Download - Simulacije - seminarski
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Simulacije i simulacioni jezici
Tema: Pametni gradovi
Profesor: Studenti:
Dr Marijana Despotović Boban Đorđević 18/09/I
Nemanja Bijelović 71/09/I
Beograd, januar 2013.
1
Sadržaj:1. Uvod..........................................................................................................................................................3
2. Pametni gradovi ........................................................................................................................................3
2.1 Definicija Pametnih gradova ...............................................................................................................3
3. Dimenzije Pametnih gradova ....................................................................................................................5
3.1 Ekonomske, socijalne i private implikacije..........................................................................................5
3.1.1 Privatnost, bezbednost i poverenje .............................................................................................5
3.1.2 Poslovni model, platformizacija, interoperabilnost i dostupni podaci ........................................7
3.2 Razvijanje E-Uprave ............................................................................................................................9
3.2.1 Pristup ka Pametnim gradovima..................................................................................................9
3.2.2 Prioriteti i izazovi..........................................................................................................................9
3.2.3 Plan...............................................................................................................................................9
3.3 Zdravlja, uključivanje i život uz pomoć drugih ..................................................................................10
3.3.1 Aplikacija ....................................................................................................................................10
3.3.2 Potencijal....................................................................................................................................11
3.3.3 Izazovi.........................................................................................................................................12
3.3.4 Zahtevi tehnologije ....................................................................................................................12
3.3.5 Putanje .......................................................................................................................................13
3.4 Inteligentni transportni sistem .........................................................................................................14
3.4.1 Aplikacija ....................................................................................................................................14
3.4.2 Potencijal....................................................................................................................................15
3.4.3 Izazovi.........................................................................................................................................15
3.4.4 Tehnički zahtevi..........................................................................................................................16
3.4.5 Putanje .......................................................................................................................................16
3.5 Pametne granice, efikasno iskorišćavanje energije i okruženje .......................................................16
3.5.1 Aplikacija ....................................................................................................................................16
3.5.2 Potencijal....................................................................................................................................17
3.5.3 Izazovi.........................................................................................................................................18
3.5.4 Tehnički zahtevi..........................................................................................................................18
3.5.5 Putanje .......................................................................................................................................19
4. Studija slučaja – Semantički autonomni sistemi za video nadzor u Pametnim gradovima ....................19
2
4.1 Visok nivo dizajna sistema i arhitekture ...........................................................................................19
4.2 Nizak nivo dizajna sistema ................................................................................................................20
4.2.1. Senzori......................................................................................................................................20
4.2.2. Detekcija putanje ......................................................................................................................20
4.3 Studije slučaja – Pešaci i vozila..........................................................................................................22
4.3.1. Pešak prelazi ulicu nepropisno..................................................................................................22
4.3.2. Vozilo u pogrešnom smeru .......................................................................................................25
4.3.3 Pešak na pruzi ............................................................................................................................26
4.3.4 Zaključak studije slučaja – Pešaci i vozila ..................................................................................27
4.4 Studija slučaja – Gradovi ...................................................................................................................28
4.4.1 Studija slučaja – Singapur ..........................................................................................................28
4.4.2 Studija slučaja – Rio de Žaneiro .................................................................................................29
4.4.3 Studija slučaja – Santander ........................................................................................................29
4.4.4 Studija slučaja – Amsterdam......................................................................................................30
4.4.5 Studija slučaja – Kopenhagen ....................................................................................................31
4.4.6 Studija slučaja – Kalundborg ......................................................................................................32
4.4.7 Studija slučaja – Bornholm.........................................................................................................33
4.4.8 Studija slučaja – Arhus ...............................................................................................................33
4.4.9 Studija slučaja – Öresund...........................................................................................................34
4.5 Studija slučaja – SmartCityDK(rešenja dobijena kombinovanjem zajedničkih iskustava) ................35
5. Zaključak..................................................................................................................................................36
6. Literatura.................................................................................................................................................37
3
1.Uvod
Gradovi imaju značajan uticaj na ekonomski razvoj zemlje , zato što predstavljaju “platformu“
gde mnogo ljudi živi i radi, i gde vladini službenici imaju blizak kontakt sa građanima. S
obzirom na to, prirodno je da ISiT (infromacioni sistemi i tehnologije) imaju sve značajniju
ulogu u povezivanju ljudi i privatnih i javnih entiteta koji su deo grada.
Cilj pametnih gradova je da aplikacije i servise koje su građanima, firmama i vlastima potrebne
što više približi uz pomoć ISiT-a i na taj način u što većoj meri poboljša kvalitet života u gradu.
Sagledavanjem potencijalnog uticaja telekomunikacija i usluga koje su nastale iz njih, uočavaju
se brojne šanse, izazovi i barijere.
Par projekata koji se odnose na Pametne gradove je razvijeno u Evropi u raznim dimenzijama,
npr. [Smar11a], [Smar11b] i [SmSa11]. U [Smar11b] identifikovano je 6 dimenzija kojima se
opisuje glavna perspektiva koja je potrebna u ovoj oblasti: ekonomija(kompetitivnost),
ljudi(socijalni i društveni život), vladavina(učestvovanje), pokretljivost(transport i ISiT),
okruženje(prirodni resursi) i život(kvalitet života).
2. Pametni gradovi
2.1Definicija Pametnih gradova
Skoro svi gradovi (naseljena mesta i regioni) bi želeli da postanu “pametni”, mada ne postoji
opšte prihvaćena definicija šta su to ustvari Pametni gradovi. Pametan grad je mnogo više od
digitalnog grada. Pametan grad je je sposoban da poveže fizički i socijalni kapital i da razvije
bolje servise i infrastrukture.Sposoban je da poveže tehnologiju, informacije i političku viziju u
neki program koji poboljšava pružanje usluga i čini servise pristupačnijim.
Greška je misliti da će gradovi postati pametniji ukoliko se samo ulaže više novca u ISiT, ISiT se
mora prilagoditi uslovima određenog grada radi postizanja lokalnih(i nacionalnih) ciljeva.
Najvažnija stavka prilikom pravljenja gradova pametnijim nije razvijanje odgovarajućih
4
tehnologija, nego ulaganje napora u prevazilaženju problema menjanja organizacija i postojećih
načina poslovanja da bi te nove tehnologije mogle da učine grad pametnijim.
Autori [GFKK07], prilikom opisivanja Evropskih gradova srednje veličine, definišu pametan
grad preko 6 karakteristika: Pametna ekonomija, Pametni ljudi, Pametna vladavina, Pametna
pokretljivost, Pametno okruženje i Pametan život. Oni koriste ovih 6 koncepata da bi opisali
specifične faktore koji mogu biti od važnosti prilikom opisivanja Pametnog grada. Ovi faktori su
predstavljeni na Slici 1.
Ova definicija domena i faktora može služiti kao dobra polazna tačka za razjašnjavanje
koncepata pametnih gradova. Autori CaDN09 dali su predlog svoje definicije pametnih gradova:
“Mi verujemo da grad postaje pametan kada se investirau ljudski i društveni kapital, transport,
ISiT, tradicionalnu komunikacionu infrastrukturu, ekonomski rast, poboljšavanje kvaliteta života
i boljeg iskorišćavanja prirodnih resursa“. Ova definicija ne obuhvata samo prethodno navedene
elemente, pored njih podrazumeva i mnogo drugih elemenata.
Imajući u vidu široku definiciju koncepta Pametnih Gradova i širok spektar domena koji mogu
na nju da utiču, njen potencijal je podjednako širok. U svom najopštijem i najosnovnijem
tumačenju, ideja koja stoji iza teme Pametnih Gradova ima za cilj povećanje kvaliteta života za
njihove stanovnike i putnike.Ovaj cilj može da bude postignut povećanjem efikasnosti vlade,
5
razvojem ekološke aplikacije, povećanjem mobilnosti, pružanjem boljih zdravstvenih usluga,
stimulisanjem ekonomskih resursa itd. Da bi se došlo do ostvarivanja ovih ili bilo kojih drugih
ciljeva ključno je da grad koji namerava da postane pametan jasno definiše svoju politiku, zatim
da definiše svoju strategiju kroz istraživanje mogućnosti, i da definiše koju ulogu grad treba da
ima, kao npr. servisni provajder, mrežni provajder itd.
3. Dimenzije Pametnih gradova
3.1 Ekonomske, socijalne i privatne implikacije
3.1.1Privatnost, bezbednost i poverenje
Svi domeni o kojima se diskutuje u seminarskom radu dostižu nove izazove u bezbednosti i
privatnosti iako bezbednost nije glavni prodajni cilj za većinu aplikacija, korisnici zahtevaju da
sistem bude siguran i da se očuva njegova privatnost. Ako korisnik smatra da je sistem nesiguran
i da je ugrožena njegova privatnost, on neće biti u mogućnosti da se uspešno postavi na tržištu.
Bitni socijalni izazovi proizilaze iz neophodnosti prilagođavanja servisa Pametnih gradova
specificnim osobinama svakog korisnika.Servis ima mnogo opcija podešavanja koja zavise od
očekivanja i prioriteta korisnika; poznavanje ovih prioriteta obično određuju uspeh ili neuspeh
servisa. U cilju prilagođavanja servisa specifičnim prioritetima korisnika neophodno je znati ih, i
to znanje je u osnovi bazirano na osobinama konkretnog korisnika.Međutim, potreba da korisnici
ostavljaju svoje lične podatke uslovila je da se korisnicima obezbedi sigurnost u smislu da se
njihovi podaci neće zloupotrebiti ili koristi u bilo kakve svrhe za koje nisu predviđeni. Premda,
da bi se došlo do pristanka korisnika i njihovog prihvatanja ideje o Pametnim gradovima, pitanje
sigurnosti i menhanizama čuvanja ličnih podataka je ključno za buduća istraživanja.
Sveukupni prioritet mora biti usmeren ka zadobijanju poverenja korisnika prema dolazećim
tehnologijama, u suportnom korisnici će oklevati da prihvate usluge koje pružaju Pametni
gradovi. Pametni gradovi ne predstavljaju novi koncept tehnologije, oni predstavljaju
inteligentnu kombinaciju trenutno osposobljenih sistema, tako da se javljaju novi izazovi vezani
za sigurnost i zaštitu. Ovi izazovi mogu biti klasifikovani u 2 aspekta.
6
Prvi, koji povezuje sisteme koji služe totalno različitoj svrsi(npr. kontrola saobraćaja i
upravljanje energijom) i time kreira “sistem sistema“, čija se kompleksnost povećava
eksponencijalno. Kao rezultat, ranjivost u sistemu Pametnog grada će biti veća. Dalje,
povezivanje 2 sistema može otvoriti neke nove prilike za napad koje pre nisu bile u opticaju kada
se vršilo pojedinačno obezbeđivanje tih sistema. Prema tome, potrebno je istraživati načine na
koji bi se moglo vršiti obezbeđenje novonastalih distiribuiranih sistema.
Drugi, broj korisnika, kao i količina i kvalitet prikupljenih podataka će se takođe povećavati sa
razvojem Pametnih gradova. Kada se lični podaci prikupljaju preko Pametnih telefona, hibridnih
električnih vozila i drugih sveprisutnih senzora, čuvanje privatnosti korisnika postaje sve važnija.
Izazov je, s jedne strane, u oblasti upravljanja privatnošću i identitetima, gde npr. logovanje mora
biti primenjeno na sistem u celini, da bi se odvojili podaci koji su prikupljeni o korisniku (koji su
potrebni da bi se sproveo servis visokog kvaliteta) od korisnikovog pravog identiteta. Ovo nalaže
isključivanje korišćenja identifikatora adresa račuara u budućim sistemima, kao što su IP i MAC
adrese. S druge strane, sigurnosne tehnologije, kao što su napredno enkriptovanje i kontrola
pristupa moraju biti ubačene u sve sisteme, da bi smanjili količinu potrebnih ličnih podataka
koliko god je to moguće bez odražavanja na kvalitet usluga koje pruža servis.
Sprovođenjem istraživanja pre nekoliko godina uočen je značaj privatnosti podataka i ličnog
identiteta. Pored korišćenja tehničke podrške radi zaštite privatnosti podataka, potrebno je
obraditi i pravne aspekte i aspekte komunikacije. Slika 2 pokazuje kako ti drugi aspekti moraju
pratiti tehnološki razvoj.
7
3.1.2 Poslovni model, platformizacija, interoperabilnost i dostupni podaci
Jedan od ključnih elemenata Pametnih gradova čiji će značaj rasti u budućnosti je određivanje
koje će uloge grad preuzeti unutar mreže vrednosti čije se složenost sve više povećava.
Ekosistemi mobilnih i fiksnih komunikacionih servisa su u konstantnom stanju kretanja, koji
stalno pokušavaju da prilagode korisnicima, jer se pojavljuju novi igrači, menjaju se poslovne
strategije, menjaju se uloge, tehnološki razvoj stvara nove pretnje i šanse.
Postojeća kompleksnost se povećava eksponencijalno, kada gradovi dobijaju značajnu ulogu u
celokupnom sistemu, gde se stvaraju potencijalno velike razlike između samih gradova. Kada se
govori o izgradnji Pametnih gradova, mora se obratiti pažnja na to da oni pokušavaju da olakšaju
razvoj hiljadu urbanih oblasti širom Evrope. Oni povezuju veliki broj institucija koje pokušavaju
da isporuče skup složenih i različitih usluga građanima i kompanijama unutar raznih nacionalnih,
regionalnih, državnih i lokalnih političkih i administrativnih struktura.Urbane oblasti se u
8
mnogome razlikuju u pogledu tehnološkog, administrativnog i političkog razvoja. Ove razlike će
omogućiti pojedinačnim gradovima da postanu pametniji.
Gradovi moraju da pomno istraže koju ulogu žele da preuzmu u nekoj novoj mreži vrednovanja.
Postoje razne opcije, koje su fokusirane oko 2 ose: mreža i usluga. Što se tiče mreža, glavni cilj
pametnih gradova je da ugradi maksimalnu prekrivenost grada različitim
tehnologijama(WiMAX, WiFi, FTTH itd.). Do sada je bilo nekoliko pokušaja koji su se završili
neuspehom. Međutim kada se budu usavršile ove tehnologije biće omogućen pristup internetu na
bilo kom mestu u gradu i na raznoraznim uređajima. Takva sveprisutna konekcija mora biti
institucionalizovana(npr. ugradnja senzora u novu i postojeću infrastrukturu grada). Takođe, ona
mora biti podržana od strane servisa i aplikacija koje su od važnosti.
Ključni cilj u narednim godinama koje dolaze će biti fokusiran na razvijanju visoko-kvalitetnih
servisa. Ključan element u trendu platformizacije je cloud computing, koji sve više pomaže
privatnom sektoru da redukuje troškove, poveća efikasnost i radi pametnije. Iz poslovne
perspektive, cloud computing je ključni koncept koji se podstiče zdrava konkurencija između
organizacija.
U sve većem rastu složenosti i platformizaciji, interoperabilnost između sistema je od izuzetne
važnosti. Potrebno je predvideti sigurnu, fleksibilnu platformu sa slobodnom komunikacijom,
koja dozvoljava različitim sistemima da razmenjuju informacije, čime se otvara mogućnost da se
kreiraju servisi koji se sastoje iz kombinovanih podataka iz različitih domena. Standardizacija je
logično veoma važan zadatak, ona obezbeđuje interoperabilnost između proizvoda i servisa u
najrazličitijim domenima.
Međutim, gradovi će morati da odluče u kom obimu će deliti informacije sa drugima, kao što su
programeri ili komercijalne kompanije, a da ne izgube konkurencijsku prednost, ili još gore,
narušiti privatnost svojih stanovnika. Mora se uvideti da li prednosti veće u odnosu na
„troškove“(deljenja privatnih informacija).
9
3.2 Razvijanje E-Uprave
3.2.1 Pristup ka Pametnim gradovima
80% evropske populacije živi i radi u gradovima koji imaju preko 10000 stanovnika.Gradovi su
ključno sredstvo preko kojih je moguče obezbediti bolju i efektivniju E-Upravu, kao i za
obezbeđivanje ekonomskih ciljeva i ciljeva vezanih za okruženje.
Razvijanje efikasne i efektivne E-Uprave je preduslov za razvijanje Pametnih gradova.
Tehnologije i aplikacije E-Uprave moraju se odnositi na ključna pitanja o tome kako gradovi
rade, kako su organizovani i kako se mogu unaprediti da se na inteligentniji način radi sa
stanovnicima i poslovima. Pametni gradovi će biti sposobni da spoje tehnologiju, informacije i
političke vizije u koherentni program poboljšanja usluga. Razvoj pametnih gradova će uticati na
hiljade urbanih regija širom Evrope, koje se nalaze na različitim stepenima tehnološkog,
političkog i administrativnog razvoja. Ove razlike u administrativnoj i tehnološkoj zrelosti će
individualne gradove oblikovati i učiniti ih „pametnijim“. Usvajanje tehnologija koje će učiniti
gradove pametnijim i unapređivanje E-Uprave zahteva značajne promene u strukturi i
organizaciji u okviru samih gradova i institucijama koje sarađuju sa gradovima.
3.2.2 Prioriteti i izazovi
Gradovi će odabirati različite puteve i postajaće pametni različitim brzinama i na različit način.
Ipak, postoje određene tehologije koje su obavezne za kreiranje infrastrukture koja je potrebna da
bi potpomogla ovaj proces. Građani i poslovi će morati da imaju standardizovane načine za
njihovu elektronsku identifikaciju na mrežama i aplikacijama. Gradovi moraju biti sposobni da
ubace nove servise i tehnologije u postojeće servise i infrastrukturu.
Gradovi moraju biti sposobni da na bolji način obezbede bežične mreže. Neki gradovi imaju u
određenim delovima grada gradsku bežičnu mrežu. Glavni cilj je na neki način obezbediti
spajanje privatnih i javnih mreža u jednu zajedničku koje će obezbediti pristup internetu u bilo
kom delu grada, što će zahtevati tehnološki razvoj i promenu regulativa.
3.2.3 Plan
Pametne mreže i infrastrukture moraju biti u cilju razmene informacija od osobe do osobe, od
osobe do mašina, od mašine do ljudi, od mašine do mašine. Samo razvijanjem snažnih i deljivih
10
rešenja mogu razviti gradove koji su pametni i koji su sposobni da povećaju inovaciju,
poboljšaju kvalitet života i podignu životni standrard.
Razvoj slobodnog pristupa podacima i deljenja podataka je takođe zahtev za razvijanje E-Uprave
u pametnim gradovima.Javni podaci se moraju učiniti dostupnim. Iako aspekt implementacije
zavisi najviše od nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, međusobnim razmenjivanjem
informacija, davanjem saveta i preporuka će se značajno ubrzati razvoj Pametnih gradova.
3.3 Zdravlja, uključivanje i život uz pomoć drugih
3.3.1 Aplikacija
Svestka populacija je sve starija i starija dok postaje sve bolesnija u isto vreme. Do 2050, broj
ljudi koji će imati 60+ godina će dostići 2 milijarde,dok će skoro polovina svetske populacije
postati hronično bolesna. Skorašnjim istraživanjem utvrđeno je da su lokalne bolnice i pristup
ustanovama koje pružaju zdravstvenu negu najvažnije ustanove za stanovnike gradova. Mnoge
postojeće i potencijalne tehnologije koje se razvijaju za održavanja i/ili nadzor zdravlja imaju sve
bolji uticaj na kvalitet života stanovništva. Trenutni trendovi u sistemima za održavnje zdravlja,
mogu značajno da doprinesu boljoj zdravstvenoj nezi. Zbog toga, Pametni gradovi moraju da
ubace ove aspekte u njihov program i strukturu.
Zdrav stil života i sistem za pružanje zdravstvene nege su ključni za zdrav život ljudi. Nova
tehnološka dostignuća u oblasti zdravstva, kao što su rešenja za praćenje zdravlja na daljinu, koja
mogu služiti kao most između bolnice i kuće, mogu obezbediti stanovnicima da prate svoje
stanje kod kuće, obezbeđujući da će ukoliko se razbole, imati potrebnu negu.
Povećano korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija(ICT) od strane starijih ljudi,
tehnologije moraju biti razumljive starijim ljudima i da ih ohrabruju ljude da koriste ove servise
su takođe među ciljevima koji se moraju ispuniti u ovoj oblasti. Glavni problemi sa kojim se
ljudi koji stare susreću kada žive samostalno su smanjene fizičke sposobnosti i izolacija.
Samostalan život je šansa starijim ljudima da organizuju životni stil u željenom okruženju,
održavajući visok nivo autonomije i nezavisnosti, unapređenje njihove pokretljivosti i kvaliteta
života, unapređivanjem pristupa age-friendly informaciono-komunkacionim tehnologijama i
personalizovanim, društveno integrisanim servisima za zdravstvenu negu.Potencijal ICT-a da
11
podrži inovacije u ovoj oblasti je veliki, par aplikacija i servisa već postoje koje direktno mogu
da se dodaju ovom kontekstu.Glavna prepreka u ovom domenu je averzija ljudi prema novim
tehnologijama i servisima kao što su ove zbog koje nisu u mogli da iskoriste njihove prednosti.
Očekuje se da bolji pristup ICT-u u javnom sektoru može generisati inovativne lance, ako što su:
- Povećana upotreba aplikacija društvenih mreža: danas, stariji ljudi ne koriste aplikacije
društvenih mreža i gledaju na njih bojažljivo i sa stavom: „Previše je to komplikovano za
mene.“ ICT smatra to kao odličnu priliku da poboljša društveni život i smanji osećaj
izolacije.
- Bolji kvalitet života za starije ljude i njihove rođake: geografska lokacija i
pozicioniranost omogućavaju starijim ljudima da vide gde se nalaze ljudi koji su bitni za
njih, kao što su prijatelji, rođaci i staraoci. Servisi bazirani na ovim sistemima će povećati
kontrolu i socijalni odnos starijih ljudi u oblasti u kojoj žive a s tim i povećanu fizičku i
društvenu aktivnost u njihovom životu, smanjujući društvenu razdaljinu između njih i
njihovih komšija i redukovanjem osećaja usamljenosti i izolacije.
- Nove prilike za starije ljude da šire svoje znanje: starije osobe su resurs za zajednicu u
kojoj žive, njihovo lično znanje i njihove veštine mogu biti značajne za mnogo ljudi oko
njih. Ne samo da mogu da pomažu jedni drugima nego mogu i prenositi svoje znanje
drugima.
- Nove mogućnosti za pokretanje biznisa za privatne kompanije: private kompanije i javni
servisi mogu pružiti više personalizovane servise i na taj način zadobiju poverenje starijih
ljudi koje se odnosi na korišćenje tih novih servisa.
3.3.2 Potencijal
Zahtev za zdravstvenom negom se povećava zato što starenje menja kompoziciju bolesti,
povećavanjem procenta hroničnih bolesti, čije lečenje sada iznosi oko 70-80% troškova
zdravstvene nege u Evropi, a u isto vreme, dok broj stručnjaka za zdravstvenu negu opada.
Korišćenjem inovatnivnog ICT-a, treba se ciljati na to da se smanje troškovi zdravstvene nege, a
da se ujedno održi željeni nivo zdravstvene nege i sigurnosti.
12
3.3.3 Izazovi
Izazovi se mogu sumirati u 3 najvažnije kategorije: Društvene, marketinške i poslovne i
tehničke. Ključni društveni ciljevi uključuju: društvenu komunikaciju, pristup javnim i privatnim
servisima, pružanje zdravstvene nege, etiku, i sigurnost ljudi koji žive samostalno. Marketinške i
poslovne šanse se odnose na: lanac vrednosti koji prikazuje veze sa ekosistemom, nove poslovne
prilike za privatne kompanije, „Go to“ marketinški plan koji uključuje lanac distribucije
proizvoda, ekonomske i finansijske aspekte kao što su strategija cena, životni ciklus proizvoda
itd. Na kraju, najvažniji tehnički izazovi su: geografske lokacije i pozicioniranje,
interoperabilnost i održavanje komunikacije i sistemi za podršku u odlučivanju.
Može se takođe uzeti u obzir i šira slika. Skorašnje promene u društvu zahtevaju nove specifične
servise. Takve promene uključuju društvo i radnu snagu koja stari, povećanje očekivanja od
života i povećanja broja ljudi koji žive sami. Neophodno je suočiti se sa novim izazovima, kao
što su hronične bolesti, zavisnost, gojaznost, depresija itd. Za redukovanje ovih problema mogu
se koristiti ranije pomenuti sistemi za zdravstvenu negu, koji će biti prilagođeni početnicima za
korišćenje. Veoma je bitno da budu razvijeni kao „user friendly“ platforme, gde će se pomoću
dizajna redukovati kompleksnost. Ti servisi moraju biti razvijeni tako da budu prilagođeni
starijim građanima i ljudima sa invaliditetom.
3.3.4 Zahtevi tehnologije
ICT u zdravstvu je jedan od ključnih oblasti promene u servisima zdravstvenog i društvenog
sektora. Mobilne tehnologije su među onima koji omogućavaju nove servise koji mogu izazvati
dramatične promene u zdravstvenim ustanovama i praksi pružanja zdravstvene nege.Senzori,
WLAN, sateliti i postojeći i budući sistemi mobilnih telefona se mogu okarakterisati ključne
stavke mobilne komunikacije i mrežne tehnologije za razvijanje sistema zdravstvene nege.
Biosenzori i druge nove medicinske tehnologije dramatično smanjuju troškove i vode do „uradi
sam“ kućne nege. Skorašnje unapređenja u slikama i bežičnom video prenosu će omogućiti
postavljanje dijagnoze na daljinu. Dalje, smart telefoni, tablet računari, Web TV setovi i tehnike
video i audio tehnike analize trenutno prolaze kroz veliku revoluciju, menjajući način na koji
ljudi pristupaju informacijama i komunikaciji. Skorašnje istraživanje predviđa da preuzimanja sa
interneta u prodavnicama mobilnih aplikacija proći 21 milion do 2013.
13
3.3.5 Putanje
Razvoji koji se planiraju u dolazećim godinama su fokusirani na prethodno pomente izazove su
ključni za putanju razvijanja preventivne dijagnoze zdravlja, zdravstvene nege i upravljanja
životnim stilom. Budući izazovi su vezani za probleme korišćenja, kao što su „prijateljska
nastrojenost“ prema korisnicima, privatnost podataka, inerakcija čovek – kompjuter, sistemi koji
obezbeđuju nezavisnost korisnika, povećanje funkcionalnosti koja je korisnicima potrebna i
drugi važni faktori koji utiču na projektovanje takvih sistema. Da bi se obezbedila jednostavnost
korišćenja takvih sistema, javlja se potreba da se dijagnoze na daljinu i sistemi za upravljanje
bolestima učine inteligentnijim korišćenjem trendova iz oblasti veštačke inteligencije. Sistemi
mobilnih telefona koji predstavljaju mašine koje uče, korišćenjem naprednih senzora koji
prikupljaju podatke o fizičkom okruženju, kao što je pokret, temperatura ili vidljiva svetlost,
zajedno sa algoritmima mašina za učenje koji analiziraju podatke prikupljene senzorima
poboljšavaju sisteme pružanja zdravstvene nege.
Da bi dobili pouzdanu i poverljivu informaciju, sistem mora da razmatra integritet proizvedenih
podataka, da bi se utvrdilo da li su podaci validni i da nisu proizvedeni nekom manipulacijom. Ti
zahtevi mogu biti podupreni pomoću hardvera i softvera, npr. poverljivim kompjuterskim
tehnologijama. Izazov za aspekt sigurnosti ICT-a je da obezbedi kontrolu pristupa sistema
upravljanja, da bi se osiguralo da samo ovlašćene osobe(doktori, rođaci i kliničko osoblje ) imaju
dozvolu da pristupe podacima čime se obezbeđuje poverljivost podataka. Korisnici bi trebalo da
mogu da upravljaju davanjem ovlašćenja. Izazov u ovom pristupu je da kontrolna arhitektura
takođe obuhvata i decentralizovano skladištenje podataka u medicinkoj bazi, mada i ovim
podacima neće moći da pristupi bilo ko već samo osobe koje su ovlašćene, za šta će biti zadužen
sistem za kontrolu pristupa.
Bežično emitovanje multimedijalnih bežičnih podataka je izazovna oblast, zbog posebnih
zahteva visoko kvalitetnog medicinskog video zapisa, karakteristika bežičnih kanala, i zahteva u
realnom vremenu većine servisa u ovoj oblasti. Potrebno je obezbediti stabilnu internet
konekciju preko koje će moći da se obavlja tele-medicinska komunikacija. To se može postići
preko WiMAX, UMTS, CCDMA2000 i LTE koji obezbeđuju široko rasprostranjen signal.
Odgovarajuća eksploatacija takvih tehnologija kao i specijalizovanih alata za kompresiju videa i
njihovu transmisiju preko ovih sistema predstavljaju jedne od glavnih izazova u ovoj oblasti.
14
Budući razvoj će se takođe odnositi na povećanu upotrebu satelita, posebno u situacijama kao što
su prirodne katastrofe i gde je postojeća infrastruktura siromašna ili nepostojeća. Zahvaljujući
specifičnim karakteristikama satelita, uključujući i sposobnost da nadgledaju velike delove
kontinenta, sateliti će imati veliku ulogu u budućnosti u E-Zdravstvu.
Izazov za nuđenje nezavisnosti i autonomije starijim građanima i ljudima sa invaliditetom može
se sastojati od: lokalizovanja servisa i vođenju ljudi sa raznoraznim invaliditetima na mestima
kao što su muzeji, aerodromi i shopping centri, razvijanja prerađenih i tačnih platformi koje
mogu razmenjivati homogene podatke između različitih tipova uređaja, razvijanja tehnologija i
uređaja koji su laki za korišćenje i visoko pouzdani da bi se zadobilo poverenje korisnika. Od
implementacije detektora stresa i aplikacija prepoznavanja lica koristeći tehnike za
prepoznavanje emocija se očekuje da će ispuniti očekivanja krajnih korisnika.
3.4 Inteligentni transportni sistem
3.4.1 Aplikacija
Kao što je prethodno spomenuto, 80% trenutne Evropske populacije živi u urbanim
oblastima.Njihove potrebe za kretanjem često stvaraju razne probleme, kao što su saobraćajni
zastoji, povećan nivo zagađenja i emisije gasova zbog efekta staklene bašte, prekomernog
vremena putovanja i potrošnje energije.
Preciznije, sa stanovištva ICT-a, aplikacije bi trebalo da pokriju sledeće zahteve: redukovanje
potreba za kretanjem, upravljanje i optimizaciju planiranja putovanja, poboljšanje procesa
proizvodnje vozila u skladu sa zahtevima Pametnih gradova, povećanje kapaciteta putnika i robe
u vozilu i omogućavanje mnogo efikasnije transportne mreže.
Na primer, javni prostor za parkiranje bi trebalo bolje da se organizuje, navođenjem vozača ka
obližnjim besplatnim mestima za parkiranje, koji zahteva tačnu informaciju o lokaciji.
Smanjivanje prosečnog vremena potrebnog za nalaženje javnog parking mesta sa 15 min(koliko
je prosečno vreme u Barseloni) na 12 min, emisija CO2 gasova bi se redukovala za 400 tona po
danu. Pored toga, snabdevanje podrškom putovanju(autobusi, taxi vozila, avioni itd) je ključno u
minimalizovanju problema saobraćajnih zastoja. Distribuirani sistemi za kontrolu saobraćaja u
urbanim mestima koji su sposobni da prate lokaciju vozila u realnom vremenu i adaptiranje
15
upravljanje saobraćajem na trenutne ili predviđene uslove su takođe ključni, koji mogu da se
koriste za npr. postavljanje brzih ruta za hitne službe(hitnu pomoć, policiju, vatrogasna vozila).
Trenutni izazov je da se prevaziđu statični sistemi gde se rute planiraju unapred i da se one učine
boljim za osobe koje povremeno idu na putovanja.
3.4.2 Potencijal
Veliko prihvatanje ITS-a, ima neverovatan uticaj na kvalitet života građana. Sa jedne strane,
saobraćajni zastoji mogu biti redukovani, a sa druge veliki broj problema koji su vezani za
energiju i okruženje može biti ublažen. Ideja i2010 Inicijativa Inteligentih Automobila naznačava
da inteligentni sistemi ugrađeni u automobil ili u infrastrukturu puta zajedno sa V2V i V2I
komunikacionim sistemima i oni bi trebali prvobitno da utiču na: (i) probleme saobraćajnih
zastoja(10% mreže puteva dnevno je opterećeno saobraćajnim zastojima) i drugih troškova
vezanih za to, (ii) efikasnost energije i emisiju zagađenja i (iii) pitanja bezbednosti(troškovi
40000 smrtnih slučajeva i 1.4 miliona nesreća u EU predstavljaju 2% EU GDP).
3.4.3 Izazovi
Efektivno razvijanje ITS-a u urbanim oblastima stvara određen broj tehnoloških, socioloških,
regulativnih i ekonomskih izazova. Sa tehničkog nivoa, često je potrebno da se koriste velike
komunikacione mreže(npr. Wireless mreže senzora za upravljanje javnim parking prostorom),
što dalje stvara brige o skalabilnosti predloženih rešenja kada dođe do njih. Pored toga, usvajanje
platformskih servisa sposobnih za usklađivanje raznoraznih uređaja koji sakupljaju različite
tipove podataka, predstavlja tehnički izazov takođe.
Dostupnost informacijama o tačnoj lokaciji takođe predstavlja izazov zbog činjenice da se u
zbijenim gradovima zbog efekta urbanog kanjona ne može uočiti dovoljan broj satelita ili da će
zbog nekih drugih stvari signal biti loš. Zbog toga bi moralo da se investira u hibridne tehnike
pozicioniranja satelita, koje bi se mogle koristiti u trenucima kada ne bi bio vidljiv dovoljan broj
satelita.
Troškovno-efikasni i samo-konfigurišući sistemi za upravljanje saobraćajem obezbeđuju
smanjenje vremena putovanja, smanjenu upotrebu goriva i redukovanje zagađenja na bazi
odgovarajućih V2V i V2I komunikacionih tehnologija. Glavni tehnički izazov ovde je razmena
podataka između vozila i infrastrukture puteva u realnom vremenu.
16
Sa praktične strane, protokoli i algoritmi koji su uspešno testirani u laboratorijskim uslovima
često imaju loše performanse na velikim razmerama. Da bi se to izbeglo potrebno je testirati
tehnologiju na testovima velikih razmera(kao npr. u SmartSantander projektu) i sprovoditi
ekstenzivne probe pre puštanja u komercijalnu upotrebu.
3.4.4 Tehnički zahtevi
Sumiranjem prethodne sekcije dobijena je sledeća lista tehničkih zahteva: dopremanje
fleksibilnih i skalabilnih mreža, rešavanje pitanja heterogenosti, efektivno prikazivanje
informacije o lokaciji, garantovanje razmene podataka u realnom vremenu gde god da je to
potrebno i pružanje sigurnosnish, privatnih i mehanizama utvrđivanja identiteta.
3.4.5 Putanje
Danas, veliki broj standardizovanih wireless tehnologija kratkog dometa je dostupno za
razvijanje u Pametnim gradovima. Pored toga, određen broj projekata imaju za cilj da istraže
prilagođavanje postojećih i budućih sistema mobilnih telefona potrebama koje su vezane za
komunikaciju između mašina. Tokom poslednjih godina broj Smart telefona koji imaju u sebi
GPS, Wi-Fi i mobilnu konekciju se znatno povećava i očekuje se da će njihov broj biti sve veći i
veći.
3.5 Pametne granice, efikasno iskorišćavanje energije i okruženje
3.5.1 Aplikacija
Pametne granice energije predstavljaju stub Pametnih gradova i one su odgovorne za inteligentno
upravljanje mrežama energije u gradovima, koristeći potencijal za prebacivanje sa termalnih na
električne izvore energije. Dalje, integracija decentralizovanih obnovljivih izvora energije u
postojeće granice energije dovodi do velikih tehničkih problema koje je potrebno prebazići.
Interakcija između naprednih komunikacionih infrastruktura, matematičkih tehnika modelovanja
i simulacija okruženja su moćni alati za istraživanje u ovoj oblasti.Ovo takođe obezbeđuje
skladišni kapacitet za termalnu i električnu energiju unutar mreže energije, što se može postići
inteligentnim upravljanjem.
Glavni zahtevi u Pametnim gradovima su da se ujednači iskorišćavanje energije između
proizvođača i korisnika, što direktno utiče na smanjivanje zagađenja koja stvaraju današnji
17
gradovi. Da biste u potpunosti shvatili složenu interakciju između gradova i njihovih sistema za
upravljanje energijom, krucijalna je mogućnost potpunog otključavanja pametnih granica. Zbog
toga je potreban više holistički pristup sa specijalnim fokusom na interakciju svih ugrađenih
elemenata sistema.
Uspešna kombinacija pametnih procesa i pametnih tehnologija će omogućiti efektivnije
iskorišćenje energije i njenu štednju. Zapravo, inteligentni sistemi i integrisane komunikacione
infrastrukture su zahtevane, da bi potpomogle upravljanju distribucijom električne energije na
optimističan, kontrolisan i siguran način.
3.5.2 Potencijal
Prema trenutnim internacionalnim diskusijama, društvo se suočava sa globalnom promenom
klime, što zahteva efektivnu politiku koja se zasniva na niskom stepenu karbona i visoko
efikasne energetske tehnologije u veoma bliskoj budućnosti. Ogromna redukcija CO2 mora biti
postignuta, da bi se smanjio globalni porast temperature zbog sagorevanja fosilnih goriva. Zbog
toga, promena globalnog miksa energije mora biti usmerena ka pametnoj integraciji obnovljivih
izvora energije u naše energetske mreže je od krucijalne važnosti da bi se postiglo značajno
smanjenje CO2. Prema Internacionalnoj Agenciji za Energiju, efikasno iskorišćavanje energije je
jedan od glavnih faktora uticaja na poboljšanje kritične situacije u našem okruženju sa kojom se
društvo suočava.
Prema Digitalnoj agendi Evrope, pametne granice predstvaljaju veliku šansu da dovedu do
velikih promena u ljudskim životima. ICT nudi potencijal za strukturnu smenu ka proizvodima i
uslugama koji zahtevaju manje resursa, za štednju energije u zgradama i električnim mrežama
kao i efikasnije iskorišćenje energije u inteligentnim transportnim sistemima.
Energetska efikasnost nudi moćan i troškovno-efikasan alat za izgradnju održivog izvora buduće
energije koji je zasnovan na obnovljivim izvorima energije.Dalje, fokusiranje na istraživanje
razvoja inteligentnih metoda optimizacije efikasnosti energije, potreba za investiranjem u novu
infrastrukturu energije može biti značajno smanjena, troškovi goriva mogu biti smanjeni,
konkurentska moć povećana i dobrostanje korisnika povećano. Međutim da bi se uočio pun
potencijal efikasnog korišćenja energije, trenutna energetska pravila i tehnologije moraju biti
dalje razvijane.
18
3.5.3 Izazovi
Odvojeno od globalnih promena okruženja, urbanizacija društva predstavlja još jedan veliki
faktor koji treba razmatrati u kontekstu energije. Prema nekim istraživanjima, većina ljudi širom
sveta će živeti u urbanim oblastima ili gradovima do 2010, koja predstavlja „prelomnu tačku“.
Prema ovom pravcu kretanja, jasno je da će gradovi širom sveta igrati krucijalnu ulogu u
budućem energetskom sistemu, prikazujući veliki potencijal gradova za štednju energije.
Povećani zahtevi za energijom u gradovima je bez sumnje ogroman izazov sa kojim se treba
suočiti. Međutim, sama gustina gradnje urbanih oblasti stvara sama po sebi šansu za efikasno
korišćenje energije. Iz ovih činjenica može se doći do zaključka da će budući gradovi morati da
se suočavaju sa velikim problemima koji da bi mogli da garantuju neprekidno i efikasno
snabdevanje energijom na duže staze.
Potrebno je razviti nove strategije nadzora i kontrole za zgrade i mreže energije koje uključuju:
kontrolu kvaliteta energije, interaktivni povratni odgovor ka korisnicima, efikasnije iskorišćenje
energije u celom Pametnom gradu, zahtevajući od svih učesnika(zgrade, korisnici) da budu
priključeni na odgovarajuće načine komunikacije.
Kao glavna preporuka, kooperacija između ICT industrije, drugih sektora i javnih vlasti trebalo
bi biti stimulisana da bi se ubrzao razvoj ICT-baziranih rešenja za pametne granice.ICT sektor bi
trebalo da obezbedi alate za modelovanje, analizu, nadzor i vizuelizaciju ocenila svojstva
energije u gradovima i regionima.
Drugi izazovi uključuju: nove komunikacione i mrežne ICT tehnologije, nove finansijski
dostupne uređaje koji prikljupljaju podatke iz okruženja, nove inteligentne algoritme za
sveprisutna pametna okruženja, nove izvore svetlosti i dr.
3.5.4 Tehnički zahtevi
Zahtevi komunikacione infrastrukture u ovoj oblasti efikasnog korišćenja energije i pametnih
granica su: visoko pouzdana komunikacija u realnom vremenu za kontrolu kvaliteta energije u
okviru granica, specifikacije protokola za komponente pametnih granica uključujući planiranje
unapred i dinamičko prilagođavanje šema, standardizacija pametne komunikacije, ciljanje na
interoperabilnost, predvidljivost i pouzdanost, pouzdane redudantne informacije i dr.
19
3.5.5 Putanje
Oblast efikasnog korišćenja energije i pametnih granica se sastoji od par stejkholdera i nekih
povezanih oblasti koje su stavljeni na vremensku liniju. Sektor za izgradnju zgrada je
identifikovao neke ključne oblasti razvoja u sledećim godinama, koji uključuje pametne merače i
mreže bežičnih senzora, dok se tehnologije za efikasno iskorišćenje energije i dalje razvijaju u
budućnosti.
4. Studija slučaja – Semantički autonomni sistemi za video nadzor u Pametnim gradovima
4.1 Visok nivo dizajna sistema i arhitekture
Cilj ovog posla je da se dizajnira i razvije inteligentni I masivna mreža za video nadzor
hiljadama kamera, koje su sposbne da prekriju oblast sličnu veličini grada. Preciznije, zadaci
ovog posla su:
- Razvijanje algoritma za interpretaciju video zapisa I identifikaciju kritične situacije
- Sistem treba biti sposoban da pruži bogate informacije vezane za kritične situacije. Neće
biti dovoljno da se samo kaže da je došlo do kritične situacije, sistem treba da kaže npr.
da je došlo do udesa.
- Sistem bi trebalo da upravlja velikim brojem jeftinih kamera da bi se pokrila velika
površina. Kamere za ove potrebe neće imati veliku procesorsku moć koje će omogućavati
da se izvršavaju kompleksni algoritmi za identifikaciju objekata I neće moći svaka
kamera da šalje detaljan video signal kontrolnoj sobi za analizu u realnom vremenu.
- Sistem bi trebao da bude sposoban da koristi različite oblasti znanja koja su povezana sa
nadzorom u Pametnim gradovima. Npr, trebalo bi da može da održi kontrolu saobraćaja,
alarme za vatru, kontrolu velikih grupa ljudi I detekciju vandalizma.
Trenutni sistemi nadzora su bazirani ili na statističkoj analizi slika ili na detaljnoj interpretaciji
identifikacije objekta. Statički detektori alarma jednostavno identifikuju abnormalna ponašanja,
gde se abnormalno odnosi na stvari koje se ne dešavaju često prema određenim matematičkim
kriterijumima. Glavna karateristika ovih nadzora je da vozačima na raznorazne načine pomognu
20
da što kraćim putem I što bezbednije stignu do odredišta. Ukoliko dođe do neke određene
alarmne situacije, sve kamere koje su dostupne u toj oblasti trebaju biti fokusirane na tu situaciju.
Zbog toga, potrebno je sprovesti 2 konfiguracione operacije na svim kamerama: zabležavanje
visine I ugla kamere u vremenu instalacije I dodeljivanje domena kome određena kamera
pripada.
4.2 Nizak nivo dizajna sistema
4.2.1. Senzori
Za potrebe ovog nadzora potrebno je ugraditi I veliki broj malih, jeftinih senzora I senzora male
rezolucije koji će moći da bežično da komuniciraju sa kontrolnim centrom. Ovi vizuelni senzori
male rezolucije će učiniti mogućim da se održi privatnost ljudi, jer neće moći da prepoznaje lica.
Rezultat ovih senzora će biti XML paketi podataka koji sadrže informacije o različitim objektima
koji se kreću(brzina, pozicija, veličina..) u svakom video frejmu. Moguće je ove senzore
nadograditi tako da će moći da detektuju dim, brzinu kretanja objekata, preciznije detektuju
opasne situacije I alarme koje nije jednostavno uočiti samo uz pomoć kamera.
4.2.2. Detekcija putanje
Ključni cilj ovog modula je da se napravi model scene uz pomoć kamera koje sagledavaju rute I
potapanja/izranjanja objekata:
- Rute: one predstavljaju zone scene gde objekti obično prolaze
- Potapanja I izranjanja: to su zone gde se objekti obično pojavljuju(izranjanja) I
nestaju(potapanja). Vredno je konstatovati s obzirom da kamere jedino detektuju objekte
koji su u pokretu, potapanje bi trebalo da bude mesto gde objekat staje.
U zavisnosti od specifičnog domena scene koji se gleda, svaki od ovih koncepata ima različito
značenje. Kada se uzme za primer ulica, rute mogu biti putevi I trotoari, dok potapanja I
izranjanja mogu biti locirani na ivicama slike ili na semaforima.
Svaki problem je prestavljen trakama: niz centralnih putanja I 2 omotača, kao što je prikazano na
Slici 1(centralne putanje su predstavljene zelenim linijama, a omotači žutim), označeni pravcem
21
kretanja(na slici, pravac rute je predstavljen sa zašiljenim krajem strele). Omotači su dobijeni
korišćenjem vrednosti visine I širine koje su date od strane kamera.
Slika 3:Zelene I plave linije predstavljaju centralne putanje ruta, dok žute I crvene linije
predstavljaju omotače ruta. Tirkizna I ljubičasta predstavljaju tačke ulazaka I izlazaka
respektivno(mesta gde se objekti pojavljuju I nestaju). Beli kvadrati predstavljaju izvore.
22
Slika 3
4.3 Studije slučaja – Pešaci i vozila
Sistem je testiran se realnim video podacima kroz tri realna primera iz stvarnog života. U svima
njima, video podaci su procesuirani korišćenjem Wise Eye softvera, tako da su rezultati potpuno
isti kao da je Wise Eye fizički prisutan na mestu originalne kamere.
4.3.1. Pešak prelazi ulicu nepropisno
Prvi scenario(Slike 5 i 6) može da se dogodi u bilo kojoj urbanoj oblasti bilo kog grada. Kamera
koja kontroliše scenu koja se sastoji iz nekoliko puteva I trotoara koje kontrolišu semafori,
biciklističku stazu kroz koje se kreću ljudi I vozila.U određenom trenutku, pešak prelazi ulicu
nepropisno van pešačkog prelaza.
23
Slika 5
24
Slika 6
U ovom slučaju ontologija uočava novi objekat(pešaka koji prolazi nepropisno) prema
vrednostima atributa hasHeight I hasWidth. Ovde novi objekat ima vrednosti 2 za širinu I 4 za
visinu, tako da je prepoznat kao klasa Pešak.
U isto vreme, 2 dodatna atributa objekta su automatski popunjena pomoću rezonovanja
semantičkog seta pravila: objectWay I hasSink. Atribut objectWay definiše tip puta na kome se
nalazi objekat. U ovom slučaju Pešak ima ovaj parametar postavljen na Pavement. Prethodno, u
sistemu je definisano da se Pavement odnosi na put uočavanjem prosečne brzine I veličine
objekta koji se njime kreću. Atribut hasSink automatski pokazuje da pešak prelazi ulicu van
pešačkog prelaza tj. zebraCrossing. Na taj način, pokreće se alarm pod nazivom
pedestrianOnPavement.
U cilju izbegavanja lažnih uzbuna, sistem proverava da se taj alarm odvija tokom nekog
minimalno određenog vremena I onda sistem oglašava alarm ka kontrolnom centru
naznačavajući da pešak prelazi ulicu nepropisno. U ovom slučaju, moguće je da ovaj alarm neće
privući pažnju ljudskog operatora(zato što se ova vrsta alarma dešava često I nije previše
opasan), tako da sistem može sam da odluči da ne prosledi ovaj alarm kontrolnom centru.
25
4.3.2. Vozilo u pogrešnom smeru
U ovom scenariju automobil koji se kreće u pogrešnom smeru predstavlja rizik za ostala vozila
na putu. Kao u prethodnom slučaju, ontologija klasifikuje objekat kao član klase Vozilo
zahvaljujući vrednostima hasWidth I hasHeight(9 I 8 respektivno, I prema tome zna kojoj klasi
da dodeli taj objekat). U skladu sa pravilima atribut objectWay ima vrednost Pavement, što znači
da se nalazi na putu. Međutim, u ovom slučaju Pavement se povezuje sa atributom
routeDirection koji definiše pravac kretanja objekata. Da bi se uvidelo da li se vozilo kreće
odgovarajućim pravcem kretanja analizira se vrednost atributa hasDirecton. Pošto se pravac
kretanja na Pavement-u ne poklapa sa pravcem kretanja vozila sistem oglašava alarm tipa
pogrešan pravac(wrongDirection). To se može videti na sledećoj slici(Slike 7 i 8).
Slika 7
26
Slika 8
4.3.3 Pešak na pruzi
U prethodna 2 scenarija, sistem radi na scenarijima u kontroli saobraćaja, ali on može lako da se
prenese na druga okruženja, gde je moguće zadržati sve softverske I hardverske module i gde je
samo potrebno promeniti ontologiju semantičkog rezonovanja I prevođenja.
U ovom scenariju sistem radi na taj način da mora da detektuje kad osoba padne na šine
podzemne železnice na stanici(Slika 9). U ovoj situaciji, ontologija klasifikuje objekat kao
Pešaka koji hoda na platformi. Kada pešak padne na šine, sistem podiže alarm.
27
Slika 9
Ništa ne vredi da ako objekat upadne u šine da ga kamere više ne detektuju kao objekat zato što
više nije u pokretu. Međutim, sistem shvata da objekat koji se kretao je nestao na mestu koje nije
mesto potapanja, tako da se alarm pokreće. Međutim u ovom slučaju nije moguće da se
automatski utvrdi razlika između toga da li je osoba pala na šine ili se penje uz ivicu. Zato je
potrebno da to ljudski operator proveri video signal da bi utvrdio uslove alarma, u ovom slučaju
da se pozove vozač železnice I da se upozori na osobu koja je pala. Za izvršenje ovog procesa će
biti potrebno vreme, vreme koje u ovoj kritičnoj situaciji možda neće biti dovoljno dugo.
S druge strane, semantički sistem predložen u ovom poslu se odnosi na sposobnost da se
automatski odredi vrsta alarma koja se dešava, I u ovom slučaju sistem može biti konfigurisan da
automatski pošalje alarm vrste “Osoba na šinama!” mašinovođama, ili čak sam da aktivira
kočnice u slučaju opasnosti kada voz ulazi na stanicu.
4.3.4 Zaključak studije slučaja – Pešaci i vozila
U tradicionalnom video nadzoru ljudski operator je neophodan za sagledanje scenarija I za
odlučivanje koje vrste akcija treba da preduzme kad se oglasi alarm. Ovo neće biti veliki
problem kada operator posmatra ograničenu oblast sa ograničenim brojem kamera. Međutim,
kako broj kamera nastavlja da raste, potrebno je uvesti više operatora, povećavajući složenenost I
troškove sistema.Automatski sistemi za nadzor su se pojavili kao rešenje ovog problema,
koristeći algoritme za autonomnu interpretaciju scene I identifikaciju uslova alarma.
28
Međutim, Pametni prostori kao i gusto raspoređene I fleksibilne mreže kamera su obično
neophodne, koje zahtevaju veliki broj kamera da bi se pokrile velike oblasti u Pametnim
gradovima I Pametnim zgradama.
Sistem implementiran tokom ovog rada, koji je pokrenut od strane Eureka Celtic HuSIMS
projekta, prevazilazi poteškoće korišćenjem jeftinih kamera, male rezolucije, male težine I
pristupom zasnovanim na podacima za identifikaciju ponašanja. Rezultat je da veliki broj jeftinih
kamera može biti ubačen, bez zahtevanja velikih sistema ili procesorske moći u kamerama. Kao
dodatak, sematički pristup omogućava bogatu detekciju alarma, dodajući veliki broj značajnih
informacija kada dođe do neke uzbune.
S obzirom da je bazirano na semantičkog rezonovanju pre nego modelima sa formalnim znanjem
implementiranim od strane ljudskog operatora, sistem može da se prilagodi za rad u raznim
okruženjima, samo prebacivanjem na određenu ontologiju I set pravila.
Ukratko, semantički baziran pristup za detekciju alarma u sistemima za video nadzor
predstavljen u ovom seminarskom radu nudi brojne prednosti koje nisu dostupne u drugim
rešenjima vezanim za ovu oblast.
4.4 Studija slučaja – Gradovi
4.4.1 Studija slučaja – Singapur
Singapur je jedan od vodećih Pametnih gradova u svetu kada se misli na koršćenje urbanih
podataka da bi se obezbedili novi radikalni uvid u to kako grad funckioniše. Projekat koje je
trajao 5 godina, LIVE Singapure!, koji je bio vođen od strane MIT SENSEable City Lab, ima
eksplicitan fokus na kombinaciju I distribuciju velike količine podataka u realnom vremenu koji
su generisani u gradu. Ovi vredni podaci pružaju informaciju o tome kako grad radi, koji delovi
fizičkog prostora grada koriste njegovi stanovnici, kako funkcionišu servisi itd.Projekat
promoviše otvorenu inovaciju kroz platformu koja omogućava zajednicama, kompanijama I
stanovnicima grada da iskoriste podatke o gradu kako bi napravili neku aplikaciju. Do sada je to
dovelo do razvoja određenog broja aplikacija I predologa u koje spadaju vremenska prognoza za
10 min unapred, koja može da usmeri taksiste na delove grada u kojima pada kiša, GPS,
aplikacija koja pruža informaciju o tome kakav je trenutan saobraćajni tok unutar grada I
29
Pametne merače koji omogućavaju vlasnicima kuća da nadgledaju svoju potrošnju energije. Broj
dostupnih podataka konstantno raste, sa mogućnošću da postane još pametniji.
www.live-singapore.com.sg www.senseable.mit.edu/livesingapore
4.4.2 Studija slučaja – Rio de Žaneiro
Rio de Žaneiro je kao grad ranjiv na veliku kišu, koja je u prošlosti izazivala poplave I odrone.
Skoro, 5.aprila 2010. godine silovita kiša je ubila više od 70 stanovnika. Ovaj katastrofalan
događaj je uzbunio majora, Eduardo Paesa, da preduzme akciju da bi sprečio ponavljanje
ovakvih situacija u budućnosti. Ovo je vodilo do kreiranja operacionog centra, koji ima pristup
podacima o vremenu, saobraćaju, vodi, energiji, policijskim I medicinskim servisima. Sa
stepenom informacija koje se prikazuju na 300 ekrana u centru, grad ne samo da je u mogućnosti
da predvidi tešku kišu u roku od 48h, nego da predvidi širok spektar potencijalnih socijalnih,
ekonomskih problema kao I problemima okruženja pre nego što se razviju.
Centar je dizajniran I kreiran od strane IBM-a, I smatran je za ključnu tačku zbog svoje
sposobnosti da integriše podatke od strane više od 30 javnih agencija grada. Sa podacima u
realnom vremenu I dostupnom vizuelizacijom, operacioni centar je sposoban da izvrši precizne
analize, koji koriste raznoraznim stvarima, od navijača koji napuštaju fudbalske mečeve do
saobraćajnih nezgoda. Dalje, sve ove informacije su dostupne stanovnicima Ria preko twittera I
drugih aplikacija koje im pružaju podatke u realnom vremenu o saobraćaju I vremenu. U slučaju
promene vremena, tekstualne poruke se šalju ljudima koji se nalaze ugroženim zajednicama.
Centar će potspešivati dalje razvijanje, sa davanje više integrisanih informacija u budućnosti.
www.rio.rj.gov.br / www.ibm.com
4.4.3 Studija slučaja – Santander
U Santanderu, projekat pod nazivom EU “SmartSantander” je pokrenut da bi se sproveo
eksperiment gradskih razmera u kome će se testirati aplikacije I servisi u Pametnom gradu.
Projekat stimuiliše razvoj novih aplikacija kroz istraživanje internet tehnologija u realnom
životnom kontekstu.Rezultat projekta mogu da pruže vredne inpute o tome kako se gradovi
mogu učiniti pametnijim I efikasnijim da bi stanovnici imali veće koristi.
30
Zajednica Santaderaje postavila 12000 senzora koji prikupljaju bitne informacije sa svih delova
grada, koje mogu da se koriste da bi grad funckionisao mnogo efikasnije. Na primer, senzori će
moći da prikupljaju podatke o saobraćaju, dozvoljavajući korisnicima da znaju lokaciju parking
mesta I informisanje korisnika javnog transporta o tome kada dolazi sledeći autobus. Dalje, grad
eksperimentiše sa automatskim upravljanjem intenzitetom svelosti koji je baziran na različitim
tokovima saobraćaja.
Sa ovim senzorima, grad će biti u mogućnosti da kotroliše I testira mnoge aspekte života u gradu,
praveći od njega veliku laboratoriju kojima se stvaraju mnoge inovacije. Gustinom podataka će
omogućiti projektantima, građanima, istaživačima, organizacijama I poslovnom sektoru da
eksperimetiše sa razvojem novih aplikacija koje će učiniti grad pametnijim. Rezultat
SmartSantander ekperimenta će pružititi vredne uvide u to kako bi trebalo Pametni gradovi u
budućnosti da izgledaju.
www.smartsantander.eu
4.4.4 Studija slučaja – Amsterdam
Težnja Amsterdama da postane Pametan grad je počela 2009.godine kada je nezavisna
organizacija, Amsterdam Innovation Motor, I granični operator, Liander, koji su pokrenuli
projekat Amsterdam Pametan grad u bliskoj kolaboraciji sa stanovništvom Amsterdama.
Projekat ima eksplicitan cilj da redukuje emisiju karbona I potrošnju električne energije I na taj
način da kreira održiviji I efikasniji grad. Ovo je ostvareno kroz jedinstvenu saradnju između
vladinih agencija, privatnih kompanija, institucija znanja I građana Amsterdama. Zajedno, svi
ovi različiti učesnicirazvijaju I implementiraju inovativne I nove tehnologije u fabrikama koje se
nalaze u gradu, što ne samo da će pomoći da se direktno redukuje potrošnja energije I emisija
CO2, već će I stimulisati promenu ponašanja stanovnika grada. Sve nove inicijative su testirane u
lokalnim i projektima malih razmera.Inicijative koje se pokažu kao efikasne I pametne se
implementiraju na velikim razmerama. Do sada je ovo vodilo do velike količine novih projekata
od edukacije u pametnim školama, preko pametnog transporta, većih pametnih granica i
pametnog merenja do projekata pametnog punjenja električnih vozila. Da bi se podržao
inovativni proces koji zauzima sve veće mesto u gradu, stanovnici Amsterdama konstantno
otvaraju I dele svoje podatke. Ovo je rezultovalo stvaranjem koncepta “Apps for Amsterdam”,
gde se podaci o životu u gradu dele, od stepena kriminala do ruta odbijenih kolekcija. Ovaj
31
pristup omogućava otvorenu inovaciju gde su građani/programeri sposobni da kreiraju aplikacije
bazirane na gradskim podacima. Rezultat nije samo ekonomski rast, već I mnogo važnija nova
rešenja koja čine život u gradu mnogo pametnijim.
Projekat Amsterdam Pametan grad je započeta sa nekolicinom partnera, ali se vremenom vrlo
brzo razvio I sad uključuje preko 70 različitih partnera, uključujući velike igrače kao što su IBM
i Cisco. Sva zanja I uvidi dobijeni iz ovog projekta će biti podeljena sa drugim gradovima I u
okviru zemlje I van nje.
www.amsterdamsmartcity.nl
4.4.5 Studija slučaja – Kopenhagen
Cilj grada Kopenhagen da postane pametan grad se razvio iz ambiciozne vizije da postane prva
karbon-neutralna svetska prestonica do 2025. godine. Da bi se dostigao ovaj ambiciozni cilj, grad
je odlučio da implementira nova I inovativna rešenja u okviru transporta, otpada, vode, grejanja I
alternativnih energetskih izvora. Karbonska neutralnost će rezultovati boljim kvalitetom života,
inovacija, kreiranjem poslova I investicija. Danska prestonica je nagrađena u različitim prilikama
za njen usmeren napor da učini grad koji je zeleniji, održiviji I prijatniji za život. Skoro je
Kopenhagen dobio prestižnu nagradu Europian Green Capital Award 2014 od strane Evropske
komisije.
Put ka pametnijem Kopenhagenu je baziran na dualnoj strategiji: pre svega, Kopenhagen
prestavlja najveću svetsku testnu površinu za pametna I održiva rešenja. Pretvarajući sebe u živu
laboratoriju za nova zelena rešenja, grad je uspeo da privuče inovativne kompanije. Veoma
dobar primer ovoga je viđen u kreiranju novog održivog komšiluka u Nordavnu, koji broji 40000
stanovnika koji žive tu I kreiranju sličnog broja poslova. U cilju sprovođenja novog razvoja, grad
se fokusira na saradnju između javnih vlasti I privatnih kompanija. Prema Klausu Bilhoju, šefa
divizije Kopenhagenovog održivog razvoja: “Reč je o kreiranju zajedničke osnove za donošenje
odluka u saradnji sa privatnom industrijom”. Dalje on navodi, da je neophodno da se sruše
barijere između privatnog I javnog sektora u cilju kreiranja Pametnog grada u budućnosti. Ovo
povećava šanse razvijanja inovativnih I holističkih rešenja koja su podržana od strane svakoga.
Kao drugo, Kopenhagen veruje u strategiju “deljenje je vođenje računa”. Uspesi I znanja koje je
grad dobio treba podeliti sa drugim gradovima širom sveta I obrnuto. Ovo je brendiralo
32
Kopenhagen kao grad u koji treba investirati I kroz taj jak brend zvan Kopenhagen,
kompanijama se nudi ko-brendiranje ako one kreiraju rešenje o saradnji sa javnim vlastima.
Zahvaljujući ambicioznim ciljevima grada, Kopenhagen je idealna testna površina za nova I
inovativna rešenja. Klaus Belhoj kaže da još uvek postoji hiljade različitih izvora potencijala,
koji će učiniti grad pametnijim samo kada se iskoriste. “Zašto su ulična svetla još uvek upaljena
kad nema više saobraćaja? Zašto nismo postavili senzore po celom gradu da bi se utvrdio kvalitet
vazduha”?Mogućnosti se čine gotovo neograničenim, I Kopenhagen još uvek ima veliki
neiskorišćeni potencijal, za on veruje da može biti iskorišćen u godinama koje
dolaze.Ekonomsko stanje za buduća razvijanja u Kopenhagenu su jaka. U 2012, novi budžet je
dogovoren koji iznosi 40 miliona za inteligentno ulično osvetljenje, transport I projekte vezane
za solarnu energiju u gradu.
www.kd.dk
4.4.6 Studija slučaja – Kalundborg
U junu 2012.godine, pokrenut je trogodišnji projekat transformisanja Kalundborga u Pametan
grad. Iza ovog projekta stoji zajednica Kalundborga, SEAS NVE, Danska Energetska Asocijacija
I privatne kompanije Pametnih granica.Inspirisani konceptom otvorene inovacije, ovaj projekat
cilja da pretvori distribuciju energije u Kalundborgu u otvorenu platformu. Ta platforma će
omogućiti proizvođačima energije I servisa da ponude nova inovativna rešenja na zajedničkoj
platformi. Ovo znači da će energetski sistem grada biti sposoban da iskoristi izvore energije kao
što su solarna energija, vetar I bio gas I da će građani moći da odaberu neke od izvora energije na
sličan način kao na Google I Apple aplikacionim platformama.
Ovaj pristup čini građane Klanduborga “prozumerima”, koji im omogućava da budu korisnici
energije, ali takođe I dobavljači elektriciteta nazad u granice energije. Biće omogućeno
građanima da vreme u kojima će njihove električne sprave biti dopunjene. Npr, električni
automobili mogu biti dopunjeni u vreme kad je opterećenje električne energije malo –
osiguravajući na taj način najjeftiniju cenu I najodrživije rešenje.
U cilju održavanja optimalne eksploatacije različitih izvora energije bez bilo kakvog negativnog
uticaja na stabilnost zaliha, saradnja između menadžementa Spiraa I Kalundborga je
uspostavljena. Ako energija koja se dobije od vetra nije održiva zbog nedostatka vetra,
33
nedostajuća moć granica elektriciteta će biti kontrabalansirana od strane decentralizovanih
energetskih instalacija I kroz menadžment za inteligentno iskorišćenje energije.
www.kalundborg.dk / www.spirae.dk
4.4.7 Studija slučaja – Bornholm
Dansko ostrvo Bornholm postaje jedno od najpopularnijih test oblasti u svetu za testiranje novih
zelenih tehnologija. Zbog svoje geografske lokacije I dobro razvijenog grejanja, električnih
sistema, vode, ostrvo je idealno za testiranje električnih automobila, solarnih panela, pametnih
zgrada I inteligentnih sistema, koji će svi imati značajnu ulogu u budućim Pametnim gradovima.
U skorije vreme, Bronholm Forum za Rast je formirao partnerstvo sa Vaeksthus Greater
Kopenhagen u cilju razvijanja jedinstvenog modela za izračunavanje. Model će omogućiti da se
prevedu rezultati testa iz Bornholma na druge slične zajednice širom sveta. Kao primer
jedinstvenih prilika u Bornholmu, Østkraft, energetska kompanija na ostrvu , je uključen u
nekoliko internacionalnih test projekata kojima je cilj da otkriju kako stabilnost zaliha može biti
održana kad većinski procenat proizvodnje energije dođe od obnovljivih izvora. Jedan primer je
26,8 milionski projekat, EcoGrid EU, koji je pomogao da se instaliraju kompjuteri u 2000
domaćinstava na ostrvu I da se testira pametno upravljanje iskorišćenja električne energije.
Specifični kompjuteri u domaćinstvima omogućavaju da se izabrani uređaji uključe ili isključe,
zavisno od cene.
www.bornholm.dk
4.4.8 Studija slučaja – Arhus
Pametan Arhus je ime projekta koji je pokrenut u Danskom gradu Arhus u Januaru 2012.godine.
Prvi cilj projekta je iznesu vizije o budućnosti digitalnog grada Arhus. Jonas Kroustrup, koji je
član sekretarijata projekta pametan Arhus objašnjava: “Umesto baziranja na novom razvoju
uskih političkih odluka, pokušavamo da prihvatimo mnogo otvoreniji I demokratski pristup
velikim pitanjima koja se pojavljuju u razvoju grada. U inicijativi Pametnog Arhusa, ovo je
urađeno kreiranjem određenog broja različitih radnih grupa, koje se sastoje od građana,
istraživača I poslova, koji zajedno pokušavaju da izbore sa izazovima sa kojima se susrećemo”.
34
Primeri ovih radionica su “pametne zalihe, ”slobodno dostupni podaci”, “održivi razvoj” I
“javno-privatna partnerstva”.
Na ovaj način, vizija budućnosti Pametnog Arhusa je kreirana u bliskoj saradnji sa stanovnicima
grada. Line Gerstrand Knive iz sekretarijata Pametnog Arhusa objašnjava: “Važno je naznačiti
da Pametan Arhus inicijativa predstavlja gradsku inicijativu, da to nije samo još jedan projekat
zajednice.Ono što mi pokušavamo da uradimo je stvorimo veliku svest kod građana o ovom
projektu”.Na ovaj način, učestvovanje I zaključci stanovnika predstavaljaju integralni deo
inicijative Pametnog Arhusa.Ovo stvara osećaj kolektivnog uspeha kod građana prilikom
razvijanja grada.
Radne grupe predstavljaju samo najskoriji korak u tekućem procesu koji Arhus inicira sa ciljem
da postane Pametan grad. Od 2010.grad je aktivno promovisao istraživanja vezana za to kako da
se integriše ICT u fabrike grada. Ovo je odrađeno kroz program istraživanja koji se naziva
“Digitalni urbani život na Arhuskom univerzitetu”. Još jedan ključni igrač u cilju Arhusa da
postane pametniji je institut Alexandra, koji je ustvari privatna kompanija koja blisko sarađuje sa
zajednicom. Među drugim inicijativama, institut Alexandra je postavio Laboratoriju Pametnog
Grada sa eksplicitnim ciljem da promoviše rešenja I strategije Pametnog grada. Dalje,
Laboratorija Pametnog Grada je pokrenula nekoliko projekata koje je podržala Evropa koji su
povezani sa razvojima Pametnih gradova, kao što su OUTSMART projekat, Internet-of-things
projekat I Santander Pametan grad projekat.
Prema Line Gerstrand Knive-u, koji je član sekretarijata inicijative Pametan Arhus, krajnji cilj
Pametnog Arhusa je da inspiriše građane Arhusa da preuzmu odgovornost za njihov grad: “Na
duže staze, nadamo se da pomerimo neke odgovornosti javnog sektora I servisa na koja
zajednica dostavlja društvu. Želimo da kreiramo grad zajedno, gde je prirodno da se preuzima
odgovornost”.Trud koji je učinio Arhus da postane pametniji je skoro nagrađen tako što je grad
rangiran kao 2 u Evropi po razvijenosti u tom smislu.
www.smartaarhus.dk / www.digitalurbanliving.dk / www.alexandra.dk
4.4.9 Studija slučaja – Öresund
Öresund Smart City Hub je projekat koji je skoro pokrenut I koji se sastoji od partnera iz Danske
I Švedske koji rade zajedno da bi identifikovali čista rešenja za specifične probleme koji su
35
povezani sa razvojem Pametnih gradova u Öresund regiji. Partneri projekta uključuju Glavni
region Danske, Zajednicu Kopenhagena, Ziland region, Copenhagen Cleantech Cluster, Lund
univerzitet, Alborg univerzitet I region Skane.
Projekat će se fokusirati na identifikaciji klimatskih I problema sa okolinom koji postoje duž
granice između Danske I Švedske. Kada je jedno oblast identifikovana I procenjena, u zavisnosti
od potreba obe zemlje, inovacione platforme će biti olakšana uz pomoć Copenhagen Cleantech
Cluster-a. Ovo znači da će stejkholderi iz instituta za istraživanje, privatnih kompanija I javnih
vlasti biti pozvani da pruže njihov doprinos I saradnju u planiranju puta ka budućim rešenjima.
Cilj ovog projekta je da razvije inovativna rešenja koja će pomoći da se reše neki društveni
problemi, dok se u isto vreme kreiraju komercijalne prilike. Projekat ima vođeni pristup
inovacijama i trebalo bi da pokuša da jače strane regiona. Između drugih stvari, ovo će biti
ostvareno kroz pametnu upotrebu IT-ja I javno-privatnih podataka da bi se razvila rešenja
Pametnog grada koja mogu biti transformisana na druge regione I gradove sa sličnim projektima.
www.oresundskomiteen.org
4.5 Studija slučaja – SmartCityDK(rešenja dobijena kombinovanjem zajedničkih iskustava)
SmartCityDK je mreža vodećih kompanija I institucija znanja unutar Danskog sektora
gradnje.Mreža koja je smeštena u severnom Danskom regionu, ima cilj da olakša razvoj velikog
broja novih poslova I pametnih modela poslovanja koji su potrebni Pametnom gradu.Da bi se to
odradilo, bliska saradnja između poslova, istraživačkih institucija I javnih vlasti je
potrebna.Kompanije koje su predstavljene u SmartCityDK broje više od 43000 zaposlenih I
istraživačke organizacije imaju više od 300 istraživača. Zajedno, sve ove inovativne snage
formiraju zajedničku platformu, gde različiti stejkholderi mogu da se suretnu I razmene ideje o
tome kako bi trebalo da se kreiraju pametna rešenja budućeg sektora izgradnje.
www.smartcitydk.dk
36
5. Zaključak
Koncept Pametnih gradova je dobio na značaju u poslenjih par godina, pravljenjem ICT
podržanim servisima I aplikacijama koje su dostupne građanima, kompanijama I vlastima koje
su deo gradskog sistema. Cilja ka tome da se poveća kvalitet života građana, I poboljšanje
efikasnosti I kvaliteta servisa koje pružaju vladini entiteti I poslovi.Ova perspektiva zahteva
integrisanu viziju grada I njegove infrastrukture u svim njegovim komponentama. Pametan grad
se sastoji od 6 karateristika: Pametnih ljudi, Pametne ekonomije, Pametne vladavine, Pametna
pokretiljivost, Pametnog okruženja I Pametnog života.
U ovom seminarskom se identifikuju glavne teme Pametnog grada koje utiču na ICT okruženje.
Aplikacije I zahtevi su grupisani u 5 tema:
- Ekonomske, socijalne I implikacije privatnosti
- Razvijanje E-vlade
- Zdravlje, inkluzije I život uz podršku
- Inteligentni transportni sistemi
- Pametne granice, energetska efikasnost I okruženje
Svaka od tema se obrađuje prema njihovom potecnijalu, izazovima, tehničkim zahtevima i
putanjama. U cilju ostvarivanja ciljeva Pametnog grada, javila se potreba da se poveća efikasnost
I efektivnost vlade, razvijanje aplikacija koje su prijateljski nastrojene prema okolini, povećana
pokretiljivost, pružanje boljih zdravstvenih servisa itd.Da bi se dostigli ciljevi Pametnih gradova,
mora da se razvije veliki broj tehnologija u oblasti bežične tehnologije I fiksnih komunikacionih
mreža I mnogi istraživački izazovi moraju biti identifikovani. Postoji mnogo različitih načina na
koje neki grad može postati pametan I u zavisnosti od toga šta želimo postići, moramo ulagati u
različite stvari.
37
6. Literatura
- Expert Working Group on Smart Cities Applications and Requirements
WhitePaper
Chair: Luis M. Correia, IST/IT – Tech. Univ. Lisbon, Portugal [email protected]
Co-Chair: Klaus Wünstel, Alcatel-Lucent – Bell Labs, Germany klaus.wuenstel@alcatel-
lucent.com
- A Semantic Autonomous Video Surveillance System for Dense Camera Networks in
Smart Cities
Lorena Calavia *, Carlos Baladrón, Javier M. Aguiar, Belén Carro and Antonio Sánchez-
Esguevillas
- Danish smart Cities: sustainable living in an urban worlD