Download - Pripreme BOS
Nastavna jedinica: Gramatiki red rijei u reenici- povezivanje rijei i reenica u smislenu cjelinu
Nastavna jedinica: Gramatiki red rijei u reenici- povezivanje rijei i reenica u smislenu cjelinu
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: nauiti uenike da pravilno povezuju rijei u smislenu cjelinu pazei na primjenu pravila pisanja prema gramatikom redu
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje novog teksta, formiranje predstava o pravilnom gramatikom redu, povezivanje rijei u smislenu cjelinu
odgojni: razumijevanje sadraja teksta, primjena pravopisnih pravila na konkretnim zadacima
funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju, prepoznaju i identificiraju nepravilnu smislenu cjelinu a zatim je pravilno poritaju i zapiu; razvijanje senzornih i intelektualnih sposobnosti uenika
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, metod rada sa tekstom
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva: tekst sa strane 24, kartice sa rijeima
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Svaki uenik izvue rije i grupa proita reenicu koju je stvorila.
( Neke reenice e imati smisla a neke ne.)
Uoiti razliku meu nepravilnim i pravilnim reenicama.
*Postaviti pravilan gramatiki red u reenici.
Najaviti cilj asa: Sada u proitati dio teksta koji se zove Izokrenuta pria.
Glavni dio
itanje prie u cjelini.
-Kakva je ovo pria? Zato je smijena?
-Sada ete vi pravilno zapisati reenice iz teksta.
-Svaki uenik prepisuje po jednu reenicu pravilno.
-itanje pravilno napisanih reenica.
-Sadrajna analiza prie na pitanja na strani 25.
Zapii i zapamti: Da bi nas drugi razumjeli, rijei koje govorimo ili piemo trebaju biti jasne, razumljive i pravilno poredane.
Zavrni dio
ta smo nauili?
Kruno itanje prie- pravilno poredanih rijei u smislenu cjelinu.
( PRAVILNA) IZOKRENUTA PRIA - BRANKO OPI
Tek je sunce izilo iza brda, a ia skoi iz prostranog kreveta, navue opanke na noge, stavi kapu na glavu i otvori vrata na kui. Gle, noas je kia dobro pokvasila zemlju, zaueno proguna ia suui brk, pa brzim korakom pouri niz dvorite, istjera kravu iz tale i ree:Rogata kravo, idi pasi na zelenoj livadi, a ja u put pod noge, pa u poi u umu da donesem drva...
Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica: Pisanje upitne rijece LI u upitnim reenicama
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: nauiti uenike da pravilno govore i primjenjuju pravposina pravila u rjeima i reenicama, razumiju proitani sadraj i razlikuju reenice po znaenju
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje novog sadraja, objanjenje upotrebe rijece LI u rijeima i reenicama, formiranje predstava o upitnim reenicama
odgojni: usvajanje pravopisnih pravila i razumijevanje njihovog znaenja
funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju i prepoznaju rijecu LI u rijeima i reenicama; primjenjuju znaje o upitnim reenicama na konkretnim primjerima, razvijaju senzorne i intelektualne sposobnosti
Nastavne metode: aktivno uenje kroz igru, razgovor, demonstarcija, rad sa tekstom
Oblici rada: kombinovani
Nastavna sredstva: radni listii, kartice- rijei, grafofolija, grafoskop, aplikacije
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Na svakom stolu su ostavljene kutije sa rijeima.
Igra: Izvuci rijei i sastavi reenicu ( rad u grupi)
Od izvuenih rjei grupa sastavlja reenicu:
Asim vozi crveni auto.
Sunce jako grije i pri.
Djeca igraju lopte.
Ribe plivaju u vodi.
U travi je procvjetala ljubiica.
- Kakve su ovo reenice? Kako znate da su to izjavne reenice?
Svoju reenicu pretvori u upitnu reenicu!
Da li Asim vozi crveno auto?
Kako Asim vozi crveno auto? i sl.
- Kako znate da je to upitna reenica? Kakav znak stoji na kraju upitne reenice?
(Na pripremljenom stolu su gramatike kutije)
IZJAVNE REENICE- zeleni papir UPITNE REENICE- uti papir
U ove kutije razvrstati izjavne i upitne reenice
Prozivam lanove grupa koji donose kartice i popunjavaju kutije. Postavljam plakat upitne reenice i najavljujem cilj:
UPITNE REENICE
RIJECA LI
UPITNIK
?
Glavni dio
Molim uenike da izvuku svoju upitnu reenicu i proitaju je.
Reenice sa rijecom LI izdvajam i lijepim na tablu.
KAKO JE NAPISANA RJEICA LI? (odvojeno)
Molim uenike da to prije otkriju reenice i pravilno ih zapiu.
ZADACI GRUPA: Napii pravilno i stavi znak!
I MoeliTahirnaizlet / Dalivolitejesti
II Postojilidruginazivzabiblioteku / Nalaziliseonaublizinitvojekole
III Volilisvogpsauu / Volilijestisladoled
IV Hoelidoikui / Idemolinautakmicu
itanje listia grupa i ispravljanje greaka.
Nagraditi grupu sa njavie tanih reenica.
Provjeru izvriti pomou grafofolije i grafoskopa.
Zavrni dio
( ta smo nauili?)
Postavljanje pravila na tablu: UPITNA RJEICA LI UVIJEK SE PIE ODVOJENO OD RIJEI KOJE ISPRED NJE STOJE ALI SE ZAJEDNO SA NJIMA IZGOVARA.
Uenici prepisuju zapis sa table.
Domaa zadaa: Napravi pitanja od reenica na strani 31.
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u prozi
Nastavna jedinica: Ribar iz Cefalua- ani Rodari
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: upoznavanje teksta sa karakterom bajke; slinosti i razlike stvarnih dogaaja, shvaanje teksta, itanje sa razumijevanjem dogaaja
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje novog knjievnog teksta; objanjavanje pojma bajke, uoavanje stvarnih i nestvarnih dogaaja
odgojni: razumijevanje sadraja teksta i pojma bajke, razvijanje pozitivnih osjeanja, potenja, razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema drugima i shvaanje smisla pouke prie
funkcionalni: osposobiti uenike da samostalno istrauju i izvode zakljuke; osposobitiuenike da izraajno itaju sa analizom teksta u grupi i individualno
Nastavne metode: aktivno uenje kroz igru, formiranje grozda, razumijevanje sadraja kroz kooperativno uenje, demonstracija, razgovor
Oblici rada: kombinovani- frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: slike tekstualnih cjelina, igrake sa morskim motivima, modeli amaca
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
EVOKACIJA (prisjeanje o temi): - Metod vrua olovka
jezero
TA ZNAM O RIBARIMA voda more rijeka pecanje ribe amac
hrana novac
Kroz razgovor o ribarstvu uenici se uvode u nastavnu jedinicu. Biranjem sliica, otkrivaju slova iz naslova upisujui njihovo poetno slovo.
ta elim saznati i kako?
- Ko je ani Rodari?
Upoznati uenike o piscu i djelima.
Igra: Pronai par ( formiranje grupa)
Uenici biraju dio slagalice sa motivima iz prie i trae svoje lanove grupe.
Glavni dio
Razumijevanje sadraja.
Uenici po grupama vade zadatke, a zatim izvjetavaju o uraenom zadatku. Svaka grupa ima dio teksta (cjeline), koji treba da proita i da naslov svom dijelu ( cjelini). Dopuniti listie dodatnim zadacima.
I grupa: Proitaj tekst! Zapii nestvarne likove ili dogaaje! Ilustriraj ih!
II grupa: Proitaj tekst i odredi temu prie ( O emu se govori u ovoj prii?; Kako se zove pria u kojoj se pojavljuju likovi iz mate koji ispunjavaju elje, pretvaraju kamen u zlato...?)
III grupa: Odredi mjesto i vrijeme odvijanja radnje u prii!
- proitaj tekst u sebi
IV grupa: Ko je glavna linost ( lik) u prii?
Poredaj njegove osobine i postupke!
( Glavna linost je prekrivena. Uenici sami pronalaze odgovore, a ako sami ne uspiju , otkrivamo dio papira)
V grupa: Ostali likovi su: ribica, morski djeai, mornari.
Proitaj tekst i zakljui koje su njihove osobine.
Razmisli o njihovim postupcima i ponaanju!
RIBICA MORSKI DJEAK MORNARI
Po zavretku rada grupa, uenici izvjetavaju i kae svoje radove na zid i sl.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Pria je napisana kao bajka. Javljaju se nestvarni likovi i dogaaji ( morski djeak, ribica koja ispunjava elje...)
TEMA: ivot siromanog ribara kojem je morski djeak ispunjavao elje i pretvorio ga u bogataa.
POUKA:
-Budi zadovoljan sa onim to ima!
-Ako ti neko pomogne, budi zahvalan.
-Ne trai hljeba nad pogaom!
Domaa zadaa: Nauiti lijepo itati priu!
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica:Prepriavanje sa promjenom toka dogaaja- Ribar iz Cefalua
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: Nauiti uenike da samostalno iznose svoje miljenje i mijenjaju tok dogaaja prie
Zadaci:
obrazovni: analiziranje prie po dijelovima (cjelinama); davanje naslova toku dogaaja; formiranje predstave i miljenja sa promjenom toka dogaaja
odgojni: razumijevanje proitanog teksta, uoavanje i razumijevanje pouke prie, razvijanje ljubavi prema stvaralakom miljenju, kreativnsoti i mati
funkcionalni: osposobljavanje za upotrebu i razvijanje senzornih, intelektualnih, motorikih i kreativnih sposobnosti; razvijanje kulture usmenog izraavanja i iznoenja vlastitog stava i miljenja
Nastavne metode: vrua olovka, razgovor, igranje uloga, aktivno uenje kroz igru i rjeavanje zadataka, demonstracija
Oblici rada: kombinovani
Nastavna sredstva: igrake, modeli od papira, flomasteri, papiri u boji, krede u boji, bojice
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pregled zadae!
Najava cilja asa: Koju smo priu itali?
Metodom vrua olovka ponoviti ono to znamo o prii 8 mjesti i vrijeme radnje, glavni i sporedni likovi, tema i pouka prie- ideja)
TEMA: RIBAR IZ CEFALUA vrijeme radnje- neodreeno
Siromatvo glavni mjesto
ribara i lik radnje
susret sa
morskim djeakom
POUKA: Budi zavalan onome ko ti pomae!
Igrom Izvuci kartu pronai lanove grupe i pripremiti se za rad ( karte su sa motivima iz prie)Glavni dio
Razumijevanje sadraja!
Objasniti uenicima nain rjeavanja zadataka i zatim koordinirati rad sa uenicima. Sami biraju nain prezentovanja radova. Svaka grupa ita svoj dio teksta i prepriava ga odgovaranjem na pitanja!
I grupa: Poredaj tok dogaaja po redu:
Ribar iz Cefalua lovi ribu (1)
Zatvoreni morski djeak (8)
Ribica koja govori * susret sa morskim djeakom (2)
Siromani ribar posatje bogata (6)
Razgovor ribara i morskog djeaka (3)
Morski djeak u ribarevoj kui (4)
Pobuna mornara (7)
Veliki ulov riba (5)
Nezahvalni ribar (6)
III grupa: - Koga je ulovio ribar?
- Kako mu je pomogao morski djeak?
- Kakav je postao ribar kada se obogatio?
- Zato se promijenio?
- ta mu je rekoa morski djeak?
- Zato ga je ribar zatvorio?
- Kako bi ti postupio prema djeaku?
- ta bi promijenio u ribarevom ponaanju?
IV grupa: ista pitanja kao i za treu grupu!
Uenici sami kreiraju svoj mali pano, uz ilustracije i modele ili igranjem uloga po izboru uenika!
Zavrni dio
Izbor najljepe ispriane prie.
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Pisanje obavijesti
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: Nauiti uenike da da prepoznaju obavijest, razumiju njegov sadraj i znaenje
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje novog oblika pisanja sadraja; uoavanje elemenata obavijesti, formiranje predstava o obavjetavanju
odgojni: razvoj kulture komuniciranja, razvijanje ljubavi prema pisanju, razvoj kreativnosti i mate
funkcionalni: osposobljavanje uenika da razvijaju senzorne, intelektualne, izraajne i doivljajne sposobnosti, razvoj logikog miljenja, zakljuivanja i uopavanja
Nastavne metode: razgovor, metod rada sa tekstom, demonstracija, Vrua olovka
Oblici rada: kombinovani
Nastavna sredstva: radni listii sa tekstom
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prisjeanje o temi!
ta znamo o: OBAVIJESTI naslov (adresa)
vijest dogaaji vrijeme
dobra selo odlazak
loa grad dolazak kola
Metodom vrue olovke opisati ta je obavijest!
ta ne znamo? Kako izgleda obavijest?
Kako emo saznati?uenici izvlae teme: sport, zabava, ivotinje, svemir...
Glavni dio
Razumijevanje sadraja!
itamo obavijest o izletu na Bistriak.
Uoavamo glavne elemente obavijesti:
- kratak, jasan i razumljiv sadraj
- vrijeme obavijesti
- kome se upuuje obavijest
- nain obraanja putem obavijesti treba biti prilagoen temi obavijesti
Uenici po grupama i individualno zapisuju obavijest a zatim obavjetavaju ostale uenike.
Zavrni dio
Analiza obavijesti i ispravljanje greaka?
TA SMO NAUILI?
Proitati zapis sa table.
Domaa zadaa: po izboru napisati jednu obavijest.
Nastavna jedinica: Pisaje rijei i reenica uz ilustrovane sadraje
Tip asa: utvrivanje, provjeravanje usvojenosti irilice
Opi cilj asa: provjeriti koliko su uenici savladali pisanje i itanje irilice
Zadaci:
obrazovni: utvrivanje drugog pisma diktiranjem reenica i zapisivanjem
odgojni: osposobljavanje uenika za samostalan rad
funkcionalni: razumijevanje sadraja reenice i zapisivanje reenice poznatim slovima
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni radovi
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva: diktirani tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prepoznavanje slova na slovarici.
Imenovanje predmeta koji poinju obraenim slovima.
Kruni tok- Na slovo, na slovo- jedan uenik pone, a drugi nastavi govoriti rijei tim slovom.
Najav cilja asa i zapisivanje na tabli.
Glavni dio
Diktiranje reenica i horsko itanje:
j .
. .
j , a e e a . Cpete jy .
je oa y coj o.
ee y. C cy ece payjy ce.
Zavrni dio
Analiza reenica i pregled.
Domaa zadaa: vjebati itanje teksta j .
Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice
Nastavna jedinica: Vjeba pisanja teksta irilicom
Tip asa: vjebanje
Opi cilj asa: Pisanjem teksta irilicom uvjebati tehniku itanja irilice i shvatiti grafiku strukturu slova
Zadaci:
obrazovni: nauiti grafiku strukturu slova; vjebati tehniku itanja teksta i prepisivanja irilicom
odgojni: razumjeti sadraj teksta i ponoviti ga
funkcionalni: osposobiti se za pravilno i tano oblikovanje govora
Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva: tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prepoznavanje slova na slovarici- AZBUCI
Najava cilja i zapisivanje naslova.
Glavni dio
itanje i pisanje teksta napisanog irilicom strana 88 i 89.
Zavrni dio
Zadaa iz itanke.
Tekstovi:
Jyco eca y yy.
Ha a Hey.
Heo je aao a.
M cao y pece ce.
eca oece a ky.
Ajka je oja aa.
Moj aa je Eko.
Moj eak je Keo.
Haa eka je Ea.
Eko jeo jaja.
ce ce a.
Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilce
Nastavna jedinica: tampana slova irilice i Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju, piu i razumiju tekst napisan tampanim slovima irilice
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje nove grafike strukture slova; upoznavanje funkcije slova u rijeima i reenicama
odgojni: razumijevanje proitanog teksta i prepoznavanje slova u reenicama
funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pisanje irilice i usavravanje tehnike itanja irilice
Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva: slike, tekst, slovarica- AZBUKA
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Kalodont
Evokacija (prisjeanje o temi)
ta znamo o irilici?- Drugo pismo: , , , , , , , , , , , , , ,
Rad u paru metodom asocijacija.
Analitiko- sintetike vjebe za i , uz globalnu analizu reenice.
Najava cilja asa: Danas uimo novu grupu ( zapisujem naslov) slova irilice , .
Glavni dio
Razumijevanje sadraja!
Uenici zapisuju po jedan red velikog i malog tampanog slova u teke.
Uenike dijelim u grupe; svaka grupa odabira rijei koje imaju glas na poetku, u sredini i na kraju, koje zapisuju u teku.
Izvjetavanje grupa o zavrenom zadatku.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Latinica:Zz,
irilica: ,
aa aa pe
aa aa je
aa ae pe, pe, pe.
eo caa, c o yycy.
Nastavna jedinica: itanje i pisanje slova irilice , , .Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Upoznati uenike sa slovima drugog pisma i nauiti ih pisati i itati irilicu
Zadaci:
obrazovni: upoznati i nauiti grafiku strukturu slova, itati i pisati mala i velika slova irilice
odgojni: razumijevanje sadraja reenica, prepoznavanje slova i njihovo itanje
funkcionalni: osposobljavanje za pisanje irilice, analizu i sintezu rijei, sastavljanje reenica sa slovima irilice
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija
Oblici rada: kombinovani
Nastavna sredstva: vjetaka, slike, tekstualna, slike ljubiice, fenjera, glave, napravljena slova
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo- f, g, lj ( asocijacija) i objanjenje znaenja.
Prepoznavanje sliica sa ovim slovima i potpisivanje sliica.
Najava cilja asa i zapisivanje naslova: Uimo irilicu.
Glavni dio
Zapisujem slova irilice i latinice
Latinica: G g, F f, Lj lj
irilica: , ,
Imenovanje i uoavanje slova u rijeima uz analitiko- sintetike vjebe ( za poetak, sredinu i kraj rijei)
aa oa po
pya Haa ce
ya a pa
Sastavljanje reenica i pisanje na tabli!
ya je ajea cap a cjey.
pya cpa.
Uenici prepisuju zapis sa table.
Zavrni dio
itanje teksta iz itanke elja.
Domaa zadaa: prepisati tekst kod kue i vjebati itanje.
Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice
Nastavna jedinica: Vjebe itanja i pisanja na tekstu, irilicom
Tip asa: vjebanje
Opi cilj asa: Nauiti uenike da pravilno i tano piu i itaju drugo pismo- irilicu.
Zadaci:
obrazovni: pravilno, itko i jasno itati i pisati slova irilice u rijeima i reenicama i uoavati njihovu funkciju
odgojni: razumijevanje sadraja rijei i reenica u tekstu
funkcionalni: osposobljavanje za itanje i razumijevanje proitanog teksta, analizu, sintezu i uopavanje sadraja
Nastavne metode: razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: tekst, sliice
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Govorenje slova zabuke i prepoznavanje.
Analitiko- sintetike vjebe za obraena slova sa poetnom- zavrnom funkcijom slova u rijeima.
Podjela uenika u grupe.
Najava cilja asa i zapisivanje naslova.
Glavni dio
I grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , , .
II grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , , .
III grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , .
IV grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , .
V grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , .
Zapisivanje po dvije rijei na tabli.
Sastavljanje reenica i itanje.
Zavrni dio
Domaa zadaa: Kratak sastav- napisati pjesmu o svojim slovima.
Nastavna jedinica: Ortoepija i ortografija: Izgovor i pisanje glasova irilce , , .
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju i piu slova irilice
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje grafike strukture slova, uoavanje u rijeima ( inicijalna, tranzitorna, finalna funkcija slova u rijei)
odgojni: razumijevanje proitanog i napisanog sadraja reenica
funkcionalni: osposobljavanje za itanje i pisanje sloenih slova irilice
Nastavne metode: izlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija, metoda asocijacija
Oblici rada: frontalni, individualni, kombinovani
Nastavna sredstva: slike sa slovima irilice, slovarica
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prepoznavanje obraenih slova na slovarici.
Uoavanje sloenih slova na slovarici.
Najav cilja asa: Izgovor i pisanje slova
Latinica: D d, , Nj nj
irilica: , ,
Glavni dio
Izgovaranje i pisanje sloenih slova irilice
Pisati po jedan red velikog i malog tampanog slova.
Pisati prema poetnoj- finalnoj funkciji glasa u rijei.
ea Maa
e
y ypea s
ycya caa
eo Caa
itanje pjesme Njiva- sadrajna analiza, uoavanje glasa nj.
Zavrni dio
itanje teksta iz itanke strana 92.
Domaa zadaa: Prepisati rijei iz itanke i radnog lista
Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice
Nastavna jedinica: tampana slova irilice , ,
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: itanje i pisanje tampanih slova irilice uz razumijevanje proitanog teksta
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje grafike strukture slova, itanje pisanje
odgojni: razumijevanje sadraja poritane rijei i reenice, uenje lijepog i urednog pisanja
funkcionalni: osposobljavanje za pravilno i tano pisanje slova u rijeima i reenicama; uoavanje slova na poetku, u sredini i na kraju rijei kroz analitiko- sintetike vjebe
Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: slike, tekst, flomasteri, krede u boji
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pregled zadae.
Prepoznavanje slova na slovarici.
Imenovanje sliica i potpisivanje rijei!
riba klupa drvo
pi
Najava cilja asa: Danas emo upoznati novu grupu tampanih slova irilice , , .
Glavni dio
Analitiko- sintetike vjebe za slova , i ( na poetku, u sredini i na kraju rijei)
ya p c
cya py
y
Zapisujem slova na tabli i objanjavam nain crtanja slova , , .
Uenici zapisuju slova u teke, zatim prepisuju rijei i crtaju sliice.
Zavrni dio
Sastavljanje, itanje prepisivanje reenica.
Domaa zadaa: Radni list
P y .
.
Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice
Nastavna jedinica: tampana slova irilice
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Upoznavanje tampanih slova irilice, itanje i pisanje slova uz razumijevanje proitanog teksta.
Zadaci:
obrazovni: nauiti pravilnu grafiku strukturu slova, nauiti itati tampana slova irilicom
odgojni: razumijevanje sadraja proitanih i napisanih rijei i reenica
funkcionalni: osposobljavanje za uoavanje slova na poetku, u sredini i na kraju reenice; usvajanje tehnike itanja i pisanja
Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, obrazlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: slike, tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
emu slue ovi predmeti?
1.Odaberi predmet i objasni!
2.Odaberi sliice koje poinju slovom I, S, N, .
Zalijepi na tablu i napii kako se to zove!
__toliica __tap __aoale __i
Koja smo slova dopisali?
Slova latinice: I i, S s, N n,
Najava cilja asa: Uimo slova irilice , , , .
Zapisivanje na tablu.
Glavni dio
Analitiko- sintaksike vjebe po grupama za , , , .
: , j,
C: Caja, eco,
H: Naa, Ma, Ja
: eca, aa,
Uenici zapisuju rijei na tabli.
Zapisujem slova uenicima u teke po jedan red velikog i malog tampanog slova, zatim prepisuju rijei sa table.
Zavrni dio
itanje teksta iz udbenika.
Domaa zadaa: Prepisati rijei i reenice iz itanke, strana 87.
Nastavna cjelina: itanje i pisanje slova irilice
Nastavna jedinica: Uimo irilicu- obrada slova A, J, M, T, O, K, E.
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Upoznati uenike sa novim pismom i uoiti razlikovanje i njihove slinosti
Zadaci:
obrazovni: ponavljanje istih slova kao i u latinici ( grupa slova9; sastavljanje rjei od ovih slova i sklapanje reenice.
odgojni: razumijevanje znaaj oba pisma ( latinica i irilica) u jezikom smislu; razvijanje svijesti o istorijskom znaenju irilice
funkcionalni: osposobljavanje za razumijevanje drugog pisma, sposobnosti panje, pamenja, zakljuivanja i miljenja
Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva: udbenici, kartice sa slovima irilice
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo- uenik pone igru, a sljedei nastavi pomou zadnjeg slova prethodne rijei.
Sadrajna analiza voenim pitanjima.
Kako se zove nae pismo koje smo uili u 1. razredu, a nauili u 2. razredu?
ta smo nauili?- tampana i pisana slova.
ta znamo o pismu kojim piemo u BiH?
Metoda vrua olovka!
PISMO
LATINICA IRILICA
30 slova tampana
tampana pisana
abeceda azbuka
pisana slova
Mi u BiH itamo i piemo oba pisma, latinicu i irilicu.
Najava cilja asa: Danas uimo novo pismo- irilicu.
Glavni dio
Zapisati sva slova koja su ista u oba pisma: A, E, K, J, M, T, O.
Formirati 5 grupa po pet uenika.
Svaka grupa slae slova od zadatih rijei.
Izvjetavanje grupa o zadatku.
I grupa: A, J.
II grupa: M, O.
III grupa: K, E.
IV grupa: T,A.
V grupa: K, O.
1. zadatak
Svaka grupa od dva slova sastavlja rije. Slova se mogu ponavljati.
2. zadatak
Od svih slova sastavi to vie rijei i zapii ih u teku.
Sarauj sa lanovima grupe.
Grupe izvjetavaju, a svi zapisuju nove rijei.
Izbrojati slova koja se ponavljaju.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Postoje dva pisma: latinica i irilica.
Svako pismo ima 30 slova.
Postoje tampana i pisana slova abecede i azbuke.
U 3. razredu uimo tampana slova azbuke.
Domaa zadaa: Od rijei koje su sastavili sastaviti reenicu i zapisati u teku.
A, E, O, J, M, T, K ( JOKA, KOJA, TAKO, MOJE, KOJE, KAJA, MOTA, MET, KAT, TAK, JAKO)
I grupa: AJ, JA, JAJAA, JAJ, AJAJ.
II grupa: MO, OMO, MOMO, OM, MOM.
III grupa: KE, EKE, KEK, KEKE, EKEK.
IV grupa: TA, AT, TAT, TATA, ATA.
V gurpa: KO, OKO, KOKO, KOK, KOKOKO.
Nastavna cjelina: Rjenik
Nastavna jedinica: itanjem do novih rijei
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike da se slue rjenikom i razvijaju kulturu govora
Zadaci:
obrazovni: upoznati nove rijei itanjem
odgojni: razumijevanje sadraja rijei i bogaenje vlastitog rjenika
funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pronalaenje novih rijei i traenje objanjenja rijei za samostalno izvoenje zakljuaka i miljenja
Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija, vrua olovka, oluja mozga, formiranje grozdova
Oblici rada: frontalni , grupni, individualni
Nastavna sredstva: enciklopedije, prirunici, rjenici bosanskog jezika i nepoznatih rijei
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra!
Kai rije koja se zavrava na A!
ALMA AMIRA AUTA...
ta mislite zato se ovako igramo?
ta u stvari mi radimo?- govorimo rijei.
Povratak u klupe.
Evokacija (prisjeanje)!
Individualan rad- metodom Vrua olovka
ta znamo o rijeima?
RIJE
reenica slovo glas
ta elimo saznati o rjeniku?
Metoda Oluja mozga RJENIK
traiti rije
AROBNA KUTIJA SA RIJEIMA
Djeca izvlae rjei koje su na papiru u boji i trae grupu prema papiru u boji.
Podijeliti rjenike i enciklopedije.
Glavni dio
Razumijevanje sadraja!
I grupa: rijei koje poinju slovom A.
II grupa: rijei koje poinju slovom B.
III grupa: rijei koje poinju slovom C.
IV grupa: rjei koje poinju slovom D.
V grupa: rijei koje poinju slovom E.
VI grupa: rijei koje poinju slovom F.
VII grupa: rijei koje poinju slovom G.
VIII grupa: rijei koje poinju slovom H + djeca u inkluzivnoj nastavi.
Svaka grupa radi svoj zadatak i na kraju izvjetava o radu cijele grupe.
I grupa: Rjenik bosanskog jezika H. Nitovi
Rijei koje poinju slovom A
ADAHA
AHBAB
AMIDA
AVLIJA
AMIDINICA
AMIDI
II grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju (glasom) slovom B - rjenik stranih rijei.
III grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom C - enciklopedija.
IV grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom D - enciklopedija.
V grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom E - enciklopedija.
VI grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom F - enciklopedija.
VII grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom G - rjenik stranih rijei.
VIII grupa: Objasni rijei sa slovom H ( Rjenik bosanskog jezika A. Isakovi).
INKLUZIVNA NASTAVA: Imenuj sliice i napii kako se zovu.
Zavrni dioTA SMO NAUILI?
Rjenik- zbirka rijei sa objanjenjima znaenja.
Enciklopedija- zbirka pria i slika o razliitim stvarima, o znanim i neznanim biima, stvarima i pojavama.
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: Nabrajanje (zarez i dvotaka)
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: nauiti uenike pravilnoj upotrebi take i zareza u nabrajanju,; shvaanje pravopisa i pravogovora
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje pojmova take i zareza u nabrajanju; shvaanje pojma nabrajanje i formulisanje reenice pomou dvotake i zareza
odgojni: raazumijevanje i pravilno zapisivanje dvotake i zareza u nabrajanju
funkcionalni: osposobljavanje za samostalno nabrajanje rijei, samostalno zapisivanje reenice uz upotrebu zareza i take
Nastavne metode: razgovor, metode usmjerene na dijete: brainstorming, vrua olovka; aktivno uenje, kooperativno uenje, igra, demonstracija
Oblici rada: individualni, u paru, frontalni
Nastavna sredstva: namirnice, aplikacije dvotake i zareza, gramatika bosanskog jezika, tekst, radni list
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra!
Nabroj pet stvari, dijelova tijela i slino. Prvi uenik nabroji dvije stvari kod druga, a zatim sljedei druge itd.
Evokacija!
TA ZNAMO O NABRAJANJU?- METODA VRUE OLOVKE
NABRAJANJE
imena brojanje stvari boje
Kako nabrajati ZAREZ
Pomou kojih znakova :
Imitativna igra: U prodavnici
Odglumiti prodavnicu i prodavaa. Uenici su kupci. Dolaze u prodavnicu i trae namirnice.Glavni dio
Razumijevanje znaenja!
Ponoviti u paru neke reenice koje smo govorili u prodavnici.
Prvi par trai od drugog para namirnice, drugi par od treeg alat itd.
Zapisati reenice uz aplikacije dvotake i zareza.
- Kupio sam: brana, eera, okolade,salame, ulja i soka.
- Igrali su se : Almedin, Mirel, Asmir, Ajla i Damir.
Individualni rad u radnom listu.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Kod nabrajanja koristimo taku i zarez.
Kod itanja pravimo pauze kod dvotake i zareza.
Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopis
Nastavna jedinica: pisanje rijece NE uz glagole
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: upoznati uenike sa znaenjem rijece NE i pravopisnim pravilima u pisanju glagola.
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje novog pojma i njegovog znaenja za glagol
odgojni: razumijevanje sadraja postavljenih zadataka i primjena u pravopisu
funkcionalni: osposobljavanje uenika za pravilno pisanje rijece NE u rijeima i uoavanje razlike izmeu afirmativnih i negativnih odgovora
Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, objanjavanje, razgovor
Oblici rada: frontalni, individualni, u paru
Nastavna sredstva: slike, crtei, tekstt, kartice sa rijeima, kartica NE
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra!
Pantomima- glagoli (pogaanje)
Jedan uenik oponaa glagol a drugi pogaa- rad u paru.
Evokacija- prisjeanje na temu.
Metodom vrue olovke ponoviti sve to znamo o glagolima.
GLAGOL
rijei radnja stanje zbivanje stoje uz imenicu
Kako izgleda suprotan glagol kada mu dodadmo rijecu NE?
Igra arobna kutija!
Uenici izvlae rijei iz kutije i formiraju grupe. Zadatak svake grupe jeste da stavi rijecu NE uz glagol i napravi novi glagol.
Glavni dio
I grupa: raditi- ne raditi.
II grupa: stoji- ne stoji.
III grupa: cvjeta- ne cvjeta.
IV grupa: nemam, neu, nemoj.
Izvjetavanje grupa itanjem rijei, uz koerkciju greaka.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Rijeca NE se pie odvojeno, ali se ita sastavljeno.
Izuzetak ine rijei: nemoj, nemam, neu i tada se rijeca NE pie sastavljeno.
Nastavna jedinica: Obrada tampanog slova H h
Tip asa: Obrada
Opi cilj asa: Uoavanje, prepoznavanje i pisanje glasa- slova H h.
Zadaci:
obrazovni: prepoznavanje slova u rijeima i reenicama; saznavanje pozicije slova u rijeima
odgojni: razumijevanje itavanja rijei i reenica (sadraja teksta)
funkcionalni: nauiti pisati grafiku strukutru slova H h
Nastavne metode:
Oblici rada:
Nastavna sredstva:
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Vjebe disanja: udisanje i izdisanje.- ha- hu.
HU, HU, HU, HU, HU, HU, HU PROLJEE JE SNAMA TU.
HA, HA, HA, HA, HA, HA, HA SVA SU DJECA VESELA.
Pokaite mi kako se smijete kada ste veseli!
Najava cilja asa: Danas uimo pisati i itati slovo H h.
Zapisivanje slova na tabli.
Glavni dio
Analitiko- sintetike vjebe za glas H.
Izgubilo se slovo H- analiza radnog lista.
itavanje teksta Hljeb i sadrajna analiza.
Zavrni dio
Domaa zadaa: Prepisati tekst iz udbenika i uoiti slovo h u rijeima.
TEKST: Hljeb
Hajra, Meho i Salih rade u pekari.
Svako jutro prave hljeb. Odmah ga peku.
Salih se hvali. Na hljeb je sladak.
Pekara je ista, nema muha.
Poslije podne u pekari je hladovina.
Nastavna jedinica: Ortoepske vjebe: izgovor, itanje i pisanje slova H
Tip asa: vjebanje
Opi cilj asa: Razumijevanje sadraja i primjena na konkretnim zadacima.
Zadaci:
obrazovni: usvajanje izgovora, itanja i pisanja slova H u rijeima
odgojni: bogaenje rjenika, shvatanje uenika o mjestu glasa H u rijeima, razumijevanje sadraja zadataka.
funkcionalni: razvijanje posmatranja, miljenja i zakljuivanja
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija
Oblici rada: frontalni, individualni, grupni
Nastavna sredstva: tekstovi, sliice, aplikacije, flomasteri, hamer papir
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo H.
Analitiko- sintetike vjebe za glas H.
Uenici zapisuju rijei koje imaju glas H.
Na poetku
halva
hrast
Hilmo
Hikmet
Hasan U sredini
mahnuti
lahko
mehko
MehoNa kraju
prah
dah
strah
Crvenom bojom obojite slovo H.
Najava cilja asa: Danas emo vjebatu uzgovor, itanje i pisanje slova H.
Glavni dio
Podijeliti uenike u grupe, dati im hamer papir i zadatak.
I grupa: Zalijepi sliice koje imaju glas H na poetku rijei i potpii rije ispod sliice.
Viak sliica vrati u kutiju.
II grupa: sliice koje u rijeima imaju slovo H u sredini.
III grupa: Sliice koje u rijeima imaju slovo H na kraju.
Odrediti voe- izvjetae grupa. Po zavrenom zadatku voe podnose izvjetaj.
ta smo danas radili? ta smo vjebali?
Zavrni dio
itanje teksta sa plakata!
Dopuna:
I grupa: haljina, hlae, hljeb, harmonika
II grupa: sahat, rahatlokum, mahrama, kahva
III grupa: kruh, orah, duh
Domaa zadaa: Pronai rijei sa glasom h u tekstu Feride Durakovi, strana 33.
Tekst:
Salih i Meho ili u umu. U umi Nali orah. Nose oraha maloj Hasniji. Hasnija se najela oraha. Veselo se smije.
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: Kontrolni diktat
Tip asa: provjera
Opi cilj asa: Nauiti uenike da primjenjuju pravopisna i gramatika pravila u rijeima i reenicama
Zadaci:
obrazovni: provjeriti svoje znanje iz pravopisa i gramatike
odgojni: razumjeti sadraja zadataka i samostalno raditi zadatke
funkcionalni: osposobiti se za pismeno provjeravanje sadraja iz pravopisa i gramatike
Nastavne metode: objanjavanje, razgovor
Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva: tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Uenici su centru za Bosanski jezik.
Ponavljanje sadraja iz gramatike i pravopisa voenim pitanjima.
Metodom vrua olovka formirati pojam JEZIK.
Metodom oluja mozga formirati grozdove.
JEZIK
bosanski pravopis pravogovor vrste rijei
pisanje rijece , , d, imenice
NE i LI glagoli-radnja, stanje, zbivanje
, , d,
Najava cilja asa: Kontrolni diktat.
Glavni dio
itanje teksta u cjelini a zatim diktiranje reenica.
-amil je ustao iz kreveta. Obue jaknu i krenu u kolu. Da li si dorukovao amile?
Jesam, urim! Djeak je sreo Dimija. On ne voli kolu. Ne voli uiti i pisati.
amila pozva Dimija da idu u kolu. kola nas ui da budemo dobri ljudi i dobri aci. Da li ti voli kolu?
Imenice zaokrui, glagole podvuci plavom bojom. Pazi na odgovarajui znak na kraju reenice!
Pazi na pravilno pisanje NE i LI.
Zavrni dio
Uenici predaju teke i ponavljamo sadraje.
Nastavna cjelina: Jezik
Nastavna jedinica: Imenice i glagoli
Tip asa: vjebanje, ponavljanje
Opi cilj asa: uoavanje slinosti i razlika izmeu dvije vrste rijei i njihova analiza
Zadaci:
obrazovni: analizirati glagole i imenice itanjem reenica i uoavajui ta neko radi i ko vri radnju, stanje
odgojni: razumjeti sadraj reenica i znaenje glagola i imenica po vrsti, radu i broju
funkcionalni: osposobiti uenika za samostalnu analizu reenice, sintezu i izvoenje samostalnog zakljuka
Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, obrazlaganje, razgovor, metoda asocijacija, diferencirano uenje, demonstracija
Oblici rada: frontalni, individualni, u paru
Nastavna sredstva: tekst Ledena gora
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Zaponi prvim slovom moga imena.
Djeca u krugu govore rijei tako da svaki sljedei poinje rije poetnim slovom prethodne rijei( Asim, Amela...) i varijacije.
Povratak u klupe i dolaenje do pojma putem asocijacija (metode vrua olovka i oluja ideja).
Evokacija!
TA ZNAMO O VRSTAMA RIJEI?
VRSTE RIJEI
IMENICE GLAGOLI
imena znaenje radnja znaenje
vlastita po vrsti stanje ta neko radi
zajednika po rodu zbivanje
po broju
Najava cilja asa: Uoavanje glagola i imenica u paru.
Glavni dio
Podijeliti tekst na dijelove, a zatim raditi u paru.
Parovi podnose izvjetaj analizirjaui imenice i glagole po vrsti, rodu i broju.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Imenice u reenici traimo na pitanje Ko neto radi?
Vrste imenica razlikujemo po rodu i broju.
Glagole traimo pomou pitanja ta neko radi? ta se dogaa u prirodi?
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: Imenice- vlastite i zajednikeTip asa: utvrivanje, vjebanje
Opi cilj asa: Uvrditi znanje o imenicama i nauiti vrste imenica
Zadaci:
obrazovni: utvrditi znanje o vlastitim i zajednikim imenicama
odgojni: razumjeti sadraj zadatka i samostalno raditi zadatak
funkcionalni: osposobljavanje za samostalno izvoenje opaanja, zakljuaka, uopavanja i miljenja
Nastavne metode: razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru
Nastavna sredstva: slike, tekst, radni list, flomasteri, papir u boji, sliice- karte, kartice
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Individualan rad
Evokacija!
Metod vrua olovka- ta znamo o imenima?
Kako zovemo rijei koje pokazuju razliita imena?- Imenice.
ta znamo o imenicama?
Oluja ideja- Brainstorming!
ta elimo saznati?
Glavni dio
Razumijevanje znaenja:
Brodolom- igra za formiranje grupa.
I grupa: Iz teksta Voda izdvojiti imenice u teku i na papir u boji.
II grupa: Na papir u boji lijepi imena gradova.
III grupa: Rijeke.
IV grupa: Planine.
V grupa: Vlastite i zajednike imenice.
Zavrni dio
Refleksija!
TA SMO NAUILI?
Imenice mogu biti zajednike i vlastite.
Imenicama oznaavamo imena gradova, rijeka, planina.
Vlastite imenice piuse velikim slovom jer pokazuju vlastita imena.
Zajednike imenice piu se malim slovom jer pokazuju zajednika imena ivih bia, predmeta i pojava.
Domaa zadaa: Sastavi pjesmu o imenicama i donesi.
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: imenice- rod i broj
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike da imenice imaju rod i broj razgovarajui o porodicama
Zadaci:
obrazovni: upoznati uenike da imenice imaju rod i broj
odgojni: uenici samostalno razgovaraju o porodicama; shvatiti znaaj porodice kroz razumijevanje roda i broja
funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad; izvoenje zakljuaka i miljenja
Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija, metode usmjerene na dijete
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva: slike, tekst, puzzle
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Slaganje puzzli- porodice ivotinja.
Evokacija!
TA ZNAMO O IMENICAMA?
Oluja mozga- ta elimo saznati o rodu i broju imenica?
IMENICE
ROD BROJ
muki jednina
enski mnoina
srednji
uenici podijeljeni u grupe.
Glavni dio
Svaka grupa na radnom listu uoava rod i broj svoje porodice.
IMENICAKozajarac jare
RODenskimukisrednji
BROJJedninajedninajednina
MNOINAKozejarcijarii
Izvjetavanje grupa
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Imenice imaju rod i broj.
Rod moe biti enski, muki, srednji.
Broj moe biti u jednini i mnoini.
Domaa zadaa: Radni list br.
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: Imenice- umanjenice i uveanice
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike znaaku jezika za razvijanje govora i komunikacije meu sobom; proiriti znanje o imenicama
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje pojmova umanjenica i uveanica, proirivanje znanja o imenicama, uoavaje u tekstu i razlikovanje
odgojni: razumijevanje teksta i znaenja onoga to je umanjeno i uveano, razvijanje sa,ostalnosti u izvjetavanju, razumijevanje znaaja aktivnog i kooperativnog uenja
funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad, rad u paru i grupi; prepoznavati i razlikovati umanjenice i uveanice; izvoditi zakljuke i razvijati miljenje
Nastavne metode: metode usmjerene na dijete- vrua olovka, oluja mozga, aktivno i kooperativno uenje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: individualni, u paru, grupni, frontalni
Nastavna sredstva: kartice sa imenicama, sliice, aplikacije
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra arobna kutija
Uenici izvlae kartice iz kutije i tako formiraju grupe (zelena, crvena, plava, uta, bijela) po pet uenika.
I grupa: Imena dijelova tijela.
II grupa: imena ivotinja.
III grupa: Imena ivotinja.
IV grupa: Imena predmeta.
V grupa: Imena pojava.
Metoda vrue olovke- TA ZNAMO O IMENICAMA?
Metoda oluja mozga- TA ELIMO SAZNATI?
Glavni dio
Razumijevanje sadraja!
Svakak grupa pokuava prikazati zadatak umanjeno i uveano.
I grupa: usta- ustaca- ustetina
II grupa: trava- travica- travetina
III grupa: maka- makica- maketina
IV grupa: sto- stoi- stoletina
V grupa: sin- sini- sinina
Grupe izvjetavaju o zavrenom zadatku.
Zavrni dio
Refleksija!
TA SMO NAUILI?
Ponoviti naueno kroz razgovor voenim pitanjima i podvui na tabli.
Umanjenice su rijei kojima predstavljamo neto umanjeno.
Uveanice su rijei kojima neto uveavamo.
KARTICE
travacvijetGljivakrompirkrukalubenica
makakonjJaracovcavukptica
ustanosOkouhorepapa
stoormarTablaprozorepno
suncevjetarKialedsnijegzemlja
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: Glagoli- radnja, stanje, zbivanje
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Upoznati uenike sa novom vrstom rijei i njihovim znaenjem
Zadaci:
obrazovni: upoznati pojam glagola; uoavati i prepoznavati radnju, stanje i zbivanje
odgojni: razumjeti znaenje glagola
funkcionalni: osposobiti uenike da samostalno zakljuuju i misle; prepoznavati glagole u tekstu (reenicama)
Nastavne metode: metode usmjere na dijete, ibjanjavanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva: slike, flomasteri, kartice sa rijeima
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Voenim pitanjima ponoviti znaenje imenica. Danas emo upoznati novu vrstu rijei zato budite paljivi!
Metodom vrua olovka napiite to vie rijei oko:
RADITI DOGAA SE U PRIRODI
itati, pisati, cijepati, voziti, pjevati pada, snjei, kii, uti, grmi, sijeva
Proitajte ove rijei.
ta biste jo eljeli saznati o ovoj vrsti rijei?
GLAGOLI
ime znaenje vrste- stanje, radnja, zbivanje
Glavni dio
Razumijevanje sadraja
Podjela uenika u pet kooperativnih grupa po pet uenika.
I grupa: Imenicama dodaj radnju pa napravi reenicu- VUK TRI. DIJETE PLAE.
II grupa: Pantomimo pogodi o kakvoj rijei se radi (stoji, sjedi, spava, lei).
III grupa: Imenicama dodaj rije koja pokazuje to dogaanje- KIA SIPI. SNIJEG SNJEI. MUNJA SIJEVA.
IV grupa: Pogodi rije LAGOGIL, NJADAR.
V grupa: Pogodi rijei NJESAT, NJEVIZAB.
Izvjetavanje grupa i formiranje rijei oko tematskog kruga- davanje pojma GLAGOL i uoavanje znaenja.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI O GLAGOLIMA?
Glagoli su vrsta rijei.
Oznaavaju radnju, stanje i zbivanje.
RADNJA- kad neko neto radi
STANJE- mirovanje
ZBIVANJE- dogaa se u prirodi
Uenici prepisuju zapis sa table.
Domaa zadaa: Napii pet rijei u kojima e biti glagoli i nacrtaj to.
Nastavna cjelina: Gramatika
Nastavna jedinica: Vrsta rijei- glagoli- igra
Tip asa: kombinirani
Opi cilj asa: Nauiti uenike da uoavaju i prepoznaju glagole u reenicama i u tekstu
Zadaci:
obrazovni: nauiti glagole metodom aktivnog unja i prepoznavanje u tekstu
odgojni: razumijevanje znaenja glagola kroz igrovne aktivnosti
funkcionalni: osposobiti se za aktivno uenje pomou razliitih metoda i radom u malim grupama
Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, razgovor, demonstracije
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva: slike, tekst, kartice sa rijeima, sliice, krialjka
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Sastavi reenicu
Poinjemo:
Kia- drugi uenik nastavlja glagolom- pljuti...
Sva djeca povezuju rijei i tako ponovimo reenicu.
Evokacija metodama vrua olovka i oluja mozga.
TA ZNAMO?
RIJEI GLAGOLI-radnja, stanje, zbivanje
Glavni dio
I grupa: Pomou krialjke sa rijeima izdvojiti planine i dodati glagole.
II grupa: Izdvojiti rijeke i dodati glagole.
III grupa: Na imenice dodati glagole zbivanja.
IV grupa: Na sliice- zanimanja, dodati glagole radnje.
V grupa: Pomou sliica oiti glagole stanja.
Izvjetavanje grupa i postavljanje pitanja ostalim grupama o zadatom zadatku.
Podvui na tabli ono to smo zakljuili.
Zavrni dio
Domaa zadaa: Iz teksta Izdubljeno stablo izdvojiti glagole i razvrstati ih.
Nastavna cjelina: Jezik
Nastavna jedinica: Glagolska vremena: prolost, sadanjost, budunost
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike slinostima i razlikama u odreivanju glagolskog vremena sa osvrtom na vrste
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje glagolskih vremena i nauiti kako mijenjati glagole kroz vremena uz upotrebu pomonih glagola, uz analizu slika icrtea
odgojni: razumijevanje znaenja glagolskih vremena
funkcionalni: osposobljavanje uenika za primjenu znaenja glagola na konkretnim zadacima i njihovo mijenjanje kroz vremena
Nastavne metode: metod usmenog izlaganja, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: slike, crtei, tekst, krede u boji
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Posmatranje crtea i slika- ANALIZA I UOAVANJE PONAANJA DJEAKA (DANAS, JUE, SUTRA)
Kakvo je danas bilo vrijeme?
A jue?
ta mislite kakvo e biti sutra? Ko e to znati?
ta rade meteorolozi? Predviaju vrijeme.
Najava cilja asa: Mi emo se danas upoznati sa glagolskim vremenima.
GLAGOLI- glagolska vremena
Evokacija- TA ZNAMO O GLAGOLIMA?
GLAGOLI
radnja stanje zbivanje vrsta rijei
TA ELIMO SAZNATI O GLAGOLSKIM VREMENIMA?
GLAGOLSKA VREMENA
jue danas sutra
Podijeliti uenike u pet grupa.
Glavni dio
Grupe itaju zadatak i mijenjaju glagole kroz vrijeme.
I grupa: Dopuniti reenice sa glagolom RADIM.
II grupa: Dopuniti reenice glagolom STOJI.
III grupa: Dopuniti reenice glagolom MIRIE.
IV grupa: Dopunjava reenice glagolom u prolom vremenu.
V grupa: Dopunjava reenice u buduem vremenu.
Svaka grupa izvjetava i uvrtava kartice u predvienu tabelu na tabli, uoavamo znaenje vremena.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Glagoli su vrsta rijei koja se mijenja kroz vremena.
Postoje tri glagolska vremena.
Sadanje vrijeme oznaava da se neto radi ili dogaa sada, u sadanjosti.
Prolo vrijeme oznaava da se neto radi u prolosti, ranije.
Budue vrijeme oznaava da e se neto raditi ili dogoditi poslije odreenog vremena (sutra, za mjesec, godinu...). to je budunost.
ZADACI
I grupa
Dopuni reenice:
Amir __________ u polju.- raditi
Esma ___________ demper.- plesti
Dijete ___________ u beici.- plakati
II grupa
Vuk__________ na stijeni.- stajati
Zmija __________ na travi.- leati
Djeak ____________ u krevetu.- spavati
III grupa
Napii reenice kao da je jue bilo!
Amir je _________ .- raditi
Zerina je __________ .- plesati
Osman je ___________ .- pjevati
IV grupa
Rua __________ u travi.- mirisati
ljiva __________ u vonjaku.- beharati
Sunce __________ na nebu.- sijati
V grupa
Napii reenice kao da e se tek desiti (sutra)!
Ja u ___________ u kino.- idem
Ona e ____________ na ples.- idem
Amira e _____________ u kolu.- idem
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja- tekst Drug, Zoran Jovanovi
Tip asa: kombinovani
Opi cilj asa: Nauiti uenike da prepriavaju priu, izraajno itaju i razumiju proitani tekst
Zadaci:
obrazovni: usvajanje oblika prepriavanja pomou uopenih pitanja, analiza likova i njihovih postupaka
odgojni: razumijevanje proitanog sadraja i shvatanje poruke u prii; razumijevanje postupaka likova; razvijanje pozitivnih crta linosti uenika (prijateljstvo, samostalnost, pozitivna slika o sebi) i osjeanja ljubavi i podrke za druge
funkcionalni: osposobljavanje uenika za izraajno itanje i pravilnu artikulaciju glasova; osposobljavanje za razvoj senzornih i intelektualnih sposobnost
Nastavne metode: oluja mozga, metoda davanja cilja asa unaprijed, metoda diferenciranog uenja, metoda aktivnog i kooperativnog uenja
Oblici rada: frontalni, individualni, rad u grupi
Nastavna sredstva: cd Branko Kockica i drugari, itanka za 3. razred, teke, flomasteri, bojice
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Sluanje pjesme U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo...
Metodom oluja mozga asocirati uenike da za pojam DRUG kau to vie svojstava koja imaju veze s tim pojmom.ovo je kratka ograniena aktivnost.
DRUG
sloga drug lo ljubav druenje
nakon ove aktivnosti upuujemo uenike na priu Drug, Zoran M. Jovanovi.
Zapisivanje naslova.
Glavni dio
Podjela uenika u grupe.
Igra Pronai druga po boji!
Na poetku asa svaki uenik odabere olovku po boji. Svaka olovka- uenik sjeda u svoju grupu. Grupe rade po zadacima i na kraju izvjetavaju o radu. Uz radni listi ide saetak dijela prie.
Zavrni dio
Izraajno itanje prie po dijelovima i grupama.
Prepriavanje prie po planu.
Kultura izraavanja
Drug
Prepriavanje pomou uopenih pitanja
Plan prie:
Djeak se sam vraa kui.
Usamljeni djeak nema drutva.
Susret sa malim djeakom.
Razgovor dvojice djeaka.
Dogovor do novog susreta.
Dosadna kia.
Radostan susret dva druga.
Pokisli, ali sretni djeaci.
ZADACI ZA GRUPE
Kultura izraavanja
Prepriavanje pomou uopenih pitanja
Drug
Zoran M. Jovanovi
I grupa
O emu se govori u prii?
Gdje se odvija radnja prie?
Odakle se vraa djeak?
Gdje ide? S kime ide?
Kako se osjea taj djeak? Zato!?
Opii svoj dio prie ukratko i daj naslov tom dijelu!
II grupa
Kakv je djeak dolazio kui?
Zato je bio pranjav?
Koga je upoznao na putu?
ta misli kako se osjeao?
III grupa
Kako je izgledao novi djeak?
Kuda je iao?
O emu su razgovarali djeaci?
ta su se dofovorili?
Opii svoj dio prie ukratko i daj naslov svom dijelu prie!
IV grupa
Kakvo je bilo vrijeme u toku dogaaja?
ta je radio stariji djeak kod kue?
Koga je ujutro ugledao?
Kako je postupio? Zato?
ta su uradila dvojica djeaka?
Opii svoj dio prie i daj naslov svom dijelu prie!
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prepriavanje na osnovu zajedniki napravljenog plana: Kako je procvjetala prva visibaba, imo Ei
Tip asa: kombinovani
Opi cilj asa: Nauiti uenike da sa razumijevanjem itaju tekst, sastavljaju plan prie i priaju priu po zadatku
Zadaci:
obrazovni: formiranje predstava o vjesnicima proljea; uoavanje toka dogaaja u cjelini i po dijelovima
odgojni: razumijevanje sadraja teksta i pouke prie; razvijanje samostalnosti kod uenika
funkcionalni: osposobljavanje uenika da stvaraju predstave; razvijaju precepciju, panju, pamenje, miljenje i zakljuivanje, vre analizu i sintezu prie pomou datog plana
Nastavne metode: poticajna metoda igrom, razgovor, demonstracija, tekst- metoda, ilustrativnaOblici rada: frontalni, individualni, grupni
Nastavna sredstva: cvijee- modeli od papira i tapete, itanka, flomasteri
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Poticajnom igrom Cvjetovi- igrokaz motivirati uenike da stvore predstave o proljenim cvjetovima.
Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran!
Proljee je dolo tek, a s njim i ja, Kukurijek!
Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran,
svako dijete mene zna
Ljubiica to sam ja!
Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran!
Poznaje me biljka svaka, ja sam djeco Visibaka!
Analiza sadraja pomou kratkih pitanja.
Najava cilja asa: Danas emo itati priu, po dijelovima i praviti plan prie.
Zapisivanje naslova na tabli: Kako je procvjetala prva visibaba, imo Ei
Glavni dio
itanje teksta po dijelovima i sastavljanje plana prie.
Svaki dio proitati sa razumijevanjem sadraja teksta.
Pomou kratkih pitanja ponoviti sadraj tog dijela.
Kratkom reenicom pokuajte izraziti sadraj ovog dijela prie! To e biti naslov za ovaj dio plana prie.
( Svaki dio uraditi na isti nain)
Uenici mogu zatvoriti oi i zamisliti kako bi taj dio nacrtali na crteu da bi lkae zapisali naslove.
Svaki naslov je taka plana prepriavanja.
Plan prie
1.Zima kree na put.
2.jednoj pahuljici se ne odlazi.
3.pahuljica se skriva pod suhi list.
4.susret sa suncem.
5.pahuljica se pretvara u visibabu.
Zavrni dio
Prepriavanje prie po planu (zajedniki, svi uenici).
Kako ti se dpala pria? Zato?
Domaa zadaa: Nacrtaj sliku prema planu prie.
Odgovoriti na pitanja sa strane iz itankeSljedei as pismenog izraavanja raditi prema planu iz itanke.Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: IKT u prozi: Plamena, A. Hromadi
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: upoznavanje bajke kao prie sa nestvarnim dogaajima u kojima uvijek dobro pobjeuje zlo
Zadaci:
obrazovni: upoznati pojam bajke i novi sadraj i uoiti temu i izvesti pouku
odgojni: razumijeti sadraj prie i proiriti svoj rjenik
funkcionalni: razvijanje sposobnosti izraavanja rijeima, osposobiti se za usvajanje misaonih operacija, zakljuivanja i miljenja
Nastavne metode: pripovijedanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, indvidiualni, u paru
Nastavna sredstva: enciklopedije
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti znanje o pticama voenim pitanjima.
Pokazati sliku iz enciklopedije ( Rajska ptica)
Pogledajte joj perje i izgled!
Poput ove ptice postoji jedna lijepa ptica koja se zove Plamena.
Otvorite sveske i napiite ta vam prvo padne na pamet vezano za ovu rije!
Najava cilja: Proitat u vam priu Plamena koju je napisao Ahmet Hromadi.
Zapisujem naslov na tabli.
Glavni dio
itanje prie i analiza sadraja.
Uoavanje toka dogaaja, mjesta i vremena radnje.
Uoavanje teme- O emu se govori u prii? Kakva je bila Plamena?
Rad u paru- napii Plamena i dodaj joj osobine ( izdrljiva, dobra, hrabra, plemenita).
ta mislite emu nas pouava ova pria?
Jesu li stvarni ovi dgaaji? Na osnovu ega to zakljuujete?
Dajem pojam bajke!
Zavrni dio
Odabrati poslovicu koja bi odgovarala ovoj prii.
POUKE:
Male ivotinje i mali ljudi mogu biti hrabri.
Hrabrost je osobina onih koji se bore za slobodu svoje zemlje, kue.
Prijatelj se poznaje u nevolji.
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u prozi
Nastavna jedinica: Drug, zoran M. Jovanovi
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: itanje teksta sa razumijevanjem proitanog sadraja
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje teksta u prozi, uoavanje toka dogaaja, sadrajna analiza prie uz karakterizaciju likova
odgojni: razumijevanje sadraja prie i postupaka likova u prii, shvatanje pouke prie i razvijanje pozitivnih osobina linosti uenika ( ljubav, sree, potovanja, uvaavanja)
funkcionalni: osposobljavanje uenika za izraajno itanje, razumijevanje sadraja, analizu, sintezu, miljenje i zakljuivanje
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, poticajna metoda, tekst metoda
Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni
Nastavna sredstva: igra Pronai druga, tekst iz itanke za 3. razred, individualni listi
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pronai druga po boji svoje majice- rad u paru. Motivacioni razgovor o drugarstvu.
ta ti znai drugarstvo?- frontalni rad.
Najava cilja asa i zapisivanje naslova.
Glavni dio
Izraajno itanje teksta. Sadrajna analiza pomou pitanja i odgovora. Analiza prie u parovima.
Svaki par dobija po par pitanja. Rade zajedniki a na kraju vrimo analizu.
Zavrni dio
ta smo nauili?
Odgovore parova lijepimo na predvieni prostor, na tabli ili plakatu i itamo sadraj.
ZADACI ZA PAROVE
O emu govori ova pria?
- ilustruj to to si napisao!
2. Gdje je stanovao djeak iz nae prie?
- Ilustruj to to si napisao!
3. Koliko dugo je trebalo da se djeaci sprijatelje?
- U koje vrijeme se odvija radnja prie?
4. O kome pria govori?
- Ilustruj te likove!
5. Opii glavni lik djeaka iz nae prie!
- Ilustruj to si napisao!
6. Koju poruku alje ova pria?
- ta misli , koja osjeanja veu ova dva djeaka?
Domaa zadaa: Odgovori na pitanja iz itanke str. 41, i naui izraajno lijepo itati priu.
Nastavna cjelina: Kultura pismenog izraavanja
Nastavna jedinica: Prepriavanje pomou zajednikog plana Plamena
Tip asa: pismena vjeba
Opi cilj asa: Nauiti uenike da se pismeno izraavaju i samostalno prepriavaju priu
Zadaci:
obrazovni: saznati nain pismenog izraavanja- prepriavanja prie
odgojni: razumjeti sadraj napisanog teksta i ponaanje Plamene
funkcionalni: moi se pismeno izraavati, zakljuivati i uobliavati reenice po redoslijedu radnje
Nastavne metode: razgovor i metoda rada sa tekstom
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: tekst Plamena
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ukratko prepriati i ponoviti sadraj prie Plamena- itanje plana
Igra boja- pronai druga za formiranje est grupa sa po etiri uenika.
Isticanje cilja!
Danas piemo 4. kolsku pismenu vjebu.
Prepriavanje pomou zajednikog plana.
Glavni dio
Svaka grupa e prepisati ovaj dio prie prema broju naslova (grupe)
I grupa: Tuga usamljene ptice.
II grupa: Plamena trai zaviaj.
III grupa: Ptice su u opasnosti.
IV grupa: Smrtonosni let.
V grupa: Plamena spaava ptice.
VI grupa: Plamena je stekla prijatelje, ali bilo je kasno.
Zavrni dio
Pokupiti radove i pripremiti teke za ispravak.
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prepriavanje s promjenom kraja prie, tekst Plamena
Tip asa: kombinovani as
Opi cilj asa: Razumijevanje sadraja prie uz promjenu kraja prie, razvoj kulture izraavanja kod uenika
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje novog oblika prepriavanja, uoavanje i analiza likova i njihovih karakteristika (izgled, postupci, ponaanje)
odgojni: razumijevanje sadraja, postupaka likova i pouke prie, razumijevanje sadraja teksta sa promjenom kraja prie
funkcionalni: osposobljavanje uenika za samostalno izvoenje zakljuaka i prepriavanje prie; osposobljavanje uenika za razvoj misaonih operacija predstava, percepcije, panje, pamenja, analize, sinteze i miljenja
Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: itanka za 3. razred (strana 53), radni listi, aplikacije, flomasteri, papir u boji, teke
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Sadrajna analiza prie proitane na prethodnom asu sa akcentom na zavretak prie.
Analiza postupaka Plamene i drugih ptica pomou kratkih pitanja.
Podjela uenika u grupe prema izvuenim karticama.
Igra Pronai svoje jato- svaki uenik izvlai karticu, sliicu ili neto to ga povezuje sa njegovim jatom. Grupe sebi mogu smisliti imena.
Najava cilja asa: Danas emo pokuati da promijenimo kraj prie, pa emo prepriavati priu na nov nain.
Zapisivanje naslova:
Kultura izraavanja
Prepriavanje sa promjenom kraja prie
Plamena
Glavni dio
Razred dijelim na etiri grupe.
Sve grupe dobijaju zadatak prema kojem trebaju prepriati priu sa pozitivnim ishodom.
Na kraju izvjetavaju o zavrenom zadatku pa radimo zajedniku analizu prie.
Uenici u grupi rade zajedniki na veem papiru, a zatim isto i individualno u svoje teke.
Zavrni dio
Koja ti se pria najvie dopala? Zato?
ta ti se nije svidjelo kod drugih? Zato?
Ilustrovanje prie
Zadaci po grupama
I grupa
Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju.
ta se moglo desiti kad su ptice pokuale da pomognu Plamenoj?
II grupa
Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju.
ta su ptice mogle organizovati umjesto pogreba?
III grupa
Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju.
ta bi rekla Plamena da je mogla uti druge ptice?
Kako bi se osjeala?
IV grupa
Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju.
Kako je plamena ivjela meu drugim pticama sa svojim hrabrim i velikim srcem?
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Film- izraajna sredstva filmske umjetnosti (filmska slika, zvuk, govor, muzika)
Tip asa: kombinovani
Opi cilj asa: Upoznati uenike sa sadrajem i vrstama filma kao i sredstvima kojima se film izraava
Zadaci:
obrazovni: formirati predstave o filmu, vrstama filma, slici, govoru i zvuku na filmu, kao i nain prikazivanja
odgojni: razumijevanje znaenja izraajnih predstava
funkcionalni: osposobiti se za razumijevanje sadraja, izvoenje zakljuaka i miljenja
Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija, oluja ideja
Oblici rada: frontalni, individualni, u paru
Nastavna sredstva: slike, filmovi, cd, tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti vrste filma i razgovarati o odgledanim filmovima
Evokacija!
ta znamo o filmu?
FILM
platno snimanje gledanje kino
u mraku kamerom u sobi
projektor projektorom u sali
prikazivanje
Najava cilja asa: Danas emo upoznati kako se film prikazuje i pomou kojih sredstava.
Glavni dio
Razumijevanje sadraja
Objanjenje i opisivanje naina prikazivanja filma (rad u paru: Film- pokretne slike).
Objasniti postanak, vrste filmova i izraajna sredstva (filmska traka, zvuk, govor, muzika).
Razgovor o filmovima koje su uenici gledali (analiza likova i kratki sadraj).
Proitati nekoliko primjera radova i pogledati.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Znaenje filma i vrste.
Nain prikazivanja.
Sadraj filma.
Domaa zadaa: Podijeliti uenicima filmove da ih pogledaju kod kue (Vlak u snijegu, Duba Pere Kvrice, Kekec, Orlovi rano lete)
ZADATAK ZA RAD U PARU
Film je ispriana pria u slikama koje se pokreu.
Sastoji se od niza sliica koje se brzo smjenjuju pa se ini kao da se miu.
Izrei papir veliine A 4 po irini u vrpce iroke 7 do 10 cm. Svaku vrpcu presavijemo po pola.
Iznutra, na kraju donje trake, nacrtaj neki jednostavan lik u odreenom poloaju
(dijete rairenih ruku...).
Na istom mjestu, na gornjem papiru, nacrtaj isti taj lik u drugom poloaju (dijete sputenih ruku...).
Lik precrtava tako da zajednike dijelove kopira (papir prisloni na prozor okrenut na sunanu stranu pa docrta nove detalje).
Gotove sliice namota na olovku, pridrava donji papir, a preko njega brzo okree olovku lijevo- desno.
Svaki lan crta jednu sliicu.
To mogu biti razni motivi: lopta- miruje, skae; lepitr- rairenih, sputenih krila...
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Opisivanje predmeta- kiobran
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Obogatiti rjenik uenika usmenom kulturom izraavanja- prianjem i opisivanjem predmeta
Zadaci:
obrazovni: opisivati izgled, kakvou, namjenu i upotrebu predmeta; priati sadraj reenice i razumjeti sadraj
odgojni: razumijevanje opisivanja kao naina prepriavanja izgleda i namjene kiobrana; bogaenje rjenika
funkcionalni: osposobljavanje za samostalno opisivanje predmeta i prianje o njemu; analizu, sintezu, izvoenje zakljuaka, uopavanje i samostalno miljenje
Nastavne metode: asocijativna, metoda izlaganja, razgovor, demonstracija, igra pronai me i opii
Oblici rada: individualni, u paru
Nastavna sredstva: krede u boji, sat, kiobran
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra!
Pronai predmet i opii ga.
Svako dijete odabere predmet u uionici i opie ga u 2 3 reenice.
Povratak u klupe.
TA ZNAMO O OPISIVANJE PREDMETA?
OPISIVANJE PREDMETA
Veliina boja oblik graa materijal upotreba namjena
Najava cilja i zapisivanje na tabli: Kultura izraavanja- opis predmeta KIOBRAN.
Glavni dio
Uenici opisuju kiobran prema emi na tabli. Svako kae po jednu reenicu.
Tako ispriamo priu.
Samostalno opisivanje nekolicine uenika
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
iji je kiobran? Kako predmet izgleda?
Kome je predmet namijenje? emu slui?
Zato ga koristimo? Kada?
Domaa zadaa: Kada bi kiobran oivio ta bi se desilo?
Napisati sastav kod kue.
Na sljedeem asu opisivati predmet sa strane 47 u itanci za 3. razred
Nastavna cjelina: Interpretacija teksta
Nastavna jedinica: up sa zlatom
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju tekst sa razumijevajem proitanog sadraja
Zadaci:
obrazovni: upoznati novi tekst; itati ga sa arzumijevanjem sadraja, uoiti tok dogaaja
odgojni: razumjeti sadraj teksta i obogatiti svoj rjenik
funkcionalni: osposobiti uenike za samostalno itaje teksta, izvoenje zakljuaka i miljenja
Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija, oluja mozga, vrua olovka, kooperativne grupe
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u par
Nastavna sredstva: creti, tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Posmatranje slike up- analiza slike.
Metodom vrua olovka formirati pojam UP- individualan rad.
Pokuajte sloiti naslov: PU/ AS/ SMOTLZ
Zapisivanje naslova: up sa zlatom
Glavni dio
Razumijevanje sadraja itanjem sa pauzama.
Analiza sadraja prie.
Podjela prie po cjelinama radi skraivanja prile.
Podjela uenika u grupe- igra Brodolom.
Svaka grupa ita svoj dio prie, uoava tok radnje.
Analizira dio prie i daje naslov.
Kod izvjetavanja, svaki lan grupe prepria po jednu reenicu svog dijela prpie i tako proanaliziramo cijelu priu.
Zavrni dio
TA SMO NAUILI?
Mjesto i vrijeme radnje.
O emu se govori u prii?
Ko su likovi u prii?
emu nas pouava ova pria?
Mnogi narodi imaju svoje prie.
Domaa zadaa: Nauiti itati priu (uvjebati itanje).
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta
Nastavna jedinica: RKT u prozi: up sa zlatom
Tip asa: kombinovani
Opi cilj asa: Nauiti uenike da interpretiraju tekst podjelom na manje cjeline, uoe tok dogaaja
Zadaci:
obrazovni: saznati da se vei tekst moe poslojiti na manje dijelove; rastaviti plan prie i uoiti likove u prii
odgojni: razumijevanje sadraja teksta i osobina likova; bogaenje rjenika
funkcionalni: osposobiti uenike za samostalno izvoenje zakljuaka; do saznanja dolaziti istraivanjem
Nastavne metode: pripovjedanje, razgovor, demonstracije
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: tekst, aplikacije
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Bolji uenici iaju priu.
Kratka analiza voenim pitanjima.
CAR SELJAK PRAVDA
ta znamo o temi?
Podjela pria po cjelinama dok itamo!
TA ELIMO SAZNATI?
UP SA ZLATOM
o emu govorimo osobine likova plan prie pouka prie
Podjela uenika u grupe.
Najava cilja asa: Danas emo uiti kako se moe skratiti veliki tekst pomou davanjanaslova i stvaranjem plana prie.
Glavni dio
Uenici po grupama rade pa zatim izvjetavaju.
I grupa: O emu govorimo u prii?
II grupa: Opii izgled i osobine cara.
III grupa: Opii izgled i osobine seljaka.
IV grupa: emu nas pouava pria?
Odaberi poslovicu:
Ne ini drugom ono to ne eli sebi.
Pravda je spora, ali uvijek doe na kraju svega.
Dobro se dobrim vraa.
Zavrni dio
Nastavna cjelina: Kultura usmenog izraavanja
Nastavna jedinica: up sa zlatom- Jermenska pria
Tip asa: kombinovani
Opi cilj asa: Kroz kulturu govora usmenog izraavanj usmenog izraavanja obogatiti ueniki rjenik
Zadaci:
obrazovni: samostalno usmeno prepriavati priu pomou zajednikog plana
odgojni: razumjeti sadraj prie i obogatiti svoj rjenik
funkcionalni: osposobiti se za samostalno prepriavanje prie i izvoenje zakljuaka
Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, razgovor, ilustracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: crtei, tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pregledati zadau.
Ponoviti priu na pitanja TA ZNAMO O PLANU PRIE?
Pomou metode vrua olovka objasniti pojam PLAN.
PLAN
pria reenice zadaci cilj pouka
Metodom oluja mozga otkriti objanjenje pojma PREPRIAVANJE.
PREPRIAVANJE
plan naslov dogaaji likovi kraj prie poetak
Najava cilja i zadataka unaprijed.
Prilijepiti plan prie sa prethodnog asa.
Danas emo usmeno prepriavati priu!
Glavni dio
Uenici o svakom podnaslovu govore dvije ili tri reenice.
Na kraju, uenici samostalno prepriavaju priu, uz korigovanje reenica.
Zavrni dio
Uenici ilustruju dio prie koji im se najvie svia.
PLAN PRIE
ivot siromanog seljaka.
Susjed unajmljuje zemlju.
Pronalazak upa sa blagom.
Svaa komija.
Razgovor kod cara.
Zmije u upu.
Razgovor sa mudracima.
Vjenanje.
Mudra odluka donosi sreu posvaanim porodicama.
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta
Nastavna jedinica: up sa zlatom- Jermenska pria
Tip asa:
Opi cilj asa: nauiti uenike da shvate sadraj teksta kroz itanje, analizu i razumijevanje sadrajaZadaci:
obrazovni: upoznati novi knjievni tekst u prozi, vrstu prie, likove i tok dogaaja
odgojni: razumijevanje sadraja prie, doivljavanje prie i shvatanje pouke prie
funkcionalni: osposobljavanje za izraajno itanje, reprodukciju, analizu, isntezu, miljenje i zakljuivanje
Nastavne metode:
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva:
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Glavni dio
Zavrni dio
Nastavna cjelina: kultura pismenog izraavanja
Nastavna jedinica: prepriavanje po planu prie up sa zlatom
Tip asa: pismena vjeba
Opi cilj asa: nauiti uenike da prepriavaju priu skraivanjem teksta
Zadaci:
obrazovni: saznati kkao se pie pismena vjeba pomou plana prie i tako skrauje telst
odgojni: razumjeti sadraj pismene vjebe i samostalno pisati pismeni rad
funkcionalni: osposobiti se za samostalno izraavanje pismenim radom i formulisanje reenica
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni rad
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva: tekst, plan prie
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti sadraj ukratko voenim pitanjima.
Nalijepiti plan prie i podijeliti teke za pismenu vjebu.
Najava cilja asa: Danas piemo 5. kolsku pismenu vjebu.
Prepriavanje po planu
up sa zlatom
Glavni dio
itanje plana prie.
Uenici samostalno sastavljaju reenice i piu priu.
Zavrni dio
Pokupiti sveske i pripremniti za ispravak.
PLAN PRIE
ivot siromanog djeaka.
Susjed uzima zemlju u najam.
Pronaen je up sa zlatom.
Svaa susjeda.
Car razgovara sa seljacima.
Zmije u upu.
Razgovor sa mudracima.
Vjenanje.
Mudra odluka donosi sreu posvaanim porodicama, jer svaa nikome ne koristi.
Nastavna cjelina: lektira
Nastavna jedinica: Zelena umaTip asa: obrada, iterpretacija knjievnog teksta
Opi cilj asa: upoznavanje knjievnih djela za djecu i omladinu i njihova uloga i znaaj za bogaenje uenikog rjenika
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje lektire za 3. razred; formiranje predstava o umi i ivim biima; uoavanje stvarnih i nestvranih dogaaja
odgojni: razumjeti sadraj prie i pouku prie; uoiti moralne osoboine glavnog lika
funkcionalni: osposobiti se za samostalno zakljuivanje i iznoenje miljenja, analize, sinteze i uopavanja
Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija,
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru
Nastavna sredstva: tekst, knjiga Ahmet Hromadi, Zbirka pria
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Koje smo prie do sada proitali?
Gdje inae u koli stoji mnogo knjiga?
Koje smo lektire donosili iz biblioteke prole godine?
ta znamo o lektiri?
LEKTIRA
knjige pisac likovi radnja dogaaji doivljaji vrijeme radnje
ta elimo zanti o temi?
Najav cilja asa: Danas itamo lektiru pod naslovom Zelena uma, Ahmet Hromadi.
Glavni dio
Dati upute kako se popunjava radni list za lektiru.
1. Podaci o piscu. Kratki sadraj.
2. Proitati priu Ledena gora, uz pauze.
3. Podjela uenika na grupe- analiza prie.
I grupa: Uoiti mjesto radnje i vrijeme.
II grupa: Glavni lik i njegove osobine.
III grupa: Tok dogaaja u prii.
IV grupa: Sporedni likovi i njihove osobine.
V grupa: pouka prie.
4. Izvjetavanje grupa.
Zavrni dio
Ilustrovanje prie Ledena gora.
Domaa zadaa: Proitati jo jednom priu i popuniti radni list za lektiru.
Nastavna jedinica: IKT u stilu: Zima se razboljela, Grigor Vitez
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: nauiti uenike da analiziraju pjesmu i reprodukuju je
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje nove pjesme i izvravanje sadrajne analize
odgojni: razumijevanje sadraja teksta i reprodukovanje
funkcionalni: osposobljavanje za samostalnu analizu, sintezu, uopavanje i izvoenje zakljuaka
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija, oluja ideja
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva: prirodna, slike, udbenik, kostimi proljetnih cvjetova
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti sadraje o zimi i pribliavanju proljea voenim pitanjima.
Metodom asocijacija i tehnikom vrua olovka napisati ta znamo i zimi.
ta elimo znati?
Kada se zima zima razboli, ta e se dogoditi?
Otkrit u vam jednu tajnu. Posluajte!
Najava cilja i zapisivanje na tabli.
Glavni dio
itanje pjesme i emocionalna pauza.
Sarajna analiza pjesme- ukratko.
Uenici itaju pjesmu u sebi i naglas.
Analiza strukture pjesme ( motiv, osjeanja, o emu se govori i poruka pjesme)
Horsko itanje pjesme i uenje reprodukovanjem.
Zavrni dio
Ilustrovanje pjesme
Domaa zadaa: Nauiti pjesmu napamet.
Nastavna jedinica: RKT u stihu: Zima se razboljela
Tip asa: utvrivanje
Opi cilj asa: reprodukovati pjesmu recitovanjem
Zadaci:
obrazovni: izvriti strukturnu analizu pjesme po strofama, stihovima i pjesnikim slikama
odgojni: razumijevanje sadraja analize pjesme i reprodukcija pjesme
funkcionalni: osposobljavanje za samostalno reprodukovanje; analizu, sintezu i uopavanje i izvoenje zakljuaka i miljenja
Nastavne metode: razgovor, demontracija
Oblici rada: frontalni, individualniNastavna sredstva: audiovizuelna
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ko e objasniti kako izgleda odlazak zime?
Razgovor o odlasku proljea.
Govor cvjetova- igrokaz Proljetni cvjetovi.
Recitovanje pjesme horski.
Najava cilja asa i zapisivanje na tabli.
Glavni dio
Grupni rad.
Strukturna analiza pjesme ( strofe, stihovi, pjesnike slike).
Rimovane rijei, boje, ta vidimo, ta ujemo.
Uenici rade samo stalno i u grupi po strofama.
I grupa 1. strofa; II grupa 2. strofa; III grupa 3. strofa.
Izvjetaj grupa.
Zavrni dio
Individualno recitovanje.
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu
Nastavna jedinica: Asja, Fikreta Kenovi- Salihovi
Tip asa: usvajanje novog sadraja
Opi cilj asa: razumijevanje sadraja knjievnog teksta kroz sadrajnu i strukturnu analizu
Zadaci:
obrazovni: razumijevanje sadraja knjievnog teksta u stihu, uoavanje strofe stihova, rime u pjesmi, analiza sadraja pjesme
odgojni: razumijevanje sadraja i poruke pjesme, razvijanje osjeanja ljubavi prema svojoj obitelji, djeci, a posebno nani i djedu
funkcionalni: osposobljavanje uenika za sadrajnu i strukturnu analizu pjesme, sintezu, miljenje i izvoenje zakljuaka, uoavanje i prepoznavanje strukturnih elemenata u pjesmi ( strofa, stih, rima, vizuelni elementi, pjesnike slike)
Nastavne metode: poticajna metoda igrom, tekst metoda, razgovor, demonstracija
Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni
Nastavna sredstva: tekst Asja, papir u boji, flomasteri, teke i kolski pribor
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Pronai svoj par- voditelj govori na slovo, na slovo A!
Uenici ure i hvataju se u parove sa onim uenikom ije ime poinje slovom A. Igrati igru dok ne formiramo sve parove.
Najava cilja asa: Danas itamo pjesmu Asja od Fikrete Kenovi- Salihovi.
Glavni dio
Svi uenici u sebi itaju pjesmu.
Sadrajnu analizu i strukturnu analizu raditi u paru ( dva stiha- jedan par).
Sva pitanja su na str. 54 u itanci.
Parovi imaju ista pitanja i dopune odgovora.
PITANJA:
O emu se govori u tvojim stihovima? Koji je motiv ove pjesme?
Kome je posveena ova pjesma? Kakva osjeanja budi?
Kakva je djevojica Asja? Koliko slogova imaju tvoji stihovi?
Koje se rijei rimuju? ta pjesnikinj poruuje ovom pjesmom?
Parovi piu osobine oko rijei ASJA i izvjetavaju ostaleo svom radu.
Zavrni dio
ta smo nauili?
Pjesma je vea cjelina koja se sastoji od strofa.
Strofa ima manje cjeline koje se zovu stihovi.
Pjesma Asja ima jednu strofu i 10 stihova.
Stihovi se slau u zadnjim slogovima.
Ilustrovanje pjesnikih slika po stihovima.
Domai rad: Napii kome znai sve na svijetu?
Pii mali sastav o onima koje voli!
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu
Nastavna jedinica: Rijeka, Luka Paljetak
Tip asa: obrada
Opi cilj asa: shvatiti znaaj istih rijeka za ivi svijet i razvijanje ekoloke svijesti o zatiit voda
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje sadraja teksta u stihu, strukturu pjesme i njene dijelove
odgojni: razumijevanje sadraja teksta ; razvijanje samostalnosti i sigurnosti u rejavanju postavljenih zadataka
funkcionalni: osposobljavanje za pjesniku analizu i samostalno izvoenje zakljuaka; razvijanje misaone operacije i miljenja
Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru
Nastavna sredstva:slike, enciklopedije, tekst
ARTIKULACIJA ASA
Evokacija- prisjeanje
Vrua olovka- VODA- rad u paru
Oluja mozga- RIJEKA- individualni rad
Pokazujem sliku rijeke- analiza slike
ta mislite o emu emo danasrazgovarati?
Pokuajte sloiti naslov od ovih slova i ime pjesnika
EKARIJ KALU KATLJEAP
Razumijevanje sadraja:
itanje pjesme sa pauzama.
ta msilite ta je bilo dalje?
itanje strofa (uoavanje broja strofa i stihova).
Podjela na grupe:
I grupa: 1. strofa
II grupa: 2. strofa
III grupa: 3. strofa
IV grupa: 4. strofa
V grupa (inkluzija): slaganje rijei oko teme RIJEKA.
Zadaci za grupe:
Koliko stihova ima tvoja strofa?
Koje se rijei rimuju?
Koje boje viid u rijeima?
Koja osjeanja u tebi izaziva pjesma dok ita strofu?
Na listu grupe nacrtak ono to vidi dok itate strofu!
Izvjetavanje grupa.
NEPOZNATE RIJEi
bro- znaka koja slui kao nakit
lopo- barska biljka
trajna- frizura sitnih i krupnih kovrda
valovi, talasi: dijelov rijeke koje pravi vjetar
alasi- ribari
izvor- mjesto gdje izvire rijeka
u pjesmi se govori o rijeci.
Rijeka- pjesma ima etiri strofe.
I strofa: 10 stihova
II strofa: 8 stihova
III strofa: 6 stihova
IV strofa: 13 stihova
Poreenje- pjesnika oznaka kojom se stvari, biljke ili ivotinje uporeuju sa ljudima.
Nastavna cjelina: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Rad u knjievnom tekstu: Rijeka
Tip asa: kombinirani
Opi cilj asa: razviti kulturu izraavanja kod uenika i reprodukovanje teksta
Zadaci:
obrazovni: nauiti uenike da reprodukuju tekst, uoe pjesnike slike i ilustruju ih
odgojni: razumijevanje sadraja pjesme i razvijanje samostalne navike za rjeavanje postavljenih zadataka
funkcionalni:osposobljavanje za samostalno izvoenje zakljuaka i i znoenja svojih stavova
Nastavne metode: opisivanje, intervju, razgovor, ilustracija, oluja mozga
Oblici rada: frontalni, grupni, individualni
Nastavna sredstva: crtei, tekst
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Evokacija: ta znamo o rijeci?
Metoda oluje mozga.
Koliko strofa ima naa pjesma Rijeka? Koliko stihova? Kakve boje smo upoznali itajui pjesmu?
Kakvo osjeanje u vama izaziva pjesma? Koja vrsta rijei je ova rije rijeka?
Glavni dioRazumijevanje sadraja:
I grupa: Odredi imenice u pjesmi.
II grupa: Pronai predmete u pjesmi.
III grupa: Pronai pojave u pjesmi.
IV grupa: Pronai rijei koje pokazuju bia.
V grupa- inkluzija- slikati.
Frontalni razgovor- itanje strofa.
Svaka grupa zamiri i zamisli svoju sliku. Pjesnik je opisao sliku rijeke i doarao je rijeima, pa se takva slika zove PJESNIKA SLIKA.
Svaka grupa oslikava svoju pjesniku sliku.
Zavrni dio
ta smo nauili?
Izvjetavanje grupa:
Pjesnike slike pjesnik oslikava rijeima. U nama izaziva osjeaj sree.
Pjesnike slike:
1.Rijeka u sandalama- hoda.
2. Igranka nou sa valovima.
3. Ujutru rijeka hoda bosa.
4. Rjeka i val na balu.
5. Zaspala rijeka.
6. More i rijeka zagrljeni se bude.
Domaa zadaa: Nauiti recitovati pjesmu.
Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta
Nastavna jedinica: List na putu, ukrija Pando
Tip asa: obrada novog sadraja
Opi cilj asa: itanje teksta u stihu sa razumijevanjem sadraja
Zadaci:
obrazovni: upoznavanje knjievnog teksta u stihu, analiza sadraja pjesme, uoavanje i formiranje pojmova- pjesma- strofa- stih
odgojni:razumijevanje sadraja teksta pjesme, razvijanje njenih osjeaja, ljubavi i prijateljstva prema prirodi
funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju i prepoznaju pojmove u pjesmi; osposobljavanje uenika za samostalnu analizu, sintezu, zakljuivanje i miljenje
Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija, deskriptivna metoda
Oblici rada: grupni, u paru, frontalni, individualni
Nastavna sredstva: prirodno lie, napravljeno lie, flomasteri, kola papir, tanji karton, slagalice od papira
ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Posmatranje lia iz prirode- opisivanje i razgovor o jeseni.
Igra Boje jeseni.
Objanjenje igre: djeca biraju aplikacije lia po boji. Tako formiramo grupe. Svaka grupa tr