^etvrtak, 27. decembar 2007.
Broj 34.
S POGLEDOM NA XUNGLU
LUKSUZNI HOTELI
NAJVI[E PRIJA SRCU
BAWA VRU]ICA
DESET PLATI[,
PET BADAVA!
SVE PUNO I
U JANUARU
An|ela Stevanovi}An|ela Stevanovi}
SVETA KATARINABAWA BADAWA
KOPAONIK
NOVOSTI • ^etvrtak, 27. decembar 2007.
Turisti~ki dodatak „Novosti“ • Generalni direktor i glavni urednik Kompanije „Novosti“ a.d. Manojlo - Mawo Vukoti}
• Urednik dodatka: Miroslav Stefanovi} • Grafi~ko ure|ewe i priprema za {tampu: Mirjana Petrovi} • Telefon: 011/ 30-28-121Broj 34, ^etvrtak,
27. decembar 2007.
A J P O Z N A T I J Isvetski turisti~ki
~asopis „Konde nast
traveler“ izabrao je
listu najboqih hotela na svetu.
Oni koji su dospeli na listu ne
izdvajaju se od ostalih samo po
luksuzu. Sme{teni su na najboqim
lokacijama, sagra|eni su od najkva-
litetnijih materijala; u wima
rade najboqi kuvari, najqubazniji
recepcionari i najdiskretniji
sobari.
Na{i turisti odsedaju u nekim
od ovih hotela koje preporu~uje be-
ogradska agencija „Travel haus pre-
mijum“.
- Poseban katalog najboqih svet-
skih hotela sa pet i {est zvezdica
predstavqa objediwenu ponudu najbo-
qeg {to svetsko hotelijerstvo da-
nas nudi - obja{wava Jasmina Ma-
rinkovi} iz „Travel haus premijuma“.
- Ukoliko se neki od najboqih svet-
skih hotela ne nalazi u deluks „Der-
turovoj“ bro{uri, onda je u na{oj
„Abukrombi i kent“ ponudi.
I u Srbiji, naravno, ima turi-
sta koji vole da putuju, znaju {ta
je kvalitetno i spremni su da to i
plate.
� A. Krsmanovi}
II
PO ^EMU SE DESET NAJBOQIH SVETSKIH HOTELA
Soba s pogledom
„SKALINATELA“
Kapri, Italija
BUTIK-HOTEL ima samo 20 soba, ali se nala-
zi na najlep{oj pe{a~koj zoni Kaprija. Lokacija
i veli~ina hotela osnovno su merilo u ovom monden-
skom letovali{tu Italije.
„PENSINSULA“
Hongkong, Kina
IZGRA\EN pre oko
80 godina, hotel i da-
nas postavqa standar-
de {irom sveta. To je
me{avina zapadne mo-
dernizacije i isto~ne
gostoqubivosti, sa at-
mosferom ve~ne ele-
gancije.
Agencija "Travel haus premijum" nudi egzoti~nu Indiju, sa odsedawem u tri
„OBEROJ UDAJVILAS“
Udajpur, Indija
OVO je najspektakularniji hotel na svetu,
jer va`i za najboqi primer moderne indijske
arhitekture. Ukomponovan je sa okolinom,
obiqem kupola i torweva, ru~no ra|enim stu-
bovima i prelepim fontanama. Gost ne zna {ta je lep-
{e: da li iz hotela da gleda okolinu ili da gleda u hotel koji je na jezeru.
"NOVOSTI" ISTRA@UJU
„OBEROI BANIJAVILAS“
Rantambar, Indija
HOTEL je sme{ten u srcu
xungle, na obodu rezervata
tigrova. Rantambore. Luksu-
zni {atori sa prelepim ba-
{tama su savr{en konstrast
koji ga okru`uje.
Cena:
430 �(za jednu no})
Cena:
471 �
Cena:
170 �
Cena:
608 �
CENTRALNI deo Bosne
i Hercegovine, nado-
mak Tesli}a, krije
pravo prirodno blago. Ovde
vole da ka`u da takve leko-
vite mineralne vode nema
nigde. A oni nastoje da je
unov~e, dovode}i turiste iz
mnogih delova biv{e Jugo-
slavije u odavno poznatu
Bawu Vru}icu. Ona je, ka`u,
melem za srce i du{u.
Okru`ena obroncima
planine Borja, bawa obiluje
o{trim, ali ~istim vazdu-
hom. Po pomo} i lekovitu
terapiju ovde dolaze qudi
sa kardiovaskularnim, reu-
matolo{kim i neurolo{-
kim oboqewima.
OVIH dana u bawi je bilo
ne{to mawe pacijenata. Ve-
}ina qudi je ovde koristi-
la pogodnosti koje bawa nu-
di za rekreaciju. Osmeh je
ono {to gosta najpre ovde
do~eka.
- Bazen, sauna, trim kabi-
net, kuglana i sportski te-
reni samo su mali deo onoga
{to nudimo gostima - obja-
snio je Zdravko Ostoji}, di-
rektor Zdravstveno turi-
sti~kog centra Bawa Vru}i-
ca. - Imamo ~etiri hotela
za oko 1.000 gostiju.
SNEG je ovih decembar-
skih dana prekrio prelepe
parkove pune ~etinara. Tek
po koji gost {etao je lepo
ure|enom stazom. Ve}ina
~eka prvo sunce i lep{e
dane.
LEKARI na prvom mestu
isti~u medicinske
usluge. Lekovita ter-
momineralna voda naj-
vi{e se koristi za bo-
lesti srca i krvnih su-
dova. U Bawi Vru}ici je
davne 1964. godine
oformqeno Odeqewe za
prevenciju, le~ewe i reha-
bilitaciju kardiovaskular-
nih tegoba.
- U SEZONI se dnevno u ba-
wi le~i vi{e od 1.000 gosti-
ju - obja{wava Ostoji}. - Ve-
}ina gostiju je iz Republike
Srpske i
BiH. U
posledwe vreme, najverovat-
nije zbog kvaliteta i cena,
dolaze nam Slovenci i Hr-
vati.
KOMPLEKS od ~etiri ho-
tela, koji se prostiru na vi-
{e od 70 hektara, ~ine „Kar-
dial“, „Posavina“, „Srbi-
ja“ i „Hercegovina“. U sva-
kom od wih su programi za
le~ewe i terapiju. Zimi se
za prelazak iz jednog u drugi
objekat koriste topli pod-
zemni prolazi.
Bawawe u toploj mineral-
noj vodi pravi je lek za du{u.
Posle tople kupke lekari
preporu~uju plivawe u baze-
nu i kori{}ewe saune. �
NOVOSTI • ^etvrtak, 27. decembar 2007.IV
ARHEOLOGIJA
TURISTI^KA organizacija
Srbije zajedno sa
Ministarstvom kulture
u~estvovala je na 10.
mediteranskoj berzi
arheolo{kog turizma, koja je
odr`ana u Pestumu (Italija).
Srbija je predstavila
Viminacijum, Sirmijum,
Gamzigrad, Medijanu i
Trajanov most. Statisti~ki
podaci pokazuju da je broj
turista koji `ele da vide
arheolo{ke lokalitete sve
ve}i, a Gamzigrad, od kad je
uvr{ten u Uneskoovu ba{tinu,
odnosno u posledwih godinu
dana, videlo je 45.000
posetilaca, od ~ega su 10.000
bili stranci.
KAPIJA
TURISTI^KA organizacija
op{tine Brus i hotel „Junior“
organizovali su druge
turisti~ke susrete u Brze}u.
Lokalne turisti~ke
organizacije {irom Srbije i
turisti~ke agencije
razmewivale su iskustva,
sklapale poslove i
upoznavale se sa turisti~kom
ponudom ovog kraja koji
s pravom mo`e da ponese
naziv „Kapija Kopaonika“.
TERMINAL 5
OSTALO je jo{ samo 100 dana
do otvarawa Terminala 5
londonskog aerodroma
„Hitrou“. Ovaj, peti terminal
jednog od najve}ih aerodroma
sveta, koristi}e samo
„Briti{ ervejs“, a na wega }e
sletati i avioni iz Beograda.
Novi terminal smawi}e
gu`ve prilikom ~ekirawa,
prtqag }e stizati br`e, a
putnici „Briti{ ervejsa“
ima}e udobno,
sigurno i nezaboravno
putovawe. �
Aleksandar Goli}� Jelena Subin
Najvi{e prija srcu
� 25 evra je pun bolni~ki
pansion u sezoni
� 80 dinara je sok u hotelu
� 60 dinara je kafa u hotelu
INFO
TERAPIJA
UGQEN-DIOKSID iz
vode i gasnih kupki dra`i
termoreceptore ko`e {to dovodi
do zna~ajne preraspodele krvi u
organizmu. Lekovita voda smawuje
povi{ene funkcije {titne `le-
zde. U zavisnosti od terapije,
ona mo`e da se pije ili
da se u woj kupa.
Zbog povoqnih cena, u bawu sti`u gosti iz Slovenije i Hrvatske
Kompleks od ~etiri hotela,koji se prostiru na vi{e od70 hektara
BAWA VRU]ICA, KOD TESLI]A, ODAVNO JE OAZA ZDRAVQA
NOVOSTI • ^etvrtak, 27. decembar 2007. V
BAWA
ZBOG velikog uspeha na{eg
pliva~a Milorada ^avi}a u
Debrecinu, gde je osvojio dve
zlatne medaqe, Turisti~ka
organizacija Vrwa~ka Bawa i
vila „Kazablanka“ poklawaju
na{em sportisti sedmodnevni
odmor.
U kraqici kontinentalnog
turizma smatraju da je to
najmawe {to su mogli da
urade za radost koju nam je
pri~inio Milorad ^avi}.
VOZ
NOVI „Vin“ voz koji je
brzinom od 200 kilometara
na ~as spojio Be~ i Frankfurt
po~eo je da radi, a o~ekuje se
da }e ga naredne godine
koristiti 136.000 putnika.
Voz ima 383 mesta, a ovu
relaciju spaja za {est ~asova
i 56 minuta. Voz ide {est
puta dnevno na svaka dva ~asa
i izme|u Be~a i Frankfurta
nema presedawa.
VA[AR
TRADICIONALNI be~ki va{ar
ispred gradske skup{tine, sa
143 {tanda, protekle godine
posetilo je tri miliona qu-
di. U Be~u se u isto vreme
odr`ava 21 oficijelan va{ar
na kojem se prodaju suveniri,
ukrasi, slatki{i i pun~.
IZLETI
TURISTI^KA organizacija
Beograda organizovala je ove
godine mnogobrojne
zanimqive izlete, od
razgledawa grada sa reka i
{etwe Kalemegdanom do
vinskih tura i podzemnog
Beograda. Na ove izlete i{lo
je 16.928 gra|ana, a najvi{e
wih, 7.736 bilo je
zainteresovano da vidi
dvorski kompleks.
EVROSTAR
EVROSTAR je po~eo da saobra}a
izme|u Francuske i Belgije
prema 68 britanskih gradova.
Buking-sistem prodaje karte
sedam `elezni~kih operatera,
a karte mogu da se kupe 84
dana unapred. Putnici koji
izgube svoj voz, mogu da u|u u
slede}i, bez doplate. Povratna
karta je oko 100 evra. �
BAWA Badawa, u podno-
`ju Cera, udaqena
tridesetak kilometara
od Loznice i toliko od
[apca, ulep{ana okoli-
nom koju ~ine re~ica Cer-
nica, mnoge {ume, livade i
pa{waci pose}ena je kra-
jem jeseni gotovo kao i le-
tos. Po tradiciji, Speci-
jalna bolnica za rehabili-
taciju „Boro Skori}“, od-
lu~ila je da obraduje goste:
svako ko uplati desetod-
nevni boravak, ~ija je cena
16.900, dobi}e besplatno
jo{ pet dana.
To je, kako je potvrdio di-
rektor Vlastimir Radni},
samo jedna od lepih vesti,
koje o~ekuju goste tog turi-
sti~kog mesta i le~ili{ta.
Pla}awe boravka mogu}e je
na ~etiri mese~ne rate ~e-
kovima, ali i obustavama od
penzija. Goste o~ekuju izle-
ti do Tr{i}a, manastira
Trono{a, Ma~kovog kame-
na, Tekeri{a...
- PRIMEWUJEMO savre-
men metode le~ewa razli-
~itih bolesti, ukqu~uju}i
hidroterapiju, peloidote-
rapiju, elektroterapiju,
kineziterapiju i druge ta-
kozvane fizioterapeutske
procedure - objasnio je na{
sagovornik. - Od alterna-
tivnih pristupa le~ewu ra-
zli~itih oboqewa prime-
wujemo ru~ne i refleksne
masa`e. Koristimo i bal-
neolo{ka sredstva termo-
mineralne vode, koja ovde
izvire u izobiqu. Blago-
tvorni su kupawe u zatvore-
nom bazenu u termomine-
ralnoj vodi i masa`a.
Termomineralne vode i
sumporovito blato, uz
stru~an nadzor lekarskog
tima, koji predvodi fizija-
tar dr Gordana Ili}-Ko-
ji}, i savremenu opremu, le-
~e bolesti lokomotornog
aparata, pre svega degene-
rativni zglobni reumati-
zam (artroze i spondiloze),
vanzglobni reumatizam
(fibroziti, mioziti i ten-
diniti), kao i zapaqewski
reumatizam, posledice tra-
uma i ratnih rawavawa,
stawa posle preloma kosti-
ju i hirur{kih interven-
cija na ko{tano-zglobnom
sistemu...
OVO le~ili{te delotvor-
no je i u slu~ajevima psori-
jaze, hroni~nih ekcema i
steriliteta. Na le~ewe je
mogu}e do}i sa lekarskim
uputom ili bez wega. �
� V. Mitri}
Pla}awe boravka mogu}e je na ~etiri mese~ne rate
~ekovima, ali i obustavama od penzija
Deset plati{, pet badava!
Svako ko uplati desetodnevni boravak, ~ija je cena16.900 dinara, dobi}e besplatno jo{ pet dana
BAWA BADAWA, PODNO CERA, U ZIMSKOJ SEZONI ZNATNO SNIZILA CENE
� U RESTORANIMA Bawe Badawe cena jela sa
ro{tiqa je od 250 dinara, koliko ko{taju
}evapi i ra`wi}i, do 300, koliko treba
platiti me{ano meso.
� Jela po poruxbini, po~ev od „kara|or|eve“
do „pariske“ i „be~ke“ {nicle, jesu 300-360
dinara. ^orba je 80 dinara, a gotova jela 120
dinara. Pacijenti mogu, kad god `ele, da
poru~e jelo koje im najvi{e odgovara. Kuvari
im, bez ikakvih problema, izlaze u susret.
� Kafa u restoranu „Cernica“ je 20 dinara,
koliko je i ~a{a kisele vode. Sokovi su
40 dinara, pivo 50-60 dinara, koliko su i
`estoka pi}a. Litar vina je 300 dinara.
INFO
Vlastimir Radni}
SLOBODNOG kreveta u
januaru na Kopaoniku
ne}e biti ni u vikend
nasequ udaqenom pet kilo-
metara od skijali{ta!
Sve sme{tajne kapacitete
na vrhu Srbije rezervisali
su mnogobrojni strani i do-
ma}i turisti, `eqni savr-
{ene prirode i skijawa.
Planinski centar pripre-
mio je za prvi mesec 2008. go-
dine mnoge manifestacije:
tradicionalne, ali i nove.
Visina sne`nog pokriva~a
je oko pola metra, pa iako se
dogodi da nijedna pahuqa vi-
{e ne padne, skijawa }e na Ko-
paoniku biti do kraja sezone.
Pored zimskih sportova, tu
su i mnogobrojne zabavne ma-
nifestacije. Svakako najza-
nimqivije, bar kada su stra-
ni turisti u pitawu, jeste
kviz „Upoznati Srbiju“. Za
svaku grupu iz Britanije bi}e
organizovan ovaj zanimqivi
test znawa, gde }e oni odgova-
rati na pitawa, poput: „Da li
je Srbija bila monarhija?“, a
kao nagradu za znawe dobijaju
suvenire iz na{e zemqe.
ZAMENIK direktora Pla-
ninskog centra „Kopaonik“,
Andrija Jeremijevi} najavqu-
je i zavr{etak izdgradwe de~-
jeg zabavnog parka.
- DOBRA zabava ~eka mali-
{ane na ko{arka{kim tere-
nima hotela „Grand“ - obja{-
wava Jeremijevi}. - Bi}e
organizovane igre bez
granica, maskenbali,
zabave sa animato-
rima i {kole
stranih jezika.
Tu su i nezaobi-
lazni ringi{pil
i trake za sankawe
i skijawe. Ovim }e
i roditeqi biti
rastere}eni, jer
decu mogu da
ostave u sigur-
nim rukama, ka-
ko bi se posve-
tili skija-
wu ili ve-
~ e r w i m
izlascima.
Ni odra-
sli nisu zapostavqeni, pa }e
tokom januara biti organizo-
vana takmi~ewa u skijawu i
snoubordu. Novina ove sezo-
ne je i to da je no}ni rad ka-
fi}a, posle deset godina
insistirawa gostiju,
smawen do pono}i.
- ZA prvih 150 tu-
rista iz Engleske
i Gr~ke, koji su na
ni{ki aerodrom
sleteli 22. de-
cembra, organi-
zovali smo Bo-
`i}nu ve~eru
u „Dansing
restora-
nu“ u
„Konacima“ - ka`e Jeremije-
vi}. - Za pravoslavni Bo`i}
tako|e }emo napraviti veli-
ko slavqe. U svim nacional-
nim restoranima pali}emo
badwake.
JEREMIJEVI] garantuje
doma}u atmosferu i, kako ka-
`e, na Kopaoniku }e za najve-
}i hri{}anski praznik biti
lep{e nego u bilo kom domu.
Slavi}e se po svim obi~ajima
srpskog naroda u celom pla-
ninskom centru.
UGOSTITEQI su se dobro
pripremili za sezonu, i naja-
vquju da }e ona biti najuspe-
{nija u proteklih 15 godina.
Tome u prilog svedo~i i ~i-
wenica da je sezona skijawa
po~ela punih mesec dana ra-
nije, a da je sneg bio idealan
za zimski sport ve} po~etkom
novembra. �
ISKRENO upla{en za bez-
bednost kalu|era u ma-
nastiru Sveta Katari-
na, vizantijski car Justini-
jan izgradio je bedeme da si-
najski kutak pravoslavqa
{tite od razbojnika.
Da bi monasima podario
jo{ ve}u sigurnost, doselio je
sa Balkana i 200 pla}enika,
da ih u srcu surove sinajske
pustiwe {tite svojim `ivo-
tima. Ratnici su se vremenom
me{ali sa Beduinima, pa je
tako nastalo ~etrnaesto
pleme Gelabija. Deca u
plemenu Gelabija ra-
|aju se sa zelenim
o~ima i sme|om ko-
som, i ~im ugleda-
ju svet, wihova
sudbina je upisa-
na: u amanet im je
ostavqeno da, dok
postoje, brinu o
Svetoj Katarini,
najstarijem pravo-
slavnom manastiru.
DO mesta gde se Moj-
siju prvi put obratio Bog
sti`e se dobrim putem izme|u
`utih, crvenih, zelenih i cr-
nih planina. Rat oko Sinaja
vodio se jo{ iz vremena fara-
ona, jer mo-
n u m e n t a l n e
kvarcne i granitne planine
kriju rudu bakra i zlata, tir-
kiza, gas i naftu. Geografski,
Sinaj pripada Aziji, a men-
talno Konstantinopoqu.
NA sada{wem prostoru ma-
nastira carica Jelena je iz-
gradila baziliku jo{ u 4. ve-
ku, da bi se na dostojnom me-
stu ~uvao plamte}i grm. Ju-
stinijan, koji je Sredozemno
more pretvorio u vizantijsko
jezero, izgradio je manastir
527. godine i osnovao rizni-
cu po kojoj je ova svetiwa i
danas najpoznatija.
TEODORA, Justinijanova
obo`avana supruga, poticala
je iz Aleksandrije, ali to nije
bio jedini razlog za{to je on
ulagao daleko od Carigrada.
U to vreme, ugled aleksandrij-
ske patrijar{ije stalno je ra-
stao zahvaquju}i kultur-
noj dominaciji i jakim
li~nostima bogoslova.
Mo}no egipatsko mona-
{tvo obaralo je carske
vlade i vaseqenske pa-
trijarhe u prestonici na
Bosforu.
U MANASTIRU se ~uvaju
mo{ti aleksandrijske mu-
~enice svete Katarine, ~ije
su telo na Sinajsku goru pre-
neli an|eli. Mo{ti mogu da
vide samo turisti pravoslav-
ne vere.
U manastiru se nalaze i osta-
ci svetog Stefana, kome je cr-
kvu posvetio kraq Milutin,
zahvaquju}i ~emu se me|u 26 mo-
naha uvek nalazi poneki srpski
isku{enik. Na{i turisti ima-
ju poseban tretman. Sveti Sava
je, na putu za Jerusalim, ~asni
post 1234. godine proveo ba{
na vrhu Sinajske gore.
- Endemska biqka,
kupinov plamte}i
grm, ne uspeva ni na
jednom drugom mestu
na svetu, osim ovde.
Veruje se da je star
najmawe 2.000 godina -
ka`e „Kontikijev“ vo-
di~ Dejan Stanisavqe-
vi}. - U manastiru se ~u-
va oko 7.000 hri{}anskih
rukopisa velike vrednosti,
a da bi se neki videli po-
trebna je dozvola arhiepi-
skopata iz Kaira.
SRCE manastira je crkva
Svetog vaskrsewa, ~ije su
freske iz 15. veka prelepe,
mozaik neponovqiv, miris
tamjana opojan, a mnogobrojne
srebrne lampe koje pokrivaju
svod daju crkvi nestvaran
utisak. U riznici su darovi
vizantijskih vasilevsa, ru-
skih careva, kraqeva Krita i
Palestine, srpskih knezova...
OD 10. do 15. veka u mana-
stiru je radila „Sinaitska
{kola“ specifi~nog umet-
ni~kog stila koji je te`io re-
alizmu. U to vreme manastir
je bio izuzetno bogat i imao je
metohe, ~ak u Makedoniji i
Tesaliji, kao i brodove koji
su plovili pod `utom zasta-
vom „Agija Katarina“.
I danas, zahvaquju}i turi-
zmu, manastir traje, a da we-
govo bratstvo ne sastavqa
kraj s krajem. �
IXVIII NOVOSTI • ^etvrtak, 27. decembar 2007.NOVOSTI • ^etvrtak, 27. decembar 2007.
An|ela Stevanovi}� Aleksandra Krsmanovi}
SVETA KATARINA, NAJSTARIJI PRAVOSLAVNI MANASTIR NA SVETU, STALNO JE PUNA TURISTA
Ve~ni sjaj Sinajske gore
PRSTEN
KADA se u podne
za~uju zvona, to je znak
da svi turisti treba da napuste ma-
nastir. Osim, naravno, pravoslav-
nih, kojima je to znak da treba da se
vrate i pomole zajedno sa monasi-
ma. Na kraju, pravoslavni turi-
sti celivaju mo{ti svete Ka-
tarine i iguman im u {aku
spusti srebrni pr-
sten.
Pravoslavni vernici imaju poseban tretman, pogotovo srpski, jer je kraq Milutin izgradio crkvu svetog Stefana
INFO
Izlet ko{ta 30 ili 35
evra (ru~ak je u Dahabu)
Put traje dva i po ~asa
Pewawe na Sinajsku goru traje
tri ~asa
Ulaz u Riznicu 10 funti (10 dinara)
NA LICU MESTA
Planina kao ko{nicaSVI SME[TAJNI KAPACITETI NA KOPAONIKU U JANUARU SU ODAVNO POPUWENI
Z. Jovanovi}� I. Ki{i}
Dobra zabava ~eka sve mali{ane nako{arka{kim terenima
hotela "Grand"
ZIDINE
I MINARET
IAKO je Napoleon utvrdio
zidove manastira, koje je izgra-
dio car Justinijan, ovo mesto je od osvaja-
~a vekovima najboqe ~uvao minaret. Xami-
ja usred manastira izgra|ena je 1106. godi-
ne, a koristi se u izuzetnim prilikama.
Zidovi, visoki 30 metara, nemaju ka-
piju, jer se sve unosilo sa vrha pre-
ko konopca, a sa drvenih balko-
na je na razbojnike prosi-
pano vrelo uqe.
Endemska biqka, kupinov
plamte}igrm, samo ovde
uspeva, i nigde vi{e
INFO
� 9.100 din. ko{ta
sedmodnevni ski-pas u januaru
7.700 din. je polupansion u
„Grandu“ po osobi
� 980 din. je cena autobuske karte, u
jednom pravcu, na relaciji
Beograd - Kopaonik.
BA[
VESELO
NAJVESELIJI provod
najavqen je u Sportskoj sali gde
}e gostima pevati @eqko Samar-
xi}. Cena je 100 evra. Svi kafi}i
i barovi spremni su da udovo-
qe turistima kako bi {to
lep{e do~ekali novu
2008. godinu.
Za Engleze kviz „Upoznati Srbiju“, a za mali{ane zabavni park. Za pravoslavniBo`i} na Kopaoniku garantuju ku}nu atmosferu