pripreme bos

Nastavna jedinica: Gramatiki red rijei u reenici- povezivanje rijei i reenica u smislenu cjelinu

Nastavna jedinica: Gramatiki red rijei u reenici- povezivanje rijei i reenica u smislenu cjelinu

Tip asa: obrada novog sadraja

Opi cilj asa: nauiti uenike da pravilno povezuju rijei u smislenu cjelinu pazei na primjenu pravila pisanja prema gramatikom redu

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje novog teksta, formiranje predstava o pravilnom gramatikom redu, povezivanje rijei u smislenu cjelinu

odgojni: razumijevanje sadraja teksta, primjena pravopisnih pravila na konkretnim zadacima

funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju, prepoznaju i identificiraju nepravilnu smislenu cjelinu a zatim je pravilno poritaju i zapiu; razvijanje senzornih i intelektualnih sposobnosti uenika

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, metod rada sa tekstom

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavna sredstva: tekst sa strane 24, kartice sa rijeima

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Svaki uenik izvue rije i grupa proita reenicu koju je stvorila.

( Neke reenice e imati smisla a neke ne.)

Uoiti razliku meu nepravilnim i pravilnim reenicama.

*Postaviti pravilan gramatiki red u reenici.

Najaviti cilj asa: Sada u proitati dio teksta koji se zove Izokrenuta pria.

Glavni dio

itanje prie u cjelini.

-Kakva je ovo pria? Zato je smijena?

-Sada ete vi pravilno zapisati reenice iz teksta.

-Svaki uenik prepisuje po jednu reenicu pravilno.

-itanje pravilno napisanih reenica.

-Sadrajna analiza prie na pitanja na strani 25.

Zapii i zapamti: Da bi nas drugi razumjeli, rijei koje govorimo ili piemo trebaju biti jasne, razumljive i pravilno poredane.

Zavrni dio

ta smo nauili?

Kruno itanje prie- pravilno poredanih rijei u smislenu cjelinu.

( PRAVILNA) IZOKRENUTA PRIA - BRANKO OPI

Tek je sunce izilo iza brda, a ia skoi iz prostranog kreveta, navue opanke na noge, stavi kapu na glavu i otvori vrata na kui. Gle, noas je kia dobro pokvasila zemlju, zaueno proguna ia suui brk, pa brzim korakom pouri niz dvorite, istjera kravu iz tale i ree:Rogata kravo, idi pasi na zelenoj livadi, a ja u put pod noge, pa u poi u umu da donesem drva...

Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica: Pisanje upitne rijece LI u upitnim reenicama


Opi cilj asa: nauiti uenike da pravilno govore i primjenjuju pravposina pravila u rjeima i reenicama, razumiju proitani sadraj i razlikuju reenice po znaenju

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje novog sadraja, objanjenje upotrebe rijece LI u rijeima i reenicama, formiranje predstava o upitnim reenicama

odgojni: usvajanje pravopisnih pravila i razumijevanje njihovog znaenja

funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju i prepoznaju rijecu LI u rijeima i reenicama; primjenjuju znaje o upitnim reenicama na konkretnim primjerima, razvijaju senzorne i intelektualne sposobnosti

Nastavne metode: aktivno uenje kroz igru, razgovor, demonstarcija, rad sa tekstom

Oblici rada: kombinovani

Nastavna sredstva: radni listii, kartice- rijei, grafofolija, grafoskop, aplikacije

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Na svakom stolu su ostavljene kutije sa rijeima.

Igra: Izvuci rijei i sastavi reenicu ( rad u grupi)

Od izvuenih rjei grupa sastavlja reenicu:

Asim vozi crveni auto.

Sunce jako grije i pri.

Djeca igraju lopte.

Ribe plivaju u vodi.

U travi je procvjetala ljubiica.

- Kakve su ovo reenice? Kako znate da su to izjavne reenice?

Svoju reenicu pretvori u upitnu reenicu!

Da li Asim vozi crveno auto?

Kako Asim vozi crveno auto? i sl.

- Kako znate da je to upitna reenica? Kakav znak stoji na kraju upitne reenice?

(Na pripremljenom stolu su gramatike kutije)

IZJAVNE REENICE- zeleni papir UPITNE REENICE- uti papir

U ove kutije razvrstati izjavne i upitne reenice

Prozivam lanove grupa koji donose kartice i popunjavaju kutije. Postavljam plakat upitne reenice i najavljujem cilj:

UPITNE REENICE

RIJECA LI

UPITNIK

?

Glavni dio

Molim uenike da izvuku svoju upitnu reenicu i proitaju je.

Reenice sa rijecom LI izdvajam i lijepim na tablu.

KAKO JE NAPISANA RJEICA LI? (odvojeno)

Molim uenike da to prije otkriju reenice i pravilno ih zapiu.

ZADACI GRUPA: Napii pravilno i stavi znak!

I MoeliTahirnaizlet / Dalivolitejesti

II Postojilidruginazivzabiblioteku / Nalaziliseonaublizinitvojekole

III Volilisvogpsauu / Volilijestisladoled

IV Hoelidoikui / Idemolinautakmicu

itanje listia grupa i ispravljanje greaka.

Nagraditi grupu sa njavie tanih reenica.

Provjeru izvriti pomou grafofolije i grafoskopa.

Zavrni dio

( ta smo nauili?)

Postavljanje pravila na tablu: UPITNA RJEICA LI UVIJEK SE PIE ODVOJENO OD RIJEI KOJE ISPRED NJE STOJE ALI SE ZAJEDNO SA NJIMA IZGOVARA.

Uenici prepisuju zapis sa table.

Domaa zadaa: Napravi pitanja od reenica na strani 31.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u prozi

Nastavna jedinica: Ribar iz Cefalua- ani Rodari


Opi cilj asa: upoznavanje teksta sa karakterom bajke; slinosti i razlike stvarnih dogaaja, shvaanje teksta, itanje sa razumijevanjem dogaaja

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje novog knjievnog teksta; objanjavanje pojma bajke, uoavanje stvarnih i nestvarnih dogaaja

odgojni: razumijevanje sadraja teksta i pojma bajke, razvijanje pozitivnih osjeanja, potenja, razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema drugima i shvaanje smisla pouke prie

funkcionalni: osposobiti uenike da samostalno istrauju i izvode zakljuke; osposobitiuenike da izraajno itaju sa analizom teksta u grupi i individualno

Nastavne metode: aktivno uenje kroz igru, formiranje grozda, razumijevanje sadraja kroz kooperativno uenje, demonstracija, razgovor

Oblici rada: kombinovani- frontalni, grupni, individualni

Nastavna sredstva: slike tekstualnih cjelina, igrake sa morskim motivima, modeli amaca

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

EVOKACIJA (prisjeanje o temi): - Metod vrua olovka

jezero

TA ZNAM O RIBARIMA voda more rijeka pecanje ribe amac

hrana novac

Kroz razgovor o ribarstvu uenici se uvode u nastavnu jedinicu. Biranjem sliica, otkrivaju slova iz naslova upisujui njihovo poetno slovo.

ta elim saznati i kako?

- Ko je ani Rodari?

Upoznati uenike o piscu i djelima.

Igra: Pronai par ( formiranje grupa)

Uenici biraju dio slagalice sa motivima iz prie i trae svoje lanove grupe.

Glavni dio

Razumijevanje sadraja.

Uenici po grupama vade zadatke, a zatim izvjetavaju o uraenom zadatku. Svaka grupa ima dio teksta (cjeline), koji treba da proita i da naslov svom dijelu ( cjelini). Dopuniti listie dodatnim zadacima.

I grupa: Proitaj tekst! Zapii nestvarne likove ili dogaaje! Ilustriraj ih!

II grupa: Proitaj tekst i odredi temu prie ( O emu se govori u ovoj prii?; Kako se zove pria u kojoj se pojavljuju likovi iz mate koji ispunjavaju elje, pretvaraju kamen u zlato...?)

III grupa: Odredi mjesto i vrijeme odvijanja radnje u prii!

- proitaj tekst u sebi

IV grupa: Ko je glavna linost ( lik) u prii?

Poredaj njegove osobine i postupke!

( Glavna linost je prekrivena. Uenici sami pronalaze odgovore, a ako sami ne uspiju , otkrivamo dio papira)

V grupa: Ostali likovi su: ribica, morski djeai, mornari.

Proitaj tekst i zakljui koje su njihove osobine.

Razmisli o njihovim postupcima i ponaanju!

RIBICA MORSKI DJEAK MORNARI

Po zavretku rada grupa, uenici izvjetavaju i kae svoje radove na zid i sl.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Pria je napisana kao bajka. Javljaju se nestvarni likovi i dogaaji ( morski djeak, ribica koja ispunjava elje...)

TEMA: ivot siromanog ribara kojem je morski djeak ispunjavao elje i pretvorio ga u bogataa.

POUKA:

-Budi zadovoljan sa onim to ima!

-Ako ti neko pomogne, budi zahvalan.

-Ne trai hljeba nad pogaom!

Domaa zadaa: Nauiti lijepo itati priu!

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja

Nastavna jedinica:Prepriavanje sa promjenom toka dogaaja- Ribar iz Cefalua


Opi cilj asa: Nauiti uenike da samostalno iznose svoje miljenje i mijenjaju tok dogaaja prie

Zadaci:

obrazovni: analiziranje prie po dijelovima (cjelinama); davanje naslova toku dogaaja; formiranje predstave i miljenja sa promjenom toka dogaaja

odgojni: razumijevanje proitanog teksta, uoavanje i razumijevanje pouke prie, razvijanje ljubavi prema stvaralakom miljenju, kreativnsoti i mati

funkcionalni: osposobljavanje za upotrebu i razvijanje senzornih, intelektualnih, motorikih i kreativnih sposobnosti; razvijanje kulture usmenog izraavanja i iznoenja vlastitog stava i miljenja

Nastavne metode: vrua olovka, razgovor, igranje uloga, aktivno uenje kroz igru i rjeavanje zadataka, demonstracija


Nastavna sredstva: igrake, modeli od papira, flomasteri, papiri u boji, krede u boji, bojice

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Pregled zadae!

Najava cilja asa: Koju smo priu itali?

Metodom vrua olovka ponoviti ono to znamo o prii 8 mjesti i vrijeme radnje, glavni i sporedni likovi, tema i pouka prie- ideja)

TEMA: RIBAR IZ CEFALUA vrijeme radnje- neodreeno

Siromatvo glavni mjesto

ribara i lik radnje

susret sa

morskim djeakom

POUKA: Budi zavalan onome ko ti pomae!

Igrom Izvuci kartu pronai lanove grupe i pripremiti se za rad ( karte su sa motivima iz prie)Glavni dio

Razumijevanje sadraja!

Objasniti uenicima nain rjeavanja zadataka i zatim koordinirati rad sa uenicima. Sami biraju nain prezentovanja radova. Svaka grupa ita svoj dio teksta i prepriava ga odgovaranjem na pitanja!

I grupa: Poredaj tok dogaaja po redu:

Ribar iz Cefalua lovi ribu (1)

Zatvoreni morski djeak (8)

Ribica koja govori * susret sa morskim djeakom (2)

Siromani ribar posatje bogata (6)

Razgovor ribara i morskog djeaka (3)

Morski djeak u ribarevoj kui (4)

Pobuna mornara (7)

Veliki ulov riba (5)

Nezahvalni ribar (6)

III grupa: - Koga je ulovio ribar?

- Kako mu je pomogao morski djeak?

- Kakav je postao ribar kada se obogatio?

- Zato se promijenio?

- ta mu je rekoa morski djeak?

- Zato ga je ribar zatvorio?

- Kako bi ti postupio prema djeaku?

- ta bi promijenio u ribarevom ponaanju?

IV grupa: ista pitanja kao i za treu grupu!

Uenici sami kreiraju svoj mali pano, uz ilustracije i modele ili igranjem uloga po izboru uenika!

Zavrni dio

Izbor najljepe ispriane prie.


Nastavna jedinica: Pisanje obavijesti


Opi cilj asa: Nauiti uenike da da prepoznaju obavijest, razumiju njegov sadraj i znaenje

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje novog oblika pisanja sadraja; uoavanje elemenata obavijesti, formiranje predstava o obavjetavanju

odgojni: razvoj kulture komuniciranja, razvijanje ljubavi prema pisanju, razvoj kreativnosti i mate

funkcionalni: osposobljavanje uenika da razvijaju senzorne, intelektualne, izraajne i doivljajne sposobnosti, razvoj logikog miljenja, zakljuivanja i uopavanja

Nastavne metode: razgovor, metod rada sa tekstom, demonstracija, Vrua olovka


Nastavna sredstva: radni listii sa tekstom

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Prisjeanje o temi!

ta znamo o: OBAVIJESTI naslov (adresa)

vijest dogaaji vrijeme

dobra selo odlazak

loa grad dolazak kola

Metodom vrue olovke opisati ta je obavijest!

ta ne znamo? Kako izgleda obavijest?

Kako emo saznati?uenici izvlae teme: sport, zabava, ivotinje, svemir...

Glavni dio


itamo obavijest o izletu na Bistriak.

Uoavamo glavne elemente obavijesti:

- kratak, jasan i razumljiv sadraj

- vrijeme obavijesti

- kome se upuuje obavijest

- nain obraanja putem obavijesti treba biti prilagoen temi obavijesti

Uenici po grupama i individualno zapisuju obavijest a zatim obavjetavaju ostale uenike.

Zavrni dio

Analiza obavijesti i ispravljanje greaka?

TA SMO NAUILI?

Proitati zapis sa table.

Domaa zadaa: po izboru napisati jednu obavijest.

Nastavna jedinica: Pisaje rijei i reenica uz ilustrovane sadraje

Tip asa: utvrivanje, provjeravanje usvojenosti irilice

Opi cilj asa: provjeriti koliko su uenici savladali pisanje i itanje irilice

Zadaci:

obrazovni: utvrivanje drugog pisma diktiranjem reenica i zapisivanjem

odgojni: osposobljavanje uenika za samostalan rad

funkcionalni: razumijevanje sadraja reenice i zapisivanje reenice poznatim slovima

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni radovi


Nastavna sredstva: diktirani tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Prepoznavanje slova na slovarici.

Imenovanje predmeta koji poinju obraenim slovima.

Kruni tok- Na slovo, na slovo- jedan uenik pone, a drugi nastavi govoriti rijei tim slovom.

Najav cilja asa i zapisivanje na tabli.

Glavni dio

Diktiranje reenica i horsko itanje:

j .

. .

j , a e e a . Cpete jy .

je oa y coj o.

ee y. C cy ece payjy ce.

Zavrni dio

Analiza reenica i pregled.

Domaa zadaa: vjebati itanje teksta j .

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice

Nastavna jedinica: Vjeba pisanja teksta irilicom

Tip asa: vjebanje

Opi cilj asa: Pisanjem teksta irilicom uvjebati tehniku itanja irilice i shvatiti grafiku strukturu slova

Zadaci:

obrazovni: nauiti grafiku strukturu slova; vjebati tehniku itanja teksta i prepisivanja irilicom

odgojni: razumjeti sadraj teksta i ponoviti ga

funkcionalni: osposobiti se za pravilno i tano oblikovanje govora

Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva: tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Prepoznavanje slova na slovarici- AZBUCI

Najava cilja i zapisivanje naslova.

Glavni dio

itanje i pisanje teksta napisanog irilicom strana 88 i 89.

Zavrni dio

Zadaa iz itanke.

Tekstovi:

Jyco eca y yy.

Ha a Hey.

Heo je aao a.

M cao y pece ce.

eca oece a ky.

Ajka je oja aa.

Moj aa je Eko.

Moj eak je Keo.

Haa eka je Ea.

Eko jeo jaja.

ce ce a.

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilce

Nastavna jedinica: tampana slova irilice i Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju, piu i razumiju tekst napisan tampanim slovima irilice

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje nove grafike strukture slova; upoznavanje funkcije slova u rijeima i reenicama

odgojni: razumijevanje proitanog teksta i prepoznavanje slova u reenicama

funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pisanje irilice i usavravanje tehnike itanja irilice

Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija

Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru

Nastavna sredstva: slike, tekst, slovarica- AZBUKA

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Kalodont

Evokacija (prisjeanje o temi)

ta znamo o irilici?- Drugo pismo: , , , , , , , , , , , , , ,

Rad u paru metodom asocijacija.

Analitiko- sintetike vjebe za i , uz globalnu analizu reenice.

Najava cilja asa: Danas uimo novu grupu ( zapisujem naslov) slova irilice , .

Glavni dio


Uenici zapisuju po jedan red velikog i malog tampanog slova u teke.

Uenike dijelim u grupe; svaka grupa odabira rijei koje imaju glas na poetku, u sredini i na kraju, koje zapisuju u teku.

Izvjetavanje grupa o zavrenom zadatku.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Latinica:Zz,

irilica: ,

aa aa pe

aa aa je

aa ae pe, pe, pe.

eo caa, c o yycy.

Nastavna jedinica: itanje i pisanje slova irilice , , .Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Upoznati uenike sa slovima drugog pisma i nauiti ih pisati i itati irilicu

Zadaci:

obrazovni: upoznati i nauiti grafiku strukturu slova, itati i pisati mala i velika slova irilice

odgojni: razumijevanje sadraja reenica, prepoznavanje slova i njihovo itanje

funkcionalni: osposobljavanje za pisanje irilice, analizu i sintezu rijei, sastavljanje reenica sa slovima irilice

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija


Nastavna sredstva: vjetaka, slike, tekstualna, slike ljubiice, fenjera, glave, napravljena slova

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Na slovo, na slovo- f, g, lj ( asocijacija) i objanjenje znaenja.

Prepoznavanje sliica sa ovim slovima i potpisivanje sliica.

Najava cilja asa i zapisivanje naslova: Uimo irilicu.

Glavni dio

Zapisujem slova irilice i latinice

Latinica: G g, F f, Lj lj

irilica: , ,

Imenovanje i uoavanje slova u rijeima uz analitiko- sintetike vjebe ( za poetak, sredinu i kraj rijei)

aa oa po

pya Haa ce

ya a pa

Sastavljanje reenica i pisanje na tabli!

ya je ajea cap a cjey.

pya cpa.


Zavrni dio

itanje teksta iz itanke elja.

Domaa zadaa: prepisati tekst kod kue i vjebati itanje.


Nastavna jedinica: Vjebe itanja i pisanja na tekstu, irilicom

Tip asa: vjebanje

Opi cilj asa: Nauiti uenike da pravilno i tano piu i itaju drugo pismo- irilicu.

Zadaci:

obrazovni: pravilno, itko i jasno itati i pisati slova irilice u rijeima i reenicama i uoavati njihovu funkciju

odgojni: razumijevanje sadraja rijei i reenica u tekstu

funkcionalni: osposobljavanje za itanje i razumijevanje proitanog teksta, analizu, sintezu i uopavanje sadraja

Nastavne metode: razgovor, demonstracija

Oblici rada: frontalni, grupni, individualni

Nastavna sredstva: tekst, sliice

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Govorenje slova zabuke i prepoznavanje.

Analitiko- sintetike vjebe za obraena slova sa poetnom- zavrnom funkcijom slova u rijeima.

Podjela uenika u grupe.

Najava cilja asa i zapisivanje naslova.

Glavni dio

I grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , , .

II grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , , .

III grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , .

IV grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , .

V grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , .

Zapisivanje po dvije rijei na tabli.

Sastavljanje reenica i itanje.

Zavrni dio

Domaa zadaa: Kratak sastav- napisati pjesmu o svojim slovima.

Nastavna jedinica: Ortoepija i ortografija: Izgovor i pisanje glasova irilce , , .

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju i piu slova irilice

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje grafike strukture slova, uoavanje u rijeima ( inicijalna, tranzitorna, finalna funkcija slova u rijei)

odgojni: razumijevanje proitanog i napisanog sadraja reenica

funkcionalni: osposobljavanje za itanje i pisanje sloenih slova irilice

Nastavne metode: izlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija, metoda asocijacija

Oblici rada: frontalni, individualni, kombinovani

Nastavna sredstva: slike sa slovima irilice, slovarica

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Prepoznavanje obraenih slova na slovarici.

Uoavanje sloenih slova na slovarici.

Najav cilja asa: Izgovor i pisanje slova

Latinica: D d, , Nj nj

irilica: , ,

Glavni dio

Izgovaranje i pisanje sloenih slova irilice

Pisati po jedan red velikog i malog tampanog slova.

Pisati prema poetnoj- finalnoj funkciji glasa u rijei.

ea Maa

e

y ypea s

ycya caa

eo Caa

itanje pjesme Njiva- sadrajna analiza, uoavanje glasa nj.

Zavrni dio

itanje teksta iz itanke strana 92.

Domaa zadaa: Prepisati rijei iz itanke i radnog lista


Nastavna jedinica: tampana slova irilice , ,

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: itanje i pisanje tampanih slova irilice uz razumijevanje proitanog teksta

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje grafike strukture slova, itanje pisanje

odgojni: razumijevanje sadraja poritane rijei i reenice, uenje lijepog i urednog pisanja

funkcionalni: osposobljavanje za pravilno i tano pisanje slova u rijeima i reenicama; uoavanje slova na poetku, u sredini i na kraju rijei kroz analitiko- sintetike vjebe

Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva: slike, tekst, flomasteri, krede u boji

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Pregled zadae.

Prepoznavanje slova na slovarici.

Imenovanje sliica i potpisivanje rijei!

riba klupa drvo

pi

Najava cilja asa: Danas emo upoznati novu grupu tampanih slova irilice , , .

Glavni dio

Analitiko- sintetike vjebe za slova , i ( na poetku, u sredini i na kraju rijei)

ya p c

cya py

y

Zapisujem slova na tabli i objanjavam nain crtanja slova , , .

Uenici zapisuju slova u teke, zatim prepisuju rijei i crtaju sliice.

Zavrni dio

Sastavljanje, itanje prepisivanje reenica.

Domaa zadaa: Radni list

P y .

.


Nastavna jedinica: tampana slova irilice

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Upoznavanje tampanih slova irilice, itanje i pisanje slova uz razumijevanje proitanog teksta.

Zadaci:

obrazovni: nauiti pravilnu grafiku strukturu slova, nauiti itati tampana slova irilicom

odgojni: razumijevanje sadraja proitanih i napisanih rijei i reenica

funkcionalni: osposobljavanje za uoavanje slova na poetku, u sredini i na kraju reenice; usvajanje tehnike itanja i pisanja

Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, obrazlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija


Nastavna sredstva: slike, tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

emu slue ovi predmeti?

1.Odaberi predmet i objasni!

2.Odaberi sliice koje poinju slovom I, S, N, .

Zalijepi na tablu i napii kako se to zove!

__toliica __tap __aoale __i

Koja smo slova dopisali?

Slova latinice: I i, S s, N n,

Najava cilja asa: Uimo slova irilice , , , .

Zapisivanje na tablu.

Glavni dio

Analitiko- sintaksike vjebe po grupama za , , , .

: , j,

C: Caja, eco,

H: Naa, Ma, Ja

: eca, aa,

Uenici zapisuju rijei na tabli.

Zapisujem slova uenicima u teke po jedan red velikog i malog tampanog slova, zatim prepisuju rijei sa table.

Zavrni dio

itanje teksta iz udbenika.

Domaa zadaa: Prepisati rijei i reenice iz itanke, strana 87.

Nastavna cjelina: itanje i pisanje slova irilice

Nastavna jedinica: Uimo irilicu- obrada slova A, J, M, T, O, K, E.

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Upoznati uenike sa novim pismom i uoiti razlikovanje i njihove slinosti

Zadaci:

obrazovni: ponavljanje istih slova kao i u latinici ( grupa slova9; sastavljanje rjei od ovih slova i sklapanje reenice.

odgojni: razumijevanje znaaj oba pisma ( latinica i irilica) u jezikom smislu; razvijanje svijesti o istorijskom znaenju irilice

funkcionalni: osposobljavanje za razumijevanje drugog pisma, sposobnosti panje, pamenja, zakljuivanja i miljenja

Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva: udbenici, kartice sa slovima irilice

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Na slovo, na slovo- uenik pone igru, a sljedei nastavi pomou zadnjeg slova prethodne rijei.

Sadrajna analiza voenim pitanjima.

Kako se zove nae pismo koje smo uili u 1. razredu, a nauili u 2. razredu?

ta smo nauili?- tampana i pisana slova.

ta znamo o pismu kojim piemo u BiH?

Metoda vrua olovka!

PISMO

LATINICA IRILICA

30 slova tampana

tampana pisana

abeceda azbuka

pisana slova

Mi u BiH itamo i piemo oba pisma, latinicu i irilicu.

Najava cilja asa: Danas uimo novo pismo- irilicu.

Glavni dio

Zapisati sva slova koja su ista u oba pisma: A, E, K, J, M, T, O.

Formirati 5 grupa po pet uenika.

Svaka grupa slae slova od zadatih rijei.

Izvjetavanje grupa o zadatku.

I grupa: A, J.

II grupa: M, O.

III grupa: K, E.

IV grupa: T,A.

V grupa: K, O.

1. zadatak

Svaka grupa od dva slova sastavlja rije. Slova se mogu ponavljati.

2. zadatak

Od svih slova sastavi to vie rijei i zapii ih u teku.

Sarauj sa lanovima grupe.

Grupe izvjetavaju, a svi zapisuju nove rijei.

Izbrojati slova koja se ponavljaju.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Postoje dva pisma: latinica i irilica.

Svako pismo ima 30 slova.

Postoje tampana i pisana slova abecede i azbuke.

U 3. razredu uimo tampana slova azbuke.

Domaa zadaa: Od rijei koje su sastavili sastaviti reenicu i zapisati u teku.

A, E, O, J, M, T, K ( JOKA, KOJA, TAKO, MOJE, KOJE, KAJA, MOTA, MET, KAT, TAK, JAKO)

I grupa: AJ, JA, JAJAA, JAJ, AJAJ.

II grupa: MO, OMO, MOMO, OM, MOM.

III grupa: KE, EKE, KEK, KEKE, EKEK.

IV grupa: TA, AT, TAT, TATA, ATA.

V gurpa: KO, OKO, KOKO, KOK, KOKOKO.

Nastavna cjelina: Rjenik

Nastavna jedinica: itanjem do novih rijei

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike da se slue rjenikom i razvijaju kulturu govora

Zadaci:

obrazovni: upoznati nove rijei itanjem

odgojni: razumijevanje sadraja rijei i bogaenje vlastitog rjenika

funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pronalaenje novih rijei i traenje objanjenja rijei za samostalno izvoenje zakljuaka i miljenja

Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija, vrua olovka, oluja mozga, formiranje grozdova

Oblici rada: frontalni , grupni, individualni

Nastavna sredstva: enciklopedije, prirunici, rjenici bosanskog jezika i nepoznatih rijei

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra!

Kai rije koja se zavrava na A!

ALMA AMIRA AUTA...

ta mislite zato se ovako igramo?

ta u stvari mi radimo?- govorimo rijei.

Povratak u klupe.

Evokacija (prisjeanje)!

Individualan rad- metodom Vrua olovka

ta znamo o rijeima?

RIJE

reenica slovo glas

ta elimo saznati o rjeniku?

Metoda Oluja mozga RJENIK

traiti rije

AROBNA KUTIJA SA RIJEIMA

Djeca izvlae rjei koje su na papiru u boji i trae grupu prema papiru u boji.

Podijeliti rjenike i enciklopedije.

Glavni dio


I grupa: rijei koje poinju slovom A.

II grupa: rijei koje poinju slovom B.

III grupa: rijei koje poinju slovom C.

IV grupa: rjei koje poinju slovom D.

V grupa: rijei koje poinju slovom E.

VI grupa: rijei koje poinju slovom F.

VII grupa: rijei koje poinju slovom G.

VIII grupa: rijei koje poinju slovom H + djeca u inkluzivnoj nastavi.

Svaka grupa radi svoj zadatak i na kraju izvjetava o radu cijele grupe.

I grupa: Rjenik bosanskog jezika H. Nitovi

Rijei koje poinju slovom A

ADAHA

AHBAB

AMIDA

AVLIJA

AMIDINICA

AMIDI

II grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju (glasom) slovom B - rjenik stranih rijei.

III grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom C - enciklopedija.

IV grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom D - enciklopedija.

V grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom E - enciklopedija.

VI grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom F - enciklopedija.

VII grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom G - rjenik stranih rijei.

VIII grupa: Objasni rijei sa slovom H ( Rjenik bosanskog jezika A. Isakovi).

INKLUZIVNA NASTAVA: Imenuj sliice i napii kako se zovu.

Zavrni dioTA SMO NAUILI?

Rjenik- zbirka rijei sa objanjenjima znaenja.

Enciklopedija- zbirka pria i slika o razliitim stvarima, o znanim i neznanim biima, stvarima i pojavama.

Nastavna cjelina: Gramatika

Nastavna jedinica: Nabrajanje (zarez i dvotaka)


Opi cilj asa: nauiti uenike pravilnoj upotrebi take i zareza u nabrajanju,; shvaanje pravopisa i pravogovora

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje pojmova take i zareza u nabrajanju; shvaanje pojma nabrajanje i formulisanje reenice pomou dvotake i zareza

odgojni: raazumijevanje i pravilno zapisivanje dvotake i zareza u nabrajanju

funkcionalni: osposobljavanje za samostalno nabrajanje rijei, samostalno zapisivanje reenice uz upotrebu zareza i take

Nastavne metode: razgovor, metode usmjerene na dijete: brainstorming, vrua olovka; aktivno uenje, kooperativno uenje, igra, demonstracija

Oblici rada: individualni, u paru, frontalni

Nastavna sredstva: namirnice, aplikacije dvotake i zareza, gramatika bosanskog jezika, tekst, radni list

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra!

Nabroj pet stvari, dijelova tijela i slino. Prvi uenik nabroji dvije stvari kod druga, a zatim sljedei druge itd.

Evokacija!

TA ZNAMO O NABRAJANJU?- METODA VRUE OLOVKE

NABRAJANJE

imena brojanje stvari boje

Kako nabrajati ZAREZ

Pomou kojih znakova :

Imitativna igra: U prodavnici

Odglumiti prodavnicu i prodavaa. Uenici su kupci. Dolaze u prodavnicu i trae namirnice.Glavni dio

Razumijevanje znaenja!

Ponoviti u paru neke reenice koje smo govorili u prodavnici.

Prvi par trai od drugog para namirnice, drugi par od treeg alat itd.

Zapisati reenice uz aplikacije dvotake i zareza.

- Kupio sam: brana, eera, okolade,salame, ulja i soka.

- Igrali su se : Almedin, Mirel, Asmir, Ajla i Damir.

Individualni rad u radnom listu.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Kod nabrajanja koristimo taku i zarez.

Kod itanja pravimo pauze kod dvotake i zareza.

Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopis

Nastavna jedinica: pisanje rijece NE uz glagole

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: upoznati uenike sa znaenjem rijece NE i pravopisnim pravilima u pisanju glagola.

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje novog pojma i njegovog znaenja za glagol

odgojni: razumijevanje sadraja postavljenih zadataka i primjena u pravopisu

funkcionalni: osposobljavanje uenika za pravilno pisanje rijece NE u rijeima i uoavanje razlike izmeu afirmativnih i negativnih odgovora

Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, objanjavanje, razgovor

Oblici rada: frontalni, individualni, u paru

Nastavna sredstva: slike, crtei, tekstt, kartice sa rijeima, kartica NE

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra!

Pantomima- glagoli (pogaanje)

Jedan uenik oponaa glagol a drugi pogaa- rad u paru.

Evokacija- prisjeanje na temu.

Metodom vrue olovke ponoviti sve to znamo o glagolima.

GLAGOL

rijei radnja stanje zbivanje stoje uz imenicu

Kako izgleda suprotan glagol kada mu dodadmo rijecu NE?

Igra arobna kutija!

Uenici izvlae rijei iz kutije i formiraju grupe. Zadatak svake grupe jeste da stavi rijecu NE uz glagol i napravi novi glagol.

Glavni dio

I grupa: raditi- ne raditi.

II grupa: stoji- ne stoji.

III grupa: cvjeta- ne cvjeta.

IV grupa: nemam, neu, nemoj.

Izvjetavanje grupa itanjem rijei, uz koerkciju greaka.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Rijeca NE se pie odvojeno, ali se ita sastavljeno.

Izuzetak ine rijei: nemoj, nemam, neu i tada se rijeca NE pie sastavljeno.

Nastavna jedinica: Obrada tampanog slova H h

Tip asa: Obrada

Opi cilj asa: Uoavanje, prepoznavanje i pisanje glasa- slova H h.

Zadaci:

obrazovni: prepoznavanje slova u rijeima i reenicama; saznavanje pozicije slova u rijeima

odgojni: razumijevanje itavanja rijei i reenica (sadraja teksta)

funkcionalni: nauiti pisati grafiku strukutru slova H h

Nastavne metode:

Oblici rada:

Nastavna sredstva:

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Vjebe disanja: udisanje i izdisanje.- ha- hu.

HU, HU, HU, HU, HU, HU, HU PROLJEE JE SNAMA TU.

HA, HA, HA, HA, HA, HA, HA SVA SU DJECA VESELA.

Pokaite mi kako se smijete kada ste veseli!

Najava cilja asa: Danas uimo pisati i itati slovo H h.

Zapisivanje slova na tabli.

Glavni dio

Analitiko- sintetike vjebe za glas H.

Izgubilo se slovo H- analiza radnog lista.

itavanje teksta Hljeb i sadrajna analiza.

Zavrni dio

Domaa zadaa: Prepisati tekst iz udbenika i uoiti slovo h u rijeima.

TEKST: Hljeb

Hajra, Meho i Salih rade u pekari.

Svako jutro prave hljeb. Odmah ga peku.

Salih se hvali. Na hljeb je sladak.

Pekara je ista, nema muha.

Poslije podne u pekari je hladovina.

Nastavna jedinica: Ortoepske vjebe: izgovor, itanje i pisanje slova H

Tip asa: vjebanje

Opi cilj asa: Razumijevanje sadraja i primjena na konkretnim zadacima.

Zadaci:

obrazovni: usvajanje izgovora, itanja i pisanja slova H u rijeima

odgojni: bogaenje rjenika, shvatanje uenika o mjestu glasa H u rijeima, razumijevanje sadraja zadataka.

funkcionalni: razvijanje posmatranja, miljenja i zakljuivanja

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija

Oblici rada: frontalni, individualni, grupni

Nastavna sredstva: tekstovi, sliice, aplikacije, flomasteri, hamer papir

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Na slovo, na slovo H.

Analitiko- sintetike vjebe za glas H.

Uenici zapisuju rijei koje imaju glas H.

Na poetku

halva

hrast

Hilmo

Hikmet

Hasan U sredini

mahnuti

lahko

mehko

MehoNa kraju

prah

dah

strah

Crvenom bojom obojite slovo H.

Najava cilja asa: Danas emo vjebatu uzgovor, itanje i pisanje slova H.

Glavni dio

Podijeliti uenike u grupe, dati im hamer papir i zadatak.

I grupa: Zalijepi sliice koje imaju glas H na poetku rijei i potpii rije ispod sliice.

Viak sliica vrati u kutiju.

II grupa: sliice koje u rijeima imaju slovo H u sredini.

III grupa: Sliice koje u rijeima imaju slovo H na kraju.

Odrediti voe- izvjetae grupa. Po zavrenom zadatku voe podnose izvjetaj.

ta smo danas radili? ta smo vjebali?

Zavrni dio

itanje teksta sa plakata!

Dopuna:

I grupa: haljina, hlae, hljeb, harmonika

II grupa: sahat, rahatlokum, mahrama, kahva

III grupa: kruh, orah, duh

Domaa zadaa: Pronai rijei sa glasom h u tekstu Feride Durakovi, strana 33.

Tekst:

Salih i Meho ili u umu. U umi Nali orah. Nose oraha maloj Hasniji. Hasnija se najela oraha. Veselo se smije.


Nastavna jedinica: Kontrolni diktat

Tip asa: provjera

Opi cilj asa: Nauiti uenike da primjenjuju pravopisna i gramatika pravila u rijeima i reenicama

Zadaci:

obrazovni: provjeriti svoje znanje iz pravopisa i gramatike

odgojni: razumjeti sadraja zadataka i samostalno raditi zadatke

funkcionalni: osposobiti se za pismeno provjeravanje sadraja iz pravopisa i gramatike

Nastavne metode: objanjavanje, razgovor

Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru

Nastavna sredstva: tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Uenici su centru za Bosanski jezik.

Ponavljanje sadraja iz gramatike i pravopisa voenim pitanjima.

Metodom vrua olovka formirati pojam JEZIK.

Metodom oluja mozga formirati grozdove.

JEZIK

bosanski pravopis pravogovor vrste rijei

pisanje rijece , , d, imenice

NE i LI glagoli-radnja, stanje, zbivanje

, , d,

Najava cilja asa: Kontrolni diktat.

Glavni dio

itanje teksta u cjelini a zatim diktiranje reenica.

-amil je ustao iz kreveta. Obue jaknu i krenu u kolu. Da li si dorukovao amile?

Jesam, urim! Djeak je sreo Dimija. On ne voli kolu. Ne voli uiti i pisati.

amila pozva Dimija da idu u kolu. kola nas ui da budemo dobri ljudi i dobri aci. Da li ti voli kolu?

Imenice zaokrui, glagole podvuci plavom bojom. Pazi na odgovarajui znak na kraju reenice!

Pazi na pravilno pisanje NE i LI.

Zavrni dio

Uenici predaju teke i ponavljamo sadraje.

Nastavna cjelina: Jezik

Nastavna jedinica: Imenice i glagoli

Tip asa: vjebanje, ponavljanje

Opi cilj asa: uoavanje slinosti i razlika izmeu dvije vrste rijei i njihova analiza

Zadaci:

obrazovni: analizirati glagole i imenice itanjem reenica i uoavajui ta neko radi i ko vri radnju, stanje

odgojni: razumjeti sadraj reenica i znaenje glagola i imenica po vrsti, radu i broju

funkcionalni: osposobiti uenika za samostalnu analizu reenice, sintezu i izvoenje samostalnog zakljuka

Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, obrazlaganje, razgovor, metoda asocijacija, diferencirano uenje, demonstracija


Nastavna sredstva: tekst Ledena gora

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Zaponi prvim slovom moga imena.

Djeca u krugu govore rijei tako da svaki sljedei poinje rije poetnim slovom prethodne rijei( Asim, Amela...) i varijacije.

Povratak u klupe i dolaenje do pojma putem asocijacija (metode vrua olovka i oluja ideja).

Evokacija!

TA ZNAMO O VRSTAMA RIJEI?

VRSTE RIJEI

IMENICE GLAGOLI

imena znaenje radnja znaenje

vlastita po vrsti stanje ta neko radi

zajednika po rodu zbivanje

po broju

Najava cilja asa: Uoavanje glagola i imenica u paru.

Glavni dio

Podijeliti tekst na dijelove, a zatim raditi u paru.

Parovi podnose izvjetaj analizirjaui imenice i glagole po vrsti, rodu i broju.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Imenice u reenici traimo na pitanje Ko neto radi?

Vrste imenica razlikujemo po rodu i broju.

Glagole traimo pomou pitanja ta neko radi? ta se dogaa u prirodi?


Nastavna jedinica: Imenice- vlastite i zajednikeTip asa: utvrivanje, vjebanje

Opi cilj asa: Uvrditi znanje o imenicama i nauiti vrste imenica

Zadaci:

obrazovni: utvrditi znanje o vlastitim i zajednikim imenicama

odgojni: razumjeti sadraj zadatka i samostalno raditi zadatak

funkcionalni: osposobljavanje za samostalno izvoenje opaanja, zakljuaka, uopavanja i miljenja

Nastavne metode: razgovor, demonstracija

Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru

Nastavna sredstva: slike, tekst, radni list, flomasteri, papir u boji, sliice- karte, kartice

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Individualan rad

Evokacija!

Metod vrua olovka- ta znamo o imenima?

Kako zovemo rijei koje pokazuju razliita imena?- Imenice.

ta znamo o imenicama?

Oluja ideja- Brainstorming!

ta elimo saznati?

Glavni dio

Razumijevanje znaenja:

Brodolom- igra za formiranje grupa.

I grupa: Iz teksta Voda izdvojiti imenice u teku i na papir u boji.

II grupa: Na papir u boji lijepi imena gradova.

III grupa: Rijeke.

IV grupa: Planine.

V grupa: Vlastite i zajednike imenice.

Zavrni dio

Refleksija!

TA SMO NAUILI?

Imenice mogu biti zajednike i vlastite.

Imenicama oznaavamo imena gradova, rijeka, planina.

Vlastite imenice piuse velikim slovom jer pokazuju vlastita imena.

Zajednike imenice piu se malim slovom jer pokazuju zajednika imena ivih bia, predmeta i pojava.

Domaa zadaa: Sastavi pjesmu o imenicama i donesi.


Nastavna jedinica: imenice- rod i broj

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike da imenice imaju rod i broj razgovarajui o porodicama

Zadaci:

obrazovni: upoznati uenike da imenice imaju rod i broj

odgojni: uenici samostalno razgovaraju o porodicama; shvatiti znaaj porodice kroz razumijevanje roda i broja

funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad; izvoenje zakljuaka i miljenja

Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija, metode usmjerene na dijete


Nastavna sredstva: slike, tekst, puzzle

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Slaganje puzzli- porodice ivotinja.

Evokacija!

TA ZNAMO O IMENICAMA?

Oluja mozga- ta elimo saznati o rodu i broju imenica?

IMENICE

ROD BROJ

muki jednina

enski mnoina

srednji

uenici podijeljeni u grupe.

Glavni dio

Svaka grupa na radnom listu uoava rod i broj svoje porodice.

IMENICAKozajarac jare

RODenskimukisrednji

BROJJedninajedninajednina

MNOINAKozejarcijarii

Izvjetavanje grupa

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Imenice imaju rod i broj.

Rod moe biti enski, muki, srednji.

Broj moe biti u jednini i mnoini.

Domaa zadaa: Radni list br.


Nastavna jedinica: Imenice- umanjenice i uveanice

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike znaaku jezika za razvijanje govora i komunikacije meu sobom; proiriti znanje o imenicama

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje pojmova umanjenica i uveanica, proirivanje znanja o imenicama, uoavaje u tekstu i razlikovanje

odgojni: razumijevanje teksta i znaenja onoga to je umanjeno i uveano, razvijanje sa,ostalnosti u izvjetavanju, razumijevanje znaaja aktivnog i kooperativnog uenja

funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad, rad u paru i grupi; prepoznavati i razlikovati umanjenice i uveanice; izvoditi zakljuke i razvijati miljenje

Nastavne metode: metode usmjerene na dijete- vrua olovka, oluja mozga, aktivno i kooperativno uenje, razgovor, demonstracija

Oblici rada: individualni, u paru, grupni, frontalni

Nastavna sredstva: kartice sa imenicama, sliice, aplikacije

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra arobna kutija

Uenici izvlae kartice iz kutije i tako formiraju grupe (zelena, crvena, plava, uta, bijela) po pet uenika.

I grupa: Imena dijelova tijela.

II grupa: imena ivotinja.

III grupa: Imena ivotinja.

IV grupa: Imena predmeta.

V grupa: Imena pojava.

Metoda vrue olovke- TA ZNAMO O IMENICAMA?

Metoda oluja mozga- TA ELIMO SAZNATI?

Glavni dio


Svakak grupa pokuava prikazati zadatak umanjeno i uveano.

I grupa: usta- ustaca- ustetina

II grupa: trava- travica- travetina

III grupa: maka- makica- maketina

IV grupa: sto- stoi- stoletina

V grupa: sin- sini- sinina

Grupe izvjetavaju o zavrenom zadatku.

Zavrni dio

Refleksija!

TA SMO NAUILI?

Ponoviti naueno kroz razgovor voenim pitanjima i podvui na tabli.

Umanjenice su rijei kojima predstavljamo neto umanjeno.

Uveanice su rijei kojima neto uveavamo.

KARTICE

travacvijetGljivakrompirkrukalubenica

makakonjJaracovcavukptica

ustanosOkouhorepapa

stoormarTablaprozorepno

suncevjetarKialedsnijegzemlja


Nastavna jedinica: Glagoli- radnja, stanje, zbivanje

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Upoznati uenike sa novom vrstom rijei i njihovim znaenjem

Zadaci:

obrazovni: upoznati pojam glagola; uoavati i prepoznavati radnju, stanje i zbivanje

odgojni: razumjeti znaenje glagola

funkcionalni: osposobiti uenike da samostalno zakljuuju i misle; prepoznavati glagole u tekstu (reenicama)

Nastavne metode: metode usmjere na dijete, ibjanjavanje, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva: slike, flomasteri, kartice sa rijeima

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Voenim pitanjima ponoviti znaenje imenica. Danas emo upoznati novu vrstu rijei zato budite paljivi!

Metodom vrua olovka napiite to vie rijei oko:

RADITI DOGAA SE U PRIRODI

itati, pisati, cijepati, voziti, pjevati pada, snjei, kii, uti, grmi, sijeva

Proitajte ove rijei.

ta biste jo eljeli saznati o ovoj vrsti rijei?

GLAGOLI

ime znaenje vrste- stanje, radnja, zbivanje

Glavni dio

Razumijevanje sadraja

Podjela uenika u pet kooperativnih grupa po pet uenika.

I grupa: Imenicama dodaj radnju pa napravi reenicu- VUK TRI. DIJETE PLAE.

II grupa: Pantomimo pogodi o kakvoj rijei se radi (stoji, sjedi, spava, lei).

III grupa: Imenicama dodaj rije koja pokazuje to dogaanje- KIA SIPI. SNIJEG SNJEI. MUNJA SIJEVA.

IV grupa: Pogodi rije LAGOGIL, NJADAR.

V grupa: Pogodi rijei NJESAT, NJEVIZAB.

Izvjetavanje grupa i formiranje rijei oko tematskog kruga- davanje pojma GLAGOL i uoavanje znaenja.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI O GLAGOLIMA?

Glagoli su vrsta rijei.

Oznaavaju radnju, stanje i zbivanje.

RADNJA- kad neko neto radi

STANJE- mirovanje

ZBIVANJE- dogaa se u prirodi


Domaa zadaa: Napii pet rijei u kojima e biti glagoli i nacrtaj to.


Nastavna jedinica: Vrsta rijei- glagoli- igra

Tip asa: kombinirani

Opi cilj asa: Nauiti uenike da uoavaju i prepoznaju glagole u reenicama i u tekstu

Zadaci:

obrazovni: nauiti glagole metodom aktivnog unja i prepoznavanje u tekstu

odgojni: razumijevanje znaenja glagola kroz igrovne aktivnosti

funkcionalni: osposobiti se za aktivno uenje pomou razliitih metoda i radom u malim grupama

Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, razgovor, demonstracije


Nastavna sredstva: slike, tekst, kartice sa rijeima, sliice, krialjka

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Sastavi reenicu

Poinjemo:

Kia- drugi uenik nastavlja glagolom- pljuti...

Sva djeca povezuju rijei i tako ponovimo reenicu.

Evokacija metodama vrua olovka i oluja mozga.

TA ZNAMO?

RIJEI GLAGOLI-radnja, stanje, zbivanje

Glavni dio

I grupa: Pomou krialjke sa rijeima izdvojiti planine i dodati glagole.

II grupa: Izdvojiti rijeke i dodati glagole.

III grupa: Na imenice dodati glagole zbivanja.

IV grupa: Na sliice- zanimanja, dodati glagole radnje.

V grupa: Pomou sliica oiti glagole stanja.

Izvjetavanje grupa i postavljanje pitanja ostalim grupama o zadatom zadatku.

Podvui na tabli ono to smo zakljuili.

Zavrni dio

Domaa zadaa: Iz teksta Izdubljeno stablo izdvojiti glagole i razvrstati ih.

Nastavna cjelina: Jezik

Nastavna jedinica: Glagolska vremena: prolost, sadanjost, budunost

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike slinostima i razlikama u odreivanju glagolskog vremena sa osvrtom na vrste

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje glagolskih vremena i nauiti kako mijenjati glagole kroz vremena uz upotrebu pomonih glagola, uz analizu slika icrtea

odgojni: razumijevanje znaenja glagolskih vremena

funkcionalni: osposobljavanje uenika za primjenu znaenja glagola na konkretnim zadacima i njihovo mijenjanje kroz vremena

Nastavne metode: metod usmenog izlaganja, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva: slike, crtei, tekst, krede u boji

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Posmatranje crtea i slika- ANALIZA I UOAVANJE PONAANJA DJEAKA (DANAS, JUE, SUTRA)

Kakvo je danas bilo vrijeme?

A jue?

ta mislite kakvo e biti sutra? Ko e to znati?

ta rade meteorolozi? Predviaju vrijeme.

Najava cilja asa: Mi emo se danas upoznati sa glagolskim vremenima.

GLAGOLI- glagolska vremena

Evokacija- TA ZNAMO O GLAGOLIMA?

GLAGOLI

radnja stanje zbivanje vrsta rijei

TA ELIMO SAZNATI O GLAGOLSKIM VREMENIMA?

GLAGOLSKA VREMENA

jue danas sutra

Podijeliti uenike u pet grupa.

Glavni dio

Grupe itaju zadatak i mijenjaju glagole kroz vrijeme.

I grupa: Dopuniti reenice sa glagolom RADIM.

II grupa: Dopuniti reenice glagolom STOJI.

III grupa: Dopuniti reenice glagolom MIRIE.

IV grupa: Dopunjava reenice glagolom u prolom vremenu.

V grupa: Dopunjava reenice u buduem vremenu.

Svaka grupa izvjetava i uvrtava kartice u predvienu tabelu na tabli, uoavamo znaenje vremena.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Glagoli su vrsta rijei koja se mijenja kroz vremena.

Postoje tri glagolska vremena.

Sadanje vrijeme oznaava da se neto radi ili dogaa sada, u sadanjosti.

Prolo vrijeme oznaava da se neto radi u prolosti, ranije.

Budue vrijeme oznaava da e se neto raditi ili dogoditi poslije odreenog vremena (sutra, za mjesec, godinu...). to je budunost.

ZADACI

I grupa

Dopuni reenice:

Amir __________ u polju.- raditi

Esma ___________ demper.- plesti

Dijete ___________ u beici.- plakati

II grupa

Vuk__________ na stijeni.- stajati

Zmija __________ na travi.- leati

Djeak ____________ u krevetu.- spavati

III grupa

Napii reenice kao da je jue bilo!

Amir je _________ .- raditi

Zerina je __________ .- plesati

Osman je ___________ .- pjevati

IV grupa

Rua __________ u travi.- mirisati

ljiva __________ u vonjaku.- beharati

Sunce __________ na nebu.- sijati

V grupa

Napii reenice kao da e se tek desiti (sutra)!

Ja u ___________ u kino.- idem

Ona e ____________ na ples.- idem

Amira e _____________ u kolu.- idem


Nastavna jedinica: Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja- tekst Drug, Zoran Jovanovi

Tip asa: kombinovani

Opi cilj asa: Nauiti uenike da prepriavaju priu, izraajno itaju i razumiju proitani tekst

Zadaci:

obrazovni: usvajanje oblika prepriavanja pomou uopenih pitanja, analiza likova i njihovih postupaka

odgojni: razumijevanje proitanog sadraja i shvatanje poruke u prii; razumijevanje postupaka likova; razvijanje pozitivnih crta linosti uenika (prijateljstvo, samostalnost, pozitivna slika o sebi) i osjeanja ljubavi i podrke za druge

funkcionalni: osposobljavanje uenika za izraajno itanje i pravilnu artikulaciju glasova; osposobljavanje za razvoj senzornih i intelektualnih sposobnost

Nastavne metode: oluja mozga, metoda davanja cilja asa unaprijed, metoda diferenciranog uenja, metoda aktivnog i kooperativnog uenja

Oblici rada: frontalni, individualni, rad u grupi

Nastavna sredstva: cd Branko Kockica i drugari, itanka za 3. razred, teke, flomasteri, bojice

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Sluanje pjesme U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo...

Metodom oluja mozga asocirati uenike da za pojam DRUG kau to vie svojstava koja imaju veze s tim pojmom.ovo je kratka ograniena aktivnost.

DRUG

sloga drug lo ljubav druenje

nakon ove aktivnosti upuujemo uenike na priu Drug, Zoran M. Jovanovi.

Zapisivanje naslova.

Glavni dio


Igra Pronai druga po boji!

Na poetku asa svaki uenik odabere olovku po boji. Svaka olovka- uenik sjeda u svoju grupu. Grupe rade po zadacima i na kraju izvjetavaju o radu. Uz radni listi ide saetak dijela prie.

Zavrni dio

Izraajno itanje prie po dijelovima i grupama.

Prepriavanje prie po planu.

Kultura izraavanja

Drug

Prepriavanje pomou uopenih pitanja

Plan prie:

Djeak se sam vraa kui.

Usamljeni djeak nema drutva.

Susret sa malim djeakom.

Razgovor dvojice djeaka.

Dogovor do novog susreta.

Dosadna kia.

Radostan susret dva druga.

Pokisli, ali sretni djeaci.

ZADACI ZA GRUPE

Kultura izraavanja

Prepriavanje pomou uopenih pitanja

Drug

Zoran M. Jovanovi

I grupa

O emu se govori u prii?

Gdje se odvija radnja prie?

Odakle se vraa djeak?

Gdje ide? S kime ide?

Kako se osjea taj djeak? Zato!?

Opii svoj dio prie ukratko i daj naslov tom dijelu!

II grupa

Kakv je djeak dolazio kui?

Zato je bio pranjav?

Koga je upoznao na putu?

ta misli kako se osjeao?

III grupa

Kako je izgledao novi djeak?

Kuda je iao?

O emu su razgovarali djeaci?

ta su se dofovorili?

Opii svoj dio prie ukratko i daj naslov svom dijelu prie!

IV grupa

Kakvo je bilo vrijeme u toku dogaaja?

ta je radio stariji djeak kod kue?

Koga je ujutro ugledao?

Kako je postupio? Zato?

ta su uradila dvojica djeaka?

Opii svoj dio prie i daj naslov svom dijelu prie!


Nastavna jedinica: Prepriavanje na osnovu zajedniki napravljenog plana: Kako je procvjetala prva visibaba, imo Ei


Opi cilj asa: Nauiti uenike da sa razumijevanjem itaju tekst, sastavljaju plan prie i priaju priu po zadatku

Zadaci:

obrazovni: formiranje predstava o vjesnicima proljea; uoavanje toka dogaaja u cjelini i po dijelovima

odgojni: razumijevanje sadraja teksta i pouke prie; razvijanje samostalnosti kod uenika

funkcionalni: osposobljavanje uenika da stvaraju predstave; razvijaju precepciju, panju, pamenje, miljenje i zakljuivanje, vre analizu i sintezu prie pomou datog plana

Nastavne metode: poticajna metoda igrom, razgovor, demonstracija, tekst- metoda, ilustrativnaOblici rada: frontalni, individualni, grupni

Nastavna sredstva: cvijee- modeli od papira i tapete, itanka, flomasteri

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Poticajnom igrom Cvjetovi- igrokaz motivirati uenike da stvore predstave o proljenim cvjetovima.

Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran!

Proljee je dolo tek, a s njim i ja, Kukurijek!

Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran,

svako dijete mene zna

Ljubiica to sam ja!

Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran!

Poznaje me biljka svaka, ja sam djeco Visibaka!

Analiza sadraja pomou kratkih pitanja.

Najava cilja asa: Danas emo itati priu, po dijelovima i praviti plan prie.

Zapisivanje naslova na tabli: Kako je procvjetala prva visibaba, imo Ei

Glavni dio

itanje teksta po dijelovima i sastavljanje plana prie.

Svaki dio proitati sa razumijevanjem sadraja teksta.

Pomou kratkih pitanja ponoviti sadraj tog dijela.

Kratkom reenicom pokuajte izraziti sadraj ovog dijela prie! To e biti naslov za ovaj dio plana prie.

( Svaki dio uraditi na isti nain)

Uenici mogu zatvoriti oi i zamisliti kako bi taj dio nacrtali na crteu da bi lkae zapisali naslove.

Svaki naslov je taka plana prepriavanja.

Plan prie

1.Zima kree na put.

2.jednoj pahuljici se ne odlazi.

3.pahuljica se skriva pod suhi list.

4.susret sa suncem.

5.pahuljica se pretvara u visibabu.

Zavrni dio

Prepriavanje prie po planu (zajedniki, svi uenici).

Kako ti se dpala pria? Zato?

Domaa zadaa: Nacrtaj sliku prema planu prie.

Odgovoriti na pitanja sa strane iz itankeSljedei as pismenog izraavanja raditi prema planu iz itanke.Nastavna cjelina: Kultura izraavanja

Nastavna jedinica: IKT u prozi: Plamena, A. Hromadi

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: upoznavanje bajke kao prie sa nestvarnim dogaajima u kojima uvijek dobro pobjeuje zlo

Zadaci:

obrazovni: upoznati pojam bajke i novi sadraj i uoiti temu i izvesti pouku

odgojni: razumijeti sadraj prie i proiriti svoj rjenik

funkcionalni: razvijanje sposobnosti izraavanja rijeima, osposobiti se za usvajanje misaonih operacija, zakljuivanja i miljenja

Nastavne metode: pripovijedanje, razgovor, demonstracija

Oblici rada: frontalni, indvidiualni, u paru

Nastavna sredstva: enciklopedije

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Ponoviti znanje o pticama voenim pitanjima.

Pokazati sliku iz enciklopedije ( Rajska ptica)

Pogledajte joj perje i izgled!

Poput ove ptice postoji jedna lijepa ptica koja se zove Plamena.

Otvorite sveske i napiite ta vam prvo padne na pamet vezano za ovu rije!

Najava cilja: Proitat u vam priu Plamena koju je napisao Ahmet Hromadi.

Zapisujem naslov na tabli.

Glavni dio

itanje prie i analiza sadraja.

Uoavanje toka dogaaja, mjesta i vremena radnje.

Uoavanje teme- O emu se govori u prii? Kakva je bila Plamena?

Rad u paru- napii Plamena i dodaj joj osobine ( izdrljiva, dobra, hrabra, plemenita).

ta mislite emu nas pouava ova pria?

Jesu li stvarni ovi dgaaji? Na osnovu ega to zakljuujete?

Dajem pojam bajke!

Zavrni dio

Odabrati poslovicu koja bi odgovarala ovoj prii.

POUKE:

Male ivotinje i mali ljudi mogu biti hrabri.

Hrabrost je osobina onih koji se bore za slobodu svoje zemlje, kue.

Prijatelj se poznaje u nevolji.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u prozi

Nastavna jedinica: Drug, zoran M. Jovanovi


Opi cilj asa: itanje teksta sa razumijevanjem proitanog sadraja

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje teksta u prozi, uoavanje toka dogaaja, sadrajna analiza prie uz karakterizaciju likova

odgojni: razumijevanje sadraja prie i postupaka likova u prii, shvatanje pouke prie i razvijanje pozitivnih osobina linosti uenika ( ljubav, sree, potovanja, uvaavanja)

funkcionalni: osposobljavanje uenika za izraajno itanje, razumijevanje sadraja, analizu, sintezu, miljenje i zakljuivanje

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, poticajna metoda, tekst metoda

Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni

Nastavna sredstva: igra Pronai druga, tekst iz itanke za 3. razred, individualni listi

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Pronai druga po boji svoje majice- rad u paru. Motivacioni razgovor o drugarstvu.

ta ti znai drugarstvo?- frontalni rad.

Najava cilja asa i zapisivanje naslova.

Glavni dio

Izraajno itanje teksta. Sadrajna analiza pomou pitanja i odgovora. Analiza prie u parovima.

Svaki par dobija po par pitanja. Rade zajedniki a na kraju vrimo analizu.

Zavrni dio

ta smo nauili?

Odgovore parova lijepimo na predvieni prostor, na tabli ili plakatu i itamo sadraj.

ZADACI ZA PAROVE

O emu govori ova pria?

- ilustruj to to si napisao!

2. Gdje je stanovao djeak iz nae prie?

- Ilustruj to to si napisao!

3. Koliko dugo je trebalo da se djeaci sprijatelje?

- U koje vrijeme se odvija radnja prie?

4. O kome pria govori?

- Ilustruj te likove!

5. Opii glavni lik djeaka iz nae prie!

- Ilustruj to si napisao!

6. Koju poruku alje ova pria?

- ta misli , koja osjeanja veu ova dva djeaka?

Domaa zadaa: Odgovori na pitanja iz itanke str. 41, i naui izraajno lijepo itati priu.

Nastavna cjelina: Kultura pismenog izraavanja

Nastavna jedinica: Prepriavanje pomou zajednikog plana Plamena

Tip asa: pismena vjeba

Opi cilj asa: Nauiti uenike da se pismeno izraavaju i samostalno prepriavaju priu

Zadaci:

obrazovni: saznati nain pismenog izraavanja- prepriavanja prie

odgojni: razumjeti sadraj napisanog teksta i ponaanje Plamene

funkcionalni: moi se pismeno izraavati, zakljuivati i uobliavati reenice po redoslijedu radnje

Nastavne metode: razgovor i metoda rada sa tekstom


Nastavna sredstva: tekst Plamena

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Ukratko prepriati i ponoviti sadraj prie Plamena- itanje plana

Igra boja- pronai druga za formiranje est grupa sa po etiri uenika.

Isticanje cilja!

Danas piemo 4. kolsku pismenu vjebu.

Prepriavanje pomou zajednikog plana.

Glavni dio

Svaka grupa e prepisati ovaj dio prie prema broju naslova (grupe)

I grupa: Tuga usamljene ptice.

II grupa: Plamena trai zaviaj.

III grupa: Ptice su u opasnosti.

IV grupa: Smrtonosni let.

V grupa: Plamena spaava ptice.

VI grupa: Plamena je stekla prijatelje, ali bilo je kasno.

Zavrni dio

Pokupiti radove i pripremiti teke za ispravak.


Nastavna jedinica: Prepriavanje s promjenom kraja prie, tekst Plamena

Tip asa: kombinovani as

Opi cilj asa: Razumijevanje sadraja prie uz promjenu kraja prie, razvoj kulture izraavanja kod uenika

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje novog oblika prepriavanja, uoavanje i analiza likova i njihovih karakteristika (izgled, postupci, ponaanje)

odgojni: razumijevanje sadraja, postupaka likova i pouke prie, razumijevanje sadraja teksta sa promjenom kraja prie

funkcionalni: osposobljavanje uenika za samostalno izvoenje zakljuaka i prepriavanje prie; osposobljavanje uenika za razvoj misaonih operacija predstava, percepcije, panje, pamenja, analize, sinteze i miljenja

Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva: itanka za 3. razred (strana 53), radni listi, aplikacije, flomasteri, papir u boji, teke

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Sadrajna analiza prie proitane na prethodnom asu sa akcentom na zavretak prie.

Analiza postupaka Plamene i drugih ptica pomou kratkih pitanja.

Podjela uenika u grupe prema izvuenim karticama.

Igra Pronai svoje jato- svaki uenik izvlai karticu, sliicu ili neto to ga povezuje sa njegovim jatom. Grupe sebi mogu smisliti imena.

Najava cilja asa: Danas emo pokuati da promijenimo kraj prie, pa emo prepriavati priu na nov nain.

Zapisivanje naslova:

Kultura izraavanja

Prepriavanje sa promjenom kraja prie

Plamena

Glavni dio

Razred dijelim na etiri grupe.

Sve grupe dobijaju zadatak prema kojem trebaju prepriati priu sa pozitivnim ishodom.

Na kraju izvjetavaju o zavrenom zadatku pa radimo zajedniku analizu prie.

Uenici u grupi rade zajedniki na veem papiru, a zatim isto i individualno u svoje teke.

Zavrni dio

Koja ti se pria najvie dopala? Zato?

ta ti se nije svidjelo kod drugih? Zato?

Ilustrovanje prie

Zadaci po grupama

I grupa

Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju.

ta se moglo desiti kad su ptice pokuale da pomognu Plamenoj?

II grupa


ta su ptice mogle organizovati umjesto pogreba?

III grupa


ta bi rekla Plamena da je mogla uti druge ptice?

Kako bi se osjeala?

IV grupa


Kako je plamena ivjela meu drugim pticama sa svojim hrabrim i velikim srcem?


Nastavna jedinica: Film- izraajna sredstva filmske umjetnosti (filmska slika, zvuk, govor, muzika)


Opi cilj asa: Upoznati uenike sa sadrajem i vrstama filma kao i sredstvima kojima se film izraava

Zadaci:

obrazovni: formirati predstave o filmu, vrstama filma, slici, govoru i zvuku na filmu, kao i nain prikazivanja

odgojni: razumijevanje znaenja izraajnih predstava

funkcionalni: osposobiti se za razumijevanje sadraja, izvoenje zakljuaka i miljenja

Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija, oluja ideja


Nastavna sredstva: slike, filmovi, cd, tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Ponoviti vrste filma i razgovarati o odgledanim filmovima

Evokacija!

ta znamo o filmu?

FILM

platno snimanje gledanje kino

u mraku kamerom u sobi

projektor projektorom u sali

prikazivanje

Najava cilja asa: Danas emo upoznati kako se film prikazuje i pomou kojih sredstava.

Glavni dio

Razumijevanje sadraja

Objanjenje i opisivanje naina prikazivanja filma (rad u paru: Film- pokretne slike).

Objasniti postanak, vrste filmova i izraajna sredstva (filmska traka, zvuk, govor, muzika).

Razgovor o filmovima koje su uenici gledali (analiza likova i kratki sadraj).

Proitati nekoliko primjera radova i pogledati.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Znaenje filma i vrste.

Nain prikazivanja.

Sadraj filma.

Domaa zadaa: Podijeliti uenicima filmove da ih pogledaju kod kue (Vlak u snijegu, Duba Pere Kvrice, Kekec, Orlovi rano lete)

ZADATAK ZA RAD U PARU

Film je ispriana pria u slikama koje se pokreu.

Sastoji se od niza sliica koje se brzo smjenjuju pa se ini kao da se miu.

Izrei papir veliine A 4 po irini u vrpce iroke 7 do 10 cm. Svaku vrpcu presavijemo po pola.

Iznutra, na kraju donje trake, nacrtaj neki jednostavan lik u odreenom poloaju

(dijete rairenih ruku...).

Na istom mjestu, na gornjem papiru, nacrtaj isti taj lik u drugom poloaju (dijete sputenih ruku...).

Lik precrtava tako da zajednike dijelove kopira (papir prisloni na prozor okrenut na sunanu stranu pa docrta nove detalje).

Gotove sliice namota na olovku, pridrava donji papir, a preko njega brzo okree olovku lijevo- desno.

Svaki lan crta jednu sliicu.

To mogu biti razni motivi: lopta- miruje, skae; lepitr- rairenih, sputenih krila...


Nastavna jedinica: Opisivanje predmeta- kiobran

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Obogatiti rjenik uenika usmenom kulturom izraavanja- prianjem i opisivanjem predmeta

Zadaci:

obrazovni: opisivati izgled, kakvou, namjenu i upotrebu predmeta; priati sadraj reenice i razumjeti sadraj

odgojni: razumijevanje opisivanja kao naina prepriavanja izgleda i namjene kiobrana; bogaenje rjenika

funkcionalni: osposobljavanje za samostalno opisivanje predmeta i prianje o njemu; analizu, sintezu, izvoenje zakljuaka, uopavanje i samostalno miljenje

Nastavne metode: asocijativna, metoda izlaganja, razgovor, demonstracija, igra pronai me i opii

Oblici rada: individualni, u paru

Nastavna sredstva: krede u boji, sat, kiobran

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra!

Pronai predmet i opii ga.

Svako dijete odabere predmet u uionici i opie ga u 2 3 reenice.

Povratak u klupe.

TA ZNAMO O OPISIVANJE PREDMETA?

OPISIVANJE PREDMETA

Veliina boja oblik graa materijal upotreba namjena

Najava cilja i zapisivanje na tabli: Kultura izraavanja- opis predmeta KIOBRAN.

Glavni dio

Uenici opisuju kiobran prema emi na tabli. Svako kae po jednu reenicu.

Tako ispriamo priu.

Samostalno opisivanje nekolicine uenika

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

iji je kiobran? Kako predmet izgleda?

Kome je predmet namijenje? emu slui?

Zato ga koristimo? Kada?

Domaa zadaa: Kada bi kiobran oivio ta bi se desilo?

Napisati sastav kod kue.

Na sljedeem asu opisivati predmet sa strane 47 u itanci za 3. razred

Nastavna cjelina: Interpretacija teksta

Nastavna jedinica: up sa zlatom

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju tekst sa razumijevajem proitanog sadraja

Zadaci:

obrazovni: upoznati novi tekst; itati ga sa arzumijevanjem sadraja, uoiti tok dogaaja

odgojni: razumjeti sadraj teksta i obogatiti svoj rjenik

funkcionalni: osposobiti uenike za samostalno itaje teksta, izvoenje zakljuaka i miljenja

Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija, oluja mozga, vrua olovka, kooperativne grupe

Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u par

Nastavna sredstva: creti, tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Posmatranje slike up- analiza slike.

Metodom vrua olovka formirati pojam UP- individualan rad.

Pokuajte sloiti naslov: PU/ AS/ SMOTLZ

Zapisivanje naslova: up sa zlatom

Glavni dio

Razumijevanje sadraja itanjem sa pauzama.

Analiza sadraja prie.

Podjela prie po cjelinama radi skraivanja prile.

Podjela uenika u grupe- igra Brodolom.

Svaka grupa ita svoj dio prie, uoava tok radnje.

Analizira dio prie i daje naslov.

Kod izvjetavanja, svaki lan grupe prepria po jednu reenicu svog dijela prpie i tako proanaliziramo cijelu priu.

Zavrni dio

TA SMO NAUILI?

Mjesto i vrijeme radnje.

O emu se govori u prii?

Ko su likovi u prii?

emu nas pouava ova pria?

Mnogi narodi imaju svoje prie.

Domaa zadaa: Nauiti itati priu (uvjebati itanje).

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta

Nastavna jedinica: RKT u prozi: up sa zlatom


Opi cilj asa: Nauiti uenike da interpretiraju tekst podjelom na manje cjeline, uoe tok dogaaja

Zadaci:

obrazovni: saznati da se vei tekst moe poslojiti na manje dijelove; rastaviti plan prie i uoiti likove u prii

odgojni: razumijevanje sadraja teksta i osobina likova; bogaenje rjenika

funkcionalni: osposobiti uenike za samostalno izvoenje zakljuaka; do saznanja dolaziti istraivanjem

Nastavne metode: pripovjedanje, razgovor, demonstracije


Nastavna sredstva: tekst, aplikacije

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Bolji uenici iaju priu.

Kratka analiza voenim pitanjima.

CAR SELJAK PRAVDA

ta znamo o temi?

Podjela pria po cjelinama dok itamo!

TA ELIMO SAZNATI?

UP SA ZLATOM

o emu govorimo osobine likova plan prie pouka prie


Najava cilja asa: Danas emo uiti kako se moe skratiti veliki tekst pomou davanjanaslova i stvaranjem plana prie.

Glavni dio

Uenici po grupama rade pa zatim izvjetavaju.

I grupa: O emu govorimo u prii?

II grupa: Opii izgled i osobine cara.

III grupa: Opii izgled i osobine seljaka.

IV grupa: emu nas pouava pria?

Odaberi poslovicu:

Ne ini drugom ono to ne eli sebi.

Pravda je spora, ali uvijek doe na kraju svega.

Dobro se dobrim vraa.

Zavrni dio

Nastavna cjelina: Kultura usmenog izraavanja

Nastavna jedinica: up sa zlatom- Jermenska pria


Opi cilj asa: Kroz kulturu govora usmenog izraavanj usmenog izraavanja obogatiti ueniki rjenik

Zadaci:

obrazovni: samostalno usmeno prepriavati priu pomou zajednikog plana

odgojni: razumjeti sadraj prie i obogatiti svoj rjenik

funkcionalni: osposobiti se za samostalno prepriavanje prie i izvoenje zakljuaka

Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, razgovor, ilustracija


Nastavna sredstva: crtei, tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Pregledati zadau.

Ponoviti priu na pitanja TA ZNAMO O PLANU PRIE?

Pomou metode vrua olovka objasniti pojam PLAN.

PLAN

pria reenice zadaci cilj pouka

Metodom oluja mozga otkriti objanjenje pojma PREPRIAVANJE.

PREPRIAVANJE

plan naslov dogaaji likovi kraj prie poetak

Najava cilja i zadataka unaprijed.

Prilijepiti plan prie sa prethodnog asa.

Danas emo usmeno prepriavati priu!

Glavni dio

Uenici o svakom podnaslovu govore dvije ili tri reenice.

Na kraju, uenici samostalno prepriavaju priu, uz korigovanje reenica.

Zavrni dio

Uenici ilustruju dio prie koji im se najvie svia.

PLAN PRIE

ivot siromanog seljaka.

Susjed unajmljuje zemlju.

Pronalazak upa sa blagom.

Svaa komija.

Razgovor kod cara.

Zmije u upu.

Razgovor sa mudracima.

Vjenanje.

Mudra odluka donosi sreu posvaanim porodicama.


Nastavna jedinica: up sa zlatom- Jermenska pria

Tip asa:

Opi cilj asa: nauiti uenike da shvate sadraj teksta kroz itanje, analizu i razumijevanje sadrajaZadaci:

obrazovni: upoznati novi knjievni tekst u prozi, vrstu prie, likove i tok dogaaja

odgojni: razumijevanje sadraja prie, doivljavanje prie i shvatanje pouke prie

funkcionalni: osposobljavanje za izraajno itanje, reprodukciju, analizu, isntezu, miljenje i zakljuivanje

Nastavne metode:


Nastavna sredstva:

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Nastavna cjelina: kultura pismenog izraavanja

Nastavna jedinica: prepriavanje po planu prie up sa zlatom

Tip asa: pismena vjeba

Opi cilj asa: nauiti uenike da prepriavaju priu skraivanjem teksta

Zadaci:

obrazovni: saznati kkao se pie pismena vjeba pomou plana prie i tako skrauje telst

odgojni: razumjeti sadraj pismene vjebe i samostalno pisati pismeni rad

funkcionalni: osposobiti se za samostalno izraavanje pismenim radom i formulisanje reenica

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni rad


Nastavna sredstva: tekst, plan prie

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Ponoviti sadraj ukratko voenim pitanjima.

Nalijepiti plan prie i podijeliti teke za pismenu vjebu.

Najava cilja asa: Danas piemo 5. kolsku pismenu vjebu.

Prepriavanje po planu

up sa zlatom

Glavni dio

itanje plana prie.

Uenici samostalno sastavljaju reenice i piu priu.

Zavrni dio

Pokupiti sveske i pripremniti za ispravak.

PLAN PRIE

ivot siromanog djeaka.

Susjed uzima zemlju u najam.

Pronaen je up sa zlatom.

Svaa susjeda.

Car razgovara sa seljacima.

Zmije u upu.

Razgovor sa mudracima.

Vjenanje.

Mudra odluka donosi sreu posvaanim porodicama, jer svaa nikome ne koristi.

Nastavna cjelina: lektira

Nastavna jedinica: Zelena umaTip asa: obrada, iterpretacija knjievnog teksta

Opi cilj asa: upoznavanje knjievnih djela za djecu i omladinu i njihova uloga i znaaj za bogaenje uenikog rjenika

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje lektire za 3. razred; formiranje predstava o umi i ivim biima; uoavanje stvarnih i nestvranih dogaaja

odgojni: razumjeti sadraj prie i pouku prie; uoiti moralne osoboine glavnog lika

funkcionalni: osposobiti se za samostalno zakljuivanje i iznoenje miljenja, analize, sinteze i uopavanja

Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija,


Nastavna sredstva: tekst, knjiga Ahmet Hromadi, Zbirka pria

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Koje smo prie do sada proitali?

Gdje inae u koli stoji mnogo knjiga?

Koje smo lektire donosili iz biblioteke prole godine?

ta znamo o lektiri?

LEKTIRA

knjige pisac likovi radnja dogaaji doivljaji vrijeme radnje

ta elimo zanti o temi?

Najav cilja asa: Danas itamo lektiru pod naslovom Zelena uma, Ahmet Hromadi.

Glavni dio

Dati upute kako se popunjava radni list za lektiru.

1. Podaci o piscu. Kratki sadraj.

2. Proitati priu Ledena gora, uz pauze.

3. Podjela uenika na grupe- analiza prie.

I grupa: Uoiti mjesto radnje i vrijeme.

II grupa: Glavni lik i njegove osobine.

III grupa: Tok dogaaja u prii.

IV grupa: Sporedni likovi i njihove osobine.

V grupa: pouka prie.

4. Izvjetavanje grupa.

Zavrni dio

Ilustrovanje prie Ledena gora.

Domaa zadaa: Proitati jo jednom priu i popuniti radni list za lektiru.

Nastavna jedinica: IKT u stilu: Zima se razboljela, Grigor Vitez

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: nauiti uenike da analiziraju pjesmu i reprodukuju je

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje nove pjesme i izvravanje sadrajne analize

odgojni: razumijevanje sadraja teksta i reprodukovanje

funkcionalni: osposobljavanje za samostalnu analizu, sintezu, uopavanje i izvoenje zakljuaka

Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija, oluja ideja


Nastavna sredstva: prirodna, slike, udbenik, kostimi proljetnih cvjetova

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Ponoviti sadraje o zimi i pribliavanju proljea voenim pitanjima.

Metodom asocijacija i tehnikom vrua olovka napisati ta znamo i zimi.

ta elimo znati?

Kada se zima zima razboli, ta e se dogoditi?

Otkrit u vam jednu tajnu. Posluajte!

Najava cilja i zapisivanje na tabli.

Glavni dio

itanje pjesme i emocionalna pauza.

Sarajna analiza pjesme- ukratko.

Uenici itaju pjesmu u sebi i naglas.

Analiza strukture pjesme ( motiv, osjeanja, o emu se govori i poruka pjesme)

Horsko itanje pjesme i uenje reprodukovanjem.

Zavrni dio

Ilustrovanje pjesme

Domaa zadaa: Nauiti pjesmu napamet.

Nastavna jedinica: RKT u stihu: Zima se razboljela

Tip asa: utvrivanje

Opi cilj asa: reprodukovati pjesmu recitovanjem

Zadaci:

obrazovni: izvriti strukturnu analizu pjesme po strofama, stihovima i pjesnikim slikama

odgojni: razumijevanje sadraja analize pjesme i reprodukcija pjesme

funkcionalni: osposobljavanje za samostalno reprodukovanje; analizu, sintezu i uopavanje i izvoenje zakljuaka i miljenja

Nastavne metode: razgovor, demontracija

Oblici rada: frontalni, individualniNastavna sredstva: audiovizuelna

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Ko e objasniti kako izgleda odlazak zime?

Razgovor o odlasku proljea.

Govor cvjetova- igrokaz Proljetni cvjetovi.

Recitovanje pjesme horski.

Najava cilja asa i zapisivanje na tabli.

Glavni dio

Grupni rad.

Strukturna analiza pjesme ( strofe, stihovi, pjesnike slike).

Rimovane rijei, boje, ta vidimo, ta ujemo.

Uenici rade samo stalno i u grupi po strofama.

I grupa 1. strofa; II grupa 2. strofa; III grupa 3. strofa.

Izvjetaj grupa.

Zavrni dio

Individualno recitovanje.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu

Nastavna jedinica: Asja, Fikreta Kenovi- Salihovi

Tip asa: usvajanje novog sadraja

Opi cilj asa: razumijevanje sadraja knjievnog teksta kroz sadrajnu i strukturnu analizu

Zadaci:

obrazovni: razumijevanje sadraja knjievnog teksta u stihu, uoavanje strofe stihova, rime u pjesmi, analiza sadraja pjesme

odgojni: razumijevanje sadraja i poruke pjesme, razvijanje osjeanja ljubavi prema svojoj obitelji, djeci, a posebno nani i djedu

funkcionalni: osposobljavanje uenika za sadrajnu i strukturnu analizu pjesme, sintezu, miljenje i izvoenje zakljuaka, uoavanje i prepoznavanje strukturnih elemenata u pjesmi ( strofa, stih, rima, vizuelni elementi, pjesnike slike)

Nastavne metode: poticajna metoda igrom, tekst metoda, razgovor, demonstracija

Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni

Nastavna sredstva: tekst Asja, papir u boji, flomasteri, teke i kolski pribor

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Igra Pronai svoj par- voditelj govori na slovo, na slovo A!

Uenici ure i hvataju se u parove sa onim uenikom ije ime poinje slovom A. Igrati igru dok ne formiramo sve parove.

Najava cilja asa: Danas itamo pjesmu Asja od Fikrete Kenovi- Salihovi.

Glavni dio

Svi uenici u sebi itaju pjesmu.

Sadrajnu analizu i strukturnu analizu raditi u paru ( dva stiha- jedan par).

Sva pitanja su na str. 54 u itanci.

Parovi imaju ista pitanja i dopune odgovora.

PITANJA:

O emu se govori u tvojim stihovima? Koji je motiv ove pjesme?

Kome je posveena ova pjesma? Kakva osjeanja budi?

Kakva je djevojica Asja? Koliko slogova imaju tvoji stihovi?

Koje se rijei rimuju? ta pjesnikinj poruuje ovom pjesmom?

Parovi piu osobine oko rijei ASJA i izvjetavaju ostaleo svom radu.

Zavrni dio

ta smo nauili?

Pjesma je vea cjelina koja se sastoji od strofa.

Strofa ima manje cjeline koje se zovu stihovi.

Pjesma Asja ima jednu strofu i 10 stihova.

Stihovi se slau u zadnjim slogovima.

Ilustrovanje pjesnikih slika po stihovima.

Domai rad: Napii kome znai sve na svijetu?

Pii mali sastav o onima koje voli!

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu

Nastavna jedinica: Rijeka, Luka Paljetak

Tip asa: obrada

Opi cilj asa: shvatiti znaaj istih rijeka za ivi svijet i razvijanje ekoloke svijesti o zatiit voda

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje sadraja teksta u stihu, strukturu pjesme i njene dijelove

odgojni: razumijevanje sadraja teksta ; razvijanje samostalnosti i sigurnosti u rejavanju postavljenih zadataka

funkcionalni: osposobljavanje za pjesniku analizu i samostalno izvoenje zakljuaka; razvijanje misaone operacije i miljenja

Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija


Nastavna sredstva:slike, enciklopedije, tekst

ARTIKULACIJA ASA

Evokacija- prisjeanje

Vrua olovka- VODA- rad u paru

Oluja mozga- RIJEKA- individualni rad

Pokazujem sliku rijeke- analiza slike

ta mislite o emu emo danasrazgovarati?

Pokuajte sloiti naslov od ovih slova i ime pjesnika

EKARIJ KALU KATLJEAP

Razumijevanje sadraja:

itanje pjesme sa pauzama.

ta msilite ta je bilo dalje?

itanje strofa (uoavanje broja strofa i stihova).

Podjela na grupe:

I grupa: 1. strofa

II grupa: 2. strofa

III grupa: 3. strofa

IV grupa: 4. strofa

V grupa (inkluzija): slaganje rijei oko teme RIJEKA.

Zadaci za grupe:

Koliko stihova ima tvoja strofa?

Koje se rijei rimuju?

Koje boje viid u rijeima?

Koja osjeanja u tebi izaziva pjesma dok ita strofu?

Na listu grupe nacrtak ono to vidi dok itate strofu!

Izvjetavanje grupa.

NEPOZNATE RIJEi

bro- znaka koja slui kao nakit

lopo- barska biljka

trajna- frizura sitnih i krupnih kovrda

valovi, talasi: dijelov rijeke koje pravi vjetar

alasi- ribari

izvor- mjesto gdje izvire rijeka

u pjesmi se govori o rijeci.

Rijeka- pjesma ima etiri strofe.

I strofa: 10 stihova

II strofa: 8 stihova

III strofa: 6 stihova

IV strofa: 13 stihova

Poreenje- pjesnika oznaka kojom se stvari, biljke ili ivotinje uporeuju sa ljudima.


Nastavna jedinica: Rad u knjievnom tekstu: Rijeka

Tip asa: kombinirani

Opi cilj asa: razviti kulturu izraavanja kod uenika i reprodukovanje teksta

Zadaci:

obrazovni: nauiti uenike da reprodukuju tekst, uoe pjesnike slike i ilustruju ih

odgojni: razumijevanje sadraja pjesme i razvijanje samostalne navike za rjeavanje postavljenih zadataka

funkcionalni:osposobljavanje za samostalno izvoenje zakljuaka i i znoenja svojih stavova

Nastavne metode: opisivanje, intervju, razgovor, ilustracija, oluja mozga


Nastavna sredstva: crtei, tekst

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Evokacija: ta znamo o rijeci?

Metoda oluje mozga.

Koliko strofa ima naa pjesma Rijeka? Koliko stihova? Kakve boje smo upoznali itajui pjesmu?

Kakvo osjeanje u vama izaziva pjesma? Koja vrsta rijei je ova rije rijeka?

Glavni dioRazumijevanje sadraja:

I grupa: Odredi imenice u pjesmi.

II grupa: Pronai predmete u pjesmi.

III grupa: Pronai pojave u pjesmi.

IV grupa: Pronai rijei koje pokazuju bia.

V grupa- inkluzija- slikati.

Frontalni razgovor- itanje strofa.

Svaka grupa zamiri i zamisli svoju sliku. Pjesnik je opisao sliku rijeke i doarao je rijeima, pa se takva slika zove PJESNIKA SLIKA.

Svaka grupa oslikava svoju pjesniku sliku.

Zavrni dio

ta smo nauili?

Izvjetavanje grupa:

Pjesnike slike pjesnik oslikava rijeima. U nama izaziva osjeaj sree.

Pjesnike slike:

1.Rijeka u sandalama- hoda.

2. Igranka nou sa valovima.

3. Ujutru rijeka hoda bosa.

4. Rjeka i val na balu.

5. Zaspala rijeka.

6. More i rijeka zagrljeni se bude.

Domaa zadaa: Nauiti recitovati pjesmu.


Nastavna jedinica: List na putu, ukrija Pando


Opi cilj asa: itanje teksta u stihu sa razumijevanjem sadraja

Zadaci:

obrazovni: upoznavanje knjievnog teksta u stihu, analiza sadraja pjesme, uoavanje i formiranje pojmova- pjesma- strofa- stih

odgojni:razumijevanje sadraja teksta pjesme, razvijanje njenih osjeaja, ljubavi i prijateljstva prema prirodi

funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju i prepoznaju pojmove u pjesmi; osposobljavanje uenika za samostalnu analizu, sintezu, zakljuivanje i miljenje

Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija, deskriptivna metoda

Oblici rada: grupni, u paru, frontalni, individualni

Nastavna sredstva: prirodno lie, napravljeno lie, flomasteri, kola papir, tanji karton, slagalice od papira

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio

Posmatranje lia iz prirode- opisivanje i razgovor o jeseni.

Igra Boje jeseni.

Objanjenje igre: djeca biraju aplikacije lia po boji. Tako formiramo grupe. Svaka grupa tr

pripreme bos

Documents