SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BRAZIL U UVJETIMA GLOBALIZACIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Meunarodne financije

Mentor: prof. dr. sc. Dragoljub Stojanov

Student: Magdalena Butina

Studijski smjer: Meunarodno poslovanje

JMBAG: 0081108275

Rijeka, rujan 2013

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA ................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA ...................................................................................... 1

1.3. SVRHA I CLJEVI ISTRAIVANJA .............................................................. 1

1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................. 2

1.5. STRUKTURA RADA .................................................................................... 2

2. GLOBALIZACIJA ................................................................................................ 3

2.1. POVIJEST GLOBALIZACIJE ....................................................................... 4

2.2. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE.................................................................... 5

2.3. ZABLUDE GLOBALIZMA ........................................................................... 7

2.4. ODGOVORI NA GLOBALIZACIJU ........................................................... 10

3. OPE I GOSPODARSKE ZNAAJKE BAZILA ............................................... 15

3.1. STANOVNITVO........................................................................................ 16

3.2. STRUKTURA GOSPODARSTVA .............................................................. 18

3.3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BRAZILSKOG GOSPODARSTVA

22

3.4. RAST I KAPITAL ........................................................................................ 26

3.5. IZVOZ UVOZ I TRGOVINSKA BILANCA ................................................ 28

3.6. INFRASTRUKTURA ................................................................................... 31

3.7. INVESTICIJE I SPECIFINE MJERE ......................................................... 32

3.8. CILJANJE INFLACIJE, KAMATNA STOPA I TEAJ ............................... 34

3.9. KREDITI ...................................................................................................... 34

3.10. TRITE VS DRAVNO-ORIJENTIRANI RAZVOJ ................................. 35

3.11. NASTAVAK INSTITUCIONALNIH SLABOSTI ....................................... 35

4. PERSPEKTIVE BRAZILSKOG GOSPODARSTVA .......................................... 39

4.1. BRAZIL KAO DIO BRICS-A ...................................................................... 43

4.2. VANJSKA POLITIKA BRAZILA ............................................................... 46

4.3. IZAZOVI BUDUNOSTI ............................................................................ 49

5. ZAKLJUAK ...................................................................................................... 52

LITERATURA ........................................................................................................... 54

POPIS TABLICA I GRAFIKONA ............................................................................. 58

1

1. UVOD

U cilju objanjavanja kako se Brazil nosi s uvjetima globalizacije, izdvojeni su problem,

predmet i objekt istraivanja, postavljene su hipoteze, definirana je svrha i ciljevi

istraivanja, znanstvene metode te struktura rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA

Problem istraivanja : Brazilsko gospodarstvo postalo je jedno od velikih trita u

razvoju. Potrebno je istraiti kako se nosi s globalizacijom s obzirom da globalizacija

podrazumijeva opipljivo odbacivanje granica u svakodnevnom djelovanju u razliitim

dimenzijama gospodarstva, informacija, ekologije, tehnike, transkulturnih sukoba i

graanskog drutva, a time u osnovi neto istodobno poznato i neshvaeno, teko

shvatljivo. Predmet istraivanja je Brazil kao gospodarstvo koje raste i susree se s

dinaminim uvijetima na globalnoj sceni na kojoj se opipljivom silinom elementarno

mijenja svakodnevica i sve tjera na prilagoavanje.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Radna hipoteza: sustavnim prouavanjem Brazila kao rastueg gospodarstva stvorene su

osnovne pretpostavke za prouavanje kako se takvo gospodarstvo nosi s dinaminim

promjenama koje donose izazovi globalizacije.

1.3. SVRHA I CLJEVI ISTRAIVANJA

Istraiti karakteristike globalizacije, izazove i odgovore na globalizaciju, saznati

specifinosti brazilskog gospodarstva, analizirati makroekonomske pokazatelje,

objasniti to je dovelo do razvoja Brazila, zatim proitati izmeu redaka i deifrirati

stvarnost te kritii pristupiti ocjenjivanju uspjeha brazilske ekonomije u prvom

desetljeu 21. stoljea, primjereno formulirati te predoiti rezultate istraivanja.

1) to je globalizacija?

2

2) Koji su izazovi i zablude globalizacije?

3) Koje su znaajke brazilskog gospodarstva?

4) to je uzrokovalo rast Brazila?

5) Kako se brazilsko gospodarstvo nosi sa izazovima globalizacije?

6) Kakva je budunost Brazila?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Tijekom istraivanja koritene su razliite metode kako bi se zadovoljili osnovni

metodoloki zahtjevi objektivnost, pouzdanost, openitost i sistematinost. Istraivana

su znanstveno teorijska saznanja, koritenjem osnovnih metoda: analize i sinteze,

indukcije i dedukcije, apstrakcije, generalizacije, metoda usporedbe i metoda

predvianja. Takoer su koritene ope znanstvene metode: statistika, hipotetiko

deduktivna i komparativna metoda, kao i tehnike kao to su analiza sadraja i

dokumenata.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraivanja predoeni su u pet meusobno povezanih dijelova.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraivanja, radna hipoteza i pomone

hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, znanstvene metode i obrazloena je struktura rada.

Naslov drugog dijela rada je Globalizacija. U tom dijelu rada analizirani su pojmovi

globalizacije kao suvremenog fenomena kao i izazovi i zablude globalizacije. Istraena

je povijest globalizacije te osnovne znaajke. Ope i gospodarske znaajke Brazila

naslov je treeg dijela rada, u kojem su predoena opa i ekonomska obiljeja

brazilskog gospodarstva. U etvrtom dijelu rada s naslovom Perspektive brazilskog

gospodarstva na temelju strunih radova iznosi se prognoza izazova koji oekuju tu

zemlju. Spominje se i brazilsko lanstvo meu zemljama BRICS-a, te znaajke vanjske

politike. Zakljuak predstavlja sintezu rezultata istraivanja kojima je dokazana radna

hipoteza.

3

2. GLOBALIZACIJA

Unutar ovog poglavlja definirano je znaenje i pojam globalizacije kao i znaajke tog

svjetskog fenomena. Nadalje, ovo poglavlje sadri povijest globalizacije, zablude i

odgovore na globalizaciju.

Pojam globalizacije izveden je od rijei "global" to znai ukupnost, a globalizam je

nain gledanja na zbivanja u globalu. Globalizacija bi tako podrazumijevala socijalni

proces koji tei sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek,1999, p.195). Prema R.

Rosecranceu globalizacija je proces kojim se teritorijalna drava zamjenjuje

virtualnom dravom- trinom dravom. Globalizacija je proces privatizacije

svjetskih ekonomskih resursa od strane krupnog kapitala, vrlo esto virtualnog i

hibridnog, o emu svjedoi eksponencijalna ekspanzija financijskih derivata zadnjih

dvadesetak godina ija je vrijednost dosegla 457 trilijuna eura 2007. godine. Ako je

privatizacija politiki proces s ekonomskim posljedicama, moemo zakljuiti da je

globalizacija proces transformiranja teritorijalne (nacionalne) drave u

megakapitalizam, tj trinu- korporativnu svjetsku dravu. (Stojanov,2012, p.161)

Kad se govori o globalizmu, tu je jo i proirena teorija koja globalizam tumai

argumentima suvremene mikroelektronske revolucije. Zahvaljujui globalizaciji odnosi

meu ljudima i zemljama postaju sve intenzivniji, a ljudi poinju globalno razmiljati i

svijet u cjelini drugaije shvaati. Globalizacija ima i odreene zahtjeve stalno

ulaganje u znanje, tehnologije, istraivanje i razvoj. Tko jednom pone zaostajati u

procesu globalizacije ili se na vrijeme ne ukljui u suvremene procese, bitno zaostaje.

(Lonar, 2005, p.92) L. Thurow navodi globalizaciju svjetske ekonomije kao jedan od

pet tektonskih poremeaja vremena u kojem ivimo. Meunarodni ekonomski odnosi

postali su skoro u cijelosti globalizirani transformirajui svijet u svima nam ve poznatu

frazu globalno selo. U novonastalom globalnom selu vie nismo svjedoci

konkurencija izmeu dvaju ideolokih svijetova: kapitalizma i socijalizma.

Komparativni ekonomski sustavi gube na vanosti iako vezano uz ovu temu interes za

njihovo prouavanje ponovno oivljava poetkom 2000-ih zbog novih igraa na

tritu. Ti igrai su naravno drave koje su naglo izrasle u gospodarske divove, dakle

Indija i Brazil, odnosno i ostale lanice BRICS-a te se zbog njih 2008. godine otvara

novo poglavlje komparativni ekonomskih sustava koje je usko vezano uz globalnu krizu

4

s izvoritem u SAD. U procesu tranzicije k punoj globalizaciji svjetskog drutva dolazi

do mijenjanja komparativnih ekonomskih sustava koparativnom ekonomskom

politikom. No, transnacionaliziranje svjetske ekonomije prije ili kasnije e dovesti do

potpune globalizacije svjetskog gospodarstva pri emu e nestati potreba za

komparativnim ekonomskim politikama.

2.1. POVIJEST GLOBALIZACIJE

Teko je procijeniti poetak globalizacije. Tako na pitanje kada je poela ekonomska

globalizacija postoji vie raziitih odgovora. Neki datiraju poetak kapitalistikog

svjetskog sistema u 16. stoljee, u poetak kolonijalizma, drugi u doba stvaranja

meunarodnih koncerna. Za tree pak globalizacija poinje s ukidanjem vrstih

deviznih teajeva ili s raspadom Istonog bloka. Pojam globalizacije pojavio se prvi

puta na stranicama New York Times-a 1974. godine u komentaru Ronalda Mullera.

Levitt 1983. godine definira globalizaciju kao proces determiniran tehnologijom koji

vodi svijet ka konvergenciji, i to ne samo trita nego i kultura, aspiracija i drutva.

Iako se globalizacija poinje definirati neto kasnije pojava samog procesa globalizacije

poinje nakon Drugoga svjetskog rata, osobito u Europi. Europske zemlje, neke tada u

potpunosti razorene, ali novano potpomognute od SAD-a (Krei, 1996.), zapoinju

proces meusobnog povezivanja. Jedan od ciljeva tog povezivanja bio je izbjei daljnja

meusobna neprijateljstva i stvoriti Europu u kojoj e sve zemlje meusobno suraivati

i pomagati se. Takva politika u Europi bila je nakon toga pokreta slinih procesa i

drugdje u svijetu. To je na kraju dovelo do stvaranja svijeta kakav jest danas. Kada se

govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti WTO (World Trade

Organization), IMF i Svjetska banka te multinacionalne kororacije. Navedene

organizacije su subjekti procesa globalizacije. U procesima globalizacije do izraaja sve

vie dolazi snaga i mo multinacionalnih korporacija. Mnoge drave u kojima takve

korporacije posluju, a posebice one male i siromane, zbog golemih financijskih

sredstava koje multinacionalne korporacije posjeduju, nerijetko se vode u financijskom

pogledu kao njihove podrunice. Bruto-nacionalni proizvod tih zemalja ne moe se ni

priblino mjeriti s profitom koji ostvaruju te korporacije. Multinacionalne korporacije,

meutim, utjeu i ire svoju mo na sve drave. Nijedna ne moe izbjei "globalno

traenje". Investicijske odluke korporacija donose se na globalnoj razini, prenosei

5

kapital ili resurse iz jedne zemlje u drugu, utjeui na (ne)zaposlenost milijuna ljudi i

stupanj ekonomske aktivnosti u pojedinim dravama (Dragievi, 1996, p.160).

2.2. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE

Globalizacija je zasigurno najvie upotrebljavana/zloupotrebljavana i najrjee

definirana, vjerojatno s najvie nesporazuma spojena, najnebuloznija i politiki

najdjelotvornija rije posljednjih ali i nadolazeih godina. (Beck, 2001) Uz sve to

potrebno razlikovati i druge dimenzije globalizacije meu koje se ubrajaju

komunikacijsko-tehnika, ekoloka, ekonomska, radno-organizacijska, kulturna,

graansko-drutvena dimenzija te mnoge druge. Globalizacija podrazumijeva opipljivo

odbacivanje granica u svakodnevnom djelovanju u razliitim dimenzijama

gospodarstva, informacija, ekologije, tehnike, transkulturnih sukoba i graanskog

drutva, a time u osnovi neto istodobno poznato i neshvaeno, teko shvatljivo, ali

neto to s opipljivom silinom elementarno mijenja svakodnevicu i sve tjera na

prilagoavanje. Novac, tehnologije, roba, informacije, otrovi prelaze granice kao da

ih nema. ak i stvari, osobe i ideje, koje bi vlade rado drale izvan zemlje (droge,

ilegalni useljenici, kritika na raun krenja ljudskih prava) pronalaze svoj put. Tako

shvaena globalizacija podrazumijeva ubijanje razdaljine. Zahvaljujui modernim

sredstvima komunikacije i transporta, gobalizacija je u naelu mogua bez naprezanja.

Ona postaje svakodnevno iskustvo, takorei provicijalno dranje. Dogaaji razliitih

svjetskih krajeva i znaenja odigravaju se sada na jednoj vremenskoj osovini, a ne vie

na mnogo razliitih. Ekonomski globus vie nije dalek i velik ve je gust i malen i

blizak s telekomunikacijski umreenim (novanim) tritima. Jer trokovi prevladavanja

prostora i za to potrebnog vremena su minimalni, jedva da se i raunaju. S

globalizacijom u svim njezinim dimenzijama nastaje vie meuveza izmeu drava i

drutva. Raspada se sklop osnovnih pretpostavki po kojima su se do sada drutva i

drave zamiljale, organizirale i ivjele kao teritorijalne jedinice koje se mogu ograditi

jedna od druge. Globalitet podrazumijeva slamanje jedinstva nacionalne drave i

nacionalnog drutva; grade se sasvim novi odnosi moi i konkurencije, sukobi i

presijecanja izmeu nacionalno-dravnih jedinica i aktera s jedne te transnacionalnih

aktera, identiteta, socijalnih prostora, stanja i procesa, s druge strane. Kod pitanja to

gobalizaciju tjera naprijed sukobljavaju se dva odgovora. Prva skupina autora

6

naglaava egzistenciju jedne dominantne logike, drugi autori rade na teorijama koje

pojanjavaju kompleksne multikauzalne logike globalizacije. Ova teorijska sredinja

kontroverza prelazi znaenje horizont rijei globalizacija, jer se s njom esto vezuju

proturjena znaenja. Sedamdesetih godina 20. stoljea, Wallerstein poinje

konfrontirati socijalne znanosti s pitanjima globalizacije. Dakle, uveo je koncept

svjetskog sistema te je za njega kapitalizam motor globalizacije. Neki autori smatraju da

su znanost i informacijsko drutvo kljuni u procesu razvoja globalizacije, dok postoje i

miljenja kako ekoloka i kulturna globalizacija pridonose svjetskoj homogeniji.

Kulturna globalizacija ne podrazumijeva samo kulturnu homogenost ve se iri na

pojam glokalizacije. To se odnosi na visokostupanjski proturijeni proces to

podrazumijeva i mnogostranost poslijedica takvog procesa. Najproblematinije

posljedice za stratificiranje svjetskog drutva su globalno bogatstvo, lokalno siromatvo,

kao i kapitalizam bez rada. Globalizacija, shvaena kao irenje transnacionalnih

prostora i aktera, ostaje paradoksalno ovisna o nacionalno-dravnom autoritetu, tonije

o hogemonijalnoj moi. To pretpostavlja preutnu nacionalnu-dravnu dozvolu

globalizacije. Takvo naglaavanje prvenstva nacionalno-dravne politike pred svim

drugim suakterima, znai i opasnost i to u tom smislu da nastajanje i razvoj

transnacionalnih socijalnih prostora i aktera pretpostavljaju hegemonijalnu strukturu

moi i meunarodni politiki reim. Samo to u krajnjem sluaju, jami otvorenost

svjetskog nereda.

U eri globalizacije se gubi povezanost izmeu siromatva i bogatstva. Ona razdjeljuje

svjetsko stanovnitvo na globalizirane bogate, koji svladavaju prostor i nemaju vremena

i lokalizirane siromane koji su vezani uz prostor. Izmeu ovih gubitnika i pobjednika

globalizacije ubudue nee postojati niti jedinstvo niti ovisnost. Najvanija posljedica je

da se raspada dijalektika gospodar-rob. tovie, puca veza koja je solidarnost inila ne

samo potrebnom, ve i moguom. Ova veza ovisnosti ili barem samilosti, koja je u svim

povijesnim oblicima do sada bila u temeljima nejednakosti, otpada u novom poretku

svjetskog drutva.

Globalitet i globalizacija podrazumijevaju nesvjetsku dravu. Tonije reeno svako

drutvo bez svjetske drave i bez svjetske vlade. Nastaje globalno dezorganizirani

kapitalizam, jer nema hegemonijalne moi niti internacionalnog reima- niti

ekonomskog niti politikog. Prema tome ivimo u multidimenzionalnom,

7

policentrinom, kontingentnom, politikom svjetskom drutvu, u kojem se

transnacionalni i nacionalno-dravni akteri igraju make i mia. Od ove kompleksnosti

golbaliteta jasno treba razlikovati novu jednostavnost globalizma, shvaenu kao

vladavinu svjetskog trita koja sve proima i mijenja. Ne radi se pritom o ocrnjivanju

svijetsko ekonomskog djelovanja. Prije svega se u neoliberalnoj ideologiji globalizma

mora otkriti ono to zaista jest oglaeni primat i diktat svjetskog trita za sve dimenzije

drutva. To je u divovske razmjere projiciran, antikvirani ekonomizam, obnova

povijesne metafizike, glumljeno neopolitika drutvena revolucija odozgo.

U nastavku teksta navedene su i objanjene zablude globalizma.

2.3. ZABLUDE GLOBALIZMA

Potrebno je i spomenuti odnosno nabrojati deset zabluda globalizma (Beck, p.270):

1. metafizika svjetskog trita

2. takozvana slobodna svjetska trgovina

3. ekonomska (jo uvijek) internacionalizacija, a ne globalizacija

4. dramaturgija rizika

5. odsustvo politike kao revolucija

6. mit linearnosti

7. kritika katastrofiarskog razmiljanja

8. crni protekcionizam

9. zeleni protekcionizam

10. crveni protekcionizam

Ovih deset stupica globalizma u nastavku se suoava s deset odgovora na globalizaciju.

1. Metafizika svjetskog trita

8

Globalizam reducira novu kompleksnost globaliteta i globalizacije na jednu-

ekonomsku dimenziju, o kojoj se jo k tome razmilja linearno kao o stalnom irenju

ovisnosti o svjetskom tritu. Sve druge dimenzije: ekoloka globalizacija, kulturna

globalizacija, plicentrina politika, nastajanje transnacionalnih prostora i identiteta-

tematiziraju se samo pod navodnom dominacijom ekonomske globalizacije. ar i

opasnost ove nipoto nove povijesne metafizike svjetskog trita potjeu iz istog izvora-

iz potrage, iz gladi za jednostavnou, kako bi se olakalo snalaenje u svijetu koji je

postao nepregledan.

2. Takozvana slobodna svjetska trgovina

Smatra se da je globalizirana ekonomija najpogodnija kako bi se u cijelom svijetu

podigao stupanj blagostanja i pri tome razgradile socijalne nepravde. Ipak, pri tome se

revno prelazi preko toga da ivimo u svijetu koji je daleko udaljen od modela slobode

koji se temelji na komparativnim trokovnim prednostima koje je uveo David Ricardo.

3. Ekonomska (jo uvijek) internacionalizacija, a ne globalizacija

Globalizam ne mijea samo viedimenzionalnu glokalizaciju s jednodimenzionalnom

ekonomskom globalizacijom. Istodobno se ekonomska globalizacija mijea s

internacionalizacijom ekonomije. Takoer moe se ustvrditi jaanje transnacinalnih

trgovinskih i proizvodnih veza unutar i izmeu odreenih svjetskih regija- Amerike,

Azije i Europe. Dokaz tome je da se trgovina i strane investicije jo uvijek veim

dijelom odvijaju izmeu ova tri velika ekonomska bloka svijeta, zbog ega se govori i o

trijadizaciji svjetske ekonomije.

4. Dramaturgija rizika

Varijanta rizinog drutva je ono iz ega transnacionalna poduzea dobivaju svoju mo.

Ne konkretna teta provedene ekonomske globalizacije, primjerice potpunog

premjetanja radnih mjesta u zemlje niskih plaa, ve prije svega prijetnja time, javni

govor o tome je ono to iri strahove, plai i prisiljava politike i sindikalne protuigrae

da na kraju moda u vlastitoj reiji provedu ono to zahtijeva investicijska spremnost,

kako bi se sprijeilo neto jo gore.

5. Odsustvo politike kao revolucija

9

Neolibelarni globalizam je s odreene pozicije visoka politika koja se pretvara da je

potpuno nepolitina. Odsustvo politike kao revolucija je ideologija u kojoj ljudi ne

djeluju ve provode zakone svjetskog trita koji tjeraju na minimiranje (socijalne)

drave i demokracije. Ekonomska globalizacija nije mehanizam ili automatizam ve

politiki projekt i to transnacionalnih aktera, institucija i koalicija diskursa- Svjetske

banke, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj,

multinacionalnih koncerna, kao i drugih meunarodnih organizacija koje vode

neoliberalnu ekonomsku politiku.

6. Mit linearnosti

Globalizacija je svuda dovela i do novog znaenja lokalnog. Izraz globalna kultura

dovodi u zabludu. Nastaju transnacionalne, translokalne kulture, odnosno socijalni

prostori i krajolici: turitiki boom, izgradanja malih transnacionalnih svjetova

specijalista koji su jedva vezani uz odreena mjesta, rastui broj meunarodnih

institucija, agencija, grupa, pokreta, koji se upliu u sva mogua i nemogua pitanja,

probijanje malog broja prihvaenih jezika (engleski, panjolski). Na temelju navedenih

argumenata teko je pa i nerealno prihvatiti mit linearnosti i zastupati tezu kulturne

konvergencije kao neposredne posljedice ekonomskog ujednaavanja.

7. Kritika katastrofiarskog razmiljanja

Veina ljudi vjeruje da kad drutvu koje se temelji na stjecanju, ponestane plaeni rad,

to je onda kriza ili ak katastrofa. No kada doe do takvih situacija tada se radi o

promjenama osnova, pomacima paradigmi ali ne i nuno do katastrofe ili krize. To

se pogotovo odnosi na situacije ako pojam krize podrazumijeva da se moemo vratiti u

status quo ante-pod uvijetom da se poduzmu uobiajene mjere.

8. Crni protekcionizam

Crni protekcionisti zapliu se u jedno posebno proturjeje: uzdiu nacionalnu dravu i

istodobno ju demontiraju neoliberlnom kriarskom vojnom slobodnog svjetskog trita.

Crni protekcionizam nije samo proturjeje konzervativnog razmiljanja i djelovanja

koje jednom rukom priziva vrijednost nacije (obitelji, vjere, zajednitva, zajednice, itd.),

a drugom neolibelarnim misionarskim zanosom otvara ekonomsku dinamiku koja

potkopava i unitava iste te konzervativne vrijednosti. Zapravo crni protekcionizam je

10

proturjean u dvostrukom smislu: on ukida zajednitvo u koje se zaklinje i ekonomski je

kontraproduktivan.

9. Zeleni protekcionizam

Zeleni protekcionisti otkrivaju nacionalnu dravu kao politiki biotip kojemu prijeti

izumiranje, koji titi ekoloke standarde pred grabljenjem svjetskog trita i stoga je i

sam, kao i priroda, u opasnosti, vrijedan zatite. Eko-protekcionistika politika koja eli

trita sa striktnim ekolokim regulacijama, moe vrijediti kontraproduktivnom. Ona

titi industrije iji su ekoloki standardi relativno nezavisniji od onih u manje razvijenim

ekonomijama i spreava irenje viih standarda u regijama s manjkavom ekolokom

svijeu. Zeleni protekcionizam proturjei globalitetu ekoloke krize i sam sebi oduzima

politiku polugu lokalnog razmiljanja i globalnog djelovanja.

10. Crveni protekcionizam

Kod crvenog protekcionizma se radi o utopijski zasljepljenoj pravdi. U eri globalizacije

politika socijalnog izravnavanja i socijalne svjesti zapada u vrlo neugodan kripac. Bez

razgradnje socijalnih trokova i trokova (doprinosa) za plae rastu brojke nezaposlenih.

Bez novih radnih mjesta pak prijeti da e se uruiti cijeli sistem na plaenom radu

izgraene socijalne sigurnosti.

U nastavku rada su navedeni i objanjeni odgovori na globalizaciju.

2.4. ODGOVORI NA GLOBALIZACIJU

esti su odgovori na globalizaciju regionalizam, patriotizam i nacionalizam s ciljem da

se, u veoj ili manjoj mjeri, ouvaju nacionalne i kulturne posebnosti te donekle zatiti

ekonomska neovisnost. Beck navodi sljedeih deset toaka kao odgovore na

globalizaciju (Beck, p. 298):

1. meunarodna suradnja

2. transnacionalna drava ili inkluzivni suverenitet

3. suvlasnitvo nad kapitalom

11

4. nova orijentacija obrazovne politike

5. jesu li transnacionalni poduzetnici demokratski ili antidemokratski?

6. savez za graanski rad

7. to dolazi nakon Volkswagen-izvozne nacije? novi kulturno-politiki-ekonomski

ciljevi

8. eksperimentalne kulture, trine nie i drutvena samoobnova

9. javni poduzetnici, samo-radnici

10. drutveni ugovor protiv iskljuivanja?

U nastavku teksta biti e objanjena svaka toka odgovora na globalizaciju.

1. Meunarodna suradnja

Prvi politiki odgovor na globalizaciju koji favoriziraju socijaldemokratski

modernizatori je taj da se politika suradnja izmeu nacionalnih drava mora izgraditi

kako bi se ograniilo ili sprijeilo trgovanje koje mogu iscenirati globalna poduzea,

kako bi minimizirala porezna davanja, a maksimirala dravne subvencije. Ovdje se

zadaa politike vidi u tome da se javnosti pojasni kako globalizacija ne moe znaiti da

se sve prepusti trinim silama. Upravo suprotno: s globalizacijom raste potreba za

obvezujuim meunarodnim regulativama, meunarodnim konvencijama i institucijama

za prekogranine transkacije. S druge strane, globalizacija treba ii ruku pod ruku s

boljom koordinacijom politike izmeu suverenih nacionalnih drava, boljim

meunarodnim nadgledanjem banaka i financijskih institucija, smanjenjem

meudravnih poreznih dumpinga i bliom suradnjom s meunarodnim organizacijama

te njihovim jaanjem u smislu vee pokretljivosti i efikasnosti.

2. Transnacionalna drava ili inkluzivni suverenitet

Model transnacionalne drave proturjei svim drugim kooperacijskim modelima. Dakle,

transnacionalne drave spajaju se kao odgovor na globalizaciju i upravo tako razvijaju

svoj regionalni suverenitet i identitet izvan nacionalnog. One su kooperacijske i

pojedinane drave, pojedinane drave utemeljene na kooperacijskim dravama.

Drugim rijeima, meudravno udruivanje otvara pojedinanim postnacionalnim

12

dravama nove prostore djelovanja. Inkluzivni suverenitet podrazumijeva da odricanje

od suverenitetskih prava ide pod ruku s dobivanjem politike moi oblikovanja na

temelju transnacionalne suradnje. Ipak, ovo moe uspjeti samo onda kada se

globalizacija uspjeno shvaa i oblikuje kao politiki projekt. Tek na taj nain postaje

mogue da suglasnost, radna mjesta, porezi i politike slobode rastu i lokalno i

transnacionalno.

3. Suvlasnitvo nad kapitalom

Ako je tono da znanje i kapital zamjenjuju rad, onda se jedna nova socijalna politika

moe orijentirati prema cilju da rad dobije udio u kapitalu. Naelo suvlasnitva ovdje bi

stupilo kao nadopuna (ili konkurencija?) naelu suodluivanja. Sindikati i stranke koji i

dalje ele slijediti cilj pravedne raspodijele, moraju svoje napore preorijentirati od

porezne politike i politike plaa na podijelu kapitala. Granice ove politike su vidljive na

prvi pogled: promijena cilja od politike plaa prema politici zarada na kapitalu podrava

ili osigurava samo one koji su integrirani u radni proces ali ne i nezaposlene, koji stoje

pred zatvorenim vratima trita rada.

4. Nova orijentacija obrazovne politike

Kroz znanje radu se mora dodati nova vrijednost ili novi oblik. To pak znai investirati

u obrazovanje i istraivanje. Jedan od velikih politikih odgovora na globalizaciju je

izgradnja i nadogradnja drutva znanja i obrazovanja, produiti a ne skratiti

obrazovanje, olabaviti ili ukinuti fiksiranje obrazovanja za odreena radna mjesta i

profesije, a obrazovne procese usmjeriti k iroko primjenjivim kljunim

kvalifikacijama. Pod tim se ne podrazumijeva samo fleksibilnost ili doivotno

uenje, ve i socijalna kompetencija, sposobnost za timski rad, sposobnost za

svladavanje konflikata, razumijevanje kulture, umreeno razmiljanje, svladavanje

nesigurnosti, itd.

5. Jesu li transnacionalni poduzetnici a-demokratski, antidemokratski?

Transnacionalni kapitalizam koji ne plaa poreze i ukida plaeni rad, gubi svoj

legitimitet. Projekt trine ekonomije je politiki proces blisko povezan s

demokracijom. Ipak, transnacionalni ekonomski akteri su ovisni o tritu i o imageu

svojih poduzea. No bezgranino samoostvarivanje kapitala mora se naime vezati: kao

13

prvo za mjesta, kao drugo za proizvode. I kapital u prolazu mora postati nastanjen;

ukljuiti se u lokalne kulture i njihove zakonsko-plitike okvirne uvjete, to znai i

opravdati se u njima, stvarati robu i usluge koje ljudi trebaju kupovati, birati, dakle i

moi odbiti. Tko god vodi trgovinu u svjetskim razmjerima, mora biti spreman

sudjelovati u svjetskim razmjerima, mora biti spreman sudjelovati u svjetskoj

odgovornosti za socijalne i politike uvjete te trgovine. Ovaj politiki odgovor za

globalizaciju ujedinjava ono to izgleda nespojivo: kontrolu na licu mjesta i

poduzetniku samokontrolu.

6. Savez za graanski rad

Jedan novi drutveni ugovor morao bi polaziti od sljedeega: na rad je postao tako

produktivan da trebamo sve manje rada za proizvodnju sve vie roba i usluga.

Materijalno-socijalna integracija ljudi putem plaenog rada je zasigurno kao i prije

znaajan, ali vie i ne jedini oblik. Potrebno je svugdje gdje je mogue dodati novu

vrijednost i pretvoriti to u jedan drugi centar aktivnosti i integracije pored plaenog

rada: javni ili graanski rad. Dakle, primijeniti na takav civilno drutveni angaman u

socijalnim biotopima drutva, ali i interesu za politikim projektima, koje institucije

nedovoljno primjeuju. Rad sa starim ljudima, hendikepiranima, beskunicima,

oboljelima od AIDS-a, nepismenima, isljuenima, ekoloki agaman i puno toga to je

do sada bio dobrovoljan rad, treba uiniti ekonomski vidljivim, dakle plaenim (npr. u

obliku graanskog novca, ija visina otprilike odgovara socijalnoj pomoi).

7. to dolazi nakon Volkswagen-izvozne nacije? Novi kulturno-politiki-

ekonomski ciljevi

Ciljevi proizvodnje odreenih masovnih dobara kao to su Volkswagen, Mercedes, itd i

koja su pod zatitom njemake kvalitete osvojila trita svijeta, povezali su kulturne

energije i stavili u pogon motor bogatstva takozvano gospodarsko udo.

Samoshvaanje izvozne nacije vie nema teinu jer jedan od najodlunijih izazova lei u

injenici da zemlje Jugoistone Azije (posebno Kina) jednako dobro, a jeftinije mogu

proizvoditi ono to je do sada nosilo njemaki zatitni znak: automobile, strojne pogone,

hladanjake. Masovna su dobra ta koja zemlje u razvoju esto mogu proizvoditi jeftinije.

Trita za masovna dobra premjestila su se u druge dijelove svijeta ( Junu Ameriku,

Istonu Europu, Kinu, itd.). Posljedica je ta da prestaje uspjeh modela izvozne nacije.

14

Ono to dolazi nakon izvozne nacije u vidu novih kulturno-politikih-ekonomskih

ciljeva su ekoloki proizvodi, individualiziranje, rizina trita, re-regionalizacija trita

te svladavanje blokade kulturne hegemonije.

8. Eksperimentalne kulture, trine nie i drutvena samoobnova

Postoji predrasuda da posebna trita kao to su trine nie ili mini-trita uvijek i

neophodno moraju ostati minijaturna trita. Tono je upravo suprotno: u eri globalnih

lokalnosti ove su nie specifine trine kulture inovativni biotopi iz kojih dizajneri

svjetsko trinih proizvoda kradu ili otmjenije reeno crpe-ideje. Istodobno je

poopavanje ninih trita, koja su regionalno ukorijenjena i cvatu jedan od sredinjih

odgovora na upite o kraju masovne proizvodnje i punog zapoljavanja. Dakle, nastaju

radno intenzivne djelatnosti (proizvodi i usluge) s ogranienom, ali visokom

vrijednou to se tie smisla i budunosti- uz malu produktivnost i malu zaradu, koje

su pak izjednaene mnogostrukou dodatnih djelatnosti.

9. Javni poduzetnici-samo radnici

Na mjesto socijalne figure plaenog radnika i zaposlenika kao protuigraa kapitalistu i

poslodavcu stupa slika samo-radnika, na drugoj strani ona javnog poduzetnika. Samo-

radnik zna da vie ne mora ili ne moe izvoditi rad koji su mu drugi zadali u ispunjenju

njihove obveze i dunosti- a ako to ne uine, onda je to njihov propust, ne njegov.

Samo-rad u ovom smislu podrazumijeva rad na sebi i rad za druge. Uz radnike kao

takve sve ee velika poduzea vie ne proizvode samo mase roba, ve i mase

virtualnih poduzetnika.

10. Drutveni ugovor protiv iskljuenja

U budunosti e se mnogo vie raditi na tome da se ugrade i izgrade osnovne sigurnosti

poput transnacionalnih socijalnih sistema osiguravanja, ojaaju socijalne mree

samozbrinjavanja i samoorganizacije te postave i odre budnima pitanja gospodarske i

socijalne pravde u svjetskim mjerilima u sreditima globalnog civilnog drutva.

15

3. OPE I GOSPODARSKE ZNAAJKE BAZILA

U treem djelu prikazani su podaci istraivanja s geografskog aspekta i ekonomskog

aspekta. Navedeni su geografski podaci kako bi se bolje stvorila slika o prirodnim,

kulturnim i rudnim bogatstvima i mogunostima zemlje.

Brazil lei u Junoj Americi na Atlantskom oceanu i obuhvaa cijeli istoni dio te

veinu unutranjosti kontinenta odnosno 48% teritorija June Amerike. Sastoji se od tri

velike pokrajinske cjeline: Amazonske nizine i Gvajanskog visoja na sjeveru te

Brazilskog visoja na istoku i jugu. Granii sa ak deset drava: Urugvajem,

Argentinom, Paragvajem, Bolivijom, Peruom, Kolumbijom, Venecuelom, Gvajanom,

Surinamom te Francuskom Gvajanom. Prema dravnom ureenju je Federativna

republika od 1889. godine. Po Ustavu od 5.10.1988., Brazil je predsjednika savezna

republika. Po uzoru na Ustav SAD-a, njime su poveane ovlasti saveznih drava, ali

savezni zakoni imaju prednost pred zakonima saveznih drava. Birako pravo imaju svi

brazilski dravljani stariji od 16 godina, a za dravljane od 18. do 69. godine

sudjelovanje na izborima je obvezno. Brazil se sastoji od 26 saveznih drava i saveznog

okruga (Brasilia). Svaka savezna jedinica ima vlastiti ustav, zakonodavnu, izvrnu i

sudsku vlast. Glavni grad je Brasilia sa 2,1 milijuna stanovnika. Povrina iznosi

8.514.877 km2, a broj stanovnika 186,4 milijuna. Kao valuta u Brazilu se koristi real

(BRL) =100 centa. Novanice su od BRL 100, 50, 10, 5 i 1. Kovanice BRL su 50, 25,

10, 5, 2 i 1 cent. Slubeni jezik je portugalski.

(http://informatikanastava.wix.com/brasil_snk#!opcenito-o-brazilu) Klima Brazila

obuhvaa irok raspon vremenskih prilika na velikom podruju i raznolikoj topografiji,

ali veina zemlje ima tropsku klimu. Prema Kppenovoj klasifikaciji klime Brazil

karakterizira pet glavnih klimatskih podvrsta: ekvatorska, tropska, polusuha, brdska

tropska, umjerena, i suptropska klima. Razliiti klimatski uvjeti uzrokuju prirodne

okolie u rasponu od ekvatorskih kinih uma na sjeveru i polusuhih pustinja na

sjeveroistoku do crnogorinih uma na jugu i tropskih savana u sredinjem Brazilu.

Mnoge regije imaju vrlo razliite mikroklime. Ekvatorska klima karakterizira vei dio

sjevernog Brazila. Prosjena je temperatura 25 C, s veim temperaturnim varijacijama

izmeu dana i noi u odnosu na varijacije izmeu sezona. U sredinjem Brazilu oborine

su vie sezonski rasporeene, to je karakteristino za klimu savane. Ta je regija velika

http://informatikanastava.wix.com/brasil_snk#!opcenito-o-brazilu

16

kao i bazen Amazone ali s vrlo razliitom klimom jer se nalazi junije i na veoj

nadmorskoj visini. U unutranjosti sjeveroistoka, sezonske su oborine jo ekstremnije.

Grande Seca (velika sua) 1877.1878., najgora sua ikada zabiljeena u Brazilu,

prouzroila je smrt priblino pola milijuna ljudi. Razorna je bila i sua iz 1915. Juno

od Bahie, kraj So Paula. Jug uiva umjerene uvjete, s hladnim zimama i prosjenim

godinjim temperaturama ne iznad 18 C. Zimski su mrazevi uobiajeni, s povremenim

snijegom u viim podrujima.

3.1. STANOVNITVO

Brazil je najvea i najmnogoljudnija zemlja June Amerike. Gustoa naseljenosti

(stanovnika po km) u prema zadnjem izvjeu iz 2010. godine iznosi 23,04 . U

prosjeku, Brazil je rijetko naseljen, pa tri etvrtine stanovnitva ivi u 400 km irokom

obalnom pojasu. Najvea gustoa je na jugu gdje na 11% teritorija ivi 46%

stanovnitva. Jo prije nekoliko desetljea najvie je ljudi ivjelo na sjeveroistoku, ali je

taj dio otada doivio velike gospodarske i socijalne promjene te masovno iseljavanje na

jug i u Amazoniju. Naseljenost je vrlo gusta i na krajnjem jugu. Ondje prevladavaju

europski doseljenici, a ponegdje i u unutranjosti Brazilskog visoja (npr. oko Brasilije).

Golema podruja u Amazoniji i na zapadnoj granici jo su uvijek, unato iroko

zamiljenom kolonizacijskom projektu, vrlo rijetko naseljena (0.6-4% st./km2).

Grafikon 1: Naseljenost stanovitva na km2 u Brazilu

17

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/population-density-people-per-sq-km-

wb-data.html

Na grafikonu 1 je prikazana naseljenost brazilskog stanovnitva na km2.

Promatrano

razdoblje je od 2002. do 2010. godine. Gustoa raste jednakim intenzitetom u

promatranom razdoblju to znai da nema veih oscilacija.

Prema rasnoj pripadnosti, stanovnici su bjelci (54%), mulati i mestici (40%), crnci i

mjeanci izmeu crnaca i Indijanaca (cafusos, 5%), Azijci (1%), a ima i oko 300.000

Indijanaca. Kada su se u 16. stoljeu na obali poeli naseljavati Portugalci, na teritoriju

dananjeg Brazila ivjelo je 1-5 milijuna Indijanaca ali su ih itavo vrijeme do danas

bijeli doseljenici gurali u unutranjost zemlje. Za rad na plantaama u 19. stoljeu je iz

Afrike dovedeno 3-4. milijuna robova. Ropstvo je ukinuto 1888. godine. Bijeli

doseljenici su se jako pomijeali s drugim skupinama, tako da su oko 45% svih

Brazilaca mjeanci i to mulati (mjeanci izmeu bijelaca i crnaca), mestici (mjeanci

izmeu Indijanaca i bjelaca, u Brazilu caboclos) te cafusosi (mjeanci izmeu crnaca i

Indijanaca). Nakon 1888. godine dolazi vie valova europskih doseljenika. Do 1959.

dolo je oko pet milijuna doseljenika. Najvie je bilo Portugalaca (1,7 milijuna),

Talijana (1,6 milijuna), panjolaca (700.000), Nijemaca (275.000), Austrijanaca

(100.000), neto Poljaka, Maara i drugih. Nakon Prvog svjetskog rata doselilo se i

150.000 Japanaca. Po vjeroispovijedi stanovnici su katolici (72%) i protestanti (23%,

prije svega pentekostalci i evangelici). Oko 115 milijuna brazilskih katolika ini

najveu nacionalnu katoliku zajednicu na svijetu. U prostranoj dravi ljudi se dosta

sele, prije svega na sjeveroistok prema jugu i zapadu, iz provincije bjee u velike

gradove te koloniziraju Amazoniju i zapadna podruja. Migracije takoer pokazuju vrlo

velike socijalne razlike izmeu bogatih veleposjednika i masa seljakog proletarijata,

koji u trinom gospodarstvu i sve suvremenijoj poljoprivredi gubi zemlju i zaposlenje.

To je osobito pogodilo prenapuene sjevernoistone djelove Brazilskog visoja, gdje su

pomankanje rada i velika sua u osamdesetim godinama otjerali vie milijuna ljudi u

velike gradove na jug drave i prema zapadu. Vei se dio provincijskog stanovnitva

uputio u velike gradove, koji su se 60-ih i 70-ih godina poeli vrlo brzo iriti (1950.:

36,4% gradskog stanovnitva, 1991.: 75,5%). Kolonizacija unutranjosti zapoela je ve

50-ih godina; tada je poela gradnja novoga glavnog grada Brasilije u dotada rijetko

naseljenoj unutranjosti Brazilskog visoja, 650 kilometara od atlantske obale. Broj

http://www.tradingeconomics.com/brazil/population-density-people-per-sq-km-wb-data.htmlhttp://www.tradingeconomics.com/brazil/population-density-people-per-sq-km-wb-data.html

18

stanovnika u razdoblju od 1960. do 1990. se poveao sa 2,9 milijuna na 12 milijuna.

Sedamdesetih se godina drava prihvatila zamanih kolonizacijskih projekata na jugu

Amazonije. Njima su se eljela otvoriti, prema tadanjim uvjerenjima, neizmjerna

prirodna bogatstva Amazonije te omoguiti siromanom sloju stanovnitva da se naseli

na novoiskrenoj zemlji. Osim na nekoliko podruja s plodnijim tlima, ti su se planovi

izjalovili. Osnivanjem velikih komercijalnih stoarskih farmi sve se skupa okrenulo u

najmasonije unitavanje prirode u povijesti, to je ve poelo utjecati i na mijenjanje

okolia na zemlji.

3.2. STRUKTURA GOSPODARSTVA

Sve do svjetske gospodarske krize 30-ih godina 20. stoljea razvitak brazilskog

gospodarstva tekao je tako da se drava upletala u sva velika ulaganja i izrazito posezala

u gospodarska dogaanja. Tako je Brazil postigao brz gospodarski rast i uspio otvoriti

bogate prirodne izvore, ali su se istodobno brzo poeli smjenjivati gospodarski usponi i

padovi, karakteristini i za brazilsko gospodarstvo devedesetih godina. Po gospodarskoj

snazi, Brazil je u 80-im i 90-im godinama uao meu deset gospodarski najjaih drava

svijeta, ali se istodobno s poveanjem gospodarskog rasta stvaraju vrlo velike

gospodarske i socijalne razlike, vee od onih u drugim dravama. Unato planskom

ulaganju u tzv. razvojnu jezgru na sjeveroistoku i jugu drave drave te otvaranju

Amazonije, gospodarska je snaga zgusnuta u tzv. industrijskom trokutu Sao Paulo-Rio

de Janeiro-Belo Horizonte. Ondje ivi i radi veina brazilske gospodarske elite, a ondje

su i sjedita monih drava i privatnih korporacija. Drava Sao Paolo sa 21,6%

brazilskog stanovnitva sama ostvari vie od 40% BDP-a i 60% vrijednosti industrijske

proizvodnje, a siromani sjeveroistok sa 55% stanovnitva samo 15% BDP-a. S druge

strane, 2% najbogatijeg stanovnitva ima u vlasnitvu 70% zemlje, a prihodi 10%

najbogatijih Brazilaca jednaki su prihodima ostalog stanovnitva. Te se razlike jo vie

poveavaju, a to je i prijetnja daljnjem razvitku, posebno zato to veina stanovnika

mlaih od 15 godina ivi u nemoguim uvjetima u favelama i na gradskim rubovima, a

time i na rubu drutva. U poljoprivredi je zaposleno 22,8% radne snage (12% BDP-a i

24% vrijednosti izvoza), a u industriji 11,5% (22% BDP-a).

19

Poljoprivreda. Brazil ima 51,28 milijuna hektara njiva i trajnih nasada (6,0% povrine)

te 187,2 milijuna hektara travnjaka i panjaka (21,9%). Glavna su poljoprivredna

podruja na jugu Brazilskog visoja, na jugu drave, na obalnim ravnicama atlantske

obale i na sjeveroistoku. U unutranjosti Brazilskog visoja i na novoiskranim

povrinama u Amazoniji prevladavaju mesno govedarstvo i skromno poljodjelstvo.

Postoje dva odvojena sektora: manja i srednje velika imanja su usmjerena na

proizvodnju hrane za vlastite potrebe i djelomino za prodaju, a na drugoj strani 52 000

posjeda s vie od 1000 ha obradive zemlje u vlasnitvu bogatih veleposjednika ili

domaih i stranih kompanija (43,7% ukupnih poljoprivrednih zemljita). Kava je

tradicionalno najvaniji proizvod. Proizvodnja je poela u drugoj polovici 18. stoljea

(1,21 milijuna tona, prva na svijetu, 21% svjetske proizvodnje), a proizvodi se prije

svega u ovim saveznim dravama: Sao Paolo, Minas Gerais, Parana i Espirito Santo.

Zbog pada cijena na svjetskom tritu, plantae kave su se 1970.-95. sa 2,4 milijuna

hektara smanjile na 2,0 milijuna hektara, a udio kave u brazilskom izvozu iznosi samo

3,6%. Zbog sve vee dobiti i lake proizvodnje, plantae kave istiskuje soja (26,16

miljuna tona, 2. na svijetu). Nakon 1976. godine, kada se umjesto uvoznog benzina

poeo uvoditi domai etanol, utrostruile su se povrine na kojima se uzgaja eerna

trska, prije svega u sjeveroistonim dijelovima obalne ravnice i u saveznoj dravi Sao

Paolo (13,5 milijuna tona eera, 2. na svijetu). Od ostalih industrijskih biljaka vaan je

jo pamuk (360000 tona vlakana i 650000 tona sjemenki), duhan (623000 tona, 3. na

svijetu), kakao (350000 tona, 3. na svijetu), kokosova palma, uljarica, arahidi, sisal i aj

mate. Za prehranu se proizvodi kukuruz (36,14 milijuna tona, 3. na svijetu), ria (9,55

milijuna tona, 10. na svijetu), manioka, slatki krumpir, krumpir i grah. Brazil je jedan

od najveih proizvoaa voa. Najvanije su narane (21,78 milijuna tona, 1. na svijetu,

36% svjetske proizvodnje), mandarine (760000 tona), limuni (479000 tona) no jo se

proizvode i breskve, jabuke i kruke te groe i vino. Na prostranim savanskim

panjacima Brazilskog visoja i na krevinama u Amazoniji najvanije je govedarstvo

(156,0 milijuna grla, 2. na svijetu), u unutranjosti prevladava mesno govedarstvo (4,9

milijuna tona mesa, 3. na svijetu) na jugu mlijeno govedarstvo (19,85 milijuna tona

mlijeka, 6. na svijetu). Za manja je imanja vano svinjogojstvo i peradarstvo, posebno u

okolici velikih gradova.

20

Ribarstvo je vano, posebno u obalnom moru juno od Rio de Janeira i na

sjeveroistoku na uu Amazone, a u ekvatorskom su pojasu slatkovodne ribe najvaniji

izvor bjelanevina za domae puanstvo. Ukupni je ulov 800000 tona, ali se ponegdje

poslijednjih godina vrlo smanjio zbog oneienih voda (samo amazonske vode

poprime godinje oko 200 tona ivog srebra, koje se upotrebljava za dobivanje zlata).

umarstvo. etiristo dvadeset tri milijuna hektara brazilskih uma (57,7% povrine)

ubraja je meu najugroenije na svijetu, osobito tropska kina uma u Amazoniji.

Nakon 1964. godine poela se megalomski osvajati Amazonija. Velike su umske

povrine iskene za govedarske farme u vlasnitvu domaih i stranih korporacija, a vrlo

neodgovorno planiranje izgradnje cesta i dodjeljivanje umskih zemljita siromanim

ljudima bez zemlje doveli su u Amazoniju mase ljudi koji se u tamonjim surovim

uvjetima bore za preivljavanje. Izgradnjom cesta proirila se sjea vrijednih vrsta

tropskog drvea. Godinje se posijee 220 milijuna m3 ume. Od toga vie od polovice

odlazi u drvo i drveni ugljen, 48 milijuna m3

za piljenu grau, a 31 milijun m3 za

proizvodnju celuloze i papira.

Rudarstvo i energetika. Brazil ima mnogo rudnog bogatstva koje je vrlo vano kao

izvor sirovina za domau industriju iako donosi samo 1% BDP-a. Godinje se iz svih

rudnika dobije 180,0 milijuna tona eljezne rude to ini 18% svjetske proizvodnje. Od

ostalih ruda prisutni su: mangan, nikal, krom, boksit, kositar, volfram, olovo, cink i

srebro. Zlato se poelo dobivati ve poetkom 18. stoljea u Minas Geraisu. Velik dio iz

rijenih nanosa amaznoskih rijeka ispere vie od 200000 privatnih tragaa (tzv.

garimpeiros). Oni prodiru sve dublje u indijanske prostore te vrlo oneiuju okoli

ivim srebrom (proizvodnja 62,42 tona, 8. na svijetu). Od dragog kamenja na ovom

podruju su prisutni dijamanti, turmalini, akvamarini i smaragdi.

Razmjerno su skromna nalazita ugljena. Sve do 1974. godine u Brazilu se dobivalo

vrlo malo nafte. Zato se 70-ih godina poeo benzin zamjenjivati etanolom iz eerne

trske. Kada se poveala domaa proizvodnja nafte iz bogatog nalazita Camposa u

plitkom moru ispred Rio de Janeira (70% proizvodnje) i kada je pojeftinila nafta na

svjetskom tritu, etanol je postao dvaput skuplji od uvezene nafte. Zato se njegova

uporaba brzo smanjuje. Ukupno se u Brazilu proizvede 56,0 milijuna tona nafte i 8,04

21

milijarde m3 zemnog plina. Instalirana snaga brazilskih elektrana iznosi 57640 MW,

93% elektrine energije dobiva se u hidroelektranama, a 7% u termoelektranama.

Industrija. Brazil je jedna od vodeih industrijskih drava s vrlo raznovrsnom

industrijom. Planska je industrijalizacija prihvaena jo u vrijeme svjetske gospodarske

krize 30-ih godina. U strahu od prevelikog stranog utjecaja, drava ju je u velikoj mjeri

financirala iz proraunskih sredstava. Dravni je sektor jo uvijek vaan posebno u

tekoj industriji, ali su brojne dravne kompanije 90-ih godina prodane domaim i

stranim vlasnicima kapitala. Takva je industrija 90-ih godina doivjela vie tekih kriza,

posebno 1990. godine, kada je industrijska proizvodnja u jednoj godini pala za 10%.

Iako je Brazil po mnogoemu vana drava u dananjim uvijetima globalizacije, nije

toliko ovisna o prodaji poljoprivrednih proizvoda i sirovina kao druge zemlje, nego na

svjetskom tritu nastupa kao vaan dobavlja industrijskih proizvoda s veom

dodanom vrijednosti (strojevi, automobili, elektrotehniki proizvodi, avioni). Unato

tome, industrija za iroku potronju ostaje izrazito vezana na veliko domae trite.

Vaan temelj brazilske industrije je crna i obojena metalurgija. Od crne metalurgije se

proizvodi 24,46 milijuna tona sirovog eljeza i 25,24 milijuna tona elika.U obojenoj

metalurgiji najvanije je dobivanje aluminija (1,19 milijuna tona), bakra, cinka i kositra.

U 70-im godinama dobro se razvijala automobilska industrija (1,32 milijuna osobnih

automobila, 9.na svijetu; 310000 kamiona i autobusa, 7. na svijetu). Za izvoz je vana i

proizvodnja sastavnih dijelova. Za domae trite vani su traktori, oprema za

hidroelektrane, buee platforme i drugo. Brazil je uspjean i u avioindustriji. Izrauju

se srednje veliki putniki avioni i vojni kolski avioni. Od ostalih industrijskih grana

najvanija je prehrambena industrija, prije svega u obalnim gradovima, s proizvodnjom

veinom za domae trite (eer, bezalkoholna i alkoholna pia, mesne i riblje

konzerve). Kemijska industrija izrauje cijelu paletu baznih proizvoda te je

koncentrirana prije svega u gradovima na obali. Od ostalih industrija vane su i tekstilna

industrija, elektrotehnika industrija, industrija papira, gumarska i duhanska industrija.

(Natek, K., Natek M., p.597-604)

22

3.3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BRAZILSKOG

GOSPODARSTVA

Brazilsko gospodarstvo postalo je jedno od velikih trita u razvoju. Privlana i

rekordna izravna ulaganja i meunarodni financijski uspjeh u jednakoj mjeri pridonose

uspjehu u posljednjih nekoliko godina. Oito je kako su se dogodile velike promijene u

brazilskom gospodarstvu. Umjesto financijske nestabilnosti, koja je karakterizirala

gospodarstvo ve dugi niz desetljea, Brazil prima pohvale za relativnu stabilnost

cijena, fiskalnu odgovornost i brzi rast. Zemlja je postala vrlo omiljeno odredite za

tijekove kapitala, privlaei 4,3% od ukupno globalnog u 2010. godini (UNCTAD,

2011). Ipak, zbog sprijeavanja promjene teaja, vlasti su bile prisiljene nametnuti porez

na kretanja kapitala. Brazil je postao poznat kao izvoznim prvak u podrujima kao to

su soja, elik, pamuk, ulje, biogoriva i regionalna izrada zrakoplova. Takoer,

oivljavanje brazilskog gospodarstva povezano je s padom u nejednakosti dohotka i

uestalost ekstremnog siromatva. Drugim rijeima, Brazil je pravi primjer

kompatibilnog rasta i pravednosti. Potrebno je utvrditi je li trenutni optimizam koji

okruuje brazilsku ekonomiju opravdan kada se njezini atributi poblie pogledaju.

Mnogi su tvrdili da su sadanji povoljni uvjeti za razvoj brazilskog gospodarstva nastali

zahvaljujui makroekonomskim i trinim reformama sredinom 1990-ih. Ove reforme

su sadravale uspjean stabilizacijski plan bankarskog sustava, privatizacije i znatno

veu otvorenost gospodarstva za vanjsku trgovinu i ulaganja (Blanco, Holanda Barbosa

Filho & Pessoa 2011, str 101-103; Baer, 2008, CHS. 7 i 8).

23

Grafikon 2: Bruto domai proizvod po glavi stanovnika u Brazilu u amerikim dolarima

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/gdp-per-capita

Bruto domai proizvod po glavi stanovnika u Brazilu prema podacima iz 2011. godine

je iznosio 4.803,40 dolara u 2011. BDP po stanovniku je ekvivalent 39 posto svjetskog

prosjeka. Povijesno gledano, od 1960 do 2011, BDP po stanovniku se kree u prosjeku

3.117,75 USD dosegnuvi unutar tog vremenskog perioda visinu od 4.803,40 USD u

prosincu 2011 i rekordno nisku razinu od 1.448,14 dolara u prosincu 1960. BDP po

stanovniku se dobiva dijeljenjem bruto domaeg proizvoda, prilagoen za inflaciju, s

ukupnim stanovnitvom.

Grafikon 3: Stopa nezaposlenosti u Brazilu

http://www.tradingeconomics.com/brazil/gdp-per-capita

24

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/unemployment-rate

Stopa nezaposlenosti u Brazilu porasla je za 5,80 posto u travnju 2013 u odnosu na

5,70 posto u oujku 2013. Povijesno gledano, od 2001 do 2013, stopa nezaposlenosti

prosjeno iznosi 8,97 posto, dosegnuvi u promatranom periodu najviu razinu od

13,10 posto u travnju 2004 i rekordno nisku razinu od 4,60 posto u prosincu 2012.

Stopa nezaposlenosti je omjer broja ljudi koji aktivno trae posao kao postotak radne

snage.

Grafikon 4: Inozemni dug Brazila

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/external-debt

Inozemni dug u Brazilu se poveao u prvom tromjeseju 2013. na 317.811,27 USD

milijuna dolara od 316.830,52 USD milijuna dolara u etvrtom kvartalu 2012.

Povijesno gledano, od 1980 do 2013, brazilski inozemni dug u prosjeku je iznosio

169.144,29 USD milijuna. Najvia razina iznosi 317.811,27 USD milijuna i zabiljeena

je u oujku 2013 a rekordno nisku razinu od 64.259,50 USD milijuna zabiljeena je u

prosincu 1980. godine.

http://www.tradingeconomics.com/brazil/unemployment-ratehttp://www.tradingeconomics.com/brazil/external-debt

25

Tablica 1: Godinji rast pojedinih komponenti BDP-a

Izvor: Brazilska Centralna banka (Banco Central do Brasil)

U nastavku je analiza koja obuhvaa razdoblje od sredine 1990-ih godina, kada je

provedena veina reformi, sve do 2011. godine. U tablici 1. se vidi da je rast Brazila bio

relativno skroman. Prosjena godinja stopa rasta u razdoblju 1995-2003 iznosila je

2,2%, to je prilino slabo prema meunarodnim standardima. Znaajan rast je

zabiljeen od 2004-2008 kada je godinja stopa rasta iznosila je 4,8%. U 2009. godini je

dolo do pada, kao posljedica svjetske krize, te je zabiljeen iznos od -0,6%. Meutim,

u 2010 ponovno dolazi do rasta koji skae na 7,5%. Usporedno s rastom mnogih

azijskih zemalja to nije spektakularno postignue. Meutim, zahvaljujui ubrzanju rasta

stopa nezaposlenosti se smanjila. Prema podacima koje je objavila IBGE, Nacionalna

statistika agencija, na kraju 2010. formalna nezaposlenost u Brazilu je postigla najniu

razinu od 5,7%.

26

3.4. RAST I KAPITAL

Brazilski dohodak po stanovniku se utrostruio u posljednjem desetljeu ali je i dalje

nizak u usporedbi s razvijenim zemljama (naprimjer u Brazilu iznosi 12.500 US $ u

usporedbi s 40.000 US $ u Velikoj Britaniji). U gotovo 20 godina vie od 29 milijuna

Brazilaca je prelo granicu siromatva. To se vidi u padu Gini koeficijenta za oko 4,5%

u razdoblju izmeu 2005. i 2009. Jedan od razloga smanjenja nejednakosti je uvoenje

programa novanog transfera u upravi Fernando Henrique Cardoso koji je uvrstila

uprava Lule. Taj program je poznat pod nazivom Bolsa Familia. Pomou programa

Bolsa Familia je eliminirano ekstremno siromatvo. Meutim, iznos potroen na

program iznosio je najvie 1% BDP-a i upitno je li ovaj program imao znaajan temeljni

distribucijski uinak. To je osobito zanimljivo pogotovo kad se usporedi s koliinom

koju vlada troi na servisiranje duga, koji iznosi najmanje 7% BDP-a. Vlasnici ovog

duga u pravilu nisu oni sa niim prihodom. Poboljanje u raspodjeli prihoda dogodilo se

zahvaljujui otklanjanju inflacije i znatnom porastu realne minimalne plae koja je

utjecala ne samo na prihode najsiromanijih skupina, nego i drugih. Kao to pokazuje

tablica 2, minimalna plaa je znaajno porasla od kasnih 1990-ih.

Tablica 2: Promijene realnog dohotka

Izvor: IPEA Data; Conjuntura Econmica

Tablica 2 prikazuje promjene ralnog dohotka u razdoblju od 1995. do 2010. godine. Iz

tablice je vidljivo da su se dogodile znatne promjene odnosno realni dohodak se

poveao.

27

Tablica 3: Promijene u minimalnoj plai

Izvor: IPEA Data

Tablica 3 prikazuje promjene u minimalnoj plai takoer u razdoblju od 1995.-2010.

godine. Iznosi variraju i pojedinim godinama rastu a u nekim padaju. Ipak, minimalna

plaa u prolom desetljeu se poveala u odnosu na kasne devedesete.

Potrebno je naglasiti da se brazilski porezni teret znatno poveao u promatranom

razdoblju dosegnuvi razinu od 37% BDP-a. Ova razina, koja je slina razinama

zemalja kao to su vedska i Njemaka nastala je u kombinaciji s kontinuirano visokom

koncentracijom prihoda. Ono to objanjava ovu zagonetku je brazilska porezna

struktura koja je jo uvijek vrlo regresivna. Meutim, ak vie je regresivna i struktura

dravnih rashoda. Taj aspekt pridonosi i dalje visokim koncentracijama u distribuciji

dohotka koje tek treba rijeiti (Baer & Galvo, 2008). Potrebno je imati na umu da Gini

koeficijent mjeri raspodjelu zaraenog dohotka (plae). On ne mjeri raspodjelu

bogatstva. Program privatizacije Brazila sastojao se uglavnom od prodaje dravnih

sredstava putem aukcije. Velik dio bogatstva dravnih tvrtki kupile su velike strane i

domae grupacije i time se raspodjela bogatstva zapravo poveala (Amann & Baer,

28

2009). Proces privatizacije se odvijao u dvije faze. Prva faza obuhvaa razdoblje od

1990.-2004. godine. U tom razdoblju brazilska vlada je privatizirala 33 kompanije. Kroz

te operacije vlada je primila 11,9 milijuna amerikih dolara. Najzahvaeniji sektori u

prvoj fazi privatizacije bili su petrokemija (15 poduzea), industrija elika (8 poduzea),

proizvoai gnojiva (5 poduzea), ostalo (4 poduzea). Karakteristika ove faze

privatizacije je mali broj stranih investitora, samo 5% dok su najvie sudjelovale

domae kompanije sa 36% zatim financijske institucije sa 25%, pojedinci 20% i

mirovinski fondovi 14%.

Druga faza privatizacije odvijala se od 1995.- 2002. godine. U program privatizacije

ukljueni su financijski sektor, sektor elektrine energije, kao i koncesije za prijevoz,

autoceste, sanitarne objekte, luke i telekomunikacije. Za razliku od prethodne faze u

kojoj su veinom bile prisutne domae kompanije, u ovoj fazi je znaajnije su

sudjelovali strani investitori sa 53%. Domae kompanije su sudjelovale sa 26%,

financijski sektor sa 7%, pojedinci 8%, privatni mirovinski fondovi 6%. U ovoj fazi

privatizacije vlada je primila 93,424 milijuna amerikih dolara.

(http://www.bndes.gov.br/SiteBNDES/export/sites/default/bndes_en/Galerias/Download/stu

dies/priv_brazil.pdf)

Drugi izuzetni fenomen dosljednosti Brazila su mala ulaganja po stopi BDP. Ta stopa

se nalazi ispod 17%, s malim promjenama unato ubrzanju rasta u odreenim

godinama. S najboljim procjenama na raspolaganju i s trenutnim ulaganjem u BDP,

brazilska godinja prosjena potencijalna stopa rasta BDP-a nije vea od 4,5%. Dakle,

nedavni iznenadni rast (7,5% godinje u 2010) je neodriv bez dramatinog porasta

ulaganja.

3.5. IZVOZ UVOZ I TRGOVINSKA BILANCA

Brazilski izvoz se smanjio na 20806.77 milijuna amerikih dolara u srpnju 2013. u

odnosu na lipanj iste godine kada je iznosio 21134.04 milijuna USD. Od 1954. do 2013.

godine izvoz je prosjeno iznosio 3851.02 milijuna amerikih dolara. Najvea razina

postignuta je u kolovozu 2011. godine i tada je izvoz iznosio 26158.51 milijuna USD, a

najmanja razina izvoza zabiljeena je 1965. godine i iznosila je 75.06 milijuna USD.

Brazil je izvozno orjentirana zemlja. Brazil je najvei svjetski izvoznik soje (41 posto

http://www.bndes.gov.br/SiteBNDES/export/sites/default/bndes_en/Galerias/Download/studies/priv_brazil.pdfhttp://www.bndes.gov.br/SiteBNDES/export/sites/default/bndes_en/Galerias/Download/studies/priv_brazil.pdf

29

svjetskog izvoza) i soka od narane (55 posto svjetskog izvoza) te sirove trske i

rafiniranog eera. Nadalje, izvozi eljeznu rudu i koncentrate (13 posto), ulje (8

posto), sirovi eer (4 posto) i kavu (2,4 posto). Glavni izvozni partneri su Kina (17

posto ukupnog izvoza) i Sjedinjene Amerike Drave (11 posto), Argentina,

Nizozemska, Japan, Njemaka i Indija.

Grafikon 5: Brazilski izvoz

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/exports

Grafikon prikazuje brazilski izvoz u razdoblju od kolovoza 2011 do srpnja 2013.

godine. U prikazanom razdoblju vidljivo je da nakon rekordnog iznosa izvoza u

kolovozu 2011. godine izvoz se smanjuje te u srpnju 2013. godine iznosi 20806.76

mijlijuna USD.

Uvoz u Brazilu poveao se na 22.704,38 milijuna USD u srpnju 2013. u odnosu na

18.833,07 milijuna USD u lipnju 2013. Brazilski uvoz prosjeno iznosi 3.563,52

milijuna USD od 1959. do 2013. Najvia razina uvoza od 22.704,38 milijuna USD

postignuta je u srpnju 2013. dok je rekordno niska razinu iznosila 67 milijuna dolara u

oujku 1965. Brazil uvozi: sirovine i poluproizvode (45 posto ukupnog izvoza),

kapitalne proizvode (22 posto), trajne proizvode za iroku potronju (10 posto), ulje (6

posto) i motorna vozila (4 posto). Glavni uvozni partneri su Kina (15 posto), SAD (14,6

posto) i Argentina (7 posto) zatim Nizozemska, Japan, Njemaka i Indija.

http://www.tradingeconomics.com/brazil/exports

30

Grafikon 6: Brazilski uvoz

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/imports

Grafikon 6 prikazuje uvoz u razdoblju od listopada 2011. do srpnja 2013. godine. Iznosi

se mjenjaju i rastu ili padaju ovisno o mjesecima, no ako gledamo godinje iznose tada

uvoz raste.

Brazil je zabiljeio trgovinski deficit od 1.897,62 milijuna dolara u srpnju 2013.

Brazilska trgovinska bilanca u prosjeku iznosi 652,68 USD milijuna od 1959 do 2013. s

tim da je najvia razina dosegla 659,37 milijuna dolara u srpnju 2006. godine a najnia

razina -4.039,32 milijuna dolara u sijenju 2013. Glavni vanjskotrgovinski partneri su:

Kina (17 posto izvoza i 15 posto uvoza), Sjedinjene Amerike Drave (11 posto izvoza i

14,6 posto uvoza). Drugi su: Argentina, Njemaka, Nizozemska i Indija.

http://www.tradingeconomics.com/brazil/imports

31

Grafikon 7: Trgovinska bilanca

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/brazil/balance-of-trade

Grafikon 7 prikazuje trgovinsku bilancu Brazila u razdoblju od sijenja 2012. do srpnja

2013. godine.

Jak Real je oteao domaoj industriji postizanje meunarodne konkurentnosti.

Meutim, to nije uzrokovalo potekoe kod bilance plaanja jer je istovremeno tijekom

desetljea dolo do svjetskog rasta razmjene roba zbog visokih stopa rasta Azijskih

zemlja na elu Kine. Sukladno istraivanju iz 2011. koje je provela Brazilska

industrijska konfederacija sve vei konkurencijski izazov predstavlja prisustvo kineskih

proizvoda na domaem i inozemnom tritu. Kako bi zatitili domau proizvodnju vlasti

su uvele porezne olakice pri izvozu.

3.6. INFRASTRUKTURA

Vana znaajka ulaganja u razvoju zemlje poput Brazila vezana je za irenje i

poboljanje infrastrukture. Naime, od 1990-ih zabiljeena su znaajna zaostajanja u

izgradnji i poboljanju prometne mree i otpremnih sadraja. Jedan od primjera je

zastoj i kolona kamiona od 20-25 milja u vrijeme etve koji ekaju kako bi isporuili

svoj teret (O Globo, 2011/11/02). Neka glavna industrijska podruja su bila izolirana

zbog znaajnog kanjenja u izgradnji elektrine energije i prijenosnih kapaciteta.

Posebno znaajan nedostatak lei u sektoru zranog prometa. Potrebno je mnogo

http://www.tradingeconomics.com/brazil/balance-of-trade

32

ulaganja u piste i izgradnju terminala no drava je tu suzdrana. To predstavlja pravi

izazov s obzirom na rast domae potranja za putovanje zrakoplovom. Jedan od

kljunih imbenika infrastrukturnih nedostataka je tenja za postizanje visokog

primarnog suficita kao proraunskog cilja kako bi se zadovoljila meunarodna

financijsku zajednica i odrala inflacija. Istina je da je u 2007. godini Vlada pokrenula

program naziva PAC (Program ubrzanog rasta). Ovaj program je bio namijenjen kako bi

se ostvarila nagla promjena u rastu BDP-a nakon razoaravajuih rezultata u razdoblju

1996-2004. Mnogi od Pac projekata su infrastrukturni ali iz raznih razloga oni su se

susreli sa zakanjenjem ili su pak otkazani zbog proraunskih i administrativnih

nedostataka. Hitni problemi su takoer nastali zbog organiziranja u 2014 Svjetskog

kupa i 2016 Olimpijskih igara. Ove dvije meunarodne manifestacije posebno e se

pritisnuti i ve tako klimavu infrastrukturi i to ne samo u podruju transporta.

3.7. INVESTICIJE I SPECIFINE MJERE

Uz pet zemalja Kanadu, Indiju, Meksiko, Rusiju i Tursku Brazil je izmijenio svoju

specifinu investicijsku politiku. Veina mjera pokazuje nastavak poteza prema

uklanjanju ogranienja za strana ulaganja i poboljanje jasnoe za investitore. To

podsjea na izvjea o G20, koja su se takoer zalagala za veu otvorenost i

transparentnost.

33

Tablica 5: Specifine investicijske mjere u razdoblju od 4. svibnja 2012 do 5. listopada

2012

Izvor: http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/unctad_oecd2012d8_en.pdf

Tablica 5 prikazuje razdoblje od 4. svibnja 2012 do 5. listopada 2012 u kojima je

esnaest lanica G20 poduzelo investicijske akcije kao to su ulaganja u pojedine mjere

ili mjere koje se odnose na investiranje u nacionalnu sigurnost ili kao to su neke

zakljuile meunarodne investicijske sporazume. Konkretno, Brazil je poduzeo

specifine investicijske mjere tako da je 14. lipnja 2012 prestao s primjenom stope

poreza od 6% na financijske transakcije za inozemne kredite i obveznice s rokom

dospijea do 720 dana. Brazil je vodea zemlja Latinske Amerike u privlaenju stranih

direktnih investicija o emu svjedoi 432 projekta vezana za FDI u 2012. godini to u

postocima iznosi 38.68%. Strane direktne investicije najvie su obuhvatile poslovni i

financijski sektor, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te proizvodnju vezanu za

transportnu opremu. Tako je Fiat otvorio nove proizvodne pogone vrijedne 2.3 milijuna

eura te 4500 radnih mjesta.

(http://ftbsitessvr01.ft.com/forms/fDi/report2013/files/The_fDi_Report_2013.pdf)

http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/unctad_oecd2012d8_en.pdfhttp://ftbsitessvr01.ft.com/forms/fDi/report2013/files/The_fDi_Report_2013.pdf

34

3.8. CILJANJE INFLACIJE, KAMATNA STOPA I TEAJ

Spektakularan uspjeh u planu stabilizacije Reala (uveden 1993-4) je dijelom povezan s

aprecijacijom brazilske valute, zajedno sa visokim kamatnim stopama koje su bile

vaan stabilizacijski instrument. Ove visoke bazne kamatne stope (varirajui izmeu 7%

i 10% realno) su privukle znatnu koliinu kapitala koji je aprecirao valutu i time

omoguio stabilizaciju. Uskoro je ovo postalo poznato kao politika kontrole inflacije

putem sidra deviznog teaja (Amann & Baer, 2003). Iako je ta politika bila prekinuta na

prijelazu stoljea, a uvedena politika "ciljanje inflacije" i dalje se naglaavalo koritenje

visokih kamatnih stopa kako bi se poduprijela stabilnost cijena. Od tada brazilske

kamatne stope su meu najviima u svijetu, a privukle su i znatan priljev portfelja koji

su za uzvrat doveli do toga da Brazil ima jednu od najcjenjenijih valuta u svijetu.

3.9. KREDITI

Za brazilsko gospodarstvo je znaajan i rast kredita, posebice potroakih kredita.

Omjer bankovnih kredita u BDP-u porastao je s 26,7% u 1998 do 28,1% u 2005, a 47%

u 2010. Ovaj trend nadopunjuje vladine napore kako bi se poticalo gospodarstvo kroz

porezne poticaje. Prema istraivanju organizacije Serasa, potroaki kredit se poveao

za 6,3% u 2010 to je znatan porast u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od rezultata

rasta potroakih kredita je ubrzanje prodaje automobila. U 2010. prodaja vozila je

dosegla povijesnu razinu od 3,5 milijuna jedinica, to je skok od 11% u odnosu na

prethodnu godinu.

Tablica 6: Krediti kao % Bdp-a

Izvor: Brazilska centralna banka

35

Tablica 6 prikazuje kredite kao postotak BDP-a u razdoblju od 1998. godine do 2010.

Postoci biljee rast iz godine u godinu.

3.10. TRITE VS DRAVNO-ORIJENTIRANI RAZVOJ

Zagovornici privatizacije i drugih mjera neoliberalnih reformi tvrdili su da je trite

najbolji instrument pri odabiru pobjednika procesa ekonomskog razvoja. Ipak vlada se

poprilino uspjeno bavi "branjem pobjednika" (Stiglitz & Cimoli, 2009). ini se da je,

unato iroko rasprostranjenoj privatizaciji drava jo uvijek ta koja igra nezavisnu

ulogu kroz razvoj bankarske institucije koja je u vlasnitvu drave i poznata pod

nazivom kao kao BNDES. Unato znaajnoj modernizaciji brazilskog trita kapitala

tijekom proteklih deset godina, rijetkost je za bilo koju veu brazilsku tvrtku

financiranje dugoronog irenja posuivanjem sa privatnih trita. Veina tvrtki,

posebno velikih tvrtki, ovisi o dugoronim kreditima iz BNDES. Isplate BNDES-a u

2010. godini za velike tvrtke iznosile su gotovo tri etvrtine ukupnog broja. Ako

gledamo po sektorima, 47% obuhvaa industrijske tvrtke i 31% firme koje se bave

infrastrukturom (BNDES, Boletim de Desempenho, Prosinac 2010). Jedna od posljedica

poveanja javnog financiranja BNDES-a je porast ukupnog javnog duga. Vlada

kapitalizira Banku putem izdavanja obveznica. Tijekom posljednjih pet godina, udio

ukupnih fiksnih investicija koje je financirao BNDES-a je naglo porastao, iako

investicije za stopu BDP-a su ostale na relativno niskoj razini. Dakle, moe se rei da je

u odnosu na ulaganja, uloga drave je sve vie, a ne manje znaajna.

3.11. NASTAVAK INSTITUCIONALNIH SLABOSTI

Osim potrebe za poboljanjem fizike infrastrukture, kako bi se odrao kontinuirani rast

potrebno je stalno podizati razinu ljudskog kapitala. Temeljni problem lei u

obrazovnom sustavu. Na temelju nekih mjera - nepismenost, pohaanje nastave,

ulaganja, kolske performanse, te diplome - Brazil zaostaje za istonoazijskim

visokoindustrijaliziranim gospodarskim zemljama. Prema izvjeu UNESCO-a iz

2010., Brazil ima najveu stopu uenika osnovnih kola koji ponavljaju godinu na

podruju Latinske Amerike (18,7%) i ima jednu od najviih stopa uenika koji ne

36

prolaze ispite. Barro & Lee (2010), u izgradnji meunarodnog usporednog indeksa

obrazovanja, pokazuju razmjere izazova s kojima se suoava Brazil.

Tablica 7: Prosjeni uspjeh u obrazovanju odrasle populacije za izabrane zemlje u

razdoblju od 1960-2010.

Izvor: Barro & Lee (2010)

U Tablici 7 navedeni su podaci istraivanja prosjenog uspjeha u obrazovanju odrasle

populacija za izabrane zemlje. Iz tablice je vidljivo kako Brazil zaostaje za ostalim

velikim gospodarstvima u regiji, a pogotovo jo nepovoljnija slika je ako se usporedi sa

zemljama Europe i Azije.

Tijekom proteklog desetljea brazilska poduzea postaju sve inovativnija. Kao to

pokazuje tablica 9, udio tvrtki koje se bave inovativnim aktivnostima je porastao od

kraja 1990-ih za oko pet postotnih bodova. Samo u 2012. godini, Brazil je potroio 29,5

milijardi dolara za ulaganje u istraivanje i razvoj. Brazil sudjeluje u desetak podruja

zanstvene proizvodnje s vie od 2% u odnosu na svjetsku proizvodnju. Posebno ima

prednosti u prirodnim znanostima, osobito onima koje se odnose na njegove prirodne

37

resurse, kao to su tropska medicine (18% udjela u svjetskoj tehnikoj publikaciji),

entomologiju (7% udjela), biologiju (6,4% udjela), i zoologiju (5,6% udjela).

Tablica 8: Istraivanje i razvoj tvrtki kao postotak BDP-a

Izvor: OECD, Community Innovation Survey, via IPEA, Radar No. 11, December

2010.

Tablica 8 prikazuje ulaganje u istraivanje i razvoj kao postotak BDP-a u 2005. i 2008.

godini. Ulaganje u istraivanje i razvoj je u 2005. godini iznosilo 0,49% BDP-a, a 2008.

godine 0,54% BDP-a. Brazil, to se tie tog podruja, zaostaje za Skandinavskim

zemljama, Kinom, SAD-om, itd.

Tablica 9: Postotak brazilskih tvrtki koje sudjeluju u inovacijskim aktivnostima

Izvor: OECD, Community Innovation Survey, via IPEA, Radar No. 11, December 2010

Tablica 9 prikazuje postotak brazilskih tvrtki koje sudjeluju u inovacijskim

aktivnostima. Na temelju podataka iz tablice vidljivo je kako postotak inovacijskih

38

aktivnosti u razdoblju do 1998. do 2008. godine raste. No ulaganja u istraivanje i

razvoj te inovacije opada.

Tablica 10: Patentiranje, meunarodne usporedbe 2008

Izvor: OECD, Community Innovation Survey, via IPEA, Radar No. 11, December 2010

Tablica 10 prikazuje meunarodnu usporedbu patentiranja. Brazil se nalazi na 15.

mjestu sa 499 patenata. Ispred su plasirane neke od lanica BRICS-a kao npr. Rusija i

Kina.

39

4. PERSPEKTIVE BRAZILSKOG GOSPODARSTVA

U ovom dijelu rada govori se o perspektivama Brazila kao rastueg gospodarstva.

Takoer spominje se lanstvo Brazila u zemljama BRICS-a, vanjska politika te izazovi

budunosti s kojima e se Brazil suoiti.

Brazil je peta najvea svjetska drava iji teritorij zauzima gotovo polovicu June

Amerike. Posjeduje goleme zalihe stratekih sirovina poput eljeza, urana, boksita,

bakra i zlata. Trenutano je Brazil petnaesti najvei proizvoa nafte na svijetu. Odmah

iza Venezuele je drugi najvei posjednik zaliha nafte u Junoj Americi. Otkada je

Petrobras objavio otkrie velikih naftnih nalazita u Atlantiku, oekuje se znaajan rast

udjela u svjetskoj proizvodnji nafte. U zadnjem desetljeu Brazil je stvorio robusnu i

diverzificiranu ekonomiju iji je BDP iznosio gotovo dvije tisue milijardi dolara u

2008. godini. Ekonomski strunjaci rast brazilskog gospodarstva vide u stabilizaciji

valute i reduciranju inflacije, nakon ega su privuena strana ulaganja. Takoer,

ekonomski rast noen je jakim izvozom poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, koji

nije ovisan o samo jednom tritu, nego su mu glavni trgovinski partneri Kina, SAD,

Njemaka i Argentina. Brazil je vodei svjetski izvoznik biogoriva, eera, govedine i

kave, a posljednjih je godina zabiljeen veliki porast u proizvodnji soje, kukuruza i

svinjetine. Unato najgoroj ekonomskoj krizi od 1929. godine s kojom je trenutano

svijet suoen, brazilsko gospodarstvo ne pokazuje znakove sloma, ponajprije

zahvaljujui jakom bankarskom sektoru i rastuoj potronji na domaem tritu od

gotovo 200 milijuna ljudi. Bitnu ulogu odigrala je bankarska kriza koja je nastupila u

Brazilu sredinom devedesetih, jer je nakon propasti nekoliko vanijih banaka, vlada

donijela otriju zakonsku regulativu za bankarski sektor. Manje banke koje su se nale u

problemima preuzela je drava, a problematine nacionalne banke kupili su strani

investitori. Upravo su ti potezi uinili brazilsku ekonomiju otporniju na potrese na

svjetskim tritima. Neki drugi strunjaci smatraju da su dva faktora utjecala na rast

uloge Brazila na svjetskoj pozornici: prvi je globalizacija i rast svjetske trgovine, te

dolazak Luiza Inacia Lule da Silve na vlast u idealnom trenutku. Dolaskom Lule na

vlast 2002. godine za Brazil poinje razdoblje ekonomskog prosperiteta. Lulina politika

kombinira potivanje postojeih trinih mehanizama i uvoenje raznih socijalnih

programa s ciljem postupnog smanjivanja socijalnih razlika meu Brazilcima. Kako je

40

Lula potekao iz radnike obitelji i bivi je sindikalni voa, mnogi su nakon njegovog

dolaska na vlast oekivali populistiko obraunavanje s ekonomskim reformama

njegovog prethodnika, ali pomalo iznenaujue Lula ih je prigrlio zadravi

makroekonomsku stabilnost zemlje. Njegovi socijalni programi smanjili su broj

stanovnika koji ive ispod granice iznimnog siromatva za pedeset posto, a oko 20

milijuna ljudi prelo je u srednju klasu. Taj paket socijalnih programa nazvan Bolsa

Familia ukljuuje porezne olakice i subvencije za obitelji s niskim primanjima to je

omoguilo milijunima siromanih da imaju hranu i krov nad glavom. Prema iskazima

strunjaka Brazil ima prespektivu nove svjetske sile. Budunost te zemlje je

optimistina jer ekonomija cvjeta, a nezaposlenost je najmanja u dosadanjoj povijesti

ove junoamerike zemlje i iznosi samo 5,2 posto. Uz to, tu su i obeanja o stvaranju

brojnih novih radnih mjesta. Izvoz je u 2011. godini porastao za 24 posto, odnosno na

250 milijardi. Dravni dug, zbog kojeg zemljama poput Grke i Italije prijeti bankrot, u

Brazilu iznosi 55 posto bruto drutvenog proizvoda, pri emu novo zaduenje iznosi 2,5

posto. Tako bi Brazil mogao biti kolski primjer kako se ispunjavaju kriteriji iz

Maastrichta, koji vrijede za zemlje EU. Nadalje, zahvaljujui rezervama nafte koje se

nalaze uz obalu ovog latinoamerikog diva, zemlja do 2020. godine bi mogla ui meu

pet najveih proizvoaa nafte na svijetu. Prisutnost novih investicija u zemlji

pridonijelo je ugoivanje velikih svjetskig dogaaja: 2014. Godine Brazil e biti

domain Svjetskog nogometnog prvenstva i 2016. Olimpijskih igara. Jedna od rejting

agencija, Standard and Poor's, poveala je ocjenu kreditne sposobnosti zahvaljujui

uspjenom provoenju porezne politike predsjednice Dilme Rousseff. Novi rejting je

najbolji koji je zemlja do sada dobila. Sa ocjene BBB sa jednim minusom, povean je

na ocjenu BBB. Meunarodni monetarni fond procjenjuje da e Brazil ve 2015. godine

biti peta ekonomija po jaini u svijetu. Procjenjuje se kako e u budunosti prestii

Francusku, a moda i Njemaku. Zemlja profitira zahvaljujui stabilnoj valuti za koju je

1994. godine donesen poseban plan kojim je prebroena inflacija. Zahvaljujui ovom

uspjehu tadanji ministar financija Fernando Henrique Cardoso, koji je donio plan, iste

godine je postao predsjednik. Izdvajanjem novca za socijalne programe i poveanjem

najnie plae zemlji je polo za rukom ojaati domae trite. Izmeu 2003. i 2009.

godine skoro 30 milijuna Brazilaca moglo je ivjeti iznad donje granice siromatva te

tako postati i vani konzumenti. Drugi stup brazilskog uspjeha je potranja za

sirovinama i to prije svega iz Kine. Brazil je jedan od najveih svjetskih izvoznika nafte,

41

eljeza i soje - svega onoga to je potrebno Kini. Kinezi su tako u meuvremenu postali

najvaniji trgovinski partner Brazila, ispred SAD-a i Argentine. Kao tree objanjenje

brazilskog uspjeha navodi se stabilnost financijskog i bankarskog sustava. Stroga

kontrola banaka, koju Europljani sada ele uvesti, Brazilci su uveli jo krajem

devedesetih godina. Brazilci iz daljine sa zaprepatenjem i zabrinutou promatraju

dogaaje u Europi. Zaprepatenou, jer mnogi ne razumiju kako je Stari kontinent

mogao zapasti u tako rizinu duniku krizu. I zabrinutost jer je EU vrlo vaan

trgovinski partner Brazilu. Zahvaljujui novom samopouzdanju i vlastitom iskustvu sa

dugogodinjom krizom Brazil sebi ak dozvoljava da upozori Europljane kada je rije o

riskantnim odlukama. (http://www.nacional.hr/clanak/122706/brazil-na-putu-da-

postane-svjetska-sila )

Iako je u prolosti bio opskrbljiva zlata koje je financiralo Portugal, povijest prikazuje

Brazil kao vanog igraa u svjetskoj ekonomiji. Prolo stoljee je svjedok tranformacije

Brazila od trita na kojemu dominira izvoz repromaterijala do jake industrijske sile za

koju je 2005. bilo predvieno privlaenje direktnih stranih inozemnih ulaganja u iznosu

od 17 milijardi amerikih dolara (Central bank of Brazil). Nedavni rast Brazila je

zapoeo 2003. godine usporedno s rastom vodeih svjetskih ekonomija, a nastavio se

zahvaljujui brazilskom izvozu i punoj likvidnosti kapitala za zemlje u razvoju (zbog

niskih kamatnih stopa u SAD-u, unutar lanica eurozone, Velikoj Britaniji i Japanu).

Inflacija, vanjsko i fiskalno zaduenje znaajno su pali posljednje desetljee. Od 2003.

godine pa na dalje, Centralna banka je ponovno dobila kredibilitet u borbi protiv

inflacije. Po prvi put u ciljnom sustavu, prognoze Centralne banke za inflaciju u 2006.

godini (3.74%) su bile nie nego cilj koji je postavljen i iznosio 4.5%. tovie,

produbljivanje komercijalne i financijske globalizacije u Brazilu omoguila je

aprecijacija teaja proizvodei pozitivan efekt na pad stope inflacije. (Cheng,H.F.,

Gutierrez,M., Mahajan,A., Shachmurove,Y., Shahrokhi,M., 2007, p.143) Uz bruto

domai proizvod (BDP) od 2223 milijardi dolara u 2012, Brazil je sedmo svjetsko

najbogatije gospodarstvo. Ujedno je i najvea zemlja po povrini i broju stanovnika u

Latinskoj Americi i Karibima. Kao to je ve ranije spomenuto, Brazil e biti domain

Svjetskog kupa 2014. godine i Olimpijskih igara u 2016, to zahtijeva velike investicije

u podrujima kao to su urbani i drutveni razvoj te prometna infrastruktura. Brazilska

ekonomija znaajno je usporila tijekom 2011. i 2012. godine. Rast BDP-a od 7,5%,

http://www.nacional.hr/clanak/122706/brazil-na-putu-da-postane-svjetska-silahttp://www.nacional.hr/clanak/122706/brazil-na-putu-da-postane-svjetska-sila

42

usporio je na 2,7% u 2011 i doao na 0,9% u 2012. Industrijska proizvodnja i zahtjevi

potranje su neproporcionalno pogoeni. Uzroci usporavanja su kako zbog domaih

tako i zbog vanjskih imbenika. Iako su poticajne mjere koje su se poduzimale kako bi

podigle ekonomsku aktivnost doivjele neuspjeh, znakovi ukazuju na to da poslovni

ciklus napokon moe krenuti na bolje. Ipak, brazilsko jako domae trite je manje

osjetljivo na vanjske krize, a Brazilci imaju korist od stabilnog gospodarskog rasta,

relativno niske stope inflacije i poboljanog drutvenog blagostanja. Za sada financijski

sektor je dobro prebrodio usporavanje. Bankarski sustav je ostao zdrav i otporan.

Unato brzom rastu kredita, nie kamatne stope su odrale kontinuitet i donekle

omoguile stabilnost kvalitete imovine. Inozemna izravna ulaganja i dalje su vie nego

dovoljna za pokrivanje deficita tekueg rauna, koji je lebdio oko 2,2% BDP-a.

Portfolio tokovi pokazali su znaajnu volatilnost zbog promjene diferencijala kamatnih

stopa i nametanja financijskih transakcijskih poreza. Ukupni brazilski makroekonomski

okvir se pokazao vrstim i odrivim u srednjoronom razdoblju. Glavni rizici koji su

bili prognozirani, a odnosili su se na vanjsko okruenje, ublaeni su visokim razinama

inozemne priuve (oko US 380 milijarde dolara), povoljnim sastavom inozemnog duga,

tekuim raunom u potpunosti pokrivenim inozemnim izravnim ulaganjima i ukupno

niskom stupnju otvorenosti. Plan ubrzanja rasta je pokrenut u 2007. godini a obuhvaao

je ulaganja u infrastrukturu i osiguranje poreznog poticaja za bre i vie robustan

gospodarski rast. U 2012., Vlada je pokrenula niz inicijativa za smanjenje trokova

energije, jaanje ulaganja u infrastrukturu kroz sudjelovanje inozemnih investitora i

reformiranje subnacionalnog poreza na dodanu vrijednost. Brazil doivljava ekstremne

regionalne razlike, osobito u drutvenim pokazatelja kao to su zdravlje, smrtnosti djece

i prehrane. Bogatije june i jugoistone regije imaju u puno bolje pokazatelje nego u

siromanijim regijama na sjeveru i sjeveroistoku. Siromatvo (ljudi koji ive s 2 dolara

po danu) je znaajno palo s 21% stanovnitva u 2003. do 11% u 2009. Ekstremno

siromatvo (ljudi koji ive s US $ 1.25 po danu) takoer dramatino palo, sa 10% u

2004. na 2,2% u 2009. Izmeu 2001 i 2009, stopa rasta prihoda 10% najsiromanijeg

stanovnitva je narasla na 7% godinje, dok prihod 10% najbogatijih je narastao za

1,7%. To je pomoglo smanjenju nejednakosti dohotka, (mjerena Gini indeksom) i to na

najniu razinu u poslijednjih 50 godina te je ta nejednakost u 2011. godini iznosila

0,519. Unato ovim postignuima, nejednakost je i dalje na relativno visokim razinama

za srednjim dohotkom. Nakon to je dostigao univerzalnu pokrivenost u primarnom

43

obrazovanju, Brazil se sada bori za poboljanje kvalitete i ishoda obrazovnog sustava,

pogotovo u osnovnim i srednjim kolama.

(http://www.worldbank.org/en/country/brazil/overview). Iako je zabiljeen ogroman

napredak u smanjenju deforestacija prauma i drugih osjetljivih podruja, zemlja se i

dalje suoava s vanim razvojnim izazovima kombinirajui prednosti rasta

poljoprivrede, zatite okolia i odrivog razvoja. Kao jedana od vodeih nacija o

klimatskim pregovorima, Brazil e dobrovoljno smanjiti emisiju staklenikih plinova

izmeu 36,1% i 38,9% do 2020. (Almeida,A.S., Beck,B., Cunha,P., Ketzer,M.,

Machado,H., Rocha,P.S., Zancan,F., Zaverucha Pinheiro, 2011, p.1684)

4.1. BRAZIL KAO DIO BRICS-A

Pojam BRICS (poetna imena zemalja Brazil, Rusija, Indija,Kina i Junoafria

republika (South Africa)) meu ekonomistima ve deset godina stoji za streloviti i

nezaustavljivi gospodarski rast.(http://danas.net.hr/novac/ovo-su-novi-gospodarski-

tigrovi) Motor gospodarskog uzleta u Brazilu i Rusiji treba traiti u ogromnim

rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim trokovima

proizvodnje. Pojava BRICS-a i ostalih zemalja koje su zaajno ojaale, ostavila je

duboke posljedice na svjetskim tritima. Nakon samo nekoliko godina od uvoenja

pojma BRICS, ove zemlje su se od pasivnog promatr