UNESCO Set indikatora za mjerenje doprinosa kulture razvoju
Prva testna faza(mart - juni 2011.)
Uz podršku
Pogodan kontekst…
Poteškoće u određivanju doprinosa kulture vodi ka njenoj marginalizaciji u razvojnim strategijama (Kultura je dobila 1.7% Službene razvojne pomoći (ODA ‐ Official Development Assistance)
Promjene..Značaj kulture za razvoj i njen doprinos ostvarivanju MDGs je sada priznat od strane međunarodne zajednice (UN GA rezolucije 65/1 i 65/166, 2010)Dostupnosti novih ključnih elemenata: veliki broj operativnih projekata (MDG‐F); novi podaci u oblasti kulture, pogotovo statistički.
… za inovativan projekatStvorena incijativa da se uspostavi 10‐15 indikatora koji
demonstriraju doprinos kulture razvoju zemlje, te ga čine vidljivim
Raniji pokušaji da se mjeri kultura su bili neuspješni (UNDP HDI model)
UNESCO Set indikatora ima pragmatičan pristup:bazira se na izvorima podataka svake zemlje posebno, te neće ocjenjivati niti uspoređivati zemlje;radi se analiza 7 dimenzija kako bi se dobila vizija jake veze između kulture i razvoja;ima mogućnost prilagodbe različitim državnim konkekstima i izvorima podataka.
Korisnici: domaći i međunarodni akteri koji su odgovorni za razvojne programe i strategije
Originalan pristupCilj: demonstrirati i naglasiti doprinos kulture razvoju
zemlje kroz:originalnu metodologiju koja omogućava usporednu analizu 7 ključnih dimenzija i..
..daje jasnu sliku doprinosa kulture domaćim i međunarodnim razvojnim ciljevima, kao što su MDGs, ..
..stvarajući novo sredstvo za zagovaranje kako bi se kultura repozicionirala u strategijama i planovima, te povećalo ulaganje u ovu oblast
Dodana vrijednost: prvi alat koji podiže svijest o tome koliko kultura utječe na ostvarivanje razvojnih ciljeva jedne zemlje, uključujući i MDG ciljeve
Proces implementacijePreliminarni metodološki priručnik (2010.)
zasnovan na savjetima i preporukama stručnjaka, služi kao vodilja za korištenje Seta
Testiranje Seta u 12 zemalja (2011.)cilj: potvrditi primjenjivost odabranih indikatorafaza 1 (mart‐juli 2011.): Bosna i Hercegovina, Kolumbija, Kosta Rika, Gana, Urugvaj, Vijetnamfaza 2 (sept. 2011.‐feb. 2012.): potrebno potvrditi
Sastanak stručnjaka (sept. 2011.)analizirati rezultate i poboljšati Set, te izgraditi koncenzus i interes između partnera
Izrada strategije utjecaja (2011.‐12.)ciljajući na međunarodne razvojne organizacije (EU, WB,UNDP)
Izrada jedinstvenog grafičkog softverakoji će omogućiti vizualizaciju rezultata Seta
Sedam povezanih dimenzijaEkonomija
Učešće i socijalna kohezija
Obrazovanje
Upravljanje i prava iz domene kulture
Ravnopravnost spolova
Komunikacije
Kulturna baština
Svaka dimenzija je prikazana u 2 do 4 pod‐dimenzije sa popratnim indikatorima, te skoro sve dodatno imaju po jedan alternativni indikator radi prilagodbne kontekstu svake zemlje.
1. Ekonomija1.1. Dodana vrijednost kulturnih djelatnosti: doprinos kulturnih djelatnosti Bruto domaćem proizvodu
Trenutno:
Nacionalni računi:Ukupni BDP = 24.003.713.000,00KM ili 6.246KM po stanovniku
Rekreativne, sportske i kulturne djelatnosti 264.367.000,00KM ili 1,1% od ukupnog BDP
Set:
Dodana vrijednost kulturnih djelatnosti 1.600.243.000,00KM ili 6,67 % od ukupnog BDP, 416,45 KM po stanovniku
Izvori podataka:
Nacionalni računi ‐ BDP, BHAS, FZS i RZS
Demografija, procijenjeni broj stanovnika, BHAS, FZS i RZS
1. Ekonomija1.2. Zaposlenost : procenat osoba koje su zaposlene u sektoru kulture u sklopu ukupnog broja zaposlenih
Trenutno: Anketa o radnoj snazi ‐ ne publikuju se podaci “po zanimanjima”, problem uzorka
Set:
Federacija BiH: 500.000 ukupno zaposlenih8.421 ili 1,68 % zaposlenih sa kulturnim zanimanjima
BiH: 843.000 ukupno zaposlenih2.810 ili 0,33 % zaposlenih u javnim kulturnim ustanovama
Izvori podataka:
Anketa o radnoj snazi, BHAS, FZS, RZS
Federalni zavod za MIO/PIO
Administrativna baza podataka, MDGF Kultura za razvoj
1. Ekonomija1.3. Rashodi za kulturu: rashodi domaćinstava na kulturne proizvode i usluge naspram ukupne konačne potrošnje domaćinstava
Trenutno:
Anketa potrošnji domaćinstva:
prosječni mjesečni ukupni izdaci domaćinstva 1.541,43 KM
“rekreacija/slobodno vrijeme i kultura” 56,16KM
Set:
Prosječni mjesečni izdaci na kulturne proizvode i usluge 32,06 KM ili 2,08%
Izvori podataka:
Anketa o potrošnji domaćinstava 2007. godine, BHAS
2. Obrazovanje2.1. Investiranje u ljudski kapital: Neto stopa upisa u srednjoškolsko obrazovanje
Set:
Broj upisanih učenika u srednje škole 145.681
Procijenjeni broj stanovnika u dobi 15‐18 godina 223.462
Neto stopa upisa u srednjoškolsko obrazovanje 65,19 %
Izvori podataka:
Statistika obrazovanja, BHAS, podaci za 2008./2009.
Demografija, procijenjeni broj stanovnika u školskoj dobi po spolu, BHAS
2. Obrazovanje2.2. Promocija vrednovanja kulturne različitosti: vrsta jezika koji se podučava u školi kao % ukupnih obrazovnih sati posvećenih jezicima
Set
% koji ide na:
zvanične ili nacionalne jezike,
lokalni ili regionalni jezici, i
međunarodne jezike
Izvori podataka:
Ministarstvo obrazovanja i nauke, FBiH
Ministarstvo prosvjete i kulture RS
2. Obrazovanje2.3. Investiranje u visoko‐obrazovane stručnjake za umjetnost (tercijarno obrazovanje iz oblasti muzike, likovne umjetnosti i menadžmenta u kulturi)
Javne obrazovne institucije na tercijarnom nivou u oblasti kulture : 16 fakulteta/odsjeka
Javne obrazovne institucije na tercijarnom nivou iz oblasti muzike (4), likovne umjetnosti (5) i menadžmenta u kulturi(0)
Indikator: 2 od 3 oblasti : 3 = 0,66 (indikator od 0 do 1)
Izvori podataka:
Ministarstvo obrazovanja i nauke, FBiH
Ministarstvo prosvjete i kulture RS
3. Baština3.1. Zaštita kulturne baštine: popisane i dostupne lokacije kulturne i prirodne baštine i registrirana sredstva nematerijalne kulturne baštine
Broj objekata kulturne i prirodne baštine koji su registrirani
na državnom nivou
na međunarodnom nivou
kao lokacije kojima javnost ne može lako prići
Broj oblika nematerijalne kulturne baštine
Izvori podataka:
UNESCO
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
MCP, MKSFBiH, MPKRS
3. Baština3.2. Vrednovanje kulturne baštine
Broj muzeja prilagođen na broj stanovnika:
broj muzeja 34
broj stanovnika po muzeju 113.016 ili 3%
Vladino finansiranje kulturne baštine
udio rashoda za baštinu u ukupnim rashodima 0,42%
udio rashoda za baštinu u rashodima za kulturu 44,09%
izdvajanje za baštinu po stanovniku 7,00 KM
Nivo učešća u aktivnostima kulturne baštine
posjete istorijskim spomenicima; arheološkim nalazištima; galerijama i muzejima (domaćim i stranim)
Izvori podataka:
Administrativna baza podataka, MDGF Kultura za razvoj
Ministarstva kulture, prostornog uređenja, zavodi za baštinu
Istraživanje MDGFa u 10 općina
4. Komunikacija4.1. Sloboda izražavanja (regulativa i praksa):
stepen slobode izražavanja koji je garantiran zakonom i koji se poštuje u praksi
Izvori podataka:
Freedom House, Indeks slobode štampe
4.3. Kulturna različitost medija (omjer domaćih dugometražnih filmova u državnoj nakladi i državnoj distribuciji)
Distribucija: ukupno 168 filmova (stranih 162, domaćih i koprodukcija 6)
Udio prodatih karata za domaće filmove u odnosu na strane: 16,70%
Izvori podataka:
Udruženje filmskih radnika BiH
4. Komunikacija4.2. Infrastruktura i pristup: udio stanovnika, u ukupnom broju stanovnika, koji imaju pristup 3G digitalnom sadržajuMobilna telefonija
broj pretplatnika mobilne telefonije: 3.013.700udio u ukupnom broju stanovnika: 78,43%
Internet pretplatniciukupan broj internet pretplatnika: 522.364udio u ukupnom broju stanovnika: 14%procjenjeni broj korisnika Interneta: 2.000.000udio interent korisnika u ukupnom broju stanovnika: 52%
Izvori podataka:
Regulatorna agencija za komunikacije BiH
5. Upravljanje i prava iz domene kulture5.1. Ostvarivanje kulturnih prava i promoviranje kulture na
normativnom nivou:
instrumenti koji su usvojeni na međunarodnom ili državnom nivou s ciljem zvaničnog priznavanja i promoviranja kulturnog razvoja i prava (ratificirane konvencije, domaće zakonodavstvo u oblasti kulture, kao i zakoni o autorskim pravima, poreznim olakšicama...)
5.2. Institucionalni kapaciteti:
ocjena javnih institucionalnih kapaciteta za provedbu državnih pravnih, regulatornih i političkih okvira o kulturi i kulturnim pravima (postojenje ministarstva kulture, komisija za kulturu, mehanizama i procesa za praćenje, vrednovanje i pregled kulturne politike, programa obuke namijenjenih jačanju institucionalnih kapaciteta u kulturi)Izvori podataka:
Check lista u C+D Setu indikatora
5. Upravljanje i prava iz domene kulture5.3. Kulturna infrastruktura:
broj aktivne kulturne opreme po broju stanovnika (biblioteke, kina, centri, pozorišta)
5.4. Sudjelovanje civilnog društva u izradi i provedbi kulturne politike: postojanje posebnih shema, sistema kvota ili organa (npr. vijeća) koji omogućavaju
manjinama da sudjeluju u tijelima za donošenje odluka koja se bave dodjelom javnih sredstava za kulturu
profesionalnim udruženjima kulturnog sektora da sudjeluju u donošenju odluka o oblikovanju i provedbi javnih politika i mjera
Izvori podataka:
Administartivna baza podataka, MDGF Kultura za razvoj
MCP, MKSFBiH, MPKRS
6. Učešće i socijalna kohezija6.1. Učešće u kulturnim djelatnostima:
procenat stanovnika koji su barem jednom učestvovali u kulturnoj aktivnosti u proteklih 12 mjeseci (odlasci u kino/koncert, čitanje knjiga..)
Izvori podataka:
Istraživanje MDGFa u 10 općina
6.2. Iskazivanje nepovjerenja ili nesviđanja prema ostalim kulturama/međupersonalno povjerenje
stupanj povjerenja unutar društva prema ljudima sa različitim kulturnim porijeklom (da li se većini ljudi može vjerovati)
6.3. Sloboda samodređenja
procenat ljudi sa visokom razinom osjećaja slobode u kulturnoj domeni (sloboda ljudi da biraju i prakticiraju svoju kulturu u svojoj zemlji)
Izvori podataka:
WVS, podaci za BiH iz 1998. i 2001. godine
7. Jednakopravnost polova7.1. Jednaki kapaciteti za učešće u kulturi
stopa pismenosti žena (neto stopa upisa u srednjoškolsko obrazovanje po spolu)
7.2. Jednake mogućnosti za pristup javnim institucijama, resursima i servisima
jednake mogućnosti u pristupu društvenim institucijama i ostvarivanje pravnog kapaciteta
jednakopravnost polova u vlasničkim, privrednim i pravnim pravima
Izvori podataka:
Kontrolni izvještaj EFA, UNESCO UIS
Baza podataka Svjetske banke na Internetu, Žene, poslovanje i zakon
Baza o institucijama i razvoju, OECD‐ovog Centra za razvoj
Domaće zakonodavstvo
Za više informacija..Kontaktirajte:
Siniša Šešum: [email protected]
AmilaTerzimehić: [email protected]
Alma Mrgan‐Slipičević: [email protected]
Posjetite:
www.unesco.org/en/culture‐and‐development‐indicators