Download - Psihologija-obrazovanje 1
Psihologija odgoja i obrazovanjaDr.sc. Ana Kurtović, viša asistentica
Filozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za psihologiju
Plan predavanja
• Definicija psihologije odgoja i
obrazovanja
• Vrste istraživačkih nacrta
• Vrste testova
– Testovi znanja
Uvod
• Povijesni dio-uručak
• Što je pedagoška psihologija?-uručak
• Pedagoška psihologija i druge
psihologijske discipline-uručak
Što je psihologija obrazovanja?
Koji su efikasni načini učenja?
Kako motivirati učenike?
Zašto su neki učenici bolji od drugih? Koja obilježja tome pridonose?
Kako poučavati čitanje, pisanje, aritmetiku…?
Što čini dobrog nastavnika?
Je li bolje učiti sam ili u grupi?
Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loše za učenike?
… psihologija obrazovanja pokušava dati odgovor na ova, a i
brojna druga pitanja o procesima učenja i poučavanja,
faktorima koji djeluju na te procese, te načinima na koje se
učenje i poučavanje mogu unaprijediti
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Evo i definicija…
Psihologija obrazovanja grana je psihologije
koja istražuje i proučava psihološku stranu
procesa odgoja i obrazovanja
(Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković:
Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)
Dijeli se na:
psihologiju učenja
psihologiju poučavanja
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Što je psihologija obrazovanja?
Psihologija obrazovanja obuhvaća spoznaje i teorije iz područja:
UČENJA I MOTIVACIJE
RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA
PSIHOLOŠKOG MJERENJA I PROCJENE – znanja, sposobnosti,
osobina ličnosti, motivacije
Istraživanja u području psihologije obrazovanja:
unaprjeđuju teoriju –teorije učenja i poučavanja, motivacije i sl.
unaprjeđuju praksu – kako učenje i poučavanje učiniti što efikasnijim
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Što će nam psihologija obrazovanja?
Što nam kažu sami učenici… istraživanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj školi
(Baranović i sur., 2006)
sudjelovalo 2674 učenika prosječne dobi 14 godina - 1322 učenice, 1345 učenika
procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:
Zanimljiv
Razumljiv
Težak
Koristan u sadašnjem životu
Važan za budući život
Zanimljivost
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik
BiologijaZemljopis
PovijestLikovna kultura
VjeronaukFizika
MatematikaTehnička kulturaGlazbena kultura
KemijaHrvatski jezik
Ukupni uzorak
Učenice
Učenici
Razumljivost
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kultura
VjeronaukZemljopis
Biologija
Likovna kultura
Povijest
Tehnička kulturaGlazbena kultura
Strani jezik
Hrvatski jezik
FizikaMatematika
Kemija
Ukupni uzorak
Učenice
Učenici
Lakoća
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronauk
Likovna kulturaGlazbena kulturaTehnička kultura
ZemljopisBiologijaPovijest
Strani jezikFizika
Hrvatski jezikKemija
Matematika
Ukupni uzorak
Učenice
Učenici
Korisnost
1 2 3 4 5 6 7
Strani jezikMatematika
Tjelesna i zdravstvena kulturaHrvatski jezik
ZemljopisBiologija
VjeronaukFizika
PovijestTehnička kultura
KemijaGlazbena kultura
Likovna kultura
Ukupni uzorak
Učenice
Učenici
Važnost
1 2 3 4 5 6 7
Strani jezikMatematika
Hrvatski jezikZemljopis
Tjelesna i zdravstvena kulturaBiologija
VjeronaukFizika
PovijestTehnička kultura
KemijaGlazbena kultura
Likovna kultura
Ukupni uzorak
Učenice
Učenici
Što kažu učenici na nacionalnim ispitima?
• Bezinović i sur., 2006 ispitivali važne aspekte iskustva
učenika sa školskim učenjem:
Motivacija za učenje predmeta
Percepcija osobne kompetentnosti za učenje
predmeta
Podrška nastavnika
Angažman na nastavi
Vještine učenja
Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u školiukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 69,5 49,0 34,2 53,3 60,1 73,8 77,7 43,8 57,2
DA 30,5 51,0 65,8 46,7 39,9 26,2 22,3 56,2 42,8
Zanima me gradivo koje učim u ovom predmetuukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 57,2 38,7 26,6 46,5 45,2 60,2 62,9 31,4 45,5
DA 42,8 61,3 73,4 53,5 54,8 39,8 37,1 68,6 54,5
Intrinzična motivacija
Ovaj predmet učim samo zbog ocjeneukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 48,4 60,8 82,6 61,9 49,9 39,6 36,8 75,4 57,3
DA 51,6 39,2 17,4 38,1 50,1 60,4 63,2 24,6 42,7
Znanja iz ovoga predmeta bit će mi potrebna u budućnostiukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 28,8 14,3 1,5 11,7 42,0 54,9 53,3 4,3 25,4
DA 71,2 85,7 98,5 88,3 58,0 45,1 46,7 95,7 74,6
Ekstrinzična (instrumentalna) motivacija
Ovaj predmet mi općenito dobro ideukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 51,9 22,5 19,7 30,2 28,9 46,9 57,6 19,7 35,0
DA 48,1 77,5 80,3 69,8 71,1 53,1 42,4 80,3 65,0
Lako svladavam novo gradivo ovoga predmetaukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 44,6 12,8 15,5 24,9 19,6 37,9 48,7 14,5 27,4
DA 55,4 87,2 84,5 75,1 80,4 62,1 51,3 85,5 72,6
Percepcija osobne kompetentnosti
za učenje predmeta
Učenje
Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta
ukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 52,4 98,2 86,6 87,7 98,9 86,0 76,0 98,1 82,8
DA 47,6 1,7 13,4 12,3 1,1 14,0 24,0 1,9 17,2
Ono što učim, pokušavam povezati s vlastitim iskustvom,
događajima u životu ukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 67,5 48,7 42,6 48,8 45,7 53,4 53,3 42,4 51,7
DA 32,5 51,3 57,4 51,2 54,3 46,6 46,7 57,6 48,3
Koristim računalo ili internet za učenje ovog predmetaukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 67,3 32,3 37,7 52,9 46,2 58,1 55,9 6,3 45,2
pone
kad27,6 54,0 46,9 41,7 47,1 36,5 36,8 27,7 40,3
često 5,1 13,7 15,4 5,4 6,7 5,5 7,4 66,0 14,5
Što pokazuje PISA?
međunarodno istraživanje jezične, matematičke i znanstvene pismenosti PISA pokazuje da:
učenici koji imaju veći interes za matematiku i koji u njoj više uživaju (intrinzična motivacija) postižu bolje rezultate
učenici koji više vjeruju u svoju sposobnost za učenje matematike (matematičko samopoimanje) postižu bolje rezultate
čak 67% učenika ne slaže se s tvrdnjom “Na satu matematike razumijemčak i najteže gradivo”
čak 50% dječaka i 60% djevojčica izjavljuje da često brinu da će im satovi matematike biti preteški i da će dobiti loše ocjene (anksioznost vezana uz matematiku)
Što pokazuje PISA?
• u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi put
je sudjelovala i Hrvatska
• prema rezultatima iz područja matematičke pismenosti
Hrvatska je 36. od 57 zemalja
• Bolji rezultat postigli su:
– dječaci u odnosu na djevojčice
– djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim statusom
I mi konja za trku imamo!
• 1859. Časopis Napredak1991. Napredak:
časopis za pedagogijsku teoriju i praksu.
Poznati psiholozi
• Ramiro Bujas
• Zoran Bujas
– Dokimologija
• Ivan Furlan
– Ubrzano napredovanje darovitih
učenika, tzv. Akceleracija, te
Konstrukcija jednominutnog ispita glasnog čitanja
(brzina čitanja)
Metode istraživanja psihologije
obrazovanja
Vrste istraživačkih nacrta
• Deskriptivna istraživanja
• Pregledna ili anketna istraživanja
• Korelacijska istraživanja
• Komparativna istraživanja
• Kauzalna-eksperimentalna istraživanja
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Ljestvice procjene (PROFNAD)Procjena nadarenih-nastavnička procjena
Indikativne osobine ponašanja Ocjena
1 2 3 4
Učenik ima za svoju dob neuobičajeno
razvijen rječnik. Govor mu je karakteriziran
preciznim stilom, bogatstvom izraza,
elaboracijom i tečnošću.
Učenik pokazuje izvanredan osjećaj za
prostorne odnose. Ima sposobnost uočavanja
malih razlika ili sličnosti u oblicima,
sposoban je brzo i jasno percipirati objekte
na osnovi malog broja podataka.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Vrste testova i nizova zadataka
objektivnog tipa (ZOT)
• S obzirom na predmet mjerenja
razlikujemo:
– Testove znanja
– Testove ličnosti
– Testove sposobnosti• Testovi senzornih sposobnosti
• Testovi psihomotornih sposobnosti
• Testovi intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni učenicima
• Povratna informacija
– Podaci o stvarnom znanju i napredovanju
– Jesu li strategija učenja odgovarajuće?
– Dati komentar na što bi se učenik trebao
dodatno usmjeriti
• Selekcija
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni učenicima
• Motivacijska svrha
– Pov. informacija može djelovati poticajno
– Češće i kraće provjere znanja bolje od rijetkih
i dugih pismenih ispita
• Vrednovanje (evaluacija)
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni nastavnicima
Evaluacija napredovanja učenika važna je iz DVA
razloga:
• daje informaciju o postignutoj kompetentnosti iz
pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u
kojem stupnju postignuti postavljeni ciljevi poučavanja
• omogućuje nastavniku važnu povratnu informaciju o
poučavanju kako bi mogao donositi obrazovne odluke
i prilagođavati ciljeve i poučavanje predznanju
studenata
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima
• Formativna provjera– praćenje napredovanja učenika;
– vrednovanje predznanja i planiranje pouke (npr. grupiranje prema predznanju)
• Sumativna provjera:– evaluacija znanja nakon pouke-ocjenjivanje
učenika;
– pokazuje djelotvornost pouke
– planiranje poučavanja (dopunska nastava, ponovna obrada pojedinog gradiva)
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima
• Dijagnostička provjera
– teškoće u učenju,
– manjkave strategije učenja
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Procjenjivanje znanja
• Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je
zadaća da pronađe najprikladnije načine
prosuđivanja i ocjenjivanja (Zoran Bujas)
• Školska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja
i procjenjivanja učeničkih postignuća • na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5.
• Cilj joj je postići što objektivnije mjerenje znanja
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Procjenjivanje znanja
• Brojevi se uvijek čine najboljim ili barem
najelegantnijim rješenjem jer izgledaju
jednostavni i nedvosmisleni.
Međutim...
• Je li to baš tako? Jesu li zaista ocjene
realistične, valjane i pouzdane procjene
znanja učenika?
• Mnogi slučajevi pokazuju da to baš i nije
tako!
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Procjenjivanje znanja
• Problemi:
– Nastavnik je istovremeno mjerni
instrument i procjenjivač (mjerilac)
– Čovjek se pokazao lošim mjernim
instrumentom
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Čimbenici koji utječu na
procjenjivanja znanjaPrema Grginu, to su:
1.faktori oblikovanja odgovora koji uključuju:
jasnoću odgovora
verbalne sposobnosti učenika
vještine opažanja reakcija nastavnika
sposobnosti ili vještini čitanja svih onih poruka oko sebe. Npr. praćenje lica nastavnika ili gesti kojima on odobrava ili se protivi određenom odgovoru
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Čimbenici koji utječu na
procjenjivanja znanjaprilagođavanje odgovaranja i emocionalna otpornost učenika
Jaka uzbuđenost blokira kognitivne funkcije, dovodi do otežanog razumijevanja, sporijeg mišljenja, gubitaka sjećanja.
Tjelesno se osjeća drhtavica znojenje dlanova, bljedilo lica
Uz to ispit je često javan nastup ispred cijelog razreda
Emocionalno otporniji učenici bolje prolaze na ispitima
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Čimbenici koji utječu na
procjenjivanja znanja2. subjektivni faktori nastavnika uključuju:
osobnu jednadžbu (različite interne kriterije procjene);
halo-efekt (utjecaj općeg dojma o učeniku na procjenu);
logičku pogrešku (ocjenjivač misli da su značajke koje procjenjuje logički povezane, npr. povezanost sadržaja fizike s matematikom);
pogrešku sredine (tendenciju davanja srednjih ocjena);
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Čimbenici koji utječu na
procjenjivanja znanja
pogrešku diferencije (tendenciju da se
znanje razlikuje pretjerano i
neopravdano),
pogrešku kontrasta (prethodno izuzetno
dobar ili loš odgovor čini sljedeći
odgovor lošijim, odnosno boljim nego što
objektivno jest), i
tendenciju prilagođavanja kriterija
ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Čimbenici koji utječu na
procjenjivanja znanja3. faktori tehnike ispitivanja uključuju:
aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja uglavnom ispituje prepoznavanje sadržaja i procjenjuje znanje.
Nastavnik nakon što je postavio pitanje, različitim dodatnim potpitanjima i objašnjenjima navodi na točan odgovor-precjenjuje znanje
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Čimbenici koji utječu na
procjenjivanja znanja Izuzetno pasivan nastavnik (šuti i čeka
odgovor)
ispituje dosjećanje, podcjenjuje znanje, a precjenjuje vještine i sposobnosti.
Kvaliteta odgovora učenika ovisi o znanjima ali i njegovoj sposobnosti da se aktivno izrazi
O emocionalnoj otpornosti u ispitnim situacijama
Sugestivnost pitanja i slučajan izbor pitanja,također je jedan od faktora tehnike ispitivanja.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Primjer: Osobna jednadžba nastavnika
0
2
4
6
8
10
12
14
16
1 2 3 4 5
15
8
4
21
Strog nastavnik
Broj učenika
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Primjer: Osobna jednadžba nastavnika
0
2
4
6
8
10
12
14
16
1 2 3 4 5
12
4
8
15
Blag nastavnik
Broj učenika
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Primjer: Osobna jednadžba nastavnika
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1 2 3 4 5
3
6
10
6
3
Umjeren nastavnik
Broj učenika
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Vrijeme trajanja usmenog
ispita
• 1961: Bujas i Grgin
• Utvrdili su da je u višim razredima OŠ
optimalno vrijeme trajanja ispita 6
minuta..
• Vrlo kratko ispitivanje (npr. 3 min) s
malim brojem informacija kao i duže
ispitivanje (15, 20, 25 min) smanjuju
točnost ispitivanja!
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Vrijeme trajanja usmenog
ispita
• Kratka ispitivanja su loša jer je malo
informacija.
• Duga ispitivanja su loša jer je previše
informacija i teško je donijeti pravu ocjenu
• Kada ima više informacija – nastavnik je
više pod utjecajem prvih i posljednjih
informacija.
• Postoji tendencija da se središnje
informacije zanemare ili podcijene. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Kako povećati objektivnost
provjere znanja?
KORIŠTENJEM TESTOVA i NIZOVA
ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA!
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Da bi neko mjerenje bilo valjano, mjerni
instrument ne smije imati nikakvog utjecaja na
mjerenje!!!
• Valjano – da zaista mjeri baš ono za što je
namijenjeno – znanje, a ne sposobnost ili čuvstvenu
otpornost učenika
• Objektivno – da ne ovisi o nastavniku i njegovim
interpretacijama, raspoloženjima i sl.
• Pouzdano – da je stabilno u vremenu i da se u više
mjerenja dobivaju isti ili slični podaci.
• Osjetljivo – da se s mjerenjem uspijevaju razlikovati
pojedinci u varijabli koja se mjeri. Npr. da ispitivanjem
znanja ne dobiju svi petice, već da se uspiju razlikovati
učenici s obzirom na stupanj znanja.Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Mjerenje znanja
• Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjen utjecaj subjektivnih čimbenika o kojima smo govorili pri procjeni znanja.
• Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomoću nizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomoću testova znanja.
• Zadaci objektivnog ispitivanja znanja primarno služe za praćenje napredovanja učenika a testoviznanja na formalnim ispitima nakon određenog obrazovnog perioda (npr. na kraju školske godine).
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
• Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se ne
razlikuju jer sadrže iste vrste zadataka
objektivnog tipa.
ALI
• Testovi znanja
• razlika od ZOT u unaprijed
određenim kriterijima i normama
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Prednosti i nedostaci ZOT
PREDNOSTI NEDOSTACI
mjere znanje
objektivni su, i
ekonomični: za kratko
vrijeme mogu se ispitati velik
broj učenika, te su brzi za
ispravljanje.
ispituje se uglavnom
poznavanje činjenica;
ne mogu se postavljati
potpitanja anksioznim i
nesnalažljivim učenicima;
skupi, dugo se izrađuju i
lako postaju poznati.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Testovi znanja
• Testovi znanja su takvi standardni postupci kojima se
kod ispitanika izazivaju reakcije znanja.
• Očitovani učinci tih reakcija zatim se procjenjuju i
mjere.
• Testove znanja treba razlikovati od testova
sposobnosti .
• Testovi sposobnosti ispituju i mjere uglavnom
mogućnosti učenika za uspješno obavljanje različitih
aktivnosti.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Testovi znanja
• Testovi znanja sastoje se od manjeg ili većeg
broja zadataka koje učenici najčešće rješavaju
pismeno.
• Ono po čemu se testovi znanja razlikuju od
tradicionalnog usmenog ili pismenog izlaganja
isključuju utjecaj svih onih subjektivnih
faktora nastavnika ocjenjivača koji inače znatno
utječu na ocjenu.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Testovi znanja
• Razlikujemo:
– Normativne
– Kriterijske
• Dva kraja istog kontinuma, a ne razdvojeni
oblici.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Normativni testovi znanja
• Svrha: što bolje razlikovanje ispitanika
• Procjena pojedinačnih rezultata prema
unaprijed određenim normama
– norme prema pilot ispitivanjima
– zadaci prosječne težine – 50% uspijeva riješiti
• Diskriminativnost• Razlika između kriterijske grupe 25% najboljih i
kriterijske grupe 25% najlošijih učenika
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Kriterijski testova znanja
• Svrha: što bolje opisivanje stečenih znanja
• preduvjet: unaprijed određeni obrazovni
kriteriji
• apsolutna mjera postignuća
• Kriterij za evaluaciju zadataka• usporedba učinka prije (do 20%) i nakon
poučavanja (više od 90%)
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Usporedba kriterijskih i
normativnih testova
OBILJEŽJE NORMATIVNI
TESTOVI
KRITERIJSKI
TESTOVI
Gradivo Veće cjeline Detaljna provjera
manjih cjelina
Težina zadataka Najviše zadataka
prosječne težine
Zadaci prilagođeni
karakteristikama
gradiva
Interpretacija
rezultata
U odnosu na druge
učenike (u razredu)
U odnosu na cilj i
zadatke nastave
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Nedostaci normativnih i
kriterijskih testova
• Normativni testovi:• rezultat ne govori o količini znanja
• razvija se kompetitivnost
• ne pokriva obrazovne ciljeve
• ograničava se na količinu (znanja i neznanja)
• Kriterijski testovi:• ne omogućava usporedbu s vršnjacima
• teško očekivati da nastavnici dovoljno poznaju obrazovne ciljeve
• teško je točno definirati kriterije (razumijevanja)
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Vrste zadataka
• Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste se različiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristično da odgovori mogu biti jednoznačno interpretirani i objektivno vrednovani kao točni ili netočni. Postoje:
– zadaci dosjećanja i dopunjavanja;
– alternativni zadaci;
– zadaci višestrukog izbora;
– zadaci s dva tipa kriterija izbora;
– zadaci ispravljanja;
– zadaci sređivanja;
– zadaci povezivanja;
– esejski zadaci.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci dosjećanja i
dopunjavanja• To su pitanja koja traže kratak odgovor od jedne
do nekoliko riječi, npr.
• “Kako se zove dio mozga zadužen za pamćenje?”
• Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovršene tvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je točno navedeno koliko se riječi traži.
• Primjer nedovršene tvrdnje je:
• ”Mali mozak zadužen je za_________.”
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci dosjećanja i dopunjavanja
– Prednosti
• nema pogađanja
• lako se sastavljaju
• ekonomičnost
– Nedostaci
• problem objektivnosti
• neekonomični (za korigiranje)
• ne odražavaju razumijevanje gradiva
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Alternativni zadaci
• Predstavljaju tvrdnje za koje se traži procjena
točnosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i ne
smiju se sastojati od dijelova koji su točni i dijelova
koji nisu točni. Preporuča se izbjegavanje složenih
rečenica.
• Primjer alternativnog zadatka je:
a) Temperament je urođen DA NE
b) Hipomnezija je poremećaj ličnosti DA NE
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Alternativni zadaci
– Prednosti
• ekonomičnost (u ispravljanju)
• mogu dati informaciju o razumijevanju
– Nedostaci
• mogućnost dvosmislenosti
• pogađanje (50%) – korekcija!
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci višestrukog izbora
• Tvrdnje uz koje je predloženo više odgovora, najčešće 4 – 5 i od učenika se traži da izaberu jedan odgovor.
• Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se može tražiti točan odgovor među netočnima, netočan među točnima, uzrok među posljedicama i dr.
• Svi predloženi odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i traženi odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj značajki (dužinom ili značenjem).
• Mjesto traženog odgovora treba varirati.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
• Primjer :
• Jedina metoda koja nam omogućava
spoznavanje uzorka i posljedica pojava je:
• a) eksperiment
• b) introspekcija
• c) anketa
• d) opažanje u prirodnim uvjetima
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci višestrukog izbora
– Prednosti
• fleksibilni
• manja mogućnost pogađanja
• može ispitivati razumijevanje
– Nedostaci
• nisu jednostavni za konstrukciju
• zauzimaju prostor (na papiru) – nove
tehnologije
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci s dva kriterija izbora
• U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od učenika se zahtijeva da niz podataka koje zadatak sadrži razvrstava prema dvama kriterijima izbora.
• Primjer:
• Među dolje navedenim riječima potcrtaj poremećaje
ličnosti a zaokruži one riječi koje se odnose na poremećaj pamćenja.
hipomnezija sangvinik
fuga hipohondrija
afekt paramnezija
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci ispravljanja
• Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje pogrešaka.
• Ispitivanje znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i matematiketreba paziti da broj pogrešaka ne učini rečenicu ili odlomak nerazumljivim.
• Sastoje od jedne ili više rečenica u kojima su pogrešno napisane riječi. Ispitanikova je zadaća da ispravi riječi s pogreškom.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
• Primjer:
• Je li majka bolestna?
• Majka upita Ivana dali je bijo u školi.
• Avion je preljetao iznad naše kuče.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci ispravljanja
– Prednosti
• pogodni za ispitivanje viših razina
obrazovnih ciljeva
– Nedostaci
• zbog previše (namjerno unesenih)
pogrešaka rečenice mogu biti
nerazumljive
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci sređivanja
• Zadacima ispravljanja slični su zadaci sređivanja.
• Učenik po nekom načelu treba srediti podatke koji se navode u zadatku.
• Elementi koji se sređuju moraju biti jednako važni i međusobno koordinirani.
• Sastoje se od niza pojava ili činjenica koje treba poredati s obzirom na neki kriterij, npr. vremenski slijed.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
• Primjer:
• Označi ispod svake navedene tvari brojkama od
1 do 5 red put živčanog impulsa.
• Oko----aferentni neuron-----eferentni neuron----
mišić-----mozak
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci sređivanja
– Prednosti
• lako se sastavljaju
• pogodni za ispitivanje viših razina
obrazovnih ciljeva
– Nedostaci
• zauzimaju dosta prostora
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci povezivanja
• Povezivanje članova dvaju nizova riječi ili rečenica.
• Dužina nizova ne smije biti jednaka- visoka vjerojatnost pogađanja pri povezivanju posljednjih članova nizova.
• Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o tome da broj elemenata koji se povezuju ne bude manji od četiri para ni veći od šesnaest parova.
• Prikladni su za ispitivanje i mjerenje učeničkih znanja iz većine školskih predmeta.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
• Primjer:
• Poveži granu psihologije i predmet istraživanja:
• a) psihologija rada
• b) pedagoška psihologija
• c) biološka psihologija
• 1. istražuje centre psihičkih funkcija
• 2. vrši profesionalnu selekciju i orijentaciju
• 3. ispituje načine ocjenjivanja
• 4. ispituje promjene tijekom razvoja
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Zadaci povezivanja
– Prednosti
• pogodni za ispitivanje viših razina
obrazovnih ciljeva
– Nedostaci
• zauzimaju dosta prostora
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Esejski zadaci
• U pismenom se ispitivanju esejski zadaci
primjenjuju kada se želi procijeniti sposobnost
učenika da sagledaju složene probleme koji mogu
zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u
taksonomiji intelektualnih zadataka (znanje,
razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i
evaluacija).
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
• Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovora
učenika i procjenjivanje pismenih odgovora na
esejska pitanja ima loše metrijske karakteristike.
• Osim toga, problem je i u tome što s nekoliko
opširnih zadataka ne možemo ispitati poznavanje
cijeloga područja.
• Također, odgovore je teško ispravljati, a
ispravljanje je dugotrajno.
Esejski zadaci
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Vrste zadataka u testovima znanja
1 ZNANJE
• prepoznavanje informacija
Sastavi popis, imenuj, zapamti, zabilježi,
ponovi, ispričaj, prisjeti se, izvijesti.
2 RAZUMJEVANJE
• shvaćanje informacija
Opiši, objasni, identificiraj , izvijesti,
razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj,
smjesti.
3 PRIMJENA
• u rješavanju problema.
Izloži, vježbaj, primjeni, ilustriraj, izvedi,
prevedi, protumači, intervjuiraj, pokaži.
4 ANALIZA
• razdvajanje informacija
kako bi se prilagodile
situacijama.
Razluči, usporedi, napravi inventuru, riješi,
napravi dijagram, eksperimentiraj,
diferenciraj.
5 VREDNOVANJE
• prosuđivanje korisnosti.
Izaberi, prosudi, predvidi, procjeni, odredi
prioritete, vrednuj, izmjeri.
6 SINTEZA
• primjena informacija radi
poboljšanja kvalitete
Predloži, organiziraj, kreiraj, poveži,
pripremi.
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Metode ocjenjivanja
• Na temelju
– normalne distribucije
– apsolutnih standarda
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Metode ocjenjivanja
Normalna distribucija
• U koliko se radi o standardnim školskim
ocjenama (1-5)• nedovoljan (1) dobiva 10% najlošijih učenika
• dovoljan (2) dobiva 20% sljedećih
• dobar (3) dobiva 40% srednjih
• vrlo dobar (4) dobiva 20%
• odličan (5) dobiva samo 10% najboljih
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Metode ocjenjivanja
Normalna distribucija
• Nedostaci:• premali broj učenika u razredu
• ne govore o pravom znanju učenika
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Metode ocjenjivanja
Apsolutni standardi
• Zahtijevaju poznavanje prihvatljive razine kompetentnosti učenika
• Primjer:
• odličan (5) uradak 91% i više
• vrlo dobar (4) uradak 81-90%
• dobar (3) uradak 71-80%
• dovoljan (2) uradak 61-70%
• nedovoljan (1) uradak ispod 60%
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Metode ocjenjivanja
Apsolutni standardi
• Prednost• ocjene se dobivaju na osnovi znanja (točnih
odgovora)
• nema ograničenja za pojedine ocjene
• učenik ne dobiva lošu ocjenu zato što je lošiji od drugih
• Nedostaci• proizvoljnost i neopravdana promjena kriterija
(previše dobrih ocjena!)
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Povećavanje kvalitete metrijskih
osobina testova
• preciziranjem standarda (HNOS, državna matura?)
• usklađivanje standarda među nastavnicima
• jasno određivanje ciljeva poučavanja
• nezavisno procjenjivanje svakog odgovora učenika
• unaprijed određeni kriterij
• ....
• esejski zadaci – primjer variranja ocjena u
rasponu cijele skale
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
VJEŽBA
• Osmislite 5 pitanja različitog tipa (iz svog
područja), vodeći računa o prozicijama,
prednostima i nedostacima svakog tipa
zadatka
Prema: Vizek Vidović, Vlahović-
Štetić, Rijavec i Miljković, 2003
Pitanja za raspravu
• Učenje za ocjenu?
• Unaprijed određen kriteriji?
• Motivacijski aspekt ocjenjivanja?
• Dugoročni efekti učenja – kako to postići?
• Konstrukcija testova:– koji testovi najbolji?
– kako postići dobre metrijske osobine testova?• Slučajno pogađanje
• Objektivnost
• Pouzdanost
• Norme
Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003