§ DruStvo

Svecani docek za osvajace najviseg africkog vrha

Milosevic jedini covjek koji je bos stigao na vrh Kilimandzara TIVAT - Dejan Milosevicje­dinije covjek koji se popeo bos na Kilimadiaro, a da nije koristio nikakve tehnike za­grijavanja stopala.

U Domu kulture ,,Josip Mar­kovic lt u Donjoj Lastvi juce je prireden svecanj docek c lano­virna Avanrurisrickog kluba "K 4" Dejanu MiJosevicll i Svetu Dekovicu i njihovom prijatelju, Kotoraninu Dejanu VukSieu, koji su se prije neko­liko dana popeli na Uhuru, najvisi vrh Kilimandzara Dejan Milosevic se na vrh vi­sok 5.895 metara popeo bos i zvanicno je prvi Evropljanin koji je to uspio. - Onje jedini covjek koji se po­peo bos na KilimandZaro,.a da nije koristio nikakve tehnike zagrijavanja s topala. On je po­mjerio sve naucne i medicin­ske standarde - naglasio jeDe­janVukSic. Zahvalivsi se na priredenom

doceku, Milosevic je kazao da muje vodic predlagao da odu­stane ad penjanja,jer je posto­jala opasnost da zhog hlaclno­ce od - !O stepeni dode do amputacije noge. - Nijesaro htio da odustanem. bio sam i fizicki i menralno spreman. Osjecaj kad sanl us­pio bio je predivan - rekao je Manojlovic. kome je Dekovic na vrhu urucio diplomu 0 sti­canju majstorskog zvanja u kjokusinkaj karateu. Najbolji spo rti sta u is toriji Tivta Sveto Dekovic zahvalio je sponzorima i prijateljima koji su im pomogli da uspjeSno okoncaju ekspediciju ,.M.issioo Barefoot Ki limanjaro 2020". Dekovic je nekadasnji osvajac Svjetskog kupa u kjokusin ka­rateu. - Covjek se suoCio sa elaninom i sa samim soborn. Cestitam naSimjunacima - ka­zao je Adrijan Vuksanovic. poslanikHGI u Skupstini Crne Gore. S.K.

Fond penzijskog i invaIidskog osiguranja

Uskladene penzije PODGORICA -Is plata r e­dovne pcnzije pocece da­nas, a prosjecna penzijaje 288,91 eura, dok su ukupna sredstva potrebna za ispla­tu prava iz penzijskog i in­validskogosiguranja su 35,33 mHiona eura - saopsti­Ii su iz Fonda penzijskog i invalidskog osigranja. Isticu da su penz ij e i druga

prava iz penzijskog i invalid­skog osiguranja uskladena za 0 ,53 od s to, od 1. ja'naura, s hod no zakonom utvrdenoj metodologiji, ana osnovu zvani cno objavljentih stati ­stickih podataka 0 kretanju potrosackih cijena i prosjec­nih zarada zaposlenih u Cr­noj Gori u prosloj godini.

N_K.

Institut altemativa dobio upravni spor protiv ASK

Nalozeno ponistenje odluke u slucaju Jelica PODGORICA- Upravru sud presudio jc dajc Zoran Jelic, clan Scnata Dr-tavne revizor­ske institucije, bio u sukobu in­teresa tako sto jc u pcriodu du­Zem od devetmjeseci bio angaiovan kod Prve banke Cr­ne Gore kao clan Odbora za re­viziju i po tom osnovu ukupno prihodovao skoro 6.000 eura.

Kako sujucesaopstili i NVOln­stitut alternativa odlukaje do­nijeta nakon godinu dana i de­vct mjcscci, a njoj jc Agencij i za sprjecavanje korupcijc naloze· no da ponjs ti svoju odluku,jcr nije pojasnila kako sc "strucne uslugell kojc je Jelic pruzao Pr­voj band Crne Gore kao clan njenogOdbora za reviziju mo­gu dovcsti u vczu sa naucnom,

nastavnom, kulturnom, umjet­nickom i sportskom djelatno­seu. - Smatramo daje sud ovakvom presudom postavio standard i za budu"e postupanje Agencije u utvrc1ivanju sukoba inte resa, buduci da se ona u odluCivanju o (ne)postojanju sukoba intere­sa cesto sluzi u pravo zakonskjm paravanom ovog zakonom do­zvoljenog spektra djelatnosti -navodi seu saopstcnju Instituta alternativa. Oni naglasavaju daje ,,funkcija clana Senata Drzavne revizor­ske ins titucije, za r3zliku od mnoh~h drugih javnih funkcija, narocito zaSticena i privilcgova· na. jer je dozivotna, a za nju je predvic1ena zarada u visini zara­de sudijc Ustavnogsuda". N. K.

Cetvrtak.~o.'februar2020. I n06]EflA

Odbor za antikorupciju usvojio tehnicki izvjestaj, sjednica bila burna, OPI

Vucurovic vrijedao p DPS-a, Krivokapic Up< parlament nikada nijE PODGORICA - Clan skup­stinskog Odbora za antiko­rupciju Jovan VUCurovic (DF) uputioje teske rijeci koJegat1.la iz DPS-a u ovom tijelu, naziva­juCi ih satanistirna i nepravo­slavcima zato sto su digli ruku za usvajanje Zakona 0 slobodi vjeroispovjesti.

Jesrno Ii u stanju da kornunicirarno

kao izabrani predstavnici naroda

iii cerna spiralu . sile da dizerno na veci niv~o Pitanje

je sto zele gradani koji su nas izabrali.

Mislirn da ni u jec:!noj varijanti nezeledase

spirala sile podize Mi srno gradili ove institucije i kakvesutakve

su, sa usponirna i padovirna -rekao je Ranko Krivokapic-

- Veomajevazna ideja koju smo mi iz DF ovdje prezentovali da se ovaj odbor ukine. Vrijeme je pokazalo da on nema potrebu da postoji, jer u ovakvoj kriminal­noj. antipravos lavnoj ddavi. u kojoj su satanisti izglasali zakon protiv SPC iluzorno je ocekivati da se neko bori protiv organizo­vanog kriminala posebno kada je na celu sef te satanisticke or· ganizacije. Kada se hapse posla­nici, fam ilije lidera DF-a. kada se usvaja zakon protiv pravoslav­nih vjern ika i d io te koruptivne mrezesu i vrhovni drzavni i spe· cijalni ddavni LUziiac sto je uo­staJom potvrdio sekretar Vrhov­nog driavnog tuzilastva. pa je jasno za.sto ta dva zeca, (Milivo­je) Katni" i (Xviea) Stan/<ovic bjeze od suocavanja sa poslani­dma DF - kazao je Vucurovic. Poslanik DPS-a Andrija Niko­lic upozorio je potom predsjed­nika Odbora Predraga Bulato­vica da ne vodi sjednicu kako

treba i da ce razmatrati moguc- : ·irriati~Hjt~jfiu R6:rhl1h.!k'?-CijU:, i~1 nost glasa nj a kako bi mu se -~ Jesmb ]j'u stanju'da koniunici­uskratilo povjerenje da ostane ramo kao izabrani predstavnici nacelu ovogskupstinskogtijela. naroda iii cerno spi ra lu sile da. Reagovao je i poslanik SDP-a dizemo na veCi nivo. Pitanje je Ranko Krivokapic koji je uka- sto zelc gradani koj i su nas iza­zao na to da poslanici moraju brali. Mislim da ni ujednoj vari-

janti he~zel'e 'da se ~pir'alaJ si1e )J: podize. Mi smo gradili ove insti.! )" tucije i kakve Sil takve su, sa us· ponima i padovima. Imali smo raznih perioda, ali nikada ovako nisko nijesmo palL Od toga ne moze biti nikakve koristi ni za

Objavljen oglas za stmabene kredite za zaposlene na UCG Potpisan memorandum 0 sarac

Najvise 15.00'0 etifa~iFilQ~ofskJ: PODGORICA- Komisija za dod ijeliti zaposlenom je 15.000 koja se vraeaju (najmanje 30 od- ozvarue

C.., U' dodjelu novcanih sredstava za cura u bruw iznosu. sto dodijeljenih s redstava) se . poboljsanje uslova stanovanja - Korisnik novcanih sredstava umanjuje za dodatnih pet odsto i za rjeSavanje stambenih po- (kredita) je u obavezi da vrati - piSe u dokumentu. NIK!i IC- Direktor Udruienja mia-treba zaposlenih na Univerzi- Univcrz itetu najrnanje 30 odsto Novacse,kako su pojasnili, mo· dih sa h endikepom Niksic tetu Crne Gore objavila je, na- dod ijeljenih sredstava - istakl i _ ze dodijeliti za kupovinu urba- (UMHNK) Nenad Mijuskovic i kon odluke Upravn"gQdb"ra;< < su oni. ,.. I . ~ nisficke'0<atastarske) parcele . dekan Filozofskogfakulteta Uni­oglas za dodj~lu Beska1Datri1h . Kazu da su.poYol}hij(us~ovi za fJ ka izgradnju poioa i~nre sta~_ b ' verziteta erne Gore prof. dr Go~ kredita u iznosu od 1.200.000 . vracanje kred ita u smisl!l otpla- bene i~aae ili'i1a kiti>fWin1i 's{a~~' ' J!rutBarovicpotpisali sujuce me-eurazasve kategorijezapo· te na jednake mjesecne rate. u na u s'\io'j ini' iii kao' ucesce"z'a.' .' 'morandumosaradnji uprojektu slenlh. trajanju od 10 godina, odnosno ' dobija'nje stambenog Kredit'a 1' " Inkluzivnakultura u 6snovnim

do ostvarivanja prava na pcnzi· kod banke, ukoliko zaposlen i skolama.tI. Zainteresovani se mogu prijaviti ju po sili zakona. nema rijesenu stambenu potre­u roku od 30 dana. U tom doku- - Umanjuje se iznos kredita u vi- bu iii dodjelom krcdita za I'jesa­

s ini od petodsto zasvaku godinu vanje,stambenih potreb3, odno­radnogstaia, a najviSe do 700d- sno sredstava za poboljsa njc sto vrijednosti dodijeljenog kre- usl6va stanovanja.

Kako je receno, ci lj projekat je da se doprinese unapreaenju prava i polo- J

iaja 11 drustvu djece sa teskoeama u ucenju i sa I'ijetkim bolestima. Kako

mentu je precizirano dasaglasno planu za rj eSavanje~tambenih potreba zaposlcnih na Univerzi­tetu Crne Gore, dodjeJom novea· nih sredstav. (kredita) za rjd.­vanje stambe ne potrebe i dodjelom novcanih sredstava za poboljsanje uslova stanovanja. maksimalan iznos koji sc moze

dita, Ukoliko korisn ik novcanih Namjena kredita, prema njiho· s redstava (kredita) povracaj vim rijecima, moze da bude i sredstava Univerzitetu obavlja "kao n.knadavrijednosti ncdo- Projekat Filoioskog fakulteta l jednokratnim davanjem, isto· staj uceg stambenog prostora,

vrcmeno sa uplatom dodijelje- strucnog i ncakademskogoso· Unaprr·J·edic' e nih sreds tava, visina s redstava blja na Univerzitetu Crne Gorc,

· Kojefc@jel<llpio'ilidobiostan.' , asada.ga.p~iTIa,moze donovca

.. Pravo na l<feditriem~~~p~slenlnaUnlverzltetu kojllma prav~ susvojine ~a stinu, prl tel11u Ie suyl,asnlk nepokretnostl. · .

· Iskljutenl su I.onl koil su ra~lje. poosnovu zakupa stana,kupo' vlnom stana pod povoljnljlm usloylin~, razmjenom stanova, dodjeloms1ana odrektora, zaje~ryltkll11ijesavanjem stam;

· · benlh potrebapo osnovuudMivanja sred~tava subjeka.talU putem kredlta potpuiiorlj~1I1 stambenupotrebu; '.. <}:

.. -Zaposlenl Rojl je ranljE(po osnovuzakupa starya[kuppv1noflh . slana pod povoljnljlmuslovlma, razmjenom stanova; Oodje: '. 10m stan~o~ rektora, zajednltklm rje~avanlem stambenlli

· potreba poosnovu udru~lvanla sredstava subjekata III putein kredlta rj~avao stambenu potrebu 1 nema rlj~enu stambenu potrebu, Ima pravo da konkurl~e -Istakll su on;.

ukoliko zaposleni nema rijese· nu stambenu potrebull

•

- IIi za otplatu stambenog kre­cit. zaposlenog, bez obzirad. Ii je stekao pravo svojine, susvoji­ne iii zajednicke svojine na sta· nu, ukoliko ran ije nije dobijao novcana sredstva za I'jcsavanje

. stambene potrebe iii poboljsa­nje uslova stanov3njn od Un i· verzitet3 - istakli su oni. Precizirano je dajc opred ijelje­na suma za dodjelu krcdita na­mijcnjen3 svim kutego rijam 3 zaposlenih , odnosno 75 odsto za .kademsko osobljc sa aka- . demskim zvanjem i 25 odsto za saradnike u nastavi, stl'ucno i

, neakademsko osoblje. N.I>.

PODGORICA -Projekatvrije­dan vise od poln miliona. eura, 595.536 eura, koji Filoloski fa­kulte t Univel"ziteta erne Gore reaHzuje sa partnerskinl univer­zitetima u Crooj Gori i Evrop­skoj u niji, unaprijedice ukupno 150 naSL'lVlUh planova,i progra­l11a stranihjezilrn, od cega oa Univerzitetu erne Gore 120.

Projekat se finansil'a U okvil'u Era­smus programa izgrad nje kapaci­teta u visokom obrazovanju - Re­fO l'l11i sa nje pl'ograma strani h jezika na crnogorskim univerzite­tima. Sa UCG su naveli da je pro­jektn i tim ~ec renlizovao opsirnu '