postaju sve intenzivniji, a ljudi poinju globalno razmiljati i
svijet u cjelini drugaije shvaati. Globalizacija ima i odreene zahtjeve stalno
ulaganje u znanje, tehnologije, istraivanje i razvoj. Tko jednom pone zaostajati u
procesu globalizacije ili se na vrijeme ne ukljui u suvremene procese, bitno zaostaje.
(Lonar, 2005, p.92) L. Thurow navodi globalizaciju svjetske ekonomije kao jedan od
pet tektonskih poremeaja vremena u kojem ivimo. Meunarodni ekonomski odnosi
postali su skoro u cijelosti globalizirani transformirajui svijet u svima nam ve poznatu
frazu globalno selo. U novonastalom globalnom selu vie nismo svjedoci
konkurencija izmeu dvaju ideolokih svijetova: kapitalizma i socijalizma.
Komparativni ekonomski sustavi gube na vanosti iako vezano uz ovu temu interes za
njihovo prouavanje ponovno oivljava poetkom 2000-ih zbog novih igraa na
tritu. Ti igrai su naravno drave koje su naglo izrasle u gospodarske divove, dakle
Indija i Brazil, odnosno i ostale lanice BRICS-a te se zbog njih 2008. godine otvara
novo poglavlje komparativni ekonomskih sustava koje je usko vezano uz globalnu krizu
-
4
s izvoritem u SAD. U procesu tranzicije k punoj globalizaciji svjetskog drutva dolazi
do mijenjanja komparativnih ekonomskih sustava koparativnom ekonomskom
politikom. No, transnacionaliziranje svjetske ekonomije prije ili kasnije e dovesti do
potpune globalizacije svjetskog gospodarstva pri emu e nestati potreba za
komparativnim ekonomskim politikama.
2.1. POVIJEST GLOBALIZACIJE
Teko je procijeniti poetak globalizacije. Tako na pitanje kada je poela ekonomska
globalizacija postoji vie raziitih odgovora. Neki datiraju poetak kapitalistikog
svjetskog sistema u 16. stoljee, u poetak kolonijalizma, drugi u doba stvaranja
meunarodnih koncerna. Za tree pak globalizacija poinje s ukidanjem vrstih
deviznih teajeva ili s raspadom Istonog bloka. Pojam globalizacije pojavio se prvi
puta na stranicama New York Times-a 1974. godine u komentaru Ronalda Mullera.
Levitt 1983. godine definira globalizaciju kao proces determiniran tehnologijom koji
vodi svijet ka konvergenciji, i to ne samo trita nego i kultura, aspiracija i drutva.
Iako se globalizacija poinje definirati neto kasnije pojava samog procesa globalizacije
poinje nakon Drugoga svjetskog rata, osobito u Europi. Europske zemlje, neke tada u
potpunosti razorene, ali novano potpomognute od SAD-a (Krei, 1996.), zapoinju
proces meusobnog povezivanja. Jedan od ciljeva tog povezivanja bio je izbjei daljnja
meusobna neprijateljstva i stvoriti Europu u kojoj e sve zemlje meusobno suraivati
i pomagati se. Takva politika u Europi bila je nakon toga pokreta slinih procesa i
drugdje u svijetu. To je na kraju dovelo do stvaranja svijeta kakav jest danas. Kada se
govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti WTO (World Trade
Organization), IMF i Svjetska banka te multinacionalne kororacije. Navedene
organizacije su subjekti procesa globalizacije. U procesima globalizacije do izraaja sve
vie dolazi snaga i mo multinacionalnih korporacija. Mnoge drave u kojima takve
korporacije posluju, a posebice one male i siromane, zbog golemih financijskih
sredstava koje multinacionalne korporacije posjeduju, nerijetko se vode u financijskom
pogledu kao njihove podrunice. Bruto-nacionalni proizvod tih zemalja ne moe se ni
priblino mjeriti s profitom koji ostvaruju te korporacije. Multinacionalne korporacije,
meutim, utjeu i ire svoju mo na sve drave. Nijedna ne moe izbjei "globalno
traenje". Investicijske odluke korporacija donose se na globalnoj razini, prenosei
-
5
kapital ili resurse iz jedne zemlje u drugu, utjeui na (ne)zaposlenost milijuna ljudi i
stupanj ekonomske aktivnosti u pojedinim dravama (Dragievi, 1996, p.160).
2.2. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE
Globalizacija je zasigurno najvie upotrebljavana/zloupotrebljavana i najrjee
definirana, vjerojatno s najvie nesporazuma spojena, najnebuloznija i politiki
najdjelotvornija rije posljednjih ali i nadolazeih godina. (Beck, 2001) Uz sve to
potrebno razlikovati i druge dimenzije globalizacije meu koje se ubrajaju
komunikacijsko-tehnika, ekoloka, ekonomska, radno-organizacijska, kulturna,
graansko-drutvena dimenzija te mnoge druge. Globalizacija podrazumijeva opipljivo
odbacivanje granica u svakodnevnom djelovanju u razliitim dimenzijama
gospodarstva, informacija, ekologije, tehnike, transkulturnih sukoba i graanskog
drutva, a time u osnovi neto istodobno poznato i neshvaeno, teko shvatljivo, ali
neto to s opipljivom silinom elementarno mijenja svakodnevicu i sve tjera na
prilagoavanje. Novac, tehnologije, roba, informacije, otrovi prelaze granice kao da
ih nema. ak i stvari, osobe i ideje, koje bi vlade rado drale izvan zemlje (droge,
ilegalni useljenici, kritika na raun krenja ljudskih prava) pronalaze svoj put. Tako
shvaena globalizacija podrazumijeva ubijanje razdaljine. Zahvaljujui modernim
sredstvima komunikacije i transporta, gobalizacija je u naelu mogua bez naprezanja.
Ona postaje svakodnevno iskustvo, takorei provicijalno dranje. Dogaaji razliitih
svjetskih krajeva i znaenja odigravaju se sada na jednoj vremenskoj osovini, a ne vie
na mnogo razliitih. Ekonomski globus vie nije dalek i velik ve je gust i malen i
blizak s telekomunikacijski umreenim (novanim) tritima. Jer trokovi prevladavanja
prostora i za to potrebnog vremena su minimalni, jedva da se i raunaju. S
globalizacijom u svim njezinim dimenzijama nastaje vie meuveza izmeu drava i
drutva. Raspada se sklop osnovnih pretpostavki po kojima su se do sada drutva i
drave zamiljale, organizirale i ivjele kao teritorijalne jedinice koje se mogu ograditi
jedna od druge. Globalitet podrazumijeva slamanje jedinstva nacionalne drave i
nacionalnog drutva; grade se sasvim novi odnosi moi i konkurencije, sukobi i
presijecanja izmeu nacionalno-dravnih jedinica i aktera s jedne te transnacionalnih
aktera, identiteta, socijalnih prostora, stanja i procesa, s druge strane. Kod pitanja to
gobalizaciju tjera naprijed sukobljavaju se dva odgovora. Prva skupina autora
-
6
naglaava egzistenciju jedne dominantne logike, drugi autori rade na teorijama koje
pojanjavaju kompleksne multikauzalne logike globalizacije. Ova teorijska sredinja
kontroverza prelazi znaenje horizont rijei globalizacija, jer se s njom esto vezuju
proturjena znaenja. Sedamdesetih godina 20. stoljea, Wallerstein poinje
konfrontirati socijalne znanosti s pitanjima globalizacije. Dakle, uveo je koncept
svjetskog sistema te je za njega kapitalizam motor globalizacije. Neki autori smatraju da
su znanost i informacijsko drutvo kljuni u procesu razvoja globalizacije, dok postoje i
miljenja kako ekoloka i kulturna globalizacija pridonose svjetskoj homogeniji.
Kulturna globalizacija ne podrazumijeva samo kulturnu homogenost ve se iri na
pojam glokalizacije. To se odnosi na visokostupanjski proturijeni proces to
podrazumijeva i mnogostranost poslijedica takvog procesa. Najproblematinije
posljedice za stratificiranje svjetskog drutva su globalno bogatstvo, lokalno siromatvo,
kao i kapitalizam bez rada. Globalizacija, shvaena kao irenje transnacionalnih
prostora i aktera, ostaje paradoksalno ovisna o nacionalno-dravnom autoritetu, tonije
o hogemonijalnoj moi. To pretpostavlja preutnu nacionalnu-dravnu dozvolu
globalizacije. Takvo naglaavanje prvenstva nacionalno-dravne politike pred svim
drugim suakterima, znai i opasnost i to u tom smislu da nastajanje i razvoj
transnacionalnih socijalnih prostora i aktera pretpostavljaju hegemonijalnu strukturu
moi i meunarodni politiki reim. Samo to u krajnjem sluaju, jami otvorenost
svjetskog nereda.
U eri globalizacije se gubi povezanost izmeu siromatva i bogatstva. Ona razdjeljuje
svjetsko stanovnitvo na globalizirane bogate, koji svladavaju prostor i nemaju vremena
i lokalizirane siromane koji su vezani uz prostor. Izmeu ovih gubitnika i pobjednika
globalizacije ubudue nee postojati niti jedinstvo niti ovisnost. Najvanija posljedica je
da se raspada dijalektika gospodar-rob. tovie, puca veza koja je solidarnost inila ne
samo potrebnom, ve i moguom. Ova veza ovisnosti ili barem samilosti, koja je u svim
povijesnim oblicima do sada bila u temeljima nejednakosti, otpada u novom poretku
svjetskog drutva.
Globalitet i globalizacija podrazumijevaju nesvjetsku dravu. Tonije reeno svako
drutvo bez svjetske drave i bez svjetske vlade. Nastaje globalno dezorganizirani
kapitalizam, jer nema hegemonijalne moi niti internacionalnog reima- niti
ekonomskog niti politikog. Prema tome ivimo u multidimenzionalnom,
-
7
policentrinom, kontingentnom, politikom svjetskom drutvu, u kojem se
transnacionalni i nacionalno-dravni akteri igraju make i mia. Od ove kompleksnosti
golbaliteta jasno treba razlikovati novu jednostavnost globalizma, shvaenu kao
vladavinu svjetskog trita koja sve proima i mijenja. Ne radi se pritom o ocrnjivanju
svijetsko ekonomskog djelovanja. Prije svega se u neoliberalnoj ideologiji globalizma
mora otkriti ono to zaista jest oglaeni primat i diktat svjetskog trita za sve dimenzije
drutva. To je u divovske razmjere projiciran, antikvirani ekonomizam, obnova
povijesne metafizike, glumljeno neopolitika drutvena revolucija odozgo.
U nastavku teksta navedene su i objanjene zablude globalizma.
2.3. ZABLUDE GLOBALIZMA
Potrebno je i spomenuti odnosno nabrojati deset zabluda globalizma (Beck, p.270):
1. metafizika svjetskog trita
2. takozvana slobodna svjetska trgovina
3. ekonomska (jo uvijek) internacionalizacija, a ne globalizacija
4. dramaturgija rizika
5. odsustvo politike kao revolucija
6. mit linearnosti
7. kritika katastrofiarskog razmiljanja
8. crni protekcionizam
9. zeleni protekcionizam
10. crveni protekcionizam
Ovih deset stupica globalizma u nastavku se suoava s deset odgovora na globalizaciju.
1. Metafizika svjetskog trita
-
8
Globalizam reducira novu kompleksnost globaliteta i globalizacije na jednu-
ekonomsku dimenziju, o kojoj se jo k tome razmilja linearno kao o stalnom irenju
ovisnosti o svjetskom tritu. Sve druge dimenzije: ekoloka globalizacija, kulturna
globalizacija, plicentrina politika, nastajanje transnacionalnih prostora i identiteta-
tematiziraju se samo pod navodnom dominacijom ekonomske globalizacije. ar i
opasnost ove nipoto nove povijesne metafizike svjetskog trita potjeu iz istog izvora-
iz potrage, iz gladi za jednostavnou, kako bi se olakalo snalaenje u svijetu koji je
postao nepregledan.
2. Takozvana slobodna svjetska trgovina
Smatra se da je globalizirana ekonomija najpogodnija kako bi se u cijelom svijetu
podigao stupanj blagostanja i pri tome razgradile socijalne nepravde. Ipak, pri tome se
revno prelazi preko toga da ivimo u svijetu koji je daleko udaljen od modela slobode
koji se temelji na komparativnim trokovnim prednostima koje je uveo David Ricardo.
3. Ekonomska (jo uvijek) internacionalizacija, a ne globalizacija
Globalizam ne mijea samo viedimenzionalnu glokalizaciju s jednodimenzionalnom
ekonomskom globalizacijom. Istodobno se ekonomska globalizacija mijea s
internacionalizacijom ekonomije. Takoer moe se ustvrditi jaanje transnacinalnih
trgovinskih i proizvodnih veza unutar i izmeu odreenih svjetskih regija- Amerike,
Azije i Europe. Dokaz tome je da se trgovina i strane investicije jo uvijek veim
dijelom odvijaju izmeu ova tri velika ekonomska bloka svijeta, zbog ega se govori i o
trijadizaciji svjetske ekonomije.
4. Dramaturgija rizika
Varijanta rizinog drutva je ono iz ega transnacionalna poduzea dobivaju svoju mo.
Ne konkretna teta provedene ekonomske globalizacije, primjerice potpunog
premjetanja radnih mjesta u zemlje niskih plaa, ve prije svega prijetnja time, javni
govor o tome je ono to iri strahove, plai i prisiljava politike i sindikalne protuigrae
da na kraju moda u vlastitoj reiji provedu ono to zahtijeva investicijska spremnost,
kako bi se sprijeilo neto jo gore.
5. Odsustvo politike kao revolucija
-
9
Neolibelarni globalizam je s odreene pozicije visoka politika koja se pretvara da je
potpuno nepolitina. Odsustvo politike kao revolucija je ideologija u kojoj ljudi ne
djeluju ve provode zakone svjetskog trita koji tjeraju na minimiranje (socijalne)
drave i demokracije. Ekonomska globalizacija nije mehanizam ili automatizam ve
politiki projekt i to transnacionalnih aktera, institucija i koalicija diskursa- Svjetske
banke, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj,
multinacionalnih koncerna, kao i drugih meunarodnih organizacija koje vode
neoliberalnu ekonomsku politiku.
6. Mit linearnosti
Globalizacija je svuda dovela i do novog znaenja lokalnog. Izraz globalna kultura
dovodi u zabludu. Nastaju transnacionalne, translokalne kulture, odnosno socijalni
prostori i krajolici: turitiki boom, izgradanja malih transnacionalnih svjetova
specijalista koji su jedva vezani uz odreena mjesta, rastui broj meunarodnih
institucija, agencija, grupa, pokreta, koji se upliu u sva mogua i nemogua pitanja,
probijanje malog broja prihvaenih jezika (engleski, panjolski). Na temelju navedenih
argumenata teko je pa i nerealno prihvatiti mit linearnosti i zastupati tezu kulturne
konvergencije kao neposredne posljedice ekonomskog ujednaavanja.
7. Kritika katastrofiarskog razmiljanja
Veina ljudi vjeruje da kad drutvu koje se temelji na stjecanju, ponestane plaeni rad,
to je onda kriza ili ak katastrofa. No kada doe do takvih situacija tada se radi o
promjenama osnova, pomacima paradigmi ali ne i nuno do katastrofe ili krize. To
se pogotovo odnosi na situacije ako pojam krize podrazumijeva da se moemo vratiti u
status quo ante-pod uvijetom da se poduzmu uobiajene mjere.
8. Crni protekcionizam
Crni protekcionisti zapliu se u jedno posebno proturjeje: uzdiu nacionalnu dravu i
istodobno ju demontiraju neoliberlnom kriarskom vojnom slobodnog svjetskog trita.
Crni protekcionizam nije samo proturjeje konzervativnog razmiljanja i djelovanja
koje jednom rukom priziva vrijednost nacije (obitelji, vjere, zajednitva, zajednice, itd.),
a drugom neolibelarnim misionarskim zanosom otvara ekonomsku dinamiku koja
potkopava i unitava iste te konzervativne vrijednosti. Zapravo crni protekcionizam je
-
10
proturjean u dvostrukom smislu: on ukida zajednitvo u koje se zaklinje i ekonomski je
kontraproduktivan.
9. Zeleni protekcionizam
Zeleni protekcionisti otkrivaju nacionalnu dravu kao politiki biotip kojemu prijeti
izumiranje, koji titi ekoloke standarde pred grabljenjem svjetskog trita i stoga je i
sam, kao i priroda, u opasnosti, vrijedan zatite. Eko-protekcionistika politika koja eli
trita sa striktnim ekolokim regulacijama, moe vrijediti kontraproduktivnom. Ona
titi industrije iji su ekoloki standardi relativno nezavisniji od onih u manje razvijenim
ekonomijama i spreava irenje viih standarda u regijama s manjkavom ekolokom
svijeu. Zeleni protekcionizam proturjei globalitetu ekoloke krize i sam sebi oduzima
politiku polugu lokalnog razmiljanja i globalnog djelovanja.
10. Crveni protekcionizam
Kod crvenog protekcionizma se radi o utopijski zasljepljenoj pravdi. U eri globalizacije
politika socijalnog izravnavanja i socijalne svjesti zapada u vrlo neugodan kripac. Bez
razgradnje socijalnih trokova i trokova (doprinosa) za plae rastu brojke nezaposlenih.
Bez novih radnih mjesta pak prijeti da e se uruiti cijeli sistem na plaenom radu
izgraene socijalne sigurnosti.
U nastavku rada su navedeni i objanjeni odgovori na globalizaciju.
2.4. ODGOVORI NA GLOBALIZACIJU
esti su odgovori na globalizaciju regionalizam, patriotizam i nacionalizam s ciljem da
se, u veoj ili manjoj mjeri, ouvaju nacionalne i kulturne posebnosti te donekle zatiti
ekonomska neovisnost. Beck navodi sljedeih deset toaka kao odgovore na
globalizaciju (Beck, p. 298):
1. meunarodna suradnja
2. transnacionalna drava ili inkluzivni suverenitet
3. suvlasnitvo nad kapitalom
-
11
4. nova orijentacija obrazovne politike
5. jesu li transnacionalni poduzetnici demokratski ili antidemokratski?
6. savez za graanski rad
7. to dolazi nakon Volkswagen-izvozne nacije? novi kulturno-politiki-ekonomski
ciljevi
8. eksperimentalne kulture, trine nie i drutvena samoobnova
9. javni poduzetnici, samo-radnici
10. drutveni ugovor protiv iskljuivanja?
U nastavku teksta biti e objanjena svaka toka odgovora na globalizaciju.
1. Meunarodna suradnja
Prvi politiki odgovor na globalizaciju koji favoriziraju socijaldemokratski
modernizatori je taj da se politika suradnja izmeu nacionalnih drava mora izgraditi
kako bi se ograniilo ili sprijeilo trgovanje koje mogu iscenirati globalna poduzea,
kako bi minimizirala porezna davanja, a maksimirala dravne subvencije. Ovdje se
zadaa politike vidi u tome da se javnosti pojasni kako globalizacija ne moe znaiti da
se sve prepusti trinim silama. Upravo suprotno: s globalizacijom raste potreba za
obvezujuim meunarodnim regulativama, meunarodnim konvencijama i institucijama
za prekogranine transkacije. S druge strane, globalizacija treba ii ruku pod ruku s
boljom koordinacijom politike izmeu suverenih nacionalnih drava, boljim
meunarodnim nadgledanjem banaka i financijskih institucija, smanjenjem
meudravnih poreznih dumpinga i bliom suradnjom s meunarodnim organizacijama
te njihovim jaanjem u smislu vee pokretljivosti i efikasnosti.
2. Transnacionalna drava ili inkluzivni suverenitet
Model transnacionalne drave proturjei svim drugim kooperacijskim modelima. Dakle,
transnacionalne drave spajaju se kao odgovor na globalizaciju i upravo tako razvijaju
svoj regionalni suverenitet i identitet izvan nacionalnog. One su kooperacijske i
pojedinane drave, pojedinane drave utemeljene na kooperacijskim dravama.
Drugim rijeima, meudravno udruivanje otvara pojedinanim postnacionalnim
-
12
dravama nove prostore djelovanja. Inkluzivni suverenitet podrazumijeva da odricanje
od suverenitetskih prava ide pod ruku s dobivanjem politike moi oblikovanja na
temelju transnacionalne suradnje. Ipak, ovo moe uspjeti samo onda kada se
globalizacija uspjeno shvaa i oblikuje kao politiki projekt. Tek na taj nain postaje
mogue da suglasnost, radna mjesta, porezi i politike slobode rastu i lokalno i
transnacionalno.
3. Suvlasnitvo nad kapitalom
Ako je tono da znanje i kapital zamjenjuju rad, onda se jedna nova socijalna politika
moe orijentirati prema cilju da rad dobije udio u kapitalu. Naelo suvlasnitva ovdje bi
stupilo kao nadopuna (ili konkurencija?) naelu suodluivanja. Sindikati i stranke koji i
dalje ele slijediti cilj pravedne raspodijele, moraju svoje napore preorijentirati od
porezne politike i politike plaa na podijelu kapitala. Granice ove politike su vidljive na
prvi pogled: promijena cilja od politike plaa prema politici zarada na kapitalu podrava
ili osigurava samo one koji su integrirani u radni proces ali ne i nezaposlene, koji stoje
pred zatvorenim vratima trita rada.
4. Nova orijentacija obrazovne politike
Kroz znanje radu se mora dodati nova vrijednost ili novi oblik. To pak znai investirati
u obrazovanje i istraivanje. Jedan od velikih politikih odgovora na globalizaciju je
izgradnja i nadogradnja drutva znanja i obrazovanja, produiti a ne skratiti
obrazovanje, olabaviti ili ukinuti fiksiranje obrazovanja za odreena radna mjesta i
profesije, a obrazovne procese usmjeriti k iroko primjenjivim kljunim
kvalifikacijama. Pod tim se ne podrazumijeva samo fleksibilnost ili doivotno
uenje, ve i socijalna kompetencija, sposobnost za timski rad, sposobnost za
svladavanje konflikata, razumijevanje kulture, umreeno razmiljanje, svladavanje
nesigurnosti, itd.
5. Jesu li transnacionalni poduzetnici a-demokratski, antidemokratski?
Transnacionalni kapitalizam koji ne plaa poreze i ukida plaeni rad, gubi svoj
legitimitet. Projekt trine ekonomije je politiki proces blisko povezan s
demokracijom. Ipak, transnacionalni ekonomski akteri su ovisni o tritu i o imageu
svojih poduzea. No bezgranino samoostvarivanje kapitala mora se naime vezati: kao
-
13
prvo za mjesta, kao drugo za proizvode. I kapital u prolazu mora postati nastanjen;
ukljuiti se u lokalne kulture i njihove zakonsko-plitike okvirne uvjete, to znai i
opravdati se u njima, stvarati robu i usluge koje ljudi trebaju kupovati, birati, dakle i
moi odbiti. Tko god vodi trgovinu u svjetskim razmjerima, mora biti spreman
sudjelovati u svjetskim razmjerima, mora biti spreman sudjelovati u svjetskoj
odgovornosti za socijalne i politike uvjete te trgovine. Ovaj politiki odgovor za
globalizaciju ujedinjava ono to izgleda nespojivo: kontrolu na licu mjesta i
poduzetniku samokontrolu.
6. Savez za graanski rad
Jedan novi drutveni ugovor morao bi polaziti od sljedeega: na rad je postao tako
produktivan da trebamo sve manje rada za proizvodnju sve vie roba i usluga.
Materijalno-socijalna integracija ljudi putem plaenog rada je zasigurno kao i prije
znaajan, ali vie i ne jedini oblik. Potrebno je svugdje gdje je mogue dodati novu
vrijednost i pretvoriti to u jedan drugi centar aktivnosti i integracije pored plaenog
rada: javni ili graanski rad. Dakle, primijeniti na takav civilno drutveni angaman u
socijalnim biotopima drutva, ali i interesu za politikim projektima, koje institucije
nedovoljno primjeuju. Rad sa starim ljudima, hendikepiranima, beskunicima,
oboljelima od AIDS-a, nepismenima, isljuenima, ekoloki agaman i puno toga to je
do sada bio dobrovoljan rad, treba uiniti ekonomski vidljivim, dakle plaenim (npr. u
obliku graanskog novca, ija visina otprilike odgovara socijalnoj pomoi).
7. to dolazi nakon Volkswagen-izvozne nacije? Novi kulturno-politiki-
ekonomski ciljevi
Ciljevi proizvodnje odreenih masovnih dobara kao to su Volkswagen, Mercedes, itd i
koja su pod zatitom njemake kvalitete osvojila trita svijeta, povezali su kulturne
energije i stavili u pogon motor bogatstva takozvano gospodarsko udo.
Samoshvaanje izvozne nacije vie nema teinu jer jedan od najodlunijih izazova lei u
injenici da zemlje Jugoistone Azije (posebno Kina) jednako dobro, a jeftinije mogu
proizvoditi ono to je do sada nosilo njemaki zatitni znak: automobile, strojne pogone,
hladanjake. Masovna su dobra ta koja zemlje u razvoju esto mogu proizvoditi jeftinije.
Trita za masovna dobra premjestila su se u druge dijelove svijeta ( Junu Ameriku,
Istonu Europu, Kinu, itd.). Posljedica je ta da prestaje uspjeh modela izvozne nacije.
-
14
Ono to dolazi nakon izvozne nacije u vidu novih kulturno-politikih-ekonomskih
ciljeva su ekoloki proizvodi, individualiziranje, rizina trita, re-regionalizacija trita
te svladavanje blokade kulturne hegemonije.
8. Eksperimentalne kulture, trine nie i drutvena samoobnova
Postoji predrasuda da posebna trita kao to su trine nie ili mini-trita uvijek i
neophodno moraju ostati minijaturna trita. Tono je upravo suprotno: u eri globalnih
lokalnosti ove su nie specifine trine kulture inovativni biotopi iz kojih dizajneri
svjetsko trinih proizvoda kradu ili otmjenije reeno crpe-ideje. Istodobno je
poopavanje ninih trita, koja su regionalno ukorijenjena i cvatu jedan od sredinjih
odgovora na upite o kraju masovne proizvodnje i punog zapoljavanja. Dakle, nastaju
radno intenzivne djelatnosti (proizvodi i usluge) s ogranienom, ali visokom
vrijednou to se tie smisla i budunosti- uz malu produktivnost i malu zaradu, koje
su pak izjednaene mnogostrukou dodatnih djelatnosti.
9. Javni poduzetnici-samo radnici
Na mjesto socijalne figure plaenog radnika i zaposlenika kao protuigraa kapitalistu i
poslodavcu stupa slika samo-radnika, na drugoj strani ona javnog poduzetnika. Samo-
radnik zna da vie ne mora ili ne moe izvoditi rad koji su mu drugi zadali u ispunjenju
njihove obveze i dunosti- a ako to ne uine, onda je to njihov propust, ne njegov.
Samo-rad u ovom smislu podrazumijeva rad na sebi i rad za druge. Uz radnike kao
takve sve ee velika poduzea vie ne proizvode samo mase roba, ve i mase
virtualnih poduzetnika.
10. Drutveni ugovor protiv iskljuenja
U budunosti e se mnogo vie raditi na tome da se ugrade i izgrade osnovne sigurnosti
poput transnacionalnih socijalnih sistema osiguravanja, ojaaju socijalne mree
samozbrinjavanja i samoorganizacije te postave i odre budnima pitanja gospodarske i
socijalne pravde u svjetskim mjerilima u sreditima globalnog civilnog drutva.
-
15
3. OPE I GOSPODARSKE ZNAAJKE BAZILA
U treem djelu prikazani su podaci istraivanja s geografskog aspekta i ekonomskog
aspekta. Navedeni su geografski podaci kako bi se bolje stvorila slika o prirodnim,
kulturnim i rudnim bogatstvima i mogunostima zemlje.
Brazil lei u Junoj Americi na Atlantskom oceanu i obuhvaa cijeli istoni dio te
veinu unutranjosti kontinenta odnosno 48% teritorija June Amerike. Sastoji se od tri
velike pokrajinske cjeline: Amazonske nizine i Gvajanskog visoja na sjeveru te
Brazilskog visoja na istoku i jugu. Granii sa ak deset drava: Urugvajem,
Argentinom, Paragvajem, Bolivijom, Peruom, Kolumbijom, Venecuelom, Gvajanom,
Surinamom te Francuskom Gvajanom. Prema dravnom ureenju je Federativna
republika od 1889. godine. Po Ustavu od 5.10.1988., Brazil je predsjednika savezna
republika. Po uzoru na Ustav SAD-a, njime su poveane ovlasti saveznih drava, ali
savezni zakoni imaju prednost pred zakonima saveznih drava. Birako pravo imaju svi
brazilski dravljani stariji od 16 godina, a za dravljane od 18. do 69. godine
sudjelovanje na izborima je obvezno. Brazil se sastoji od 26 saveznih drava i saveznog
okruga (Brasilia). Svaka savezna jedinica ima vlastiti ustav, zakonodavnu, izvrnu i
sudsku vlast. Glavni grad je Brasilia sa 2,1 milijuna stanovnika. Povrina iznosi
8.514.877 km2, a broj stanovnika 186,4 milijuna. Kao valuta u Brazilu se koristi real
(BRL) =100 centa. Novanice su od BRL 100, 50, 10, 5 i 1. Kovanice BRL su 50, 25,
10, 5, 2 i 1 cent. Slubeni jezik je portugalski.
(http://informatikanastava.wix.com/brasil_snk#!opcenito-o-brazilu) Klima Brazila
obuhvaa irok raspon vremenskih prilika na velikom podruju i raznolikoj topografiji,
ali veina zemlje ima tropsku klimu. Prema Kppenovoj klasifikaciji klime Brazil
karakterizira pet glavnih klimatskih podvrsta: ekvatorska, tropska, polusuha, brdska
tropska, umjerena, i suptropska klima. Razliiti klimatski uvjeti uzrokuju prirodne
okolie u rasponu od ekvatorskih kinih uma na sjeveru i polusuhih pustinja na
sjeveroistoku do crnogorinih uma na jugu i tropskih savana u sredinjem Brazilu.
Mnoge regije imaju vrlo razliite mikroklime. Ekvatorska klima karakterizira vei dio
sjevernog Brazila. Prosjena je temperatura 25 C, s veim temperaturnim varijacijama
izmeu dana i noi u odnosu na varijacije izmeu sezona. U sredinjem Brazilu oborine
su vie sezonski rasporeene, to je karakteristino za klimu savane. Ta je regija velika
http://informatikanastava.wix.com/brasil_snk#!opcenito-o-brazilu
-
16
kao i bazen Amazone ali s vrlo razliitom klimom jer se nalazi junije i na veoj
nadmorskoj visini. U unutranjosti sjeveroistoka, sezonske su oborine jo ekstremnije.
Grande Seca (velika sua) 1877.1878., najgora sua ikada zabiljeena u Brazilu,
prouzroila je smrt priblino pola milijuna ljudi. Razorna je bila i sua iz 1915. Juno
od Bahie, kraj So Paula. Jug uiva umjerene uvjete, s hladnim zimama i prosjenim
godinjim temperaturama ne iznad 18 C. Zimski su mrazevi uobiajeni, s povremenim
snijegom u viim podrujima.
3.1. STANOVNITVO
Brazil je najvea i najmnogoljudnija zemlja June Amerike. Gustoa naseljenosti
(stanovnika po km) u prema zadnjem izvjeu iz 2010. godine iznosi 23,04 . U
prosjeku, Brazil je rijetko naseljen, pa tri etvrtine stanovnitva ivi u 400 km irokom
obalnom pojasu. Najvea gustoa je na jugu gdje na 11% teritorija ivi 46%
stanovnitva. Jo prije nekoliko desetljea najvie je ljudi ivjelo na sjeveroistoku, ali je
taj dio otada doivio velike gospodarske i socijalne promjene te masovno iseljavanje na
jug i u Amazoniju. Naseljenost je vrlo gusta i na krajnjem jugu. Ondje prevladavaju
europski doseljenici, a ponegdje i u unutranjosti Brazilskog visoja (npr. oko Brasilije).
Golema podruja u Amazoniji i na zapadnoj granici jo su uvijek, unato iroko
zamiljenom kolonizacijskom projektu, vrlo rijetko naseljena (0.6-4% st./km2).
Grafikon 1: Naseljenost stanovitva na km2 u Brazilu
-
17
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/population-density-people-per-sq-km-
wb-data.html
Na grafikonu 1 je prikazana naseljenost brazilskog stanovnitva na km2.
Promatrano
razdoblje je od 2002. do 2010. godine. Gustoa raste jednakim intenzitetom u
promatranom razdoblju to znai da nema veih oscilacija.
Prema rasnoj pripadnosti, stanovnici su bjelci (54%), mulati i mestici (40%), crnci i
mjeanci izmeu crnaca i Indijanaca (cafusos, 5%), Azijci (1%), a ima i oko 300.000
Indijanaca. Kada su se u 16. stoljeu na obali poeli naseljavati Portugalci, na teritoriju
dananjeg Brazila ivjelo je 1-5 milijuna Indijanaca ali su ih itavo vrijeme do danas
bijeli doseljenici gurali u unutranjost zemlje. Za rad na plantaama u 19. stoljeu je iz
Afrike dovedeno 3-4. milijuna robova. Ropstvo je ukinuto 1888. godine. Bijeli
doseljenici su se jako pomijeali s drugim skupinama, tako da su oko 45% svih
Brazilaca mjeanci i to mulati (mjeanci izmeu bijelaca i crnaca), mestici (mjeanci
izmeu Indijanaca i bjelaca, u Brazilu caboclos) te cafusosi (mjeanci izmeu crnaca i
Indijanaca). Nakon 1888. godine dolazi vie valova europskih doseljenika. Do 1959.
dolo je oko pet milijuna doseljenika. Najvie je bilo Portugalaca (1,7 milijuna),
Talijana (1,6 milijuna), panjolaca (700.000), Nijemaca (275.000), Austrijanaca
(100.000), neto Poljaka, Maara i drugih. Nakon Prvog svjetskog rata doselilo se i
150.000 Japanaca. Po vjeroispovijedi stanovnici su katolici (72%) i protestanti (23%,
prije svega pentekostalci i evangelici). Oko 115 milijuna brazilskih katolika ini
najveu nacionalnu katoliku zajednicu na svijetu. U prostranoj dravi ljudi se dosta
sele, prije svega na sjeveroistok prema jugu i zapadu, iz provincije bjee u velike
gradove te koloniziraju Amazoniju i zapadna podruja. Migracije takoer pokazuju vrlo
velike socijalne razlike izmeu bogatih veleposjednika i masa seljakog proletarijata,
koji u trinom gospodarstvu i sve suvremenijoj poljoprivredi gubi zemlju i zaposlenje.
To je osobito pogodilo prenapuene sjevernoistone djelove Brazilskog visoja, gdje su
pomankanje rada i velika sua u osamdesetim godinama otjerali vie milijuna ljudi u
velike gradove na jug drave i prema zapadu. Vei se dio provincijskog stanovnitva
uputio u velike gradove, koji su se 60-ih i 70-ih godina poeli vrlo brzo iriti (1950.:
36,4% gradskog stanovnitva, 1991.: 75,5%). Kolonizacija unutranjosti zapoela je ve
50-ih godina; tada je poela gradnja novoga glavnog grada Brasilije u dotada rijetko
naseljenoj unutranjosti Brazilskog visoja, 650 kilometara od atlantske obale. Broj
http://www.tradingeconomics.com/brazil/population-density-people-per-sq-km-wb-data.htmlhttp://www.tradingeconomics.com/brazil/population-density-people-per-sq-km-wb-data.html
-
18
stanovnika u razdoblju od 1960. do 1990. se poveao sa 2,9 milijuna na 12 milijuna.
Sedamdesetih se godina drava prihvatila zamanih kolonizacijskih projekata na jugu
Amazonije. Njima su se eljela otvoriti, prema tadanjim uvjerenjima, neizmjerna
prirodna bogatstva Amazonije te omoguiti siromanom sloju stanovnitva da se naseli
na novoiskrenoj zemlji. Osim na nekoliko podruja s plodnijim tlima, ti su se planovi
izjalovili. Osnivanjem velikih komercijalnih stoarskih farmi sve se skupa okrenulo u
najmasonije unitavanje prirode u povijesti, to je ve poelo utjecati i na mijenjanje
okolia na zemlji.
3.2. STRUKTURA GOSPODARSTVA
Sve do svjetske gospodarske krize 30-ih godina 20. stoljea razvitak brazilskog
gospodarstva tekao je tako da se drava upletala u sva velika ulaganja i izrazito posezala
u gospodarska dogaanja. Tako je Brazil postigao brz gospodarski rast i uspio otvoriti
bogate prirodne izvore, ali su se istodobno brzo poeli smjenjivati gospodarski usponi i
padovi, karakteristini i za brazilsko gospodarstvo devedesetih godina. Po gospodarskoj
snazi, Brazil je u 80-im i 90-im godinama uao meu deset gospodarski najjaih drava
svijeta, ali se istodobno s poveanjem gospodarskog rasta stvaraju vrlo velike
gospodarske i socijalne razlike, vee od onih u drugim dravama. Unato planskom
ulaganju u tzv. razvojnu jezgru na sjeveroistoku i jugu drave drave te otvaranju
Amazonije, gospodarska je snaga zgusnuta u tzv. industrijskom trokutu Sao Paulo-Rio
de Janeiro-Belo Horizonte. Ondje ivi i radi veina brazilske gospodarske elite, a ondje
su i sjedita monih drava i privatnih korporacija. Drava Sao Paolo sa 21,6%
brazilskog stanovnitva sama ostvari vie od 40% BDP-a i 60% vrijednosti industrijske
proizvodnje, a siromani sjeveroistok sa 55% stanovnitva samo 15% BDP-a. S druge
strane, 2% najbogatijeg stanovnitva ima u vlasnitvu 70% zemlje, a prihodi 10%
najbogatijih Brazilaca jednaki su prihodima ostalog stanovnitva. Te se razlike jo vie
poveavaju, a to je i prijetnja daljnjem razvitku, posebno zato to veina stanovnika
mlaih od 15 godina ivi u nemoguim uvjetima u favelama i na gradskim rubovima, a
time i na rubu drutva. U poljoprivredi je zaposleno 22,8% radne snage (12% BDP-a i
24% vrijednosti izvoza), a u industriji 11,5% (22% BDP-a).
-
19
Poljoprivreda. Brazil ima 51,28 milijuna hektara njiva i trajnih nasada (6,0% povrine)
te 187,2 milijuna hektara travnjaka i panjaka (21,9%). Glavna su poljoprivredna
podruja na jugu Brazilskog visoja, na jugu drave, na obalnim ravnicama atlantske
obale i na sjeveroistoku. U unutranjosti Brazilskog visoja i na novoiskranim
povrinama u Amazoniji prevladavaju mesno govedarstvo i skromno poljodjelstvo.
Postoje dva odvojena sektora: manja i srednje velika imanja su usmjerena na
proizvodnju hrane za vlastite potrebe i djelomino za prodaju, a na drugoj strani 52 000
posjeda s vie od 1000 ha obradive zemlje u vlasnitvu bogatih veleposjednika ili
domaih i stranih kompanija (43,7% ukupnih poljoprivrednih zemljita). Kava je
tradicionalno najvaniji proizvod. Proizvodnja je poela u drugoj polovici 18. stoljea
(1,21 milijuna tona, prva na svijetu, 21% svjetske proizvodnje), a proizvodi se prije
svega u ovim saveznim dravama: Sao Paolo, Minas Gerais, Parana i Espirito Santo.
Zbog pada cijena na svjetskom tritu, plantae kave su se 1970.-95. sa 2,4 milijuna
hektara smanjile na 2,0 milijuna hektara, a udio kave u brazilskom izvozu iznosi samo
3,6%. Zbog sve vee dobiti i lake proizvodnje, plantae kave istiskuje soja (26,16
miljuna tona, 2. na svijetu). Nakon 1976. godine, kada se umjesto uvoznog benzina
poeo uvoditi domai etanol, utrostruile su se povrine na kojima se uzgaja eerna
trska, prije svega u sjeveroistonim dijelovima obalne ravnice i u saveznoj dravi Sao
Paolo (13,5 milijuna tona eera, 2. na svijetu). Od ostalih industrijskih biljaka vaan je
jo pamuk (360000 tona vlakana i 650000 tona sjemenki), duhan (623000 tona, 3. na
svijetu), kakao (350000 tona, 3. na svijetu), kokosova palma, uljarica, arahidi, sisal i aj
mate. Za prehranu se proizvodi kukuruz (36,14 milijuna tona, 3. na svijetu), ria (9,55
milijuna tona, 10. na svijetu), manioka, slatki krumpir, krumpir i grah. Brazil je jedan
od najveih proizvoaa voa. Najvanije su narane (21,78 milijuna tona, 1. na svijetu,
36% svjetske proizvodnje), mandarine (760000 tona), limuni (479000 tona) no jo se
proizvode i breskve, jabuke i kruke te groe i vino. Na prostranim savanskim
panjacima Brazilskog visoja i na krevinama u Amazoniji najvanije je govedarstvo
(156,0 milijuna grla, 2. na svijetu), u unutranjosti prevladava mesno govedarstvo (4,9
milijuna tona mesa, 3. na svijetu) na jugu mlijeno govedarstvo (19,85 milijuna tona
mlijeka, 6. na svijetu). Za manja je imanja vano svinjogojstvo i peradarstvo, posebno u
okolici velikih gradova.
-
20
Ribarstvo je vano, posebno u obalnom moru juno od Rio de Janeira i na
sjeveroistoku na uu Amazone, a u ekvatorskom su pojasu slatkovodne ribe najvaniji
izvor bjelanevina za domae puanstvo. Ukupni je ulov 800000 tona, ali se ponegdje
poslijednjih godina vrlo smanjio zbog oneienih voda (samo amazonske vode
poprime godinje oko 200 tona ivog srebra, koje se upotrebljava za dobivanje zlata).
umarstvo. etiristo dvadeset tri milijuna hektara brazilskih uma (57,7% povrine)
ubraja je meu najugroenije na svijetu, osobito tropska kina uma u Amazoniji.
Nakon 1964. godine poela se megalomski osvajati Amazonija. Velike su umske
povrine iskene za govedarske farme u vlasnitvu domaih i stranih korporacija, a vrlo
neodgovorno planiranje izgradnje cesta i dodjeljivanje umskih zemljita siromanim
ljudima bez zemlje doveli su u Amazoniju mase ljudi koji se u tamonjim surovim
uvjetima bore za preivljavanje. Izgradnjom cesta proirila se sjea vrijednih vrsta
tropskog drvea. Godinje se posijee 220 milijuna m3 ume. Od toga vie od polovice
odlazi u drvo i drveni ugljen, 48 milijuna m3
za piljenu grau, a 31 milijun m3 za
proizvodnju celuloze i papira.
Rudarstvo i energetika. Brazil ima mnogo rudnog bogatstva koje je vrlo vano kao
izvor sirovina za domau industriju iako donosi samo 1% BDP-a. Godinje se iz svih
rudnika dobije 180,0 milijuna tona eljezne rude to ini 18% svjetske proizvodnje. Od
ostalih ruda prisutni su: mangan, nikal, krom, boksit, kositar, volfram, olovo, cink i
srebro. Zlato se poelo dobivati ve poetkom 18. stoljea u Minas Geraisu. Velik dio iz
rijenih nanosa amaznoskih rijeka ispere vie od 200000 privatnih tragaa (tzv.
garimpeiros). Oni prodiru sve dublje u indijanske prostore te vrlo oneiuju okoli
ivim srebrom (proizvodnja 62,42 tona, 8. na svijetu). Od dragog kamenja na ovom
podruju su prisutni dijamanti, turmalini, akvamarini i smaragdi.
Razmjerno su skromna nalazita ugljena. Sve do 1974. godine u Brazilu se dobivalo
vrlo malo nafte. Zato se 70-ih godina poeo benzin zamjenjivati etanolom iz eerne
trske. Kada se poveala domaa proizvodnja nafte iz bogatog nalazita Camposa u
plitkom moru ispred Rio de Janeira (70% proizvodnje) i kada je pojeftinila nafta na
svjetskom tritu, etanol je postao dvaput skuplji od uvezene nafte. Zato se njegova
uporaba brzo smanjuje. Ukupno se u Brazilu proizvede 56,0 milijuna tona nafte i 8,04
-
21
milijarde m3 zemnog plina. Instalirana snaga brazilskih elektrana iznosi 57640 MW,
93% elektrine energije dobiva se u hidroelektranama, a 7% u termoelektranama.
Industrija. Brazil je jedna od vodeih industrijskih drava s vrlo raznovrsnom
industrijom. Planska je industrijalizacija prihvaena jo u vrijeme svjetske gospodarske
krize 30-ih godina. U strahu od prevelikog stranog utjecaja, drava ju je u velikoj mjeri
financirala iz proraunskih sredstava. Dravni je sektor jo uvijek vaan posebno u
tekoj industriji, ali su brojne dravne kompanije 90-ih godina prodane domaim i
stranim vlasnicima kapitala. Takva je industrija 90-ih godina doivjela vie tekih kriza,
posebno 1990. godine, kada je industrijska proizvodnja u jednoj godini pala za 10%.
Iako je Brazil po mnogoemu vana drava u dananjim uvijetima globalizacije, nije
toliko ovisna o prodaji poljoprivrednih proizvoda i sirovina kao druge zemlje, nego na
svjetskom tritu nastupa kao vaan dobavlja industrijskih proizvoda s veom
dodanom vrijednosti (strojevi, automobili, elektrotehniki proizvodi, avioni). Unato
tome, industrija za iroku potronju ostaje izrazito vezana na veliko domae trite.
Vaan temelj brazilske industrije je crna i obojena metalurgija. Od crne metalurgije se
proizvodi 24,46 milijuna tona sirovog eljeza i 25,24 milijuna tona elika.U obojenoj
metalurgiji najvanije je dobivanje aluminija (1,19 milijuna tona), bakra, cinka i kositra.
U 70-im godinama dobro se razvijala automobilska industrija (1,32 milijuna osobnih
automobila, 9.na svijetu; 310000 kamiona i autobusa, 7. na svijetu). Za izvoz je vana i
proizvodnja sastavnih dijelova. Za domae trite vani su traktori, oprema za
hidroelektrane, buee platforme i drugo. Brazil je uspjean i u avioindustriji. Izrauju
se srednje veliki putniki avioni i vojni kolski avioni. Od ostalih industrijskih grana
najvanija je prehrambena industrija, prije svega u obalnim gradovima, s proizvodnjom
veinom za domae trite (eer, bezalkoholna i alkoholna pia, mesne i riblje
konzerve). Kemijska industrija izrauje cijelu paletu baznih proizvoda te je
koncentrirana prije svega u gradovima na obali. Od ostalih industrija vane su i tekstilna
industrija, elektrotehnika industrija, industrija papira, gumarska i duhanska industrija.
(Natek, K., Natek M., p.597-604)
-
22
3.3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BRAZILSKOG
GOSPODARSTVA
Brazilsko gospodarstvo postalo je jedno od velikih trita u razvoju. Privlana i
rekordna izravna ulaganja i meunarodni financijski uspjeh u jednakoj mjeri pridonose
uspjehu u posljednjih nekoliko godina. Oito je kako su se dogodile velike promijene u
brazilskom gospodarstvu. Umjesto financijske nestabilnosti, koja je karakterizirala
gospodarstvo ve dugi niz desetljea, Brazil prima pohvale za relativnu stabilnost
cijena, fiskalnu odgovornost i brzi rast. Zemlja je postala vrlo omiljeno odredite za
tijekove kapitala, privlaei 4,3% od ukupno globalnog u 2010. godini (UNCTAD,
2011). Ipak, zbog sprijeavanja promjene teaja, vlasti su bile prisiljene nametnuti porez
na kretanja kapitala. Brazil je postao poznat kao izvoznim prvak u podrujima kao to
su soja, elik, pamuk, ulje, biogoriva i regionalna izrada zrakoplova. Takoer,
oivljavanje brazilskog gospodarstva povezano je s padom u nejednakosti dohotka i
uestalost ekstremnog siromatva. Drugim rijeima, Brazil je pravi primjer
kompatibilnog rasta i pravednosti. Potrebno je utvrditi je li trenutni optimizam koji
okruuje brazilsku ekonomiju opravdan kada se njezini atributi poblie pogledaju.
Mnogi su tvrdili da su sadanji povoljni uvjeti za razvoj brazilskog gospodarstva nastali
zahvaljujui makroekonomskim i trinim reformama sredinom 1990-ih. Ove reforme
su sadravale uspjean stabilizacijski plan bankarskog sustava, privatizacije i znatno
veu otvorenost gospodarstva za vanjsku trgovinu i ulaganja (Blanco, Holanda Barbosa
Filho & Pessoa 2011, str 101-103; Baer, 2008, CHS. 7 i 8).
-
23
Grafikon 2: Bruto domai proizvod po glavi stanovnika u Brazilu u amerikim dolarima
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/gdp-per-capita
Bruto domai proizvod po glavi stanovnika u Brazilu prema podacima iz 2011. godine
je iznosio 4.803,40 dolara u 2011. BDP po stanovniku je ekvivalent 39 posto svjetskog
prosjeka. Povijesno gledano, od 1960 do 2011, BDP po stanovniku se kree u prosjeku
3.117,75 USD dosegnuvi unutar tog vremenskog perioda visinu od 4.803,40 USD u
prosincu 2011 i rekordno nisku razinu od 1.448,14 dolara u prosincu 1960. BDP po
stanovniku se dobiva dijeljenjem bruto domaeg proizvoda, prilagoen za inflaciju, s
ukupnim stanovnitvom.
Grafikon 3: Stopa nezaposlenosti u Brazilu
http://www.tradingeconomics.com/brazil/gdp-per-capita
-
24
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/unemployment-rate
Stopa nezaposlenosti u Brazilu porasla je za 5,80 posto u travnju 2013 u odnosu na
5,70 posto u oujku 2013. Povijesno gledano, od 2001 do 2013, stopa nezaposlenosti
prosjeno iznosi 8,97 posto, dosegnuvi u promatranom periodu najviu razinu od
13,10 posto u travnju 2004 i rekordno nisku razinu od 4,60 posto u prosincu 2012.
Stopa nezaposlenosti je omjer broja ljudi koji aktivno trae posao kao postotak radne
snage.
Grafikon 4: Inozemni dug Brazila
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/external-debt
Inozemni dug u Brazilu se poveao u prvom tromjeseju 2013. na 317.811,27 USD
milijuna dolara od 316.830,52 USD milijuna dolara u etvrtom kvartalu 2012.
Povijesno gledano, od 1980 do 2013, brazilski inozemni dug u prosjeku je iznosio
169.144,29 USD milijuna. Najvia razina iznosi 317.811,27 USD milijuna i zabiljeena
je u oujku 2013 a rekordno nisku razinu od 64.259,50 USD milijuna zabiljeena je u
prosincu 1980. godine.
http://www.tradingeconomics.com/brazil/unemployment-ratehttp://www.tradingeconomics.com/brazil/external-debt
-
25
Tablica 1: Godinji rast pojedinih komponenti BDP-a
Izvor: Brazilska Centralna banka (Banco Central do Brasil)
U nastavku je analiza koja obuhvaa razdoblje od sredine 1990-ih godina, kada je
provedena veina reformi, sve do 2011. godine. U tablici 1. se vidi da je rast Brazila bio
relativno skroman. Prosjena godinja stopa rasta u razdoblju 1995-2003 iznosila je
2,2%, to je prilino slabo prema meunarodnim standardima. Znaajan rast je
zabiljeen od 2004-2008 kada je godinja stopa rasta iznosila je 4,8%. U 2009. godini je
dolo do pada, kao posljedica svjetske krize, te je zabiljeen iznos od -0,6%. Meutim,
u 2010 ponovno dolazi do rasta koji skae na 7,5%. Usporedno s rastom mnogih
azijskih zemalja to nije spektakularno postignue. Meutim, zahvaljujui ubrzanju rasta
stopa nezaposlenosti se smanjila. Prema podacima koje je objavila IBGE, Nacionalna
statistika agencija, na kraju 2010. formalna nezaposlenost u Brazilu je postigla najniu
razinu od 5,7%.
-
26
3.4. RAST I KAPITAL
Brazilski dohodak po stanovniku se utrostruio u posljednjem desetljeu ali je i dalje
nizak u usporedbi s razvijenim zemljama (naprimjer u Brazilu iznosi 12.500 US $ u
usporedbi s 40.000 US $ u Velikoj Britaniji). U gotovo 20 godina vie od 29 milijuna
Brazilaca je prelo granicu siromatva. To se vidi u padu Gini koeficijenta za oko 4,5%
u razdoblju izmeu 2005. i 2009. Jedan od razloga smanjenja nejednakosti je uvoenje
programa novanog transfera u upravi Fernando Henrique Cardoso koji je uvrstila
uprava Lule. Taj program je poznat pod nazivom Bolsa Familia. Pomou programa
Bolsa Familia je eliminirano ekstremno siromatvo. Meutim, iznos potroen na
program iznosio je najvie 1% BDP-a i upitno je li ovaj program imao znaajan temeljni
distribucijski uinak. To je osobito zanimljivo pogotovo kad se usporedi s koliinom
koju vlada troi na servisiranje duga, koji iznosi najmanje 7% BDP-a. Vlasnici ovog
duga u pravilu nisu oni sa niim prihodom. Poboljanje u raspodjeli prihoda dogodilo se
zahvaljujui otklanjanju inflacije i znatnom porastu realne minimalne plae koja je
utjecala ne samo na prihode najsiromanijih skupina, nego i drugih. Kao to pokazuje
tablica 2, minimalna plaa je znaajno porasla od kasnih 1990-ih.
Tablica 2: Promijene realnog dohotka
Izvor: IPEA Data; Conjuntura Econmica
Tablica 2 prikazuje promjene ralnog dohotka u razdoblju od 1995. do 2010. godine. Iz
tablice je vidljivo da su se dogodile znatne promjene odnosno realni dohodak se
poveao.
-
27
Tablica 3: Promijene u minimalnoj plai
Izvor: IPEA Data
Tablica 3 prikazuje promjene u minimalnoj plai takoer u razdoblju od 1995.-2010.
godine. Iznosi variraju i pojedinim godinama rastu a u nekim padaju. Ipak, minimalna
plaa u prolom desetljeu se poveala u odnosu na kasne devedesete.
Potrebno je naglasiti da se brazilski porezni teret znatno poveao u promatranom
razdoblju dosegnuvi razinu od 37% BDP-a. Ova razina, koja je slina razinama
zemalja kao to su vedska i Njemaka nastala je u kombinaciji s kontinuirano visokom
koncentracijom prihoda. Ono to objanjava ovu zagonetku je brazilska porezna
struktura koja je jo uvijek vrlo regresivna. Meutim, ak vie je regresivna i struktura
dravnih rashoda. Taj aspekt pridonosi i dalje visokim koncentracijama u distribuciji
dohotka koje tek treba rijeiti (Baer & Galvo, 2008). Potrebno je imati na umu da Gini
koeficijent mjeri raspodjelu zaraenog dohotka (plae). On ne mjeri raspodjelu
bogatstva. Program privatizacije Brazila sastojao se uglavnom od prodaje dravnih
sredstava putem aukcije. Velik dio bogatstva dravnih tvrtki kupile su velike strane i
domae grupacije i time se raspodjela bogatstva zapravo poveala (Amann & Baer,
-
28
2009). Proces privatizacije se odvijao u dvije faze. Prva faza obuhvaa razdoblje od
1990.-2004. godine. U tom razdoblju brazilska vlada je privatizirala 33 kompanije. Kroz
te operacije vlada je primila 11,9 milijuna amerikih dolara. Najzahvaeniji sektori u
prvoj fazi privatizacije bili su petrokemija (15 poduzea), industrija elika (8 poduzea),
proizvoai gnojiva (5 poduzea), ostalo (4 poduzea). Karakteristika ove faze
privatizacije je mali broj stranih investitora, samo 5% dok su najvie sudjelovale
domae kompanije sa 36% zatim financijske institucije sa 25%, pojedinci 20% i
mirovinski fondovi 14%.
Druga faza privatizacije odvijala se od 1995.- 2002. godine. U program privatizacije
ukljueni su financijski sektor, sektor elektrine energije, kao i koncesije za prijevoz,
autoceste, sanitarne objekte, luke i telekomunikacije. Za razliku od prethodne faze u
kojoj su veinom bile prisutne domae kompanije, u ovoj fazi je znaajnije su
sudjelovali strani investitori sa 53%. Domae kompanije su sudjelovale sa 26%,
financijski sektor sa 7%, pojedinci 8%, privatni mirovinski fondovi 6%. U ovoj fazi
privatizacije vlada je primila 93,424 milijuna amerikih dolara.
(http://www.bndes.gov.br/SiteBNDES/export/sites/default/bndes_en/Galerias/Download/stu
dies/priv_brazil.pdf)
Drugi izuzetni fenomen dosljednosti Brazila su mala ulaganja po stopi BDP. Ta stopa
se nalazi ispod 17%, s malim promjenama unato ubrzanju rasta u odreenim
godinama. S najboljim procjenama na raspolaganju i s trenutnim ulaganjem u BDP,
brazilska godinja prosjena potencijalna stopa rasta BDP-a nije vea od 4,5%. Dakle,
nedavni iznenadni rast (7,5% godinje u 2010) je neodriv bez dramatinog porasta
ulaganja.
3.5. IZVOZ UVOZ I TRGOVINSKA BILANCA
Brazilski izvoz se smanjio na 20806.77 milijuna amerikih dolara u srpnju 2013. u
odnosu na lipanj iste godine kada je iznosio 21134.04 milijuna USD. Od 1954. do 2013.
godine izvoz je prosjeno iznosio 3851.02 milijuna amerikih dolara. Najvea razina
postignuta je u kolovozu 2011. godine i tada je izvoz iznosio 26158.51 milijuna USD, a
najmanja razina izvoza zabiljeena je 1965. godine i iznosila je 75.06 milijuna USD.
Brazil je izvozno orjentirana zemlja. Brazil je najvei svjetski izvoznik soje (41 posto
http://www.bndes.gov.br/SiteBNDES/export/sites/default/bndes_en/Galerias/Download/studies/priv_brazil.pdfhttp://www.bndes.gov.br/SiteBNDES/export/sites/default/bndes_en/Galerias/Download/studies/priv_brazil.pdf
-
29
svjetskog izvoza) i soka od narane (55 posto svjetskog izvoza) te sirove trske i
rafiniranog eera. Nadalje, izvozi eljeznu rudu i koncentrate (13 posto), ulje (8
posto), sirovi eer (4 posto) i kavu (2,4 posto). Glavni izvozni partneri su Kina (17
posto ukupnog izvoza) i Sjedinjene Amerike Drave (11 posto), Argentina,
Nizozemska, Japan, Njemaka i Indija.
Grafikon 5: Brazilski izvoz
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/exports
Grafikon prikazuje brazilski izvoz u razdoblju od kolovoza 2011 do srpnja 2013.
godine. U prikazanom razdoblju vidljivo je da nakon rekordnog iznosa izvoza u
kolovozu 2011. godine izvoz se smanjuje te u srpnju 2013. godine iznosi 20806.76
mijlijuna USD.
Uvoz u Brazilu poveao se na 22.704,38 milijuna USD u srpnju 2013. u odnosu na
18.833,07 milijuna USD u lipnju 2013. Brazilski uvoz prosjeno iznosi 3.563,52
milijuna USD od 1959. do 2013. Najvia razina uvoza od 22.704,38 milijuna USD
postignuta je u srpnju 2013. dok je rekordno niska razinu iznosila 67 milijuna dolara u
oujku 1965. Brazil uvozi: sirovine i poluproizvode (45 posto ukupnog izvoza),
kapitalne proizvode (22 posto), trajne proizvode za iroku potronju (10 posto), ulje (6
posto) i motorna vozila (4 posto). Glavni uvozni partneri su Kina (15 posto), SAD (14,6
posto) i Argentina (7 posto) zatim Nizozemska, Japan, Njemaka i Indija.
http://www.tradingeconomics.com/brazil/exports
-
30
Grafikon 6: Brazilski uvoz
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/imports
Grafikon 6 prikazuje uvoz u razdoblju od listopada 2011. do srpnja 2013. godine. Iznosi
se mjenjaju i rastu ili padaju ovisno o mjesecima, no ako gledamo godinje iznose tada
uvoz raste.
Brazil je zabiljeio trgovinski deficit od 1.897,62 milijuna dolara u srpnju 2013.
Brazilska trgovinska bilanca u prosjeku iznosi 652,68 USD milijuna od 1959 do 2013. s
tim da je najvia razina dosegla 659,37 milijuna dolara u srpnju 2006. godine a najnia
razina -4.039,32 milijuna dolara u sijenju 2013. Glavni vanjskotrgovinski partneri su:
Kina (17 posto izvoza i 15 posto uvoza), Sjedinjene Amerike Drave (11 posto izvoza i
14,6 posto uvoza). Drugi su: Argentina, Njemaka, Nizozemska i Indija.
http://www.tradingeconomics.com/brazil/imports
-
31
Grafikon 7: Trgovinska bilanca
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/balance-of-trade
Grafikon 7 prikazuje trgovinsku bilancu Brazila u razdoblju od sijenja 2012. do srpnja
2013. godine.
Jak Real je oteao domaoj industriji postizanje meunarodne konkurentnosti.
Meutim, to nije uzrokovalo potekoe kod bilance plaanja jer je istovremeno tijekom
desetljea dolo do svjetskog rasta razmjene roba zbog visokih stopa rasta Azijskih
zemlja na elu Kine. Sukladno istraivanju iz 2011. koje je provela Brazilska
industrijska konfederacija sve vei konkurencijski izazov predstavlja prisustvo kineskih
proizvoda na domaem i inozemnom tritu. Kako bi zatitili domau proizvodnju vlasti
su uvele porezne olakice pri izvozu.
3.6. INFRASTRUKTURA
Vana znaajka ulaganja u razvoju zemlje poput Brazila vezana je za irenje i
poboljanje infrastrukture. Naime, od 1990-ih zabiljeena su znaajna zaostajanja u
izgradnji i poboljanju prometne mree i otpremnih sadraja. Jedan od primjera je
zastoj i kolona kamiona od 20-25 milja u vrijeme etve koji ekaju kako bi isporuili
svoj teret (O Globo, 2011/11/02). Neka glavna industrijska podruja su bila izolirana
zbog znaajnog kanjenja u izgradnji elektrine energije i prijenosnih kapaciteta.
Posebno znaajan nedostatak lei u sektoru zranog prometa. Potrebno je mnogo
http://www.tradingeconomics.com/brazil/balance-of-trade
-
32
ulaganja u piste i izgradnju terminala no drava je tu suzdrana. To predstavlja pravi
izazov s obzirom na rast domae potranja za putovanje zrakoplovom. Jedan od
kljunih imbenika infrastrukturnih nedostataka je tenja za postizanje visokog
primarnog suficita kao proraunskog cilja kako bi se zadovoljila meunarodna
financijsku zajednica i odrala inflacija. Istina je da je u 2007. godini Vlada pokrenula
program naziva PAC (Program ubrzanog rasta). Ovaj program je bio namijenjen kako bi
se ostvarila nagla promjena u rastu BDP-a nakon razoaravajuih rezultata u razdoblju
1996-2004. Mnogi od Pac projekata su infrastrukturni ali iz raznih razloga oni su se
susreli sa zakanjenjem ili su pak otkazani zbog proraunskih i administrativnih
nedostataka. Hitni problemi su takoer nastali zbog organiziranja u 2014 Svjetskog
kupa i 2016 Olimpijskih igara. Ove dvije meunarodne manifestacije posebno e se
pritisnuti i ve tako klimavu infrastrukturi i to ne samo u podruju transporta.
3.7. INVESTICIJE I SPECIFINE MJERE
Uz pet zemalja Kanadu, Indiju, Meksiko, Rusiju i Tursku Brazil je izmijenio svoju
specifinu investicijsku politiku. Veina mjera pokazuje nastavak poteza prema
uklanjanju ogranienja za strana ulaganja i poboljanje jasnoe za investitore. To
podsjea na izvjea o G20, koja su se takoer zalagala za veu otvorenost i
transparentnost.
-
33
Tablica 5: Specifine investicijske mjere u razdoblju od 4. svibnja 2012 do 5. listopada
2012
Izvor: http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/unctad_oecd2012d8_en.pdf
Tablica 5 prikazuje razdoblje od 4. svibnja 2012 do 5. listopada 2012 u kojima je
esnaest lanica G20 poduzelo investicijske akcije kao to su ulaganja u pojedine mjere
ili mjere koje se odnose na investiranje u nacionalnu sigurnost ili kao to su neke
zakljuile meunarodne investicijske sporazume. Konkretno, Brazil je poduzeo
specifine investicijske mjere tako da je 14. lipnja 2012 prestao s primjenom stope
poreza od 6% na financijske transakcije za inozemne kredite i obveznice s rokom
dospijea do 720 dana. Brazil je vodea zemlja Latinske Amerike u privlaenju stranih
direktnih investicija o emu svjedoi 432 projekta vezana za FDI u 2012. godini to u
postocima iznosi 38.68%. Strane direktne investicije najvie su obuhvatile poslovni i
financijski sektor, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te proizvodnju vezanu za
transportnu opremu. Tako je Fiat otvorio nove proizvodne pogone vrijedne 2.3 milijuna
eura te 4500 radnih mjesta.
(http://ftbsitessvr01.ft.com/forms/fDi/report2013/files/The_fDi_Report_2013.pdf)
http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/unctad_oecd2012d8_en.pdfhttp://ftbsitessvr01.ft.com/forms/fDi/report2013/files/The_fDi_Report_2013.pdf
-
34
3.8. CILJANJE INFLACIJE, KAMATNA STOPA I TEAJ
Spektakularan uspjeh u planu stabilizacije Reala (uveden 1993-4) je dijelom povezan s
aprecijacijom brazilske valute, zajedno sa visokim kamatnim stopama koje su bile
vaan stabilizacijski instrument. Ove visoke bazne kamatne stope (varirajui izmeu 7%
i 10% realno) su privukle znatnu koliinu kapitala koji je aprecirao valutu i time
omoguio stabilizaciju. Uskoro je ovo postalo poznato kao politika kontrole inflacije
putem sidra deviznog teaja (Amann & Baer, 2003). Iako je ta politika bila prekinuta na
prijelazu stoljea, a uvedena politika "ciljanje inflacije" i dalje se naglaavalo koritenje
visokih kamatnih stopa kako bi se poduprijela stabilnost cijena. Od tada brazilske
kamatne stope su meu najviima u svijetu, a privukle su i znatan priljev portfelja koji
su za uzvrat doveli do toga da Brazil ima jednu od najcjenjenijih valuta u svijetu.
3.9. KREDITI
Za brazilsko gospodarstvo je znaajan i rast kredita, posebice potroakih kredita.
Omjer bankovnih kredita u BDP-u porastao je s 26,7% u 1998 do 28,1% u 2005, a 47%
u 2010. Ovaj trend nadopunjuje vladine napore kako bi se poticalo gospodarstvo kroz
porezne poticaje. Prema istraivanju organizacije Serasa, potroaki kredit se poveao
za 6,3% u 2010 to je znatan porast u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od rezultata
rasta potroakih kredita je ubrzanje prodaje automobila. U 2010. prodaja vozila je
dosegla povijesnu razinu od 3,5 milijuna jedinica, to je skok od 11% u odnosu na
prethodnu godinu.
Tablica 6: Krediti kao % Bdp-a
Izvor: Brazilska centralna banka
-
35
Tablica 6 prikazuje kredite kao postotak BDP-a u razdoblju od 1998. godine do 2010.
Postoci biljee rast iz godine u godinu.
3.10. TRITE VS DRAVNO-ORIJENTIRANI RAZVOJ
Zagovornici privatizacije i drugih mjera neoliberalnih reformi tvrdili su da je trite
najbolji instrument pri odabiru pobjednika procesa ekonomskog razvoja. Ipak vlada se
poprilino uspjeno bavi "branjem pobjednika" (Stiglitz & Cimoli, 2009). ini se da je,
unato iroko rasprostranjenoj privatizaciji drava jo uvijek ta koja igra nezavisnu
ulogu kroz razvoj bankarske institucije koja je u vlasnitvu drave i poznata pod
nazivom kao kao BNDES. Unato znaajnoj modernizaciji brazilskog trita kapitala
tijekom proteklih deset godina, rijetkost je za bilo koju veu brazilsku tvrtku
financiranje dugoronog irenja posuivanjem sa privatnih trita. Veina tvrtki,
posebno velikih tvrtki, ovisi o dugoronim kreditima iz BNDES. Isplate BNDES-a u
2010. godini za velike tvrtke iznosile su gotovo tri etvrtine ukupnog broja. Ako
gledamo po sektorima, 47% obuhvaa industrijske tvrtke i 31% firme koje se bave
infrastrukturom (BNDES, Boletim de Desempenho, Prosinac 2010). Jedna od posljedica
poveanja javnog financiranja BNDES-a je porast ukupnog javnog duga. Vlada
kapitalizira Banku putem izdavanja obveznica. Tijekom posljednjih pet godina, udio
ukupnih fiksnih investicija koje je financirao BNDES-a je naglo porastao, iako
investicije za stopu BDP-a su ostale na relativno niskoj razini. Dakle, moe se rei da je
u odnosu na ulaganja, uloga drave je sve vie, a ne manje znaajna.
3.11. NASTAVAK INSTITUCIONALNIH SLABOSTI
Osim potrebe za poboljanjem fizike infrastrukture, kako bi se odrao kontinuirani rast
potrebno je stalno podizati razinu ljudskog kapitala. Temeljni problem lei u
obrazovnom sustavu. Na temelju nekih mjera - nepismenost, pohaanje nastave,
ulaganja, kolske performanse, te diplome - Brazil zaostaje za istonoazijskim
visokoindustrijaliziranim gospodarskim zemljama. Prema izvjeu UNESCO-a iz
2010., Brazil ima najveu stopu uenika osnovnih kola koji ponavljaju godinu na
podruju Latinske Amerike (18,7%) i ima jednu od najviih stopa uenika koji ne
-
36
prolaze ispite. Barro & Lee (2010), u izgradnji meunarodnog usporednog indeksa
obrazovanja, pokazuju razmjere izazova s kojima se suoava Brazil.
Tablica 7: Prosjeni uspjeh u obrazovanju odrasle populacije za izabrane zemlje u
razdoblju od 1960-2010.
Izvor: Barro & Lee (2010)
U Tablici 7 navedeni su podaci istraivanja prosjenog uspjeha u obrazovanju odrasle
populacija za izabrane zemlje. Iz tablice je vidljivo kako Brazil zaostaje za ostalim
velikim gospodarstvima u regiji, a pogotovo jo nepovoljnija slika je ako se usporedi sa
zemljama Europe i Azije.
Tijekom proteklog desetljea brazilska poduzea postaju sve inovativnija. Kao to
pokazuje tablica 9, udio tvrtki koje se bave inovativnim aktivnostima je porastao od
kraja 1990-ih za oko pet postotnih bodova. Samo u 2012. godini, Brazil je potroio 29,5
milijardi dolara za ulaganje u istraivanje i razvoj. Brazil sudjeluje u desetak podruja
zanstvene proizvodnje s vie od 2% u odnosu na svjetsku proizvodnju. Posebno ima
prednosti u prirodnim znanostima, osobito onima koje se odnose na njegove prirodne
-
37
resurse, kao to su tropska medicine (18% udjela u svjetskoj tehnikoj publikaciji),
entomologiju (7% udjela), biologiju (6,4% udjela), i zoologiju (5,6% udjela).
Tablica 8: Istraivanje i razvoj tvrtki kao postotak BDP-a
Izvor: OECD, Community Innovation Survey, via IPEA, Radar No. 11, December
2010.
Tablica 8 prikazuje ulaganje u istraivanje i razvoj kao postotak BDP-a u 2005. i 2008.
godini. Ulaganje u istraivanje i razvoj je u 2005. godini iznosilo 0,49% BDP-a, a 2008.
godine 0,54% BDP-a. Brazil, to se tie tog podruja, zaostaje za Skandinavskim
zemljama, Kinom, SAD-om, itd.
Tablica 9: Postotak brazilskih tvrtki koje sudjeluju u inovacijskim aktivnostima
Izvor: OECD, Community Innovation Survey, via IPEA, Radar No. 11, December 2010
Tablica 9 prikazuje postotak brazilskih tvrtki koje sudjeluju u inovacijskim
aktivnostima. Na temelju podataka iz tablice vidljivo je kako postotak inovacijskih
-
38
aktivnosti u razdoblju do 1998. do 2008. godine raste. No ulaganja u istraivanje i
razvoj te inovacije opada.
Tablica 10: Patentiranje, meunarodne usporedbe 2008
Izvor: OECD, Community Innovation Survey, via IPEA, Radar No. 11, December 2010
Tablica 10 prikazuje meunarodnu usporedbu patentiranja. Brazil se nalazi na 15.
mjestu sa 499 patenata. Ispred su plasirane neke od lanica BRICS-a kao npr. Rusija i
Kina.
-
39
4. PERSPEKTIVE BRAZILSKOG GOSPODARSTVA
U ovom dijelu rada govori se o perspektivama Brazila kao rastueg gospodarstva.
Takoer spominje se lanstvo Brazila u zemljama BRICS-a, vanjska politika te izazovi
budunosti s kojima e se Brazil suoiti.
Brazil je peta najvea svjetska drava iji teritorij zauzima gotovo polovicu June
Amerike. Posjeduje goleme zalihe stratekih sirovina poput eljeza, urana, boksita,
bakra i zlata. Trenutano je Brazil petnaesti najvei proizvoa nafte na svijetu. Odmah
iza Venezuele je drugi najvei posjednik zaliha nafte u Junoj Americi. Otkada je
Petrobras objavio otkrie velikih naftnih nalazita u Atlantiku, oekuje se znaajan rast
udjela u svjetskoj proizvodnji nafte. U zadnjem desetljeu Brazil je stvorio robusnu i
diverzificiranu ekonomiju iji je BDP iznosio gotovo dvije tisue milijardi dolara u
2008. godini. Ekonomski strunjaci rast brazilskog gospodarstva vide u stabilizaciji
valute i reduciranju inflacije, nakon ega su privuena strana ulaganja. Takoer,
ekonomski rast noen je jakim izvozom poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, koji
nije ovisan o samo jednom tritu, nego su mu glavni trgovinski partneri Kina, SAD,
Njemaka i Argentina. Brazil je vodei svjetski izvoznik biogoriva, eera, govedine i
kave, a posljednjih je godina zabiljeen veliki porast u proizvodnji soje, kukuruza i
svinjetine. Unato najgoroj ekonomskoj krizi od 1929. godine s kojom je trenutano
svijet suoen, brazilsko gospodarstvo ne pokazuje znakove sloma, ponajprije
zahvaljujui jakom bankarskom sektoru i rastuoj potronji na domaem tritu od
gotovo 200 milijuna ljudi. Bitnu ulogu odigrala je bankarska kriza koja je nastupila u
Brazilu sredinom devedesetih, jer je nakon propasti nekoliko vanijih banaka, vlada
donijela otriju zakonsku regulativu za bankarski sektor. Manje banke koje su se nale u
problemima preuzela je drava, a problematine nacionalne banke kupili su strani
investitori. Upravo su ti potezi uinili brazilsku ekonomiju otporniju na potrese na
svjetskim tritima. Neki drugi strunjaci smatraju da su dva faktora utjecala na rast
uloge Brazila na svjetskoj pozornici: prvi je globalizacija i rast svjetske trgovine, te
dolazak Luiza Inacia Lule da Silve na vlast u idealnom trenutku. Dolaskom Lule na
vlast 2002. godine za Brazil poinje razdoblje ekonomskog prosperiteta. Lulina politika
kombinira potivanje postojeih trinih mehanizama i uvoenje raznih socijalnih
programa s ciljem postupnog smanjivanja socijalnih razlika meu Brazilcima. Kako je
-
40
Lula potekao iz radnike obitelji i bivi je sindikalni voa, mnogi su nakon njegovog
dolaska na vlast oekivali populistiko obraunavanje s ekonomskim reformama
njegovog prethodnika, ali pomalo iznenaujue Lula ih je prigrlio zadravi
makroekonomsku stabilnost zemlje. Njegovi socijalni programi smanjili su broj
stanovnika koji ive ispod granice iznimnog siromatva za pedeset posto, a oko 20
milijuna ljudi prelo je u srednju klasu. Taj paket socijalnih programa nazvan Bolsa
Familia ukljuuje porezne olakice i subvencije za obitelji s niskim primanjima to je
omoguilo milijunima siromanih da imaju hranu i krov nad glavom. Prema iskazima
strunjaka Brazil ima prespektivu nove svjetske sile. Budunost te zemlje je
optimistina jer ekonomija cvjeta, a nezaposlenost je najmanja u dosadanjoj povijesti
ove junoamerike zemlje i iznosi samo 5,2 posto. Uz to, tu su i obeanja o stvaranju
brojnih novih radnih mjesta. Izvoz je u 2011. godini porastao za 24 posto, odnosno na
250 milijardi. Dravni dug, zbog kojeg zemljama poput Grke i Italije prijeti bankrot, u
Brazilu iznosi 55 posto bruto drutvenog proizvoda, pri emu novo zaduenje iznosi 2,5
posto. Tako bi Brazil mogao biti kolski primjer kako se ispunjavaju kriteriji iz
Maastrichta, koji vrijede za zemlje EU. Nadalje, zahvaljujui rezervama nafte koje se
nalaze uz obalu ovog latinoamerikog diva, zemlja do 2020. godine bi mogla ui meu
pet najveih proizvoaa nafte na svijetu. Prisutnost novih investicija u zemlji
pridonijelo je ugoivanje velikih svjetskig dogaaja: 2014. Godine Brazil e biti
domain Svjetskog nogometnog prvenstva i 2016. Olimpijskih igara. Jedna od rejting
agencija, Standard and Poor's, poveala je ocjenu kreditne sposobnosti zahvaljujui
uspjenom provoenju porezne politike predsjednice Dilme Rousseff. Novi rejting je
najbolji koji je zemlja do sada dobila. Sa ocjene BBB sa jednim minusom, povean je
na ocjenu BBB. Meunarodni monetarni fond procjenjuje da e Brazil ve 2015. godine
biti peta ekonomija po jaini u svijetu. Procjenjuje se kako e u budunosti prestii
Francusku, a moda i Njemaku. Zemlja profitira zahvaljujui stabilnoj valuti za koju je
1994. godine donesen poseban plan kojim je prebroena inflacija. Zahvaljujui ovom
uspjehu tadanji ministar financija Fernando Henrique Cardoso, koji je donio plan, iste
godine je postao predsjednik. Izdvajanjem novca za socijalne programe i poveanjem
najnie plae zemlji je polo za rukom ojaati domae trite. Izmeu 2003. i 2009.
godine skoro 30 milijuna Brazilaca moglo je ivjeti iznad donje granice siromatva te
tako postati i vani konzumenti. Drugi stup brazilskog uspjeha je potranja za
sirovinama i to prije svega iz Kine. Brazil je jedan od najveih svjetskih izvoznika nafte,
-
41
eljeza i soje - svega onoga to je potrebno Kini. Kinezi su tako u meuvremenu postali
najvaniji trgovinski partner Brazila, ispred SAD-a i Argentine. Kao tree objanjenje
brazilskog uspjeha navodi se stabilnost financijskog i bankarskog sustava. Stroga
kontrola banaka, koju Europljani sada ele uvesti, Brazilci su uveli jo krajem
devedesetih godina. Brazilci iz daljine sa zaprepatenjem i zabrinutou promatraju
dogaaje u Europi. Zaprepatenou, jer mnogi ne razumiju kako je Stari kontinent
mogao zapasti u tako rizinu duniku krizu. I zabrinutost jer je EU vrlo vaan
trgovinski partner Brazilu. Zahvaljujui novom samopouzdanju i vlastitom iskustvu sa
dugogodinjom krizom Brazil sebi ak dozvoljava da upozori Europljane kada je rije o
riskantnim odlukama. (http://www.nacional.hr/clanak/122706/brazil-na-putu-da-
postane-svjetska-sila )
Iako je u prolosti bio opskrbljiva zlata koje je financiralo Portugal, povijest prikazuje
Brazil kao vanog igraa u svjetskoj ekonomiji. Prolo stoljee je svjedok tranformacije
Brazila od trita na kojemu dominira izvoz repromaterijala do jake industrijske sile za
koju je 2005. bilo predvieno privlaenje direktnih stranih inozemnih ulaganja u iznosu
od 17 milijardi amerikih dolara (Central bank of Brazil). Nedavni rast Brazila je
zapoeo 2003. godine usporedno s rastom vodeih svjetskih ekonomija, a nastavio se
zahvaljujui brazilskom izvozu i punoj likvidnosti kapitala za zemlje u razvoju (zbog
niskih kamatnih stopa u SAD-u, unutar lanica eurozone, Velikoj Britaniji i Japanu).
Inflacija, vanjsko i fiskalno zaduenje znaajno su pali posljednje desetljee. Od 2003.
godine pa na dalje, Centralna banka je ponovno dobila kredibilitet u borbi protiv
inflacije. Po prvi put u ciljnom sustavu, prognoze Centralne banke za inflaciju u 2006.
godini (3.74%) su bile nie nego cilj koji je postavljen i iznosio 4.5%. tovie,
produbljivanje komercijalne i financijske globalizacije u Brazilu omoguila je
aprecijacija teaja proizvodei pozitivan efekt na pad stope inflacije. (Cheng,H.F.,
Gutierrez,M., Mahajan,A., Shachmurove,Y., Shahrokhi,M., 2007, p.143) Uz bruto
domai proizvod (BDP) od 2223 milijardi dolara u 2012, Brazil je sedmo svjetsko
najbogatije gospodarstvo. Ujedno je i najvea zemlja po povrini i broju stanovnika u
Latinskoj Americi i Karibima. Kao to je ve ranije spomenuto, Brazil e biti domain
Svjetskog kupa 2014. godine i Olimpijskih igara u 2016, to zahtijeva velike investicije
u podrujima kao to su urbani i drutveni razvoj te prometna infrastruktura. Brazilska
ekonomija znaajno je usporila tijekom 2011. i 2012. godine. Rast BDP-a od 7,5%,
http://www.nacional.hr/clanak/122706/brazil-na-putu-da-postane-svjetska-silahttp://www.nacional.hr/clanak/122706/brazil-na-putu-da-postane-svjetska-sila
-
42
usporio je na 2,7% u 2011 i doao na 0,9% u 2012. Industrijska proizvodnja i zahtjevi
potranje su neproporcionalno pogoeni. Uzroci usporavanja su kako zbog domaih
tako i zbog vanjskih imbenika. Iako su poticajne mjere koje su se poduzimale kako bi
podigle ekonomsku aktivnost doivjele neuspjeh, znakovi ukazuju na to da poslovni
ciklus napokon moe krenuti na bolje. Ipak, brazilsko jako domae trite je manje
osjetljivo na vanjske krize, a Brazilci imaju korist od stabilnog gospodarskog rasta,
relativno niske stope inflacije i poboljanog drutvenog blagostanja. Za sada financijski
sektor je dobro prebrodio usporavanje. Bankarski sustav je ostao zdrav i otporan.
Unato brzom rastu kredita, nie kamatne stope su odrale kontinuitet i donekle
omoguile stabilnost kvalitete imovine. Inozemna izravna ulaganja i dalje su vie nego
dovoljna za pokrivanje deficita tekueg rauna, koji je lebdio oko 2,2% BDP-a.
Portfolio tokovi pokazali su znaajnu volatilnost zbog promjene diferencijala kamatnih
stopa i nametanja financijskih transakcijskih poreza. Ukupni brazilski makroekonomski
okvir se pokazao vrstim i odrivim u srednjoronom razdoblju. Glavni rizici koji su
bili prognozirani, a odnosili su se na vanjsko okruenje, ublaeni su visokim razinama
inozemne priuve (oko US 380 milijarde dolara), povoljnim sastavom inozemnog duga,
tekuim raunom u potpunosti pokrivenim inozemnim izravnim ulaganjima i ukupno
niskom stupnju otvorenosti. Plan ubrzanja rasta je pokrenut u 2007. godini a obuhvaao
je ulaganja u infrastrukturu i osiguranje poreznog poticaja za bre i vie robustan
gospodarski rast. U 2012., Vlada je pokrenula niz inicijativa za smanjenje trokova
energije, jaanje ulaganja u infrastrukturu kroz sudjelovanje inozemnih investitora i
reformiranje subnacionalnog poreza na dodanu vrijednost. Brazil doivljava ekstremne
regionalne razlike, osobito u drutvenim pokazatelja kao to su zdravlje, smrtnosti djece
i prehrane. Bogatije june i jugoistone regije imaju u puno bolje pokazatelje nego u
siromanijim regijama na sjeveru i sjeveroistoku. Siromatvo (ljudi koji ive s 2 dolara
po danu) je znaajno palo s 21% stanovnitva u 2003. do 11% u 2009. Ekstremno
siromatvo (ljudi koji ive s US $ 1.25 po danu) takoer dramatino palo, sa 10% u
2004. na 2,2% u 2009. Izmeu 2001 i 2009, stopa rasta prihoda 10% najsiromanijeg
stanovnitva je narasla na 7% godinje, dok prihod 10% najbogatijih je narastao za
1,7%. To je pomoglo smanjenju nejednakosti dohotka, (mjerena Gini indeksom) i to na
najniu razinu u poslijednjih 50 godina te je ta nejednakost u 2011. godini iznosila
0,519. Unato ovim postignuima, nejednakost je i dalje na relativno visokim razinama
za srednjim dohotkom. Nakon to je dostigao univerzalnu pokrivenost u primarnom
-
43
obrazovanju, Brazil se sada bori za poboljanje kvalitete i ishoda obrazovnog sustava,
pogotovo u osnovnim i srednjim kolama.
(http://www.worldbank.org/en/country/brazil/overview). Iako je zabiljeen ogroman
napredak u smanjenju deforestacija prauma i drugih osjetljivih podruja, zemlja se i
dalje suoava s vanim razvojnim izazovima kombinirajui prednosti rasta
poljoprivrede, zatite okolia i odrivog razvoja. Kao jedana od vodeih nacija o
klimatskim pregovorima, Brazil e dobrovoljno smanjiti emisiju staklenikih plinova
izmeu 36,1% i 38,9% do 2020. (Almeida,A.S., Beck,B., Cunha,P., Ketzer,M.,
Machado,H., Rocha,P.S., Zancan,F., Zaverucha Pinheiro, 2011, p.1684)
4.1. BRAZIL KAO DIO BRICS-A
Pojam BRICS (poetna imena zemalja Brazil, Rusija, Indija,Kina i Junoafria
republika (South Africa)) meu ekonomistima ve deset godina stoji za streloviti i
nezaustavljivi gospodarski rast.(http://danas.net.hr/novac/ovo-su-novi-gospodarski-
tigrovi) Motor gospodarskog uzleta u Brazilu i Rusiji treba traiti u ogromnim
rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim trokovima
proizvodnje. Pojava BRICS-a i ostalih zemalja koje su zaajno ojaale, ostavila je
duboke posljedice na svjetskim tritima. Nakon samo nekoliko godina od uvoenja
pojma BRICS, ove zemlje su se od pasivnog promatr