Download - Novi Logistiki Pristupi
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
1/27
SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECI
DONATELA EKADA, ANY MASSARINI, ANDREA LAKI
NOVI LOGISTIKI PRISTUPI VANIJA EUROPSKAISTRAIVANJA
SEMINARSKI RAD
Rijeka, 2011.
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
2/27
SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECI
NOVI LOGISTIKI PRISTUPI VANIJA EUROPSKAISTRAIVANJA
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Upravljanje dobavnim lancem
Mentor: prof.dr.sc. Dragan ii
Smjer: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu
Studenti: Donatela ekada, br.indeksa 0112028884Any Massarini, br.indeksa 0112029171
Andrea Laki, br.indeksa 0112028291
Rijeka, sijeanj 2011.
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
3/27
SADRAJ:
UVOD ......................................................................................................................................... 4
TEORIJSKE ODREDNICE LOGISTIKE I DOBAVNOG LANCA .........................................5
U cilju sagledavanja logistike kao cjeline, u nastavku se prezentiraju teorijski aspekti kao to su pojam, vanost i povijesni razvoj logistike, dobavni lanac te upravljanje dobavnim lancem.
5
Pojam, razvoj i vanost logistike i dobavnog lanca ....................................................................5
Elementi logistikog sustava ...................................................................................................8SUVREMENI LOGISTIKI PRISTUPI ................................................................................... 9
Automatizirano upravljanje skladitem ...............................................................................11RFID tehnologija i bar-kod ...................................................................................................12
EUROPSKA ISTRAIVANJA NOVIH LOGISTIKIH PRISTUPA ....................................144.1. Rising project .................................................................................................................14Delta projekt ..........................................................................................................................17B2B LOCO projekt ...............................................................................................................20
CroBIT projekt - eljezniki nain rada ima nepovoljan konkurentni poloaj u odnosu na
druge naine kroz neadekvatnu dostupnost i nedostatak podataka, kroz suradnju s jedinicama
prijevoz bez pratnje, koje nisu dio meunarodnog sustava podataka koji su evidentirani
uglavnom runim procesima. Stoga CroBIT se bavi sljedeim problemima: .......................... 22
Kako unaprijediti suradnju preko granica izmeu razliitih igraa u prijevoznom lancu? .... ..22
Kako dobiti tone informacije u realnom vremenu o lokaciji i stanju tereta? .........................22
Kako osigurati kontinuirane podatke o vlaku i odabrati potrebne aktivnosti? ........................22
Koje usluge s dodanom vrijednou nisu dostupane danas, a trebale bi biti ponuene? .......... 22
Dali je IT struktura povoljna za postizanje vie razine performansi i ekonominosti? ............22
Cilj ovog projekta bio je razviti, testirati i vrednovati rijeenja za poboljanu pouzdanost
usluga i razmjene podataka teretnih vlakova koji prelaze granicu u koridoru transeuropske
eljznike mree teretnih vlakova koritenjem naprednih IT tehnologija. Jedan od glavnih
ciljeva CroBIT je iskoristiti koritenje postojeih eljeznikih sustava podataka i resursa gdje
god je to mogue kako bi se pojednostavio proces provedbe. CroBIT razrauje novi sistem za
protok podataka za potrebe prijevoza, koji se mogu koristiti od strane malih i srednjih
poduzea. Rezultati projekta mogu se implementirati ili koristiti od strane malih i srednjih
poduzea................................................................................................................................... 23
TransNEW projekt - startao je 1. sijenja 2010., a usmjeren je na ustanovljenje potencijala
prometnih istraivanja u svim novim lanicama EU te u pridruenim dravama. Njegova je
glavna uloga podupiranje aktivnosti prometnih istraivanja u tim dravama putem
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
4/27
stimuliranja, ohrabrivanja i olakavanja sudjelovanja malih i srednjih poduzea u
istraivanjima na nacionalnim i regionalnim razinama, te na europskoj razini. TransNEW se
bavi svim nainima prometa, ukljuujui aeronautiku, te smjera iskoristiti sinergije izmeu
zranog i kopnenog prometa. To znai, da e se utvrditi nacionalne istraivake mogunosti
26 zemalja i te e informacije biti raspoloive temeljem javno dostupnih TransNEW pripada
skupini podupiruih aktivnosti (Support Action) u sklopu Sedmoga okvirnog programa
Europske komisije.....................................................................................................................23
CASTLE projekt - nastao je kao odgovor na potrebu poboljanja regionalnih politika malih i
srednjih poduzea. Oslanja se na ve vrstu raniju suradnju partnera u Italiji, Poljskoj, Grkoj,
Sloveniji, panjolskoj, Njemakoj, Madarskoj i Austriji, razvijenoj u Interreg inicijativi.
Kratica CASTLE zamjenjuje dui naziv Cooperation Among SMEs Toward Logistic
Excellence. Cilj i svrha CASTLE-a proizlaze iz ranijih istraivakih aktivnosti o statusu i
perspektivama regionalne logistike EU, koja umreavanje malih i srednjih logistikih tvrtki
vidi kao politiki prioritet. Regije EU svoju konkurentnost osnivaju na malim i srednjim
poduzeima i njihovoj sposobnosti suoavanja s globalnim proizvodnim i trinim
imperativima, koji nalau upravljanje rasijanim tokovima u integrirani lanac, koji e
zadovoljiti zahtjeve fleksibilnosti i kapilarnosti.......................................................................23
ZAKLJUAK ...........................................................................................................................24
LITERATURA ......................................................................................................................... 26
Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik, 40, (2008) 1
26
POPIS SLIKA ...........................................................................................................................27
UVOD
Nagli razvoj i rast prometa te nove tehnologije zahtijevaju stalno otkrivanje,
osmiljavanje i implementiranje novih logistikih pristupa te izradu i ulaganje u razliite
projekte ijim e se idejnim rjeenjima pokuati otkloniti postojei problemi u prometu.
Razmatrajui problem istraivanja ovoga znanstveno-istraivakog rada, dolazi se do
zakljuka da postojei pristupi u logistici nisu u mogunosti zadovoljiti kompleksnost
tansportnog sustava te je potrebno istraiti nove koji e zadovoljiti transportni sustav s
obzirom na njegovu ponudu i potranju.
Prethodno navedeni predmet istraivanja sastoji se od dva objekta istraivanja. Prviobjekt istraivanja predstavljaju problemi koji se trenutno javljaju u prometu, a time utjeu na
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
5/27
funkcioniranje itavog logistikog sustava, dok drugi objekt istraivanja predstavljaju
Europska istraivanja novih logistikih pristupa kojima se navedeni problemi nastoje
otkloniti.
Svrha i cilj ovog znanstveno-istraivakog rada je prikazati povijesni razvoj, vanost idosadanje trendove u logistici te istraiti nove logistike pristupe koji e biti u korak sa
dosadanjim razvojem tehnologije. Na temelju navedenog postavlja se hipoteza da e novi
logistiki pristupi dovesti do poboljanja funkcioniranja cijelog logistikog sustava.
Ovaj znanstveno-istraivaki rad sastoji se od pet poglavlja, ukljuujui uvodni i
zakljuni dio. Uvodni dio navodi i definira predmet i objekt istraivanja, svrhu i ciljeve te
znanstvene metode kojima e se pokuati dokazati navedena hipoteza. Drugo poglavlje pod
nazivom Teorijske odrednice logistike i dobavnog lanca sastoji se od dva podpoglavlja ukojima se objanjavaju povijesni razvoj logistike i dobavnog lanca te elementi logistikog
sustava. Suvremeni logistiki pristupi naziv je treeg poglavlja koje objanjava njihove
prednosti i nedostatke. etvrto poglavlje ovog znanstveno-istraivakog rada nosi naziv
Europska istraivanja novih logistikih pristupa, a obrauje pet projekata, odnosno
projekte: RISING PROJECT, DELTA te B2B LOCO financiranih od stane Europske unije
u kojima su iznijeti prijedlozi, odnosno idejna rjeenja kojima se pokuavaju otkloniti
odreeni nedostaci suvremenih logistikih pristupa, odnosno odreeni problemi u prometu.
U ovome radu koristit e se slijedee znanstvene metode: opis (deskripcija),
eksplanacija, prognoza, modifikacija, apstrakcija, analiza i sinteza te distinkcija.
TEORIJSKE ODREDNICE LOGISTIKE I DOBAVNOG LANCA
U cilju sagledavanja logistike kao cjeline, u nastavku se prezentiraju teorijski aspekti kaoto su pojam, vanost i povijesni razvoj logistike, dobavni lanac te upravljanje dobavnim
lancem.
Pojam, razvoj i vanost logistike i dobavnog lanca
Korijeni pojma logistika nalaze se u grkim rijeima logos i logistikos. Logos znai
znanost o principima miljenja i razumnog prosuivanja, dok logistikos predstavlja vjetinu
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
6/27
prosuivanja bitnih elemenata u prostoru i vremenu koji su potrebni za optimalno rjeavanje
stratekih i taktikih zadataka na svim podrujima ljudskih aktivnosti1.
U irem smislu logistika ukljuuje povrat i raspolaganje otpadnim tvarima2. Definicija
logistike promatrana s aspekta korisnika, podrazumijeva filozofiju kojom on rukovodi priprihvaanju usluge i integrira vrednovanje svih elemenata kljunih za zadovoljavanje
njegovih zahtjeva s unaprijed odreenim eljenim odnosom kvalitete usluge, tj. koristi i
troka3.
Zaeci logistike mogu se pronai u doba velikih ratnih bitka izmeu Grkog i
Rimskog Carstva gdje se vojni asnik nazivao Logistikos. Njihova dunost bila je pruanje
usluga vezanih za nabavu i distribuciju resursa to je omoguilo uinkovito kretanje od
poetnog mjesta (baze) prema novom mjestu.
1
Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik 40 (2008) 1, str.2242 ibidem, str.2253 ibid
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
7/27
Evolucija logistike dijeli se u tri faze4:
Shema 1: Evolucija logistike
Izvor: Izradile studentice
Funkcionalni menadment integrira materijalni menadment i fiziku distribuciju.
Integracija funkcijskih podruja unutar organizacije angaira sve sudionike sustava te se
upravljanjem transportnim lancem proiruje pojam funkcijske integracije na cjelokupni
logistiki lanac.
Vanost logistike je u primjeni sveobuhvatnog naina razmiljanja pri prouavanju
pojedinih elemenata prometnog sustava i veliini utjecaja odreene odluke, koja
podrazumijeva njihovo angairanje, na funkcioniranje individualnih podsustava i sustava u
cjelini.
Dobavni lanac moe se definirati kao sustav organizacije, ljudi, tehnologija, aktivnosti,
informacija i resursa ukljuenih u proces prijevoza proizvoda ili usluga od dobavljaa do
kupca. Djelatnosti dobavnog lanca transformiraju prirodne resurse, sirovine i komponente u
gotov proizvod namijenjen kupcu5.
Dobavni lanac definiran je i kao: Sustav koji povezuje sve elemente izmeuproizvoaa i potroaa. Iz takve definicije dobavnog lanca moe se uoiti njegova sloenost,
dinaminost i neizvjesnost. Za uspjeno djelovanje dobavnih lanaca potrebno je to
kvalitetnije koordinirati rad njihovih elemenata, pri emu se jasno vidi da je protok
informacija du dobavnih lanaca presudan. Djelovanje dobavnih lanaca u cjelini mora biti
uspjenije od djelovanja njihovih elemenata pojedinano6 .
4 ibid5 http://www.wisegeek.com/what-is-a-supply-chain.htm (03.12..2010.)6
6 kucanec A., Rogi K., Babi D.: Bullwhip effect u opskrbnim lancima,http://www.fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_07/sazetak36.htm (04.12.2010.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
8/27
Osnovni cilj dobavnog lanca je smanjenje zaliha, ubrzavanje cijeloga postupka,
eliminiranje podvostruenih procesa i aktivnosti, eliminiranje procesa i aktivnosti koji ne
dodaju vrijednost i stalno poboljanje usluge kupcu.
Elementi logistikog sustava
Ukoliko se logistika promatra kao sustav onda treba imati u vidu da su njegovi bitni
elementi materijalna dobra, kadrovi i informacije. Ti su elementi ukljueni u jedan proces, u
kojem se vri transformacija dobara.
Logistiki sustav obino ima vie podsustava u kojima se odluuje i provodi sljedee:
dranje zaliha, skladitenje i otprema, pregrupiranje, pakiranje i otprema te ukupno izvrenje
naloga. Najvanije domene djelovanja logistikog sustava jesu nabava, proizvodnja, skladite
te distribucija i promet7. Funkcija nabave je dio poslovnog procesa u kojem zapravo
zapoinje njegov fiziki dio, dok proizvodnja predstavlja centralni dio poslovnog procesa.
Jedan od najbitnijih dijelova logistike su distribucija reprodukcijskog materijala i
gotovih proizvoda. Uinkovita distribucija reprodukcijskog materijala znai utjecati na
smanjenje trokova, a isporuiti gotove proizvode do krajnjih kupaca.
Skladite je centar logistike bez obzira je li rije o sirovinama, reprodukcijskom
materijalu ili o gotovim proizvodima. Politika skladitenja moe biti razliita, ali je teite nautvrivanju optimuma zaliha, kako bi s jedne strane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge
strane kupci bili na vrijeme opskrbljeni.
7 LOGISTIKA (2009); preuzeto sa: http://www.etfos.hr/index.php (15.12.2010)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
9/27
SUVREMENI LOGISTIKI PRISTUPI
Znaaj i mogunosti koje prua poznavanje logistike prvi su shvatili poslovni ljudi, a
danas je njeno izuavanje neophodno za dobre ininjere, ekonomiste, politiare te za sve one
koji se bave upravljanjem i rukovoenjem raznim sustavima.
Da bi se shvatilo da je logistika danas prerasla u posebnu naunu disciplinu, treba
istaknuti da se ona oslanja na priznate naune i strune discipline kao to su8:
pouzdanost cijena efektivnosti sistem ininjering
efektivnost sistema integralna logistika podrka kibernetika razne statistike metode raun vjerojatnosti operacijska istraivanja
Logistika koristi mogunosti koje prua suvremena raunalna tehnologija i u stanju je
detaljno analizirati sloene procese u raznim sistemima. Ona moe i prognozirati razvoj tih
procesa i sistema, kao i njihovu cijenu, potrebe i mogunosti te izvriti optimizaciju raznihprocesa i sistema sa financijskog i nekog drugog stajalita. Navedene discipline iz razliitih
podruja i sa razliitih aspekata bave se problematikom definiranja, projektiranja, izrade,
analize rada i podrkom rada tehnikih i drugih sistema. Logistika je ugraena u svaku od tih
naunih disciplina.
U dananje vrijeme postoji nekoliko logistikih pristupa kao to su automatizacija
robnih procesa, automatizirano pozicioniranje robe na policama, automatizirano naruivanje
potpomognuto specijalnim softwerom, a najee se koriste elektroniko poslovanje te EDI
tehnologija kao njegova komponenta, automatizirano upravljanje skladitem i RFID
tehnologija. Slijedea podpoglavlja poblie objanjavaju navedene pristupe te njihove
prednosti i nedostatke.
8 Logistika u transportu i komunikacijama; preuzeto sa: http://fsk3-weebly.com (04.01.2011.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
10/27
1.1. Elektroniko poslovanje i EDI tehnologija
Elektroniko poslovanje (eng. e-business) je opi koncept koji obuhvaa sve oblike
poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode koritenjem informacijske i
komunikacijske tehnologije meu tvrtkama, izmeu tvrtki i njihovih kupaca ili izmeu tvrtki ijavne administracije.
Vrste elektronikog poslovanja9:
poslovanje unutar tvrtke(komunikacija izmeu pojedinaca ili skupina, elektroniko
objavljivanje dokumenata, poveanje produktivnosti tvrtke)
tvrtka prema tvrtki (eng. bussines to bussines - B2B) (postizanje niih nabavnih cijena,
smanjenje zaliha, skraeni proizvodni ciklusi, snienje cijena marketinga i prodaje)
tvtrka prema krajnjem potroau (B2C) e-commerce
izmeu tvrtki i javne administracije
izmeu javne administracije i potroaa
Ekonomske prednosti elektronikog poslovanja su smanjenje trokova poslovanja,
smanjenje greaka kod elektronikih transakcija, jeftino globalno publiciranje informacija,
mogunost unutranje i vanjske integracije tvrtke i mikromarketing. Tehnoloki razlozi ine
mogunost digitalizacije razliitih medija (tekst,slike,zvuk,video), jednostavniju obradu,pretraivanje, spremanje, kopiranje i prenoenje svih vrsta medija. Nedostaci elektronikog
poslovanjasu zatita podataka od neovlatenog pristupa i promjena, zatite autorskih prava,
zatita privatnosti pojedinaca unutar i izvan poslovnih i ostalih organizacija, zatita od virusa,
ograniena propusnost mree i ljudski faktor (otpor uvoenju tehnologija).
Jedna od komponenti elektronikog poslovanja je i EDI tehnologija (eng. Electronic
Data Interchange), tj. elektronika razmjena poslovnih dokumenata izmeu poduzea koja
koristi specifini i strukturirani format.Veina velikih tvrtki koriste se mogunostima EDI tehnologije i velik broj tvrtki se
sve vie orijentira koritenju elektronikog naina za sve svoje tipine poslovne transkacije.
Prednosti takvog poslovanja postaju sve oitije, a mogunost upotrebe EDI sustava sve
pristupanija. Da bi se odrao korak sa dananjim poslovnim svijetom, ugraivanje EDI
sustava u poslovnu strukturu poduzea postaje gotovo obaveznim.
9 Internet i elektroniko poslovanje; preuzeto sa http://oliver.efos.hr/informatika/strucni/files/p11_3i4.pdf(04.01.2011.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
11/27
Potrebno je prepoznati razliku izmeu e-poslovanja i EDI tehnologije. E-poslovanje
se zasniva na elektronikoj razmjeni podataka u bilo kojem formatu. EDI je nastao ba radi
standardizacije takve komunikacije, izmeu strana (poduzea) koje koriste razliite
hardverske sustave i razliita aplikacijska i protokolna rjeenja. Komunikacija pomou EDI se
odvija standardiziranim formatima (ovisno o namjeni komunikacije) i posebno je uinkovita
za slanje velike koliine ponavljajuih dokumenata, poput rauna ili narudbenica izmeu
poslovnih partnera.
Upotrebom EDI sustava se tedi novac, na taj nain osoblje poduzea postaje
uinkovitije. Poveava se produktivnost ubrzavanjem procesa prolaska zahtjeva i rauna kroz
cijeli sustav te ubrzavanjem obrade dokumenata. Integritet podataka postaje sigurniji, zbog
jednostavnog naina oznaavanja, nemogunosti ljudske pogreke i sigurne komunikacijeelektronikim putem. Nedostaci EDI tehnologije su komplicirana i dugotrajna
implementacija, problemi oko verzije usvojenog programa, tenja da svaka firma razvija svoj
standard te visoki trokovi odravanja10.
Automatizirano upravljanje skladitem
Za uskladitenje svake vrste tereta vano je kako to bre i tonije primiti robu,
optimalno je smjestiti te na zadovoljavajui nain istu robu pravovremeno dostaviti kupcu.Upravo zbog toga razvijeni su sutavi za automatizirano upravljanje skladinim poslovanjem,
poznati jo i pod nazivom WMS warehouse management system11 .
WMS sustav mora pruiti potpunu informatiku podrku procesima logistike
skladitenja, mora pratiti i pohraniti sve aktivnosti u vremenu njihovog dogaanja uz
istovremenu dostupnost i osiguranje povratnih informacija u svrhu planiranja proizvodnje,
optimizacije zaliha te planiranja poslovne strategije na tritu. Bar-kod sustav identifikacije i
radio-frekvencijski sustav komunikacije sastavni su dijelovi suvremenih WMS-ova uskladitima bez papira.
10
ibidem11 Hess S., Dundovi .: Unutarnji transport i skladitenje, Rijeka, 2007. premaPavli, I.: Upravljanje skladinimposlovanjem Transport&Logistika, br.1., 2004., str.54
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
12/27
Glavni nedostatak tehnologije automatiziranog upravljanja skladitem su visoki
poetni trokovi, dok su prednosti sljedee12:
cjelokupni sustav za upravljanje zalihama skladita zamiljen je da na potpuno
transparentan nain "surauje" s nadreenim sustavom,
od njega prima naloge, a u mogunosti je i predati potvrdu o uinjenoj transakciji,
nema dupliciranja posla,
nalozi pristigli iz nadreenog sustava ne unose se ponovno, nego se samo ukljuuju u
postupak obrade, a i osigurano je kvalitetno izvjetavanje nadreenog sustava.
RFID tehnologija i bar-kod
RFID tehnologija predstavlja dio WMS-a (automatiziranog upravljanja skladitem), aznai identifikaciju putem radiofrekvencije. RFID ima nekoliko prednosti pred bar-kodom pa
postaje sve interesantnija u raznim podrujima ljudske djelatnosti. Uvoenje RFID
tehnologije je potaknuto upotrebom praenja proizvoda od njegovog izvora do krajnjeg
potroaa. Standardni bar-kod identificira samo klasu artikla, ali ne i jedinstveni artikl. RFID
transponder, naprotiv, nosi serijski broj jedinstven samo za taj specifini proizvod.
Prednosti RFID tehnologije u odnosu na bar-kod su13:
itanje i pisanje podataka bez ikakvog kontakta s objektom,
mogunost praenja proizvoda po tipu i modelu,
praenje procesa proizvodnje kroz vrijeme,
praenje informacija u procesu kontrole,
nema negativnih posljedica utjecaja okoline (prljavtina, vlaga, praina) zahvaljujui
komunikaciji putem radio vala / elektromagnetskih valova; voda, sredstva za ienje,
otapala, boja, alkohol, rashladna stredstva itd. ne oteuju RFID transpondere, a
fragmenti, estice i ne-metalne zapreke ne ometaju im rad, oblik transpondera moe biti raznolik, prilagoen aplikaciji,
transponder moe biti vrlo malen da bi stao i na najmanji prostor,
transponder je otporan na refleksiju svijetla, a ne ometa ga niti potpun nedostatak
svjetla,
12 WMS SUSTAVI; preuzeto sa: http://www.primatlogistika.hr/informaticki-sustavi/wms-sustavi/wms-sustavi(04.01.2011.)13
RFID tehnologija: ip koji zna sve o potroau; preuzeto sa: http://www.marco.hr/support/tehnologije-RFID.htm (04.01.2011.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
13/27
transponder ima jako dug ivotni vijek, ponovno koritenje istog transpondera (tip za
viestruko koritenje) smanjuje trokove i ne zahtijeva nikakvo odravanje,
transponder se moe itati i/ili na njega upisati informacija u bilo koje vrijeme,
materijali koji nisu od metala, kao papir, drvo, plastika i sl. ne ometaju komunikaciju
izmeu antene i transpondera, iako nisu transparentni,
transponder moe imati veliki kapacitet memorije za pohranu podataka,
nije potrebna vidljivost prazan prostor izmeu itaa i transpondera.
Bez obzira na te karakteristike RFID nije nuno "bolja" tehnologija od bar-koda. Ako
za aplikaciju nijedna od specifinih znaajki RFID nije presudna, primjena bar-koda je
logian izbor. Bar-kod naljepnica je jeftinija, a opeprihvaeni standardi na tom podruju ine
je globalno upotrebljivom. Razvoj RFID tehnologije rezultira sve jeftinijom proizvodnjomopreme (transpondera, itaa), sve veom memorijom, irim dometom prijenosa signala i
brim procesiranjem. Ipak, nije vjerojatno da e RFID posve zamijeniti bar-kod. Moemo
pretpostaviti da e njegova upotreba rasti tamo gdje druge metode automatske identifikacije
nisu efikasne.
Nedostaci RFID tehnologije su14:
ugroavanje privatnosti kupaca
mogunost da se prikupljene informacije pogreno upotrijebe
iskoritavanje kupca koji zauzvrat nita ne dobiva.
14
Automatska identifikacija: RFID; preuzeto sa: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=2245(03.01.2011.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
14/27
EUROPSKA ISTRAIVANJA NOVIH LOGISTIKIH PRISTUPA
U sljedeim podpoglavljima bit e opisani projekti koji istrauju nove logistike
pristupe, a to su: projekt RISING, DELTA i B2B LOCO projekt.
4.1. Rising project
RISING je projekt sufinanciran od strane Europske komisije (DG MOVE) unutar 7.
okvirnog programa za istraivanje i tehnoloki razvoj.
Ciljevi projekta
RISING-ov je opi cilj identificiranje, integriranje i daljnji razvoj informacijske usluge
- Rijeni informacijski servis (RIS), kako bi se uinkovito pruala podrka unutarnjim
plovnim putovima (IWT) i logistikim operacijama. Na sljedeoj slici bit e prikazan RIS
Rijeni informacijski sustav.
Slika 1:Prikaz rijenog informacijskog sustava
Izvor: http://www.rising.eu/web/guest
IWT je postala sastavni dio co-modalne tehnologije transporta i logistikih lanaca.
Kao takav, IWT sektor mora biti u skladu sa zahtjevima menadmenta opskrbnog lanca
(SCM).
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
15/27
Uinkovite prometne infrastrukture i visoke performanse Inteligentni transportni
sustavi (ITS) moraju dalje razvijati, to e i odigrati kljunu ulogu u tom procesu. Stoga
postoji potreba da se iskoriste postojee i identificiraju nove RIS usluge za gotovo svaki korak
IWT postupka temeljenog na:
planning execution completion
planiranju, formuliranju i izvedbi.
Slijede primjeri potencijalnih novih RIS transportno-logistikih usluga15:
RIS informacija za putovanje, planiranje IWT operatora koji pruaju podatke o
vodostaju, dubini vode, maksimalnoj visini / mostova, dostupnost vezu, brava
okupacije (stvarnih i predvianja / prognoze) koja se koristi za usmjeravanje, slaganje,
planiranje, itd.
RIS informacija za upravljanje voznim parkom unutarnje plovidbe, ukljuujui
unpropelled plovila u unutarnjoj plovidbi, identificirajui njihov trenutni poloaj i
status rada
RIS informacije za olakavanje event management-a, odnosno operatore za praenje
putovanja u unutarnjoj plovidbi, teretni integratori, operatori rijene luke, operatori
morske luke koji pruaju informacije o statusu, npr. pozicije broda, prolaze, putnetoke; nedostatke u administrativnim izvjeima, predvianja problema u nastavku
putovanja
RIS podatke za oboje: unutranje morske luke i terminale za upravljanje, pruajui
procijenjeno vrijeme dolaska (ETA), auriranja za npr. pretovar, upravljanje resursima
terminala i pre-i post-haulages.
RISING projekt obuhvaa sljedee europske geografske koridore plovidbe:
Rajna,
Dunav i
Njemaki plovni put (Weser /Elbe).
Slijedi prikaz Europskih geografskih koridora koje obuhvaa RISING project.
15 RISING PROJECT, preuzeto sa:
http://www.rising.eu/c/document_library/get_file?p_l_id=11324&folderId=14149&name=DLFE-239.pdf(05.01.2011.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
16/27
Slika 2: Europski geografski koridori koje obuhvaa RISING projekt
Izvor: http://www.rising.eu/web/guest/project-mission
RIS rijeni informacijski sustav
RIS se mogu razlikovati po sljedeim16:
Rijeke u kontekstu RIS-a ukljuuju sve vrste prijevoza unutarnjim plovnim putovima,
npr. kanalima, jezerima i kopnenim i morskim lukama,
RIS je generiki pojam za sve pojedinane usluge informiranja za podrku unutarnje
plovidbe na usklaen nain,
RIS obuhvaa prikupljanje, obraivanje, procjenu i irenje plovnog puta, prijevoz
brodovima, pomorski promet i transport informacija,
RIS se ne bave unutarnjim komercijalnim aktivnostima izmeu jednog ili vie
ukljuenih tvrtki, ali RIS-a su otvoreni za povezivanje s komercijalnim aktivnostima,
16 ibidem, str.17.
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
17/27
to se tie zahtjeva poslovnih partnera i kada nadleni organi nisu u mogunosti pruiti
te informacije.
Delta projekt
DELTA projekt Zajednika koordinacija za promicanje uinkovitih multimodalnih
suelja jest 24-mjeseni istraivaki projekt financiran od strane 7th FRAMEWORK
PROGRAMME-a Europske unije.
DELTA Projekt se bavi problemima i potrebama povezanim sa sustavima prijevoza
putnika koji su suoeni s visokom i niskom sezonskom potranjom, odnosno oscilacijama u
sezonskoj potranji. Projekt nije samo fokusiran na regionalne prijevozne sustave, ve se bavi
njima i na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Projekt e definirati i potvrditi alate inteligentne
mobilnosti i prakse smjernicama, kao i politike smjernice u rjeavanju optimalnog
upravljanja sezonskom potranjom za transportna podruja s dokazano relevantnim
problemima. Krajnji rezultat e biti u obliku instrumenta potpore odluivanju Decision
Support Instrument (DIO) kako bi se u lokalnom prijevozu ili drugim agencijama primijenile
tehnike i strategije kojima e se smanjiti nepotrebna putovnja, kreirati efikasno multimodalno
suelje i sinergija izmeu lokalnog transporta, tj. minimiziranje upotrebe njihovih izvora. Alat
e takoer unaprijediti arhitekturu ITS-a koritenjem FRAME-a, europskog okvira za ITS
(Inteligentni transportni sustavi), sposobnog za identificiranje, poevi od kljunih osobina
potranje za prijevozom na odreenom podruju, glavnih potreba korisnika i funkcije
tehnolokih sustava baziranih na ICT-u (Informacijske i komunikacijske tehnologije),
sposobnih podrati poboljanje djelotvornosti i uinkovitosti usluga javnog prijevoza i
politiku upravljanja pokretljivosti. Razvoj i promocija iznad navedenih rezultata temeljit e se
na rezultatima prethodnih R&D pokuaja usklaivanja postojeih rezultata istraivanja, na
irokom pregledu u ciljanim gradovima, na odabranim studijima izvodljivosti, na uinkovitoumreavanje na lokalnoj i europskoj razini i na obavjetavanje.
Zbog svoje prirode, projekt nema za cilj razviti bilo koji novi sustav, tehnologije ili
metode, inovativnog karaktera ve e Delta ukazati i otkriti aspekte koji igraju vanu ulogu u
varijacijama u sezonskoj prometnoj potranji na pojedinim podrujima, ugraujui u
predloena rjeenja imbenike koji utjeu na varijacije prometa, potiui sinergiju i
multimodalnost meu dostupnim prijevoznim sredstvima i infrastrukturom i davanje lokalnim
dioniarima alate kojima e olakati svoje planove u procesu donoenja odluka za ublaavanjesezonskih oscilacija i stvaranje odrivog urbanog okolia. Na podrujima gdje inteligentna
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
18/27
mobilna rjeenja ve postoje, no variranja prometne potranje i dalje ostaju, projekt e ispitati
razloge za neuspjeh primijenjene mjere. Gdje je mogue, najbolje prakse e takoer biti
identificirane i analizirane.
Ciljevi projekta
Specifini ciljevi koji bi trebali biti postignuti u okviru projekta jesu17:
koordinacija i iskoritavanje postojeih znanja i inicijative,
promocija multimodalnih suelja spajanjem razliitih naina prijevoza, sustava i
putnikih izleta,
stimulacija temeljnih istraivanja na odrive mobilnosti,
analiza i prenosivost najbolje prakse,
poopenje najbolje prakse u jedinstveni okvir koji generira odrivu mobilnost
integrirane strategije smjernice,
mjerila za odrivu mobilnost,
roadmaps (DELTA-DSI) strategija, politika i mjere za ublaavanje razliite prometne
potranje na ciljnom podruju,
arhitektura, u skladu s okvirom, koji opisuje glavne znaajke tehnolokih platformi.
DELTA konzorcij posjeduje potrebnu strunost za izvrenje projekta. Tonije, partneri
imaju razliita iskustva podrijetla, koji kada se stavi sve zajedno ine konzorcij koji pokriva
sve discipline koje su bitne i potrebne za uspjenu provedbu projekta. Te discipline su
obuhvaene u kolektiv u sastavu DELTA konzorcija. Nadalje, sedam europskih gradova i
regija s dokazanim problemom razliite potranje, pokazali su veliki interes za projekt, bilo
izraeno kroz direktno sudjelovanje ili kroz pisma namjere. Oni e donijeti u projekt potrebno
iskustvo, provjeriti rezultate projekta i na kraju pridonijeti njihovoj buduoj provedbi.
Metodoloki okvir
Opa strategija koju treba slijediti u Delta-i je strukturirana oko organizacije
uinkovite i aktivne koordinacijske mree, kao i definiranja i provjere valjanosti instrumenta
potpore odluivanja (DSI) i njegovih putokaza za promicanje inteligentne i odrive
mobilnosti u podrujima s razliitom potranjom za prijevoz putnika. Glavne aktivnosti koje
pridonose tom procesu su prikazane na sljedeoj slici, a doprinos svake od tih djelatnosti je
objanjen u nastavku18:
17 DELTA PROJECT; preuzeto sa: http://www.delta-project.eu/ (20.12.2010.)18 ibidem
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
19/27
1. Gradski inventar i klasifikacija: irok inventar u europskim gradovima i regijama sa
sezonskim karakteristikama potranje, klasifikacija gradova, kao i kriterija koji utjeu
ili pridonose uinkovitosti bit e prikazani shemama mjera mobilnosti.
2. Okvir shema mobilnosti: Ova aktivnost e pruiti sve mobilnosti strategija i srodne
mjere primijenjene po kategoriji grada (razredu) za rukovanje sezonskim vrnim
optereenjima. To e takoer ukljuiti hijerarhije, meuovisnosti i meuodnose
inovativnih shema mobilnosti.
3. Analiza uspjeha i neuspjeha: Odabrani sluajevi ispitati e se analiziranjem kritinih
parametara i mjera pojedinih gradova da se uspjeno ili neuspjeno nose sa sezonskim
vrnim optereenjima. Ova aktivnost e takoer pruiti smjernice za budue inicijative
tih gradova.
4. Forum lokalnih dioniara: lokalni dioniari iz svih sedam regija sudionica, kao to su
prijevoznici, lokalnim i regionalnim dravnim tijelima (npr. opina), sredinje vladine
agencije, korisnici, itd. e se okupiti da daju svoje podatke, potrebe i miljenje o
postojeoj situaciji.
5. Vanjsko Istraivanje foruma dioniara: Strunjaci, istraivai dioniara, kreatori
politike i sl. e predloiti mjerila kao mete za gradove s razliitom sezonskom
potranjom. Oni e takoer pruiti smjernice i upute za partnera u projektu s obzirom
na sadraj putokaza i sluiti kao mehanizam provjere valjanosti za njihovu
finalizaciju.
6. Studije sluaja: Sedam poznatih europskih gradova / regija s dokazanim sezonskim
vrnim optereenjima koji sudjeluju u projektu e imati kljunu ulogu u definiranju i
validaciji DSI.
Gradovi/ regije koje sudjeluju u projektu:
Balearski otoci (Mallorca) panjolskaJugozapadna Francuska Francuskaland vedskaChalkidiki GrkaIschia Island ItalijaLogarska dolina SloveniaBalatonsko jezero Maarska
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
20/27
B2B LOCO projekt
U B2B Loco projektu 16 partnerskih tvrtki od Baltika do Balkana sudjeluje u izgradnji
mree logistike kompetentnosti. Oekuje se, da e B2B Loco postati platforma za razmjenu
logistikih znanja, najbolje prakse i novih tehnologija i rjeenja. Projekt treba ostvariti bitno
poveanje uea malih i srednjih tvrtki u sklopu projekata Okvirnoga programa Europske
unije demonstrirajui i aktivno promovirajui rezultate prolih i sadanjih istraivakih,
tehnolokih i razvojnih projekata usmjerenih prije svega na poslovnu primjenu.
Oslanjajui se na uspjeh prethodnih projekata POLLOCO i CENTRAL LOCO,
izraenih u okviru FP5 i FP6, revidirana i proirena koncepcija B2B LOCO projekta polazi od
toga, da e tvrtke, kojima se rad osniva na lokalno orijentiranim istraivakim jedinicama, u
meunarodnoj mrei poboljati svoje funkcioniranje i konkurentnost participirajui u FP
projektima ili iskoritavajui njihove rezultate usmjerene na poslovnu praksu. U projektu
sudjeluju stare i nove drave lanice Europske unije te dvije drave kandidatkinje, ime je
obuhvaen najvei dio europskoga istoka, pa i vie od toga, od Estonije do Izraela.
B2B LOCO poglavito cilja na regionalne poslovne grozdove (klastere) koji okupljaju
razliite vrste malih i srednjih poduzea: prijevozne i logistike tvrtke, proizvoake i
maloprodajne tvrtke te tvrtke koje se bave visokim i zelenim tehnologijama. Te su tvrtke esto
ve spremne na sudjelovanje u FP projektima i na koritenje rezultata tih projekata, ali ne
mogu ostvariti taj potencijal jer su FP projekti bolje prilagoeni istraivakoj zajednici. Stoga
je konzorcij projekta B2B Loco okupio istraivake tvrtke sa znaajnim iskustvom
sudjelovanja u FP projektima i suradnje s malim i srednjim poduzeima, koji je sposoban s
tim poduzeima komunicirati na njihovu jeziku, znajui to ih usmjerava u njihovim
svakodnevnim aktivnostima.
B2B LOCO e zajednici malih i srednjih poduzea pruiti dvije meunarodne
konferencije, dvije praktine radionice i tri sastanka za meusobne dvostrane poslovne
kontakte (brokerage event), sve to praeno permanentnim sustavom komuniciranja (www,
pisma s novostima). Takoer e stvoriti mreu za komuniciranje s bivim studentima (alumni)
devet sveuilita, kao i platformu ostvarivanja poslovnih kontakata radi zadovoljavanja
ponude i potranje glede znanja, usluga i proizvoda.
Kao rezultat aktivnosti B2B LOCO projekta, mala i srednja poduzea imat e korist od
naprednih rjeenja, koja e konzorcij razviti rabei iskustva uspjenih primjera suradnje
izmeu tih i razvojno-istraivakih poduzea i akademske zajednice.
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
21/27
Ciljevi projekta
Oekuje se da e B2B LOCO19:
stvoriti stalnu mreu istraivakih i obrazovnih ustanova u prometu i
logistici koja e biti sposobna graditi i odravati veze s malim i srednjim
poduzeima u njihovom okruju,
identificirati inovativne FP projekte u podruju logistike i prijevoza,
predstaviti najbolja rjeenja proistekla iz FP projekata u razliitim
podrujima logistike i prijevoza, namijenjena malim i srednjim
poduzeima,
ukazati na jasne prednosti sudjelovanja malih i srednjih poduzea u FP
kako u EU dravama tako i u dravama kandidatkinjama,
podrati promjenu rezultata uspjenih istraivakih i tehnoloko-razvojnih
projekata pomaui tvrtkama u implementaciji uspjenih rjeenja,
pruiti nove pogunosti koritenja rezultata buduih FP projekata putem
ukljuivanja malih i srednjih poduzea u procese demonstracije i
komercijalizacije,
istraivakim institucijama osigurati forum razmjene znanja i iskustva u
suradnji s malim i srednjim poduzeima,
veliki broj poduzea informirati o tekuim radnim programima i
natjeajima te ih isto tako savjetovati kako da i sama sudjeluju u Okvirnim
programima te
omoguiti pristup do relevantnih materijala Okvirnih programa kao i do
strategija Europske unije.
1.1.1. Projekti obuhvaeni B2B LOCO projektom
B2B LOCO projekt obuhvaa mnogobrojne projekte kao to su npr.:
1. ASAP projekt (Asset Surveillance and Protection) NADZOR I ZATITA
IMOVINE - cilj projekta ASAP je uvesti novi koncept za nadzor i zatitu imovine u
Europi kojI e biti pristupaan, toan i jednostavan za koritenje. Beinost, info-
mobilnost, niski trokovi sustava omoguuju korisniku da prati i locira u stvarnom
vremenu, sve vrste tereta, ukljuujui i opasne materijale. Sustav bi trebao poboljati
logistiko upravljanje imovinom, dok se prevozi diljem Europe, na temelju lokacije i
sigurnosne informacije. Krajnja jedinica je povezana sa senzorima i stoga postoji
mogunost praenje stanja tereta online. Online podaci su integrirani s postojeim
19 B2B LOCO, preuzeto sa: http://www.b2bloco.eu/ (20.12.2010.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
22/27
informacijskim bazama podataka prijevoznika. Mjesto i informacije o statusu su
dostupni za mobilnog korisnika i putem interneta. Sustav je trebao biti integriran
irom Europe. U svojoj bazi podataka prua neposrednu korist i Europskom graaninu
i Europskoj transportnoj industriji. U prvoj fazi, korisniki zahtjevi i potrebe bili su
identificirani i definirani, temeljenom na opsenom istraivanju potencijalnih kupaca i
tereta i logistikih operatera, ukljuujui mala i srednja poduzea. Na kraju rezultat
ASAP projekta bio je sustav, koji se u konanici ini vrlo skupim s obzirom na ve
staru tehnologiju, s obzirom na brzi razvoj tehnologije u periodu trajanja projekta zbog
toga nastala arhitektura i provedbene faze bile su suspendirane i nitko iz malog i
srednjeg poduzetnitva nije sudjelovao u provedbi projekta.
CroBIT projekt - eljezniki nain rada ima nepovoljan konkurentni poloaj u odnosu nadruge naine kroz neadekvatnu dostupnost i nedostatak podataka, kroz suradnju s
jedinicama prijevoz bez pratnje, koje nisu dio meunarodnog sustava podataka koji su
evidentirani uglavnom runim procesima. Stoga CroBIT se bavi sljedeim problemima20:
Kako unaprijediti suradnju preko granica izmeu razliitih igraa u prijevoznom lancu?
Kako dobiti tone informacije u realnom vremenu o lokaciji i stanju tereta?
Kako osigurati kontinuirane podatke o vlaku i odabrati potrebne aktivnosti?
Koje usluge s dodanom vrijednou nisu dostupane danas, a trebale bi biti ponuene?Dali je IT struktura povoljna za postizanje vie razine performansi i ekonominosti?
20 ibidem
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
23/27
Cilj ovog projekta bio je razviti, testirati i vrednovati rijeenja za poboljanu pouzdanost
usluga i razmjene podataka teretnih vlakova koji prelaze granicu u koridoru
transeuropske eljznike mree teretnih vlakova koritenjem naprednih IT tehnologija.
Jedan od glavnih ciljeva CroBIT je iskoristiti koritenje postojeih eljeznikih sustava
podataka i resursa gdje god je to mogue kako bi se pojednostavio proces provedbe.
CroBIT razrauje novi sistem za protok podataka za potrebe prijevoza, koji se mogu
koristiti od strane malih i srednjih poduzea. Rezultati projekta mogu se implementirati
ili koristiti od strane malih i srednjih poduzea.
TransNEW projekt - startao je 1. sijenja 2010., a usmjeren je na ustanovljenje potencijala
prometnih istraivanja u svim novim lanicama EU te u pridruenim dravama. Njegova
je glavna uloga podupiranje aktivnosti prometnih istraivanja u tim dravama putemstimuliranja, ohrabrivanja i olakavanja sudjelovanja malih i srednjih poduzea u
istraivanjima na nacionalnim i regionalnim razinama, te na europskoj razini. TransNEW
se bavi svim nainima prometa, ukljuujui aeronautiku, te smjera iskoristiti sinergije
izmeu zranog i kopnenog prometa. To znai, da e se utvrditi nacionalne istraivake
mogunosti 26 zemalja i te e informacije biti raspoloive temeljem javno dostupnih
TransNEW pripada skupini podupiruih aktivnosti (Support Action) u sklopu Sedmoga
okvirnog programa Europske komisije.
CASTLE projekt - nastao je kao odgovor na potrebu poboljanja regionalnih politika malih i
srednjih poduzea. Oslanja se na ve vrstu raniju suradnju partnera u Italiji, Poljskoj,
Grkoj, Sloveniji, panjolskoj, Njemakoj, Madarskoj i Austriji, razvijenoj u Interreg
inicijativi. Kratica CASTLE zamjenjuje dui naziv Cooperation Among SMEs Toward
Logistic Excellence. Cilj i svrha CASTLE-a proizlaze iz ranijih istraivakih aktivnosti
o statusu i perspektivama regionalne logistike EU, koja umreavanje malih i srednjih
logistikih tvrtki vidi kao politiki prioritet. Regije EU svoju konkurentnost osnivaju na
malim i srednjim poduzeima i njihovoj sposobnosti suoavanja s globalnim proizvodnim
i trinim imperativima, koji nalau upravljanje rasijanim tokovima u integrirani lanac,
koji e zadovoljiti zahtjeve fleksibilnosti i kapilarnosti.
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
24/27
ZAKLJUAK
Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efektivnog i efikasnog
protoka i skladitenja sirovina, zaliha, finalnih dobara, usluga te srodnih informacija od toke
podrijetla tih dobara do toke njihove potronje (ukljuujui vanjski i unutarnji transport i
pokrete) u svrhu zadovoljavanja zahtijeva potroaa.
Logistika danas spada u jedan novi, puno kompleksniji i iri koncept, koji osim
standardnih elemenata logistikog sustava, obuhvaa i neke druge elemente kao to su npr.
marketing, informacijske tehnologije i sl., a naziva se dobavnim lancem. Dobavni lanac
predstavlja sustav organizacija, ljudi, tehnologija, aktivnosti, informacija i resursa ukljuenih
u kretanje proizvoda ili usluga od dobavljaa do korisnika, a njegove aktivnosti transformiraju
prirodne resurse, sirove materijale i komponente u gotove proizvode koji se alju krajnjem
korisniku. Dobavni lanac ukljuuje procese unutar i izvan gospodarskog subjekta, to
poveava kompleksnost upravljanja. U dananje vrijeme dobavni lanac i njegova organizacija
predstavljaju podruje mogunosti za stvaranje konkurencijske prednosti pa se zato dre
strategijskim alatom za pozicioniranje gospodarskog subjekta na tritu.
Zbog kompleksnosti u odvijanju procesa transporta dobara, razvijaju se postepenonovi logistiki pristupi koji omoguavaju rjeavanje problema vezanih uz transport i
komunikaciju, te se tako danas koristi npr. EDI tehnologija koja predstavlja zatvorenu mreu
u kojoj se komunikacije ostvaruju izmeu poznatih poslovnih partnera, stoga su problemi
sigurnosti manje izraeni, a njome se ostvaruje bre komuniciranje, izravna izmjena
informacija, manje greaka, nii trokovi te nema potrebe ponovnog unosa podataka od strane
primaoca, a osim nje danas se takoer koristi i RFID te niz drugih tehnologija.
S obzirom da je potroaima u interesu im bre primanje poiljke te dostava od vratado vrata, zadaa logistike jest to im i omoguiti uz to manji troak i to veu zaradu, a da bi
to bilo izvedivo tehnologije koje se danas koriste u logistici i transportu zahtijevaju stalna
unaprijeenja te konstantni razvoj novih. U posljednje vrijeme se u transportu dobara sve vie
javljaju problemi vezani za prekid transportnih lanaca, oscilacije u sezonskoj prometnoj
potranji na pojedinim podrujima i sl., zbog ega se danas intenzivno radi na projektima
kojima e se pokuati rijeiti postojei problemi, kao npr.:
1. RISING projekt koji predstavlja integraciju unutarnje plovidbe u Intermodalniprometni lanac pomou Rijenih Informacijskih Servisa (RIS) a ije specifine aktivnosti e
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
25/27
biti usmjerene ka implementaciji modela upravljanja intermodalnim transportnim lancem kao
jednom cjelinom. Namjera projektnih partnera je razraditi nain komunikacije, odnosno
interkonekcije prometnih podataka dobivenih putem RIS-a i transportnih podataka dobivenih
putem postojeih transportno-logistikih sustava.
2. DELTA projekt pokuava pronai rjeenje problema oscilacija u sezonskoj
potranji. Projekt nema za cilj razviti novi sustav, tehnologiju ili metode inovativnog
karaktera, ve ukazati i otkriti aspekte koji igraju vanu ulogu u oscilacijama u sezonskoj
prometnoj potranji na pojedinim podrujima.
3. B2B LOCO projekt poglavito cilja na regionalne poslovne grozdove (klastere) koji
okupljaju razliite vrste malih i srednjih poduzea: prijevozne i logistike tvrtke,
proizvoake i maloprodajne tvrtke te tvrtke koje se bave visokim i zelenim tehnologijama. UB2B Loco projektu 16 partnerskih tvrtki od Baltika do Balkana sudjeluje u izgradnji mree
logistike kompetentnosti. Oekuje se da e B2B Loco postati platforma za razmjenu
logistikih znanja, najbolje prakse i novih tehnologija i rjeenja.
Smatra se da e se sljedeim projektima razviti tehnologije koje e omoguiti
razvijanje neprekinutih transportnih lanaca koji ukljuuju sve transportne vidove pa tako i
najisplativiji unutarnju plovidbu, rjeiti oscilacije u sezonskoj prometnoj potranji na
pojedinim podrujima te problemi prisutni kod malih i srednjih poduzea (tvrtki) vezanih za
logistiku i transport dobara.
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
26/27
LITERATURA
asopisi i lanci:
Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik, 40, (2008) 1
1. Hess S., Dundovi .: Unutarnji transport i skladitenje, Rijeka, 2007. Prema Pavli, I.:
Upravljanje skladinim poslovanjem Transport&logistika, br.1., 2004.
Internet:
1. http://www.wisegeek.com/what-is-a-supply-chain.htm (03.12..2010.)
2. ukanec A., Rogi K., Babi D.: Bullwhip effect u opskrbnim lancima,
http://www.fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_07/sazetak36.htm (04.12.2010.)
3. LOGISTIKA (2009)/.preuzeto sa: http://etfos.hr/index.php (15.12.2010.)
4. Logistika u transportu i komunikacijama; Preuzeto sa: http://fsk3-weebly.com
(04.01.2011.)
5. Internet i elektroniko poslovanje; preuzeto sa:
http://oliver.efos.hr/informatika/strucni/files/p11_3i4.pdf (04.01.2011.)
6. WMS SUSTAVI; preuzeto sa: http://www.primatlogistika.hr/informaticki-sustavi/wms-
sustavi/wms-sustavi (04.01.2011.)
7. RFID tehnologija: ip koji zna sve o potroau: preuzeto sa:
http://www.marco.hr/support/tehnologije-RFID.htm (04.01.2011.)
8. Automatska identifikacija: RFID; preuzeto sa: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?
sid=2245 (03.01.2011.)
9. http://www.rising.eu/web/guest (03.01.2011.)
10. http://www.rising.eu/web/guest/project-mission (03.01.2011.)11. DELTA PROJECT, preuzeto sa: http://www.delta-project.eu/ (20.12.2010.)
12. B2B LOCO, preuzeto sa: http://www.b2bloco.eu/ (20.12.2010.)
-
7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi
27/27
POPIS SLIKA
Slika 1: Prikaz rijenog informacijskog sustava.......................................................................14
Slika 2: Europski geografski koridori koje obuhvaa RISING projekt....................................16
Shema 1: Evolucija logistike......................................................................................................7