1
OSNOVE INFRASTRUKTURE VODNOG PROMETA
2
PREDNOSTI VODNOG PROMETA: - mogućnost prijevoza velikih količina masovnih
tereta i velikog broja putnika- jeftiniji prijevoz robe za 25 do 30 % od željezničkog i
cestovnog prometa- obzirom na nosivost iskoristivost plovnih sredstava
mnogo veća od željezničkih vagona ili kamiona- mala vučna snaga jer se pri kretanju plovila
pojavljuju relativno mali otpori- mali udjel radne snage, jer potiskivanim i tegljenim
sastavima od nekoliko tisuća tona mase tereta upravlja samo nekoliko članova posade (3 - 5).
3
NEDOSTACI VODNOG PROMETA:
- mala brzina kretanja vozila (4-8 km/h uzvodno i 12 - 15 km/h nizvodno)
- nejednakost rasprostranjenja mreže- veliki utjecaj prirodnih i klimatskih uvjeta na
funkciju plovne mreže- topografske smetnje (nedostupna brdovita
područja)- visoke investicije pri uređenju plovnog puta.
PERSPEKTIVE RIJEČNOG PROMETA
Održivi razvitak- dugoročno vezan za zaštitu okoliša i
racionalno gospodarenje resursima- unutarnja plovidba – prijevoz koji se
smatra najmanje štetnim za okoliš
4
Eksterni troškovi
- povezani s onečišćenjem okoliša, koje prometni sustav generira, sve više postaju odlučujući čimbenik u planiranju razvoja transportne infrastrukture i valorizaciji transporta
5
Riječni promet je konkurentan u najvećemdijelu u prijevozu:rasutih tereta (rude, ugljen, građevinski materijal)nafte i naftnih derivata.Ovi tereti sudjeluju u ukupnom riječnom prometu u Europi s oko 46%.
6
7
Transportni doseg po vrstama prometa po toni uz konstantnu količinu energije
Riječni promet – s istom količinom energije po toni prevezenog tereta može prevaliti najduži put.
Europska mreža unutarnjih vodnih putova
- definirana je Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN)
- Dunavski koridor čine rijeka Dunav s njenim plovnim pritocima među koje spadaju i rijeke Drava i Sava.
8
Klasifikacija vodnog puta
Glavni parametri za određivanje klasevodnih putova su:
duljina plovila (konvoja),širina plovila (konvoja),gaz plovila (konvoja),nosivost plovila (konvoja),slobodna visina ispod mosta.
9
UN/ECE klasifikacija vodnih putova
10
11
UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI
- Kontinentalne vodene površine (rijeke, kanali i jezera) na kojima se obavlja plovidba.
- Umjetni plovni putovi oblika kanala.
Položaj Sueskog kanala
12
Izgled Sueskog kanala danas
13
Trasa Panamskog kanala
14
Korintski kanal danas
15
16
Svaka klasa treba zadovoljiti odgovarajuće plovnegabarite:
- širinu (Bmin) (kod niskog plovnog vodostaja)- polumjere lukova (Rmin) u osi trase (kod niskog
plovnog vodostaja)- gabarite prijevodnica- gabarite mostova (kod visokog plovnog vodostaja)- gabarite prelaska zračnih kabela (kod visokog
plovnog vodostaja).
ODNOS KLASE PLOVNOG PUTA I PLOVNOG GABARITA
17
Gabariti plovnog kanala
18
Gabariti plovne rijeke
19
OSNOVNI POJMOVI O PLOVNOM PUTUPlovni gabarit je zamišljeni pravokutnik u poprečnom presjeku plovnog puta po kojem se obavlja plovidba. Njegove su dimenzije plovna dubina i širina.
U vodoravnom smislu je određen plovnim trakama i razmakom između njih.
U vertikalnom smislu definiran je gazom plovila i brzinskim utonućem plovila.
20
Plovna traka dio vodene površine plovnog puta po kojem se stalno obavlja plovidba plovila tj. dio plovnog lica koji plovilo, obzirom na svoju širinu, zanošenje u zavoju, ili vijuganje u pravcu, može u plovidbi doseći.
21
Plovno korito je zamišljeni pravokutnik u poprečnom presjeku plovnog puta kojim se stalno ili povremeno obavlja plovidba.
Smješten je u poprečnom presjeku plovnog puta, a sastoji se od plovnog gabarita na koji su dodani sigurnosni razmaci po širini i dubini između plovnog gabarita i poprečnog presjeka plovnog puta.
22
Dubina plovnog korita je dio dubine poprečnog presjeka plovnog puta po kojoj se stalno ili povremeno obavlja plovidba.Sastoji se od dubine plovnog gabarita sa apsolutnom rezervom koja je na nju dodana (vodeni jastuk između korita plovila i korita plovnog puta) i rezervom zbog nepreciznosti izmjere ili iskopa korita i poprečnog presjeka plovnog puta.
Dubina plovnog gabarita je dio dubine poprečnog presjeka plovnog puta po kojoj se stalno obavlja plovidba tj. dubina koju plovila u svom kretanju mogu doseći.
23
BRODSKA PRIJEVODNICATo je uređaj pomoću kojeg se plovilo spušta ili diže za visinu plovne stepenice.
24
PRINCIP RADA PRIJEVODNICE
25
26
27
28
Prijevodnice na Panamskom kanalu
29
PLOVNI KANALI
Plovni kanali su umjetni plovni putovi.
Odlučujuću ulogu pri gradnji kanala imaju:- prometne potrebe- topografski uvjeti- geološki uvjeti- hidrološki uvjeti- gravitacijski uvjeti.
Plovni tuneli
30
31
Plovni putovi u dvije razine
32
Mostovi na plovnim kanalima- pokretni most s konstrukcijom koja se diže vertikalno
33
34
PODJELA KANALA PREMA ULOZI U MREŽI
- Spojni (kada spajaju dva plovna puta, odnosno dvije plovne mreže);
- Priključni (kada spajaju neka prostrana područja u mrežu);
- Obilazni (kada obilaze neku za plovidbu tešku dionicu);
- Bočni (kada obilaze na postojećem putu neku otežanu dionicu).
35
Vrste plovnih kanala
36
PODJELA KANALA PREMA ŠIRINI
- Jednotračni jednosmjerni
- Jednotračni dvosmjerni (sa ugibalištima)
- Dvotračni (dvosmjerni).
37
PODJELA KANALA PREMA BRZINI VODE U KANALU
- Kanali s mirnom vodom (v = 0,0 - 0,1 m/s)
- Kanali sa sporom vodom (v < 0,5 m/s)
- Kanali s brzom vodom (1,5 > v > 0,5 m/s).
38
LUKE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMALuke su prirodno ili umjetno zaštićene riječne, jezerske ilikanalne površine gdje brodovi:- nalaze zaklon od valova, struja i leda- mogu brzo i sigurno ukrcati i iskrcati teret- ukrcavati i iskrcavati putnici- obavljati opskrba plovila gorivom, vodom i hranom- popravljati plovila.
Luka na kanalu Maina-Dunav (Nürnberg)
39
DISPOZICIJE UNUTARNJIH LUKA I PRISTANIŠTA
Na unutarnjim plovnim putovima, bez obzira na veličinu plovnog puta, razlikuju se slijedeće dispozicije luka i pristaništa:
- luka s molom- bazenska luka- paralelno pristanište- trokutasto pristanište.
40
LUKA S MOLOM
41
BAZENSKA LUKA
42
LUKA NA OTVORENOJ OBALI
43
Pristanište je vodeni i s vodom izravnopovezani kopneni prostor s:
- izgrađenim i neizgrađenim obalama- uređajima- postrojenjima- građevinama namijenjenim za pristajanje,
sidrenje, utovar i istovar roba- građevinama za prihvat i otpremu putnika.
44
PARALELNO PRISTANIŠTE
45
TROKUTASTO PRISTANIŠTE
46
DIJELOVI LUKA I PRISTANIŠTAAkvatorij je vodna površina za potrebe manevra brodova kod pristajanja na vez i vezivanje brodova za potrebe pretovara tereta. Dijelovi akvatorija su: vezovi, kejovi, okretište, prolazni dio.
Teritorij je ravna kopnena površina koja služi za:- pretovar robe s plovila na kopno- za skladištenje robe te za ukrcaj na kopnena transportna sredstva.
47
LUKA I PRISTANIŠTE – osnovni pojmoviPlovne površine u luci su slobodne vodne površine koje služe za manevar plovila prilikom dolaska na vezove.
Kod bazenskih luka širina se određuje na bazi mimoilaženja dvaju plovila, a kod pristaništa mora biti osiguran prolaz jednog plovila.
Brodski vez je vodena površina u lučkom akvatoriju koji treba imati odgovarajuću duljinu, širinu i dubinu kako bi mogao primiti odgovarajuće vrste plovila. Vezovi mogu biti operativni (ako je uz njih nalazi prekrcajna mehanizacija) i vezovi za čekanje.
Duljina luke i pristaništa. Duljina luke, odnosno lučkog bazena ne treba preći duljinu od 1000 m, niti biti manja od tri duljine plovila.U luka s molom duljinom, ona ne treba prijeći duljinu od 6 plovila.
Duljina pristaništa ne treba biti dulja od 5 duljina plovila, odnosno cca 450 m.
48
Širina luke i pristaništa. Radi prekrcaja uz kej treba bitiomogućeno postavljanje dva paralelno vezana plovila uzmogućnost prolaska mimo njih. Isto vrijedi i za pristaništa.
Dubina luke i pristaništa. Dubina ovisi o mogućnostiprolaza natovarenog najvećeg predviđenog plovila naplovnom putu uvećano za dubinsku rezervu barem odjoš 0,5 m.
Visina obale na rijekama ovisi o vodostaju rijeke, a nakanalima treba biti jedan do dva metra iznad normalnerazine vode u kanalu.
49
OBALNA KONSTRUKCIJA (kej)
Kosi kej
50
Vertikalni kej
51
Pontonski kej
52
PODJELA LUKA PREMA NAMJENI
Luke otvorene za javni promet:
- teretne luke- putničke luke.
Luke posebne namjene:
- vojne luke i tijela unutarnjih poslova- industrijske- luke nautičkog turizma, športske i druge.
53
EUROPSKI UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI
Europsku mrežu unutarnjih plovnih putova čine četiriplovidbena sustava:
- Podunavski (Dunav s pritokama)- Sjeverozapadni (Rajna, Laba, Odra, Visla)- Jugozapadni (Rona, Sena, Marna)- Istočni (Volga, Dnjepar, Don).
54
Europski plovni putovi
55
Paneuropska prometna mreža
Hrvatska kao dio europske unutarnje plovne mreže
56
Tok rijeke Dunav
57
58
PLOVNI KANAL Majna - DunavPlovni kanal Majna – Dunav nalazi se na plovnom putuRajna – Majna – Dunav koji povezuje Sjeverno more sCrnim morem i predstavlja međunarodni plovni put duljine 3.500 km.
Kanal Majna – Dunav duljine 171 km otvoren je 1992.godine. Kanal ima 16 prijevodnica (svaka duljine 190 m i širine 12 m). Najviše visine prijevodnica su 24 m.
59
Situacijski plan kanala Majna – Dunav
60
Uzdužni profil kanala Majna – Dunav
61
62
UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI REPUBLIKE HRVATSKE
Mrežu plovnih putova na unutarnjim vodama čine:- tok rijeke Dunava, Save, Drave i Kupe
Hrvatski vodni putovi
63
Razdvojenost sustava vodnih putova u Hrvatskoj
64
U praksi egzistiraju dva odvojena podsustava sa svojim specifičnim obilježjima pa se može govoriti o dva bazena:
bazen koji obuhvaća vodni put Dunava i Drave povezanih na europsku mrežu vodnih putova,bazen koji obuhvaća vodni put Save, Kupe iUne, nepovezan s europskom mrežom vodnih putova preko RH.
65
Višenamjenski kanal Dunav - Sava
- planirani kanal je namijenjen za plovidbu, navodnjavanje i odvodnju
- povezuje VII. (dunavski) i X. paneuropski prometni koridor
- njegovom gradnjom povezuju se unutarnji hrvatski plovni putovi, povezuju hrvatske jadranske luke s Dunavom, kanalom Rajna - Majna - Dunav.
66
67
68
69
70
HVALA NA POZORNOSTI