s t r a t e g i j a - zzo.ba · zakon o lijekovima („službene novine federacije bih“, broj...

S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA

ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKE

ŽUPANIJE/KANTONA

ZA RAZDOBLJE 2017. - 2020.

Mostar, studeni / novembar 2016.

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA

ŽUPANIJA-KANTON

Ministarstvo zdravstva, rada

i socijalne skrbi

M O S T A R

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI

KANTON

Ministarstvo zdravstva, rada

i socijalne zaštite

2

S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA

ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA

ZA RAZDOBLJE 2017. - 2020. GODINE

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 5

2. ZAKONSKI OKVIR ..................................................................................................................... 6

3. VIZIJA ........................................................................................................................................... 7

3.1. Ključne vrijednosti ..................................................................................................................... 7

3.2. Svrha djelovanja ......................................................................................................................... 8

3.3. Strategijski izazovi ..................................................................................................................... 8

4. MISIJA ........................................................................................................................................... 8

5. ZDRAVSTVENO STANJE PUČANSTVA I ORGANIZACIJA PZZ U HNŽ/K ................... 8

5.1. Zdravstveno stanje stanovništva ............................................................................................. 10

5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko – neretvanske županije/kantona u

2015. godini ................................................................................................................................... 12

5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi ............................................................................................ 13

5.4. Bolnička zdravstvena zaštita ................................................................................................... 13

5.5. Primarna zdravstvena zaštita .................................................................................................. 14

5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNŽ/K ................................... 15

6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANCIJSKIH SREDSTAVA U ZDRAVSTVENOM

SEKTORU U HNŽ/K .......................................................................................................................... 18

7. PEST analiza ................................................................................................................................ 22

8. SWOT analiza .............................................................................................................................. 22

9. STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................................... 26

3

POPIS TABLICA:

Tablica broj 1: Broj stanovnika po općinama na području HNŽ/K

Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNŽ/K prema pripadajućim općinama u

razdoblju od 2011. do 2015. godine

Tablica broj 3: Registrirana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNŽ/K u

2015. godini

Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNŽ/K za 2015.

godinu / stopa na 1.000 stanovnika

Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko neretvanske

županije/kantona u 2015. godini

Tablica broj 6: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Sveučilišna klinička bolnica Mostar

Tablica broj 7: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić''

Mostar

Tablica broj 8: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Opća bolnica Konjic

Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNŽ/K: prikaz zdravstvenih

ustanova u kojima djeluje obiteljska medicina, broj ambulanti obiteljske

medicine, broj ordinacija i broj radnih timova obiteljske medicine

Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNŽ/K u 2015.

godini

Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška financijskih sredstava u sektoru zdravstva

prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNŽ/K koji je

izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K

POPIS GRAFIKONA:

Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu na području HNŽ/K

Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sustavu

HNŽ/K u 2015. godini

Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNŽ/K u tijeku 2015. godine

Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNŽ/K u tijeku

2015. godine

4

UVODNA RIJEČ MINISTRA

Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-neretvanske

županije/kantona za razdoblje 2017. - 2020. godina predstavlja prvu Strategiju Ministarstva

zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K. Usvajanje ovog dokumenta omogućuje početak

reforme zdravstva u HNŽ/K u skladu s Akcijskim planom Vlade HNŽ/K za realiziranje

reformske agende za Bosnu i Hercegovine za razdoblje 2015. - 2018. godina.

Ovaj dokument se temelji na Ustavnim ovlastima, kao i zakonskim i pod zakonskim aktima iz

oblasti zdravstva u Federaciji BiH i predstavlja ključni dokument za razvoj zdravstvenog

sustava u HNŽ/K.

On omogućava detaljnu analizu ciljeva i utvrđivanje prioritetnih aktivnosti za njihovo

realiziranje za razdoblje od 4 godine.

Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K koji će

osigurati odgovarajuće ljudske, materijalne, tehničke i druge resurse koji mogu odgovoriti

postavljenim ciljevima. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K i Vlada HNŽ/K

imati će ulogu nadzora nad provedbom strateških ciljeva.

Ciljevi, mjere i aktivnosti kao i nositelji aktivnosti i indikatori izvedbe biti će utvrđeni

godišnjim operativnim planovima s jasnim rokovima izvedbe i procjenom potrebnih

financijskih sredstava.

Izrada godišnjih planova rada osigurava dinamičan i promjenjiv okvir koji će se prilagođavati

stvarnim mogućnostima resursa kojima će biti moguće raspolagati u danom trenutku.

Godišnjim planovima rada koji će se razvijati na temelju Strategije, odredit će se operativni

ciljevi.

Strategija obuhvaća i indikatore za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva čijom analizom

ćemo stvoriti temelj za pokretanje novog ciklusa planiranja.

Reforma zdravstva predstavlja ozbiljan i dugotrajan proces čije pozitivne rezultate treba

očekivati protekom određenog razdoblja. Očekujem da će se provedbom reforme zdravstva

sukladno ovoj Strategiji, sustav zdravstva u HNŽ/K postaviti na održive temelje, a kvaliteta

pružanja zdravstvenih usluga biti prepoznatljiva i u široj regiji.

M I N I S T A R

dr. sc. Goran Opsenica

5

1. UVOD

Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-neretvanske

županije/kantona / kantona za razdoblje 2017. - 2020. godina (u daljnjem tekstu: Strategija)

predstavljati će krovni dokument za usmjeravanje razvoja zdravstva u predloženom razdoblju

kao i podlogu za donošenje odluka i politika u zdravstvu.

Strategija će ponuditi jasne mjere i aktivnosti koje treba postići u određenom razdoblju, a

kojima će se postići dostupnija, učinkovitija, financijski održiva i kvalitetnija zdravstvena

zaštita.

Strateško opredjeljenje je da se oko 80% svih zahtjeva za zdravstvenom zaštitom treba

zadovoljiti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, te tako smanjiti upućivanje na više i

skuplje razine.

Glavni cilj reforme zdravstvene zaštite je poboljšanje zdravlja pučanstva i zadovoljstva

korisnika usluga kroz univerzalnu, učinkovitu, kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu

zdravstvenu zaštitu.

Temeljni ciljevi zdravstvene politike su:

- Očuvanje i unaprjeđenje zdravstvenog stanja pučanstva u HNŽ/K uz osiguranje

solidarnosti i uzajamnosti kao i rodne ravnopravnosti, te uvažavanje prava i ukazivanja na

obveze građana prema vlastitom zdravlju.

- Pravičan i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svih građana u HNŽ/K što podrazumijeva

osiguranje fizički, zemljopisno i ekonomski dostupne kvalitetne zdravstvene zaštite koja

će osigurati okomitu povezanost primarne, sekundarne i tercijarne razine i vodoravnu

povezanost u odnosu na lokalnu zajednicu.

- Postavljanje korisnika (pacijenta) u središte sustava zdravstvene zaštite.

- Održivost zdravstvenog sustava, uz transparentnost i selektivnu decentralizaciju u oblasti

upravljanja materijalnim i ljudskim resursima.

- Iznalaženje novih izvora i načina financiranja.

- Poboljšanje funkcioniranja, učinkovitosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Akcijskim planom Vlade HNŽ/K za realiziranje reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za

razdoblje 2015. - 2018. godina utvrđene su aktivnosti u svezi reforme zdravstvenog sustava u

HNŽ/K što bi podrazumijevalo:

- Saniranje gubitaka i stvaranje uvjeta za financijsku konsolidaciju bolničkog sektora u

HNŽ/K, što će biti predmetom Zakona o konsolidaciji.

- Definiranje novih modela financiranja zdravstvenih usluga u HNŽ/K.

- Normiranje mreže zdravstvenih ustanova u HNŽ/K.

- Zajedničko djelovanje i suradnju Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K i Ministarstva

zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K na realiziranju reforme zdravstva u HNŽ/K.

Realiziranje naprijed navedenih aktivnosti prioritet su ove Strategije, a sam tijek realiziranja i

postignuti učinci pratiti će se temeljem indikatora za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva.

6

2. ZAKONSKI OKVIR

Polazni temelj za utvrđivanje Strategije je Ustav Federacije BiH kojim se utvrđuje podjela

nadležnosti između F BiH i županija, tako da su zdravstvo i socijalna politika u zajedničkoj

nadležnosti obje razine vlasti - federalnoj i županijskoj/kantonalnoj, s tim da županije/kantona

imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone glede ove oblasti.

U poglavlju III članak 2. pod b) i članak 3. Ustava F BiH propisuje da se ova nadležnost

ostvaruje zajednički ili odvojeno, ili samo od strane županije/kantona koordinirano od

federalne vlasti, te da se glede ovih nadležnosti županije/kantona i federalna vlast dogovaraju

na trajnoj osnovi.

Sukladno Ustavu Federacije, federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone

koji se tiču ove nadležnosti (članak III 3. stavak 3), županije/kantona imaju pravo utvrđivati

politiku i provoditi zakone (članak III 3. stavak 4) suglasno potrebama. Nadležnost u oblasti

zdravstva ostvaruje se od strane županija/kantona koordinirano od federalne vlasti (članak III

3. stavak 1), pri čemu federalna vlast uzima u obzir različite situacije u pojedinim županijama

i potrebu za fleksibilnošću u provedbi (članak III 3. stavak 3).

Po Ustavu F BiH pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu definiraju se kao temeljna ljudska

prava, te iz ovoga proizlazi polazna osnova za utvrđivanje Strategije. Zdravstvena zaštita u F

BiH se pruža u skladu s načelima1 zdravstvene zaštite koja su osim Zakonom iz 1997. godine,

potvrđena i novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti donesenim 2010. godine.

Člankom 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti društvena briga za zdravlje na razini

županije/kantona obuhvaća mjere za osiguranje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa

za građane na području županije/kantona i to, između ostalog i donošenje ove Strategije.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju sve osigurane osobe imaju ravnopravan položaj u

pogledu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.2 U cilju ostvarivanja

jednakih uvjeta za provođenje obveznog zdravstvenog osiguranja utemeljen je Fond

solidarnosti. Pored toga doneseno je i više pod zakonskih akata za ujednačavanje dostupnosti

primarne zdravstvene zaštite.

1 Načela zdravstvene zaštite: sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost, cjeloviti pristup, specijalizirani pristup,

solidarnost, unapređenja kvalitete, efikasnost.

2 Članak 11. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 30/97).

7

Djelatnost zdravstvene zaštite regulira se kroz sljedeće zakone kao i pod zakonske akte

donesene temeljem istih:

1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13);

2. Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02,

70/08 i 48/11);

3. Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije

BiH", broj 40/10);

3. Zakon o liječništvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 56/13);

4. Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12);

5. Zakon o sestrinstvu i primaljstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/13);

6. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva („Službene novine Federacije BiH“, broj

37/12);

7. Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, broj 58/08);

8. Zakon o lijekovima („Službene novine Federacije BiH“, broj 109/12);

9. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj

29/05);

10. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", broj

37/01, 40/02, 52/11 i 14/13);

11. Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Službene

novine Federacije BiH", broj 59/05 i 52/11).

3. VIZIJA

Zdravstveni sustav u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu će na sustavan i

racionalan način provoditi mjere zdravstvene zaštite, prevencije i promocije zdravlja, te

liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim

spoznajama.

3.1. Ključne vrijednosti

- Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti

- Društvena briga za zdravlje stanovništva

- Prevencija bolesti promocija i unaprjeđenje zdravlja

- Dostupnost

- Sveobuhvatnost

- Pravičnost

- Kontinuirana i integrirana zdravstvena zaštita

- Specijalizirani pristup i korištenje suvremenih medicinskih tehnologija

- Stalno unaprjeđenje kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite

- Partnerski odnos svih aktera u zdravstvu

8

3.2. Svrha djelovanja

Sustav će pacijentima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na visokim etičkim i

moralnim normama, uvažavajući u potpunosti prava, ali i istovremeno inzistirati na

izvršavanju obveza pacijenata.

3.3. Strategijski izazovi

- Bolja organizacija zdravstvenog sustava u HNŽ/K

- Uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga

- Značajnije aktivnosti na provedbi preventivnih i promotivnih programa

- Osiguran integrirani informacijski zdravstveni sustav na svim razinama zdravstvene

zaštite

- Financijska stabilnost zdravstvenog sustava u HNŽ/K

4. MISIJA

Svim osobama u Hercegovačko - neretvanskoj županiji/kantonu omogućiti dostupnu,

pravičnu, kvalitetnu, sigurnu, učinkovitu, integriranu zdravstvenu zaštitu temeljenu na zaštiti

javnozdravstvenog interesa i društvenoj brizi za zdravlje stanovništva.

5. ZDRAVSTVENO STANJE PUČANSTVA I ORGANIZACIJA PZZ U

HNŽ/K

Analiza i praćenje zdravstvenog stanja pučanstva, organizacije zdravstva u HNŽ/K je polazni

temelj za procjenu vodećih javnozdravstvenih problema i ključni preduvjet za izradu

Strategije i može poslužiti u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite na području HNŽ/K.

Unapređenje zdravlja pučanstva i organizacija zdravstvene zaštite HNŽ/K ne ovisi isključivo

o radu i djelovanju zdravstvenog sustava i usko je povezano s uvjetima življenja, čimbenicima

okoline, stilovima života, biološkim i genetskim čimbenicima. Sigurno da uvjeti obrazovanja,

stanovanja, rada i zapošljavanja, socijalna skrb imaju značajan utjecaj na zdravlje pučanstva

HNŽ/K.

9

Vitalno-demografski pokazatelji

Područje Hercegovačko – neretvanske županije/kantona obuhvaća površinu od 4.401,0 km2,

na kojem je smješten Grad Mostar i Općine: Konjic, Jablanica, Čapljina, Stolac, Neum,

Čitluk, Prozor-Rama i Ravno.

Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku od 30.06.2016. godine na prostoru HNŽ/K

živi 219.295 stanovnika.

Sjedište Županije/kantona je u Gradu Mostaru sa 105.797 stanovnik.

Tablica broj 1: Broj stanovnika po općinama na području HNŽ/K

Grad/

Ukupan

broj

stanovnika

0-14 godina 15-64 godina 65 i više godina

Općina

Broj % Broj % Broj %

Čapljina 26.157 4.219 16,13% 17.634 67,42% 4.304 16,45%

Čitluk 18.140 3.382 18,64% 11.931 65,77% 2.827 15,58%

Mostar 105.797 15.705 14,84% 73.884 69,84% 16.208 15,32%

Jablanica 10.111 1.332 13,17% 7.465 73,83% 1.314 13,00%

Konjic 25.148 3.673 14,61% 17.446 69,37% 4.029 16,02%

Neum 4.653 725 15,58% 3.151 67,72% 777 16,70%

Prozor/Rama 14.280 2.482 17,38% 9.954 69,71% 1.844 12,91%

Ravno 3.219 409 12,71% 2.163 67,19% 647 20,10%

Stolac 14.502 2.232 15,39% 9.995 68,92% 2.275 15,69%

Ukupno 222.007 34.159 153.623 34.225

*Podaci Federalnog zavoda za statistiku

Prirodni priraštaj3

Prirodni priraštaj predstavlja odnos između živorođenih i umrlih za jedno razdoblje na

određenom mjestu.

Na području HNŽ/K u 2015. godini prirodni priraštaj iznosio je -2,7.

Mortalitetna stopa je veća od natalitetne u svim općinama na području HNŽ/K:

3 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva u 2015. godini koji je izradio Zavod za

javno zdravstvo HNŽ / K.

10

Neum (-8,3), Čapljina (-4,9), Prozor-Rama (-4,6), Jablanica (-4,5), Ravno (-3,5), Stolac (-3,1),

Konjic (-2,9), Mostar (-1,7) i Čitluk (-0,9).

Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNŽ/K prema pripadajućim općinama u

razdoblju od 2011. do 2015. godine

Grad/ Općina Prirodni priraštaj

2011 2012 2013 2014 2015

Čapljina -5,9 -6,6 -4,1 -4,8 -4,9

Čitluk 0,5 1,9 -0,7 -2,7 -0,9

Jablanica 0 -1,5 -1,6 -3,1 -4,5

Konjic -2,1 -2,3 -3,1 -3,0 -2,9

Mostar 0,5 0,5 -0,2 0,7 -1,7

Neum -7,0 -9,6 -7,7 -5,7 -8,3

Prozor / Rama 0,6 -1,4 0,4 -3,3 -4,6

Ravno -11,1 -6,2 -1,4 -6,2 -3,5

Stolac -3,7 2,4 -0,4 -3,5 -3,1

HNŽ/K -1,0 -0,9 -1,2 -1,4 -2,7

5.1. Zdravstveno stanje stanovništva4

Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva važni su slijedeći pokazatelji: vodeća oboljenja

(morbiditet), vodeći uzroci smrtnosti, stopa smrtnosti (mortalitet), stopa dojenačke smrtnosti,

očekivana dužina života, a kao posebne indikatore prati se zdravstveno stanje zdravlja žena i

djece.

Opća stopa smrtnosti u 2015. godini u HNŽ/K je bila 10,5‰, a stopa dojenačke smrtnosti je

bila 14,2‰.

Mortalitet - umiranje stanovništva na području HNŽ/K u tijeku 2015. godine

Značaj mortalitetne statistike za procjenu kvalitete zdravstvene zaštite je velik kao i važnost

mortaliteta kao negativnog indeksa zdravlja.

U 2015. godini na području HNŽ/K ukupno su umrle 2.343 osobe. Od toga 1.169 žena i

1.174 muškaraca. Umrlo je 25 dojenčadi, a od nasilnih smrti su umrle 33 osobe.

Prema X. reviziji međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti najzastupljenija

skupina oboljenja su bolesti cirkulatornog sustava (I00-I99) čiji udio u odnosu na ukupnu

smrtnost u razdoblju 2013. - 2015. godina varira od 52,4% u 2013. godini do 57,3% u 2015.

godini.

Neoplastični procesi u ukupnom mortalitetu kontinuirano su na vrhu liste vodećih uzroka

smrtnosti što je zabrinjavajući podatak.



11

Grupa kardiovaskularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom

mortalitetu sa preko 76,3% u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti.

Oboljenja respiratornog i endokrinog sustava zastupljena su sa 10,3% u ukupnom moralitetu.

Praćenje obolijevanja stanovništva na temelju registracije i analize podataka iz zdravstvenih

ustanova, predstavlja objektivan pokazatelj kretanja bolesti i zdravlja cjelokupne zajednice.

Morbiditet na području HNŽ/K prati se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu tj. ordinacije

obiteljske medicine, te kroz bolničku zdravstvenu zaštitu i visoko diferenciranu zdravstvenu

zaštitu.

Godišnji prikaz morbiditeta - obolijevanja predstavlja temelj za planiranje javno-zdravstvenih

aktivnosti u njegovoj prevenciji, kontroli, nadzoru i što boljem rješavanju.

Tablica broj 3: Registrirana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNŽ/K u

2015. godini

R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj

liječenih

Index

strukture

%

Stopa

morbiditeta

na 1.000

stanovnika

1. Akutne infekcije gornjih respiratornih

puteva (J00-J06) 35.152 11,2 157,3

2. Hipertenzivna oboljenja

(I10-I15) 32.511 10,5 145,5

3 Drugi simptomi, nenorm. klin. i lab.

nalazi (R00-R09, R51-R53, R55-R99) 15.541 5,0 69,5

4.

Drugi poremećaji zuba i potpornih

struktura (K00-K01) i (K03-K08) 10.485 3,4 46,9

5.

Dijabetes (E10-E14) 10.082 3,2 45,1

6. Ostala oboljenja 207.315 66,7 927,7

Ukupno 311.086 100% 1.392

Bolnički registriran morbiditet – obolijevanje

Bolnički morbiditet - obolijevanje prati se iz bolničkih ustanova koje egzistiraju na području

HNŽ/K i to: Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar

i Opća bolnica Konjic.

12

Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNŽ/K za 2015.

godinu / stopa na 1.000 stanovnika

R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj

liječenih

Index

strukture

%

Stopa

morbiditeta na

1.000

stanovnika

1. Staračka katarakta (H25) 1.226 3,9 5,5

2. Angina pectoris (I 20) 767 2,4 3,4

3.

Medicinska opservacija i

vrednovanje suspektnih oboljenja i

stanja (Z03)

738 2,3 3,3

4. Moždani udar (I63) 602 1,9 2,7

5. Prelom bedrene kosti (S72) 592 1,8 2,7

6. Ostala oboljenja 27.919 87,7 124,9

Ukupno 31.844 100% 142,5

5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko–neretvanske županije/kantona

u 2015. godini 5

Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih

bolesti i stanja, invalidnosti, smrti, kao i praćenje rizika za pojavu tih oboljenja. Problem

zaraznih bolesti, osobito moguća pojava novih kao i ponovna pojava "starih" infektivnih

bolesti, uvijek je aktualan, a njihovo održavanje i širenje zaokupljuju opću pažnju jer su to

bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet i letalitet.

Nadzor se temelji na obveznom prijavljivanju zaraznih bolesti, sukladno Zakonu o zaštiti

stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine F BiH" broj 29/05) i Pravilnika o vrsti

javnozdravstvene djelatnosti ("Službene novine F BiH" broj 69/12).

Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih

bolesti, izvještaji o provedbi programa obvezne imunizacije, služba za epidemiologiju Zavoda

za javno zdravstvo HNŽ/K kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih bolesti,

pokrivenost cijepljenjem, vrši procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera

prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti je moguća kroz efektivan sustav

monitoringa i evaluacije pri čemu nadzor predstavlja informaciju za akciju.



13

5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi6

Kroz organizaciju zdravstvene zaštite i strukturu kadrova predstavljena je procjena

razvijenosti zdravstvenog sustava na području HNŽ/K. Izvori podataka su zakonom propisani

izvještajni obrasci.

Organizacija zdravstvene zaštite na području HNŽ/K provodi se kroz primarnu, sekundarnu i

tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita organizirana je na razini domova

zdravlja: Mostar, Stari grad Mostar, Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Prozor-Šćipe, Čitluk,

Čapljina, Stolac, Stolac - Uzinovići, Ravno i Neum.

Sekundarna zdravstvena zaštita pruža se u bolničkim ustanovama: Kantonalna bolnica "dr.

Safet Mujić" Mostar i Opća bolnica Konjic.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar je visoko diferencirana zdravstvena ustanova,

organizirana da provodi sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu.

Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko neretvanske

županije/kantona u 2015. godini

Vrste zdravstvenih ustanova Broj ustanova

Bolnice 3

Domovi zdravlja 12

Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K 1

UKUPNO 16

5.4. Bolnička zdravstvena zaštita

Na području HNŽ/K registrirane su tri bolnice: Sveučilišna klinička bolnica Mostar,

Kantonalna bolnica "dr Safet Mujić" Mostar i Opća bolnica Konjic.

Jedan od najvećih problema bolničke zdravstvene zaštite jeste postizanje racionalnog i

učinkovitog rada, to jest postizanje optimalne iskorištenosti resursa kao i način financiranja.

Tablica broj 6: Sveučilišna klinička bolnica Mostar

Razdoblje 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj postelja 721 748 766 758 773

Posteljna zauzetost 65,70% 65,50% 64,00% 68,10% 65,80%



14

Broj ispisanih pacijenata 21.168 21.914 23.792 25.582 25.698

Tablica broj 7: Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar

Razdoblje 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj postelja 176 174 174 194 200



Tablica broj 8: Opća bolnica Konjic

Razdoblje 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj postelja 75 75 75 75 75



Skupština HNŽ/K je svojim odlukama preuzela osnivačka, odnosno suosnivačka prava i

obveze nad Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Kantonalnom bolnicom „dr Safet

Mujić“ Mostar i Općom bolnicom Konjic.

5.5. Primarna zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita, na području Hercegovačko neretvanske županije/kantona pruža

se u domovima zdravlja.

Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNŽ/K: prikaz zdravstvenih

ustanova u kojima djeluje obiteljska medicina, broj ambulanti obiteljske medicine, broj

ordinacija i broj radnih timova obiteljske medicine (Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K)

R.b.

Zdravstvene

ustanove

Dom zdravlja

Zdravstvene

ustanove sa

obiteljskom

medicinom

Broj

ambulanti

obiteljske

medicine

Broj

ordinacija

Broj radnih

timova

obiteljske

medicine

1 "Stari Grad" Mostar Da 16 22 22

2 Dom zdravlja

Mostar Da 18 37 22

3 Čapljina Da 4 9 8

4 Stolac Da 5 8 4

5 Ravno Ne 0 0 0

6 Jablanica Da 4 11 4

7 Konjic Da 10 19 5

8 Prozor-Rama Da 5 13 3

9 Prozor - Šćipe Ne 0 0 0

10 Čitluk Ne 0 0 0

15

11 Neum Ne 0 0 0

12 Stolac - Uzinovići Ne 0 0 0

Osnivači domova zdravlja su općinska odnosno gradska vijeća s izuzetkom Doma zdravlja

Stari Grad Mostar gdje je Vlada HNŽ/K privremeno preuzela osnivačka prava u skladu sa

Odlukom o privremenom prijenosu na Vladu HNŽ/K vršenja osnivačkih prava nad Javnom

ustanovom Dom zdravlja Stari Grad broj: 02-01-XXXIV-156/14 od 13.06.2014. godine do

preuzimanja osnivačkih prava i obveza od strane Grada Mostara.

Dom zdravlja Šćipe i Dom zdravlja Uzinovići nemaju rješenje Ministarstva o

ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti u

skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, odnosno nemaju riješen pravni status što

predstavlja smetnju za ugovaranje pružanja zdravstvenih usluga sa Zavodom

zdravstvenog osiguranja HNŽ/K.

5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNŽ/K 7

Ukupan broj radnika zaposlenih u sustavu zdravstva u HNŽ/K u tijeku 2015. godine iznosi

3.745 što je više za 1,50% u odnosu na 2014. godinu kad je bilo 3.689 radnika.

Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNŽ/K u 2015.

godini

Profil kadra Broj

uposlenih

Sudjelovanje u

ukupnom broju

zdravstvenih

radnika %

Sudjelovanje

u ukupnom broju

radnika %

Doktori medicine ukupno 650 24,20 17,30

Doktori medicine 262 9,8 7,0

Doktori medicine specijalisti 388 14,40 10,30

Doktori stomatologije ukupno 61 2,20 1,60

Doktori stomatologije 45 1,60 1,20

Doktori stomatologije specijalisti 16 0,60 0,40

Magistri farmacije ukupno 19 0,70 0,50

Magistri farmacije 18 0,60 0,40

Magistri farmacije specijalisti 1 0,10 0,10



16

Zdravstveni radnici VSS 36 1,30 0,90

Viši zdravstveni tehničari 235 8,70 6,20

Zdravstveni tehničari 1.678 62,60 44,80

Ukupno zdravstvenih radnika 2.679 100,00 71,50

Zdravstveni suradnici 66 1,70

Nezdravstveni radnici 1.000 26,70

Ukupno 3.745 100,00

Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu na području HNŽ/K

Najveći broj visokokvalificiranog kadra radi na području Mostara i to u Sveučilišnoj kliničkoj

bolnici i Kantonalnoj bolnici '“dr Safet Mujić“.

Odnos između broja zdravstvenih i nezdravstvenih kadrova u 2015. godini iznosi 71,50%:

26,70%. U broju nezdravstvenih radnika 1,70% su zdravstveni suradnici.

Dr

med

icin

e ukupno

Dr

med

icin

e

Dr

med

icin

e

spec

ijal

isti

Dr

stom

atolo

gij

e

Mag

istr

i fa

rmac

ije

Zdra

vst

ven

i

tehnič

ari

VS

S

Viš

i zd

ravst

ven

i

tehnič

ari

Zdra

vst

ven

i

tehnič

ari

Zdra

vst

ven

i

sara

dnic

i

Nez

dra

vst

ven

i

radnic

i

650

262 388

61 19 36 235

1678

66

1000

17

Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sustavu

HNŽ/K u 2015. godini

U ukupnom broju doktora medicine prema spolu registrirano je 58,20% žena i 41,80%

muškaraca.

Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNŽ/K

u tijeku 2015. godine

U ukupnom broju doktora medicine prema starosnoj skupini najveći broj je doktora medicine

u dobnoj skupini do 35 godina starosti (grafikon 4).

0 500 1000 1500 2000 2500 3000

Ne zdravstveni radnici

Zdravstveni saradnici

Zdravstveni radnici

1000

66

2679

Ne zdravstveni radnici Zdravstveni saradnici Zdravstveni radnici

0 10 20 30 40 50 60

Muški

Žene

Muški Žene

41,80%

58,20%

272

378

18

Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNŽ/K u tijeku

2015. godine

6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANCIJSKIH SREDSTAVA U

ZDRAVSTVENOM SEKTORU U HNŽ/K

Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška financijskih sredstava u sektoru zdravstva

(javne zdravstvene ustanove) prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNŽ/K

koji je izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K

R.b. Prihodi po izvorima Iznos u 2015. godini

1. Prihodi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 107.636.672

1.1. Domicilni zavod zdravstvenog osiguranja 83.572.920

1.2. Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 7.670.393

1.3. Ostali zavodi zdravstvenog osiguranja (kantonalni/županijski) 13.922.754

1.4. Učešće (participacija) osig. lica u troškovima zdrav. zaštite 1.926.365

1.5. Prihodi ostvareni po osnovu pružanja usluga z.z.osig.licima sa

područja RS i Distrikta Brčko 103.974

1.6. Prihodi iz budžeta 440.266

2. Prihodi izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja 18.659.621

2.1. Direktna plaćanja pravnih i fizičkih lica 5.414.584

2.2. Prihodi iz budžeta 2.047.026

2.3. Donacije 2.421.076

2.4. Ostali prihodi 8.776.935

Ukupni prihodi po izvorima

126.296.293

0 50 100 150 200 250 300

Do 34

35-44

45-54

55 i više

254

123

138

135

39,10%

21,30%

18,90%

20,70%

19

Vrste rashoda u javnim zdravstvenim ustanovama Iznos u 2015.

godini 1. Troškovi materijala, energije i usluga:

Lijekovi ukupno 10.339.627

Lijekovi izdati na recept 3.379.820

Troškovi lijekova na recept koje financira ZZO HNŽ/K 2.655.831

Troškovi lijekova na recept koje plaća osigurano lice 723.989

Komercijalni lijekovi 1.625.056

Lijekovi utrošeni u zdravstvenim ustanovama 5.334.751

Zubarski materijali 99.897

Potrošni materijali za laboratorijsku i dijagnostičku djelatnost 6.639.621

Sanitetski i ostali medicinski materijali 12.168.244

Namirnice za ishranu bolesnika 1.111.342

Materijal za održavanje 211.450

Kancelarijski materijal 389.173

Materijal za čišćenje 282.205

Gorivo i mazivo 768.286

Troškovi električne energije 1.821.781

Troškovi grijanja 1.494.149

Troškovi vode 416.613

Troškovi PTT usluga 324.458

Bankarske usluge, premije osiguranja i članarine 178.201

Troškovi sitnog inventara - medicinskog 437.425

Troškovi sitnog inventara - ostalog 42.645

Troškovi investicionog i tekućeg održavanja 2.176.961

Reprezentacija 45.964

Ostali troškovi 1.386.565

Ukupno troškovi materijala, energije i usluga

40.334.607

Amortizacija:

Amortizacija objekata 1.759.720

Amortizacija opreme i postrojenja 11.554.200

Ukupno amortizacija 13.313.920

Plaće i naknade:

Bruto plaće 72.827.006

Naknada za topli obrok 7.236.150

Naknada za prijevoz 1.018.401

Naknada za regres 408.150

Pomoći zaposlenim i članovima obitelji 568.008

Naknade za povremene i privremene poslove 2.527.959

Naknade za rad upravnog odbora i komisija 251.915

Troškovi stručnog usavršavanja 282.164

Troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu 376.556

Ukupno plaće i naknade

85.496.309

Ostali troškovi i rashodi:

Rashodi po osnovu kamata 1.189.968

Ostali rashodi 2.969.017

20

Ukupno ostali troškovi i rashodi 4.158.985

Ukupni rashodi poslovanja 143.303.821

Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 157.027

Iznos PDV-a za ortopedska pomagala

Iznos PDV-a za ostalo

Ukupan iznos PDV 4.541.153

VRSTE PRIHODA U ZZO Ostvarenje u

2015. Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje:

Iz plaća i na plaće zaposlenih kod poslodavaca 106.795.508

Iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti 2.015

Na mirovine, invalidnine i druge naknade iz PIO/MIO 1.637.426

Od doprinosa na nezaposlene osobe prijavljene na zavod za

zapošljavanje 2.140.361

Doprinosi na naknade za poginule, civilne žrtava rata, invalide i sl.

Od doprinosa za ostale djelatnosti 47

Od osoba koja sama plaćaju doprinos 117.485

Ukupno prihodi od doprinosa 110.692.842

Prihodi od naknada inostranih nositelja osiguranja:

Paušalne naknade 1.610.990

Naknade po osnovu stvarnih troškova 325.849

Ukupno prihodi od inostranih nosilaca osiguranja 1.936.839

Ukupno prihodi iz proračuna 13.327

Prihodi iz proračuna F BiH 13.327

Prihodi iz proračuna županije/kantona

Prihodi iz proračuna grada

Prihodi iz proračuna općine

Prihodi iz osobnog sudjelovanja (participacija) osiguranih osoba 3.436.974

Ostali prihodi (donacije, pomoći, takse, kamate, pozitivne kursne

razlike, dividende i sl.) 232.222

UKUPNI PRIHODI U ZZO 116.312.204

Prenesena sredstva rezervi iz ranijih godina 2.359.000

Kapitalni primici

UKUPNI PRIHODI, PRIMICI I REZERVE 118.671.204

PREGLED UKUPNIH RASHODA U ZAVODU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

VRSTE RASHODA U ZZO Ostvareno za

2015.

Primarna zdravstvena zaštita:

Opća medicina i ostali vidovi primarne zdravstvene zaštite 18.303.231

Obiteljska medicina 8.426.544

21

Ukupno primarna zdravstvena zaštita bez lijekova 26.729.775

Lijekovi na recept 12.307.502

Ukupno primarna zdravstvena zaštita sa lijekovima 39.037.277

Specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita

Izvanbolnička specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita 2.729.581

Bolnička specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita 16.773.977

Ukupno specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita 19.503.558

Bolnička zdravstvena zaštita:

Sekundarna zdravstvena zaštita 6.417.401

Tercijarna zdravstvena zaštita 30.828.962

Ukupno bolnička zdravstvena zaštita 37.246.363

Rashodi za financiranje javno zdravstvene djelatnosti 500.000

Zdravstvena zaštita u inozemstvu:

Troškovi liječenja upućenih na liječenje u inozemstvo 1.507.980

Troškovi naknada ino-nosiocima osiguranja 193.297

Ukupno zdravstvena zaštita u inozemstvu 1.701.277

Druga prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja:

Naknade plaća zbog bolovanja preko 42 dana 1.261.865

Ortopedska pomagala 1.582.120

Putni troškovi i ostala prava 506.760

Ukupno druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 3.350.745

Ostali rashodi:

Naknade za rad liječničkih povjerenstava i drugih tijela 163.828

Naknade za rad članova upravnog vijeća 56.438

Naknade za rad Federalnog zavoda zdrav. osiguranja i reosiguranja

Ostali rashodi 10.330.408

Ukupno ostali rashodi za provođenje zdravstvene zaštite 10.550.674

Rashodi stručne službe:

Bruto plaće i naknade zaposlenih 5.020.974

Materijalni i drugi troškovi stručne službe 1.053.869

Ukupno rashodi stručne službe za funkcioniranje sustava 6.074.843

Ukupni rashodi u zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ/K 117.964.737

Kapitalni izdaci 2.419.102

Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 1.788.270

Iznos PDV-a za ortopedska pomagala 229.881

Iznos PDV-a za ostalo

Ukupan iznos PDV 2.018.150

22

7. PEST analiza

Pest analiza bavi se analizom političko-pravne situacije i stanja u zemlji, ekonomskim

prilikama; društvenim stanjem i tehnološkim mogućnostima čime se ukazuje na položaj i

mogućnosti djelovanja.

POLITIČKO-PRAVNA SITUACIJA EKONOMSKO STANJE

Politička i gospodarska nestabilnost

Nepovjerenje prema institucijama vlasti

Nefunkcioniranje javnih tijela

Prevelik državni aparat

Bojazan zbog najave ukidanja županijskih

zavoda zdravstvenog osiguranja

Strah od izolacije zbog sporog pristupa

euro-atlanskim integracijama

Preglomazna državna služba koja otvara

prostor za korupciju

Visoka nezaposlenost

Visoka opterećenja na primanja

Vrlo slab realni sektor

Niska platežna moć građana

Visoka zaduženost kako građana, tako i

države

SOCIOLOŠKO/DRUŠTVENO STANJE TEHNOLOŠKE MOGUĆNOSTI/STANJE

Poslijeratne traume

Pad nataliteta

Podijeljenost društva

Ekonomski potaknuto iseljavanje mladih

obitelji

Sve starije stanovništvo

Nizak životni standard

Loša prometna i opća socio-gospodarska

infrastruktura

Brze tehnološke promjene

Zaostajanje u primjeni novih tehnologija

u svakodnevnom životu

Informatička nepismenost velikog broja

stanovnika

8. SWOT analiza

SWOT analiza je strategijski instrument pomoću kojega se dinamički sučeljavaju snage /

slabosti sektora zdravstva s prilikama / opasnostima koje su u vanjskom okruženju i uvjetuju

razvoj toga područja.

23

SNAGE SLABOSTI

• Mogućnost educiranja osoblja uz pomoć

medicinskog fakulteta i raznih fondova

• Donošenje zakonskih propisa koje će

dodatno regulirati područje zdravstvene

zaštite

• Jačanje konkurencije na tržištu zdravstvene

zaštite

• Izravna ulaganja u zdravstveni sektor

• Prošireno i dragovoljno zdravstveno

osiguranje

• Prijenos znanja i najbolje prakse u sklopu

suradnje sa svjetskim stručnjacima

• Dobri odnosi i komunikacija s javnošću

• Mogućnost iskorištavanja pred pristupnih

fondova (fondovi za razvoj)

• Mogućnost unapređenja suradnje s

nevladinim sektorom

• Mogućnost preventivnog i edukativnog

rada iz različitih područja

• Razvijanje programa kućnog liječenja i

rehabilitacije

• Mogućnost dodatne zarade (pružanje

usluga sistematskih i screening pregleda)

• Nedovoljna educiranost zdravstvenih

djelatnika

• Nedostatan broj liječnika

• Višak medicinskih sestara i tehničara

• Mala iskorištenost medicinske opreme

• Niska radna norma medicinskog

osoblja

• Uzak raspon zdravstvenih usluga koje

pružaju timovi obiteljske medicine

• Neujednačen pristup zdravstvenoj

zaštiti

• Odljev zdravstvenih djelatnika

• Nedostatak adekvatne opreme

• Povećana stopa smrtnosti od malignih

bolesti,

• Dupliranje kapaciteta u zdravstvu,

• Smanjen broj preventivnih pregleda i

kućnih posjeta,

• Nedovoljno razvijena zaštita

mentalnog zdravlja

• Slaba dostupnost zdravstvenih usluga

u ruralnim područjima

• Slaba suradnja između zdravstvenih

ustanova u proširenju seta aktivnosti

zdravstvene zaštite

• Neregulirano tržište privatnih

• zdravstvenih usluga

• Neravnomjerna raspodjela stručnog

kadra, nepovoljna starosna i

kvalifikacijska struktura

• Slaba komunikacijska kultura

zaposlenih u zdravstvu

• Nepostojanje jedinstvenog

javnozdravstvenog kartona

• Loša informacijska povezanost

• Slaba povezanost i manjkav

kontinuitet u zdravstvu

• Razvoj privatnog sektora na račun

javnog

• Loša efikasnost kadra za njegu (med.

sestre, fizioterapeuti, babice i dr.)

• Nerazvijena palijativna i patronažna

24

skrb

• Koruptivna djela u zdravstvu

• Razmjerno slabi pokazatelji zdravlja

• Nedovoljna učinkovitost pružanja

zdravstvenih usluga

• Visoki ukupni troškovi u zdravstvu

• Česte pandemije zaraznih bolesti

• Nedovoljna ulaganja u područje

zdravstva

PRILIKE PRIJETNJE

• Podrška međunarodnih organizacija

• Podrška viših razina vlasti

(županije/kantona i F BiH)

• Većinom ekološki zdrava sredina

• Povoljni klimatski uvjeti za zdrav život

• Spremnost za implementaciju novih

tehnologija

• Razvijene informacijsko komunikacijske

tehnologije

• Usvajanje indikatora za praćenje

zdravstvenog stanja pučanstva

• Zainteresiranost za uspostavljanje

međuopćinske suradnje

• Dobra teritorijalna pokrivenost

domovima zdravlja

• Povoljna epidemiološka situacija u

pogledu zaraznih bolesti

• Povećan obujam potrošnje lijekova i

ortopedskih pomagala, što ukazuje na

veću dostupnost istih

• Usvajanje indikatora za praćenje kvalitete


• Broj preventivnih (sistematskih) pregleda

se povećava

• Zadovoljavajuća opremljenost ambulanti

primarne zdravstvene zaštite

• Razvoj tehnologije i prihvaćanje novih

tehnologija

• Zadovoljavajući broj stomatologa

• Zadovoljavajuće organizirana hitna

medicinska pomoć

• Prisutnost medicinskoga i farmaceutskog

• Globalna politička nestabilnost u

okruženju

• Demografsko pražnjenje

• Loša prometna komunikacija

• Povećanje cijene energenata

• Globalna ekonomska kriza

• Neprihvaćanje osobne odgovornosti za

vlastito zdravlje

• Smanjenje broja radno aktivnog

pučanstva

• Visoka zaduženost proračuna

• Katastrofe i krizna stanja

• Loš sanitarni nadzor hrane i vode

• Neprilagođenost obrazovnog sustava

potrebama moderne tehnologije

• Odlazak mlade i obrazovane populacije

• Nepostojanje zdravstvenog imidža u

regiji

• Smanjenje međunarodne pomoći

Starenje pučanstva i povećanje broja

umirovljenika

• Narušeno povjerenje u javno zdravstvo

zbog prisutnosti korupcije

• Povećanje rizičnog ponašanja među

stanovništvom (pušenje, droga, spolno

prenosive infekcije)

• Veliki broj osoba s poteškoćama

uzrokovanim ratom

• Loše prehrambene navike pučanstva,

• Prekomjerna tjelesna masa

• Fizička neaktivnost

• Prometne nesreće, tjelesni invaliditet i

25

fakulteta te visoke zdravstvene škole

• Zdravstveni sustav u velikoj je mjeri

informatiziran, (e-recept)

• Dobra educiranost zdravstvenog

menadžmenta

• Postojanje niza zakona i podzakonskih

akata koji reguliraju područje zdravstva

• Uključivanje lokalne zajednice u

održavanje zdravstvenih aktivnosti

mentalne bolesti

• Neujednačenost u pristupačnosti

zdravstvenih usluga na općinskoj razini

• Niske stope ubiranja doprinosa

• Nedostatak pitke vode u seoskim

područjima

• Nezadovoljavajuća komunalna

infrastruktura

• Ograničen izvor financiranja

• Nestimulativni mehanizmi plaćanja

• Odsustvo menadžerskih vještina

• Pasivan pristup promicanju zdravog

života

• Veliki broj neosiguranih osoba

26

9. STRATEŠKI CILJEVI

Strateški cilj 1:

Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se

osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita.

Djelatnost zdravstvene zaštite provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini

zdravstvene djelatnosti. Sukladno standardima i normativima zdravstvene zaštite treba

osigurati minimalne uvjete u pogledu prostora, kadra i medicinsko - tehničke opreme čime

se stvaraju temeljni preduvjeti za pružanje pravovremene i kvalitetne zdravstvene zaštite i to

na načelima kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, dostupnosti, cjelovitog i specijaliziranog

pristupa. Optimalnim razvitkom djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, prema

konceptu doma zdravlja, nastojat će se osigurati rješavanje 75% - 80% svih zdravstvenih

problema pučanstva.

Potrebno je definirati odnose unutar primarne zdravstvene zaštite, veze sa specijalističko-

konzultativnim službama i bolnicama. Informatičko povezivanje primarne sa sekundarnom i

tercijarnom razinom zdravstvene djelatnosti osigurat će povećanje kvalitete i dostupnosti

zdravstvenih usluga, te efikasnost prevencije i zaštite zdravlja u smislu ranog otkrivanja

bolesti i podrška pri liječenju. Kretanje pacijenta treba regulirati protokolima, vodiljama i

posebnim odgovarajućim aktima.

Zbog potrebe za osiguranjem pravovremene odgovarajuće zdravstvene skrbi, aktivnosti na

unapređenju sustava hitne medicinske pomoći od iznimnog su značenja, kao i uvođenje

specijalističkog usavršavanja odgovarajućeg profila zdravstvenih djelatnika. Od važnosti je i

njega u kući u sastavu obiteljske medicine.

U cilju osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene zaštite, posebno pučanstvu na ruralnim

prostorima, zbog svoje teže dostupnosti ili izoliranosti, treba ulagati u infrastrukturu.

Cjelovitom informatizacijom sustava zdravstva unaprijedit će se vođenje medicinske

dokumentacije, osigurat će se dostupnost, sigurnost, razmjena i praćenje podataka,

transparentnost svih postupaka u zdravstvu i racionalno korištenje svih resursa sa osjećajem

za gospodarsku realnost.

Posebna pozornost posvetit će se politici lijekova. Stalnim praćenjem potrošnje lijekova,

kontrolom opravdanosti potrošnje, proširenjem liste lijekova uvođenjem novih kvalitetnih i

provjerenih lijekova koji se financiraju iz sredstava obveznog osiguranja, unaprijedit će se

terapijske mogućnosti u cilju uspješnijeg liječenja.

27

U cilju poštivanja svih načela zdravstvene zaštite i osiguranja adekvatne skrbi osobama koje

su u terminalnoj fazi bolesti, osigurat će se dostupnija palijativna skrb.

1.1. Uspostavljanje organizacijskog modela primarne zdravstvene zaštite na području

HNŽ/K

Primarna zdravstvena zaštita će se organizirati kroz domove zdravlja i pružati kroz timove

obiteljske medicine i službe u zajednici. Službe u zajednici čine: službe za zaštitu žena i

djece, centri za mentalno zdravlje, centri za fizikalnu rehabilitaciju, polivalentna zubno

zdravstvena zaštita, sestre u zajednici, laboratorij i rtg dijagnostika, hitna medicinska služba i

druge službe u zajednici koje bi bile definirane na temelju potreba pučanstva uokvirene u

organizaciju doma zdravlja.

U narednom razdoblju biti će neophodno:

- Osigurati bolje uvjete rada i okruženje obiteljskog liječnika kako bi mogao očuvati

stabilnost i unaprijediti zdravstveno stanje pučanstva. Liječnik obiteljske medicine mora

osigurati i potvrditi svoju poziciju u zdravstvenom sustavu i osposobiti se za rješavanje

najvećeg dijela zdravstvenih problema, ustrajavati u promotivnim i preventivnim

aktivnostima, intervencijsko - rehabilitacijskim postupcima, ostvarivati neposredni i

neprekinuti kontakt s osiguranim osobama koji su se za njega opredijelile slobodnim

izborom.

- Osigurati sustav edukcije budućih liječnika kroz dodiplomsku edukaciju, a isto tako i

tokom pripravničkog staža kao i kasnije kroz poslijediplomsku edukaciju liječnika učiniti

kompetentnima za rješavanje što većeg obujma zdravstvenih problema.

- Stvoriti mogućnost pretpostavke za suradnju i povezanost obiteljske medicine između

različitih specijalnosti i razina zdravstvene zaštite, što u konačnici znači poboljšati

integraciju i povezanost u zdravstvenoj zaštiti.

- Unaprijediti provođenje informatizacije zdravstva i upućivanje timova obiteljske medicine

u nove tehnologije kao što je npr. telemedicina, kvalitetno informacijsko sredstvo za

poboljšanje ekspeditivnosti i kvalitete medicinskog rada, uvođenjem pametnih kartica

(smart kartice) koje omogućuju praćenje kako financijskih tako i zdravstvenih pokazatelja

po pacijentu i liječniku, a sve pridonosi samom smanjenju troškova zdravstvene zaštite.

- Kroz navedeno i tješnju suradnju s liječnicima specijalistima u poliklinikama i bolnicama

omogućiti doktoru na primarnoj razini zbrinjavanje pacijenata u smislu kućnog liječenja i

kućne njege, a koji se ranije otpuštaju iz bolnica kući ili su zbrinuti kroz dnevne bolnice.

- Potrebno je stimulirati sustav stvaranja grupne prakse, čime bi se dovelo do djelotvornog

korištenja nekih medicinskih usluga, a ujedno stvoriti mogućnost zamjena i usmjerenosti

na određene uže medicinske vještine i znanja i tako uspješno smanjiti potrebu za

specijalističkom zaštitom.

- Ostvariti što kvalitetniju i užu suradnju između timova obiteljske medicine i Zavoda za

javno zdravstvo HNŽ/K koji praćenjem stanja pučanstva i rada zdravstvene djelatnosti

28

predstavljaju važan izvor podataka i čija istraživanja na lokalnom razini mogu biti važna

pomoć za preventivne aktivnosti s ciljem reduciranja rizičnih faktora, prakticiranja

zdravog načina življenja i uopće zdravstvene pismenosti osoba o čijoj zdravstvenoj zaštiti

skrbe, a što u konačnici i dugoročno pridonosi učinkovitijoj zdravstvenoj zaštiti.

- Tim obiteljske medicine će ostvariti vezu sa lokalnom zajednicom, općinskim vlastima,

obrazovnim i socijalnim institucijama.

1.2. Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Palijativna skrb koristi se i podrazumijeva prema definiciji Europskog društva za palijativnu

skrb (European Association for Palliative Care):

• Palijativna skrb je aktivna, ukupna skrb za pacijenta čija bolest ne reagira na postupke

liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli, ili drugih simptoma, te socijalnih, psiholoških i

duhovnih problema.

• Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom

obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu. Palijativna skrb nudi najosnovniji koncept

zaštite – zbrinjavanje pacijentovih potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće

ili u bolnici.

• Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne

ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do

smrti.

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji

suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje

patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih

problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.

Ova definicija SZO zamijenila je stariju definiciju SZO koja je bila ograničena na pacijente

„čija bolest ne odgovara na postupke liječenja“. Nova i izmijenjena definicija SZO iz 2002.

proširuje opseg palijativne skrbi na pacijente i obitelji „suočene s problemima povezanima sa

smrtonosnom bolešću“.

Oblici palijativne skrbi mogu se definirati kroz dvije dimenzije – oblik skrbi koja se pruža, te

razina na kojoj se ta skrb pruža. S tim u svezi, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je

da se na razini primarne zdravstvene zaštite uvodi kao mogućnost osnivanje socijalno

zdravstvene ustanove za palijativnu njegu koja ima interdisciplinarni tim kućnih posjeta

(liječnik, medicinska sestra, fizikalni terapeut i socijalni radnik s posebnom naobrazbom za

pristup umirućem), ambulantu za bol i palijativnu skrb, te dnevni boravak. U zdravstvenim

ustanovama primarne zdravstvene zaštite mogu se obavljati usluge palijativnog pristupa i iste

se financiraju ugovorom s Zavodom zdravstvenog osiguranja HNŽ/K.

29

Stoga minimalnu verziju tima palijativne skrbi mogu činiti liječnik opće medicine i

specijalizirana medicinska sestra. Međutim, u većini slučajeva su u timove uključeni socijalni

radnici, psiholozi i / ili volonteri. Vijeće Europe preporučuje da u specijaliziranim timovima

palijativne skrbi vodeću ulogu u svakom dijelu preuzme ovlašteni stručnjak kvalificiran za

palijativnu skrb.

Palijativna skrb može se pružati na različitim razinama. Trebalo bi osigurati najmanje dvije

razine: palijativni pristup, te specijalističku palijativnu skrb.

Palijativni pristup pacijentima koristit će se u okruženjima i uslugama samo povremeno.

Nasuprot tome, specijalistička palijativna skrb odnosi se na tim adekvatno osposobljenih

liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, svećenika i drugih čija je stručnost potrebna

kako bi se optimizirala kvaliteta života osoba sa smrtonosnim ili pak iscrpljujućim kroničnim

bolestima.

Palijativni pristup je način integriranja palijativnih metoda i postupaka u okruženjima koji

nisu specijalizirani za palijativnu skrb. To ne uključuje samo farmakološke i ne farmakološke

mjere suzbijanja simptoma, već i komunikaciju s pacijentom i obitelji, kao i s drugim

zdravstvenim radnicima, te odlučivanje i postavljanje ciljeva u skladu s načelima palijativne

skrbi.

Palijativni pristup trebao bi biti dostupan liječnicima opće medicine i osoblju u općim

bolnicama, a također i osoblju u staračkim domovima i ustanovama za njegu. Kako bi se tim

pružateljima usluga omogućilo korištenje palijativnog pristupa, palijativnu skrb mora se

uključiti u nastavne planove i programe temeljne edukacije liječnika, sestara, te drugih

srodnih zdravstvenih struka. Vijeće Europe preporučuje da svi radnici u zdravstvu moraju

pouzdano vladati osnovnim principima palijativne skrbi i biti sposobni primjenjivati ih u

praksi.

Ova dvostupanjska ljestvica razine skrbi može se produžiti na treću stepenicu, pa je tada čine

palijativni pristup, opća palijativna skrb, te specijalistička palijativna skrb. Opću palijativnu

skrb pružaju radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te specijalisti u liječenju bolesnika sa

smrtonosnim bolestima koji dobro vladaju temeljnim znanjima i vještinama iz palijativne

skrbi.

1.3. Uspostavljanje financijski održive primarne zdravstvene zaštite

Plaćanje je jedan od ključnih ciljeva za održiv razvitak primarne zdravstvene zaštite. Oblici,

tj. modeli financiranja i plaćanja, determiniraju sustav u pogledu raspolaganja sredstvima.

Različiti vidovi financiranja zdravstva definiraju modalitete prikupljanja sredstava i njihovu

preraspodjelu odnosno trošenje, te tko, pod kojim uvjetima i koga osigurava. O modelu će

ovisiti koliko će davatelji usluga biti zainteresirani za bolje ili lošije ishode. Plaćanje

zdravstvenih usluga definira pitanja ugovaranja i plaćanja. Financiranje i plaćanje

30

zdravstvenih usluga odredit će povezanost između konačnih ishoda sustava (zdravstveno

stanje, zadovoljstvo i financijski rizici), troškova i usluga.

Ugovori i mehanizmi plaćanja davatelja usluga trebaju osigurati stimulacije za poboljšanje

efektivnosti, efikasnosti i kvalitetu u pružanju zdravstvenih usluga na razini primarne

zdravstvene zaštite, te smanjiti nepotrebno upućivanje specijalistima – konzultantima i u

bolnice.

Reforma primarne zdravstvene zaštite treba se bazirati na solidarnom financiranju s ciljem da

se pučanstvo zaštiti od velikih troškova, osigura transfer od bogatih prema siromašnima i od

zdravih prema bolesnima i jamči pristup onima koji imaju potrebu za nužnim, osobnim

uslugama.

U okviru cjelokupne reforme financiranja zdravstva, posebno će fokus imati:

- Način na koji se prikupljaju financijska sredstva (mobilizacija sredstava).

- Način na koji se vrši udruživanje rizika i resursa kako bi se osigurala ekonomija obima i

međusobno subvencioniranje od nisko rizičnih prema visoko rizičnim skupinama.

- Način na koji se resursi alociraju uključujući i metode kupovine usluga i plaćanja osoblja i

institucija.

Realiziranje ovog cilja zahtjeva sljedeće aktivnosti:

- Povećanje obuhvata pučanstva zdravstvenim osiguranjem, unapređenje evidencije i

kontrole doprinosa.

- Poboljšanje transparentnosti javne odgovornosti u transferu doprinosa za zdravstveno

osiguranje.

- Novu ulogu općine u sufinanciranju usluga iz domena primarne zdravstvene zaštite

sukladno lokalnim prioritetnim potrebama.

- Uvođenje novih mehanizama plaćanja i ugovorni pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

1.4. Uvođenje novih mehanizama plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Obzirom kako plaćanje trenutno nije u potpunosti povezano sa učinkom i ne postoje

financijski poticaji za učinak neophodno je poboljšati postojeći sustav plaćanja primarne

zdravstvene zaštite.

Za timove obiteljske medicine nastaviti pojednostavljeni sustav plaćanja po registriranoj osobi

te postupno uvoditi sustav zasnovan na učinku i stimulaciji kojim bi se unaprijedila kvaliteta

usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Određena sredstva će se isplaćivati davateljima usluga koji dostignu ciljeve kvalitete ili

unaprijede učinkovitost, a postoji mogućnost uvođenja plaćanja naknada za usluge promocije

zdravlja.

31

Davateljima usluga koji demonstriraju kompetenciju u pružanju primarne zdravstvene zaštite

može se omogućiti obavljanje određenih izvanbolničkih konzultativno specijalističkih usluga

uz nadzor bolnice.

Zavod će ugovarati usluge zdravstvene zaštite, na temelju programa sa službama u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti, službama u zajednici i dijagnostičkim službama. Na programe

zdravstvene zaštite, koji će biti predmet ugovaranja, prethodno mišljenje daje Zavod za javno

zdravstvo HNŽ/K i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K.

Ugovori će se sklapati posredstvom doma zdravlja koji će imati ulogu da vrši monitoring nad

potrošnjom sredstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tako smanji financijske rizike.

Dom zdravlja će ujedno morati izvješćivati Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K na propisanim

tiskanicama. U postupku ugovaranja ključne odrednice su opredijeljeno i registrirano

pučanstvo, fleksibilnost za uvažavanje prostorne udaljenosti, te mogućnost pregovaranja.

Primarni cilj je razviti indikatore kvalitete rada pojedinih članova timova obiteljske medicine.

Izvrsnost u ispunjenju indikatora kvalitete treba biti temelj za isplatu nagradnog plaćanja.

Strategija razvoja novih mehanizama plaćanja timova podrazumijeva više komponenti

dohotka za svakog od članova tima obiteljske medicine, što će kreirati motivaciju za poželjan

način rada. U konačnici se dohodak članova tima obiteljske medicine treba sastojati od:

- Fiksnog dijela dohotka: osnovna plaća liječnika i sestre temeljena na ugovorima o radu s

domovima zdravlja.

- Varijabilnog dijela dohotka koji se temelji na uanprijed dogovrenim kriterijima.

Varijabilni dio dohotka kreira pozitivne motivacije za rad članova tima na način što može biti

isplaćen ako se ispune dogovoreni preduvjeti ili kriteriji koji su dio formalnog ugovora

između liječnika, Doma zdravlja i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K.

U budućnosti će biti neophodno:

- Maksimalan broj registriranih pacijenata po timu uskladiti sa Standardima i normativima.

- Nastaviti razvijati parametre za indikatore kvalitete na temelju kojih će se vršiti nagradno

plaćanje.

- Okončati aktivnosti u svezi s registracijom djece u IZIS-u na odjelima pedijatrije u

domovima zdravlja.

- Stimuliranjem kućnih posjeta rasteretiti službe hitne medicinske pomoći.

- Ukidanje obveze vođenja papirnog medicinskog kartona (pokrenuti inicijativu kod

nadležnih ministarstava).

- Povezati sve laboratorije i rtg službe u domovima zdravlja sa e-kartonima pacijenata, kako

bi se nalazi nakon analize mogli direktno slati u e-karton pacijenta.

- Timovi obiteljske medicine trebaju raditi sve usluge definirane nomenklaturom

zdravstvenih usluga kako bi se rasteretile bolnice.

- Kontinuirano raditi na usmjeravanju mladih liječniku u obiteljsku medicinu.

32

1.5. Izrada postupnika za najčešće bolesti s kojima se susreću liječnici primarne


Postupnik je dogovoren i od odgovarajuće nadređene institucije odobren redoslijed postupaka

vezanih za određeni radni proces. Bez njih bi svaki izvršitelj određene radnje to odrađivao na

svoj način, često različit od drugih, koji bi se njemu činio najprihvatljivijim, odnosno

najboljim, a što u biti možda ne bi bilo. Postupajući po odredbama postupnika, svaki izvršitelj

isti posao odrađuje na isti način, istim priborom, istim materijalima i u istom vremenskom

intervalu. Zahvaljujući postupnicima lako je mjerljiv svačiji udio u poslu jer su ulazni

parametri isti, osim sposobnosti izvršitelja koja se iskristalizira i može ocijeniti po izvršenom

poslu.

S obzirom na izrazito velik broj bolesti i stanja, pristupiti će se izradi postupnika za najčešće

bolesti i stanja s kojima se susreću liječnici primarne zdravstvene zaštite, u kojima se i

očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se jednaki kriteriji

prilikom dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve osiguranike Zavoda zdravstvenog

osiguranja HNŽ/K bez obzira na izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, čime će se

olakšati njihov svakodnevni posao (uključujući i pritisak pacijenata i liječnika iz sekundarne /

tercijarne zdravstvene zaštite prilikom odluke o opsegu dijagnostičkih i terapijskih

postupaka), smanjiti nepotrebne troškove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a samim time će se

smanjiti i troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K te u konačnici povećati

zadovoljstvo osiguranika kvalitetom pružene usluge.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite u svakodnevnom se radu služe postojećim europskim i

/ ili svjetskim smjernicama tj. postupnicima za pojedine bolesti. S obzirom na to da postoji

više takvih postupnika za istu bolest koji se ne podudaraju u svim zaključcima i preporukama,

a ne mogu se uvijek ni slijediti u našem zdravstvu s obzirom na dostupnost dijagnostičkih

pretraga i lijekova, liječnici su prisiljeni modificirati te preporuke na osnovi svoga znanja,

iskustva i svoje savjesti. Sve navedeno često dovodi do različitih postupanja prilikom

dijagnosticiranja i liječenja iste bolesti / stanja kod istog osiguranika, od strane različitih

liječnika.

Također, zbog velikih fluktuacija liječnika primarne zdravstvene zaštite, velikih pritisaka na

liječnike od strane pacijenata i liječnika specijalista / subspecijalista iz sekundarne i tercijarne

razine zdravstvene zaštite prilikom donošenja odluke o opsegu i potrebi dijagnostičkih i

terapijskih postupaka, postoji velika razlika u kvaliteti zdravstvene zaštite koja se pruža

pacijentima u pojedinim ugovornim zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite,

pa čak i između pojedinih liječnika iste ustanove. Često se događa da isti pacijent za istu

bolest kod drugog liječnika dobije različitu zdravstvenu uslugu tj. različite dijagnostičke i

terapijske postupke. Slijedom svega navedenoga postoji veliko nezadovoljstvo korisnika

zdravstvene zaštite koje je uvelike i opravdano zbog neusuglašenosti i nejednakih kriterija

prilikom dijagnostičkih i terapijskih postupaka za istu bolest ili stanje. Također postoji i

nezadovoljstvo liječnika primarne zdravstvene zaštite zbog čega se neracionalno (ali i pod

gore navedenim pritiscima) propisuju dijagnostički i terapijski postupci. Također se stvaraju

33

veliki troškovi laboratorijskih i radioloških pretraga, povisuju troškovi propisivanja lijekova (i

onih s Pozitivne liste lijekova, ali i onih koji nisu na njoj čime se financijski opterećuju

osiguranici), pacijenti se upućuju na nepotrebne pretrage i preglede (ponekad i više puta),

upućuju se na specijalističke / subspecijalističke preglede na sekundarnoj i tercijarnoj razini

nedovoljno pripremljeni tj. dijagnostički neobrađeni zbog čega se moraju ponovno naručivati

na iste preglede, čime se nepotrebno produžava tijek dijagnosticiranja i liječenja pacijenata,

ali se također nepotrebno stvaraju / produljuju i liste čekanja za preglede čime se direktno

šteti i tim, ali i drugim pacijentima koji zbog toga duže čekaju na preglede. Sve to dovodi do

povećanja troškova na svim razinama zdravstvene zaštite.

Postupnike bi trebali izraditi timovi sastavljeni od vrsnih stručnjaka iz pojedinih oblasti.

Prilikom izrade postupnika treba voditi računa o sljedećim kriterijima:

- Pridržavati se najnovijih, provjerenih, argumentiranih i općeprihvaćenih načela

medicinske struke uz uvažavanje trenutnih mogućnosti.

- Primjenom postupnika pacijent ni na koji način ne bi smio biti oštećen ili uskraćen za

prava koja su mu zajamčena Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom

osiguranju Federacije BiH.

- Navesti minimum dijagnostičkih postupaka kojima se postavlja dijagnoza i započinje

liječenje.

- Predvidjeti najbolji i najučinkovitiji način (početka) liječenja.

- Ostaviti mogućnost modifikacije terapije u određenim opravdanim slučajevima i

situacijama – ukoliko bi se kombinacijom više lijekova s Pozitivne liste lijekova dovelo

do upitne učinkovitosti terapije, polipragmazije u liječenju, povišenja troškova liječenja,

produljenja odsustva s rada (bolovanja) te nezadovoljstva pacijenata, što bi u konačnici

moglo dovesti do smanjenja suradnje između pacijenta i liječnika.

1.6. Organiziranje i rad hitne medicinske pomoći

Hitna medicinska pomoć mora se pružiti svakoj osobi bezuvjetno i neodložno.

Zbrinjavanje urgentnih stanja je apsolutni prioritet u sustavu zdravstvene zaštite.

Hitna medicinska pomoć (HMP), kao posebna oblast zdravstvene djelatnosti, organizira se na

primarnom nivou zdravstvene zaštite na načelima dostupnosti, efikasnosti i kontinuiteta u

pružanju hitne medicinske pomoći. Novom organizacijom HMP na području HNŽ/K stvorili

bi se preduvjeti za financijski održivu i standardiziranu HMP temeljenu na naprijed

navedenim načelima.

Pružanje hitne medicinske pomoći je stručna i zakonska obveza i mora biti dostupna svakom

čovjeku bez obzira na status osiguranja i mjesto prebivališta.

Člankom 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da zdravstvena djelatnost mora biti

organizirana tako da je stanovništvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć

uključujući i hitni medicinski prijevoz.

34

1.6.1 Strateška djelovanja za organiziranje Hitne medicinske pomoći ( HMP )

Strateško djelovanje za organiziranje hitne medicinske pomoći treba biti usmjereno na izradu

mreže HMP vodeći računa ne samo o broju stanovnika, već i o drugim faktorima kao što su

naseljenost općine, udaljenost od bolnice, prometna povezanost, blizina magistralnih putova s

većom frekvencijom prometa i sl.

Mrežu HMP treba izraditi temeljem podataka koji bi se dobili detaljnom analizom postojećeg

stanja u smislu analize broja i vrste hitnih slučajeva i hitnih prijevoza na području HNŽ/K i

istu opremiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske

pomoći („Službene novine Federacije BiH“, br.: 98/13).

Razmotriti mogućnost da se za kritične magistralne putne pravce osigura punkt cestovne hitne

pomoći. Također je bitno osigurati i dobru povezanost sa bolnicama, policijom, vatrogascima,

kao i povezanost sa djelatnostima javnog zdravstva.

U svrhu rasterećenja HMP treba razdvojiti hitni medicinski prijevoz od prijevoza teško

pokretnih bolesnika.

U sustav hitne medicinske pomoći uključiti ambulante obiteljske medicine na način kako je to

utvrđeno važećim standardima i normativima. U tu svrhu potrebno je osigurati da obiteljske

ambulante u kompletima svoje opreme imaju potrebni / neophodni minimum opreme za

provođenje BLS / AED (osnovnih postupaka održavanja života i automatski vanjski

defibrilator).

Kako bi se ostvarili ciljevi reforme HMP-a na području HNŽ/K potrebne su sljedeće

aktivnosti:

- Izraditi novi model financiranja HMP od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K

uvažavajući specifičnosti svake općine.

- Izvršiti analizu kadra, opreme i prostora u svim domovima zdravlja te započeti opremanje

službi sa Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći.

- Izraditi mrežu HMP na području HNŽ/K sukladno Pravilniku.

- Izraditi postupnike zbrinjavanja za rad liječnika, medicinskih sestara / tehničara i vozača

izvanbolničkog HMP.

- Osigurati sustavnu koordinaciju s bolničkim djelatnostima, radi što uspješnijeg djelovanja

u hitnim stanjima.

- Izraditi indikatore kvalitete rada HMP.

- Izraditi registar kadra, medicinske opreme i vozila HMP.

- razvijati svijest građana o hitnim stanjima koja zahtijevaju pružanje od strane HMP putem

edukacija, plakata, brošura i sl. kako bi se rasteretile službe HMP.

35

1.7. Racionalna i učinkovita uporaba farmaceutskih proizvoda u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti

Osnovna uloga primarne zdravstvene zaštite jeste, kako je definirano u deklaraciji

Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz Alma Ate iz 1978. godine,

propisivanje i osiguravanje isplativih lijekova koji se koriste u prevenciji, kontroli i liječenju

uobičajenih zdravstvenih problema. Iako farmaceutske usluge nisu sastavni dio tima

obiteljske medicine, neophodna je njihova uključenost i suradnja kako bi se pacijentima

osigurala sigurna, efikasna i optimalna terapija. Farmaceuti imaju nezaobilaznu ulogu u

pružanju informacija i savjeta građanima o lijekovima i propisivačima lijekova.

Kroz dijalog i suradnju s lokalnim farmaceutima, timovi obiteljske medicine trebali bi

uspostaviti mehanizme koji će osigurati redovnu raspoloživost i isplativo snabdijevanje

lijekovima koji su neophodni za liječenje uobičajenih i prioritetnih zdravstvenih problema.

Poradi dobre prakse u propisivanju i snabdijevanju lijekovima potrebna je kontinuirana

edukacija farmaceuta i liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Posebna pozornost će se dati dobroj liječničkoj praksi i racionalnom propisivanju lijekova.

Primarna zdravstvena zaštita mora u svakom mjestu biti u tijesnoj korelaciji sa lokalnom ili

regionalnom liječničkom službom, u kojoj se, zapravo, u većini slučajeva i zaokružuje ukupna

zdravstvena usluga korisnicima.

Timovi obiteljske medicine i ostali subjekti ovlašteni i odgovorni za dobru praksu

propisivanja, moraju se, zajedno s ljekarnama koje su odgovorne za izdavanje lijekova, naći

na zajedničkom zadatku: kako iz raspoloživih, uglavnom oskudnih, sredstava osigurati

dostupnim osnovne lijekove, za najčešća oboljenja za većinu populacije.

Mjere racionalnog propisivanja i izdavanja lijekova čiji su učinkovitost, kvalitetu, sigurnost i

ekonomičnost pouzdano dokazani moraju bit trajni interes i zadatak primarne zdravstvene

zaštite, uključujući i ljekarničku službu. U tu svrhu je neophodna kontinuirana edukacija

liječnika i farmaceuta.

Obzirom da dobra liječnička praksa predviđa novu, složeniju ulogu ljekarni u reformiranom

zdravstvenom sustavu, istu treba što više afirmirati, a rad ljekarni stalno unaprjeđivati zajedno

sa ostalim segmentima primarne zdravstvene zaštite.

1.8. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite

Svakom pacijentu mora se osigurati pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu sukladno

njegovom zdravstvenom stanju i općeprihvaćenim stručnim standardima. Mjerama za

ostvarivanje kvalitete zdravstvene zaštite osigurat će se provedba načela učinkovitosti i

djelotvornosti sustava kvalitete zdravstvenih postupaka, osigurat će se načelo orijentiranosti

36

prema pacijentu kao i načelo sigurnosti pacijenta i sigurnosti elektroničkih podataka o

pacijentu. Navedenim će se načelima postići optimalan odnos između učinaka provedenih

zdravstvenih postupaka i troškova nastalih njegovom provedbom, uvažavajući pritom

tehničke, organizacijske i gospodarske čimbenike.

Svi nositelji zdravstvene djelatnosti obvezni su uspostaviti, razvijati i održavati sustav

osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite. Definiranjem cjelokupnog

akreditacijskog programa stvoreni su uvjeti za akreditaciju nositelja zdravstvene djelatnosti,

odnosno osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite. Uspostavljanje sustava za

procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija kao i provođenjem programa

edukacije dodatno će se unaprijediti kvaliteta zdravstvenih usluga.

Akreditacija zdravstvenog sustava je osnovni preduvjet za stabilno funkcioniranje


Licenciranje i akreditiranje davatelja primarnih zdravstvenih usluga i timova obiteljske

medicine predstavljat će kritičnu komponentu koja za cilj ima osiguravanje kvalitete rada.

Kako bi se osigurale usluge visokog kvaliteta neophodna je izrada dodatnih postupnika u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zasnovanih na dokazima koji će doprinijeti unaprjeđenju

kvaliteta zdravstvene zaštite.

Službe koje budu licencirane biti će motivirane tako što će se kroz mehanizme plaćanja

uključiti i stimulacije za upotrebu postupnika, kao i vodiča za promociju zdravlja i prevenciju

bolesti.

Kod licenciranja i akreditiranja će se utvrditi i kriteriji koje će ohrabriti i specijaliste iz drugih

oblasti medicine da se prekvalificiraju i potom akreditiraju za obiteljsku medicinu.

Navedeni kriteriji će morati pokriti i zdravstveni management, kako bi ove kvalifikacije i

akreditiranje bili priznati. Potrebno je razviti i dvosmjerne karijere kojim će se zdravstveni

radnici ohrabriti da sa kliničkih prelaze na upravljačke pozicije.

Rastući troškovi zdravstvenih usluga rezultiraju i povećanom potražnjom za boljom

kvalitetom. Zdravstvene institucije i zdravstveni profesionalci su suočeni s izazovom

postizanja i održavanja kvalitete i širenja spektra usluga koje pružaju, a s druge strane s

financijskim ograničenjima za ispunjenje navedenih očekivanja. Uvođenjem i primjenom

standarda kvalitete i standarda za akreditaciju zdravstvenih ustanova uspostavlja se sustav

kvalitete zdravstvene zaštite, a sve u cilju smanjivanja rizika po život i zdravlje pacijenta.

1.9. Poboljšanje sustava monitoringa i evaluacije primarne zdravstvene zaštite

Zdravstveni monitoring će se, kao bitan segment javnog zdravstva, maksimalno razvijati u

narednom razdoblju u HNŽ/K, a to podrazumijeva: mjerenje zdravstvenog stanja,

zdravstvenih potreba i korištenja zdravstvenih usluga putem različitih metoda i populacijskih

istraživanja; precizno definiranje determinanti koje utječu na zdravlje pojedinaca i društva u

37

cjelini; planiranje, implementaciju, kontrolu i evaluaciju preventivno - promotivnih programa

u zajednici; preciznu identifikaciju prioritetnih oblasti kojima će se baviti javno zdravstvo i

osiguranje kvalitetnih informacija resornom ministarstvu, koje bi na osnovu takvih inputa

trebalo kreirati adekvatne mjere zdravstvene politike i Strategije razvoja zdravstvenog sustava

u HNŽ/K.

Sustav javnog zdravstva u HNŽ/K-u, u bliskoj perspektivi treba raditi na razvoju veoma

preciznih zdravstvenih indikatora, koji bi bili relevantni ne samo za HNŽ/K nego i za šire

okruženje, odnosno, kao takvi bi bili prihvatljivi i za Europsku uniju. Ovaj razvoj bi bio

temeljen na kritičkom pregledu postojećih zdravstvenih podataka i informacija, koje se koriste

u zdravstvenom sektoru. Dalje, treba precizno definirati koji su to neophodni podaci koje

javno zdravstvo u HNŽ/K treba prikupljati. Potom razviti odgovarajuće metode za

prikupljanje ovih podataka i na kraju razviti adekvatne vještine za analizu i interpretaciju

prikupljenih podataka, odnosno za pretvaranje ovakvih podataka u kvalitetne informacije,

koje bi u vidu izvješća bila dostupna svim potencijalnim korisnicima u zdravstvenom sustavu.

Osim što je bitno znati: obilježja pučanstva, strukturu populacije u lokalnoj zajednici, njeno

zdravstveno stanje, starosne populacijske grupe, bitno je znati kakav je utjecaj lokalne

zajednice na zdravlje pučanstva kao što je rad i zapošljavanje, socijalni status, okoliš, loše

navike i rizična ponašanja. Stoga je potrebno iskoordinirati sve sektore u lokalnoj zajednici sa

sektorom zdravstva, posebno primarnom zdravstvenom zaštitom (općinske službe, socijalne

službe, obrazovanje, vodoopskrba, okoliš, razne asocijacije i udruženja).

Kako bi implementacija strateških ciljeva bila što uspješnija, neophodno je podizanje svijesti

o beneficijama i značaju reforme primarne zdravstvene zaštite za uspostavu efektivnog,

efikasnog, kvalitetnog i dostupnog zdravstvenog sustava.

Strateški cilj 2:

Razvijanje integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS)

Svrha uvođenja integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS) je razvoj javno

zdravstvenog informacijskog sustava koji omogućava uvid u procese generiranja zdravstvene

potrošnje u realnom vremenu na razini ugovornih domova zdravlja, bolnica, ortopedskih kuća

i ljekarni.

Ovim dokumentom će se obuhvatiti analiza dosadašnjeg postignutog stupnja uvođenja IZIS-a

kao i ciljevi koje treba postići u utvrđenom vremenskom razdoblju, a odnositi će se na

potpunu implementaciju novih funkcionalnosti u IZIS završetkom kojih će se dobiti:

funkcionalno e-naručivanje iz primarne u specijalističko - konzultativne ambulante unutar

domova zdravlja i bolnica, svi potrebni parametri za novi model stimulacije timova obiteljske

medicine (TOM), smanjena zlouporaba bolovanja, pojednostavljeno izdavanje ortopedskih

pomagala, te povećano zadovoljstvo osiguranika budući će završetkom projekta sa IZIS-om

38

biti uvezani i LIS-ovi (laboratorijski informacijski sustav) i BIS-ovi (bolnički informacijski

sustav). Neizostavni dio IZIS-a je i PACS (Picture Archiving and Communication System)

koji omogućuje dobivanje, prikaz, manipulaciju, pohranu, i dvosmjernu komunikaciju

digitalnih slikovnih podataka svih ugovornih zdravstvenih ustanova. IZIS treba integrirati

ZZO HNŽ/K - Ugovorne zdravstvene ustanove - Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi

- Zavod za javno zdravstvo u obujmu koji će se definirati posebnim dokumentom.

Uporabom dobivenih podataka putem IZIS-a treba postići racionalnije korištenje

opredijeljenih sredstava za financiranje prava iz zdravstvenog osiguranja, pogotovo u pogledu

potrošnje lijekova, ortopedskih pomagala, specijalističko - konzultativnih pretraga, te

bolovanja do i preko 42 dana, kao i mogućnost sačinjavanja kvalitetnih izvješća i evidencija

potrebnih sukladno posebnim propisima u oblasti zdravstvenih, statističkih i drugih

evidencija. Uvođenjem elektronske zdravstvene iskaznice povećati će se efektivnost i

efikasnost ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, obzirom da se ista

ostvaruju temeljem zdravstvene iskaznice. Osigurane osobe Zavoda zdravstvenog osiguranja

HNŽ/K trenutno imaju na raspolaganju samo tiskanu zdravstvenu iskaznicu koja se za

redovite uplatitelje doprinosa može ovjeravati svaka tri mjeseca. Na ovaj način svi podaci o

osiguranoj osobi, odnosno o korištenju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja biti će

zapisani na elektronskoj zdravstvenoj iskaznici i biti vidljivi prigodom svakog ponovnog

zahtjeva za korištenjem istih.

Razlozi za uspostavu Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava se mogu

podijeliti u tri ključna segmenta / cilja:

- Svim građanima omogućiti lakši i ujednačeni pristup zdravstvenom sustavu.

- Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizirano vođenje medicinske dokumentacije,

praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generiranje obrazaca i pretraživanje

povijesti.

- Omogućiti trenutno praćenje pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti

neregularnosti kroz jedinstveni transparentni sustav i njegov nadzor.

IZIS je potpuno implementiran u svim domovima zdravlja i ljekarnama. Osim toga u Općoj

bolnici Konjic potpuno je implementiran IZIS sa punom funkcijom DRG-a (novog modela

plaćanja zdravstvenih usluga za bolničke pacijente). Kreirana su mnogobrojna automatska

izvješća za razne korisnike sustava (medicinsko osoblje, management domova zdravlja /

bolnica, ljekarne, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K).

U tijeku izvedbe projekta završene su sljedeće funkcionalnosti: (e-karton pacijenta, e-povijest

bolesti, e-nalazi, e-uputnice, e-recepti, e-naručivanje, e-izbor liječnika, e-otpusna pisma, e-

sestrinska dokumentacija, e-ovjere osiguranja, DRG).

LIS sustav je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Kantonalnoj bolnici „dr

Safet Mujić“ Mostar i Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari Grad Mostar, ali je samo

u Domu zdravlja Stari Grad Mostar postignuta uvezanost sa IZIS-om (e-kartonom). Trenutno

39

je LIS u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar uvezan sa BIS sustavom, ali ti podaci ne dolaze

do e-kartona. Zbog toga se u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar trenutno vrši nadogradnja

BIS, završetkom koje će se izvršiti integracija svih sustava kao što su:. RIS, LIS, IZIS itd.

PACS sustav je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Kantonalnoj bolnici

Mostar.

U narednom razdoblju neophodno je kreirati modul za kontrolu bolovanja, razviti modul za

nagradno plaćanje timova obiteljske medicine, razviti modul za e-potvrde za ortopedska

pomagala, implementirati IZIS u ortopedskim kućama, riješiti problem razmjene podataka od

LIS-ova do e-kartona u Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari grad, omogućiti

dostupnost IZIS-a i na drugim službenim jezicima u BiH, uvezati IZIS sa bolničkim

programima, kreirati mobilnu aplikaciju za osiguranike „moj e-karton“.

Razvijanjem LIS-a postići će se funkcionalnosti i programska rješenja koja će omogućiti

integraciju s IZIS-om, povezivanjem potrebnim protokolom, identifikaciju i prijem pacijenta /

uzorka s obilježavanjem jedinstvenim bar-kodom, prijenos elektroničkih narudžbi u LIS i

dovršenih nalaza za zatražene pretrage / zahvate, prijenos svih potrebnih podataka i dodatnih

informacija kod naručivanje pretrage, izvješće o broju i strukturi učinjenih pretraga u

proizvoljnom vremenskom intervalu itd.

U daljnjim aktivnostima neophodno je uvezati bolnički informacijski sustav s IZIS-om, te

izvršiti spajanje postojećih softverskih rješenja. Također će biti neophodno centralizirati

PACS / RIS sustave i centralno uvezati isti s IZIS-om (e-karton).

Rezultat bi bio spajanje RTG i ostalih uređaja ustanova u jedinstven sustav. Ovim

aktivnostima bi se osigurala vertikalna i horizontalna povezanost PACS / RIS sustava. Bila bi

omogućena razmjena podataka kako unutar samih zdravstvenih ustanova tako i

međuinstitucionalno. Radiološke slike i nalazi bi bili elektronski distribuirani kroz e-karton i

dostupni na mjestu pružanja zdravstvene usluge, bez obzira gdje je usluga radiološkog

snimanja rađena. Za udaljene zdravstvene ustanove gdje postoji radiološka dijagnostika a isti

nemaju radiologa, bilo bi omogućeno udaljeno očitanje nalaza - teleradiologija.

Prestala bi potreba za korištenjem (nabavom) radioloških filmova i kemikalija, što bi dovelo

do značajnih finansijskih ušteda (rad bez PACS / RIS sustava na nivou HNŽ/K generiše

trošak na radiološkom filmu i kemikalijama veći od 400.000,00 KM godišnje).

Za rad cjelokupnog sustava koristila bi se postojeća infrastuktura Zavoda zdravstvenog

osiguranja HNŽ/K, tako da bi se i na ovaj način racionalizovali troškovi implementacije

(izbjegava se nabava serverske opreme i opremanje prostora za svaku zdravstvenu ustanovu

posebno).

40

Strateški cilj 3:

Definiranje novih modela plaćanja usluga sekundarne i tercijarne razine


Integrirani model plaćanja bolničke zdravstvene zaštite pokreće se sa svrhom implementiranja

organizacijskog modela plaćanja bolničke zdravstvene zaštite temeljem izvršenih usluga i

stvarnih ishoda liječenja koristeći australski model plaćanja Diagnosis Related Group - DRG

nasuprot postojećem neefikasnom i netransparentnom sustavu paušalnog plaćanja. S ovakvim

modelom će se dobiti prostor za unaprjeđenje efikasnosti i kvalitete pruženih usluga, praćenje

ishoda liječenja, transparentno plaćanje unutar sustava, povećanje efikasnosti bolnica, što će

dovesti do kvalitetnije i pravovremene zdravstvene zaštite.

Financiranje bolnica vrši se u paušalnim iznosima koji ne pokazuju stvaran odnos izvršenih

usluga i visine iznosa za plaćanje. Takvim načinom financiranja dolazi do potpune

netransparentnosti plaćanja u odnosu na urađeno, nema se uvida u učinkovitost, nemjerljiva je

kvaliteta usluga pruženih osiguraniku itd.

Cilj projekta je uvesti novi model plaćanja bolničkih usluga na području Županije/kantona

koji će se konceptualno odmaknuti od sadašnjeg modela koji se temelji na ulaznim

troškovima (plaćanje prema povijesnim podacima i unaprijed utvrđenu proračunu), a usmjeriti

prema novom modelu u kojemu će davatelji usluga biti plaćeni prema učinku.

Model plaćanja u kojem su bolnice plaćene prema izvršenoj aktivnosti u literaturi je poznat

pod nazivom plaćanje prema učinku (engl. Activity Based Funding ABF).

U IZIS-u je razvijeno vlastito softversko rješenje za DRG, modul koji je povezan s gruperom

u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH za grupiranje DRG podataka koji

omogućuje uvezanost DRG podataka i originalnog otpusnog pisma za svakog pacijenta,

jedinstveni šifrarnik i elektroničku korekciju neispravnih podataka. Sve to omogućuje lakšu i

učinkovitiju provjeru vjerodostojnosti podataka DRG koderima i olakšava rad liječnicima u

bolnicama.

Proveden je niz edukacija liječnika o DRG kodiranju čime se omogućilo da svaki odjel svih

triju bolnica u HNŽ/K-u ima jednog educiranog DRG kodera.

Podaci iz svih bolnica za sve ležeće pacijente prikupljani su i analizirani u 2014. godini.

Analiza je završena u prosincu 2014. godini, a pokazala je nerazmjer bolničkih proračuna i

aktivnosti koje bolnice provode. Također, detektirane su i bolnice i odjeli gdje se čine

najčešće pogrješke u kodiranju te uočeni nedostaci u šifrarniku. Na temelju toga predložene

su smjernice za daljnji razvoj DRG-a.

41

U tom je kontekstu započet je jedinstven projekt u regiji koji treba rezultirati integriranim

modelom plaćanja bolničkih usluga, modelom koji će transparentno alocirati sredstva po

različitim vidovima bolničke aktivnosti.

Razvijeni su novi težinske koeficijent za ležeće pacijente takozvane „isti dan“ što predstavlja

unaprjeđenje postojeće klasifikacije za stacionarne pacijente i plaćanje tih usluga prema

stvarnom učinku.

Ono što Integrirani model plaćanja bolničkih usluga čini kompletnim jesu i nove klasifikacije

usluga u specijalističko - konzultativnoj zdravstvenoj zaštiti. Kroz ovu fazu dobivena je

jedinstvena cijena za sve DRG-eve i izračun stvarnih cijena u sve tri bolnice.

Troškovne studije koje će pratiti troškove po pacijentu sljedeći je korak koji će omogućiti

prilagodbu težinskih koeficijenata, a time i pravičnije plaćanje bolničkih ustanova za izvršen

rad koje će se provoditi svake dvije godine.

Trenutno najveću poteškoću ovom projektu predstavlja neuvezanost kantonalne bolnice „ dr.

Safet Mujić“ i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u IZIS čime razvoj DRG-a stagnira u tim

bolnicama i što onemogućava primjenu i pilotiranje specijalističko – konzultativne

zdravstvene zaštit i HMP modela.

Rješenje je implementacija integriranog informatičkog sustava koji će povezati sektor

primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te razvoj elektronskog zdravstvenog kartona u

kojem će svi tipovi usluga po svakom pojedinom pacijentu biti zabilježeni. Brojne su

prednosti izgradnje integriranog informatičkog sustava, a dugoročan doprinos je prilagodba

bolničkih proračuna sukladno stvarnim podacima o učinku, što je i cilj ovog projekta.

Svrha projekta je uspostavljanje organizacijskog modela u kome će bolnice biti plaćene na

temelju svojih aktivnosti ili ishoda, odnosno povezivanje specijalističke - konzultativne

zdravstvene zaštite i DRG modela za stacionarne pacijente, što će osigurati koordinirani

pristup i u konačnici dovesti do Integriranog modela plaćanja bolničkih usluga, što je danas

opće priznati trend u razvijenim zdravstvenim sustavima.

Novi sustav plaćanja po DRG-u podrazumijeva:

- DRG klasifikacije za sve razine bolničke zdravstvene zaštite.

- Informatički sustav koji osigurava šifriranje po tim klasifikacijama.

- Educirani ljudski resursi u bolnicama i Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ/K za

primjenu sustava.

- Ugovaranje zdravstvene zaštite po ovom modelu.

Potpunom implementacijom Integriranog modela plaćanja bolničkih usluga unaprijediti

će se:

- Efikasnost i efektivnost bolnica u HNŽ/K.

- Mjerenje izlaznih rezultata bolnica.

42

- Planiranje zdravstvenih kapaciteta.

- Slobodan odabir davatelja usluga.

- Planiranje proračuna sukladno aktivnosti.

- Plaćanje njihovih usluga će biti refleksija stvarnog troška.

- Osigurati transparentnost čitavog sustava.

- Kvalitetniju uslugu za osiguranike.

Strateški cilj 4:

Uspostava kontrolinga i razvoj sustava financijskog upravljanja u

zdravstvenim ustanovama

Uspostava kontrolinga i razvoj sustava financijskog upravljanja kroz koordinaciju između

postavljenih ciljeva (plana), materijalnih, ljudskih resursa i poslovnih rezultata, te razvoja

programskog planiranja i pokazatelja uspješnosti je zahtjevno. Zdravstvo je izrazito složeni

segment javnog sektora, naročito ako govorimo o bolnicama. Sadrži široki raspon usluga,

koristi sofisticiranu i skupu radnu snagu, zahtijeva skupu infrastrukturu, a uz sve to ima

izuzetnu socijalnu zadaću. Da bi se upravljalo ovom najsofisticiranijom vrstom djelatnosti,

mora postojati dobar upravljački sustav, to znači da mora postojati jasna strategija djelovanja i

razvoja, te dosljednost u njenoj primjeni koristeći najnaprednija znanja i iskustva o funkciji

kontrolinga.

Nedovoljno i netransparentno financiranje, zastarjela organizacija, nerazvijena opća društvena

odgovornost osobito menadžmenta, dovodi do lošeg stanja u bolnicama.

Glavni zadatak je definirati kriterije za mjerenje uspješnosti i učinkovitosti zdravstvene

ustanove ili djelatnika. Da bi se kreirala metodologija mjerenja učinkovitosti liječenja, bolnica

i liječnika, nužno je utvrditi normative postupaka, standarde izvedbe svake pojedine usluge i

povrh toga osnovno – standarde cjelokupne zdravstvene zaštite.

Zadaća bolničkog menadžmenta je kontinuirano poboljšanje financijskog upravljanja i

odlučivanja radi obavljanja usluga na pravilan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način.

Nemoguće je utvrditi ta poboljšanja bez mjernih mehanizama. Njih donosi kontroling.

Provedba ovog cilja ovisiti će od financijskih mogućnosti i odluka menadžmenta zdravstvenih

ustanova i njihove spremnosti suočiti se s izazovima uvođenja sustava kontrolinga.

Također, kontinuirano treba djelovati na zaštiti resursa od gubitaka uzrokovanih lošim

upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, ali i na jačanju odgovornosti za

uspješno djelovanje. Navedeno se također mjeri kroz mjerne jedinice kontrolinga.

Bolnički sustav je zbog svoje složenosti izuzetno podložan netransparentnosti. Sustav DRG

bolnicama bi trebao omogućiti kvalitetnije fakturiranje troškova. Svaka usluga ima određeni

koeficijent pomoću kojeg se određuje „cijena“ izvedene usluge. Da bi smo došli do stvarne

cijene usluge neophodan je kontroling koji mjeri osim direktnih troškova usluge, i sve

43

indirektne troškove (fiksne troškove bolnice) koji padaju po pojedinoj usluzi koliko broj

usluga raste. Također, kontroling ukazuje ukoliko su troškovi neopravdano visoki i

neprimjereni razini usluge.

Drugi razlog je činjenica da nisu jasno definirani standardi liječenja. To znači da se u

različitim bolnicama mogu koristiti različiti materijali (što znači i razliku u kvaliteti), a da se

fakturira isti iznos.

Stoga možemo zaključiti da je drugi glavni zadatak kontrolinga u bolnicama – osim

transparentnosti direktnih (troškova zahvata) i indirektnih troškova (fiksnih troškova bolnice),

u suradnji s liječnicima kreirati normative za sve usluge (na primjeru operacija je to trajanje

operacijskog zahvata, razina kvalitete i količina korištenog potrošnog materijala i implantata,

broj potrebnih zdravstvenih radnika i sl).

Pridržavanjem svega navedenog dobivaju se ujednačeni uvjeti za fakturiranje usluga u

različitim bolnicama, a pacijenti mogu dobiti ujednačene usluge prema osnovnim kriterijima

kvalitete. Bolnice koje žele iskorak iz osnovnog, mogle bi graditi svoje nad standarde, što bi

se također normiralo i vrednovalo.

Kontroling vrednuje kvalitetu bolničkog osoblja na temelju učinkovitosti kroz različite

pokazatelje - smanjenjem liste čekanja, izostankom / učestalošću komplikacija, postotkom

smrtnosti, ponovnim prijemom u bolnicu unutar 30 dana, brojem premještaja, brojem

infekcija, brojem carskih rezova itd.

Na temelju propisanih normativa i standarda izvedbi, pojedini liječnici na istom odjelu mogu

imati različite plaće, ovisno o kvaliteti njihova rada, ali i stručnom usavršavanju (za što

također trebaju postojati jasni standardi). Plaćanje bolničkih djelatnika po satu ili po broju

izvedenih zahvata postaje anakrono.

U budućnost će se morati napraviti još više sa manje, a to zahtjeva fokus na učinke - koji su

učinci koje moramo postići te koja je efektivna upotreba sredstava da bi se to postiglo. Glavno

pitanje nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što moramo s njima postići.

Osnovno je definirati procese koji se obavljaju, te koji su resursi tim procesima primjereni. To

se ne može bez kontrolinga. To nije kontrola ili inspekcijski nadzor već sustav mehanizama

koji osiguravaju mjerenje učinkovitosti ili drugim riječima pojašnjavaju odnos ulaganja i

koristi. Da bi bolnice mogle bio što promijeniti, nužno je postaviti standarde izvedbe,

formirati normative postupaka, i standarde zdravstvene zaštite.

Određivanje jasnih ciljeva, te kvalitativni i kvantitativni pokazatelji efikasnosti moraju postati

okosnica života i rada bolnica.

Zdravstveni sektor ima posebnu važnost za društvo u cjelini, što nosi i posebnu odgovornost

za proizvedene učinke. Mjerenje tih učinaka gotovo nije moguće bez kontrolinga, samo što se

u ovom slučaju kontroling mora upotpuniti specifičnim načinom razmišljanja i promatranja.

Pokazatelji su ovdje gotovo uvijek spoj kvantitativnih i kvalitativnih ocjena uspješnosti.

Izrada prave kombinacije indikatora, te standardi izvedbe ključni su faktori uspjeha.

44

Strateški cilj 5:

Uspostava sustava upravljanja kvalitetom i sigurnosti zdravstvene zaštite

Navedeni strateški cilj zacrtan je u reformama zdravstva koje se Federacija obvezala

implementirati. Cilj 16. iz dokumenta „Zdravlje 21 - Zdravlje za sve u 21. stoljeću“ (WHO)

predviđa upravljanje zdravstvenim sektorom orijentirano na kvalitetu. Poboljšanje kvalitete u

zdravstvenom sektoru je jedan od prioriteta reformi u oblasti zdravstva.

Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u zdravstvenim ustanovama HNŽ/K temeljen na

zahtjevima standarda ISO 9001:2015 stavlja u prvi plan pacijenta i njegove potrebe uz

racionalno i odgovorno upravljanje unutar zdravstvenih ustanova. Smjernice koje daje ovaj

standard su značajne za zdravstveni sustav i radi usklađivanja s propisima Europske unije, što

je preduvjet Bosni i Hercegovini za ulazak u europske integracije.

Suvremeni zdravstveni sustavi suočavaju se sa mnogobrojnim izazovima, počevši od

demografskih promjena iskazanih u produženju životnog vijeka i promjenama propisa, preko

zahtjeva za racionalnijom, kvalitetnijom i sveobuhvatnom njegom pacijenata, pa do

poboljšanja neposredne medicinske skrbi primjenom informacijsko-komunikacijskih

tehnologija. Ako se želimo efikasno i ekonomično uključiti u nove tokove pristup upravljanju

zdravstvenim ustanovama mora biti vrlo dobro organiziran i sustavan.

Poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sustavu podrazumjeva da „pacijent dobije najbolju

medicinsku skrb uz minimalni rizik za njegovo zdravlje i blagostanje“.

Posljednjih godina dogodile su se velike promjene u medicinskoj dijagnostici i liječenju.

Porast znanja u medicini, a i u drugim znanostima vezanim uz medicinu, pridonio je razvoju u

medicini pogotovo u primjeni standarda kvalitete u zdravstvenom sustavu.

Standard ISO 9001:2015 predstavlja na globalnom nivou jedinstven i neprevaziđen alat za

kvalitetno upravljanje bilo kojom organizacijom. Njegova primjena predstavlja osnovu za

primjenu svih ostalih ISO i granskih standarda (npr. standarda ISO 15189 za međunarodnu

akreditaciju medicinskih laboratorija) jer uređuje sve segmente organizacije i omogućava

pravilnu raspodjelu obveza i odgovornosti unutar organizacije. Ovaj međunarodni standard

potiče usvajanje procesnog pristupa pri razvoju, implementaciji i poboljšanju učinkovitosti

sustava upravljanja kvalitetom te povećavanja zadovoljstva pacijenta udovoljavajući

njegovim zahtjevima. Organizacija mora identificirati i upravljati brojnim povezanim

aktivnostima da bi funkcionirala djelotvorno. Prednost procesnog pristupa jest osiguranje

trajnog nadzora nad vezama između pojedinačnih procesa unutar sustava kao i nad njihovom

kombinacijom i međusobnim djelovanjem.

Uvođenje procesnog sustava je zahtjevan i složen zadatak prvenstveno zbog potrebe da

djelatnici i rukovoditelji promjene način razmišljanja i pristupa poslovima. Procesna

organizacija zahtijeva timski rad, planiranje i koordinaciju od strane rukovoditelja, kolegijalni

odnos u poslu, poštivanje suradnika i pomaganje djelatnicima u cilju boljeg i bržeg izvršenja

poslova. To je ono što traži promjenu u ponašanju i novi način razmišljanja. Takav odnos

45

prema poslu treba stalno posticati i poboljšavati. To je dugoročan proces koji traži promjenu

ponašanja ljudi što je najteže postići.

Primjena procesne organizacije omogućava spuštanje odgovornosti do najnižeg nivoa, što

znači da je svaki djelatnik direktno odgovoran za uspješno izvršavanje poslova iz njegovog

djelokruga rada.

Slijedom navedenog uspostavlja se i neposredna kontrola utroška resursa, tj. lijekova,

medicinskog materijala i pomagala što vodi racionalizaciji i uštedi troškova. Iskustvene

procjene govore da se u organizacijama koje su cjelovito primijenile standard ostvarene

uštede u materijalu od 10-15%, a u radnim aktivnostima i do 30%.

Istodobno, kolektivna i individualna menadžerska odgovornost kao i pravna regulativa i

profesionalni kodeksi uključuju se u ljudski dio stalnog poboljšanja procesa. Ove mjere

poboljšanja procesa i prevencija grešaka povećava uspješnost procesa koji su ranije davali

slabije rezultate, ali zanimljivo je primijetiti da se poboljšavaju i oni dobro upravljani i

izvođeni procesi.

Rezultat implementacije ISO 9001:2015 standarda biti će sveobuhvatni sustav upravljanja

organizacijom temeljen na modelu upravljanja kvalitetom cijelom zdravstvenom ustanovom

uključujući zdravstvene i nezdravstvene organizacijske jedinice.

Važni dio implementacije sustava je sudjelovanje zaposlenika kroz timski rad kao i

identificiranje i izolacija problema te razvoj i ispitivanje mogućih rješenja. Ti napori trebaju

biti temeljeni na zaključcima izvedenih iz analize pravilno prikupljenih podataka. Kao

početna točka kontinuiranog procesa poboljšanja kvalitete u zdravstvenoj ustanovi, potrebna

je temeljna edukacija o sustavu kvalitete, internom auditu kao i o alatima za upravljanje

kvalitetom. Najviše rukovodstvo mora pokazati sve odlike liderstva u svakodnevnom vođenju

posla putem moderno ustrojene organizacijske strukture uvijek u skladu sa vizijom, misijom,

politikom i strateškim ciljevima.

Za unapređenje kvalitete i uključivanje svakoga u taj proces u svakoj zdravstvenoj ustanovi će

biti formirani timovi. To će biti praćeno kroz program edukacije za srednju razinu menadžera

koji se koncentriraju na otkrivanju, izoliranju te rješavanju problema. Cilj će biti

unaprjeđivanje vještina u oba smjera, tehničke vještine i gledišta, individualnog posla i

uspostavljanje učinkovitog, inovativnog i kreativnog rješavanja problema. Sve djelatnike u

zdravstvenoj ustanovi, na odjelima, dijagnostici, laboratorijima i administrativnim odjelima

bolnica / domova zdravlja treba uključiti u edukativni program. Edukacija se zasniva na

filozofiji i procesu CQI (Continuous Quality Improvement) uključujući metodologije

prikupljanja podataka, analize i rješavanje problema.

Ključni faktor za uspješnu primjenu ISO 9001:2015 standarda je opredijeljenost i predanost

najvišeg rukovodstva bez koje je projekt nemoguće izvesti. Nepotpuna i površna primjena

standarda ne donosi nikakve rezultate osim opterećivanja djelatnika nepotrebnim

administriranjem kojeg ionako ima previše. Medicinske ustanove u HNŽ/K bi sigurno imale

velike koristi od uvođenja ISO 9001:2015 standarda posebno u poboljšanju kvalitete usluge i

racionalizaciji troškova koji su evidentno preveliki.

46

Strateški cilj 1: Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se

osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita

Opis mjera za

postizanje

cilja

Uspostavljanje organizacijskog i financijski održivog modela primarne

zdravstvene zaštite na području HNŽ/K temeljnog na obiteljskoj medicini.

Razviti nove mehanizme nagradnog plaćanja, monitoringa i evaluacije

izvršenih zdravstvenih usluga.

Razvijati palijativnu skrb, te unaprijediti financiranje hitne medicinske

pomoći. Izraditi mrežu hitne medicinske pomoći. Izraditi postupnike za

najčešće bolesti i stanja s kojima se susreću liječnici PZZ-a, u kojima se i

očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se

jednaki kriteriji prilikom dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve

pacijente u HNŽ/K.

Utvrditi i poboljšati stimulativne mehanizme za osiguranje učinkovitosti i

kvalitete pružanja zdravstvenih usluga

Uvesti kao kriterij stimulacije provedbu preventivnih i promotivnih

programa i mjerenje učinka istih.

Promoviranje zdravih stilova života, razvijanje pravilnih prehrambenih

navika, utjecanje na povećanje tjelesnih aktivnosti te ukazivanje na štetnost

raznih oblika ovisnosti i korištenja drugih štetnih tvari.

Očekivani

rezultat

Kvalitetna, dostupna, kontinuirana PZZ organizirana kroz obiteljsku

medicinu i temeljena na vrijednostima i načelima zdravstvene zaštite.

Standardizirana zdravstvena usluga za sve osiguranike bez obzira na DZ /

izabranog liječnika. Racionalizacija troškova zdravstvene zaštite i smanjenje

potrošnje lijekova.

Stimulacija rada timova u PZZ temeljen na kvalitetnom pružanju

zdravstvenih usluga i provedenih preventivnih i promotivnih programa.

Poticanjem razvijanja zdravih stilova života utjecat će se na kvalitetu i

dužinu trajanja života, smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti

kao i nekih sijela malignih oboljenja, ekonomske uštede.

Nositelji

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K

Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K

Domovi zdravlja

47

Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K

Rok/ Vrijeme 2017.

Indikatori

Broj domova zdravlja u HNŽ/K

Broj ambulanti obiteljske medicine

Broj verificiranih timova obiteljske medicine

Broj timova hitne medicinske pomoći

Broj izrađenih postupnika

Broj promotivnih i preventivnih programa

Izvori

financiranja


Proračun HNŽ/K

Proračuni općina

EU fondovi

Kredit WB

48

Strateški cilj 2:

Razvijanje integriranog zdravstvenog informacijskog sustava IZIS

Opis mjera za

postizanje

cilja

Kreirati modul za e-kontrolu bolovanja. Razviti modul e-potvrde za

ortopedska pomagala.

Implementirati IZIS u ortopedskim kućama.

Centralizirati i objediniti postojeće LIS sustave, proširiti implementaciju na

domove zdravlja i centralno uvezati LIS sustav sa IZIS / e-kartonom.

Centralizirati i objediniti postojeće PACS / RIS sustave, proširiti

implementaciju na domove zdravlja i centralno uvezati PACS / RIS sustav

sa IZIS / e-kartonom. Uvezati IZIS sa bolničkim programima (BIS).

Razviti mobilnu aplikaciju za osiguranike moj e-karton.

Razviti modul za e-javno zdravstvo.

Očekivani

rezultat

Osiguranicima omogućiti jednostavniji i ujednačeni pristup zdravstvenom

sustavu.

Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizirano vođenje medicinske

dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generiranje

obrazaca i pretraživanje povijesti.

Omogućiti Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ/K trenutno praćenje

pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti neregularnosti kroz

jedinstveni transparentni sustav i njegov nadzor.

Nositelji Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K


Javne zdravstvene ustanove

Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K

Rok/ Vrijeme 2017.

Indikatori

Završetak svih predviđenih modula

Potpuna integracija svih zdravstvenih ustanova u IZIS

Integracija Zavoda za javno zdravstvo sa IZIS

Izvori

financiranja


Proračun HNŽ/K

Proračuni općina

EU fondovi

Kredit WB

49

Strateški cilj 3:

Definiranje novih modela plaćanja usluga sekundarne i tercijarne razine


Opis mjera za

postizanje

cilja

Implementirati novi sustav klasifikacije SKZZ-a i HMP.

Educirati bolničke kodere.

Utvrditi prikladnosti pridruživanja svih specijalističkih ambulanti i kabineta

sukladno klasifikaciji.

Procijeniti potencijale i operativnosti novog modela za praćenje aktivnosti

HMP.

Prikupiti podatke koji će biti temelj za ugovaranje po DRG modelu.

Očekivani

rezultat Uniformno praćenje bolničke aktivnosti na svim razinama.

Nositelji



Bolničke zdravstvene ustanove

Rok/ Vrijeme 2017. - 2018.

Indikatori Praćenje i plaćanje cjelokupne bolničke aktivnosti po DRG modelu

Izvori

financiranja


Proračun HNŽ/K

EU fondovi

Kredit WB

50

Strateški cilj 4:

Uspostava kontrolinga i razvoj sustava financijskog upravljanja u

zdravstvenim ustanovama

Opis mjera za

postizanje

cilja

Organizirati kontroling kroz novu organizacijsku jedinicu ili poseban odjel u

svakoj zdravstvenoj ustanovi.

Razviti troškovno i upravljačko računovodstvo kojim se prati cjelokupno

poslovanje.

Definirati protokole za mjerenje direktnih troškova.

Osigurati ispred Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K koordinaciju i

potporu rukovodnim i upravljačkim strukturama zdravstvenih ustanova pri

implementaciji kontrolinga.

Očekivani

rezultat

Dobiti bolju organizacijsku strukturu.

Poboljšati efikasnost ukupnog poslovanja.

Poboljšati sve poslovne procese i procedure, odnosno razraditi poslovanje od

strateških ciljeva do operativnih, te mjeriti učinak.

Spriječiti neželjenu potrošnju i učinkovito upravljati financijama, te više

doprinijeti stabilnosti zdravstvenog sustava i zadovoljstva osiguranika.

Nositelji



Bolnice i domovi zdravlja

Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.

Indikatori

Smanjiti potrošnju

Podići kvalitetu pruženih usluga

Redovito preispitivati Strategiju i strateške ciljeve

Mjeriti postavljene ciljeve i izvješćivati Upravu

Podići efikasnosti i efektivnost mjereći radnu učinkovitost

Izvori

financiranja


Proračun HNŽ/K

Proračuni općina

EU fondovi

Kredit WB

Bolnice i domovi zdravlja

51

Strateški cilj 5:

Uspostava sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite

Opis mjera za

postizanje

cilja

Donijeti odluku najvišeg rukovodstva o uvođenju sustava upravljanja

kvalitetom.

Izabrati konzultantsku kuću, te imenovati voditelja Projekta i formirati Tim

za kvalitetu.

Upoznati zaposlenike sa Projektom, te educirati rukovodstvo i članove

projektnog tima.

Izraditi i primijeniti dokumente Sustava kvalitete.

Provesti interni audit.

Provesti preventivne i korektivne akcije.

Ocjena od strane rukovodstva.

Provesti certifikacijski audit.

Očekivani

rezultat

Standardizacija procesa rada.

Optimiziranje procesa i racionalizacija troškova.

Zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih djelatnika.

Dokumentiranost i transparentnost postupanja.

Kvalitetnija zdravstvena usluga.

Kontrola utroška resursa.

Nositelji Javne zdravstvene ustanove

Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.

Indikatori

Broj zdravstvenih ustanova koje su započele proces uvođenja ISO standarda

Broj ustanova koje su certificirane po ISO

Izvori

financiranja


Proračun HNŽ/K

Proračuni općina

EU fondovi

Kredit WB

Javne zdravstvene ustanove

52

Z A K LJ U Č A K

Nijedna gore navedena aktivnost se neće provesti ako se u njenu provedbu ne uključe svi

akteri u zdravstvu od kreatora politika, financijera, davatelja usluga (bolnica, domova

zdravlja, ljekarni), lokalne zajednice, do krajnjih primatelja zdravstvene skrbi kao i medija

kao sredstva za kvalitetan prijenos informacija na način dostupan i razumljiv svim

korisnicima uz poštivanje prava, ali i uz inzistiranje na izvršavanju obveza i odgovornosti

pacijenata.

Potrebno je uraditi operativne planove, za svaki strateški cilj uključujući i detaljne planove

aktivnosti, jasnu podjelu zadataka, mehanizme za praćenje, kao i potrebita financijska

sredstva za svaku aktivnost.

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K treba da bude glavni akter reforme i

uspješan koordinator sa svim ostalim sudionicima u zdravstvenom sustavu uz razvijanje

međusobnih partnerskih odnosa.

U procesu implementacije, monitoringa i evaluacije Strategije treba posvetiti punu pozornost.

Sama Strategija bez očekivanih rezultata ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“ i nedorečena.

Stoga će biti neophodno izraditi planove za realizaciju ove Strategije.

Implementaciji Strategije treba pratiti Povjerenstvo kojeg bi činili predstavnici Ministarstva,

Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, Zavoda za javno zdravstvo HNŽ/K i predstavnici

većih zdravstvenih ustanova. Povjerenstvo bi se redovito sastajalo i raspravljalo o svim

ključnim pitanjima za provedbu Strategije, te predlagalo mjere za prevladavanje eventualnih

poteškoća u implementaciji i utvrdilo kojim redoslijedom pristupiti realizaciji.

Neophodno je utvrditi za svaku mjeru nositelja i odgovornu osobu za realiziranje mjera.

Zadatak nositelja bio bi da sačini plan potrebnih aktivnosti koje je potrebno realizirati,

potrebne resurse i način osiguranja tih resursa.

Realizacijom pojedinih mjera postići će se krajnji cilj – vizija zdravstva u Hercegovačko-

neretvanskoj županiji.

Monitoring aktivnosti postići će se praćenjem vremenske dinamike realizacije mjera

predviđenih godišnjim operativnim planom koji će definirati i potrebne kontrolne parametre,

odnosno set indikatora za svaki strateški cilj.

Sve zdravstvene institucije u HNŽ/K će redovitim godišnjim izvješćima navoditi način i

stupanj provedbe mjera iz ove Strategije i isti dostavljati Povjerenstvu za implementaciju

Strategije.

Evaluaciju Strategije obavljati će Vlada HNŽ/K na temelju izvješća Povjerenstva za

implementaciju Strategije temeljem kojeg će se prezentirati rezultati svih vidova monitoringa,

uz ocjenu stupnja provedivosti Strategije. Na taj način će se osigurati da Vlada HNŽ/K

predloži eventualne mjere za poboljšanje i uspješniju provedbu Strategije.

53

Literatura:

1. Ocjena zdravstvenog stanja pučanstva Hercegovačko-neretvanskog kantona /

županije/kantona za 2015. - Zavod za javno zdravstvo HNŽ/K.

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH" br. 46/10 i 75/13)

3. Komentari zdravstvenih zakona Knjiga 1, Sarajevo 2011. – Snježana Bodnaruk, Jozo

Čizmić, Boris Hrabač, Senad Huseinagić

4. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Službene

novine Federacije BiH" br.31/02).

5. Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine u razdoblju od

2008. do 2018., Sarajevo, april 2008.

6. Strategija za razvoj primarne zdravstvene zaštite - Federalno ministarstvo zdravstva

7. Standardi i normativi zdravstvene zaštite i nomenklatura usluga u Federaciji Bosne i

Hercegovine – Plava knjiga 2014.

8. Odluka o osnovnom paketu zdravstvenih prava ( „Službene novine Federacije BiH“

broj: 21/09).

9. Obračun sredstava u zdravstvu FBiH za 2014., lipanj / jun 2015.

10. European journal of palliative care 2009.; 16(6) 279 Bijela knjiga o standardima i

normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi - Preporuke Europskog

udruženja za palijativnu skrb.

11. Troškovi, kvalitet i ishod u zdravstvu – Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje

ishoda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2011. – ISPOR Bosna i Hercegovina

12. Socijalna medicina, B.Hrabač i M.Lugonja, Mostar 2012.

s t r a t e g i j a - zzo.ba · zakon o lijekovima („službene novine federacije bih“, broj...

Documents