Sveu ili te u Rijeci, Ekonomski fakultet Poslijediplomski doktorski studij: Ekonomija i poslovna ekonomija

Predmet: Filozofija i razvoj ekonomskih znanostivoditelj: prof .dr. sc. Dragomir Sunda

PRISTUP PREVLADAVANJU EKONOMSKE KRIZE U HRVATSKOJ Osvrt na rje avanje krize u EU i svijetuDr. Tihomir Domazet Hrvatski institut za financije i ra unovodstvo Rijeka, svibnja 2011

PREDLO AK: INFORMACIJE - POVIJEST ZNANOST

Pitanja:Tko je Stjepan Gradi (1613 1683)? Tko je Michal Kalecki (1899 1970)? Koliko je vanjski dug Hrvatske iznosio prije 45 godina, a koliki je danas? to zna i engleski pojam: crisis management?

Odgovor: ad1Stjepan Gradi ro en je 6. o ujka 1613. Godine 1653. odlazi u Rim, gdje je i diplomatski predstavnik Dubrova ke Republike kod Svete Stolice. Kao klasi ni polihistor Gradi je pokazivao interes za gotovo sva podru ja prirodnih i dru tvenih znanosti, a objavljivao je i knji evne radove (drame, pjesme, poslanice i drugo). Ekonomskim pitanjima po eo se baviti tek nakon potresa koji je 6. travnja 1667. godine razru io Dubrovnik. Ta nesre a rodnoga grada duboko ga je potresla, pa se idu ih 16 godina, sve do smrti, preokupirao mjerama koje valja poduzimati u gospodarstvu. Za obnovu Dubrovnika najdragocjeniji je Gradi ev stav da je neophodno osloniti se na vlastite snage. Senat je prihvatio taj prijedlog pa je 1674. ustanovio " tedionicu za dobrobit siromaha. Najvi e prostora Gradi poklanja obnovi obrta i manufaktura. Gradi nije originalni ekonomski mislilac: i izobrazbom i djelatno u prvenstveno je filozof, prirodoznanstvenik i teolog. On vinuo se u sam vrh tada nje ekonomske misli, formuliraju i financijsku i ekonomsku politiku u kriznoj dubrova koj situaciji. On prvi u svjetskoj ekonomskoj misli daje odgovore i maksime za rje avanje takvih situacija (primjerice: ne o ekuj previ e od inozemne pomo i - prvi u svijetu primijenio metode upravljanja krizom (crisis management). Gradi je najve i hrvatski ekonomski i financijski politi ar i najzna ajniji predstavnik ekonomske politike u Hrvata sve do XIX. stolje a. Umro je 1683.

Odgovor: ad2Kalecki se esto nazva "jednim od najistaknutijih ekonomista 20. stolje a", te je ponekad naziva "ljevi arski" John Maynard Keynes. esto se tvrdi da je razvio mnoge iste ideje kao i Keynes, prije samog Keynesa, me utim, budu i da je objavljivan na Poljskom, on ostaje mnogo manje poznat na engleskom govornom svijetu. On je tako er bio jedan od prvih makroekonomista koji je primijenio matemati ke modele i statisti ke podatke za rje enje ekonomskih pitanja.

Odgovor: ad3Nema pouzdanih podataka koliki je vanjski dug Hrvatske iznosio sredinom 1960-tih. Prema procjenama Zapadnih agencija, vanjski dug Jugoslavije 1966.iznosio je 1,2 mlrd US $, a Hrvatske, procjenjuje se, oko 300 mln $. Krajem 2010. vanjski dug Hrvatske iznosio je 60,6 mlrd US$ (45,8 mlrd ). Hrvatska se u 2011. treba ukupno zadu iti za 26,7 mlrd $

Odgovor: ad4crisis management (engleski):

krizni mena ment ili krizni managementupravljanje krizom (hrvatski)

.

HRVATSKA

RAZVOJ 1990-2010 NEKI EKONOMSKI POKAZATELJIPOKAZATELJBDP (PPP), realno, 1990 - 2010 BDP (PPP)/s Hrvatska/Zapadna Europa (1989=76,9; 2010=54,1) Industrijska proizvodnja, realno Poljoprivredna proizvodnja, realno Broj zaposlenih u 000 (1989 = 1618; 2010 = 1382) Broj umirovljenika u 000 (1989 = 569; 2010 = 1200) Realni te aj HNB (1995 - 2010), nominalni korigiran indeksom potro a kih cijenaIndeks (1989 = 100)

103,7 70,4 72,2 77,1 85,4210,9

85,8

GDP per capita in 2010 EKS $ PPP (Index, EU = 100)Difference 1989 2004 2010 (2010-1989) Difference (2010- 2004)

Albania Bosnia & Herzegovina Croatia Macedonia Serbia and Montenegro Bulgaria Greece Hungary Romania Slovenia

16,5 15,5 76,9 46,2 57,9 42,8 88,8 70,2 44,7 88,4

17,1 16,8 48,2 23,6 20,8 31,9 83,3 55,9 29 74,9

22,8 18,6 51,3 28,6 26,9 39,7 84,9 56,1 33,4 83,1

6,3 3,1 -25,6 -17,6 -31,0 -3,1 -3,9 -14,1 -11,3 -5,3

5,7 1,8 3,1 5,0 6,1 7,8 1,6 0,2 4,4 8,2

Hrvatska: BDP, industrijska i poljoprivredna proizvodnja 1990 - 2010

110,0 100,0 Indeks rasta BDP 90,0 80,0 70,0 60,0 50,0 40,0 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 BDP Industrijska pr Poljoprivreda

Odnos razvijenosti Hrvatske i izabranih zemalja 1989 i 2010 (u BDP/s PPP)

180,0 1989 160,0 2010 150,6 161,9

Indeks (Hrvatska = 100)

140,0 130,0

120,0 111,3 100,0100,0 100,0

112,1

114,9

83,2 80,0 61,6 60,0 Hrvatska e ka Poljska Slova ka Slovenija

Razvoj Hrvatske i izabranih zemalja 1989 2010 (u BDP/s u PPP US $)Hrvatska 29.000 e ka Poljska 24.000 BDP/s PPP Slova ka Slovenija 19.000

14.000

9.000 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Hrvatska: kriza/recesija/depresija 2009 i 2010BDP pad preko 7% Industrijska proizvodnja pad 9,6% Poljoprivredna proizvodnja - pad oko 2% Gra evinarstvo pad 21,5% Izgubljeno preko 135 tisu a radnih mjesta (137.297) Inozemna bruto zadu enost oko 21 mlrd

Hrvatska: kriza/recesija/depresija 2011Zaustavljanjem pada doma e potra nje i investicija mogu e je o ekivati i zaustavljanje pada BDP-a. Glavni ekonomski pokazatelji: Deficit bilance pla anja 2,5% Deficit dr avnog prora una 6% Te aj HRK/= 7,4 Bruto inozemni dug 17,9 milijardi eura (26,7 mlrd $) (28,4% BDP-a) = (2 mlrd vi e nego 2010). JELI OVO (PUT) IZLAZ IZ KRIZE?

OCJENE/ZAKLJU CI1. U razdoblju 1990 2010 prakti no nije bilo ekonomskog rasta/razvoja Hrvatske. Rast je bio ni i u odnosu na sve zemlje u okru enju (osim Srbije). K tome, veliko inozadu ivanje u iznosu preko 100 mlrd i prodaja dr avne imovine (obiteljskog srebra) preko 20 mlrd , dakle, nije bilo u funkciji rasta. Zaposlenost iznosi svega 43%, gotovo je najni a u odnosu na zemlje EU, te je danas preko 250.000 manje zaposlenih nego prije 20 godina. To je danas najte i ekonomski, politi ki i dru tveni problem. Uzroci krize/recesije (nastale krajem 2008) su definirani. Promijenjena gospodarska/ekonomska struktura (udio industrije u BDV-u je oko 17%, a prije 20 godina bio je oko 37%; udio financijskog sektora u BDV je oko 25%, a prije 20 godina bio je znatno manji; udio javnog sektora u BDP-u je preko 50%, a prije 20 godina bio je oko 17 postotnih poena ni i) pod doma im politi ko-ekonomskih utjecajem i utjecajem izvana (konvergencija), zajedno s pravnim i politi kim okvirom postala je prepreka na em razvoju i funkcioniranju dru tva

2.

3. 4.

UZROCI KRIZE1. Pogre an prijelaz na novi dru tveno ekonomski sustav (tajkunska privatizacija); 2. Neodgovaraju a ekonomska politika temeljena na neoliberalizmu; 3. Prelijevanje svjetske krize; 4. Korupcija; i 5. Neuva avanje znanja u ekonomskoj politici.

Klju ni imbenik izostalog rasta/razvoja je izostanak RADA (zaposlenosti)Rast/razvoj, politekonomski, nije mogu bez rada. Hrvatsko zaostajanje u rastu/razvoju, krize i recesije, koincidira sa stagnacijom i padom zaposlenosti, koje traje od 1980-tih. Broj osiguranika, 2010 manji za oko 400 tisu a u odnosu na 1985. godinu. Zaspostavljanjem rada, rastu brojna prava, od preranog umirovljenja do zahtjeva za raznim socijalnim i drugim pravima. Brojne populisti ke mjere nisu pomogle rje avanju demografskih problema. Hrvatska je 11. zemlja na svijetu po najsporijem rastu odnosno padu stanovni tva (2005 2010 pad iznosi 0,15% prosje no godi nje) Danas (2000-tih) porezi i doprinosi su (znatno) vi i u odnosu na kraj 1980tih/po etak 1990-tih, koje pla a oko 300 400 tisu a manje zaposlenih u istom razdoblju. Posljedica je toga da oni s ni im dohotkom imaju ve e porezno optere enje, to porezni sustav ne mo e rje iti. Svjetska banka: Hrvatska je zemlja s najve im socijalnim razlikama. Zaklju ak: raspodjela, u irem smislu, je sredi te ekonomskog, politi kog i dru tvenog zanimanja ve 30-tak godina.

Rad (zaposlenost) 1952 - 20102000 1816,3 1800 Broj osiguranika/umirovljenika (000) 1600 Broj osiguranika 1400 1200 1000 800 600 400 206,5 200 0 1952 1962 1980 1985 1990 1995 2000 2006 2009 84,5 493,1 524,24 449 975 865,8 655,8 1018,5 Broj umirovljenika 1568 1380,5 1164,2 1538,2 1592,0 1931,3 1968,7

1100,1

UZROCI KRIZE: Neodgovaraju a ekonomska politika (2)Ekonomska politika nije imala za ciljeve rast, razvoj, zaposlenost ljudskih i materijalnih kapaciteta, ve je glavni je cilj (bila) tzv. makroekonomska stabilnost, koja se mjeri(la) stabilnim te ajem kune i stabilnim cijenama (niskom inflacijom). Posljedice ovakve ekonomske politike odnosno postavljenog cilja jesu sljede e: 1. vanjska neravnote a: nacionalna tednja nije dovoljna za financiranje investicija te se koristi inozemna; svake je godine deficit na teku em ra unu bilance pla anja u pravilu 5 do 10% BDP-a. 2. unutarnja neravnote a: doma a potra nja (potro nja) je ve a od ponude (proizvodnje), to se rje ava inozadu ivanjem, a inodug je sada ve i od BDP-a i uz ovakvu ekonomsku politiku ne mo e se smanjiti. Istovremeno ne zapo ljavaju se doma i kapaciteti te je posljedica toga niska zaposlenost. 3. neravnote a izme u tradable i non-tradable sektora: non-tradable sektor, u pravilu ima ni u proizvodnost, a u ovim uvjetima dodatno zaostaje za tradable sektorom to je izvor poreme aja (npr. sektor graditeljstva). 4. financijski sektor nije u funkciji rasta ukupnog gospodarstva; jedini ima financijski suficit dok ostali sektori imaju deficite (stanovni tvo, poduze a i dr ava). S druge strane velika insolventnost/nelikvidnost prijeti kolapsom ukupnom gospodarstvu.

Nastavak5. monetarna i fiskalna politika jedino zajedni ki rade na financiranju sustava odnosno iznala enju izvora za financiranje deficita pri emu ovise o me unarodnom kapitalu, jer fiskalna politika nema dovoljno kapaciteta za ispunjenje toga cilja, a i sama nije odr iva. 6. razvoj kao i antirecesijska politika prepu teni su mikroekonomiji, koja to dijelom rije ava proizvodno u i efikasno u, ali uglavnom ne uspijeva jer zbog ovakvog cilja, neodgovaraju e politike financijskog sektora (visoke kamate) i fiskalne politike (visoko porezno optere enje) nije konkuretna na inotr i tu, a na doma em tr i tu smanjena osobna potro nja prepreka je rastu, to je za arani krug problema realnog sektora.

UZROCI KRIZE: Neuva avanje znanja u razvojnoj i ekonomskoj politici (5)Povr ne analize ukazuju da je doprinos dosada njem rastu BDP-a u Hrvatskoj imao kapital i rad, a samo u manjoj mjeri ostali endogeni utjecaji. Dakle, doprinos produktivnosti ukupnih faktora (total-factor productivity) odnosno tehnolo kog progresa bio je mali. Analiza MMF-a (1994) pokazala je da je na rast BDP-a zemalja u razvoju bio 4,3%, a doprinos tome je dao kapital 1,7%, rad 1,2% i produktivnost ukupnih faktora 1,5%. Tako er uloga tre eg faktora u proizvodnoj funkciji je mala, to zna i da inovacije, edukacija, vje tine, cjelo ivotno u enje, potpore poduzetnicima i druge sli ne mjere vrlo malo utje u na rast. Uostalom DZS uop e ne mjeri doprinos ovog faktora ukupnom rastu. Pomije ane su brojne uloge: (1) dr avni sektor treba imati druk iju ulogu u odnosu realni sektor; (2) realni sektor ima za cilj stjecati dobit; (3) o konkurentnosti se raspravlja na krivim mjestima; (4) marginalna stopa investicija nije jednaka kod dvije kompanije, gospodarstva, ali je treba uva avati. Svi navedeni i drugi imbenici mogu se svesti pod zajedni ki nazivnik znanje, te je neuva ava znanja u razvojnoj i ekonomskoj politici tako er uzrok krize.

MMF-financijska stabilnost: HrvatskaDok FDI predstavlja znatan dio priljeva, inozemno zadu ivanje u kontekstu stabilnog te aja pove ava ovisnost banaka o vanjskom financiranju i puni neza ti enu kreditnu ekspanziju u stranoj valuti.

TRI OPCIJE U VEZI KRIZE1. Nastaviti kao dosada = rizik (sovereign) DAFAULT 2. Take over izvana (IMF, World Bank, EU) 3. Definiranje nove strategije razvoja i ekonomske politike

HRVATSKA 2020/2025

.

Naznake razvoja i odr ive ekonomske politike

HITNE Antirecesijske mjere i mjere konsolidacije

HRVATSKA 2020/2025 A/ STRATEGIJA RAZVOJA B/ EKONOMSKA POLITIKA

Hitne antirecesijske mjere1. 2. 3. HNB i Vlada hitno moraju prona i novac s niskim kamatama kojima e zaustaviti daljnji pad/stagnaciju i potaknuti gospodarski rast, Monetarna i kreditna politika mora biti polazi te pomo i poduze ima i projektima, Hitno potaknuti potra nju brojnim mjerama, uklju uju i i prora un te politiku pla a

STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKA 2020/2025Kombinacija sposobnosti i resursa nasuprot ograni enjima i rizicima: (1) tehnolo ki razvoj s ciljem gospodarskog i ukupnog razvoja kao i mijenjanja ekonomske strukture dru tva (2) energetski razvoj, uklju uju i i kori tenje obnovljivih izvora, (3) reindustrijalizacija kroz konkurentne proizvodne i sektore, (4) razvoj suvremene poljoprivrede, (5) razvoj infrastrukture - eljezni ke infrastrukture te kori tenje povoljnog geoprometnog polo aja (6) voda i navodnjavanje u funkciji razvoja, (7) turizam (8) sustavna za tita okoli a i (9) mogu e regionalno povezivanje i ja anje odre enih kompanija s ciljem nastupa i plasmana na me unarodnom tr i tu. Politi ki sustav tako er treba biti u funkciji ostvarenja ciljeva strategije razvoja. Hrvatska dosada nije imala strategiju razvoja. Trebalo bi okupiti interdisciplinarnu skupinu znanstvenika i stru njaka te utvrditi glavne pravce strategije razvoja.

NOVA PARADIGMA EKONOMSKE POLITIKENova paradigma ekonomske politike:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Rad i kapital u proizvodnoj funkciji imaju novi odnos i kvalitetno obilje je (gdje rad nije zapostavljen). Znanje (inovacije, obrazovanje) je klju ni element budu e ekonomske politike kao tre i faktor u proizvodnoj funkciji, Sve politike (fiskalna, monetarna i druge) moraju biti u funkciji ostvarenja ciljeva, Model rasta temeljit e se na proizvodnji, osobito proizvodnji za izvoz, investicijama, a primarni zna aj dobiva nacionalna tednja, Nova investicijska politika: primjena marginalne stope investicija (i) kod investicija javnog sektora, Upravljanje sektorskom (ne)ravnote om Relativne cijene u funkciji ekonomske politike Obveze kao budu e lanice EU Strategija razvoja - Hrvatska 2020/2025 je polazi te ekonomske politike.

Neki elementi ekonomske politikeZadani elementi ekonomske/razvojne politike: 1. Za otplatu vanjskog duga potrebno je osigurati rast BDP-a oko 3%; 2. Da se do 2020. godine dostigne razina odnosa BDP/s Hrvatska/Zapadna Europa iz 1989. godine potrebno je osigurati br i rast BDP-a oko 4% (alternativno za isti cilj do 2025. br i rast BDP-a treba biti oko 2,5%); 3. Izdaci za istra ivanje i razvoj u Hrvatskoj iznose oko 1% BDP-a, u EU oko 2-3%, a Kina, Indija i druge brzo rastu e zemlje izdvajaju znatno vi e;

.

EUROPSKA UNIJA

Europa 2010 - 2012BDP 2010 Europa Euro podru je Njema ka Francuska Hrvatska 2,1 1,7 3,5 1,5 -1,4 2011 2,0 1,6 2,5 1,6 1,3 2012 2,2 1,8 2,1 1,8 1,8Potro a ke cijene

2010 2,4 1,6 1,2 1,7 1,0

2011 2,9 2,3 2,2 2,1 3,5

2012 2,2 1,7 1,5 1,7 2,4

Europa 2010 - 2012Saldo na teku em ra unu 2010 Europa Euro podru je Njema ka Francuska Hrvatska 0,3 -0,6 5,3 -2,1 -1,9 2011 0,2 0,0 5,1 -2,8 -3,6 2012 0,2 .. 0,0 4,6 -2,7 -3,6 10,0 6,9 9,7 12,3 Nezaposlenost 2010 .. 9,9 9,9 9,5 12,8 2011 .. 9,6 9,6 9,1 12,3 2012

EU 2006 2010: privatna potro nja

EU 2006 2010: investicije

EU 2006 2010: vanjska trgovina

Du ni ka krizaDu ni ka kriza EU nastala je nakon financijske krize SADa s pomakom od jedne i pol godine. Prvi znakovi du ni ke krize bili su XII/2009, kada je agencija Fitch smanjila kreditni rejting Irskoj i Gr koj, to je kulminiralo 28. travnja 2010. kada je intra-dnevna kamatna stopa za dvogodi nje gr ke dr avne obveznice dosegla 38%. Otada tr i te kapitala je izrazito nestabilno, pokazuju i nepovjerenje u kreditnu sposobnost dr ava GIPS: Gr ka, Irska, Portugal i panjolska. EU je reagirala mjerama spa avanja ovih dr ava i banaka koje su izlo ene.

Bruto dr avni dug zemalja EU 1999-2010 (%BDP-a)1999-2007 Estonija Luksemburg Slovenija Irska Slova ka Finska panjolska Nizozemska Portugal Cipar Francuska Njema ka Malta Austrija Belgija Gr ka Italija Euro 5,0 6,3 26,7 32,4 41,0 42,1 49,2 51,7 55,9 60,9 61,5 63,3 63,5 64,8 98,8 101,2 106,8 68,4 2008 4,6 13,6 22,5 44,3 27,8 34,1 39,8 58,2 65,3 48,3 67,5 66,3 63,1 62,5 89,6 11,3 106,3 69,7 2009 7,2 14,5 35,4 65,5 35,4 43,8 53,2 60,8 76,1 58,0 78,1 73,4 68,6 67,5 96,2 126,8 116 79,1 2010 8,0 18,2 40,7 97,4 42,1 49,0 64,4 64,8 82,8 62,2 83,0 75,7 70,4 70,4 98,6 140,2 118,9 84,1 Bugarska vedska Ma arska EU 27 46,2 51,2 59,3 61,2 13,7 38,2 72,3 61,8 14,7 41,9 78,4 74,0 18,2 39,9 78,5 79,1 Litva e ka UK Poljska Danska 20,6 26,2 41,1 43,2 44,3 15,6 30,0 52,1 47,1 34,1 29,5 35,3 68,2 50,9 41,5 37,4 40,0 77,8 55,5 44,9 Latvija Rumunjska 1999-2007 12,7 19,5 2008 19,7 13,4 2009 36,7 23,9 2010 45,7 30,4

Mjere za spa avanje zemalja PIGS(u mlrd )

Ukupna izlo enost banaka prema PIG

Gr ka - danas.

In a series of early and widely applauded successes, Athens overhauled a state-funded pension system that had been one of the most generous in Europe (it allowed workers at public corporations to retire in their late 50s on 90 per cent of their final salary). Average pensions fell by more than 20 per cent and the retirement age was raised to 65. Civil servants salaries were slashed by 15 per cent and their Christmas and Easter bonuses cut. In total, fiscal saving measures equivalent to 8 per cent of GDP were achieved.

.

Udio (%) poreza u BDP zemalja EU 2000. i 2008.Dr ava Austrija Belgija Bugarska Cipar e ka Danska Estonija Finska Francuska Gr ka Irska Italija Latvija Litva 2000 43,2 45,0 32,5 30,0 33,8 49,4 31,0 47,2 44,1 34,6 31,6 41,8 29,5 30,1 2008 42,8 44,3 33,3 39,2 36,1 48,2 32,2 43,1 42,8 32,6 29,3 42,8 28,9 30,3 Dr ava Luksemburg Ma arska Malta Nizozemska Njema ka Poljska Portugal Rumunjska Slova ka Slovenija panjolska vedska UK EU 27 2000 39,1 39,0 28,2 39,9 41,9 32,6 34,3 30,2 34,1 37,5 33,9 51,8 36,7 40,6 2008 35,6 40,4 34,5 39,1 39,3 34,3 36,7 28,0 29,1 37,3 33,1 47,1 37,3 39,3

Mogu e i potrebne fiskalne prilagodbeZna ajne daljnje prilagodbe s ciljem vra anja duga na odr ivu razinu bit e potrebne, osobito u razvijenim zemljama, u razdoblju koje e se protegnuti iza ovog desetlje a. Izazov je tim ve i jer e na pove anu potro nju utjecati pove ane potrebe zdravstvene za tite. U zemljama kao to je Hrvatska dotani je rizik to mirovinski fondovi ne mogu financirati sve ve i broj korisnika mirovina.

Enormni rast dr avnog duga G 7 do 2015O ekuje se da e dr avni dug u odnosu na BDP zemalja G7 pove ati do 2015. za nevjerojatnih 40 postotnih poena, u odnosu na razine prije krize u 2007. Od toga odnosi se : (a) 20 postotnih poena na pad poreznih prihoda zbog recesije, (b) 8 poena usporavanje rasta u odnosu na kamatne stope (c) 8 poena na fiskalne inicijative usmjerene na "spas banaka" i kreditnih poslova, (d) 4 poena na stvarne diskrecijske poticajne mjere. Ovi iznosi mogu dati dojam da pogor anje fiskalnih izgleda nije toliko rezultat politi kim odlukama, nego slijedi iz mehani kog djelovanja "automatskih stabilizatora" u (jakom) recesijskom razdoblju.

Te ajevi u EU u odnosu na EuroTijekom 2010. valute Rumunjske i Ma arska su deprecirale, a osobito vedska kruna, koja je dosegla BDP prije krize. Deprecijacija u odnosu na Euro pomogla je tim gospodarstvima rje enje krize. Valute Balti kih zemalja, koje su imale te aj vezan za Euro, imale su najsna nij utjecaj na krizu.

Te ajevi u EU u odnosu na Euro

Dr avni dug: Problemi funkcioniranja EMUIzdavanje duga u valuti koja se ne kontrolira:Dr ave lanice izdaju dug u valuti koju ne kontroliraju. Ta je okolnost istovremeno mogu nosti da financijska tr i ta mogu utjecati ili mogu imati pravo da dovedu u ogluhu (kolaps, default) tih zemalja. Dr ave koje nisu lanice EMU imau druge mogu nosti, prije svega da kontroliraju valutu u kojoj izdaju dug. Mo e se jednostavno zaklju iti da financijska tr i ta ne mogu jednostavno dovesti do defaulta dr ave koje izdaju svoj dug u svojoj valuti.

Vi estruki ekvilibrij:

Volatilnost (nestalnog) financijskog tr i ta dovodi do drugog temeljnog problema, vi estruke ravnote e (multiple quilibria), to je piovezano s ispunjenjem tr i nih o ekivanja i mo e biti dobra i lo a. Ako tr i te vjeruje dr avi, kupuje dr avne obveznice i uz ni u kamatu i mali je rizik za default. Ako tr i te ne vjeruje dr avi, investitori e prodavati obveznice, porast e rizik defauta i rasti e kamate. Nastanak lo eg ekvilibrija je prije mogu e kod dr ava koje ne kontroliraju valutu u kojoj izdaju dug.

Problem konkurentnosti:

Zbog rizika defaulta, ve ih kamata, vi e cijene rada, dr ave koje izdaju dug u valuti koju ne kontroliraju odnosno njihove kompanije imaju ni u konkurentnost.

Problemi Europske monetarne unijeMonetarna unija je vi e od jedne valute i jedne centralne banke. Zemlje koje postanu lanice monetarne unije gube vi e od nekog instrumenta ekonomske politike, kao to su kamatna stopa ili te aj. Ulaskom u monetarnu uniju one gube mogu nost da izdaju dug u valuti nad kojom imaju punu kontrolu. Posljedica toga mo e biti gubitak povjerenja investitora koje mo e dr avu dovesti u default, za razliku od dr ave koje mogu izdavati dug u vlastitoj valuti. U ovim potonjim, sredi nja banka uvijek mo e osigurati likvidnost dr avi da se izbjegne default. To mo e kasnije dovesti do inflacije, me utim to je za tita dr ave od defaulta, na koju je mo e prisiliti tr i te. Osim toga, brojne financijske pomo i u eurozoni, ugra ene u ESM, imat e u inak da dr ave budu osjetljivije na tr i ne promjene. Osobito, CAC, " klauzula kolektivnog djelovanja ", koja e utjecati na budu e izdavanje dr avnog duga u eurozoni, to e pove ati nervozu na financijskim tr i tima. Monetarna unija stvara kolektivne probleme.

Mehanizam za preveniranje nove krizeKrizni mehanizam mora ispuniti sljede e preduvjete: Ne bi se trebao mijenjati u prijenosni mehanizam. Trebalo bi poticati u inkoviti cjenovni rizik tr i ta, osiguraju i da kamatni spred sprije i daljnju distorziju me unarodnog toka kapitala. Trebalo bi omogu iti nekoj zemlji pomo da i dalje ispunjava svoju dr avnu odgovornost i da pokrene reforme kojima e se vratiti na odr iv ekonomski put. Trebao bi unaprijed odrediti i ograni iti maksimum gubitka investitora. Krizni mehanizam vrijedi i za obveznice koje imaju CAC. U tranzicijskom razdoblju prije nego novi sustav postane u inkovit, obveznice sa i bez CAC e koegzistirati u promjenjivim iznosima. Problem je kako djelovati kod mogu e insolventnosti uklju uju obveznice bez CAC. Collective Action Clauses (CAC) in government bond contracts

ensure that a country can choose a piecemeal approach when trying to find an agreement with its creditors

POLITI KA TRILEMA SVJETSKOG GOSPODARSTVA.

DUBOKA EKONOMSKA INTEGRACIJAZlatna jakna Globalni federalizam

NACIONALNO SAMOODRE ENJE

Bretton-Woods kompromis

POLITIKA MASOVNE DEMOKRACIJE

Povezuju se dva koncepta, a tre i otpada

TRILEMA: MIGRACIJA.

Globalizacija ideja, znanja i komunikacija, Rast ivotnog standarda drugih

Pove anje razlika u dohotku izme u zemalja

Slobodno kretanje ljudi

Povezuju se dva koncepta, a tre i otpada

Monetarna trilema i EMU

Politi ka trilema

Politi ka trilema i EMU

Politi ka trilema i kvaliteta EU demokracije

SVIJET

SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK: BRETTON WOODS SUSTAV (1944 - )1944. godine, u Bretton Woodsu utemeljen svjetski ekonomski poredak: osnovani su MMF (Me unarodni monetarni fond) i Svjetska banka; Sustav trojne trgovine: (1) SAD su s konvertibilnim sustavom ostvarivale ogroman profit sa zemljama u razvoju, (2) taj je profit odnosno suficit distribuiran u Europu (obnova) i bio je tr i te za SAD i (3) To je istovremeno omogu ivalo drugim razvijenim nacijama da kupuju proizvode iz Tre eg svijeta, koje je ja alo ulogu SAD-a kao jamca stabilnosti. Bretton Woodsa je do ao u krizu i napu ten 1971. Bretton Woods II, je sustav gdje vi e nema konvertibilnosti dolara u zlato, ve te aj fluktuira odnosno pliva, a dolar je svjetska rezervna valuta; Od 1976. valute fluktuiraju - te aj nije vi e glavna metoda kojom dr ave upravljaju svoju monetarnu politiku; Bretton Woods II je u krizi: (1) dolar vi e nje svjetska rezervna valuta, (2) SAD sa svojim deficitima je prepreka primjene sustava i (3) BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) ne dopu taju SAD-u i drugim razvijenim povoljnije pozicije Bretton Woods II na ivotu odr avaju BRIC (i zemlje izvoznice nafte), koje dr e 5.000 mlrd $ deviznih rezervi (samo Kina 2.400) i najve i su vjerovnici SAD-ovog duga, ali ujedno postoji rizik inflacije Bretton Woods III (?) Kina (uz potporu ostalih iz BRIC) (1) predla e druk ije odnosu u MMF-a, (2) napu tanje dolara i /primjena SDR-a/ i (3) i nove odnose u svjetskim financijama. To je zahtjev za novim svjetskim ekonomskim poretkom

Uzroci svjetske/svjetske krize(1) Neoliberalizam kao ekonomska misao nije uspio u svijetu; (2) Bretton-Woods je u kolapsu; (3) John Maynard Keynesovo mi ljenje potisnuto; (4) Prekomjerna akumulacija u skladu s mi ljenjima Marxa; (5) Rast i neadekvatan utjecaj financijskog kapitala razvijenih gospodarstava; (6) Fer vrijednost ra unovodstva, velike transakcije, securitization, novi financijski instrumenati (derivati, primjerice, Credit Default Swap, CDS); (7) Novi globalni odnosi kao posljedica rasta novih gospodarskih sila Kine i Indije; (8) Du ni ka kriza najnaprednijih zemalja; (9) Nedovoljan uva avanje klasi ne misli (Adama Smitha) i neo-klasi nih mislilaca; (10) Neuva avenje evolucije globalnih dru tvenih promjena.

Kompleksnost krize1. Velike promjene u politi koj ekonomiji nakon 1980. 2. Realna kamatna stopa i pla e imali su trend prema dolje nakon ciklusa 1980tih; profitna stopa dobiti i zadu ivanje doma instva imali su trend prema gore. Takva kretanja ne mogu dugo opstati. 3. Stopa duga ku anstava prema dohotku se udvostru ila. 4. Cjenovni bum kapitala od ranih 1980-ih do kasnih 1990-ih, nakon toga negativan realni prihod kapitala. Cjenovni boom ku a/stanova, vrh dosegnut sredinom 2000-tih. 5. Napuhavanje cijena imovine dopu ta ku anstvima odr avanje potro nje ak i uz rast nejednakosti. 6. "Twin" di e zadu ivanje ku anstva i smanje vanjskotrgovinski suficit. Ben Bernanke tvrdi da je to rezulta globalne zasi enosti " tednje " u dobro funkcioniranim tr i tima; drugi vide politiku prilago ivanje izme u SAD i Kine u podr ci precijenjenom Renminbiju. 7. Pad realnih kamatnih stope zamijenjen napuhavanjem. 8. "Light touch" regulacija je vjerojatno jo va nija kao uzrok (SAD vs Kanada). To je osnova nastanku teorije high-tech financija. 9. Kejnzijansku makroekonomiku je zamijenio Sayov zakon u o ima ekonomske struke; financijska teoriji je cvjetala.

Prosje ne godi nje stope rasta BDP (PPP, EKS) 1981 2010 odabranih zemalja10,00 9,00 8,00 7,00 6,00 Prosje na godi nja 5,00 stopa rasta (%) 4,00 3,00 1,95 2,00 1,00 0,00 Zap. Europa Japan Brazil SAD Turska Indija Kina 1,96 2,56 2,76 4,27 6,27 8,71

The Economist, May 5, 2011

Financijska tr i taFinancijska kriza uzrokovala je pad svih glavnih burzi svijeta za oko 50% u odnosu na najvi e vrijednosti 2007. godine. Pad je bio po etkom 2009., a tr i ta su se oporavljala razli ito. Oporavak je ostvaren 2010. u SAD i UK, dok su u Japanu i EU obilje ja stagnacije.

Financijska tr i ta 2001 - 2010

________EU __________UK __________US __________Japan

Grafikon: Dr avni dug G7 1950 2010 (D/BDP%)

Grafikon: Dr avni dug SAD-a 1950 2010 (D/BDP%)

IGRE I IGRE SA ZADU IVANJEMRelativno visoki dug (D/BDP) je jednostavan na in za visoke stope povrata - dok ide dobro. Me utim, kada u sustavu endogenog primarnog novca, ne postoje kvantitativna ograni enja likvidnosti da bi se hranio sustav, neko vrijeme e biti dosta dobro. Podcjenjivanje rizika dovodi institucije do pove anja zadu ivanja. Me utim, i oni koji ne podcjenjuju rizik ubrzo e uvidjeti da konkurentski pritisak ote ava korak za lakom zaradom. Oni koji ne sudjeluju izgube. Kada ve ina financijskih institucija igra ovu igru, mar e povrata izme u imovine koju investiraju i obveza, e se smanjiti. Igra i se mogu prilagoditi na ovu prijetnju: (1) daljnjim pove anjem zadu ivanja. (2) okretanjem na rizi nije vrste imovine koje obe avaju ve e prihoda ili (3) izdavanjem obveze na kra i rok s manjim pla anjem. Tako je posljednji boom zavr io s povijesno relativno visokim dugom, povijesno niskom rizikom premije, velikim obujmom imovine koja e uskoro biti ozna ena kao toksi na, a oko milijardu dolara je financirano u prekono nom repo tr i tu.

Mogu nost pro irenja rizika suverenosti na globalnu kreditnu krizuKriza je dovela do pogor anja trajektorija zadu enosti i o trog pove anja rizika suverenosti. Tr i ta sve manje podr avaju rast zadu enosti, koje utje e na bilance banaka i dr ave, a javlja se i problem likvidnosti kao dio politike izlaza, to sveukunpo stvara novi rizik financijske stabilnosti. Na po etku je rizik premije dr avnog kredita znatno pove an u velikim gospodarstvima zbog krize. U posljednje vrijeme spread se pove ao u nekim visoko zadu enim gospodarstvima uz pove anu ranjivost, budu i da dugoro na solventnost dr ave nepovoljno utje e na financiranje dr eve, osobito s me unarodnih tr i ta. Naknadni prijenos rizika suverenosti na lokalne bankovne sustave i povratno putem realn ekonomije prijeti da e potkopati globalnu financijsku stabilnost.

Ukupni dugUK France Germany Italy Spain Swiss US Canada Japan S Korea Brasil Russia China India

OVERALL DEBT % GDP 466 322 286 315 366 314 296 259 471 332 142 71 158 129

Novi globalni odnosi 2000 - 2010Svjetske devizne rezerve Kineski rast i njegove Komponente Vi ak na teku em ra unu Kine Novac (M2) Kine

SAD investiraju iz inozemne tednje i pove avaju svoj dugKlju ni izvor disharmonije u globalnom gospodarstvu je SAD-ovo inozemno zadu ivanje i slabljenje konkurentnosti. Jedno i drugo je veoma lo e: 1. Ove politike SAD-a su rezultirale velikim distorzijama u globalnim tokovima kapitala i trgovine. Na primjer, SAD uvelike tro e svjetsku tednju (SAD ne investiraju, ve tro e), a paradoks je da najsiroma niji narodi financiraju potro nju najbogatijih. Sada nji pad ekonomskih aktivnosti svijeta ozna uje prosja enje dugo predvi eno "re-balansiranje" u globalnoj ekonomiji, gdje ti paradoksi nestaju i vra a se svijet u normalne okvire. Globalna dominacija SAD ovisi o masivnom zadu ivanja uz niske kamate od malog broja vlada, ve inom iz Azije i izvoznika nafte, bez razmi ljanja kako ili kada SAD e otpla ivati te zajmove.

2.

3.

Realni te aj glavnih valuta svijeta 2001 - 2010

Pre-Crisis Orthodoxy: Inflation Targeting (IT)

Post-Crisis: This Way ?

Or That Way?

Pre-crisis: IT in Emerging Market Countries

Post-Crisis: A More Explicit Approach?

Snaga pameti: Kina i IndijaBrainpower je relativno jeftin i obilan: u Kini vi e od 5 milijuna ljudi svake godine diplomira, a u Indiji oko 3 mln, etiri puta odnosno tri puta vi e u odnosu na prije deset godina. Do sada se mislilo da globalizacijom upravlja Zapad - iz New York, Londona i Pariza, te da zapadni potro a i imaju najvi e koristi. To se mijenja brzo. Najja i na tr i tui, kao to su ArcelorMittal u eliku (Indija) i Cemex u cementu (Meksiko) gutaju poduze a sa Zapada. Pametni kao to su Infosys i Wipro preuzimaju urede. Potro a i u BRIC zemljama br e postaju bogatiji od onih na Zapadu. U nekim slu ajevima tradicionalnom globalnog opskrbnog lanca je ak i ukidaju se: Embraer kupuje mnoge dijelova na Zapadu, a montira u Brazilu.

Rast growth croissance Wachstum Kina, Indija ... imaju najspektakularniji rast u povijesti. Njihov udio u globalnom BDP-u, PPP, pove ao s 36% (1980) na 45% u 2008., a 51% u 2014. S druge strane njihova potro nja raste, sada je 34% SAD-a, na primjer, je 27%. Mittal je 1990 bio nepoznat proizvo a elika (Indonezija), a danas, ArcelorMittal je najve i svjetski proizvo a elika. Lenovo, koji nije postojao do 1990, kupio je IBM-ov posao PC-a prije pet godina i sada je etvrti na svijetu, iza Hewlett-Packard i Dell. Breweries (ju na Afrika) u 1990. bio je lokalni pivski proizvo a , a danas je jedna od tri najve e svjetske kompanije u proizvodnji piva.

Kina, Indija... 4 razloga za brzi rast1. Tr i ta za korporativnu kontrolu i za vi e menad erske talente su mnogo vi e raspolo ive nego prije 20 godina. Veliki japanski i ju nokorejski divovi rasli su organski, dok su ova tr i ta rasla na M&A. Oni imaju pristup visoko razvijenim tr i tima kapitala, privatnih i javnih, te vojsci iskusnih investicijskih bankara i konzultanata. Zlatna groznica nastavlja: 2010 su ve izra ene dvije mega-ponude od strane indijskih divova: Bharti Airtel je za Zain i Reliance za LyondellBasell. Veli inom tr i ta u razvoju. Japanski izvoz je podr avan samo s motora, naime automobila i elektronike. Nasuprot tome, stroj ovog za izvoz imamotor u gotovo svakoj industriji. ArcelorMittal je najve i svjetski proizvo a elika. Infosys i TCS su me u najve ih svjetskih IT tvrtki. Haier je etvrti po veli ini proizvo a ku anskih aparata. ZTE, koji je zapo eo inozemno poslovanje tek 1997, vjerojatno e postati jedan od pet najve ih svjetskih proizvo a a dr a a za mobilni telefon. Prije samo deset godina niti jedne kompanije iz ovog dijela nije bil svjetske klase. Danas su takve tvrtke svjetski lideri me u 25 velikih (Boston Consulting Group).

3.

2.

4.

O ekuje se velikinaglasak na volumenu. Ove kaompanije su opsjednute u pronala enje novih tr i ta radi stjecanja profita. Indijski i kineski kompanije mobilne telefonije stje u 8 -10 mln novih pretplatnika mjese no za posljednjih nekoliko godina. Giganti kao to su Infosys i ZTE rastu vi e od 40% godi nje. Najbolje kompanije Zapada shvatile su potencijal tr i ta u razvoju. Henry Ford II, koji je vodio kompaniju Ford Motor desetlje ima nakon Drugog svjetskog rata, nastavio je i u 1980 odbacivati japanske automobile kao "one male shitboxes posrane kutije". Danas je obrnuto, kompanije sa Zapada sada su u potrazi na ovim tr i tima, kao izvora inovativnosti i rasta. Cisco o ekuje 20% svojih najboljih ljudi da rade u "Cisco East" centar u budu nosti. Britanski Prudential, financijsko-uslu na kompanija, nedavno je ponudila 35,5 milijarda dolara za azijsku imovinu u American International Group. Ako se realizira, kompanija e zara ivati vi e od polovice ukupne dobiti iz

ZAKLJU AK: THE POINT OF NO RETURNMuzika: Point of No Return (balet), Juan Maria Solare Point of No Return (band), iz Brazila Point of No Return (Frank Sinatra, album, 1962) Point of No Return (Shareefa album, 2006) "Point of No Return" (Expos1987, pjesma ) "Point of No Return" (Nu Shooz, pjesma. 1986) "The Point of No Return" (pjesma, Andrew Lloyd Webber's 1986 mjuzikl The Phantom of the Opera) "Point of No Return", 1996, singl, Emjay "Point of No Return", pjesma, Immortal Technique's Revolutionary Vol. 2 "Point of No Return", 1996 single, Centory, "Point of No Return", pjesma, Duran Duran, 2004 album Astronaut, Film, televizija, film i serije: Point of No Return (film), ameri ka adaptacija frenc.filma Nikita Point of No Return (ples), 1951-1952 Broadway, Henry Fonda Point of No Return (TV serija), Hong Kong "Point of No Return" (Babylon 5), televizijski show "Point of No Return" (Stargate SG-1), an epizoda, "Point of No Return" (That's So Raven episode), epizoda, Literatura: Point of No Return (Marquand), novela, John P. Marquand (1949)

.

ZAKLJU AK

HRVATSKADefiniranje uzroka krize Rje avanje uzroka Nova paradigma razvojne i ekonomske politike Anticipiranje budu ih doga anja uklju uju i odnose i kretanja u regiji i Europi

Europska unijaDefiniranje uzroka krize Rje enje politi kih i ekonomskih odnosa EU s postoje im sustavom i odnosima ne mo e biti odr iva u odnosu na razvoj gospodarstva u svijetu, konkurentnost kompanija i proizvoda i budu e uloge fiskalne i monetarne politike S otklanjenjem glavnih prepreka EU ima velike predispozicije razvoja u budu em odnosno globalnom svijetu

SvijetPogre na je sintagma Svjetska kriza Dr ave i gospodarstva koje predvodi Kina, sve vi e dominiraju globalnim ekonomskim odnosima, a pitanje je vremena kada e Kina postati prva gospodarska sila svijeta. To e promijeniti ukupnu sliku svijeta i dovesti do novog svjetskog ekonomskog poretka. Slijedom ekonomskih dolaze politi ke i druge promjene, koje e obilje iti sljede e desetlje e.