The eye of #Maysak typhoon / NASA
UTJECAJ VREMENSKIH (NE)PRILIKA NA GOSPODARSTVO
Svima je poznato kako vremenske prilike utječu na raspoloženje ljudi. Kada je sunčano i toplo slični osjećaji se pobuđuju u ljudima te se oni osjećaju sretno i raspoloženo. Naprotiv tome, kada je vani tmurno i kišovito, ljudi su često mrzovoljni i neraspoloženi.
To je rezultat djelovanja hormona u ljudskom tijelu pa tako razina melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost, raste kada se smrači dok je oblačno te se na taj način šalju signali mozgu što potiče želju za spavanjem. Hormon serotonin djeluje sasvim suprotno.
On podiže aktivnost, daje snagu i održava dobro raspoloženje, a razina mu raste s dostupnošću sunčeve svjetlosti. Ovaj meteorološki utjecaj je nešto o čemu ljudi uobičajeno razmišljaju, ali ponekad se zaboravlja da vrijeme utječe i na
gospodarstvo. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na zanimljiv vid ponašanja u vidu stvaranja zaliha što, suprotno od očekivanja za loše vrijeme, povećava potražnju potrošača. Zbog spomenutog nagona za stvaranje zaliha ljudi
se opskrbljuju namirnicama i zaštitom za slučaj nedostupnosti takvih proizvoda u narednom razdoblju pa se povećava promet trgovina, željezara i sličnih trgovačkih radnji.
UVOD
POLJOPRIVREDA TURIZAM
Najizravniji utjecaj vremenskih prilika na gospodarstvo vidljiv je u poljoprivredi.
Doprinos poljoprivrede svjetskom bruto domaćem proizvodu, prema procjenama za 2013. godinu, iznosi oko 6% odnosno oko
4.500.000.000.000 američkih dolara.
6% 9,5%
Turizam svjetskom bruto domaćem proizvodu u
2013. godini doprinosi s oko 9,5% odnosno oko
7.000.000.000.000 američkih dolara.
254 x Državni proračun RH (124 mlrd kuna)
31.500.000.000.000 kuna 0,1% =Udio RH u turizmu (7 mlrd kuna)
SEKTORI KOJI SU NAJIZLOŽENIJI VREMENSKOM UTJECAJU
=
=
Prema podacima za 2012. godinu relativan udio u ukupnom broju šteta je veći u korist prirodnih katastrofa. Još izraženiji utjecaj prirodnih katastrofa vidljiv je kod udjela u ukupnim gubicima s obzirom da na prirodne katastrofe otpada 92%
financijskih gubitaka, što sugerira kako su daleko razornije od onih uzrokovanih ljudskim faktorom.
ODNOS UČESTALOSTI ŠTETA TE GUBITAKA PREMA UZROKU
UDIO U UKUPNOM BROJU ŠTETA UDIO U UKUPNIM GUBICIMA
47%8%
53%
92%
prirodne katastrofe
prirodne katastrofe
čovjekčovjek
Zbog snijega, kiše i vjetra često bivaju zatvorene ceste i aerodromi te se prekidaju trajektne linije. Zanimljiv je podatak da je otprilike 70% kašnjenja u američkom Nacionalnom zračnom sustavu (NAS) uzrokovano vremenskim
neprilikama. Prema istom sustavu vrijeme je odgovorno za između 10 i 40 tisuća sati kašnjenja mjesečno što je ekvivalent 249.500 $ do 998.000 $ mjesečno
70%
mlrd $
Prema podacima za 2012. godinu, iz prikaza pojedinačnih događaja koji su uzrokovali najveće osiguravateljske gubitke vidljivo je kako su upravo najveće štete uzrokovane vremenskim neprilikama. Tako je uragan Katrina, koji je 2005. pogodio južnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, događaj koji je uzrokovao najviše isplaćenih osiguravateljskih šteta u povijesti.
KOLIKO KOŠTA URAGAN?
Uragan Katrina
80,425,7
Potres i tsunami Japan
Potres na Novom Zelandu
Potres u Čileu
Zimska oluja Daria
BDP Republike Hrvatske (2013.)
Zimska oluja Lothar
Velika oluja u Alabami
UraganSandy
Uragan AndrewTeroristički napad na WTC
Potres Northridge
Uragan Ike
Uragan Ivan
Uragan Wilma
Uragan Charley
Uragan Hugo
Tajfun Mireille
Uragan Rita
Suša u Corn Beltu
Poplave u Tajlandu
1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
37,727,6
22,9
22,8
17,2
16,5
16,1
11,6
10,3
10,0
8,9
8,7
8,4
7,7
8,9
15,6
12,5
39,4
36,9
Sustavno nadjevanje imena uraganima počelo je za II. svj. rata. Do 1970. uragani su dobivali samo ženska imena. Nakon toga pridjeljuju im se i muška i ženska.Uragani sa ženskim imenima prouzročili su oko tri puta više smrtnih slučajeva nego oni koji nose muška imena.
Elementarne nepogode pozitivno utječu na razvoj inovacija. Istraživanje povezanosti prirodnih katastrofa i broja registriranih patenata iz 2013. pokazalo je kako je u posljednjih 5 godina, svaka dodatna milijarda dolara šteta na usjevima nastala zbog suše povećala broj prijavljenih patenata vezanih uz otpornost usjeva na suše za oko 20%.
mlrd $
+3°C = -1,18 mlrd. $
GUBITAK NASTAO RADI VISOKIH TEMPERATURA (OD 2. DO 6. SRPNJA 2015.)
KAKO SMO IZRAČUNALI GUBITAK EU GOSPODARSTVA
Temperature u pojedinim državama EU su aproksimirane prosječnim temperaturama u njihovim glavnim gradovima. Potrebno je promotriti koje države EU su 2. srpnja imale minimalnu prosječnu temperaturu 25°C ili veću unutar 24 sata te su do 6. srpnja zabilježile povećanje temperature. Ove uvjete zadovoljavaju Španjolska, Italija, Cipar i Malta, koje su zabilježile prosječni rast
temperature od 1,5°C, kada se izračuna aritmetička sredina porasta temperatura. Porastom temperature za svaki °C iznad 25°C dolazi do pada produktivnosti od 2% tako da je porast temperature od 1,5°C uzrokovao pad produktivnosti od 3%. Budući da
prosječno u petodnevnom razdoblju ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 mlrd $, pad produktivnosti od 3% uzrokovao je gubitak od 1,18 mlrd $.
Španjolska
Italija
MaltaCipar
Teorija da klimatski uvjeti imaju utjecaja na produktivnost rada datiraju još iz antičke Grčke.Radnici su najproduktivniji u proljeće i jesen, kada su temperature umjerene.
Temperature utječu i na političku stabilnost. Sušna razdoblja povećavaju vjerojatnost nemira i sukoba – u afričkim zemljama, porast temperature za 1ºC, povećava vjerojatnost nastanka sukoba za 4,5%,
Vostok
Barrow
Za obavljanje svake ekonomske aktivnosti postoje određene optimalne vremenske prilike. Ekstremne vremenske prilike pak utječu negativno na
većinu uobičajenih gospodarskih radnji.
VREMENSKI EKSTREMI
TEMPERATURE
60
50
40
30
20
10
0
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90
-100
+56,7ºC
+42,8ºC
-89,2ºC
-34,6ºC
Najviša temperatura na
Zemlji zabilježena je 10.6.1913. u
Furnace Creek Ranchu u Dolini
Smrti u Kaliforniji
Furnace Creek Ranch
Gračac
HvarPloče
Yuma
Arica
Najniža zabilježena
iznosila je na stanici Vostok
na Antarktici
Cherrapunji
Kada pogledamo podatke za Republiku Hrvatsku dolazimo do činjenice kako je najviša zabilježena temperatura izmjerena 4. kolovoza 1981. godine u gradu Ploče, a iznosila je 42,8°C. Hrvatski rekorder što se tiče najniže temperature je grad Gračac gdje je 13. siječnja 2003. godine izmjereno -34,6°C.
Najduži zabilježeni sušni period trajao je od listopada 1903. do siječnja 1918. kada u čileanskom gradu Arica nije kišilo
Najdulje razdoblje kiše zabilježeno je u Kaneohe Ranchu na otoku Oahu u američkoj saveznoj državi Hawaii kada je kišilo
Oahu, Havaji
NAJSUNČANIJI GRAD SUŠA KIŠA
4.015 sunčanih sati u godiniYuma, Arizona
2.726 sunčanih sati u godini Hvar, Hrvatska
OBORINE
26.470 l/m2173 mjeseca
(od 27. kolovoza 1993. do 30. travnja 1994. godine).
247 uzastopnih dana
NAJBRŽI UDAR VJETRA
248 km/h Maslenica, Hrvatska
407 km/h Barrow, Australija
Najveća količina oborina koja je zabilježena u jednoj godini bila je
26m3
1861. godine u Cherrapunji u Indiji
Zemlja
Slično kao i s vjetrom, čovjek se služi i suncem kao izvorom energije. Ta najbliža nam zvijezda proizvodi doslovno nezamislive količine energije.
SUNČEVA ENERGIJA
Sunčev output energije
Iako je ovaj postotak neizmjerno malen, on predstavlja ekvivalent
količini energije za čiju je proizvodnju potrebno 44 milijuna velikih elektrana
u jednoj godini.
3,7 i još 26 nula wata u jednoj sekundiTo je količina energije dovoljna da u jednoj sekundi rastopi blok leda širok dvije, a debeo jednu milju (3,22x1,61 km) koji se proteže od Zemlje do Sunca.
Od ogromne količine energije tek djelić dođe do Zemlje
Sunce
0,000000,0000000000000004%
Među najvećim proizvođačima električne energije pomoću vjetra, samo Indija i Japan imaju preko 1000 litara padalina godišnje. Istovremeno su samo tri zemlje (od njih 20
uključenih u ovu analizu) s prosječnom godišnjom temperaturom većom od 20 stupnjeva.
TOP 20 DRŽAVA SVIJETA PREMA PROIZVODNJI ENERGIJE IZ VJETRA
Kina114.763
SAD114.763
Njemačka39.165
Španjolska22.987
Indija22.465
Ujedinjeno Kraljevstvo12.440
Kanada9.694
Francuska9.285
Italija8.663
Brazil5.939
Švedska5.425
Portugal4.914
Danska4.845
Poljska3.834
Australija3.806
Turska3.763
Rumunjska2.954
Nizozemska2.805
Japan2.789
Meksiko2.551
Temperatura
OborineProizvodnja el. energije
Vjetar je najviše iskorišten u hladnim zemljama bez puno
padalinaDoprinos industrije vjetra BDP-u EU 32,43 mlrd € (udio 0,3% u BDP-u, 2010.) što je porast za trećinu od 2007.
43 km/h brzina vjetra za maksimalnu učinkovitost proizvodnje električne energije
Među top 20 država prema rekordnoj snazi potresa, četiri države su s preko 30 tisuća dolara BDP-a per capita, a pet je država s manje od 10 tisuća dolara. Najlošiji omjer između jačine potresa i gospodarskog razvoja zemlje je kod Indonezije; s obzirom da ih je pogodio
treći po snazi potres na svijetu, dok su gospodarski ispodprosječno razvijena zemlja.
TOP 20 DRŽAVA SVIJETA PREMA JAČINI POTRESA
Potresi su jednako
pogađali bogate i siromašne
države
Čile
SAD
Indonezija
Rusija
Japan
Ekvador
Kolumbija
Kanada
Indija
Peru
Kina
Meksiko
Bangladeš
Samoa
Bolivija
Grčka
Portugal
Mongolija
Novi Zeland
Filipini
9,5
9,3
9,2
9,0
9,0
8,8
8,8
8,7
8,6
8,6
8,6
8,6
8,5
8,5
8,5
8,5
8,5
8,4
8,3
8,2
BDP/cpJačina najjačeg potresa
22.971
54.597
10.641
24.805
37.390
11.244
13.430
44.843
5.855
11.817
12.880
17.881
3.373
5.180
6.221
25.859
26.975
11.882
35.152
6.962
1,0 = 32 kg TNT-a2,0 = 1000 kg TNT-a (ekvivalent najsnažnijim konvencionalnim
bombama iz Drugog svjetskog rata)3,0 = MOAB (najsnažnije američko konvencionalno oružje,
tzv. „Majka svih bombi“)4,0 = manje nuklearno oružje5,0 = približno atomskoj bombi bačenoj na Nagasaki6,0 = 1.000.000 tona TNT-a (jedna megatona)7,0 = 50 megatona (ekvivalent sovjetskoj Car bombi)
ODNOSI MAGNITUDE RICHTEROVE LJESTVICE I ENERGIJE KOJU PROIZVODE LJUDSKE EKSPLOZIJE
KORELACIJA VREMENSKIH UVJETA I GOSPODARSKOG STANJA DRŽAVA SVIJETA
NAJTOPLIJE / NAJHLADNIJE
NAJKIŠNIJE / NAJSUŠNIJE
NAJBOGATIJE / NAJSIROMAŠNIJE
BDP/pc(Ukupno)
Oborine(Ukupno)
Države Srednja temperatura°C(Ukupno)
Bogatije države su hladnije i sušnije
-0,6 Rusija
0,2 Mongolija
2,6 Finska
3,4 Island
3,6 Kanada
4,4 Norveška
4,7 Švedska
5,5 Estonija
5,9 Kazahstan
5,9 Bjelorusija
6,0 Švicarska
6,0 Latvija
6,2 Slovačka
6,2 Litva
6,8 Češka
6,9 Poljska
7,0 Austrija
7,2 Armenija
7,5 Danska
7,8 Njemačka
Među 20 najtoplijih država svijeta mjereno prosječnim godišnjim temperaturama, samo ih tri imaju prosječni BDP per capita veći od 10.000$. S druge strane, sedam država ima ovaj pokazatelj manji od 2.000$. Analizirajući 20 najhladnijih država prema prosječnim godišnjim
temperaturama, jedino Armenija ima BDP per capita manji od 10.000$. Devet najhladnijih država ima BDP per capita veći od 40.000$.
TOP 20 NAJTOPLIJIH vs NAJHLADNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU
Džibuti 28,5
Mali 28,2
Burkina Faso 28,2
Gambija 28,0
Sudan 27,9
Maldivi 27,7
Mauritanija 27,5
Čad 27,5
Nigerija 27,5
Maršalovi Otoci 27,4
Senegal 27,4
Kiribati 27,4
Tuvalu 27,3
Savezne Države Mikronezije
27,3
Palau 27,2
Sveta Lucija 27,2
Jemen 26,9
Kambodža 26,9
Benin 26,9
Gvineja Bisau 26,9
NAJTOPLIJE DRŽAVE NAJHLADNIJE DRŽAVE
BDP/cpOborine OborineBDP/cpTemperatura°C Temperatura°C
25
20
15
10
5
Uz visoke temperature, visoka razina siromaštva
U najhladnijim zemljama visok životni standard
21,7 Egipat
26,9 Jemen
25,5 Bahrein
26,8 Katar
26,4 Oman
24,7 Kuvajt
26,8 UAE
25,2 Saudijska Arabija
15,4 Turkmenistan
28,5 Džibuti
22,6Zelenortska
Republika
20,1 Libija
27,5 Mauritanija
18,5 Jordan
22,4 Irak
0,2 Mongolija
5,9 Kazahstan
14,0 Uzbekistan
20,1 Namibija
27,9 Sudan
Kod najkišovitijih izdvaja se država Brunej koja je 4. najbogatija država na svijetu mjereno BDP-om per capita. Među siromašnim kišovitim državama Liberija je na začelju sa manje od 1.000$ BDP-a per capita. Među 20 najsušnijih država, nalazi se i Katar kao najbogatija država svijeta. No među zemljama s najmanje kiše nalazi se i 6 zemalja s manje od 10 tisuća dolara BDP-a per capita.
TOP 20 NAJKIŠOVITIJIH vs NAJSUŠNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU
NAJKIŠOVITIJE DRŽAVE NAJSUŠNIJE DRŽAVE
Palau 27,2
Savezne Države Mikronezije
27,3
Tuvalu 27,3
Solomonski Otoci 26,1
Samoa 25,7
Papua Nova Gvineja
24,6
Brunej 26,5
Liberija 25,1
Sijera Leone 26,1
Malezija 26,1
Nikaragva 25,9
Fidži 24,7
Maršalovi Otoci 27,4
Vanuatu 24,2
Ekvatorska Gvineja 24,4
Mianmar 25,6
Filipini 26,4
Francuska Gvajana 26,2
Indonezija 26,3
Bangladeš 25,3
BDP/pcOborine OborineBDP/pcTemperatura°C Temperatura°C
25
20
15
10
5
Među kišovitim državama
dominiraju one siromašne
Velike razlike između država koje vape za
kišom
24,9Srednjoafrička
Republika
23,5 DR Kongo
21,4 Malavi
25,1 Liberija
20,0 Burundi
27,5 Nigerija
23,6 Mozambik
23,3 Eritreja
25,5 Gvineja
26,9 Gvineja Bisau
21,8 Madagaskar
26,4 Togo
23,7 Komori
19,3 Etiopija
28,0 Gambija
28,2 Burkina Faso
19,0 Ruanda
27,4 Kiribati
28,2 Mali
24,8 Haiti
Među 20 najbogatijih zemalja prema BDP-u per capita, 6 ih ima prosječnu temperaturu iznad 25°C. Pet najbogatijih država ima manje od 500 l padalina godišnje po m2. Među 20 najsiromašnijih država, sve imaju prosječnu temperaturu iznad 19°C. Kod padalina su
velike razlike među najsiromašnijim zemljama, tako da Eritreja ima manje od 500 litara kiše po m2, a Liberija više od 2.500 l.
TOP 20 NAJBOGATIJIH vs NAJSIROMAŠNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU
Katar 26,8
Luksemburg 8,0
Singapur 26,5
Brunej 26,5
Kuvajt 24,7
Norveška 4,4
UAE 26,8
San Marino 12,8
Švicarska 6,0
SAD 11,6
Saudijska Arabija 25,2
Bahrein 25,5
Irska 9,6
Nizozemska 9,3
Australija 17,3
Austrija 7,0
Švedska 4,7
Njemačka 7,8
Tajvan 21,6
Kanada 3,6
NAJBOGATIJE DRŽAVE NAJSIROMAŠNIJE DRŽAVE
BDP/pcOborine OborineBDP/pc
25
20
15
10
5
Temperatura°C Temperatura°C
Najbogatije zemlje ekstremno
tople ili hladne
Velike vrućine kod najsiromašnijih
zemalja
Vremenski patuljak Branimir KovačićGlavni patuljak visok je 185 cm i najviše voli duge
sunčane dane. U pauzi od izrade analiza, voli pojesti sladoled, a najdraži su mu oni plave i ružičaste boje.
Vremenski patuljak Ivan DomšićRođen u zimsko doba, pa najviše voli hladne, snježne dane. Visok je 190 cm, ima 105 kg i obožava sladoled
od čokolade. S preljevom, naravno. :)