S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA
ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKE
ŽUPANIJE/KANTONA
ZA RAZDOBLJE 2017. - 2020.
Mostar, studeni / novembar 2016.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA
ŽUPANIJA-KANTON
Ministarstvo zdravstva, rada
i socijalne skrbi
M O S T A R
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI
KANTON
Ministarstvo zdravstva, rada
i socijalne zaštite
2
S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA
ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA
ZA RAZDOBLJE 2017. - 2020. GODINE
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................. 5
2. ZAKONSKI OKVIR ..................................................................................................................... 6
3. VIZIJA ........................................................................................................................................... 7
3.1. Ključne vrijednosti ..................................................................................................................... 7
3.2. Svrha djelovanja ......................................................................................................................... 8
3.3. Strategijski izazovi ..................................................................................................................... 8
4. MISIJA ........................................................................................................................................... 8
5. ZDRAVSTVENO STANJE PUČANSTVA I ORGANIZACIJA PZZ U HNŽ/K ................... 8
5.1. Zdravstveno stanje stanovništva ............................................................................................. 10
5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko – neretvanske županije/kantona u
2015. godini ................................................................................................................................... 12
5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi ............................................................................................ 13
5.4. Bolnička zdravstvena zaštita ................................................................................................... 13
5.5. Primarna zdravstvena zaštita .................................................................................................. 14
5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNŽ/K ................................... 15
6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANCIJSKIH SREDSTAVA U ZDRAVSTVENOM
SEKTORU U HNŽ/K .......................................................................................................................... 18
7. PEST analiza ................................................................................................................................ 22
8. SWOT analiza .............................................................................................................................. 22
9. STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................................... 26
3
POPIS TABLICA:
Tablica broj 1: Broj stanovnika po općinama na području HNŽ/K
Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNŽ/K prema pripadajućim općinama u
razdoblju od 2011. do 2015. godine
Tablica broj 3: Registrirana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNŽ/K u
2015. godini
Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNŽ/K za 2015.
godinu / stopa na 1.000 stanovnika
Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko neretvanske
županije/kantona u 2015. godini
Tablica broj 6: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Sveučilišna klinička bolnica Mostar
Tablica broj 7: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić''
Mostar
Tablica broj 8: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Opća bolnica Konjic
Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNŽ/K: prikaz zdravstvenih
ustanova u kojima djeluje obiteljska medicina, broj ambulanti obiteljske
medicine, broj ordinacija i broj radnih timova obiteljske medicine
Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNŽ/K u 2015.
godini
Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška financijskih sredstava u sektoru zdravstva
prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNŽ/K koji je
izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
POPIS GRAFIKONA:
Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu na području HNŽ/K
Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sustavu
HNŽ/K u 2015. godini
Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNŽ/K u tijeku 2015. godine
Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNŽ/K u tijeku
2015. godine
4
UVODNA RIJEČ MINISTRA
Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-neretvanske
županije/kantona za razdoblje 2017. - 2020. godina predstavlja prvu Strategiju Ministarstva
zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K. Usvajanje ovog dokumenta omogućuje početak
reforme zdravstva u HNŽ/K u skladu s Akcijskim planom Vlade HNŽ/K za realiziranje
reformske agende za Bosnu i Hercegovine za razdoblje 2015. - 2018. godina.
Ovaj dokument se temelji na Ustavnim ovlastima, kao i zakonskim i pod zakonskim aktima iz
oblasti zdravstva u Federaciji BiH i predstavlja ključni dokument za razvoj zdravstvenog
sustava u HNŽ/K.
On omogućava detaljnu analizu ciljeva i utvrđivanje prioritetnih aktivnosti za njihovo
realiziranje za razdoblje od 4 godine.
Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K koji će
osigurati odgovarajuće ljudske, materijalne, tehničke i druge resurse koji mogu odgovoriti
postavljenim ciljevima. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K i Vlada HNŽ/K
imati će ulogu nadzora nad provedbom strateških ciljeva.
Ciljevi, mjere i aktivnosti kao i nositelji aktivnosti i indikatori izvedbe biti će utvrđeni
godišnjim operativnim planovima s jasnim rokovima izvedbe i procjenom potrebnih
financijskih sredstava.
Izrada godišnjih planova rada osigurava dinamičan i promjenjiv okvir koji će se prilagođavati
stvarnim mogućnostima resursa kojima će biti moguće raspolagati u danom trenutku.
Godišnjim planovima rada koji će se razvijati na temelju Strategije, odredit će se operativni
ciljevi.
Strategija obuhvaća i indikatore za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva čijom analizom
ćemo stvoriti temelj za pokretanje novog ciklusa planiranja.
Reforma zdravstva predstavlja ozbiljan i dugotrajan proces čije pozitivne rezultate treba
očekivati protekom određenog razdoblja. Očekujem da će se provedbom reforme zdravstva
sukladno ovoj Strategiji, sustav zdravstva u HNŽ/K postaviti na održive temelje, a kvaliteta
pružanja zdravstvenih usluga biti prepoznatljiva i u široj regiji.
M I N I S T A R
dr. sc. Goran Opsenica
5
1. UVOD
Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-neretvanske
županije/kantona / kantona za razdoblje 2017. - 2020. godina (u daljnjem tekstu: Strategija)
predstavljati će krovni dokument za usmjeravanje razvoja zdravstva u predloženom razdoblju
kao i podlogu za donošenje odluka i politika u zdravstvu.
Strategija će ponuditi jasne mjere i aktivnosti koje treba postići u određenom razdoblju, a
kojima će se postići dostupnija, učinkovitija, financijski održiva i kvalitetnija zdravstvena
zaštita.
Strateško opredjeljenje je da se oko 80% svih zahtjeva za zdravstvenom zaštitom treba
zadovoljiti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, te tako smanjiti upućivanje na više i
skuplje razine.
Glavni cilj reforme zdravstvene zaštite je poboljšanje zdravlja pučanstva i zadovoljstva
korisnika usluga kroz univerzalnu, učinkovitu, kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu
zdravstvenu zaštitu.
Temeljni ciljevi zdravstvene politike su:
- Očuvanje i unaprjeđenje zdravstvenog stanja pučanstva u HNŽ/K uz osiguranje
solidarnosti i uzajamnosti kao i rodne ravnopravnosti, te uvažavanje prava i ukazivanja na
obveze građana prema vlastitom zdravlju.
- Pravičan i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svih građana u HNŽ/K što podrazumijeva
osiguranje fizički, zemljopisno i ekonomski dostupne kvalitetne zdravstvene zaštite koja
će osigurati okomitu povezanost primarne, sekundarne i tercijarne razine i vodoravnu
povezanost u odnosu na lokalnu zajednicu.
- Postavljanje korisnika (pacijenta) u središte sustava zdravstvene zaštite.
- Održivost zdravstvenog sustava, uz transparentnost i selektivnu decentralizaciju u oblasti
upravljanja materijalnim i ljudskim resursima.
- Iznalaženje novih izvora i načina financiranja.
- Poboljšanje funkcioniranja, učinkovitosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
Akcijskim planom Vlade HNŽ/K za realiziranje reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za
razdoblje 2015. - 2018. godina utvrđene su aktivnosti u svezi reforme zdravstvenog sustava u
HNŽ/K što bi podrazumijevalo:
- Saniranje gubitaka i stvaranje uvjeta za financijsku konsolidaciju bolničkog sektora u
HNŽ/K, što će biti predmetom Zakona o konsolidaciji.
- Definiranje novih modela financiranja zdravstvenih usluga u HNŽ/K.
- Normiranje mreže zdravstvenih ustanova u HNŽ/K.
- Zajedničko djelovanje i suradnju Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K i Ministarstva
zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K na realiziranju reforme zdravstva u HNŽ/K.
Realiziranje naprijed navedenih aktivnosti prioritet su ove Strategije, a sam tijek realiziranja i
postignuti učinci pratiti će se temeljem indikatora za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva.
6
2. ZAKONSKI OKVIR
Polazni temelj za utvrđivanje Strategije je Ustav Federacije BiH kojim se utvrđuje podjela
nadležnosti između F BiH i županija, tako da su zdravstvo i socijalna politika u zajedničkoj
nadležnosti obje razine vlasti - federalnoj i županijskoj/kantonalnoj, s tim da županije/kantona
imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone glede ove oblasti.
U poglavlju III članak 2. pod b) i članak 3. Ustava F BiH propisuje da se ova nadležnost
ostvaruje zajednički ili odvojeno, ili samo od strane županije/kantona koordinirano od
federalne vlasti, te da se glede ovih nadležnosti županije/kantona i federalna vlast dogovaraju
na trajnoj osnovi.
Sukladno Ustavu Federacije, federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone
koji se tiču ove nadležnosti (članak III 3. stavak 3), županije/kantona imaju pravo utvrđivati
politiku i provoditi zakone (članak III 3. stavak 4) suglasno potrebama. Nadležnost u oblasti
zdravstva ostvaruje se od strane županija/kantona koordinirano od federalne vlasti (članak III
3. stavak 1), pri čemu federalna vlast uzima u obzir različite situacije u pojedinim županijama
i potrebu za fleksibilnošću u provedbi (članak III 3. stavak 3).
Po Ustavu F BiH pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu definiraju se kao temeljna ljudska
prava, te iz ovoga proizlazi polazna osnova za utvrđivanje Strategije. Zdravstvena zaštita u F
BiH se pruža u skladu s načelima1 zdravstvene zaštite koja su osim Zakonom iz 1997. godine,
potvrđena i novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti donesenim 2010. godine.
Člankom 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti društvena briga za zdravlje na razini
županije/kantona obuhvaća mjere za osiguranje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa
za građane na području županije/kantona i to, između ostalog i donošenje ove Strategije.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju sve osigurane osobe imaju ravnopravan položaj u
pogledu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.2 U cilju ostvarivanja
jednakih uvjeta za provođenje obveznog zdravstvenog osiguranja utemeljen je Fond
solidarnosti. Pored toga doneseno je i više pod zakonskih akata za ujednačavanje dostupnosti
primarne zdravstvene zaštite.
1 Načela zdravstvene zaštite: sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost, cjeloviti pristup, specijalizirani pristup,
solidarnost, unapređenja kvalitete, efikasnost.
2 Članak 11. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 30/97).
7
Djelatnost zdravstvene zaštite regulira se kroz sljedeće zakone kao i pod zakonske akte
donesene temeljem istih:
1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13);
2. Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02,
70/08 i 48/11);
3. Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije
BiH", broj 40/10);
3. Zakon o liječništvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 56/13);
4. Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12);
5. Zakon o sestrinstvu i primaljstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/13);
6. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva („Službene novine Federacije BiH“, broj
37/12);
7. Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, broj 58/08);
8. Zakon o lijekovima („Službene novine Federacije BiH“, broj 109/12);
9. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj
29/05);
10. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", broj
37/01, 40/02, 52/11 i 14/13);
11. Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Službene
novine Federacije BiH", broj 59/05 i 52/11).
3. VIZIJA
Zdravstveni sustav u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu će na sustavan i
racionalan način provoditi mjere zdravstvene zaštite, prevencije i promocije zdravlja, te
liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim
spoznajama.
3.1. Ključne vrijednosti
- Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti
- Društvena briga za zdravlje stanovništva
- Prevencija bolesti promocija i unaprjeđenje zdravlja
- Dostupnost
- Sveobuhvatnost
- Pravičnost
- Kontinuirana i integrirana zdravstvena zaštita
- Specijalizirani pristup i korištenje suvremenih medicinskih tehnologija
- Stalno unaprjeđenje kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite
- Partnerski odnos svih aktera u zdravstvu
8
3.2. Svrha djelovanja
Sustav će pacijentima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na visokim etičkim i
moralnim normama, uvažavajući u potpunosti prava, ali i istovremeno inzistirati na
izvršavanju obveza pacijenata.
3.3. Strategijski izazovi
- Bolja organizacija zdravstvenog sustava u HNŽ/K
- Uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga
- Značajnije aktivnosti na provedbi preventivnih i promotivnih programa
- Osiguran integrirani informacijski zdravstveni sustav na svim razinama zdravstvene
zaštite
- Financijska stabilnost zdravstvenog sustava u HNŽ/K
4. MISIJA
Svim osobama u Hercegovačko - neretvanskoj županiji/kantonu omogućiti dostupnu,
pravičnu, kvalitetnu, sigurnu, učinkovitu, integriranu zdravstvenu zaštitu temeljenu na zaštiti
javnozdravstvenog interesa i društvenoj brizi za zdravlje stanovništva.
5. ZDRAVSTVENO STANJE PUČANSTVA I ORGANIZACIJA PZZ U
HNŽ/K
Analiza i praćenje zdravstvenog stanja pučanstva, organizacije zdravstva u HNŽ/K je polazni
temelj za procjenu vodećih javnozdravstvenih problema i ključni preduvjet za izradu
Strategije i može poslužiti u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite na području HNŽ/K.
Unapređenje zdravlja pučanstva i organizacija zdravstvene zaštite HNŽ/K ne ovisi isključivo
o radu i djelovanju zdravstvenog sustava i usko je povezano s uvjetima življenja, čimbenicima
okoline, stilovima života, biološkim i genetskim čimbenicima. Sigurno da uvjeti obrazovanja,
stanovanja, rada i zapošljavanja, socijalna skrb imaju značajan utjecaj na zdravlje pučanstva
HNŽ/K.
9
Vitalno-demografski pokazatelji
Područje Hercegovačko – neretvanske županije/kantona obuhvaća površinu od 4.401,0 km2,
na kojem je smješten Grad Mostar i Općine: Konjic, Jablanica, Čapljina, Stolac, Neum,
Čitluk, Prozor-Rama i Ravno.
Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku od 30.06.2016. godine na prostoru HNŽ/K
živi 219.295 stanovnika.
Sjedište Županije/kantona je u Gradu Mostaru sa 105.797 stanovnik.
Tablica broj 1: Broj stanovnika po općinama na području HNŽ/K
Grad/
Ukupan
broj
stanovnika
0-14 godina 15-64 godina 65 i više godina
Općina
Broj % Broj % Broj %
Čapljina 26.157 4.219 16,13% 17.634 67,42% 4.304 16,45%
Čitluk 18.140 3.382 18,64% 11.931 65,77% 2.827 15,58%
Mostar 105.797 15.705 14,84% 73.884 69,84% 16.208 15,32%
Jablanica 10.111 1.332 13,17% 7.465 73,83% 1.314 13,00%
Konjic 25.148 3.673 14,61% 17.446 69,37% 4.029 16,02%
Neum 4.653 725 15,58% 3.151 67,72% 777 16,70%
Prozor/Rama 14.280 2.482 17,38% 9.954 69,71% 1.844 12,91%
Ravno 3.219 409 12,71% 2.163 67,19% 647 20,10%
Stolac 14.502 2.232 15,39% 9.995 68,92% 2.275 15,69%
Ukupno 222.007 34.159 153.623 34.225
*Podaci Federalnog zavoda za statistiku
Prirodni priraštaj3
Prirodni priraštaj predstavlja odnos između živorođenih i umrlih za jedno razdoblje na
određenom mjestu.
Na području HNŽ/K u 2015. godini prirodni priraštaj iznosio je -2,7.
Mortalitetna stopa je veća od natalitetne u svim općinama na području HNŽ/K:
3 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva u 2015. godini koji je izradio Zavod za
javno zdravstvo HNŽ / K.
10
Neum (-8,3), Čapljina (-4,9), Prozor-Rama (-4,6), Jablanica (-4,5), Ravno (-3,5), Stolac (-3,1),
Konjic (-2,9), Mostar (-1,7) i Čitluk (-0,9).
Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNŽ/K prema pripadajućim općinama u
razdoblju od 2011. do 2015. godine
Grad/ Općina Prirodni priraštaj
2011 2012 2013 2014 2015
Čapljina -5,9 -6,6 -4,1 -4,8 -4,9
Čitluk 0,5 1,9 -0,7 -2,7 -0,9
Jablanica 0 -1,5 -1,6 -3,1 -4,5
Konjic -2,1 -2,3 -3,1 -3,0 -2,9
Mostar 0,5 0,5 -0,2 0,7 -1,7
Neum -7,0 -9,6 -7,7 -5,7 -8,3
Prozor / Rama 0,6 -1,4 0,4 -3,3 -4,6
Ravno -11,1 -6,2 -1,4 -6,2 -3,5
Stolac -3,7 2,4 -0,4 -3,5 -3,1
HNŽ/K -1,0 -0,9 -1,2 -1,4 -2,7
5.1. Zdravstveno stanje stanovništva4
Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva važni su slijedeći pokazatelji: vodeća oboljenja
(morbiditet), vodeći uzroci smrtnosti, stopa smrtnosti (mortalitet), stopa dojenačke smrtnosti,
očekivana dužina života, a kao posebne indikatore prati se zdravstveno stanje zdravlja žena i
djece.
Opća stopa smrtnosti u 2015. godini u HNŽ/K je bila 10,5‰, a stopa dojenačke smrtnosti je
bila 14,2‰.
Mortalitet - umiranje stanovništva na području HNŽ/K u tijeku 2015. godine
Značaj mortalitetne statistike za procjenu kvalitete zdravstvene zaštite je velik kao i važnost
mortaliteta kao negativnog indeksa zdravlja.
U 2015. godini na području HNŽ/K ukupno su umrle 2.343 osobe. Od toga 1.169 žena i
1.174 muškaraca. Umrlo je 25 dojenčadi, a od nasilnih smrti su umrle 33 osobe.
Prema X. reviziji međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti najzastupljenija
skupina oboljenja su bolesti cirkulatornog sustava (I00-I99) čiji udio u odnosu na ukupnu
smrtnost u razdoblju 2013. - 2015. godina varira od 52,4% u 2013. godini do 57,3% u 2015.
godini.
Neoplastični procesi u ukupnom mortalitetu kontinuirano su na vrhu liste vodećih uzroka
smrtnosti što je zabrinjavajući podatak.
4 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva u 2015. godini koji je izradio Zavod za
javno zdravstvo HNŽ / K.
11
Grupa kardiovaskularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom
mortalitetu sa preko 76,3% u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti.
Oboljenja respiratornog i endokrinog sustava zastupljena su sa 10,3% u ukupnom moralitetu.
Praćenje obolijevanja stanovništva na temelju registracije i analize podataka iz zdravstvenih
ustanova, predstavlja objektivan pokazatelj kretanja bolesti i zdravlja cjelokupne zajednice.
Morbiditet na području HNŽ/K prati se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu tj. ordinacije
obiteljske medicine, te kroz bolničku zdravstvenu zaštitu i visoko diferenciranu zdravstvenu
zaštitu.
Godišnji prikaz morbiditeta - obolijevanja predstavlja temelj za planiranje javno-zdravstvenih
aktivnosti u njegovoj prevenciji, kontroli, nadzoru i što boljem rješavanju.
Tablica broj 3: Registrirana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNŽ/K u
2015. godini
R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj
liječenih
Index
strukture
%
Stopa
morbiditeta
na 1.000
stanovnika
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih
puteva (J00-J06) 35.152 11,2 157,3
2. Hipertenzivna oboljenja
(I10-I15) 32.511 10,5 145,5
3 Drugi simptomi, nenorm. klin. i lab.
nalazi (R00-R09, R51-R53, R55-R99) 15.541 5,0 69,5
4.
Drugi poremećaji zuba i potpornih
struktura (K00-K01) i (K03-K08) 10.485 3,4 46,9
5.
Dijabetes (E10-E14) 10.082 3,2 45,1
6. Ostala oboljenja 207.315 66,7 927,7
Ukupno 311.086 100% 1.392
Bolnički registriran morbiditet – obolijevanje
Bolnički morbiditet - obolijevanje prati se iz bolničkih ustanova koje egzistiraju na području
HNŽ/K i to: Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar
i Opća bolnica Konjic.
12
Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNŽ/K za 2015.
godinu / stopa na 1.000 stanovnika
R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj
liječenih
Index
strukture
%
Stopa
morbiditeta na
1.000
stanovnika
1. Staračka katarakta (H25) 1.226 3,9 5,5
2. Angina pectoris (I 20) 767 2,4 3,4
3.
Medicinska opservacija i
vrednovanje suspektnih oboljenja i
stanja (Z03)
738 2,3 3,3
4. Moždani udar (I63) 602 1,9 2,7
5. Prelom bedrene kosti (S72) 592 1,8 2,7
6. Ostala oboljenja 27.919 87,7 124,9
Ukupno 31.844 100% 142,5
5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko–neretvanske županije/kantona
u 2015. godini 5
Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih
bolesti i stanja, invalidnosti, smrti, kao i praćenje rizika za pojavu tih oboljenja. Problem
zaraznih bolesti, osobito moguća pojava novih kao i ponovna pojava "starih" infektivnih
bolesti, uvijek je aktualan, a njihovo održavanje i širenje zaokupljuju opću pažnju jer su to
bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet i letalitet.
Nadzor se temelji na obveznom prijavljivanju zaraznih bolesti, sukladno Zakonu o zaštiti
stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine F BiH" broj 29/05) i Pravilnika o vrsti
javnozdravstvene djelatnosti ("Službene novine F BiH" broj 69/12).
Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih
bolesti, izvještaji o provedbi programa obvezne imunizacije, služba za epidemiologiju Zavoda
za javno zdravstvo HNŽ/K kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih bolesti,
pokrivenost cijepljenjem, vrši procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera
prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti je moguća kroz efektivan sustav
monitoringa i evaluacije pri čemu nadzor predstavlja informaciju za akciju.
5 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva u 2015. godini koji je izradio Zavod za
javno zdravstvo HNŽ / K.
13
5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi6
Kroz organizaciju zdravstvene zaštite i strukturu kadrova predstavljena je procjena
razvijenosti zdravstvenog sustava na području HNŽ/K. Izvori podataka su zakonom propisani
izvještajni obrasci.
Organizacija zdravstvene zaštite na području HNŽ/K provodi se kroz primarnu, sekundarnu i
tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita organizirana je na razini domova
zdravlja: Mostar, Stari grad Mostar, Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Prozor-Šćipe, Čitluk,
Čapljina, Stolac, Stolac - Uzinovići, Ravno i Neum.
Sekundarna zdravstvena zaštita pruža se u bolničkim ustanovama: Kantonalna bolnica "dr.
Safet Mujić" Mostar i Opća bolnica Konjic.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar je visoko diferencirana zdravstvena ustanova,
organizirana da provodi sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu.
Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko neretvanske
županije/kantona u 2015. godini
Vrste zdravstvenih ustanova Broj ustanova
Bolnice 3
Domovi zdravlja 12
Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K 1
UKUPNO 16
5.4. Bolnička zdravstvena zaštita
Na području HNŽ/K registrirane su tri bolnice: Sveučilišna klinička bolnica Mostar,
Kantonalna bolnica "dr Safet Mujić" Mostar i Opća bolnica Konjic.
Jedan od najvećih problema bolničke zdravstvene zaštite jeste postizanje racionalnog i
učinkovitog rada, to jest postizanje optimalne iskorištenosti resursa kao i način financiranja.
Tablica broj 6: Sveučilišna klinička bolnica Mostar
Razdoblje 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj postelja 721 748 766 758 773
Posteljna zauzetost 65,70% 65,50% 64,00% 68,10% 65,80%
6 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva u 2015. godini koji je izradio Zavod za
javno zdravstvo HNŽ / K.
14
Broj ispisanih pacijenata 21.168 21.914 23.792 25.582 25.698
Tablica broj 7: Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar
Razdoblje 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj postelja 176 174 174 194 200
Posteljna zauzetost 49,30% 44,60% 49,90% 48,60% 46,30%
Broj ispisanih pacijenata 5.111 5.186 5.541 5.918 5.770
Tablica broj 8: Opća bolnica Konjic
Razdoblje 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj postelja 75 75 75 75 75
Posteljna zauzetost 31,40% 31,40% 38,60% 35,70% 34,40%
Broj ispisanih pacijenata 1.107 1.141 1.356 1.270 1.252
Skupština HNŽ/K je svojim odlukama preuzela osnivačka, odnosno suosnivačka prava i
obveze nad Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Kantonalnom bolnicom „dr Safet
Mujić“ Mostar i Općom bolnicom Konjic.
5.5. Primarna zdravstvena zaštita
Primarna zdravstvena zaštita, na području Hercegovačko neretvanske županije/kantona pruža
se u domovima zdravlja.
Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNŽ/K: prikaz zdravstvenih
ustanova u kojima djeluje obiteljska medicina, broj ambulanti obiteljske medicine, broj
ordinacija i broj radnih timova obiteljske medicine (Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K)
R.b.
Zdravstvene
ustanove
Dom zdravlja
Zdravstvene
ustanove sa
obiteljskom
medicinom
Broj
ambulanti
obiteljske
medicine
Broj
ordinacija
Broj radnih
timova
obiteljske
medicine
1 "Stari Grad" Mostar Da 16 22 22
2 Dom zdravlja
Mostar Da 18 37 22
3 Čapljina Da 4 9 8
4 Stolac Da 5 8 4
5 Ravno Ne 0 0 0
6 Jablanica Da 4 11 4
7 Konjic Da 10 19 5
8 Prozor-Rama Da 5 13 3
9 Prozor - Šćipe Ne 0 0 0
10 Čitluk Ne 0 0 0
15
11 Neum Ne 0 0 0
12 Stolac - Uzinovići Ne 0 0 0
Osnivači domova zdravlja su općinska odnosno gradska vijeća s izuzetkom Doma zdravlja
Stari Grad Mostar gdje je Vlada HNŽ/K privremeno preuzela osnivačka prava u skladu sa
Odlukom o privremenom prijenosu na Vladu HNŽ/K vršenja osnivačkih prava nad Javnom
ustanovom Dom zdravlja Stari Grad broj: 02-01-XXXIV-156/14 od 13.06.2014. godine do
preuzimanja osnivačkih prava i obveza od strane Grada Mostara.
Dom zdravlja Šćipe i Dom zdravlja Uzinovići nemaju rješenje Ministarstva o
ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti u
skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, odnosno nemaju riješen pravni status što
predstavlja smetnju za ugovaranje pružanja zdravstvenih usluga sa Zavodom
zdravstvenog osiguranja HNŽ/K.
5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNŽ/K 7
Ukupan broj radnika zaposlenih u sustavu zdravstva u HNŽ/K u tijeku 2015. godine iznosi
3.745 što je više za 1,50% u odnosu na 2014. godinu kad je bilo 3.689 radnika.
Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNŽ/K u 2015.
godini
Profil kadra Broj
uposlenih
Sudjelovanje u
ukupnom broju
zdravstvenih
radnika %
Sudjelovanje
u ukupnom broju
radnika %
Doktori medicine ukupno 650 24,20 17,30
Doktori medicine 262 9,8 7,0
Doktori medicine specijalisti 388 14,40 10,30
Doktori stomatologije ukupno 61 2,20 1,60
Doktori stomatologije 45 1,60 1,20
Doktori stomatologije specijalisti 16 0,60 0,40
Magistri farmacije ukupno 19 0,70 0,50
Magistri farmacije 18 0,60 0,40
Magistri farmacije specijalisti 1 0,10 0,10
7 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva u 2015. godini koji je izradio Zavod za
javno zdravstvo HNŽ / K.
16
Zdravstveni radnici VSS 36 1,30 0,90
Viši zdravstveni tehničari 235 8,70 6,20
Zdravstveni tehničari 1.678 62,60 44,80
Ukupno zdravstvenih radnika 2.679 100,00 71,50
Zdravstveni suradnici 66 1,70
Nezdravstveni radnici 1.000 26,70
Ukupno 3.745 100,00
Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu na području HNŽ/K
Najveći broj visokokvalificiranog kadra radi na području Mostara i to u Sveučilišnoj kliničkoj
bolnici i Kantonalnoj bolnici '“dr Safet Mujić“.
Odnos između broja zdravstvenih i nezdravstvenih kadrova u 2015. godini iznosi 71,50%:
26,70%. U broju nezdravstvenih radnika 1,70% su zdravstveni suradnici.
Dr
med
icin
e ukupno
Dr
med
icin
e
Dr
med
icin
e
spec
ijal
isti
Dr
stom
atolo
gij
e
Mag
istr
i fa
rmac
ije
Zdra
vst
ven
i
tehnič
ari
VS
S
Viš
i zd
ravst
ven
i
tehnič
ari
Zdra
vst
ven
i
tehnič
ari
Zdra
vst
ven
i
sara
dnic
i
Nez
dra
vst
ven
i
radnic
i
650
262 388
61 19 36 235
1678
66
1000
17
Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sustavu
HNŽ/K u 2015. godini
U ukupnom broju doktora medicine prema spolu registrirano je 58,20% žena i 41,80%
muškaraca.
Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNŽ/K
u tijeku 2015. godine
U ukupnom broju doktora medicine prema starosnoj skupini najveći broj je doktora medicine
u dobnoj skupini do 35 godina starosti (grafikon 4).
0 500 1000 1500 2000 2500 3000
Ne zdravstveni radnici
Zdravstveni saradnici
Zdravstveni radnici
1000
66
2679
Ne zdravstveni radnici Zdravstveni saradnici Zdravstveni radnici
0 10 20 30 40 50 60
Muški
Žene
Muški Žene
41,80%
58,20%
272
378
18
Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNŽ/K u tijeku
2015. godine
6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANCIJSKIH SREDSTAVA U
ZDRAVSTVENOM SEKTORU U HNŽ/K
Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška financijskih sredstava u sektoru zdravstva
(javne zdravstvene ustanove) prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNŽ/K
koji je izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
R.b. Prihodi po izvorima Iznos u 2015. godini
1. Prihodi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 107.636.672
1.1. Domicilni zavod zdravstvenog osiguranja 83.572.920
1.2. Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 7.670.393
1.3. Ostali zavodi zdravstvenog osiguranja (kantonalni/županijski) 13.922.754
1.4. Učešće (participacija) osig. lica u troškovima zdrav. zaštite 1.926.365
1.5. Prihodi ostvareni po osnovu pružanja usluga z.z.osig.licima sa
područja RS i Distrikta Brčko 103.974
1.6. Prihodi iz budžeta 440.266
2. Prihodi izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja 18.659.621
2.1. Direktna plaćanja pravnih i fizičkih lica 5.414.584
2.2. Prihodi iz budžeta 2.047.026
2.3. Donacije 2.421.076
2.4. Ostali prihodi 8.776.935
Ukupni prihodi po izvorima
126.296.293
0 50 100 150 200 250 300
Do 34
35-44
45-54
55 i više
254
123
138
135
39,10%
21,30%
18,90%
20,70%
19
Vrste rashoda u javnim zdravstvenim ustanovama Iznos u 2015.
godini 1. Troškovi materijala, energije i usluga:
Lijekovi ukupno 10.339.627
Lijekovi izdati na recept 3.379.820
Troškovi lijekova na recept koje financira ZZO HNŽ/K 2.655.831
Troškovi lijekova na recept koje plaća osigurano lice 723.989
Komercijalni lijekovi 1.625.056
Lijekovi utrošeni u zdravstvenim ustanovama 5.334.751
Zubarski materijali 99.897
Potrošni materijali za laboratorijsku i dijagnostičku djelatnost 6.639.621
Sanitetski i ostali medicinski materijali 12.168.244
Namirnice za ishranu bolesnika 1.111.342
Materijal za održavanje 211.450
Kancelarijski materijal 389.173
Materijal za čišćenje 282.205
Gorivo i mazivo 768.286
Troškovi električne energije 1.821.781
Troškovi grijanja 1.494.149
Troškovi vode 416.613
Troškovi PTT usluga 324.458
Bankarske usluge, premije osiguranja i članarine 178.201
Troškovi sitnog inventara - medicinskog 437.425
Troškovi sitnog inventara - ostalog 42.645
Troškovi investicionog i tekućeg održavanja 2.176.961
Reprezentacija 45.964
Ostali troškovi 1.386.565
Ukupno troškovi materijala, energije i usluga
40.334.607
Amortizacija:
Amortizacija objekata 1.759.720
Amortizacija opreme i postrojenja 11.554.200
Ukupno amortizacija 13.313.920
Plaće i naknade:
Bruto plaće 72.827.006
Naknada za topli obrok 7.236.150
Naknada za prijevoz 1.018.401
Naknada za regres 408.150
Pomoći zaposlenim i članovima obitelji 568.008
Naknade za povremene i privremene poslove 2.527.959
Naknade za rad upravnog odbora i komisija 251.915
Troškovi stručnog usavršavanja 282.164
Troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu 376.556
Ukupno plaće i naknade
85.496.309
Ostali troškovi i rashodi:
Rashodi po osnovu kamata 1.189.968
Ostali rashodi 2.969.017
20
Ukupno ostali troškovi i rashodi 4.158.985
Ukupni rashodi poslovanja 143.303.821
Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 157.027
Iznos PDV-a za ortopedska pomagala
Iznos PDV-a za ostalo
Ukupan iznos PDV 4.541.153
VRSTE PRIHODA U ZZO Ostvarenje u
2015. Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje:
Iz plaća i na plaće zaposlenih kod poslodavaca 106.795.508
Iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti 2.015
Na mirovine, invalidnine i druge naknade iz PIO/MIO 1.637.426
Od doprinosa na nezaposlene osobe prijavljene na zavod za
zapošljavanje 2.140.361
Doprinosi na naknade za poginule, civilne žrtava rata, invalide i sl.
Od doprinosa za ostale djelatnosti 47
Od osoba koja sama plaćaju doprinos 117.485
Ukupno prihodi od doprinosa 110.692.842
Prihodi od naknada inostranih nositelja osiguranja:
Paušalne naknade 1.610.990
Naknade po osnovu stvarnih troškova 325.849
Ukupno prihodi od inostranih nosilaca osiguranja 1.936.839
Ukupno prihodi iz proračuna 13.327
Prihodi iz proračuna F BiH 13.327
Prihodi iz proračuna županije/kantona
Prihodi iz proračuna grada
Prihodi iz proračuna općine
Prihodi iz osobnog sudjelovanja (participacija) osiguranih osoba 3.436.974
Ostali prihodi (donacije, pomoći, takse, kamate, pozitivne kursne
razlike, dividende i sl.) 232.222
UKUPNI PRIHODI U ZZO 116.312.204
Prenesena sredstva rezervi iz ranijih godina 2.359.000
Kapitalni primici
UKUPNI PRIHODI, PRIMICI I REZERVE 118.671.204
PREGLED UKUPNIH RASHODA U ZAVODU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
VRSTE RASHODA U ZZO Ostvareno za
2015.
Primarna zdravstvena zaštita:
Opća medicina i ostali vidovi primarne zdravstvene zaštite 18.303.231
Obiteljska medicina 8.426.544
21
Ukupno primarna zdravstvena zaštita bez lijekova 26.729.775
Lijekovi na recept 12.307.502
Ukupno primarna zdravstvena zaštita sa lijekovima 39.037.277
Specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita
Izvanbolnička specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita 2.729.581
Bolnička specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita 16.773.977
Ukupno specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita 19.503.558
Bolnička zdravstvena zaštita:
Sekundarna zdravstvena zaštita 6.417.401
Tercijarna zdravstvena zaštita 30.828.962
Ukupno bolnička zdravstvena zaštita 37.246.363
Rashodi za financiranje javno zdravstvene djelatnosti 500.000
Zdravstvena zaštita u inozemstvu:
Troškovi liječenja upućenih na liječenje u inozemstvo 1.507.980
Troškovi naknada ino-nosiocima osiguranja 193.297
Ukupno zdravstvena zaštita u inozemstvu 1.701.277
Druga prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja:
Naknade plaća zbog bolovanja preko 42 dana 1.261.865
Ortopedska pomagala 1.582.120
Putni troškovi i ostala prava 506.760
Ukupno druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 3.350.745
Ostali rashodi:
Naknade za rad liječničkih povjerenstava i drugih tijela 163.828
Naknade za rad članova upravnog vijeća 56.438
Naknade za rad Federalnog zavoda zdrav. osiguranja i reosiguranja
Ostali rashodi 10.330.408
Ukupno ostali rashodi za provođenje zdravstvene zaštite 10.550.674
Rashodi stručne službe:
Bruto plaće i naknade zaposlenih 5.020.974
Materijalni i drugi troškovi stručne službe 1.053.869
Ukupno rashodi stručne službe za funkcioniranje sustava 6.074.843
Ukupni rashodi u zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ/K 117.964.737
Kapitalni izdaci 2.419.102
Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 1.788.270
Iznos PDV-a za ortopedska pomagala 229.881
Iznos PDV-a za ostalo
Ukupan iznos PDV 2.018.150
22
7. PEST analiza
Pest analiza bavi se analizom političko-pravne situacije i stanja u zemlji, ekonomskim
prilikama; društvenim stanjem i tehnološkim mogućnostima čime se ukazuje na položaj i
mogućnosti djelovanja.
POLITIČKO-PRAVNA SITUACIJA EKONOMSKO STANJE
Politička i gospodarska nestabilnost
Nepovjerenje prema institucijama vlasti
Nefunkcioniranje javnih tijela
Prevelik državni aparat
Bojazan zbog najave ukidanja županijskih
zavoda zdravstvenog osiguranja
Strah od izolacije zbog sporog pristupa
euro-atlanskim integracijama
Preglomazna državna služba koja otvara
prostor za korupciju
Visoka nezaposlenost
Visoka opterećenja na primanja
Vrlo slab realni sektor
Niska platežna moć građana
Visoka zaduženost kako građana, tako i
države
SOCIOLOŠKO/DRUŠTVENO STANJE TEHNOLOŠKE MOGUĆNOSTI/STANJE
Poslijeratne traume
Pad nataliteta
Podijeljenost društva
Ekonomski potaknuto iseljavanje mladih
obitelji
Sve starije stanovništvo
Nizak životni standard
Loša prometna i opća socio-gospodarska
infrastruktura
Brze tehnološke promjene
Zaostajanje u primjeni novih tehnologija
u svakodnevnom životu
Informatička nepismenost velikog broja
stanovnika
8. SWOT analiza
SWOT analiza je strategijski instrument pomoću kojega se dinamički sučeljavaju snage /
slabosti sektora zdravstva s prilikama / opasnostima koje su u vanjskom okruženju i uvjetuju
razvoj toga područja.
23
SNAGE SLABOSTI
• Mogućnost educiranja osoblja uz pomoć
medicinskog fakulteta i raznih fondova
• Donošenje zakonskih propisa koje će
dodatno regulirati područje zdravstvene
zaštite
• Jačanje konkurencije na tržištu zdravstvene
zaštite
• Izravna ulaganja u zdravstveni sektor
• Prošireno i dragovoljno zdravstveno
osiguranje
• Prijenos znanja i najbolje prakse u sklopu
suradnje sa svjetskim stručnjacima
• Dobri odnosi i komunikacija s javnošću
• Mogućnost iskorištavanja pred pristupnih
fondova (fondovi za razvoj)
• Mogućnost unapređenja suradnje s
nevladinim sektorom
• Mogućnost preventivnog i edukativnog
rada iz različitih područja
• Razvijanje programa kućnog liječenja i
rehabilitacije
• Mogućnost dodatne zarade (pružanje
usluga sistematskih i screening pregleda)
• Nedovoljna educiranost zdravstvenih
djelatnika
• Nedostatan broj liječnika
• Višak medicinskih sestara i tehničara
• Mala iskorištenost medicinske opreme
• Niska radna norma medicinskog
osoblja
• Uzak raspon zdravstvenih usluga koje
pružaju timovi obiteljske medicine
• Neujednačen pristup zdravstvenoj
zaštiti
• Odljev zdravstvenih djelatnika
• Nedostatak adekvatne opreme
• Povećana stopa smrtnosti od malignih
bolesti,
• Dupliranje kapaciteta u zdravstvu,
• Smanjen broj preventivnih pregleda i
kućnih posjeta,
• Nedovoljno razvijena zaštita
mentalnog zdravlja
• Slaba dostupnost zdravstvenih usluga
u ruralnim područjima
• Slaba suradnja između zdravstvenih
ustanova u proširenju seta aktivnosti
zdravstvene zaštite
• Neregulirano tržište privatnih
• zdravstvenih usluga
• Neravnomjerna raspodjela stručnog
kadra, nepovoljna starosna i
kvalifikacijska struktura
• Slaba komunikacijska kultura
zaposlenih u zdravstvu
• Nepostojanje jedinstvenog
javnozdravstvenog kartona
• Loša informacijska povezanost
• Slaba povezanost i manjkav
kontinuitet u zdravstvu
• Razvoj privatnog sektora na račun
javnog
• Loša efikasnost kadra za njegu (med.
sestre, fizioterapeuti, babice i dr.)
• Nerazvijena palijativna i patronažna
24
skrb
• Koruptivna djela u zdravstvu
• Razmjerno slabi pokazatelji zdravlja
• Nedovoljna učinkovitost pružanja
zdravstvenih usluga
• Visoki ukupni troškovi u zdravstvu
• Česte pandemije zaraznih bolesti
• Nedovoljna ulaganja u područje
zdravstva
PRILIKE PRIJETNJE
• Podrška međunarodnih organizacija
• Podrška viših razina vlasti
(županije/kantona i F BiH)
• Većinom ekološki zdrava sredina
• Povoljni klimatski uvjeti za zdrav život
• Spremnost za implementaciju novih
tehnologija
• Razvijene informacijsko komunikacijske
tehnologije
• Usvajanje indikatora za praćenje
zdravstvenog stanja pučanstva
• Zainteresiranost za uspostavljanje
međuopćinske suradnje
• Dobra teritorijalna pokrivenost
domovima zdravlja
• Povoljna epidemiološka situacija u
pogledu zaraznih bolesti
• Povećan obujam potrošnje lijekova i
ortopedskih pomagala, što ukazuje na
veću dostupnost istih
• Usvajanje indikatora za praćenje kvalitete
zdravstvene zaštite
• Broj preventivnih (sistematskih) pregleda
se povećava
• Zadovoljavajuća opremljenost ambulanti
primarne zdravstvene zaštite
• Razvoj tehnologije i prihvaćanje novih
tehnologija
• Zadovoljavajući broj stomatologa
• Zadovoljavajuće organizirana hitna
medicinska pomoć
• Prisutnost medicinskoga i farmaceutskog
• Globalna politička nestabilnost u
okruženju
• Demografsko pražnjenje
• Loša prometna komunikacija
• Povećanje cijene energenata
• Globalna ekonomska kriza
• Neprihvaćanje osobne odgovornosti za
vlastito zdravlje
• Smanjenje broja radno aktivnog
pučanstva
• Visoka zaduženost proračuna
• Katastrofe i krizna stanja
• Loš sanitarni nadzor hrane i vode
• Neprilagođenost obrazovnog sustava
potrebama moderne tehnologije
• Odlazak mlade i obrazovane populacije
• Nepostojanje zdravstvenog imidža u
regiji
• Smanjenje međunarodne pomoći
Starenje pučanstva i povećanje broja
umirovljenika
• Narušeno povjerenje u javno zdravstvo
zbog prisutnosti korupcije
• Povećanje rizičnog ponašanja među
stanovništvom (pušenje, droga, spolno
prenosive infekcije)
• Veliki broj osoba s poteškoćama
uzrokovanim ratom
• Loše prehrambene navike pučanstva,
• Prekomjerna tjelesna masa
• Fizička neaktivnost
• Prometne nesreće, tjelesni invaliditet i
25
fakulteta te visoke zdravstvene škole
• Zdravstveni sustav u velikoj je mjeri
informatiziran, (e-recept)
• Dobra educiranost zdravstvenog
menadžmenta
• Postojanje niza zakona i podzakonskih
akata koji reguliraju područje zdravstva
• Uključivanje lokalne zajednice u
održavanje zdravstvenih aktivnosti
mentalne bolesti
• Neujednačenost u pristupačnosti
zdravstvenih usluga na općinskoj razini
• Niske stope ubiranja doprinosa
• Nedostatak pitke vode u seoskim
područjima
• Nezadovoljavajuća komunalna
infrastruktura
• Ograničen izvor financiranja
• Nestimulativni mehanizmi plaćanja
• Odsustvo menadžerskih vještina
• Pasivan pristup promicanju zdravog
života
• Veliki broj neosiguranih osoba
26
9. STRATEŠKI CILJEVI
Strateški cilj 1:
Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se
osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita.
Djelatnost zdravstvene zaštite provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini
zdravstvene djelatnosti. Sukladno standardima i normativima zdravstvene zaštite treba
osigurati minimalne uvjete u pogledu prostora, kadra i medicinsko - tehničke opreme čime
se stvaraju temeljni preduvjeti za pružanje pravovremene i kvalitetne zdravstvene zaštite i to
na načelima kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, dostupnosti, cjelovitog i specijaliziranog
pristupa. Optimalnim razvitkom djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, prema
konceptu doma zdravlja, nastojat će se osigurati rješavanje 75% - 80% svih zdravstvenih
problema pučanstva.
Potrebno je definirati odnose unutar primarne zdravstvene zaštite, veze sa specijalističko-
konzultativnim službama i bolnicama. Informatičko povezivanje primarne sa sekundarnom i
tercijarnom razinom zdravstvene djelatnosti osigurat će povećanje kvalitete i dostupnosti
zdravstvenih usluga, te efikasnost prevencije i zaštite zdravlja u smislu ranog otkrivanja
bolesti i podrška pri liječenju. Kretanje pacijenta treba regulirati protokolima, vodiljama i
posebnim odgovarajućim aktima.
Zbog potrebe za osiguranjem pravovremene odgovarajuće zdravstvene skrbi, aktivnosti na
unapređenju sustava hitne medicinske pomoći od iznimnog su značenja, kao i uvođenje
specijalističkog usavršavanja odgovarajućeg profila zdravstvenih djelatnika. Od važnosti je i
njega u kući u sastavu obiteljske medicine.
U cilju osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene zaštite, posebno pučanstvu na ruralnim
prostorima, zbog svoje teže dostupnosti ili izoliranosti, treba ulagati u infrastrukturu.
Cjelovitom informatizacijom sustava zdravstva unaprijedit će se vođenje medicinske
dokumentacije, osigurat će se dostupnost, sigurnost, razmjena i praćenje podataka,
transparentnost svih postupaka u zdravstvu i racionalno korištenje svih resursa sa osjećajem
za gospodarsku realnost.
Posebna pozornost posvetit će se politici lijekova. Stalnim praćenjem potrošnje lijekova,
kontrolom opravdanosti potrošnje, proširenjem liste lijekova uvođenjem novih kvalitetnih i
provjerenih lijekova koji se financiraju iz sredstava obveznog osiguranja, unaprijedit će se
terapijske mogućnosti u cilju uspješnijeg liječenja.
27
U cilju poštivanja svih načela zdravstvene zaštite i osiguranja adekvatne skrbi osobama koje
su u terminalnoj fazi bolesti, osigurat će se dostupnija palijativna skrb.
1.1. Uspostavljanje organizacijskog modela primarne zdravstvene zaštite na području
HNŽ/K
Primarna zdravstvena zaštita će se organizirati kroz domove zdravlja i pružati kroz timove
obiteljske medicine i službe u zajednici. Službe u zajednici čine: službe za zaštitu žena i
djece, centri za mentalno zdravlje, centri za fizikalnu rehabilitaciju, polivalentna zubno
zdravstvena zaštita, sestre u zajednici, laboratorij i rtg dijagnostika, hitna medicinska služba i
druge službe u zajednici koje bi bile definirane na temelju potreba pučanstva uokvirene u
organizaciju doma zdravlja.
U narednom razdoblju biti će neophodno:
- Osigurati bolje uvjete rada i okruženje obiteljskog liječnika kako bi mogao očuvati
stabilnost i unaprijediti zdravstveno stanje pučanstva. Liječnik obiteljske medicine mora
osigurati i potvrditi svoju poziciju u zdravstvenom sustavu i osposobiti se za rješavanje
najvećeg dijela zdravstvenih problema, ustrajavati u promotivnim i preventivnim
aktivnostima, intervencijsko - rehabilitacijskim postupcima, ostvarivati neposredni i
neprekinuti kontakt s osiguranim osobama koji su se za njega opredijelile slobodnim
izborom.
- Osigurati sustav edukcije budućih liječnika kroz dodiplomsku edukaciju, a isto tako i
tokom pripravničkog staža kao i kasnije kroz poslijediplomsku edukaciju liječnika učiniti
kompetentnima za rješavanje što većeg obujma zdravstvenih problema.
- Stvoriti mogućnost pretpostavke za suradnju i povezanost obiteljske medicine između
različitih specijalnosti i razina zdravstvene zaštite, što u konačnici znači poboljšati
integraciju i povezanost u zdravstvenoj zaštiti.
- Unaprijediti provođenje informatizacije zdravstva i upućivanje timova obiteljske medicine
u nove tehnologije kao što je npr. telemedicina, kvalitetno informacijsko sredstvo za
poboljšanje ekspeditivnosti i kvalitete medicinskog rada, uvođenjem pametnih kartica
(smart kartice) koje omogućuju praćenje kako financijskih tako i zdravstvenih pokazatelja
po pacijentu i liječniku, a sve pridonosi samom smanjenju troškova zdravstvene zaštite.
- Kroz navedeno i tješnju suradnju s liječnicima specijalistima u poliklinikama i bolnicama
omogućiti doktoru na primarnoj razini zbrinjavanje pacijenata u smislu kućnog liječenja i
kućne njege, a koji se ranije otpuštaju iz bolnica kući ili su zbrinuti kroz dnevne bolnice.
- Potrebno je stimulirati sustav stvaranja grupne prakse, čime bi se dovelo do djelotvornog
korištenja nekih medicinskih usluga, a ujedno stvoriti mogućnost zamjena i usmjerenosti
na određene uže medicinske vještine i znanja i tako uspješno smanjiti potrebu za
specijalističkom zaštitom.
- Ostvariti što kvalitetniju i užu suradnju između timova obiteljske medicine i Zavoda za
javno zdravstvo HNŽ/K koji praćenjem stanja pučanstva i rada zdravstvene djelatnosti
28
predstavljaju važan izvor podataka i čija istraživanja na lokalnom razini mogu biti važna
pomoć za preventivne aktivnosti s ciljem reduciranja rizičnih faktora, prakticiranja
zdravog načina življenja i uopće zdravstvene pismenosti osoba o čijoj zdravstvenoj zaštiti
skrbe, a što u konačnici i dugoročno pridonosi učinkovitijoj zdravstvenoj zaštiti.
- Tim obiteljske medicine će ostvariti vezu sa lokalnom zajednicom, općinskim vlastima,
obrazovnim i socijalnim institucijama.
1.2. Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Palijativna skrb koristi se i podrazumijeva prema definiciji Europskog društva za palijativnu
skrb (European Association for Palliative Care):
• Palijativna skrb je aktivna, ukupna skrb za pacijenta čija bolest ne reagira na postupke
liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli, ili drugih simptoma, te socijalnih, psiholoških i
duhovnih problema.
• Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom
obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu. Palijativna skrb nudi najosnovniji koncept
zaštite – zbrinjavanje pacijentovih potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće
ili u bolnici.
• Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne
ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do
smrti.
Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji
suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje
patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih
problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.
Ova definicija SZO zamijenila je stariju definiciju SZO koja je bila ograničena na pacijente
„čija bolest ne odgovara na postupke liječenja“. Nova i izmijenjena definicija SZO iz 2002.
proširuje opseg palijativne skrbi na pacijente i obitelji „suočene s problemima povezanima sa
smrtonosnom bolešću“.
Oblici palijativne skrbi mogu se definirati kroz dvije dimenzije – oblik skrbi koja se pruža, te
razina na kojoj se ta skrb pruža. S tim u svezi, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je
da se na razini primarne zdravstvene zaštite uvodi kao mogućnost osnivanje socijalno
zdravstvene ustanove za palijativnu njegu koja ima interdisciplinarni tim kućnih posjeta
(liječnik, medicinska sestra, fizikalni terapeut i socijalni radnik s posebnom naobrazbom za
pristup umirućem), ambulantu za bol i palijativnu skrb, te dnevni boravak. U zdravstvenim
ustanovama primarne zdravstvene zaštite mogu se obavljati usluge palijativnog pristupa i iste
se financiraju ugovorom s Zavodom zdravstvenog osiguranja HNŽ/K.
29
Stoga minimalnu verziju tima palijativne skrbi mogu činiti liječnik opće medicine i
specijalizirana medicinska sestra. Međutim, u većini slučajeva su u timove uključeni socijalni
radnici, psiholozi i / ili volonteri. Vijeće Europe preporučuje da u specijaliziranim timovima
palijativne skrbi vodeću ulogu u svakom dijelu preuzme ovlašteni stručnjak kvalificiran za
palijativnu skrb.
Palijativna skrb može se pružati na različitim razinama. Trebalo bi osigurati najmanje dvije
razine: palijativni pristup, te specijalističku palijativnu skrb.
Palijativni pristup pacijentima koristit će se u okruženjima i uslugama samo povremeno.
Nasuprot tome, specijalistička palijativna skrb odnosi se na tim adekvatno osposobljenih
liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, svećenika i drugih čija je stručnost potrebna
kako bi se optimizirala kvaliteta života osoba sa smrtonosnim ili pak iscrpljujućim kroničnim
bolestima.
Palijativni pristup je način integriranja palijativnih metoda i postupaka u okruženjima koji
nisu specijalizirani za palijativnu skrb. To ne uključuje samo farmakološke i ne farmakološke
mjere suzbijanja simptoma, već i komunikaciju s pacijentom i obitelji, kao i s drugim
zdravstvenim radnicima, te odlučivanje i postavljanje ciljeva u skladu s načelima palijativne
skrbi.
Palijativni pristup trebao bi biti dostupan liječnicima opće medicine i osoblju u općim
bolnicama, a također i osoblju u staračkim domovima i ustanovama za njegu. Kako bi se tim
pružateljima usluga omogućilo korištenje palijativnog pristupa, palijativnu skrb mora se
uključiti u nastavne planove i programe temeljne edukacije liječnika, sestara, te drugih
srodnih zdravstvenih struka. Vijeće Europe preporučuje da svi radnici u zdravstvu moraju
pouzdano vladati osnovnim principima palijativne skrbi i biti sposobni primjenjivati ih u
praksi.
Ova dvostupanjska ljestvica razine skrbi može se produžiti na treću stepenicu, pa je tada čine
palijativni pristup, opća palijativna skrb, te specijalistička palijativna skrb. Opću palijativnu
skrb pružaju radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te specijalisti u liječenju bolesnika sa
smrtonosnim bolestima koji dobro vladaju temeljnim znanjima i vještinama iz palijativne
skrbi.
1.3. Uspostavljanje financijski održive primarne zdravstvene zaštite
Plaćanje je jedan od ključnih ciljeva za održiv razvitak primarne zdravstvene zaštite. Oblici,
tj. modeli financiranja i plaćanja, determiniraju sustav u pogledu raspolaganja sredstvima.
Različiti vidovi financiranja zdravstva definiraju modalitete prikupljanja sredstava i njihovu
preraspodjelu odnosno trošenje, te tko, pod kojim uvjetima i koga osigurava. O modelu će
ovisiti koliko će davatelji usluga biti zainteresirani za bolje ili lošije ishode. Plaćanje
zdravstvenih usluga definira pitanja ugovaranja i plaćanja. Financiranje i plaćanje
30
zdravstvenih usluga odredit će povezanost između konačnih ishoda sustava (zdravstveno
stanje, zadovoljstvo i financijski rizici), troškova i usluga.
Ugovori i mehanizmi plaćanja davatelja usluga trebaju osigurati stimulacije za poboljšanje
efektivnosti, efikasnosti i kvalitetu u pružanju zdravstvenih usluga na razini primarne
zdravstvene zaštite, te smanjiti nepotrebno upućivanje specijalistima – konzultantima i u
bolnice.
Reforma primarne zdravstvene zaštite treba se bazirati na solidarnom financiranju s ciljem da
se pučanstvo zaštiti od velikih troškova, osigura transfer od bogatih prema siromašnima i od
zdravih prema bolesnima i jamči pristup onima koji imaju potrebu za nužnim, osobnim
uslugama.
U okviru cjelokupne reforme financiranja zdravstva, posebno će fokus imati:
- Način na koji se prikupljaju financijska sredstva (mobilizacija sredstava).
- Način na koji se vrši udruživanje rizika i resursa kako bi se osigurala ekonomija obima i
međusobno subvencioniranje od nisko rizičnih prema visoko rizičnim skupinama.
- Način na koji se resursi alociraju uključujući i metode kupovine usluga i plaćanja osoblja i
institucija.
Realiziranje ovog cilja zahtjeva sljedeće aktivnosti:
- Povećanje obuhvata pučanstva zdravstvenim osiguranjem, unapređenje evidencije i
kontrole doprinosa.
- Poboljšanje transparentnosti javne odgovornosti u transferu doprinosa za zdravstveno
osiguranje.
- Novu ulogu općine u sufinanciranju usluga iz domena primarne zdravstvene zaštite
sukladno lokalnim prioritetnim potrebama.
- Uvođenje novih mehanizama plaćanja i ugovorni pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
1.4. Uvođenje novih mehanizama plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Obzirom kako plaćanje trenutno nije u potpunosti povezano sa učinkom i ne postoje
financijski poticaji za učinak neophodno je poboljšati postojeći sustav plaćanja primarne
zdravstvene zaštite.
Za timove obiteljske medicine nastaviti pojednostavljeni sustav plaćanja po registriranoj osobi
te postupno uvoditi sustav zasnovan na učinku i stimulaciji kojim bi se unaprijedila kvaliteta
usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Određena sredstva će se isplaćivati davateljima usluga koji dostignu ciljeve kvalitete ili
unaprijede učinkovitost, a postoji mogućnost uvođenja plaćanja naknada za usluge promocije
zdravlja.
31
Davateljima usluga koji demonstriraju kompetenciju u pružanju primarne zdravstvene zaštite
može se omogućiti obavljanje određenih izvanbolničkih konzultativno specijalističkih usluga
uz nadzor bolnice.
Zavod će ugovarati usluge zdravstvene zaštite, na temelju programa sa službama u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti, službama u zajednici i dijagnostičkim službama. Na programe
zdravstvene zaštite, koji će biti predmet ugovaranja, prethodno mišljenje daje Zavod za javno
zdravstvo HNŽ/K i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K.
Ugovori će se sklapati posredstvom doma zdravlja koji će imati ulogu da vrši monitoring nad
potrošnjom sredstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tako smanji financijske rizike.
Dom zdravlja će ujedno morati izvješćivati Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K na propisanim
tiskanicama. U postupku ugovaranja ključne odrednice su opredijeljeno i registrirano
pučanstvo, fleksibilnost za uvažavanje prostorne udaljenosti, te mogućnost pregovaranja.
Primarni cilj je razviti indikatore kvalitete rada pojedinih članova timova obiteljske medicine.
Izvrsnost u ispunjenju indikatora kvalitete treba biti temelj za isplatu nagradnog plaćanja.
Strategija razvoja novih mehanizama plaćanja timova podrazumijeva više komponenti
dohotka za svakog od članova tima obiteljske medicine, što će kreirati motivaciju za poželjan
način rada. U konačnici se dohodak članova tima obiteljske medicine treba sastojati od:
- Fiksnog dijela dohotka: osnovna plaća liječnika i sestre temeljena na ugovorima o radu s
domovima zdravlja.
- Varijabilnog dijela dohotka koji se temelji na uanprijed dogovrenim kriterijima.
Varijabilni dio dohotka kreira pozitivne motivacije za rad članova tima na način što može biti
isplaćen ako se ispune dogovoreni preduvjeti ili kriteriji koji su dio formalnog ugovora
između liječnika, Doma zdravlja i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K.
U budućnosti će biti neophodno:
- Maksimalan broj registriranih pacijenata po timu uskladiti sa Standardima i normativima.
- Nastaviti razvijati parametre za indikatore kvalitete na temelju kojih će se vršiti nagradno
plaćanje.
- Okončati aktivnosti u svezi s registracijom djece u IZIS-u na odjelima pedijatrije u
domovima zdravlja.
- Stimuliranjem kućnih posjeta rasteretiti službe hitne medicinske pomoći.
- Ukidanje obveze vođenja papirnog medicinskog kartona (pokrenuti inicijativu kod
nadležnih ministarstava).
- Povezati sve laboratorije i rtg službe u domovima zdravlja sa e-kartonima pacijenata, kako
bi se nalazi nakon analize mogli direktno slati u e-karton pacijenta.
- Timovi obiteljske medicine trebaju raditi sve usluge definirane nomenklaturom
zdravstvenih usluga kako bi se rasteretile bolnice.
- Kontinuirano raditi na usmjeravanju mladih liječniku u obiteljsku medicinu.
32
1.5. Izrada postupnika za najčešće bolesti s kojima se susreću liječnici primarne
zdravstvene zaštite
Postupnik je dogovoren i od odgovarajuće nadređene institucije odobren redoslijed postupaka
vezanih za određeni radni proces. Bez njih bi svaki izvršitelj određene radnje to odrađivao na
svoj način, često različit od drugih, koji bi se njemu činio najprihvatljivijim, odnosno
najboljim, a što u biti možda ne bi bilo. Postupajući po odredbama postupnika, svaki izvršitelj
isti posao odrađuje na isti način, istim priborom, istim materijalima i u istom vremenskom
intervalu. Zahvaljujući postupnicima lako je mjerljiv svačiji udio u poslu jer su ulazni
parametri isti, osim sposobnosti izvršitelja koja se iskristalizira i može ocijeniti po izvršenom
poslu.
S obzirom na izrazito velik broj bolesti i stanja, pristupiti će se izradi postupnika za najčešće
bolesti i stanja s kojima se susreću liječnici primarne zdravstvene zaštite, u kojima se i
očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se jednaki kriteriji
prilikom dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve osiguranike Zavoda zdravstvenog
osiguranja HNŽ/K bez obzira na izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, čime će se
olakšati njihov svakodnevni posao (uključujući i pritisak pacijenata i liječnika iz sekundarne /
tercijarne zdravstvene zaštite prilikom odluke o opsegu dijagnostičkih i terapijskih
postupaka), smanjiti nepotrebne troškove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a samim time će se
smanjiti i troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K te u konačnici povećati
zadovoljstvo osiguranika kvalitetom pružene usluge.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite u svakodnevnom se radu služe postojećim europskim i
/ ili svjetskim smjernicama tj. postupnicima za pojedine bolesti. S obzirom na to da postoji
više takvih postupnika za istu bolest koji se ne podudaraju u svim zaključcima i preporukama,
a ne mogu se uvijek ni slijediti u našem zdravstvu s obzirom na dostupnost dijagnostičkih
pretraga i lijekova, liječnici su prisiljeni modificirati te preporuke na osnovi svoga znanja,
iskustva i svoje savjesti. Sve navedeno često dovodi do različitih postupanja prilikom
dijagnosticiranja i liječenja iste bolesti / stanja kod istog osiguranika, od strane različitih
liječnika.
Također, zbog velikih fluktuacija liječnika primarne zdravstvene zaštite, velikih pritisaka na
liječnike od strane pacijenata i liječnika specijalista / subspecijalista iz sekundarne i tercijarne
razine zdravstvene zaštite prilikom donošenja odluke o opsegu i potrebi dijagnostičkih i
terapijskih postupaka, postoji velika razlika u kvaliteti zdravstvene zaštite koja se pruža
pacijentima u pojedinim ugovornim zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite,
pa čak i između pojedinih liječnika iste ustanove. Često se događa da isti pacijent za istu
bolest kod drugog liječnika dobije različitu zdravstvenu uslugu tj. različite dijagnostičke i
terapijske postupke. Slijedom svega navedenoga postoji veliko nezadovoljstvo korisnika
zdravstvene zaštite koje je uvelike i opravdano zbog neusuglašenosti i nejednakih kriterija
prilikom dijagnostičkih i terapijskih postupaka za istu bolest ili stanje. Također postoji i
nezadovoljstvo liječnika primarne zdravstvene zaštite zbog čega se neracionalno (ali i pod
gore navedenim pritiscima) propisuju dijagnostički i terapijski postupci. Također se stvaraju
33
veliki troškovi laboratorijskih i radioloških pretraga, povisuju troškovi propisivanja lijekova (i
onih s Pozitivne liste lijekova, ali i onih koji nisu na njoj čime se financijski opterećuju
osiguranici), pacijenti se upućuju na nepotrebne pretrage i preglede (ponekad i više puta),
upućuju se na specijalističke / subspecijalističke preglede na sekundarnoj i tercijarnoj razini
nedovoljno pripremljeni tj. dijagnostički neobrađeni zbog čega se moraju ponovno naručivati
na iste preglede, čime se nepotrebno produžava tijek dijagnosticiranja i liječenja pacijenata,
ali se također nepotrebno stvaraju / produljuju i liste čekanja za preglede čime se direktno
šteti i tim, ali i drugim pacijentima koji zbog toga duže čekaju na preglede. Sve to dovodi do
povećanja troškova na svim razinama zdravstvene zaštite.
Postupnike bi trebali izraditi timovi sastavljeni od vrsnih stručnjaka iz pojedinih oblasti.
Prilikom izrade postupnika treba voditi računa o sljedećim kriterijima:
- Pridržavati se najnovijih, provjerenih, argumentiranih i općeprihvaćenih načela
medicinske struke uz uvažavanje trenutnih mogućnosti.
- Primjenom postupnika pacijent ni na koji način ne bi smio biti oštećen ili uskraćen za
prava koja su mu zajamčena Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom
osiguranju Federacije BiH.
- Navesti minimum dijagnostičkih postupaka kojima se postavlja dijagnoza i započinje
liječenje.
- Predvidjeti najbolji i najučinkovitiji način (početka) liječenja.
- Ostaviti mogućnost modifikacije terapije u određenim opravdanim slučajevima i
situacijama – ukoliko bi se kombinacijom više lijekova s Pozitivne liste lijekova dovelo
do upitne učinkovitosti terapije, polipragmazije u liječenju, povišenja troškova liječenja,
produljenja odsustva s rada (bolovanja) te nezadovoljstva pacijenata, što bi u konačnici
moglo dovesti do smanjenja suradnje između pacijenta i liječnika.
1.6. Organiziranje i rad hitne medicinske pomoći
Hitna medicinska pomoć mora se pružiti svakoj osobi bezuvjetno i neodložno.
Zbrinjavanje urgentnih stanja je apsolutni prioritet u sustavu zdravstvene zaštite.
Hitna medicinska pomoć (HMP), kao posebna oblast zdravstvene djelatnosti, organizira se na
primarnom nivou zdravstvene zaštite na načelima dostupnosti, efikasnosti i kontinuiteta u
pružanju hitne medicinske pomoći. Novom organizacijom HMP na području HNŽ/K stvorili
bi se preduvjeti za financijski održivu i standardiziranu HMP temeljenu na naprijed
navedenim načelima.
Pružanje hitne medicinske pomoći je stručna i zakonska obveza i mora biti dostupna svakom
čovjeku bez obzira na status osiguranja i mjesto prebivališta.
Člankom 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da zdravstvena djelatnost mora biti
organizirana tako da je stanovništvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć
uključujući i hitni medicinski prijevoz.
34
1.6.1 Strateška djelovanja za organiziranje Hitne medicinske pomoći ( HMP )
Strateško djelovanje za organiziranje hitne medicinske pomoći treba biti usmjereno na izradu
mreže HMP vodeći računa ne samo o broju stanovnika, već i o drugim faktorima kao što su
naseljenost općine, udaljenost od bolnice, prometna povezanost, blizina magistralnih putova s
većom frekvencijom prometa i sl.
Mrežu HMP treba izraditi temeljem podataka koji bi se dobili detaljnom analizom postojećeg
stanja u smislu analize broja i vrste hitnih slučajeva i hitnih prijevoza na području HNŽ/K i
istu opremiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske
pomoći („Službene novine Federacije BiH“, br.: 98/13).
Razmotriti mogućnost da se za kritične magistralne putne pravce osigura punkt cestovne hitne
pomoći. Također je bitno osigurati i dobru povezanost sa bolnicama, policijom, vatrogascima,
kao i povezanost sa djelatnostima javnog zdravstva.
U svrhu rasterećenja HMP treba razdvojiti hitni medicinski prijevoz od prijevoza teško
pokretnih bolesnika.
U sustav hitne medicinske pomoći uključiti ambulante obiteljske medicine na način kako je to
utvrđeno važećim standardima i normativima. U tu svrhu potrebno je osigurati da obiteljske
ambulante u kompletima svoje opreme imaju potrebni / neophodni minimum opreme za
provođenje BLS / AED (osnovnih postupaka održavanja života i automatski vanjski
defibrilator).
Kako bi se ostvarili ciljevi reforme HMP-a na području HNŽ/K potrebne su sljedeće
aktivnosti:
- Izraditi novi model financiranja HMP od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
uvažavajući specifičnosti svake općine.
- Izvršiti analizu kadra, opreme i prostora u svim domovima zdravlja te započeti opremanje
službi sa Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći.
- Izraditi mrežu HMP na području HNŽ/K sukladno Pravilniku.
- Izraditi postupnike zbrinjavanja za rad liječnika, medicinskih sestara / tehničara i vozača
izvanbolničkog HMP.
- Osigurati sustavnu koordinaciju s bolničkim djelatnostima, radi što uspješnijeg djelovanja
u hitnim stanjima.
- Izraditi indikatore kvalitete rada HMP.
- Izraditi registar kadra, medicinske opreme i vozila HMP.
- razvijati svijest građana o hitnim stanjima koja zahtijevaju pružanje od strane HMP putem
edukacija, plakata, brošura i sl. kako bi se rasteretile službe HMP.
35
1.7. Racionalna i učinkovita uporaba farmaceutskih proizvoda u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti
Osnovna uloga primarne zdravstvene zaštite jeste, kako je definirano u deklaraciji
Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz Alma Ate iz 1978. godine,
propisivanje i osiguravanje isplativih lijekova koji se koriste u prevenciji, kontroli i liječenju
uobičajenih zdravstvenih problema. Iako farmaceutske usluge nisu sastavni dio tima
obiteljske medicine, neophodna je njihova uključenost i suradnja kako bi se pacijentima
osigurala sigurna, efikasna i optimalna terapija. Farmaceuti imaju nezaobilaznu ulogu u
pružanju informacija i savjeta građanima o lijekovima i propisivačima lijekova.
Kroz dijalog i suradnju s lokalnim farmaceutima, timovi obiteljske medicine trebali bi
uspostaviti mehanizme koji će osigurati redovnu raspoloživost i isplativo snabdijevanje
lijekovima koji su neophodni za liječenje uobičajenih i prioritetnih zdravstvenih problema.
Poradi dobre prakse u propisivanju i snabdijevanju lijekovima potrebna je kontinuirana
edukacija farmaceuta i liječnika primarne zdravstvene zaštite.
Posebna pozornost će se dati dobroj liječničkoj praksi i racionalnom propisivanju lijekova.
Primarna zdravstvena zaštita mora u svakom mjestu biti u tijesnoj korelaciji sa lokalnom ili
regionalnom liječničkom službom, u kojoj se, zapravo, u većini slučajeva i zaokružuje ukupna
zdravstvena usluga korisnicima.
Timovi obiteljske medicine i ostali subjekti ovlašteni i odgovorni za dobru praksu
propisivanja, moraju se, zajedno s ljekarnama koje su odgovorne za izdavanje lijekova, naći
na zajedničkom zadatku: kako iz raspoloživih, uglavnom oskudnih, sredstava osigurati
dostupnim osnovne lijekove, za najčešća oboljenja za većinu populacije.
Mjere racionalnog propisivanja i izdavanja lijekova čiji su učinkovitost, kvalitetu, sigurnost i
ekonomičnost pouzdano dokazani moraju bit trajni interes i zadatak primarne zdravstvene
zaštite, uključujući i ljekarničku službu. U tu svrhu je neophodna kontinuirana edukacija
liječnika i farmaceuta.
Obzirom da dobra liječnička praksa predviđa novu, složeniju ulogu ljekarni u reformiranom
zdravstvenom sustavu, istu treba što više afirmirati, a rad ljekarni stalno unaprjeđivati zajedno
sa ostalim segmentima primarne zdravstvene zaštite.
1.8. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite
Svakom pacijentu mora se osigurati pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu sukladno
njegovom zdravstvenom stanju i općeprihvaćenim stručnim standardima. Mjerama za
ostvarivanje kvalitete zdravstvene zaštite osigurat će se provedba načela učinkovitosti i
djelotvornosti sustava kvalitete zdravstvenih postupaka, osigurat će se načelo orijentiranosti
36
prema pacijentu kao i načelo sigurnosti pacijenta i sigurnosti elektroničkih podataka o
pacijentu. Navedenim će se načelima postići optimalan odnos između učinaka provedenih
zdravstvenih postupaka i troškova nastalih njegovom provedbom, uvažavajući pritom
tehničke, organizacijske i gospodarske čimbenike.
Svi nositelji zdravstvene djelatnosti obvezni su uspostaviti, razvijati i održavati sustav
osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite. Definiranjem cjelokupnog
akreditacijskog programa stvoreni su uvjeti za akreditaciju nositelja zdravstvene djelatnosti,
odnosno osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite. Uspostavljanje sustava za
procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija kao i provođenjem programa
edukacije dodatno će se unaprijediti kvaliteta zdravstvenih usluga.
Akreditacija zdravstvenog sustava je osnovni preduvjet za stabilno funkcioniranje
zdravstvene zaštite.
Licenciranje i akreditiranje davatelja primarnih zdravstvenih usluga i timova obiteljske
medicine predstavljat će kritičnu komponentu koja za cilj ima osiguravanje kvalitete rada.
Kako bi se osigurale usluge visokog kvaliteta neophodna je izrada dodatnih postupnika u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zasnovanih na dokazima koji će doprinijeti unaprjeđenju
kvaliteta zdravstvene zaštite.
Službe koje budu licencirane biti će motivirane tako što će se kroz mehanizme plaćanja
uključiti i stimulacije za upotrebu postupnika, kao i vodiča za promociju zdravlja i prevenciju
bolesti.
Kod licenciranja i akreditiranja će se utvrditi i kriteriji koje će ohrabriti i specijaliste iz drugih
oblasti medicine da se prekvalificiraju i potom akreditiraju za obiteljsku medicinu.
Navedeni kriteriji će morati pokriti i zdravstveni management, kako bi ove kvalifikacije i
akreditiranje bili priznati. Potrebno je razviti i dvosmjerne karijere kojim će se zdravstveni
radnici ohrabriti da sa kliničkih prelaze na upravljačke pozicije.
Rastući troškovi zdravstvenih usluga rezultiraju i povećanom potražnjom za boljom
kvalitetom. Zdravstvene institucije i zdravstveni profesionalci su suočeni s izazovom
postizanja i održavanja kvalitete i širenja spektra usluga koje pružaju, a s druge strane s
financijskim ograničenjima za ispunjenje navedenih očekivanja. Uvođenjem i primjenom
standarda kvalitete i standarda za akreditaciju zdravstvenih ustanova uspostavlja se sustav
kvalitete zdravstvene zaštite, a sve u cilju smanjivanja rizika po život i zdravlje pacijenta.
1.9. Poboljšanje sustava monitoringa i evaluacije primarne zdravstvene zaštite
Zdravstveni monitoring će se, kao bitan segment javnog zdravstva, maksimalno razvijati u
narednom razdoblju u HNŽ/K, a to podrazumijeva: mjerenje zdravstvenog stanja,
zdravstvenih potreba i korištenja zdravstvenih usluga putem različitih metoda i populacijskih
istraživanja; precizno definiranje determinanti koje utječu na zdravlje pojedinaca i društva u
37
cjelini; planiranje, implementaciju, kontrolu i evaluaciju preventivno - promotivnih programa
u zajednici; preciznu identifikaciju prioritetnih oblasti kojima će se baviti javno zdravstvo i
osiguranje kvalitetnih informacija resornom ministarstvu, koje bi na osnovu takvih inputa
trebalo kreirati adekvatne mjere zdravstvene politike i Strategije razvoja zdravstvenog sustava
u HNŽ/K.
Sustav javnog zdravstva u HNŽ/K-u, u bliskoj perspektivi treba raditi na razvoju veoma
preciznih zdravstvenih indikatora, koji bi bili relevantni ne samo za HNŽ/K nego i za šire
okruženje, odnosno, kao takvi bi bili prihvatljivi i za Europsku uniju. Ovaj razvoj bi bio
temeljen na kritičkom pregledu postojećih zdravstvenih podataka i informacija, koje se koriste
u zdravstvenom sektoru. Dalje, treba precizno definirati koji su to neophodni podaci koje
javno zdravstvo u HNŽ/K treba prikupljati. Potom razviti odgovarajuće metode za
prikupljanje ovih podataka i na kraju razviti adekvatne vještine za analizu i interpretaciju
prikupljenih podataka, odnosno za pretvaranje ovakvih podataka u kvalitetne informacije,
koje bi u vidu izvješća bila dostupna svim potencijalnim korisnicima u zdravstvenom sustavu.
Osim što je bitno znati: obilježja pučanstva, strukturu populacije u lokalnoj zajednici, njeno
zdravstveno stanje, starosne populacijske grupe, bitno je znati kakav je utjecaj lokalne
zajednice na zdravlje pučanstva kao što je rad i zapošljavanje, socijalni status, okoliš, loše
navike i rizična ponašanja. Stoga je potrebno iskoordinirati sve sektore u lokalnoj zajednici sa
sektorom zdravstva, posebno primarnom zdravstvenom zaštitom (općinske službe, socijalne
službe, obrazovanje, vodoopskrba, okoliš, razne asocijacije i udruženja).
Kako bi implementacija strateških ciljeva bila što uspješnija, neophodno je podizanje svijesti
o beneficijama i značaju reforme primarne zdravstvene zaštite za uspostavu efektivnog,
efikasnog, kvalitetnog i dostupnog zdravstvenog sustava.
Strateški cilj 2:
Razvijanje integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS)
Svrha uvođenja integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS) je razvoj javno
zdravstvenog informacijskog sustava koji omogućava uvid u procese generiranja zdravstvene
potrošnje u realnom vremenu na razini ugovornih domova zdravlja, bolnica, ortopedskih kuća
i ljekarni.
Ovim dokumentom će se obuhvatiti analiza dosadašnjeg postignutog stupnja uvođenja IZIS-a
kao i ciljevi koje treba postići u utvrđenom vremenskom razdoblju, a odnositi će se na
potpunu implementaciju novih funkcionalnosti u IZIS završetkom kojih će se dobiti:
funkcionalno e-naručivanje iz primarne u specijalističko - konzultativne ambulante unutar
domova zdravlja i bolnica, svi potrebni parametri za novi model stimulacije timova obiteljske
medicine (TOM), smanjena zlouporaba bolovanja, pojednostavljeno izdavanje ortopedskih
pomagala, te povećano zadovoljstvo osiguranika budući će završetkom projekta sa IZIS-om
38
biti uvezani i LIS-ovi (laboratorijski informacijski sustav) i BIS-ovi (bolnički informacijski
sustav). Neizostavni dio IZIS-a je i PACS (Picture Archiving and Communication System)
koji omogućuje dobivanje, prikaz, manipulaciju, pohranu, i dvosmjernu komunikaciju
digitalnih slikovnih podataka svih ugovornih zdravstvenih ustanova. IZIS treba integrirati
ZZO HNŽ/K - Ugovorne zdravstvene ustanove - Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi
- Zavod za javno zdravstvo u obujmu koji će se definirati posebnim dokumentom.
Uporabom dobivenih podataka putem IZIS-a treba postići racionalnije korištenje
opredijeljenih sredstava za financiranje prava iz zdravstvenog osiguranja, pogotovo u pogledu
potrošnje lijekova, ortopedskih pomagala, specijalističko - konzultativnih pretraga, te
bolovanja do i preko 42 dana, kao i mogućnost sačinjavanja kvalitetnih izvješća i evidencija
potrebnih sukladno posebnim propisima u oblasti zdravstvenih, statističkih i drugih
evidencija. Uvođenjem elektronske zdravstvene iskaznice povećati će se efektivnost i
efikasnost ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, obzirom da se ista
ostvaruju temeljem zdravstvene iskaznice. Osigurane osobe Zavoda zdravstvenog osiguranja
HNŽ/K trenutno imaju na raspolaganju samo tiskanu zdravstvenu iskaznicu koja se za
redovite uplatitelje doprinosa može ovjeravati svaka tri mjeseca. Na ovaj način svi podaci o
osiguranoj osobi, odnosno o korištenju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja biti će
zapisani na elektronskoj zdravstvenoj iskaznici i biti vidljivi prigodom svakog ponovnog
zahtjeva za korištenjem istih.
Razlozi za uspostavu Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava se mogu
podijeliti u tri ključna segmenta / cilja:
- Svim građanima omogućiti lakši i ujednačeni pristup zdravstvenom sustavu.
- Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizirano vođenje medicinske dokumentacije,
praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generiranje obrazaca i pretraživanje
povijesti.
- Omogućiti trenutno praćenje pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti
neregularnosti kroz jedinstveni transparentni sustav i njegov nadzor.
IZIS je potpuno implementiran u svim domovima zdravlja i ljekarnama. Osim toga u Općoj
bolnici Konjic potpuno je implementiran IZIS sa punom funkcijom DRG-a (novog modela
plaćanja zdravstvenih usluga za bolničke pacijente). Kreirana su mnogobrojna automatska
izvješća za razne korisnike sustava (medicinsko osoblje, management domova zdravlja /
bolnica, ljekarne, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K).
U tijeku izvedbe projekta završene su sljedeće funkcionalnosti: (e-karton pacijenta, e-povijest
bolesti, e-nalazi, e-uputnice, e-recepti, e-naručivanje, e-izbor liječnika, e-otpusna pisma, e-
sestrinska dokumentacija, e-ovjere osiguranja, DRG).
LIS sustav je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Kantonalnoj bolnici „dr
Safet Mujić“ Mostar i Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari Grad Mostar, ali je samo
u Domu zdravlja Stari Grad Mostar postignuta uvezanost sa IZIS-om (e-kartonom). Trenutno
39
je LIS u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar uvezan sa BIS sustavom, ali ti podaci ne dolaze
do e-kartona. Zbog toga se u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar trenutno vrši nadogradnja
BIS, završetkom koje će se izvršiti integracija svih sustava kao što su:. RIS, LIS, IZIS itd.
PACS sustav je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Kantonalnoj bolnici
Mostar.
U narednom razdoblju neophodno je kreirati modul za kontrolu bolovanja, razviti modul za
nagradno plaćanje timova obiteljske medicine, razviti modul za e-potvrde za ortopedska
pomagala, implementirati IZIS u ortopedskim kućama, riješiti problem razmjene podataka od
LIS-ova do e-kartona u Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari grad, omogućiti
dostupnost IZIS-a i na drugim službenim jezicima u BiH, uvezati IZIS sa bolničkim
programima, kreirati mobilnu aplikaciju za osiguranike „moj e-karton“.
Razvijanjem LIS-a postići će se funkcionalnosti i programska rješenja koja će omogućiti
integraciju s IZIS-om, povezivanjem potrebnim protokolom, identifikaciju i prijem pacijenta /
uzorka s obilježavanjem jedinstvenim bar-kodom, prijenos elektroničkih narudžbi u LIS i
dovršenih nalaza za zatražene pretrage / zahvate, prijenos svih potrebnih podataka i dodatnih
informacija kod naručivanje pretrage, izvješće o broju i strukturi učinjenih pretraga u
proizvoljnom vremenskom intervalu itd.
U daljnjim aktivnostima neophodno je uvezati bolnički informacijski sustav s IZIS-om, te
izvršiti spajanje postojećih softverskih rješenja. Također će biti neophodno centralizirati
PACS / RIS sustave i centralno uvezati isti s IZIS-om (e-karton).
Rezultat bi bio spajanje RTG i ostalih uređaja ustanova u jedinstven sustav. Ovim
aktivnostima bi se osigurala vertikalna i horizontalna povezanost PACS / RIS sustava. Bila bi
omogućena razmjena podataka kako unutar samih zdravstvenih ustanova tako i
međuinstitucionalno. Radiološke slike i nalazi bi bili elektronski distribuirani kroz e-karton i
dostupni na mjestu pružanja zdravstvene usluge, bez obzira gdje je usluga radiološkog
snimanja rađena. Za udaljene zdravstvene ustanove gdje postoji radiološka dijagnostika a isti
nemaju radiologa, bilo bi omogućeno udaljeno očitanje nalaza - teleradiologija.
Prestala bi potreba za korištenjem (nabavom) radioloških filmova i kemikalija, što bi dovelo
do značajnih finansijskih ušteda (rad bez PACS / RIS sustava na nivou HNŽ/K generiše
trošak na radiološkom filmu i kemikalijama veći od 400.000,00 KM godišnje).
Za rad cjelokupnog sustava koristila bi se postojeća infrastuktura Zavoda zdravstvenog
osiguranja HNŽ/K, tako da bi se i na ovaj način racionalizovali troškovi implementacije
(izbjegava se nabava serverske opreme i opremanje prostora za svaku zdravstvenu ustanovu
posebno).
40
Strateški cilj 3:
Definiranje novih modela plaćanja usluga sekundarne i tercijarne razine
zdravstvene zaštite
Integrirani model plaćanja bolničke zdravstvene zaštite pokreće se sa svrhom implementiranja
organizacijskog modela plaćanja bolničke zdravstvene zaštite temeljem izvršenih usluga i
stvarnih ishoda liječenja koristeći australski model plaćanja Diagnosis Related Group - DRG
nasuprot postojećem neefikasnom i netransparentnom sustavu paušalnog plaćanja. S ovakvim
modelom će se dobiti prostor za unaprjeđenje efikasnosti i kvalitete pruženih usluga, praćenje
ishoda liječenja, transparentno plaćanje unutar sustava, povećanje efikasnosti bolnica, što će
dovesti do kvalitetnije i pravovremene zdravstvene zaštite.
Financiranje bolnica vrši se u paušalnim iznosima koji ne pokazuju stvaran odnos izvršenih
usluga i visine iznosa za plaćanje. Takvim načinom financiranja dolazi do potpune
netransparentnosti plaćanja u odnosu na urađeno, nema se uvida u učinkovitost, nemjerljiva je
kvaliteta usluga pruženih osiguraniku itd.
Cilj projekta je uvesti novi model plaćanja bolničkih usluga na području Županije/kantona
koji će se konceptualno odmaknuti od sadašnjeg modela koji se temelji na ulaznim
troškovima (plaćanje prema povijesnim podacima i unaprijed utvrđenu proračunu), a usmjeriti
prema novom modelu u kojemu će davatelji usluga biti plaćeni prema učinku.
Model plaćanja u kojem su bolnice plaćene prema izvršenoj aktivnosti u literaturi je poznat
pod nazivom plaćanje prema učinku (engl. Activity Based Funding ABF).
U IZIS-u je razvijeno vlastito softversko rješenje za DRG, modul koji je povezan s gruperom
u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH za grupiranje DRG podataka koji
omogućuje uvezanost DRG podataka i originalnog otpusnog pisma za svakog pacijenta,
jedinstveni šifrarnik i elektroničku korekciju neispravnih podataka. Sve to omogućuje lakšu i
učinkovitiju provjeru vjerodostojnosti podataka DRG koderima i olakšava rad liječnicima u
bolnicama.
Proveden je niz edukacija liječnika o DRG kodiranju čime se omogućilo da svaki odjel svih
triju bolnica u HNŽ/K-u ima jednog educiranog DRG kodera.
Podaci iz svih bolnica za sve ležeće pacijente prikupljani su i analizirani u 2014. godini.
Analiza je završena u prosincu 2014. godini, a pokazala je nerazmjer bolničkih proračuna i
aktivnosti koje bolnice provode. Također, detektirane su i bolnice i odjeli gdje se čine
najčešće pogrješke u kodiranju te uočeni nedostaci u šifrarniku. Na temelju toga predložene
su smjernice za daljnji razvoj DRG-a.
41
U tom je kontekstu započet je jedinstven projekt u regiji koji treba rezultirati integriranim
modelom plaćanja bolničkih usluga, modelom koji će transparentno alocirati sredstva po
različitim vidovima bolničke aktivnosti.
Razvijeni su novi težinske koeficijent za ležeće pacijente takozvane „isti dan“ što predstavlja
unaprjeđenje postojeće klasifikacije za stacionarne pacijente i plaćanje tih usluga prema
stvarnom učinku.
Ono što Integrirani model plaćanja bolničkih usluga čini kompletnim jesu i nove klasifikacije
usluga u specijalističko - konzultativnoj zdravstvenoj zaštiti. Kroz ovu fazu dobivena je
jedinstvena cijena za sve DRG-eve i izračun stvarnih cijena u sve tri bolnice.
Troškovne studije koje će pratiti troškove po pacijentu sljedeći je korak koji će omogućiti
prilagodbu težinskih koeficijenata, a time i pravičnije plaćanje bolničkih ustanova za izvršen
rad koje će se provoditi svake dvije godine.
Trenutno najveću poteškoću ovom projektu predstavlja neuvezanost kantonalne bolnice „ dr.
Safet Mujić“ i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u IZIS čime razvoj DRG-a stagnira u tim
bolnicama i što onemogućava primjenu i pilotiranje specijalističko – konzultativne
zdravstvene zaštit i HMP modela.
Rješenje je implementacija integriranog informatičkog sustava koji će povezati sektor
primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te razvoj elektronskog zdravstvenog kartona u
kojem će svi tipovi usluga po svakom pojedinom pacijentu biti zabilježeni. Brojne su
prednosti izgradnje integriranog informatičkog sustava, a dugoročan doprinos je prilagodba
bolničkih proračuna sukladno stvarnim podacima o učinku, što je i cilj ovog projekta.
Svrha projekta je uspostavljanje organizacijskog modela u kome će bolnice biti plaćene na
temelju svojih aktivnosti ili ishoda, odnosno povezivanje specijalističke - konzultativne
zdravstvene zaštite i DRG modela za stacionarne pacijente, što će osigurati koordinirani
pristup i u konačnici dovesti do Integriranog modela plaćanja bolničkih usluga, što je danas
opće priznati trend u razvijenim zdravstvenim sustavima.
Novi sustav plaćanja po DRG-u podrazumijeva:
- DRG klasifikacije za sve razine bolničke zdravstvene zaštite.
- Informatički sustav koji osigurava šifriranje po tim klasifikacijama.
- Educirani ljudski resursi u bolnicama i Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ/K za
primjenu sustava.
- Ugovaranje zdravstvene zaštite po ovom modelu.
Potpunom implementacijom Integriranog modela plaćanja bolničkih usluga unaprijediti
će se:
- Efikasnost i efektivnost bolnica u HNŽ/K.
- Mjerenje izlaznih rezultata bolnica.
42
- Planiranje zdravstvenih kapaciteta.
- Slobodan odabir davatelja usluga.
- Planiranje proračuna sukladno aktivnosti.
- Plaćanje njihovih usluga će biti refleksija stvarnog troška.
- Osigurati transparentnost čitavog sustava.
- Kvalitetniju uslugu za osiguranike.
Strateški cilj 4:
Uspostava kontrolinga i razvoj sustava financijskog upravljanja u
zdravstvenim ustanovama
Uspostava kontrolinga i razvoj sustava financijskog upravljanja kroz koordinaciju između
postavljenih ciljeva (plana), materijalnih, ljudskih resursa i poslovnih rezultata, te razvoja
programskog planiranja i pokazatelja uspješnosti je zahtjevno. Zdravstvo je izrazito složeni
segment javnog sektora, naročito ako govorimo o bolnicama. Sadrži široki raspon usluga,
koristi sofisticiranu i skupu radnu snagu, zahtijeva skupu infrastrukturu, a uz sve to ima
izuzetnu socijalnu zadaću. Da bi se upravljalo ovom najsofisticiranijom vrstom djelatnosti,
mora postojati dobar upravljački sustav, to znači da mora postojati jasna strategija djelovanja i
razvoja, te dosljednost u njenoj primjeni koristeći najnaprednija znanja i iskustva o funkciji
kontrolinga.
Nedovoljno i netransparentno financiranje, zastarjela organizacija, nerazvijena opća društvena
odgovornost osobito menadžmenta, dovodi do lošeg stanja u bolnicama.
Glavni zadatak je definirati kriterije za mjerenje uspješnosti i učinkovitosti zdravstvene
ustanove ili djelatnika. Da bi se kreirala metodologija mjerenja učinkovitosti liječenja, bolnica
i liječnika, nužno je utvrditi normative postupaka, standarde izvedbe svake pojedine usluge i
povrh toga osnovno – standarde cjelokupne zdravstvene zaštite.
Zadaća bolničkog menadžmenta je kontinuirano poboljšanje financijskog upravljanja i
odlučivanja radi obavljanja usluga na pravilan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način.
Nemoguće je utvrditi ta poboljšanja bez mjernih mehanizama. Njih donosi kontroling.
Provedba ovog cilja ovisiti će od financijskih mogućnosti i odluka menadžmenta zdravstvenih
ustanova i njihove spremnosti suočiti se s izazovima uvođenja sustava kontrolinga.
Također, kontinuirano treba djelovati na zaštiti resursa od gubitaka uzrokovanih lošim
upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, ali i na jačanju odgovornosti za
uspješno djelovanje. Navedeno se također mjeri kroz mjerne jedinice kontrolinga.
Bolnički sustav je zbog svoje složenosti izuzetno podložan netransparentnosti. Sustav DRG
bolnicama bi trebao omogućiti kvalitetnije fakturiranje troškova. Svaka usluga ima određeni
koeficijent pomoću kojeg se određuje „cijena“ izvedene usluge. Da bi smo došli do stvarne
cijene usluge neophodan je kontroling koji mjeri osim direktnih troškova usluge, i sve
43
indirektne troškove (fiksne troškove bolnice) koji padaju po pojedinoj usluzi koliko broj
usluga raste. Također, kontroling ukazuje ukoliko su troškovi neopravdano visoki i
neprimjereni razini usluge.
Drugi razlog je činjenica da nisu jasno definirani standardi liječenja. To znači da se u
različitim bolnicama mogu koristiti različiti materijali (što znači i razliku u kvaliteti), a da se
fakturira isti iznos.
Stoga možemo zaključiti da je drugi glavni zadatak kontrolinga u bolnicama – osim
transparentnosti direktnih (troškova zahvata) i indirektnih troškova (fiksnih troškova bolnice),
u suradnji s liječnicima kreirati normative za sve usluge (na primjeru operacija je to trajanje
operacijskog zahvata, razina kvalitete i količina korištenog potrošnog materijala i implantata,
broj potrebnih zdravstvenih radnika i sl).
Pridržavanjem svega navedenog dobivaju se ujednačeni uvjeti za fakturiranje usluga u
različitim bolnicama, a pacijenti mogu dobiti ujednačene usluge prema osnovnim kriterijima
kvalitete. Bolnice koje žele iskorak iz osnovnog, mogle bi graditi svoje nad standarde, što bi
se također normiralo i vrednovalo.
Kontroling vrednuje kvalitetu bolničkog osoblja na temelju učinkovitosti kroz različite
pokazatelje - smanjenjem liste čekanja, izostankom / učestalošću komplikacija, postotkom
smrtnosti, ponovnim prijemom u bolnicu unutar 30 dana, brojem premještaja, brojem
infekcija, brojem carskih rezova itd.
Na temelju propisanih normativa i standarda izvedbi, pojedini liječnici na istom odjelu mogu
imati različite plaće, ovisno o kvaliteti njihova rada, ali i stručnom usavršavanju (za što
također trebaju postojati jasni standardi). Plaćanje bolničkih djelatnika po satu ili po broju
izvedenih zahvata postaje anakrono.
U budućnost će se morati napraviti još više sa manje, a to zahtjeva fokus na učinke - koji su
učinci koje moramo postići te koja je efektivna upotreba sredstava da bi se to postiglo. Glavno
pitanje nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što moramo s njima postići.
Osnovno je definirati procese koji se obavljaju, te koji su resursi tim procesima primjereni. To
se ne može bez kontrolinga. To nije kontrola ili inspekcijski nadzor već sustav mehanizama
koji osiguravaju mjerenje učinkovitosti ili drugim riječima pojašnjavaju odnos ulaganja i
koristi. Da bi bolnice mogle bio što promijeniti, nužno je postaviti standarde izvedbe,
formirati normative postupaka, i standarde zdravstvene zaštite.
Određivanje jasnih ciljeva, te kvalitativni i kvantitativni pokazatelji efikasnosti moraju postati
okosnica života i rada bolnica.
Zdravstveni sektor ima posebnu važnost za društvo u cjelini, što nosi i posebnu odgovornost
za proizvedene učinke. Mjerenje tih učinaka gotovo nije moguće bez kontrolinga, samo što se
u ovom slučaju kontroling mora upotpuniti specifičnim načinom razmišljanja i promatranja.
Pokazatelji su ovdje gotovo uvijek spoj kvantitativnih i kvalitativnih ocjena uspješnosti.
Izrada prave kombinacije indikatora, te standardi izvedbe ključni su faktori uspjeha.
44
Strateški cilj 5:
Uspostava sustava upravljanja kvalitetom i sigurnosti zdravstvene zaštite
Navedeni strateški cilj zacrtan je u reformama zdravstva koje se Federacija obvezala
implementirati. Cilj 16. iz dokumenta „Zdravlje 21 - Zdravlje za sve u 21. stoljeću“ (WHO)
predviđa upravljanje zdravstvenim sektorom orijentirano na kvalitetu. Poboljšanje kvalitete u
zdravstvenom sektoru je jedan od prioriteta reformi u oblasti zdravstva.
Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u zdravstvenim ustanovama HNŽ/K temeljen na
zahtjevima standarda ISO 9001:2015 stavlja u prvi plan pacijenta i njegove potrebe uz
racionalno i odgovorno upravljanje unutar zdravstvenih ustanova. Smjernice koje daje ovaj
standard su značajne za zdravstveni sustav i radi usklađivanja s propisima Europske unije, što
je preduvjet Bosni i Hercegovini za ulazak u europske integracije.
Suvremeni zdravstveni sustavi suočavaju se sa mnogobrojnim izazovima, počevši od
demografskih promjena iskazanih u produženju životnog vijeka i promjenama propisa, preko
zahtjeva za racionalnijom, kvalitetnijom i sveobuhvatnom njegom pacijenata, pa do
poboljšanja neposredne medicinske skrbi primjenom informacijsko-komunikacijskih
tehnologija. Ako se želimo efikasno i ekonomično uključiti u nove tokove pristup upravljanju
zdravstvenim ustanovama mora biti vrlo dobro organiziran i sustavan.
Poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sustavu podrazumjeva da „pacijent dobije najbolju
medicinsku skrb uz minimalni rizik za njegovo zdravlje i blagostanje“.
Posljednjih godina dogodile su se velike promjene u medicinskoj dijagnostici i liječenju.
Porast znanja u medicini, a i u drugim znanostima vezanim uz medicinu, pridonio je razvoju u
medicini pogotovo u primjeni standarda kvalitete u zdravstvenom sustavu.
Standard ISO 9001:2015 predstavlja na globalnom nivou jedinstven i neprevaziđen alat za
kvalitetno upravljanje bilo kojom organizacijom. Njegova primjena predstavlja osnovu za
primjenu svih ostalih ISO i granskih standarda (npr. standarda ISO 15189 za međunarodnu
akreditaciju medicinskih laboratorija) jer uređuje sve segmente organizacije i omogućava
pravilnu raspodjelu obveza i odgovornosti unutar organizacije. Ovaj međunarodni standard
potiče usvajanje procesnog pristupa pri razvoju, implementaciji i poboljšanju učinkovitosti
sustava upravljanja kvalitetom te povećavanja zadovoljstva pacijenta udovoljavajući
njegovim zahtjevima. Organizacija mora identificirati i upravljati brojnim povezanim
aktivnostima da bi funkcionirala djelotvorno. Prednost procesnog pristupa jest osiguranje
trajnog nadzora nad vezama između pojedinačnih procesa unutar sustava kao i nad njihovom
kombinacijom i međusobnim djelovanjem.
Uvođenje procesnog sustava je zahtjevan i složen zadatak prvenstveno zbog potrebe da
djelatnici i rukovoditelji promjene način razmišljanja i pristupa poslovima. Procesna
organizacija zahtijeva timski rad, planiranje i koordinaciju od strane rukovoditelja, kolegijalni
odnos u poslu, poštivanje suradnika i pomaganje djelatnicima u cilju boljeg i bržeg izvršenja
poslova. To je ono što traži promjenu u ponašanju i novi način razmišljanja. Takav odnos
45
prema poslu treba stalno posticati i poboljšavati. To je dugoročan proces koji traži promjenu
ponašanja ljudi što je najteže postići.
Primjena procesne organizacije omogućava spuštanje odgovornosti do najnižeg nivoa, što
znači da je svaki djelatnik direktno odgovoran za uspješno izvršavanje poslova iz njegovog
djelokruga rada.
Slijedom navedenog uspostavlja se i neposredna kontrola utroška resursa, tj. lijekova,
medicinskog materijala i pomagala što vodi racionalizaciji i uštedi troškova. Iskustvene
procjene govore da se u organizacijama koje su cjelovito primijenile standard ostvarene
uštede u materijalu od 10-15%, a u radnim aktivnostima i do 30%.
Istodobno, kolektivna i individualna menadžerska odgovornost kao i pravna regulativa i
profesionalni kodeksi uključuju se u ljudski dio stalnog poboljšanja procesa. Ove mjere
poboljšanja procesa i prevencija grešaka povećava uspješnost procesa koji su ranije davali
slabije rezultate, ali zanimljivo je primijetiti da se poboljšavaju i oni dobro upravljani i
izvođeni procesi.
Rezultat implementacije ISO 9001:2015 standarda biti će sveobuhvatni sustav upravljanja
organizacijom temeljen na modelu upravljanja kvalitetom cijelom zdravstvenom ustanovom
uključujući zdravstvene i nezdravstvene organizacijske jedinice.
Važni dio implementacije sustava je sudjelovanje zaposlenika kroz timski rad kao i
identificiranje i izolacija problema te razvoj i ispitivanje mogućih rješenja. Ti napori trebaju
biti temeljeni na zaključcima izvedenih iz analize pravilno prikupljenih podataka. Kao
početna točka kontinuiranog procesa poboljšanja kvalitete u zdravstvenoj ustanovi, potrebna
je temeljna edukacija o sustavu kvalitete, internom auditu kao i o alatima za upravljanje
kvalitetom. Najviše rukovodstvo mora pokazati sve odlike liderstva u svakodnevnom vođenju
posla putem moderno ustrojene organizacijske strukture uvijek u skladu sa vizijom, misijom,
politikom i strateškim ciljevima.
Za unapređenje kvalitete i uključivanje svakoga u taj proces u svakoj zdravstvenoj ustanovi će
biti formirani timovi. To će biti praćeno kroz program edukacije za srednju razinu menadžera
koji se koncentriraju na otkrivanju, izoliranju te rješavanju problema. Cilj će biti
unaprjeđivanje vještina u oba smjera, tehničke vještine i gledišta, individualnog posla i
uspostavljanje učinkovitog, inovativnog i kreativnog rješavanja problema. Sve djelatnike u
zdravstvenoj ustanovi, na odjelima, dijagnostici, laboratorijima i administrativnim odjelima
bolnica / domova zdravlja treba uključiti u edukativni program. Edukacija se zasniva na
filozofiji i procesu CQI (Continuous Quality Improvement) uključujući metodologije
prikupljanja podataka, analize i rješavanje problema.
Ključni faktor za uspješnu primjenu ISO 9001:2015 standarda je opredijeljenost i predanost
najvišeg rukovodstva bez koje je projekt nemoguće izvesti. Nepotpuna i površna primjena
standarda ne donosi nikakve rezultate osim opterećivanja djelatnika nepotrebnim
administriranjem kojeg ionako ima previše. Medicinske ustanove u HNŽ/K bi sigurno imale
velike koristi od uvođenja ISO 9001:2015 standarda posebno u poboljšanju kvalitete usluge i
racionalizaciji troškova koji su evidentno preveliki.
46
Strateški cilj 1: Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se
osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita
Opis mjera za
postizanje
cilja
Uspostavljanje organizacijskog i financijski održivog modela primarne
zdravstvene zaštite na području HNŽ/K temeljnog na obiteljskoj medicini.
Razviti nove mehanizme nagradnog plaćanja, monitoringa i evaluacije
izvršenih zdravstvenih usluga.
Razvijati palijativnu skrb, te unaprijediti financiranje hitne medicinske
pomoći. Izraditi mrežu hitne medicinske pomoći. Izraditi postupnike za
najčešće bolesti i stanja s kojima se susreću liječnici PZZ-a, u kojima se i
očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se
jednaki kriteriji prilikom dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve
pacijente u HNŽ/K.
Utvrditi i poboljšati stimulativne mehanizme za osiguranje učinkovitosti i
kvalitete pružanja zdravstvenih usluga
Uvesti kao kriterij stimulacije provedbu preventivnih i promotivnih
programa i mjerenje učinka istih.
Promoviranje zdravih stilova života, razvijanje pravilnih prehrambenih
navika, utjecanje na povećanje tjelesnih aktivnosti te ukazivanje na štetnost
raznih oblika ovisnosti i korištenja drugih štetnih tvari.
Očekivani
rezultat
Kvalitetna, dostupna, kontinuirana PZZ organizirana kroz obiteljsku
medicinu i temeljena na vrijednostima i načelima zdravstvene zaštite.
Standardizirana zdravstvena usluga za sve osiguranike bez obzira na DZ /
izabranog liječnika. Racionalizacija troškova zdravstvene zaštite i smanjenje
potrošnje lijekova.
Stimulacija rada timova u PZZ temeljen na kvalitetnom pružanju
zdravstvenih usluga i provedenih preventivnih i promotivnih programa.
Poticanjem razvijanja zdravih stilova života utjecat će se na kvalitetu i
dužinu trajanja života, smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti
kao i nekih sijela malignih oboljenja, ekonomske uštede.
Nositelji
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Domovi zdravlja
47
Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K
Rok/ Vrijeme 2017.
Indikatori
Broj domova zdravlja u HNŽ/K
Broj ambulanti obiteljske medicine
Broj verificiranih timova obiteljske medicine
Broj timova hitne medicinske pomoći
Broj izrađenih postupnika
Broj promotivnih i preventivnih programa
Izvori
financiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Proračun HNŽ/K
Proračuni općina
EU fondovi
Kredit WB
48
Strateški cilj 2:
Razvijanje integriranog zdravstvenog informacijskog sustava IZIS
Opis mjera za
postizanje
cilja
Kreirati modul za e-kontrolu bolovanja. Razviti modul e-potvrde za
ortopedska pomagala.
Implementirati IZIS u ortopedskim kućama.
Centralizirati i objediniti postojeće LIS sustave, proširiti implementaciju na
domove zdravlja i centralno uvezati LIS sustav sa IZIS / e-kartonom.
Centralizirati i objediniti postojeće PACS / RIS sustave, proširiti
implementaciju na domove zdravlja i centralno uvezati PACS / RIS sustav
sa IZIS / e-kartonom. Uvezati IZIS sa bolničkim programima (BIS).
Razviti mobilnu aplikaciju za osiguranike moj e-karton.
Razviti modul za e-javno zdravstvo.
Očekivani
rezultat
Osiguranicima omogućiti jednostavniji i ujednačeni pristup zdravstvenom
sustavu.
Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizirano vođenje medicinske
dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generiranje
obrazaca i pretraživanje povijesti.
Omogućiti Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ/K trenutno praćenje
pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti neregularnosti kroz
jedinstveni transparentni sustav i njegov nadzor.
Nositelji Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K
Javne zdravstvene ustanove
Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K
Rok/ Vrijeme 2017.
Indikatori
Završetak svih predviđenih modula
Potpuna integracija svih zdravstvenih ustanova u IZIS
Integracija Zavoda za javno zdravstvo sa IZIS
Izvori
financiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Proračun HNŽ/K
Proračuni općina
EU fondovi
Kredit WB
49
Strateški cilj 3:
Definiranje novih modela plaćanja usluga sekundarne i tercijarne razine
zdravstvene zaštite.
Opis mjera za
postizanje
cilja
Implementirati novi sustav klasifikacije SKZZ-a i HMP.
Educirati bolničke kodere.
Utvrditi prikladnosti pridruživanja svih specijalističkih ambulanti i kabineta
sukladno klasifikaciji.
Procijeniti potencijale i operativnosti novog modela za praćenje aktivnosti
HMP.
Prikupiti podatke koji će biti temelj za ugovaranje po DRG modelu.
Očekivani
rezultat Uniformno praćenje bolničke aktivnosti na svim razinama.
Nositelji
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Bolničke zdravstvene ustanove
Rok/ Vrijeme 2017. - 2018.
Indikatori Praćenje i plaćanje cjelokupne bolničke aktivnosti po DRG modelu
Izvori
financiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Proračun HNŽ/K
EU fondovi
Kredit WB
50
Strateški cilj 4:
Uspostava kontrolinga i razvoj sustava financijskog upravljanja u
zdravstvenim ustanovama
Opis mjera za
postizanje
cilja
Organizirati kontroling kroz novu organizacijsku jedinicu ili poseban odjel u
svakoj zdravstvenoj ustanovi.
Razviti troškovno i upravljačko računovodstvo kojim se prati cjelokupno
poslovanje.
Definirati protokole za mjerenje direktnih troškova.
Osigurati ispred Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K koordinaciju i
potporu rukovodnim i upravljačkim strukturama zdravstvenih ustanova pri
implementaciji kontrolinga.
Očekivani
rezultat
Dobiti bolju organizacijsku strukturu.
Poboljšati efikasnost ukupnog poslovanja.
Poboljšati sve poslovne procese i procedure, odnosno razraditi poslovanje od
strateških ciljeva do operativnih, te mjeriti učinak.
Spriječiti neželjenu potrošnju i učinkovito upravljati financijama, te više
doprinijeti stabilnosti zdravstvenog sustava i zadovoljstva osiguranika.
Nositelji
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Bolnice i domovi zdravlja
Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.
Indikatori
Smanjiti potrošnju
Podići kvalitetu pruženih usluga
Redovito preispitivati Strategiju i strateške ciljeve
Mjeriti postavljene ciljeve i izvješćivati Upravu
Podići efikasnosti i efektivnost mjereći radnu učinkovitost
Izvori
financiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Proračun HNŽ/K
Proračuni općina
EU fondovi
Kredit WB
Bolnice i domovi zdravlja
51
Strateški cilj 5:
Uspostava sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite
Opis mjera za
postizanje
cilja
Donijeti odluku najvišeg rukovodstva o uvođenju sustava upravljanja
kvalitetom.
Izabrati konzultantsku kuću, te imenovati voditelja Projekta i formirati Tim
za kvalitetu.
Upoznati zaposlenike sa Projektom, te educirati rukovodstvo i članove
projektnog tima.
Izraditi i primijeniti dokumente Sustava kvalitete.
Provesti interni audit.
Provesti preventivne i korektivne akcije.
Ocjena od strane rukovodstva.
Provesti certifikacijski audit.
Očekivani
rezultat
Standardizacija procesa rada.
Optimiziranje procesa i racionalizacija troškova.
Zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
Dokumentiranost i transparentnost postupanja.
Kvalitetnija zdravstvena usluga.
Kontrola utroška resursa.
Nositelji Javne zdravstvene ustanove
Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.
Indikatori
Broj zdravstvenih ustanova koje su započele proces uvođenja ISO standarda
Broj ustanova koje su certificirane po ISO
Izvori
financiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K
Proračun HNŽ/K
Proračuni općina
EU fondovi
Kredit WB
Javne zdravstvene ustanove
52
Z A K LJ U Č A K
Nijedna gore navedena aktivnost se neće provesti ako se u njenu provedbu ne uključe svi
akteri u zdravstvu od kreatora politika, financijera, davatelja usluga (bolnica, domova
zdravlja, ljekarni), lokalne zajednice, do krajnjih primatelja zdravstvene skrbi kao i medija
kao sredstva za kvalitetan prijenos informacija na način dostupan i razumljiv svim
korisnicima uz poštivanje prava, ali i uz inzistiranje na izvršavanju obveza i odgovornosti
pacijenata.
Potrebno je uraditi operativne planove, za svaki strateški cilj uključujući i detaljne planove
aktivnosti, jasnu podjelu zadataka, mehanizme za praćenje, kao i potrebita financijska
sredstva za svaku aktivnost.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K treba da bude glavni akter reforme i
uspješan koordinator sa svim ostalim sudionicima u zdravstvenom sustavu uz razvijanje
međusobnih partnerskih odnosa.
U procesu implementacije, monitoringa i evaluacije Strategije treba posvetiti punu pozornost.
Sama Strategija bez očekivanih rezultata ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“ i nedorečena.
Stoga će biti neophodno izraditi planove za realizaciju ove Strategije.
Implementaciji Strategije treba pratiti Povjerenstvo kojeg bi činili predstavnici Ministarstva,
Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, Zavoda za javno zdravstvo HNŽ/K i predstavnici
većih zdravstvenih ustanova. Povjerenstvo bi se redovito sastajalo i raspravljalo o svim
ključnim pitanjima za provedbu Strategije, te predlagalo mjere za prevladavanje eventualnih
poteškoća u implementaciji i utvrdilo kojim redoslijedom pristupiti realizaciji.
Neophodno je utvrditi za svaku mjeru nositelja i odgovornu osobu za realiziranje mjera.
Zadatak nositelja bio bi da sačini plan potrebnih aktivnosti koje je potrebno realizirati,
potrebne resurse i način osiguranja tih resursa.
Realizacijom pojedinih mjera postići će se krajnji cilj – vizija zdravstva u Hercegovačko-
neretvanskoj županiji.
Monitoring aktivnosti postići će se praćenjem vremenske dinamike realizacije mjera
predviđenih godišnjim operativnim planom koji će definirati i potrebne kontrolne parametre,
odnosno set indikatora za svaki strateški cilj.
Sve zdravstvene institucije u HNŽ/K će redovitim godišnjim izvješćima navoditi način i
stupanj provedbe mjera iz ove Strategije i isti dostavljati Povjerenstvu za implementaciju
Strategije.
Evaluaciju Strategije obavljati će Vlada HNŽ/K na temelju izvješća Povjerenstva za
implementaciju Strategije temeljem kojeg će se prezentirati rezultati svih vidova monitoringa,
uz ocjenu stupnja provedivosti Strategije. Na taj način će se osigurati da Vlada HNŽ/K
predloži eventualne mjere za poboljšanje i uspješniju provedbu Strategije.
53
Literatura:
1. Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva Hercegovačko-neretvanskog kantona /
županije/kantona za 2015. - Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K.
2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH" br. 46/10 i 75/13)
3. Komentari zdravstvenih zakona Knjiga 1, Sarajevo 2011. – Snježana Bodnaruk, Jozo
Čizmić, Boris Hrabač, Senad Huseinagić
4. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Službene
novine Federacije BiH" br.31/02).
5. Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine u razdoblju od
2008. do 2018., Sarajevo, april 2008.
6. Strategija za razvoj primarne zdravstvene zaštite - Federalno ministarstvo zdravstva
7. Standardi i normativi zdravstvene zaštite i nomenklatura usluga u Federaciji Bosne i
Hercegovine – Plava knjiga 2014.
8. Odluka o osnovnom paketu zdravstvenih prava ( „Službene novine Federacije BiH“
broj: 21/09).
9. Obračun sredstava u zdravstvu FBiH za 2014., lipanj / jun 2015.
10. European journal of palliative care 2009.; 16(6) 279 Bijela knjiga o standardima i
normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi - Preporuke Europskog
udruženja za palijativnu skrb.
11. Troškovi, kvalitet i ishod u zdravstvu – Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje
ishoda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2011. – ISPOR Bosna i Hercegovina
12. Socijalna medicina, B.Hrabač i M.Lugonja, Mostar 2012.