Download - Coelenterata ( Radiata ) dupljari
Coelenterata (Radiata) dupljari
Superphylum Eumetazoa
Dupljari obuhvataju dva razdela:
1. Phylum Cnidaria – žarnjaci2. Phylum Ctenophora – rebronoše
• Klasifikuju se u niže Eumetazoa – zbog pojave samo nekih tkiva i organa
• Od sunđera se po tome i razlikuku (prava tkiva ne postoje)
- Duplja Coelenteron (poreklom od gastruline duplje).- Radiata (po radijalnoj simetriji, mada Ctenophora imaju
biradijalnu simetriju, a neke i bilateralnu!).- Radijalna simetrija je primarna u životinjskom svetu –
Hadži. - Fedotov radijalna simetrija dupljara je sekundarna jer
nastaju od bilateralne larve planule).
- Dvoslojne đivotinje (diploblastica)
- MezoglejaMezogleja: središnji “sloj”. Može biti besćelijska ili sa ćelijama i mišićnimi vezivnim vlaknima. Ponekad svedena samo na bazalnu membranu (Hydra). Poreklom od ektoderma.
Coelenterata - Radiata
- Nazivaju se još i Diploblastica (po autorima koji smatraju da mezogleja nije poseban sloj).
- Odnosno Triploblastica (po autorima koji smatraju da je mezogleja poseban telesni sloj).
Coelenterata – Radiata
Phylum CNIDARIA Phylum CNIDARIA - - žarnjacižarnjaci
Phylum Cnidaria - žarnjaci Oko 9500 većinom
marinskih vrsta koje naseljavaju pliće vode.
Radijalno simetrični organizmi.
Gastrovaskularna duplja. Nedostatak mezoderma;
imaju tkiva ali bez složenijih organa.
Većina vrsta su sesilne i kolonijalne, manji broj aktivno pokretnih i solitarnih. Veličina varijabilna.
Ishrana zooplanktonom – krupniji plen love tentakulama.
Najvažnija komponenta koralnih grebena. Venac tentakula oko usnog otvora sa žarnim
ćelijama – cnidaecnidae. Difuzioni procesi ključni za respiraciju, ekskreciju,
digestiju...
Phylum Cnidaria - žarnjaci
Anatomija Cnidaria
epitelomišićne ćelije (mišićni sloj je paralelan sa uzužnom osom tela – omogućava izduživanje tela i kontrakcije).
receptorne – čulne ćelije difuzno raspoređene. nervne ćelije (multipolarnost). žarne ćelije - knidocite (do 30 formi) u osnovi slična
građa među njima). intersticijelne ćelije (od njih nastaju sve ostale ćelije). žlezdane ćelije (u osnovi polipa, u delu za pričvršćivanje
za podlogu).
Epidermis (ektoderm) građa:
Žarne ćelije (podela na osnovu građe i
funkcije)- volventne (obmotavajuće)
- penetrantne (probijajuće)
- glutinantne (lepljive)
Organski skelet (hitinske prirode)
Neorganski skelet (Ca ili Mg
karbonat)
Cnidae - žarne ćelije
gastrodermalne mišićne ćelije (mišićni deo je pod pravim uglom u odnosu na uzdužnu osu tela – sužavanje tela). Imaju po dva nastavka u vidu cilija.
enzimatsko - žlezdane ćelije (sa jednim nastavkom).
nervne ćelije (sporadično prisutne). žarne ćelije (sporadično raspoređene).
Gastrodermis (endoderm) građa:
Anatomija Cnidaria na primeru hidre
poprečni presek uzdužni presek
Mišićni sistem: epitelomišićne ćelije (Hydrozoa) endodermalna muskulatura (Anthozoa) Gastrovaskularana duplja: kod primitivnijih nepodeljena (zalazi i u tentakule) kod složenijh podeljena pregradama (septe) na komore ishrana (sitniji beskičmenjaci npr. račići) ekstracelularno
pa intracelularno varenje ždrelo (invaginacija telesnog zida, prvi put u životinjskom
svetu). U ždrelu su sifonoglifesifonoglife (sulkusi) – sa ćelijama sa bičevima
koje omogućavaju ulazak/izlazak vode u duplju.
Organski sistemi:
Respiracija i ekskrecija – celom površinom tela Transport materija – između ćelija Nervni sistem – difuzni tip
(ćelije multipolarne kod većine), nervna mreža ili pleksus u ekto i endodermu (međusobo povezani interkonektivnim vlaknima).
koncentracija nervnih ćelija na tentakulama i oko usta. Čulni sistem
receptorni organi na tentakulama hidro i scifomeduza. ropalije (Scyphozoa) na kojima se nalaze - statocisti – čulo ravnoteže - čulo vida i mirisa
Organski sistemi:
Česta je smena morfoloških formi – polipoidne: sesilne meduzoidne: pokretne
Kod većine dupljara dominantna je polipoidna forma.
Polipi su obično kolonijalni; meduze solitarne.
Razmnožavanje Cnidaria
pupljenje - nastanak kolonije evaginacijom telesnog zida majke
zooidi (različiti tipovi polipa po funkciji): hidrozoidi (sa gastrovaskularnom dupljom) gonozoidi (gonangije, za razmnožavanje) pneumatofori (za plivanje), nektofori
(kretanje kolonije), daktilozoidi (hvatanje plena), cistozoidi (ekskrecija).
grananje kolonija: simpodijalno (naizmenično) i monopodijalno (u jednom pravcu).
Bespolno razmnožavanje:
Poprečni presek polipa
Šematski prikaz polipa
Grananje polipa
A- monopodijalno (u jednom pravcu)
B -simpodijalno (naizmenično)
A
B
hermafroditi ili odvojenih polova polne ćelije: jajna i spermatozoidi
(nastaju od intersticijelnih ćelija, grupacija koje formiraju ”gonade”)- u ektodermu (Hydrozoa)- u endodermu (Scyphozoa i Anthozoa)
Polno razmnožavanje:
Planula – trepljasta larva
Larva planula
Phylum Cnidaria – smena generacija
Phylum Cnidaria – smena generacija
Phylum Cnidaria – smena generacija
na osnovu morfoloških odlika, odnosa polipa i meduze, gradje gastrovaskularne duplje, skeleta ...
Sistematika Cnidaria:
Phylum Cnidaria
Classis Hydrozoa
Classis Scyphozoa
Classis Anthozoa
Classis Hydrozoa - Hidre
Oko 2700 uglavnom sitnijih marinskih, kolonijalnih i sesilnih vrsta.
Hidre i nekoliko vrsta slatkovodnih meduza.
Sve kombinacije morfoloških formi.
Gastrovaskularna duplja nije podeljena septama.
Besćelijska mezogleja. Epidermalne gonade. Endoderm bez žarnih
ćelija.
Polipi kolonijalni, osim hidre
Izgled i grananje kolonije značajni za sistematiku.
Veličina polipa od 5-15 cm, a neke dubinske vrste visoke i do 2m.
Classis Hydrozoa
Različite funkcije u koloniji obavljaju zoidi.
Hidrozoidi – ishrana.
Gonozoidi – razmnožavanje
Daktilozoidi - zaštita kolonije i hvatanje plena.
Classis Hydrozoa
Meduze su sitne, veličine 0,5-6cm.
Velum po obodu zvona sa karakterističnim brojem tentakula za rod i vrstu.
Osim malobrojnih izuzetaka meduze se razmnožavaju polno.
Classis Hydrozoa
Sistematika Hydrozoa
Classis Hydrozoa
Ordo Trachylina Ordo Hydroidea Ordo Chondrophora
Ordo Siphonophora Ordo Milleporina Ordo Stylasterina
Ordo Hydroidea
Većina su kolonijalni polipi
Česte su vrste sa pravilnom smenom morfoloških formi.
Neke vrste imaju specijalizovane sesilne meduze.
Dva podreda:
Najbrojniji red dupljara sa oko 2000 vrsta.
•Athecata – Athecata – nemaju nemaju perisarcperisarc•Thecata - Thecata - imaju imaju perisarcperisarc
Ordo HydroideaObelia - smena generacija
Obelia geniculata
polip
meduza
Ordo Hydroidea
Eudendrium sp. Hydra sp.Pelmatohydra sp.
Subordo Athecata Subordo Thecata
Ordo Trachylina
Dominantna meduzoidna forma u životnom ciklusu – veličine do 10 cm.
Polip razvijen u rudimentisanoj formi samo kod nekoliko vrsta.
Rhopalonema spp, Gonionemus spp...
Ordo Trachylina
Solmissus sp.Rhopalonema sp.
Cunina pegantha - miniCunina aeginopsis Cunina sp.
Limnocnida_tanganyicae – slatkovodna, J. Amerika
Ordo Milleporina (Hydrocorallina) Masivne polipoidne kolonije sa poroznim
krečnjačkim skeletom – hidrokorali. Polipi formiraju veoma sitne meduze.
Članovi polipa vire iz CaCO3 skeleta
Ordo MilleporinaMillepora spp. – česta
komponenta koralnih sprudova
Ordo Siphonophora
Polimorfne plivajuće kolonije – za stablo kolonije pričvršćene polipoidne i meduzoidne forme.
Pneumophor – plovak ili plivajuće zvono ispunjen sa CO.
Većina naseljava tropska i suptropska mora – dubine i do 300 m.
Imaju agregacije žarnih ćelija – žarne baterije
Ordo Siphonophora
Halistema rubra
Nomeus gronovii – riba komensal
Physalia physalis
Physalia spp. – agregacije žarnih ćelija opasnih i za čoveka.
Classis Scyphozoa - Classis Scyphozoa - ScyphomedusaeScyphomedusae
Prave meduze. Oko 200 isključivo marinskih vrsta.
Većina živi u litoralnoj zoni a samo je nekoliko dubinskih vrsta.
Dominantna je meduzoidna forma veličine od 2-40 cm (Cyanea capillata 2m).
Polipi redukovani – scifopolip ili potpuno odsustvuju.
Classis Scyphozoa
Meduze scifozoa nemaju velum; oko manubrijuma usni režnjevi sa žarnim ćelijama.
Broj tentakula na obodu zvona varijabilan
Nemaju radijalne kanale.
Classis Scyphozoa
Većina scifozoa aktivni predatori drugih sitnijih životinja, a manji broj vrsta sa filtracionom ishranom.
Usled aktivnosti mišićni i nervni i čulni sistemi bolje razvijeni nego kod ostalih dupljara.
Na obodu zvona grupacije čulnih ćelija- ropalije.
Većina odvojenih polova.
Obično 8 gonada u endodermu.
1. planula larva2. scifopolip3. efira (mlada meduza)4. odrasla meduza.
Smena generacija
Classis Scyphozoa
Ordo Stauromedusae Ordo Cubomedusae Ordo Coronatae
Ordo Semaeostomae Ordo Rhizostomeae
Klasifikacija Scyphozoa
Ordo Stauromedusae
Sesilne meduze – ekskumbrela sa drškom
Alternacija polip/meduza!
Neki autori ih izdvajaju u posebnu kalsu Staurozoa
Haliclystus salpinx Haliclystus sp.
Imaju četvrtasto zvono, neki autori ih izdvajaju u posebnu klasu Cubozoa.
Chironex fleckeri – morska osa, može izazvati smrt osetljivijih osoba u roku od 3 - 20 minuta; neurotoksični otrov izaziva blokadu respiratornih mišića.
Jedna jedinka ima dovoljno otrova za smrt 60 osoba.
Ordo Cubomedusae
Ordo Cubomedusae
Ordo Coronatae Zvono podeljeno brazdom i sa nazubljenom
ivicom.
Nausithoe punctata
Ordo Coronatae
Ordo Semaeostomae
Izduženi usni režnjevi a gastrovaskularna duplja bez septi.
Pelagia spp., Chrysaora spp. (hermafroditi).
Ordo Semaeostomae
Pelagia sp.
Cyanea lamarcki
Pelagia noctiluca
Ordo Rhizostomeae Usni režnjevi srasli, a obod zvona bez
tentakula. Rhizostoma spp.
Rhizostoma pulmo
- Najveća meduza Jadrana
Classis Anthozoa - Korali
Gastrovaskularna duplja podeljena septama na više komora.
Gonade u gastrodermisu, mezogleja ćelijska.
Oko 6000 isključivo marinskih vrsta. Kolonijalni ili solitarni polipi – meduzoidna forma nije razvijena.
Cevasto, pukotinasto ždrelo.
Simbioze sa Dinoflagellata, odnosno algama (Zooxanthellae) zlatno – braon boje od kojih potiče boja. Fotosinteza koju vrše zadovoljava čak 90% energetskih zahteva korala.
Tkivo korala sa integrisanim zooksantelama
Na osnovu broja septi u gastralnoj duplji, tentakula, položaja skeleta, načina života, korali se klasifikuju na dve podklase:
Classis Anthozoa
Subclassis Hexacorallia Subclassis Octocorallia
Klasifikacija korala
Subclassis Hexacorallia
Poznato oko 4000 vrsta morskih sasa i kamenih korala.
Solitarne i kolonijalne forme.
Šestozračna simetrija.
Skelet spoljašnji. Većina ima dve
sifonoglife u ždrelu.
Subclassis Hexacorallia
Ordo Zoanthidea Ordo Actinaria Ordo Madreporaria
Ordo Corallimorpharia Ordo Ceriantharia Ordo Antipatharia
Klasifikacija Hexacorallia
Ordo Actinaria Oko 1000 vrsta
morskih sasa. Solitarni cilindrični
polipi do 10 cm, a neke tropske i do 1m.
Većina vrsta pričvršćena za stene, u manjoj meri zarivajuće; nekoliko planktonskih vrsta.
Plen love pomoću tentakula – sitniji beskičmenjaci i ribe; nekoliko vrsta ima filtracionu ishranu.
Ordo Actinaria Česte simbioze sa
drugim životinjama, kao i kod pravih korala.
Sesilne, mada neke vrste mogu povremeno plivati pomoću tentakula ili puzati pedalnim diskom.
Većina vrsta hermafroditi – gonade u gastrodermu; bespolno razmnožavanje deobama i fragmentacijama.
Žive i do 50 godina. Actinia equina,
Anemonia sulcata.
Anemonia sulcata
Kylindrosactis elegans
Ordo Actinaria
Actinia sanctaehelenae
Ordo Madreporaria Oko 2500
uglavnom kolonijalnih vrsta.
Značajna komponenta morskih sprudova.
Sitni polipi (1-3mm) sa masivnim spoljašnjim skeletom i bez sifonoglifa; sklerosepte.
Ishrana sitnijim beskičmenjacima i ribama, uglavnom noću.
Simbioza sa jednoćelijskim algama – “beljenje korala”.
Hermafroditi ili odvojenih polova; bespolno razmnožavanje deobama ili fragmentacijom tela.
Madrepora spp., Cladocora spp.
Ordo Madreporaria
Cladocora caespitosa
Ordo Antipatharia Crni ili trnoviti korali. Većina vrsta živi u tropskim i
dubokim morima. Dug aksijalni skelet. Antipathes spp.
Subclassis Octocorallia
Oko 2000 vrsta kolonijalnih polipa sa osmozračnom simetrijom.
Osmozračna simetrija.
Unutrašnji skelet.
Uglavnom jedna sifonoglifa.
Subclassis Octocorallia
Ordo Stolonifera Ordo Telestacea Ordo Alcyonacea
Ordo Helioporacea Ordo Gorgonacea Ordo Pennatulacea
Klasifikacija Octocorallia
Ordo Stolonifera
Većina živi u plićacima tropskih mora.
Polipi u paralelnim cevčicama sa horizontalnim vezama.
Clavularia spp., Tubipora spp. Clavularia sp.
Ordo Alcyonacea
Većina vrsta živi na kamenitim podlogama toplijih mora.
Kolonije prstaste, nepravilne.
Skelet redukovan. Alcyonium spp.
Alcyonium glomeratum
Ordo Alcyonacea
Alcyonium sp.
Ordo Gorgonacea Većina živi u tropima
do 4000m dubine. Hrane se uglavnom
zooplanktonom. Malo žarnih ćelija na
tentakulama. Rožni skelet –
gorgonin. Eunicella,
Paramuricea, Corallium.
Ordo Pennatulacea
Morska pera – centralni polip sa bočnim polipima.
Naseljavaju peščane podloge na većim dubinama.
Sifonozoidi – pumpaju vodu u gastralnu duplju.
Redukovan skelet. Umbellula (do 6000m).Pennatula
rubra
Filogenija Cnidaria
Poreklo dupljara povezano je sa poreklom metazoa.
Većina autora smatra da od dupljara vode poreklo svi ostali Metazoa.
Dve grupe mišljenja: 1) Meduza primarna forma: primitivne
Trachylina – samo meduzoidne forme. 2) Polip kao primarna forma. Prelazak aktinula larve na sesilnost
verovatno doveo do nastanka polipa.
1. Hydrozoa najprimitivnije (bezćelijska mezogleja, epidermalne gonade...); fosili iz donjeg Kambrijuma.
Scyphozoa i Anthozoa vode poreklo od Hydrozoa; nezavisno se ravijale – Scyphozoa zadržale meduzoidnu formu, Anthozoa – specijalizacije polipoidne forme.
Hexacorallia primitivnije od Octocorallia (veći broj septi, solitarnost...).
Filogenija Cnidaria
2. Polip kao primarna forma – jednostavnost životnog ciklusa:
jaje planula larva polip
Meduza nastala kasnije i njena uloga u širenju areala.Fosili Hydrozoa i Anthozoa u Kambrijumu.
Filogenija Cnidaria
Filogenija Cnidaria
Phylum Ctenophora - rebronoše
Oko 50 vrsta prozračnih morskih planktonskih životinjica.
Telo im je ovalno, loptasto ili pljosnato, veličine 0.5-10 cm.
Sve su karnivorne – hrane se planktonom i drugim žarnjacima.
Duž tela imaju 8 cilijatnih traka ravnomerno raspoređenih – “rebra”.
Bilateralno simetrične, usta terminalno. Lepljive ćelije koloblaste. Hermafroditi, razviće preko sferične cydipid
larve.
Classis Tentaculata Ordo Cydippida – sposobnost kontrahovanja tentakula; Mertensia sp.
Ordo Cestida – pljosnate i izdužene sa redukovanim “rebrima”; Cestus sp. ili Venerin pojas, veličine do 1m.
Phylum Ctenophora
Cestus veneris
Klasifikuju se na dve klase: Tentaculata (poseduju tentakule) i Nuda.
Dele se na 4 reda.
Classis Nuda – nemaju tentakule. Obuhvataju samo ordo Beroida sa koničnim ili
cilindričnim telom – Beroe spp.
Phylum Ctenophora
Sličnost sa dupljarima verovatno konvergentne prirode.
Analizom rRNA sekvenci ustanovljena bliskost sa sunđerima, kao i analizama međućelijskih veza i komunikacionih signala.
Postojanje ćelijske mezogleje, determinisano razviće, acetin holin u nervnim sinapsama ih približava pljosnatim crvima.
Filogenija Ctenophora