KLINIČKA FARMACIJA
Prof.dr.sc. Vesna Bačid Vrca
spec. kliničke farmacije
Ciljevi predavanja
• Klinička farmacija• Što je? Gdje? Zašto? Učinci ?
• Povijesni razvoj u svijetu i Hrvatskoj
• Položaj kliničke farmacije u racionalnoj farmakoterapiji i društvu
• Edukacija iz kliničke farmacije u Europi
• Kompetencije i vještine kliničkog farmaceuta• Uloga kliničkog farmaceuta u praksi (u svijetu)
• Stanje u Hrvatskoj
• Perspektive
KLINIČKA FARMACIJAŠto je?
• Definicja:zdravstvena specijalizacija (i znanstvena disciplina u zdravstvu) koja obuhvada sve aktivnosti i usluge kliničkog farmaceuta u cilju osiguranja, razvoja i promicanja racionalne, prikladne i sigurne primjene lijekova
ESCP (European Society of Clinical Pharmacy)
• Termin “klinička” ne implicira nužno aktivnost koja se pruža samo u bolnicama - klinikama
KLINIČKA FARMACIJAŠto je?
• Klinička farmacija je farmaceutska djelatnost usmjerena na bolesnika s ciljem osiguranja najprikladnije i sigurne primjene lijekova.
• Klinički farmaceut koristi svoja znanja i vještine iz područja farmacije, farmakologije, farmakoterapije, te zajedno s drugim zdravstvenim djelatnicimapromiče racionalnu primjenu lijekova u bolničkim ustanovama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
KLINIČKA FARMACIJAŠto je?
• Uključuje specifična znanja i vještine potrebne za pružanje ljekarničke skrbi
• Ljekarnička skrb odgovorna opskrba bolesnika lijekovima s ciljem postizanja željenih terapijskih ishoda i povedanja sigurnosti i kvalitete života bolesnika
Hepler CD and Strand LM (1990)
KLINIČKA FARMACIJA Kako se razlikuje od farmacije?
• Fokus interesa se pomiče s “klasičnih” farmaceutskih znanja i vještina o kemizmu, sintezi i izradi lijekova
na
pacijenta i njegove potrebe za lijekom, načelima i načinom primjene, učincima lijeka, na pradenje terapijskih ishoda
FARMACIJA vs KLINIČKA FARMACIJA Promjena u filozofiji prakse i edukacije
• Lijek
• Ljekarna
• Izdavač lijekova(dispenser)
• Sam
• Znanje
• Kako je propisano (as ordered)
• Terapija
• Kod bolesnika (bedside)
• Pružatelj skrbi (caregiver)
• U timu
• Informacije
• Kako je najbolje (as best prescribed)
KLINIČKA FARMACIJAGdje ?
• Svuda gdje se lijekovi propisuju i koriste: bolnice, javne i privatne ljekarne, starački domovi, kudne posjete, i ostale sredine
Farmaceut kao “posjetilac” bolničkog odjela
Klinički farmaceut spec.kao dio zd. tima na odjelu
Različiti modeli :
PCAP - 50 kreveta Javne ljekarne
boles. medikacijski
zapisi
Starački domovibolesnički medikacijski zapisi
KLINIČKA FARMACIJAZAŠTO?
Interes pacijenata
Interes zdravstveni vlasti
troškovi: izravni i neizravni
Interes farmaceuta
Interes liječnika
KLINIČKA FARMACIJA Povijesni razvoj
• Sredinom 1960.-tih u SAD:
• u bolničkoj praksi
• Jedinična terapija (UDDDS, Unit Dose Drug Distribution System),
okidač nastanka i razvoja KLINIČKE FARMACIJE kao nove struke
Promjena u filozofiji prakse i edukacije
Početkom 1970.-tih u SAD-u praksa je potaknula promjene u edukaciji
“New Roles Required New Skills”
• Medical terminology
• Clinical use of drugs in disease and patients
– Pathophysiology
– Therapeutics
• Therapeutic problem-solving
• Communication: verbal and written
• Literature evaluation
KLINIČKA FARMACIJA
• SAD
• Kanada
• Europa 1979. ESCP - Europen Society of Clinical Pharmacy
• Australija
• Novi Zeland
• Kina
• Indija
• ......
Klinička farmacija, priznata i
prisutna struka posvuda u svijetu
Utjecaj kliničke farmacije na:
• Smanjenje troškova
• Poboljšanje kvalitete propisivanja terapije
• Poboljšanje suradljivosti bolesnika
– veda dostupnost – mogudnost za dobivanje stručnih savjeta o terapiji
– povedanje znanja bolesnika o bolesti i terapiji, vede zadovoljstvo bolesnika
• Smanjenje medikacijskih pogrešaka
• Poboljšanje ishoda liječenja
• Uključenje kliničkog farmaceuta u timove na odjelima interne medicine smanjuje medikacijske pogreške
• Pozitivan doprinos ljekarničkih intervencija smanjenju propisivačkih pogrešaka (141 javna ljekarna u Nizozemskoj)
• Doprinos ljekarničkih intervencija uštedama u australijskim bolnicama ( 4 mil. $, 8 bolnica)
• American College of Clinical Pharmacy utvrđuje f. uštedepostignute uslugama kliničke farmacije u svim istraživanjim provedenim od 1996-2000
• …………
Utjecaj kliničke farmacije publikacije:
Utjecaj kliničke farmacije u bolničkim ustanovama*
• pregled 46 znanstvenih radova– 45 na engleskom i 1 na hrvatskom jeziku
• objavljeni od 1995. do 2010. godine• 42 indeksirana u CC, a 4 u Medline
– 8 s IF >10 JAMA (IF=30.026)Annals of Internal Medicine (IF=16.733)Archives of Internal Medicine (IF=11.462)
– 38 s IF= 0,912 - 6,334 (2 Hr)
• 36 originalnih radova, 10 preglednih radova (589 studija)
*Crnković A, Bačić Vrca V. Utjecaj kliničke farmacije na kvalitetu zdravstvene skrbi u bolnicama .Farmaceutski glasnik
2013;69(6):379-96
SAD, 55%
VELIKA BRITANIJA, 14%
KANADA, 4%
ŠVICARSKA, 4%
AUSTRIJA, 2%
ŠPANJOLSKA, 2%
NJEMAČKA, 2%
ŠVEDSKA, 2%
AUSTRALIJA, 9%
HRVATSKA, 4%
TAJVAN, 2%
SAD
VELIKA BRITANIJA
AUSTRALIJA
KANADA
HRVATSKA
ŠVICARSKA
AUSTRIJA
ŠPANJOLSKA
NJEMAČKA
ŠVEDSKA
TAJVAN
Utjecaj kliničke farmacije u bolničkim ustanovama
Udio zastupljenosti autora radova po zemljama
Utjecaj kliničke farmacije u bolničkim ustanovama
Publicirane studije:
Ekonomski učinci
Sigurnost bolesnika
Ishodi liječenja
Utjecaj kl. f. na bolničkim odjelima: JIL, kirurgija, hitna medicinska služba, pedijatrijski i gerijatrijski odjeli
Optimizacija antimikrobne terapije
EKONOMSKI UČINCI INTERVENCIJA KLINIČKIH FARMACEUTA
McMullin ST. i sur. A prospective, randomized trial to assess the cost impact of pharmacist- initiated interventions. Arch Intern Med. 1999; 159: 2306-2309.
Poboljšanje kvalitete skrbi: u 79% svih intervencija kl.farmaceuta
– 41% jeftinija u odnosu na kontrolnu grupu:
prebacivanje terapije na cijenom isplativije jednakovrijedne pripravke (39%) prekid uzimanja nepotrebnog lijeka (25%) smanjenje doze u skladu s indikacijom i modificiranje puta primjene lijeka (24%)
najvede uštede: antiinfektivni lijekovi (61%) i l. s učinkom na GIT (33%)
Ukupna ušteda 400.000 $ godišnje za KB s 1200 kreveta
EKONOMSKI UČINCI INTERVENCIJA KLINIČKIH FARMACEUTA
Vrca Bačid V, Božikov V, Crnčec DM, Sutlid Ž, Šimid D, Bedirevid M.Utjecaj primjene sustava jedinične terapije na potrošnju lijekova. Liječ Vjesn. 2000; 122:110-118.
• uvođenje UDDDS umjesto tradicionalnog sustava distribucije lijekova:
pad potrošnje u svim ATK skupinama lijekova za 39%relativni porast potrošnje ATK skupina specifičnih za odjel i bolesnike (B,C) ,
kvalitativni pomak, racionalnija potrošnja
smanjenje odjelnih zaliha → lakše i točnije planiranje nabave
• aktivnija uloga u medikacijskom ciklusu → smanjuje MP
UTJECAJ SUSTAVA RASPODJELE JEDINIČNE TERAPIJE
NA POTROŠNJU LIJEKOVA
DDD/ 100
b.o.
TJEDNI
PROSJEČNA TJEDNA POTROŠNJA
UKUPNA POTROŠNJA LIJEKOVA – KARDIJALNA K.
1000
2000
1500
EKONOMSKI UČINCI INTERVENCIJA KLINIČKIH FARMACEUTA
Fertleman M, Barnett N, Patel T. Improving medication management for patients: the effect of a pharmacist on post-admission ward rounds. Qual Saf Health Care. 2005; 14: 207-211.
• ušteda od ~ 500.000 £ (god./800 kreveta) trošak angažiranja farmaceuta iznosio oko 48.000 £
Weant KA, Armitstead JA, Ladha AM, Sasaki-Adams D, Hadar EJ, Ewend MG. Cost effectives of a clinical pharmacist on a neurosurgical team. Neurosurgery.2009; 65: 946-950.
kl. f. u timu na neurokirurškom odjelu:↓ trajanje hospitalizacije za 15%↓ broja ponovnih prijema ↓ troškova za lijekove
• ušteda ~ 1.000.000 $ (god./708 kreveta) troškovi za angažman kl.f. iznosili 80.000 $
EKONOMSKI UČINCI INTERVENCIJA KLINIČKIH FARMACEUTA
Kopp BJ, Mrsan M, Erstad BL, Duby JJ. Cost implications of and potential adverse events prevented by interventions of critical care pharmacist. Am J Health Syst Pharm. 2007; 64:2483-2487.
Intervencije kl. farmaceuta:za vrijeme pregleda bolesničkih kartona (40%) i vizita (39%)intervencije cca 15-30 min.
najčešde intervencije u JIL : • informacija o lijekovima (40%) • preporuke za izmjenu terapije (26%)
rezultirale izbjegavanjem ADE
ušteda od ~ 280.000 $ (4.5 mj./360 kreveta)
UTJECAJ KLINIČKIH FARMACETA NA SIGURNOST BOLESNIKA
Krähenbühl-Melcher A, Schlienger R, Lampert M, Haschke M, Drewe J, Krähenbühl S. Drug–related problems in hospitals: a review of the recent literature. Drug safety 2007; 30: 379-407.
77 znanstvenih radova (1990.–2005.g.)
• prosječna učestalost MP od 5,7%
• % MP prema skupinama lijekova: antibiotici kardiovaskularni lijekovi oralni antikoagulansi teofilin antineoplastični lijekovi
• MP na razini • primjene (53%) (krivo vrijeme, izostavljanje doze, kriva brzina primjene lijeka, pogrešna doza lijeka)
• propisivanja (16,5%)• pripreme (13%) • prepisivanja (11%)
UTJECAJ AKTIVNOSTI KLINIČKIH FARMACEUTA NA
ISHODE LIJEČENJA
Chisholm-Burns MA i sur. US pharmacist's effect as team member on patient care: systematic review and meta-analyses. Med Care. 2010; 48:923-933.
• 298 studija koje su zadovoljavale kriterije: dokazanu uključenost farmaceuta u direktnu skrb o bolesniku postojanje kontrolne skupine mjerene terapijske, sigurnosne ili humanističke ishode
• najčešde farmaceutske intervencije kod: HT, dislipidemije, DM koagulacijskih bolesti astme,KOPB psihijatrijskih bolesti i poremedaja infekcija
Rezultati:
• Bolji ishodi liječenja s mjerenim parametrima u odnosu na kontrolnu grupu 51,4 - 100% :
• ↓ HB A1c - 1,8%
• LDL kolesterol - 6,3 mg/dL
• RR: sistolički -7,8 mmHg, dijastolički - 2,9 mmHg
• optimalna terapijska vrijednost INR i PV u 85% studija
• bolji BMI u 62,5% studija
3 mmHg RR -↓5% koronarna smrt,
↓8% CVI smrti
UTJECAJ AKTIVNOSTI KLINIČKIH FARMACEUTA NA
ISHODE LIJEČENJA
↓1% HbA1c – ↓ 21% rizik smrti od DM,
↓14% IM,
↓37% mikrovask. komp. DM
↓1mg/dl LDL - ↓1% kv rizik
UTJECAJ BROJA KLINIČKIH FARMACEUTA NA PROSJEČNU DULJINU BORAVKA U BOLNICI
Bond CA et al. Pharmacotherapy 2001; 21(2)
Porast broja kliničkih farmaceuta od 0,34 na 3,23/100 bol. krevetaskraduje vrijeme hospitalizacije za 47%
ODNOS BROJA KLINIČKIH FARMACEUTA I SMRTNIH ISHODA U BOLNICAMA
Porast broja kliničkih farmaceuta od 0,34 na 3,23/100 bol. krevetasmanjuje broj smrtnih ishoda u bolnici za 43%
Bond CA et al. Pharmacotherapy 2001; 21(2)
Broj kliničkih farmaceuta u pozitivnoj je
korelaciji s kliničkim učincima i uštedama
• Svaki dolar uložen u pladu kliničkog farmaceuta znači 4,86 dolara uštede !!!
Bond CA et al. Pharmacotherapy 2001; 21(2)
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava
“Teaching Clinical Pharmacy in Europe”Plenary Lecture
- Ulrika Gillespie- Švedska
- Stephane Gibaud - Francuska
- Steve Hudson - Škotska
- Michael Due Larsen - Danska
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.
– 14 studenata
– uvjeti upisa: 2 god. radnog iskustva
– trajanje 2.5 god
– školarina ~ 12 000 €
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od 2009.
• Finska od 2005.– 15 studenata
– 35 ECTS bodova
– 3000 €
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.
• Finska od 2005.
• Švedska od 2006.– nije potrebno radno iskustvo
– trajanje 1 godina (full time) ili 2 g (part time)
– besplatna edukacija
– voditeljica Ulrika Gillespie, Univ. Uppsala
– problemi: 5 tjedana u Uppsali, distance learning, nedostatak kvalificiranih komentora (samo nekoliko dr.sc.), nedostatak istraživanja u praksi
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.
• Finska od 2005.
• Švedska od 2006.
• Francuska (Societe Francaise de Pharmacie Clinique 13. Congres Lyon 2010. )
– Od 2003. u sklopu 6- god. studija, zadnje 2 g. usmjerenog studija
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.
• Finska od 2005.
• Švedska od 2006.
• Francuska
• Velika Britanija (Škotska) od 199?– Od 1995. u dodiplomskom programu (Glasgow )
– 1 godišnji studij (COURSE)
– uvjeti 1g. radnog iskustva
– Student centred learning za 2-6 studenata!!!
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.
• Finska od 2005.
• Švedska od 2006.
• Francuska
• Velika Britanija (Škotska) od ?
• Danska od 2011. – 1999. u dodiplomskoj nastavi
– 1 godišnji studij kao dio specijalizacije
EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI
• Dodiplomska nastava
• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.
• Finska od 2005.
• Švedska od 2006.
• Francuska
• Velika Britanija (Škotska) od ?
• Danska od 2011.
• Hrvatska od 2010/11.– Dodiplomska nastava od 1998.
– Specijalizacija odobrena 2008.
KLINIČKA FARMACIJA I SUVREMENA FARMAKOTERAPIJA
Brzi razvoj znanosti i
tehnologije,biomedicine
Razvoj novih, diferentnih
lijekova
Povedanje broja
kroničnih bolesnika
Povedanje udjela osoba
starije životne dobi
Suvremena farmakoterapija:stručni izazovi i …
PROBLEMI:POLIPRAGMAZIJAMED. POGREŠKE
INTERAKCIJE LIJEKOVA,..
neželjene komplikacije po zdravlje
porast troškova
FARMACEUT (klinički) može značajno utjecati u smjeru racionalne i
sigurne primjene lijekova
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Klinički farmaceut u zajedničkoj suradnji s liječnicima i ostalim zdrav. djelatnicima, promiče i osigurava prikladnu i sigurnu primjenu lijekova, s ciljem:
• maksimalizirati terapijski učinak lijekova:• uporabom najučinkovitijeg lijeka za pojedinog bolesnika
• minimalizirati rizike vezane za primijenjenu terapiju: • nadzorom nad propisanim dozama i intervalima doziranja lijekova, ..
• predviđanjem i prevencijom mogudih interakcija lijekova i ostalih medikacijskih pogrešaka,
• pradenjem tijeka i ishoda liječenja
• utjecajem na suradljivosti bolesnika
• minimalizirati troškove za farmakoterapiju • sukladno nacionalnoj politici lijekova,
• osigurati najbolji izbor za pojedinog i najvedi broj bolesnika
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Aktivnosti kliničkog farmaceuta mogu utjecati na ispravnu i racionalnu primjenu lijekova na tri različite razine:
• prije propisivanja terapije
• za vrijeme terapije
• nakon propisivanja terapije
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Prije propisivanja: (uzimanje farmakološke anamneze)
• utjecaj na stavove propisivača i njihov izbor ispravnog lijeka
• sudjelovanje u stvaranju nacionalnih i lokalnih terapijskih smjernica
• izrada farmakoekonomskih studija
• uključivanje u klinička ispitivanja lijekova:
• neizravno: putem povjerenstva za lijekove, etičkog povjerenstva i tzv. study monitoring-om
• izravno: sudjelovanjem u izradi protokola, izradom i provođenjem randomizacije, pripravom i raspodjelom ispitivanih lijekova
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Za vrijeme propisivanja terapije: • nadzor, otkrivanje i prevencija interakcija lijekova i ostalih
medikacijskih pogrešaka• dokumentacija intervencija
• pružanje informacija o farmakokinetičkim parametrima lijeka, radi optimalizacije doziranja i načina primjene lijeka
• dodatno u javnim ljekarnama procjenjuju i donose odluke vezane za bezreceptne (OTC) lijekove i pomodna ljekovita sredstva, te tako izravno utječu na kvalitetu propisane odnosno ukupne farmakoterapije.
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Nakon propisivanja:
• komunikacija i savjetovanje bolesnika, poboljšavanje suradljivosti bolesnika, koja je iznimno važna za uspjeh cijele terapije
• evaluacija uporabe lijeka i ishoda liječenja
• priprava individualizirane formulacije lijeka
• farmakovigilancija
• izrada farmakoepidemioloških studija
• izrada farmakoekonomskih analiza
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Stalno:
• Edukacija:• vlastita edukacija
• zdravstvenog osoblja
• bolesnika
• ciljanih skupina u populaciji
ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA
Kao članovi multidisciplinarnog zdravstvenog tima, klinički farmaceuti omoguduju cjelovitost zdravstvene skrbi od bolnice do zajednice i vice versa, osiguravajudi informacije o koristi i rizicima određene farmakoterapije
Klinički farmaceut u praksi
?
Načela kl. farmacije u praksi
• Osoba: znanje, vještine, stav, osobna odgovornost
• Sustav: protokoli, smjernice, timski rad, dokumentacija
Klinički farmaceut u bolničkoj praksi SAD-a
uz bolesnika,
u timu
praćenje terapije,
u timu
utvrđivanje ishoda
liječenja
transfer skrbi
priprava terapije
medikacijska anamneza
(ciljevi terapije),
sudjelovanje u odabiru terapije
nadzor terapije:
kontra-indikacije
interakcije
sukladnost sa
smjernicama
individualiziranje
terapije:
doza, oblik, interval
doz., način primjene
praćenje terapije:
klinički,
laboratorijski,
suradljivost
nuspojave,
neželjeni simptomi
postizanja ciljeva
terapije
potvrda sigurnosti
bolesnika
Shema farmaceutske skrbi u bolnici
SAD
Klinički farmaceut u praksi ljekarni
• Pružanje ljekarničke skrbi!
• Posebna skrb (plan ljekarničke skrbi) za:
– pacijente starije životne dobi
– kronične bolesnike
• Suradnja s timovima primarne zdravstvene zaštite
• Širenje obaveza i odgovornosti
Klinički farmaceut u praksi ljekarni
uz bolesnika, nadzor i
priprava terapije
izrada plana
ljekarničke skrbi
↑suradljivosti,
praćenje terapije
evaluacija
uspjeha terapije
u timu primarne z. z.
Pharmaceutical care plan
• Dokumentacija
Klinički farmaceut u praksi
Suradnja za bolju zdravstvenu skrb pacijenta
• razmjena znanja i transfer informacija
• edukacija
• istraživanje i publiciranje
Klinički farmaceuti u praksi
Zakonska osnova za praksu kliničke farmacije
Zakon o ljekarništvu članak 6. :• U obavljanju ljekarničke djelatnosti magistri farmacije, u suradnji s drugim
zdravstvenim radnicima, provode ljekarničku skrb u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih učinaka i promicanja racionalne uporabe lijekova i medicinskih proizvoda,te aktivno sudjeluju u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja.
• Ljekarnička skrb obuhvada:– racionalizaciju troškova za određene terapijske protokole,– unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva,– pradenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova,– izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija,– skrb nad pridržavanjem terapijskih protokola od strane pacijenata,– poboljšanje učinka kliničkog liječenja i– provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja
KLINIČKA FARMACIJA Povijesni razvoj - Hrvatska
• 1996. Klinička bolnica Dubrava – Zagreb početak kontinuirane prakse kliničke farmacije
• Pilot projekt “Sustav raspodjele jedinične terapije” , na Odjelu za kardijalnu kirurgiju KBD
• Suradnja s Texas Heart Institute u Houston-u, SAD
KLINIČKA FARMACIJA razvoj u Hrvatskoj
• Farmaceuti postaju aktivni, odgovorni članovi zdravstvenog tima,– provjera i nadzor nad
propisanom terapijom
• uspostava ljekarničke skrbi
• povedana sigurnost bolesnika
• smanjena potrošnja lijekova
• 2004. - 2013. širenje sustava – na druge zavode i odjele Klinike za kirurgiju KBD
• 1997. Klinička bolnica Dubrava1. hrvatski seminar iz kliničke (bolničke) farmacijes međunarodnim sudjelovanjem:
pozvani predavači: - Prof.dr.sc. Umesh Banakar, St.Louis College of
Pharmacy (USA)- Gerard Lee, EAHP President (UK)- Steve Adams., Texas Heart Institut (USA)- Prof.dr. sc. Franc Kozjek, Farmaceutski fakultet
Sveučilište u Ljubljani (SL)- Peter Bloomfield, Dartmund Hitchcock Med
Center (USA)- Prof.dr.sc. Božidar Vrhovac- Prof.dr. sc. Igor Francetid- Prof.dr.sc. Franjo Plavšid
KLINIČKA FARMACIJA razvoj u Hrvatskoj
KLINIČKA FARMACIJA razvoj u Hrvatskoj
Farmaceutsko-biokemijski fakultetSveučilišta u Zagrebu
• dodiplomska nastava
1998. Klinička farmacija
izborni predmet, a zatim obavezni Prof. dr.sc. Velimir Božikov i
Prof. dr. sc. Vesna Bačid Vrca
2006. Farmakoterapija TEMPUS projekt, suradnja s farmaceutskim fakultetima Sveučilišta u Navarri, Brightonu i Londonu
KLINIČKA FARMACIJA Povijesni razvoj - Hrvatska
• “ Clinical Pharmacy and Therapeutics” ur. R. Walker and C. Edwards
“Klinička farmacija i terapija” ur. hrvatskog izdanja V. Bozikov i V. Bačid Vrca
KLINIČKA FARMACIJA razvoj u Hrvatskoj
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
• 2007. - 2010. – od prijave PDSS “Klinička farmacija” doDOPUSNICE Sveučilišta u Zagrebu
• ak. godine 2010./2011.
Poslijediplomski specijalistički studij “Klinička farmacija”, voditeljica prof.dr.sc. Vesna Bačid Vrca
60 ECTS bodova
Temeljni predmeti 40 ECTS + Izborni predmeti 20 ECTS
Titula: sveučilišni magistar kliničke farmacije
KLINIČKA FARMACIJA razvoj u Hrvatskoj
Ministarstvo zdravlja RH– 2008. specijalizacija iz Kliničke farmacije, bolničko
i javno ljekarništvo
Hrvatsko farmaceutsko društvo
– 2012. Sekcija za kliničku farmaciju
Klinički farmaceuti – Hrvatska (do)sadašnje stanje u brojkama:
• 1991.– 3 specijalista kliničke farmacije (Sveučilište u Ljubljani)
• 2014.– 4 specijalista kliničke farmacije– 15-tak specijalizanata (4 iz javnog ljekarništva)
– 80-tak kolega sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem KLINIČKA FARMACIJA na FBF-u
– 3 završen poslijediplomski studij KF (Sveučilište u Londonu)
____________________________________________farmaceuta s izobrazbom iz kl. farmacijedanas je broj 30x vedi
~90
KLINIČKA FARMACIJA - Hrvatska
Stanje• Postojanje “kritične mase”
• broj kliničkih farmaceuta
• aktivnosti u značajnom porastu
• Problemi:• malo radnih mjesta za kliničke farmaceute (za sada 20-tak
definiranih u sustavu zdravstva)
• (još uvijek) nedovoljno društveno prepoznata struka
• (još uvijek) premalo istraživanja u praksi
KLINIČKA FARMACIJA - Hrvatska
• U praksi ne možemo očekivati:
– da potencijalni korisnici naših usluga, od bolesnika do liječnika, zahtijevaju od nas nešto što još nisu iskusili
– “opći plan” (zdravstvenih vlasti ili sl.) koji bi osigurao promjenu filozofije i široku implementaciju idealnih modela kliničke farmacije u praksi
– da se promijeni sustav pladanja koji bi “pokrio” sve usluge kliničkog farmaceuta
KLINIČKA FARMACIJA - HrvatskaPerspektiva
• Stjecati znanja i vještine, imati stav i preuzimati odgovornost
• Promicati vrijednosti i doprinose kliničke farmacije za bolesnike, zdravstveni sustav i društvo u cjelini
• Raditi na podizanju kvalitete ljekarničke skrbi i prijenosu skrbiiz bolničkih ustanova u javne ljekarne i obrnuto, u cilju povedanja sigurnosti pacijenata i uspjeha liječenja
• Klinička farmacija morala bi biti više prepoznata i unutar struke, jer nadilazi dominantno prisutnu klasičnu paradigmu o ljekarniku
Hvala na pažnji!