dragi čitaoci, -...

32
BEOGRAD #4 OD 28. JANUARA DO 10. FEBRUARA WWW.CITYMAGAZINE.RS EKO PLASTIČNE KESE - STATUSNI SIMBOL I EKOLOŠKI PROBLEM DOGAĐAJI BRAND FAIR PRIKAZI NAJNOVIJIH FILMOVA, KNJIGA, POZORIŠNIH PREDSTAVA, MUZIČKIH IZDANJA Guitar Art Decenija gitarskog festivala

Upload: vongoc

Post on 30-Apr-2018

237 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Page 1: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

B E O G R A D#4 OD 28. jAnuARA DO 10. fEBRuARA

www.citymAGAzinE.Rs

EKOPLAstiČnE KEsE - stAtusni simBOL i EKOLOŠKi PROBLEm

DOGAĐAjiBRAnD fAiR

PRiKAzi nAjnOVijiH fiLmOVA, KnjiGA, POzORiŠniH PREDstAVA, muziČKiH izDAnjA

Guitar Art

Decenijagitarskog festivala

Page 2: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME.indd 35CITY_REKLAME.indd 35 12/26/2008 10:17:46 AM12/26/2008 10:17:46 AM

Page 3: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

UVODNA REČ • 03

Foto

: Len

a Neš

Foto

: City

Mag

azine

Foto

: City

Mag

azine

Dragi čitaoci, obro došli u 2009. godinu, u koju smo svi ušli sa velikim strepnjama i gomilom loših vesti i prognoza. Ako je sudeći

po ekonomskim pokazateljima, pred nama je godina koja neće biti nimalo laka ni bezbrižna. Što bi neki rekli – čeka nas oskudacija (smešna reč za ozbiljnu situaciju). Kad je takvo stanje, ne preostaje nam ništa drugo nego da radimo još više i još napornije kako bi ublažili neželjene efekte. Nikako se ne smemo prepustiti pesimizmu i letargiji. Preživeli smo i gore, proći će i ovo. Na tokove i rasplet svetske finansijske krize svakako ne možete da utičete, ali na svoj mikrosvet i neposredno okruženje i te kako možete. Novac nije sve. Nije ni pola. Ima mnogo stvari kojima možete da ulepšate i obogatite svoj život, a koje su potpuno besplatne. Evo na primer, City Magazine. I to dva puta nedeljno, na više od dve stotine lokacija širom Beogarada i na ne-koliko najfrekventnijih lokacija u Novom Sadu. Sigurno ćete naći nešto zanimljivo da pročitate, da saznate nešto novo i korisno. A reći ću vam šta je još besplatno, a lepo je. Besplatno je poneti od kuće platneni ceger i ne trošiti nenormalne

količine plastičnih kesa i time stvarati veliki ekološki problem i teret generacijama koje dolaze. Besplatno je dati krv, pomoći drugome. Besplatno je biti dobar i fin. Pre neki dan sam prisustvovala sceni gde su dvoje ljudi koji su sedeli u kafiću u centru grada i gledali kroz

izlog kako prolaznici masovno padaju okliznuvši se na zaleđenu baricu od klime (što su konobari intenzivno ignorisali), izašli iz lokala, otišli od prodavnice na uglu, kupili kutiju soli i posuli je po ledu. Dakle, za 23 dinara, koliko košta kilo soli, sprečili su na desetine padova. Učiniti dobro delo nikad nije skupo. Zatim, besplatno je otići u šetnju (iako je hladno vreme, što da ne? ) ili pozvati prijatelje na partiju jamba ili Monopola i druženje do jutra. Osim toga, ima toliko izložbi, projekcija i drugih kulturnih sadržaja koji se nude u našem gradu, a na koje je ulaz slobodan. Takođe, tu je i sajt www.citymagazine.rs na kom možete učestvovati u nagradnim igrama i osvojiti ulaznice za razne događaje, knjige, diskove...Ima toliko toga, nama je improvizacija i pravljenje nečega

ni od čega u genetskom kodu. Takvi smo. I zato ne očajavajte. Glavu gore i vidimo se za dve nedelje. M.M.

2 Marija MiLosavLjević Glavna i odgovorna urednica

D

1_ jasmina Dimitrijević, direktorka ToB-a2_ Feng šui - umetnost stanovanja3_ Mislite zeleno - ograničimo upotrebu

plastičnih kesa

28/01/09 CiTY MaGaZiNe

1_ 3_

2_

Page 4: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME.indd 35CITY_REKLAME.indd 35 12/26/2008 10:32:54 AM12/26/2008 10:32:54 AM

Page 5: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

KULTURNA DEŠAVANJA 16 • DOGAĐAJI Brand Fair

17 • TV KRITIKANovogodišnja papazjanija

18 • FILMRecenzije

19 • DVD&KNJIGEPreporuka za gledanje i čitanje

20 • ARTAlternative film/video 2008

21 • POZORIŠTE Predstave

22 • KONCERTIKoncertna dešavanja

23 • MUZIKAŠta slušati?

24 • GUITAR ART FESTIVAL Program festivala

CITy MAGAZINE OD 28. JANUARA DO 10. FEbRUARA SADRžAJ • 05

PULS GRADA 26 • ENTERIJERFeng šui

27 • SLObODNO VREMESvi marš na led!

28 • GASTRORestorani

29 • CLUbbINGKlupska dešavanja

Naslovna strana : foto : GAF • Izdavač : City Magazine Roularta d.o.o. • Adresa redakcije : Kapetan Mišina 8, 11000 Beograd - [email protected] • Direktor : Ivan Bevc - [email protected] • Glavna i odgovorna urednica :Marija Milosavljević - [email protected] • Key Account Manager : Nataša Došen - [email protected] • Sales Manager : Danijela Lalić - [email protected] • Dizajn i prelom : Strawberry I&S, Beograd- www.strawberry.rs - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici : Aleksandar S. Janković, Anica Tucakov, Miloš Đukelić, Marko Herman, Jelena Glušac, Lara Marinković, Ivan Jovanović, Jelena Stojković, Maja Petrović, Nataša Janković, Miroslav Pavlović, Olgica Ilić, Ivana Krstić, Ivana Živkov, Ana Pavlović, Dejan Lakić, Ljubinka Tomić, Patrick Gray, Slobodan Avramović, Bojan Cvejić, Aleksandra Sekulović, Tanja Gluvaković • Foto : Bogdan Pedović, Lena Nešić • Lektura i korektura : Lidija Mandić • Distribucija : Peđa Kresojević - [email protected] • Asistent za finansije i prodaju : Andrea Andrijašević - [email protected] • Tiraž : 60.000 primeraka • Štampa : Roularta media Group NV, Meiboomlaan 33, B-8800 Roeselare, Belgium • Izdavač ne odgovara za sadržinu objavljenih oglasa

IMATE INFORMACIJU KOJU žELITE DA ObJAVIMO?žELITE DA NAJAVITE VAŠE DOGAĐAJE NA STRANICAMA CITy MAGAZINA?PIŠITE NAM NA [email protected]ч!

Foto : GAF

B E O G R A D#4 OD 28. jAnuARA DO 10. fEBRuARA

www.citymAGAzinE.Rs

EKOPLAstiČnE KEsE - stAtusni simBOL i EKOLOŠKi PROBLEm

DOGAĐAjiBRAnD fAiR

PRiKAzi nAjnOVijiH fiLmOVA, KnjiGA, POzORiŠniH PREDstAVA, muziČKiH izDAnjA

Guitar Art

Decenijagitarskog festivala

Guitar Art Festival, Sting

U VAZDUHU7 • ZAPPING Noviteti

8 • EKOAh, te kese!

10 • URbAN FLASHGradske vesti

13 • SHOPPING Ski moda

14 • INTERVJUJasmina Dimitrijević

15 • HI-TECHNovi proizvodi

CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, beograd79CITy magazine/ glavna i odgovornaurednica Marija Milosavljević. - beograd (Kapetan Mišina 8) :City Magazine Roularta, 2008 - .- 30 cmDvonedeljnoISSN 1820 – 9556 = City magazineCOBISS.SR – ID 152269580

CITy MAGAZINEU POKRETU:

Page 6: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

06 • AGENDAPredstavljamo vam događaje i datume koje bi trebalo da upišete u svoj planer

2 TEKST : CITY MAGAZINe

28/01/09 CITY MAGAZINe

6&14/2. koncert

LegendeU Velikoj dvorani Sava Centra grupa Legende će na radost svoje verne publike, kako to već godinama čini, svojim tradicionalnim nastupima najaviti uspešnu muzičku sezonu. Biće to prilika da se mnogobrojni obožavaoci podsete brojnih hitova ove grupe koja već dugi niz godina neguje prepoznatljiv stil. •

petak

4/2.koncert

Australian Pink FloydOvaj bend osnovan je pre više od 20 go-dina, tokom kojih su imali uspešnu karijeru i više nego zapažene nastupe. Iako su osnovani kao tribute bendu Pink Floyd, svi se slažu da na trenutke zvuče čak i bolje od originala. O njihovom kvalitetu svedoče i pohvale od članova Floyda, a svi koji žele da se uvere u to pozvani su u Sava Centar gde će se u Velikoj dvorani održati ovaj nesvakidašnji šou. •

sreda

7-14/2.festival

Guitar ArtPopularni gitarski festival ove godine slavi jubilarno deseto izdanje, a tokom prethodne decenije može se pohvaliti činjenicom da je beogradskoj publici predstavio neka od najvećih domaćih i svetskih umetnika i da je upravo zahvaljujući GAF-u veliki broj mladih talentovanih muzičara steklo afir-maciju. Danas je to ugledna stručna ma-nifestacija koja okuplja klasične i gitariste svih profila, od učenika do vodećih svetskih imena. Zvezde ovogodišnjeg GAF-a su Enio Morikone, Sting, Edin Karamazov, Vicente Amigo i Vlatko Stefanovski, ali će pored njih nastupiti i mnogi drugi. Lokacije na kojima će se održati nastupi ovih muzičara su Velika sala Kolarčeve zadužbine, Velika sala Sava centra i Beogradska arena.Uvertirni program traje od 30. januara do 6. februara, a tokom trajanja festivala biće organizovan veliki broj pratećih događaja. Detaljne informacije o programu Festivala potražite na stranama 24 i 25. •

subota - subota

9/2. koncert

SepulturaBrazilski kultni metal bend ponovo svira u Beogradu. Ove godine momci iz benda obeležavaju 25 turbulentnih godina vrlo uspešne i plodne karijere, a koncert je u stvari promocija novog albuma A-lex. To znači da će se osim starih, omiljenih stvari čuti i neke nove pesme sa poslednjeg izdanja. Mesto dešavanja je SKC, a fanovi koji se 9. februara pojave na koncertu sigurno znaju šta mogu da očekuju od ovih muzičkih velikana. •

ponedeljak

10/2. koncert

Iron MaidenIron Maiden ponovo dolaze u Beograd da domaćoj publici pokažu šta su naučili od poslednjeg gostovanja osamdesetih na Sajmu. Ovaj bend je u Srbiji uvek bio vrlo popularan, pa se koncert održava u Areni, dovoljno velikoj da primi sve fanove. Kuriozitet ovog nastupa je činjenica da je Beograd jedina Evropska stanica na ovoj turneji, a povod za turneju je nedavno izdata kompilacija Somewhere Back in Time. •

utorak

12-14/2.sajam

Brand Fair Za sve one koji žele da dublje proniknu u filozofiju stvaranja brendova, informacija da će sredinom februara na Beogradskom sajmu u Hali 2 biti održana manifestacija Brand Fair u čijem središtu je upravo brend – njegovo stvaranje, oblikovanje, pozicioniranje, komunikacija između brenda i potrošača i još mnogo toga. Od 11. do 13. februara u Centru Sava biće organizovana konferencija u okviru koje će biti brojna predavanja čiji je brend zajednički imenitelj, a najveće ime ovogodišnje konferencije je tvorac kampanje za Nike – Just do it Skot Bedberi. Više na strani 16. •

četvrtak - subota

Page 7: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

Pušenje je loša navika i oblik zavis-nosti, a ako želite da učinite nešto za svoje zdravlje i ostavite cigarete treba da znate da u Beogradu postoji I Quit Smoking Centar gde se primenjuje vodeća svetska me-toda borbe protiv pušenja. Reč je o međunarodnoj franšiznoj mreži koja koristi dokazanu, brzu i bez-

bolnu metodu koja pomaže kod prestanka pušenja. Čak 90 posto tretiranih pušača su uspešno osta-vili cigarete koristeći ovu metodu koja pruža šestomesečnu garanciju baziranu na punom učešću pušača u programu.IQS Metoda je rezultat dugogodišnjih naučnih istraživanja, a primen-

juje bezbolnu elektrostimulaciju refleksnih tačaka na spoljnoj strani ušne školjke. Tretman je potpuno prirodan i bezbolan, traje oko 1 sat, i izvodi ga kvalifikovani terapeut uz pomoć R.I.S.E. uređaja (Reflection Instrument Scanning Electro-pulse). Svaki tretman je personalizovan s obzirom da su i navike svakog pušača različite. Neka od trenutnih poboljšanja po odvikavanju od pušenja IQS Metodom su olakšano disanje, izoštravanje čula mirisa i ukusa, vraćanje prirodne boje tena, povećanje energije... Ova me-toda bukvalno briše potrebu za pušenjem, istovremeno ublažavajući stres. Sem toga, pomaže da se kontroliše apetit tokom faze od-vikavanja, tako da se ne dobija u težini. Nakon terapije IQS Centar nudi šestomesečnu podršku i ako su potrebne dostupne su i dodatne besplatne pomoćne terapije tokom narednih šest meseci, pod uslovima navedenim u pisanoj garanciji koja se daje na završetku terapije.Majke Jevrosime 34011/32-47-804 www.iqsserbia.com� •

zdravlje_

Bez duvanskog dima

Kolač od malina i badema in-ternacionalnog lanca kafeterija „Costa Coffee“ proglašen je za najbolji kolač u 2008. godini pa mu je dodeljena Quality Food nagrada. Sudije su ocenile kolač kao „odličan, sočan kolač sa dosta maline”. Inače, Q nagrada

prestižno je priznanje poznato po tome što prepoznaje izvrstan ukus prozvoda za jelo i piće, pravi razliku između istančanih nijansi ukusa, tekstura i aroma. U kon-kurenciji su učestvovali još mnogi poznati brendovi kao što su M&S, Waitrose, Tesco i Pret.

Hrana je esencijalni deo „Costi-nog“ poslovanja i zato se stalno proverava, testira i istražuje kako bi lepeza ponude uvek zado-voljila ukus potrošača i pružila im baš ono što žele. Kolač od malina i badema lanisran je u aprilu 2007. godine i ubrzo je postao jedan od najprodavanijih proizvoda u kafeterijama. Ima bogatu donju koru napravljenu od putera i badema. Fil se sastoji od bogatog džema od malina sa sočnim, specijalnim dodatkom badema, na vrhu je posut mali-novim džemom kome je dodat badem isečen na tanke listiće, zapečen u rerni dok ne dobije zlatnobraon boju. „Costa“ će u januaru 2009. godine sa ponosom istaći reči „pobednički i nagrađen” na etiketi kolača. •

Velike novogodišnje rasprodaje i mnoštvo raznovrsnih aktivnosti učinili su Delta City omiljenom destinacijom za kupovinu i zabavu. Prve raspro-daje počele su već početkom decem-bra i, na radost svih kupoholičara, trajaće do početka februara. Praznično raspoloženje, veliki izbor radnji i brendova, kao i praznični popusti učinili su da prosečna dnevna posećenost bude čak i 40.000 pose-

tilaca, što je samo još jedna potvrda da je baš Delta City pravo mesto za susrete, kupovinu, druženje, uživanje i zabavu, kako za vreme praznika, tako i tokom cele godine. Uspeh poslovanja Delta Cityja pokazuje i činjenica da je ovaj tržni centar u proteklih godinu dana posetilo više od 12 miliona posetilaca.Jurija Gagarina 16

Kompanija Perin bavi se projek-tovanjem i izradom nameštaja, opremanjem poslovnih prostora i stambenih objekata, kao i uvozom i prodajom pločastih drvenih materijala i okova za nameštaj. Iz kreativne ra-dionice ove kompanije izlazi nameštaj koji je jednostavan i funkcionalan, ali koji se odlikuje inovativnim dizajnom

koji oslikava savremene tendencije uređenja enterijera. Ove sezone Perin je predstavio novo inovativno rešenje kreveta. U pitanju je beli krevet od medi-japana sa noćnim stočićima koji zahvaljujući točkićima na kojima su postavljeni klize po krevetu i sa pokretnom pločom od pleksiglasa koja omogućava da se u krevetu koristi laptop, da se odloži knjiga i slično. Originalnost ovom komadu nameštaja daje i polica koja se može postaviti iznad kreveta ili na samom krevetu, a koja je opremljena led dio-dama koje daju svetlost različitih boja.www.perin1.com� •

nagrada_

Najbolji kolači

akcija_

Jaffin vremeplov

šoping_

I dalje popusti

nameštaj_

Inovativni dizajn

Skoro četiri decenije Jaffa keks je najomiljeniji slatkiš cele bivše Jugoslavije. Starije generacije Jaffa je pratila na velikim odmorima u školi, kroz maturu, preko fakulteta, sve do korpe u supermarketu u koju je stavljaju njihova deca, novi klinci koji iznova otkrivaju nepo-novljivost Jaffe. Ovog februara, na Brand Fairu na beogradskom Sajmu, Jaffa će zavrteti vremeplov, i “prošetaće” posetioce kroz sve četiri decenije svog postojanja. U svakoj

dekadi Jaffinog vremeplova, moći ćete da osetite autentičnost nekog davnog vremena, ali i da probate Jaffu, čiji su kvalitet i ukus svih ovih godina ostali nepromenjeni. Sva tri dana Sajma brendova posetioce očekuje interaktivno putovanje kroz vreme, a poslednjeg dana, 14.februara, i posebna romantična iznenađenja. Jaffin vremeplov biće lansiran 12. februara u 13h na Beogradskom Sajmu.� •

u vazduhu zapping • 7

Page 8: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

ošava ne prečišćava samo vazduh Beograda, ona je i glavni krivac što su nam stabla i usred zime bogato okićena „plodovima“

raznobojnih plastičnih kesa. Sličan apokaliptični ulični prizor je svojevremeno u Njujorškoj galeriji savremene umetnosti okarakterisan kao „umetnička instalacija“, ali u svim ostalim slučajevima plastična kesa, ma gde se nalazila, danas je veliki svetski ekološki hendikep.Već posle prve jutarnje kafe dan nam počinje, naravno, odlaskom na posao. I dok zaključavamo vrata stana jedva da smo svesni da u drugoj ruci rutinski držimo prepunu plastičnu kesu (često i nekoliko njih) - poneli smo đubre da ga usput bacimo. Zatim svraćamo u pekaru po burek i hleb koje nam takođe stavljaju u plastičnu kesu. Da ne govorimo o „ozbiljnijem“ snabdevanju u aktuelnim hipermarketima i šoping molovima. A koliko do onomad su nam šećer i brašno stavljali u ceger (u manjim mestima se do pre koju godinu svaka stvar pojedinačno uvijala u papir) koji sami ponesemo od kuće, a na pijacama ko nije poneo torbu paradajz i luk je nosio tako što od novine napravi fišek, pa kol’ko stane. Nekada smo se, dok se nisu pojavile kod nas, lepo i maštovito dizajniranim plastičnim kesama snabdevali uglavnom u Italiji. One su bile i statusni simbol, odnosno dokaz da smo tamo bili u sezonskoj kupovini, čuvali smo ih mesecima i koristili čak i prilikom šetnji gradom.

Sumorna statistika Istraživanja govore da se danas samo u Srbiji godišnje odbaci oko milijardu i po plastičnih kesa, a koriste se od dvadesetak minuta do najviše nekoliko dana. Ono što je poražavajuće jeste da je za njihovu razgradnju, budući

kesu u slobodnom letu telefonom» sa ciljem skupljanja materijala za dokumentarni film o plastičnim kesama u Srbiji i problemima otpada oko nas. Konkurs je otvoren do septembra, a cilj je uključivanje građana u kreativni deo video projekta Stop plastičnim kesama u Srbiji.

„Zeleni“ šoping Ali ko o problemima koje kese izazivaju razmišlja kad krene u šoping! Zato je na državnom planu veliki broj zemalja razvijenog sveta odlučio da kaže „ne“ plastičnoj treger kesi. Iskustvo Irske govori da je od kad je, pre sedam godina, utvrdila porez na plastične kese njihova potrošnja opala za čak 90 odsto. Najsvežiji primer borbe protiv kesa stiže iz Kine u kojoj su od prošle godine zabranjene „čuvene“ tanke plastične kese, Korzika ih je izbacila iz supermarketa još krajem 1999. godine, a San Francisko je to uradio nedavno, dok će se u Francuskoj i Italiji koristiti samo do 2010. godine. Gradove bez plastičnih kesa ima Australija i neke od indijskih pokrajina u kojima su zabranjene, jer su zagušivale gradsku kanalizaciju za vreme

U Beogradu pri JKP Gradska čistoća za sada postoje tri reciklažna dvorišta u kojima se prikuplja plastična ambalaža za reciklažu, a u okviru pilot projekta započetog pre nešto više od godinu dana. Mesečno se na ovaj način obradi oko 70 tona plastike. Očekuje se nabavka automatske prese za plastiku uz pomoć koje će biti reciklirano do 500 tona plastičnog otpada. Planira se i otvaranje reciklažnih dvorišta pri svakoj opštini. Problem je što naši sugrađani tek treba da se naviknu na razvrstavanje smeća, dok u drugim zemljama to nije stvar navike već zakonske obaveze.

U Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja kažu da je novi Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu u skupštinskoj proceduri. Ukoliko bude usvojen, Zakon će zahtevati od proizvođača produženu odgovornost za ceo vek trajanja plastične kese. Nadležni tvrde da država ne može da zabrani upotrebu plastike u pakovanju robe, ali bi mogla da stimuliše proizvodnju papirnih kesa. Na našem tržištu za sada jedina kompanija koja nije koristila plastične kese za pakovanje svojih proizvoda jeste MekDonalds, dok su u supermarketima Veropulosa papirne kese na raspolaganju kupcima jednom nedeljno, u okviru kampanje „Živi zdravo“.

Uh, te kese!2 TEKST : Slobodan avramović

ZANIMLJIVE INFORMACIJEO NOVIM TRENDOVIMA MOŽETE PRONAĆI NA NAŠEM SAJTUwww.citymagazine.rs

U VAZDUHU EKO

U VAZDUHU EKO • 9

K

Civilizacijska tekovina, statusni simbol i nezaobilazna nus pojava svakog, pa i najbanalnijeg šopinga – kesa, danas je postala ekološki problem planetarnih razmera

da se prave od izdržljivog polietilena, potrebno čak oko hiljadu godina. Poređenja radi, upotrebljenoj papirnoj maramici potrebno je oko tri meseca da se raspadne u prirodi, žvaki oko pet godina, a limenki piva oko stotinak godina (u zavisnosti od vlažnosti tla). Tako, kažu analitičari, ukupna površina kesa koje se godišnje bace u našoj zemlji mogla bi uspešno da prekrije celu Srbiju. Postali bismo water resistant country.Iako je polietilen otkriven u Engleskoj još 1933. godine, masovnija proizvodnja plastičnih kesa počela je tek sredinom prošlog veka, sa privrednim bumom, uspostavljajući na taj način indirektno životni koncept jednokratne kulture, ali i enormni rast količine nerazgrađenog otpada – prva proizvedena kesa još uvek nije istrunula. Malo „smarajuće“ statistike pokazuje da je situacija u svetu alarmantna - svakog minuta upotrebi se oko milion i po plastičnih kesa, dok svaki stanovnik planete upotrebi u proseku nešto preko 300 kesa godišnje. Prema podacima italijanskog ogranka Greenpeace-a godišnje se u ovoj zemlji proizvede 300 hiljada tona plastičnih kesa, što odgovara količini od više od 400 hiljada tona nafte, osnovne sirovine za proizvodnju polietilena, i emisiji od oko 200 hiljada tona ugljendioksida direktno odgovornog za efekat staklene bašte. Italijani upotrebe svake godine preko četiri milijarde kesa od kojih nastane bar dva miliona tona otpada. Nije ni čudo što deponije đubreta kontroliše mafija. To je postao unosan posao.

On line inicijativaA da svest o štetnosti plastičnih kesa raste na svakom koraku, govori i činjenica da je pokrenuta Inicijativa za potiskivanje plastičnih kesa u Srbiji, koja svoju grupu koja broji oko 5.000 članova ima i na Facebooku. Pokretači ove inicijative organizovali su i akciju «Uhvati

monsunskih kiša. Nemci su se dosetili pa biološki nerazgradive kese odlažu u za to predviđene kontejnere, tope ih i pretvaraju u plastičnu ambalažu i igračke. Čak i mnoge afričke zemlje razmatraju ograničenje u potrošnji kesa. Zagovornici plastičnih kesa, koje su donele prednosti industriji hrane, ističu da njih ne bi trebalo ukinuti, već bi se trebalo baviti njihovim pravilnim odlaganjem, recikliranjem i proizvodnjom od razgradivih materijala. Takođe, i poznati brendovi neguju društvenoodgovorno ponašanje, pa kese (ambalažu) sve više prave od recikliranih materijala – hartije, iako su takve znatno skuplje od plastičnih. Danas je dokaz da ste bili u fancy prodavnici ako iz nje izađete sa perfektno dizajniranom kesom od natron papira sa drškama od kanapa i mašnicama od rogoza. I zato, kad na ulici krišom prepakujete stvari, kupljene u nekoj od radnji Sve za 100, u luksuznu kesu izvikanog brenda (da neprijatelji crknu) koju čuvate za tu priliku, imajte na umu da vam je to ko zna koja po redu plastična kesa tog dana. Ipak ostaje problem kako da vam zaviju burek u kesu od hartije, a da masnoća ne probije ambalažu i izmasti vam sadržaj ranca ili džep. •

28/01/09 CiTY maGaZinE

8 •

Više informacija naantiplasticbags.webs.com, a na ovoj adresi možete potpisati peticiju za donošenje zakona koji će doprineti ograničavanju i zabrani upotrebe plastičnih kesa

Page 9: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

ošava ne prečišćava samo vazduh Beograda, ona je i glavni krivac što su nam stabla i usred zime bogato okićena „plodovima“

raznobojnih plastičnih kesa. Sličan apokaliptični ulični prizor je svojevremeno u Njujorškoj galeriji savremene umetnosti okarakterisan kao „umetnička instalacija“, ali u svim ostalim slučajevima plastična kesa, ma gde se nalazila, danas je veliki svetski ekološki hendikep.Već posle prve jutarnje kafe dan nam počinje, naravno, odlaskom na posao. I dok zaključavamo vrata stana jedva da smo svesni da u drugoj ruci rutinski držimo prepunu plastičnu kesu (često i nekoliko njih) - poneli smo đubre da ga usput bacimo. Zatim svraćamo u pekaru po burek i hleb koje nam takođe stavljaju u plastičnu kesu. Da ne govorimo o „ozbiljnijem“ snabdevanju u aktuelnim hipermarketima i šoping molovima. A koliko do onomad su nam šećer i brašno stavljali u ceger (u manjim mestima se do pre koju godinu svaka stvar pojedinačno uvijala u papir) koji sami ponesemo od kuće, a na pijacama ko nije poneo torbu paradajz i luk je nosio tako što od novine napravi fišek, pa kol’ko stane. Nekada smo se, dok se nisu pojavile kod nas, lepo i maštovito dizajniranim plastičnim kesama snabdevali uglavnom u Italiji. One su bile i statusni simbol, odnosno dokaz da smo tamo bili u sezonskoj kupovini, čuvali smo ih mesecima i koristili čak i prilikom šetnji gradom.

Sumorna statistika Istraživanja govore da se danas samo u Srbiji godišnje odbaci oko milijardu i po plastičnih kesa, a koriste se od dvadesetak minuta do najviše nekoliko dana. Ono što je poražavajuće jeste da je za njihovu razgradnju, budući

kesu u slobodnom letu telefonom» sa ciljem skupljanja materijala za dokumentarni film o plastičnim kesama u Srbiji i problemima otpada oko nas. Konkurs je otvoren do septembra, a cilj je uključivanje građana u kreativni deo video projekta Stop plastičnim kesama u Srbiji.

„Zeleni“ šoping Ali ko o problemima koje kese izazivaju razmišlja kad krene u šoping! Zato je na državnom planu veliki broj zemalja razvijenog sveta odlučio da kaže „ne“ plastičnoj treger kesi. Iskustvo Irske govori da je od kad je, pre sedam godina, utvrdila porez na plastične kese njihova potrošnja opala za čak 90 odsto. Najsvežiji primer borbe protiv kesa stiže iz Kine u kojoj su od prošle godine zabranjene „čuvene“ tanke plastične kese, Korzika ih je izbacila iz supermarketa još krajem 1999. godine, a San Francisko je to uradio nedavno, dok će se u Francuskoj i Italiji koristiti samo do 2010. godine. Gradove bez plastičnih kesa ima Australija i neke od indijskih pokrajina u kojima su zabranjene, jer su zagušivale gradsku kanalizaciju za vreme

U Beogradu pri JKP Gradska čistoća za sada postoje tri reciklažna dvorišta u kojima se prikuplja plastična ambalaža za reciklažu, a u okviru pilot projekta započetog pre nešto više od godinu dana. Mesečno se na ovaj način obradi oko 70 tona plastike. Očekuje se nabavka automatske prese za plastiku uz pomoć koje će biti reciklirano do 500 tona plastičnog otpada. Planira se i otvaranje reciklažnih dvorišta pri svakoj opštini. Problem je što naši sugrađani tek treba da se naviknu na razvrstavanje smeća, dok u drugim zemljama to nije stvar navike već zakonske obaveze.

U Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja kažu da je novi Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu u skupštinskoj proceduri. Ukoliko bude usvojen, Zakon će zahtevati od proizvođača produženu odgovornost za ceo vek trajanja plastične kese. Nadležni tvrde da država ne može da zabrani upotrebu plastike u pakovanju robe, ali bi mogla da stimuliše proizvodnju papirnih kesa. Na našem tržištu za sada jedina kompanija koja nije koristila plastične kese za pakovanje svojih proizvoda jeste MekDonalds, dok su u supermarketima Veropulosa papirne kese na raspolaganju kupcima jednom nedeljno, u okviru kampanje „Živi zdravo“.

Uh, te kese!2 TEKST : Slobodan avramović

ZANIMLJIVE INFORMACIJEO NOVIM TRENDOVIMA MOŽETE PRONAĆI NA NAŠEM SAJTUwww.citymagazine.rs

U VAZDUHU EKO

U VAZDUHU EKO • 9

K

Civilizacijska tekovina, statusni simbol i nezaobilazna nus pojava svakog, pa i najbanalnijeg šopinga – kesa, danas je postala ekološki problem planetarnih razmera

da se prave od izdržljivog polietilena, potrebno čak oko hiljadu godina. Poređenja radi, upotrebljenoj papirnoj maramici potrebno je oko tri meseca da se raspadne u prirodi, žvaki oko pet godina, a limenki piva oko stotinak godina (u zavisnosti od vlažnosti tla). Tako, kažu analitičari, ukupna površina kesa koje se godišnje bace u našoj zemlji mogla bi uspešno da prekrije celu Srbiju. Postali bismo water resistant country.Iako je polietilen otkriven u Engleskoj još 1933. godine, masovnija proizvodnja plastičnih kesa počela je tek sredinom prošlog veka, sa privrednim bumom, uspostavljajući na taj način indirektno životni koncept jednokratne kulture, ali i enormni rast količine nerazgrađenog otpada – prva proizvedena kesa još uvek nije istrunula. Malo „smarajuće“ statistike pokazuje da je situacija u svetu alarmantna - svakog minuta upotrebi se oko milion i po plastičnih kesa, dok svaki stanovnik planete upotrebi u proseku nešto preko 300 kesa godišnje. Prema podacima italijanskog ogranka Greenpeace-a godišnje se u ovoj zemlji proizvede 300 hiljada tona plastičnih kesa, što odgovara količini od više od 400 hiljada tona nafte, osnovne sirovine za proizvodnju polietilena, i emisiji od oko 200 hiljada tona ugljendioksida direktno odgovornog za efekat staklene bašte. Italijani upotrebe svake godine preko četiri milijarde kesa od kojih nastane bar dva miliona tona otpada. Nije ni čudo što deponije đubreta kontroliše mafija. To je postao unosan posao.

On line inicijativaA da svest o štetnosti plastičnih kesa raste na svakom koraku, govori i činjenica da je pokrenuta Inicijativa za potiskivanje plastičnih kesa u Srbiji, koja svoju grupu koja broji oko 5.000 članova ima i na Facebooku. Pokretači ove inicijative organizovali su i akciju «Uhvati

monsunskih kiša. Nemci su se dosetili pa biološki nerazgradive kese odlažu u za to predviđene kontejnere, tope ih i pretvaraju u plastičnu ambalažu i igračke. Čak i mnoge afričke zemlje razmatraju ograničenje u potrošnji kesa. Zagovornici plastičnih kesa, koje su donele prednosti industriji hrane, ističu da njih ne bi trebalo ukinuti, već bi se trebalo baviti njihovim pravilnim odlaganjem, recikliranjem i proizvodnjom od razgradivih materijala. Takođe, i poznati brendovi neguju društvenoodgovorno ponašanje, pa kese (ambalažu) sve više prave od recikliranih materijala – hartije, iako su takve znatno skuplje od plastičnih. Danas je dokaz da ste bili u fancy prodavnici ako iz nje izađete sa perfektno dizajniranom kesom od natron papira sa drškama od kanapa i mašnicama od rogoza. I zato, kad na ulici krišom prepakujete stvari, kupljene u nekoj od radnji Sve za 100, u luksuznu kesu izvikanog brenda (da neprijatelji crknu) koju čuvate za tu priliku, imajte na umu da vam je to ko zna koja po redu plastična kesa tog dana. Ipak ostaje problem kako da vam zaviju burek u kesu od hartije, a da masnoća ne probije ambalažu i izmasti vam sadržaj ranca ili džep. •

28/01/09 CiTY maGaZinE

8 •

Više informacija naantiplasticbags.webs.com, a na ovoj adresi možete potpisati peticiju za donošenje zakona koji će doprineti ograničavanju i zabrani upotrebe plastičnih kesa

Page 10: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

28/01/09 CITY MAGAZINE

10 • U VAZDUHU UrbAn flAsH

„State of Exit“ i udruženje „Frees-tyler“ predstavljaju „WHOOPS Battery - Snowboard & Music Festival“ koji će biti održan na Kopaoniku od 9. do 11. februara. U okviru festivala održaće se snowbording takmičenje najvišeg ranga u regionu – Evropski kup u disciplinama „Big Air“ i „Slope Style“. Kup se održava šesti put, a potvrđeno je učešće najvećih zvezda snowbordinga.Više od 80 takmičara će tokom tri dana prikazati vrhunske snowboard egzibicije u svojim takmičarskim i revijalnim nastu-pima na velikoj stazi „Malo jezero“. Hrabriji posetioci imaće priliku da se i sami oprobaju na maloj „Half Pipe“ stazi. Nagradni fond takmičarskog programa iznosi 5.000 evra.

Takmičenja 10. i 11. februara prati bogat muzički program, prvog dana u vidu žurki od 20 sati u lokalnim kafićima, a druge večeri u vidu koncerta u hotelu „Grand“. Britanski drum’n’bass DJ Goldie, francuski hip-hop DJ Cut Killer, te bendovi Sajsi, Trance Balkan Desorganisation i Overdrive su samo neki od muzičara koji će nastupati na više lokacija tokom tri dana festivala na planini.Kompletan sportski deo, postavka elemenata na stazi i uređenje staze, propozicije takmičenja, prijave

učesnika i prateća dokumentacija takmičenja, kao i ocenjivanje i bodovanje, odvija se po pravilima FIS-a, odnosno Međunarodne skijaške federacije i uz monitoring sudija ove svetske organizacije.Uvertira je bila u Novom Sadu 24. januara na platou Spensa, gde su takmičari svetskog ugleda pokazali deo svog umeća, a sve je pratio i muzički program, kao i velika žurka posle ovog takmičenja.

www.exitfest.org www.whoops.rs

Belgrade Design Week 2009 održaće se u Beogradu od 25. do 31. maja 2009. godine. Međunarodni festival kreativne industrije i savremenog biznisa, transformisaće Beograd u aktivnu platformu za razvoj novih kreativnih ideja u zemlji i regionu i predstavljanje svetske i lokalne dizajn scene. Od osnivanja 2006. godine, Belgrade Design Week oku-plja ključne ljude iz oblasti bren-dinga, arhitekture, dizajna, medija, izdavaštva i obrazovanja, edukuje i otvara prostor za susret globalnog standarda i regionalnog biznisa. Od ove godine BDW se ubrzano razvija od događaja koji postoji sedam dana u godini ka centralnom portalu i profesionalnom mediju stvaralaštva u regionu, sa novim

sadržajima: BDW Web (svetski veb portal dizajna), Dizajn PARK (svetska izložba dizajna u produkciji BDW tima), BDW Garden (stručne konferencije, izložbe, okrugli stolovi, konkursi i radionice).U težnji da podstakne razvoj i promoviše lokalnu i regionalnu kreativnost, BDW se udružuje sa

Programom razvoja konkurentnosti USAID-a i pokreće konkurs za reali-zaciju dizajniranog eko nameštaja u Srbiji. Takmičenje će promovisati novu proizvodnju, koja će povećati prodaju i broj radnih mesta, pove-zati srpski dizajn sa međunarodnim tržištem i promovisati Srbiju kao izvor inovativnog dizajna. Takmičenje je otvoreno od 20. januara, a radove će ocenjivati poznati stručnjaci iz oblasti dizajna i dodeliće nagradu za naj-bolji dizajn, studentsku nagradu za najbolji dizajn i nagradu za najbolju upotrebu materijala. Najbolje inova-tivne ideje, po oceni međunarodnog žirija, biće nagrađene izradom pro-totipova.

www.belgradedesignweek.com

kolumna_2 MIloš ĐukElIć

Veći od životaDanas u Srbiji skoro da nema bioskopa.Rez.Film je u Srbiji vrlo važna oblast. Kroz film se, još od Tita, inače velikog filmofila, mogla jasno opisati, analizirati i usmeravati državna politika, disidenti, nacionalni ponos, nacio-nalni patos, kolektivno nesvesno, emocije univerzalne i lokalno specifične, sofisticira-

nost, slojevitost, talenat i lucidnost gradova, ali i problemi često primitivne i provincijalne sredine, malograđanština, korupcija, cenzura... Bili smo prozor na Istok i izlog Za-pada. Danas treba razmisliti ko smo i gde smo, i kako da to iskoristimo.Rez.Razlika između dobre bioskopske projekcije kod nas i u svetu je velika. Stolica treba da vam se trese od zvuka. Slika mora biti oštra svuda i uvek. Bioskop mora biti potpun doživljaj. Hrana, piće, udobne stolice i mnogo prostora za noge, uzbuđenje kolektivnog gledanja filma. Tako se prave navika i pare. Pare koje se vraćaju u industriju zabave. Rez.Kao pokušaj da se stvari pokrenu, u septembru 2007. u Beogradu je održan Festival kratkih filmova i filmova snimljenih mobilnim telefonima Nova svetlost na dlanu. Odziv je bio veliki, delom i zbog fonda nagrada od oko 12.000 evra. Osim što smo hteli da vratimo film narodu i narod filmu, hteli smo i da ukažemo na promene u audio-vizuelnim medijima. Novi mediji, internet, mobilni telefoni i puno nove energije i želje da se nešto kaže. I to glasno. Na crvenom tepihu i za velike nagrade. Pokušaj da promene objasnimo i pokušamo da iskoristimo ako ih razumemo. Ove godine, stari dobri „martovski“ festival kratkometražnog i dokumentarnog filma nas je pozvao da budemo festival unutar festivala. Glavni prateći program. Njima treba veza sa savremenim i modernim, a nama prija da malo uzdr-mamo klasičnu filmsku i akademsku publiku i dobijemo deo pažnje zvaničnih institucija. Suzili smo konkurenciju za nagrade na filmove snimljene mobilnim telefonima i drugim alternativnim filmskim sredstvima. Festival Drugi festival Nova Svetlost, New Media Festival v2.09 održaće se od 30. marta do 3. aprila, a glavna nagrada je 80.000 dinara. Radovi ne smeju biti duži od 3 minuta. Rez.Film je oduvek bio svetlost i sjaj. Veći od života. Plakati nad tim kako propadaju kinematografija i bioskopi je glupo. Treba poraditi na tome da zabava bude zabava, a ne lažna briga i nerazumevanje suštine zabave. To vam je poput devojke koju niko neće. Što više kuka da nema momka to će je više izbegavati. Zato osmeh na lice i povedite nekog u bioskop.

festival_

dizajn_

„Whoops“ na Kopaoniku

U slavu kreativnosti

Više informAcijA o grADskim DešAVAnjimA možete pronAći nA www.citymagazine.rs

DJ Goldie

Page 11: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME.indd 35CITY_REKLAME.indd 35 1/19/2009 6:28:26 PM1/19/2009 6:28:26 PM

Page 12: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

28/01/09 CITY MAGAZINE

12 • U VAZDUHU UrbAn flAsH

Minibusevi City Bus su se na beo-gradskim ulicama pojavili u aprilu 2007. godine kao alternativna vrsta gradskog prevoza. City Bus saobraća na četiri minibus linije u gradu (E1, E2, E6 i E8), poseduje 31 vozilo, a svi minibusevi su novi, sa udobnim turističkim

sedištima i klimatizovani. U planu je povećanje voznog parka i uvođenje novih linija kako bi Beograđanima put od kuće do posla i nazad učinili što kom-fornijim. Ovakav vid prevoza svrstava Beograd u red svetskih metropola u kojima su minibusevi

izuzetno popularni kao brži, efi-kasniji i komforniji izbor. Svakog dana ovim vozilima preveze se oko 8.000 naših sugrađana, koji će od sada i u minibusevima moći da dobiju i pročitaju svoj primerak City Magazina i tako vožnju učine još prijatnijom.� •

Beograd će od 1. do 15. aprila biti domaćin 6. Festivala igre koji okuplja najznačajnije baletske i savremene plesne kompanije iz sveta, u saradnji sa teatrima i institucijama u regionu i pod pokroviteljstvom Međunarodnog saveta za igru pri UNESCO.

Događaj je koncipiran sa ciljem da predstavi značajna stremljenja savremene igre, uspostavi nove standarde i estetiku pozorišne umetnosti, odnosno obogati di-jalog sa domaćom i inostranom publikom. Obiman i atraktivan koncept 6. Beogradskog festivala igre čine osam celovečernjih plesnih produkcija nacionalnih baletskih kompanija i plesnih trupa iz Mo-naka, Švedske, Velike Britanije, Holandije, Brazila, Francuske, Izreala i Nemačke, dok će prateće aktivnosti podrazumevati master klasove, izložbe plesne fotografije, diskusije sa umetnicima, filmski program i prezentacije.� •

Od 20. februara do 1. marta Beo-grad će po 37. put biti domaćin Međunarodnog filmskog festivala – Fest 09, koji ove godine ima slogan Registruj se. Tokom ovog perioda Sava Centar, Dvorana kulturnog centra Beograda, b io skop Ba lkan i Dvorana muzeja Kinoteke ugostiće više od 70 najnovijih, ali vrlo značajnih

filmskih ostvarenja iz celog sveta, oko 100 uvaženih gostiju iz inos-transtva i, ako je suditi prema posetama prethodnih godina, više od 100.000 gledalaca. Ulaznice su u prodaji od 2. februara. Kroz Fest će, kao što smo već navikli, prodefilovati veliki au-tori, a ovaj put to će biti: Loran Kante, laureat Zlatne palme,

braća Darden, Emir Kusturica, braća Koen, Ron Hauard, Uli Edel, Klint Istvud, Mateo Garone, pobednik u Berlinu Hoze Padilja, Sem Mendes, Gas Van Sant, kao i velikani svetskog glumišta po-put Katrin Denev, Šona Pena, Anđeline Žoli, Džona Malkoviča, Meril Strip, Džordža Klunija, Kejt Vinslet, Ralfa Fajnsa, Gvinet Pal-trou, Leonarda di Kaprija i drugih. Na Festu će biti predstavljene tradicionalne programske celine i l inije, od takmičarskog pro-grama Europe to Europe u kome će učestvovati osam filmova, preko Horizonta (sve najbolje iz ovogodišnjih programa Kana, Venecije, Berlina, Toronta...) i Otkrića, do Činjenica i Slagalica i FantAzije, a tu je i poseban pro-gram Novog Argentinskog filma. Osim svega navedenog, u okviru Festa biće realizovan i projekat Business to Business, poslovni skup koji će okupiti oko 30 predsta-vnika važnih evropskih filmskih fondova i producentskih kuća kojima će biti predstavljeno 12 novih filmskih projekata, od kojih će tri najbolja dobiti po 5.000 evra. U okviru ovog projekta posebno će biti predstavljeni srpska produkcija i gruzijski sa-vremeni film.

U narednom broju City Magazina imaćete priliku da se detaljno informišete o programu Festa.

kolumna_2 PATrICk GrAY

Driving in Belgrade Terrifying! That’s the only word to describe it! When I moved here, it took me several months to get the courage up to actually drive to the city centre, and when I did, I encountered your idea of a roundabout! Let me tell you now, this is not a roundabout, it’s a ‘survival of the fittest’ nightmare! I soon realised that my ‘polite’ English way

of driving was not going to get me anywhere; I had to think like a Serb when I got behind the wheel. So, with my hand firmly on the horn, off I went, and, to my surprise, it worked! In order to make it more authentic I let my son roam free on the back seat and talked on the phone, now I could sit back and relax in the knowledge that none of my fellow drivers knew I was English, and terrified! I have also experienced the darker side of driving in Belgrade. It seems to me that in order to avoid the attention of the police here you need to drive an Audi, BMW or Mercedes, with blacked out windows! On one occasion I received a speeding fine. Now, believe me or not, I wasn’t speeding! It’s true! I was driving on a road at the speed limit, when a BMW (with blacked out win-dows, of course!) came past me at a million miles an hour! 50 meters further down the road, and I was pulled over by two of Belgrade’s finest policemen. They proceeded to tell me about my excessive speed, to which, in typical English fashion, I replied “did you not see the BMW that came before me?” Apparently not! It was at this point that I noticed the pistol on the policeman’s belt, and two minutes later I was 3.000 dinars lighter!

saradnja_

umetnost_

film_

City Busi City Magazine

Festival igre

Fest 09

Page 13: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

5

butici_

TEKST : MIROSLAV PAVLOVIĆ

Slalomsa stilomVreme jednobojnih i kao po pravilu tamnih komada odeće za uživanje u belim sportovima i praktičnog, ali nikako zanimljivog kroja, srećom sada je samo prošlost. Najrazličitiji deseni i vrhunski materijali učiniće vaš nastup na stazi ništa manje atraktivnim nego na modnoj pisti

1_Siva jakna na široke pruge, O`NEILL, 7.490 din. 2_Ranac, BURTON, 6.690 din. 3_Rukavice crno-bele, O`NEILL, 2.290 din. 4_Ljubičasta jakna,

BURTON, 19.950 din. 5_ Crne ski pantalone sa tankim prugama, O`NEILL, 5.900 din. 6_Kapa, BULA, 2.290 din. 7_Roze ski pantalone, ROXY, 7.990 din.

8_Čarape sa žutim vrhom i petom, BURTON, 1.550 din. 9_Čarape sa lila tribal šarom, BURTON, 2.200 din. 10_Karirani šal, HUGO BOSS, 7.820 din.

11_Narandžasta jakna, O`NEILL, 7.490 din. 12_Rukavice tirkizne, ZANIER, 1.450 din. 13_ Brile, CARRERA, 2.850 din. 14_Novčanik, QUIKSILVER, 590 din.

butici

1

6

7

9

10

12

8

13

2

3

4

55

9

10

11

14

U VAZDUHU SHOPPING • 13

Page 14: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

Tokom 2008. godine kroz grad je prošlo više od 300 hiljada stranaca, zbog kojih su zaslužne i razne manifestacije koje se održavaju u Beogradu, ali i u drugim srpskim gradovima. Najveći broj posetilaca tokom prethodne godine bili su turisti iz susednih zemalja, zatim iz Nemačke, Italije, kao i Švedske i Francuske. Za doček Nove godine bilo je, takođe, mnogo stranaca, među kojima je tradicionalno najviše Slovenaca. Veliki deo zasluge za turističku ekspanziju prestonice ima Turistička organizacija Beograda na čijem čelu se nalazi Jasmina Dimitrijević. Koji su događaji u prošloj godini privukli najviše turista?Uoči perioda kada se održavaju Exit i Guča, u Beograd dolazi povećan broj turista, iako se ovi festivali ne održavaju u našem gradu. Takođe, gradska dešavanja kao što su Beerfest, Bemus, Bitef i Oktobarski salon, pa i doček Nove godine, utiču na rezultate turizma u gradu, odnosno privlače sve veći broj stranaca. Od 2005, svake godine broj turista koji dolaze povodom svih ovih manifestacija povećava se u proseku za četiri odsto.

Šta smatrate najznačajnijim događajima za razvoj gradskog turizma?Najznačajniji događaj u prošloj godini bio je organizacija konferencije City Break, koja je održana početkom juna, što je omogućilo odličnu promociju grada inostranim turističkim radnicima. Isto tako, godinu je obeležio i veliki broj brodova koji je pristao u toku leta u Luku Beograd, što TOB-u govori koliko je taj deo obale važan za dalji ra-zvoj gradskog turizma. Nažalost, demonstracije povodom priznanja Kosova u februaru dovele su do smanjenja broja turista u naredna tri meseca. Ipak, održavanje Eurosonga povećalo je redovan broj turista i u Beogradu je u to vreme boravilo oko 15 hiljada stranaca, što je bilo i više nego što smo očekivali.

Koji delovi grada su najinteresantniji turistima?Strane turiste najviše privlače Knez-Mihailova ulica, Beogradska tvrđava, ulica Strahinjića Bana, Skadarlija, kao i uopšte Stari grad, i o tim delovima grada znaju i pre dolaska ovde. Prema istraživanjima, u prestonicu Srbije najviše posetilaca dolazi zbog konferencija, sajmova i drugih poslovnih razloga, njih čak 64 odsto, zatim zbog sporta i rekrea-cije dolazi 16 odsto, dok samo zbog zabave u grad dođe svega deset odsto stranaca. To je nešto na čemu moramo da poradimo. Poslovni ljudi veoma su iznenađeni i poslovnim mogućnostima u našem gradu. Koji su planovi za promociju Beograda u narednom periodu? Na sajmovima turizma u 2009. godini na kojima ćemo predstavljati turističku ponudu Beograda promovisaćemo manifestacije čiji je osnivač grad. U planu je da uvedemo i ankete u turističko-informativnim centrima na aerodromu, železničkoj stanici i u centru grada, kojima ćemo pitati strane turiste šta je to što ih najviše interesuje i šta im je najinteresantnije u našem gradu. Takođe, animiraćemo turističke agencije da pored standardnih tura razgledanja grada uvedu i specijalne ture, kao što su rakija tura, tura posvećena upoznavanju arhitekture Beograda, šetnja kroz institucije kulture, šetnja kroz muziku u kojoj bi kao jedna od tačaka bila i poseta Beogradskoj filharmoniji i još mnogo toga.

Koje aktivnosti imate u planu kada je Beograd u pitanju?Ove godine u planu je uređenje i promovisanje Ade Ciganlije, Skadarlije, ali i Avale. U toku su i pripreme za Univerzijadu, tokom koje će biti pos-tavljen veći broj informativnih pultova, a biće organizovane i turističke ture za sve goste Beograda. Od redovnih razgledanja grada trenutno postoji nekoliko programa: razgledanje Beograda autobusom, poseta arheološkom nalazištu Vinča, obilazak dvorskih kompleksa, poseta Narodnoj banci Srbije u kojoj se može videti numizmatička postavka, kao i program „Približimo institucije građanima“, koja obuhvata posetu Narodnoj skupštini, zgradi predsednika Republike i Skupštine grada Beograda.Postojeće ponude slabo interesuju domaće stanovništvo, jer građani verovatno nisu dovoljno obavešteni o tome. Uglavnom realizujemo organizovane posete, dok je individualno interesovanje slabo. Ove godine deo kampanje biće upravo i razvijanje turističkih potreba lokalnog stanovništva, jer je to ono što nedostaje Beogradu. Iz tog razloga, slogan u 2009. godini biće nam „Zato što volim Beograd“. •

Grad kulture, zabave i sportaŠetajući Knez-Mihailovom, Kalemegdanom i ostalim delovima u centru grada svakodnevno smo svedoci da na ulicama Beograda ima sve više stranih turista. Dobar provod, noćni život, dobra hrana i opuštenost u svakodnevnoj komunikaciji sa ljudima stvari su zbog kojih je naš glavni grad interesantan sve većem broju posetilaca iz stranih zemalja

«Beograd se sve više turistički profiliše kao grad kulture, zabave, sporta i

rekreacije, ali i kao grad za poslovnog čoveka… »

2 teKSt : Bojan Cvejić

14 • U VAZDUHU interVjU

Više informAcijA o noVim trenDoVimA možete pronAći nA www.citymagazine.rs

28/01/09 CiTY MaGaZine

Foto

: Len

a neš

jasmina Dimitrijević, direktorka ToB-a

Page 15: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME_pola.indd 31 12/26/2008 10:20:34 AM

2 tekst : marko herman

Toshibina serija Qosmio laptopova važi za vrhunac njihove ponude. Qosmio modele odlikuje izuzetna kombinacija najnovije tehnologije, vrhunskog dizajna i odlične au-dio i video karakteristike. Model F50-108 tako stiže upakovan u lepo crno kućište prošarano linijama i srebrnim detaljima. Na prvi pogled ostavlja utisak moćne mašine, a unutrašnjost

to opravdava. Intel Core2Duo procesor na 2,26 GHz, 3 GB radne memorije, hard disk kapaciteta 320 GB i vrhunska nVidia Ge-Force 9700 grafika obezbeđuju snagu za pokretanje najzahte-vnijih aplikacija. Povezivanje na mrežu i sa Bluetooth uređajima se podrazumeva, a zgodni dodaci su 5-in-1 čitač memorijskih kar-tica i daljinski upravljač. No, od

konkurentskih vrhunskih rešenja Qosmio F50 izdvajaju kvalitetni harman/kardon zvučnici. Sve to nije preteško za nošenje, manje od 3 kg mase, ali zato zahteva puno struje, pa standardna ba-terija obezbeđuje samo 1,5 sat autonomije.

Cena: 103.990 dinarawww.comtradeshop.com

mini linija_

Audio kockica

Zašto biste se ujutro budili uz zvuke s mobilnog telefona ako možete sebi pružit i bogati j i ugođaj? Sonoro Cubo možda na papiru liči na tipičan budil-nik, ali je vrlo daleko od toga. Lepo dizajnirano drveno kućište „krije“ FM radio s memorijom za 6 stanica, CD plejer koji pušta i MP3 pesme, a ima časovnik s dva nezavisna alarma. Ugrađeni zvučnik ne daje hi-fi performanse,

ali nije za potcenjivanje i ima bas refleks otvor sa zadnje strane. Narandžasti LCD pruža sve re-levante informacije o radu Cuba, a da vam ne bi smetao tokom noći automatski će se zatamniti. Ostaje vam samo da izaberete u kojoj boji ga želite, pa da osvežite svoj životni prostor.

Cena: 21.000 dinarawww.ibsistem.com

laptop_

Hi-fikompjuter

u vazduhu hi-tech • 15

Page 16: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

28/01/09 CITY MAGAZINE

Svemoćni brendovi

INFORMACIJE O KULTURNIM DEŠAVANJIMA U GRADU MOŽETE PRONAĆI NA NAŠEM SAJTU www.citymagazine.rs

KULTURNA DEŠAVANJA DOGAđAJI

2 TEKST : ANA PAvlovIć

Kada bismo se potrudili da u glavi i srcu neke osobe suprotnog pola, zauzmemo mesto koje zauzimaju brendovi, mnogo bi nas manje bilo u singl statusu. Šalu na stranu, ako želite da saznate nešto više o zanimljivoj filozofiji stvaranja brendova, posetite manifestaciju Brand Fair koja će se održati od 12. do 14. februara na Beogradskom sajmu u Hali 2

16 •

anas su brendovi postali sastavni deo svakodnevnog života, a potrošači se trude da postanu deo brenda i oponašaju svet

koji on nudi. Eksperti u brendiranju poručuju: „Pridružite se brendu i obezbedite sebi ulaznicu za poštovanje, ljubav i nadmoć“, kao da nas savetuju o braku, što i nije daleko od istine, jer izgleda da smo u mnogo čvršćoj vezi sa brendovima nego sa ljudima.Volim brend, živim za brend mogao bi biti naslov za 21. vek, a zapravo je naslov knjige marketinškog praktičara Dejana Šapića, u kojoj objašnjava zašto volimo brendove, koliko, kada i zašto im se klanjamo i zašto danas brendovi kupuju potrošače, kada je prvobitna zamisao bila potpuno obrnuta. Brend je u stvari koncept, a koncept je put kojim se vodi kupac. Na tom putu se ne smeju praviti prečice. To zbunjuje ionako već sluđenog kupca, kome se na svakom koraku nudi nešto jedinstveno i neponovljivo. Obećanja, samo obećanja. Na putu oni koji prave brendove postavljaju svoje znakove i poruke koje ih izdvajaju od ostalih. Obećanje mora biti ispunjeno, poruke moraju biti jasne i sadržajno i vizuelno prepoznatljive. A koncept je do kraja puta isti. Dozvoljene su varijacije na temu. Stanice na putu su planirana stajališta da se kupac odmori, predahne i nastavi dalje tamo gde ga stvaraoci brenda upućuju.A mi vas upućujemo na 5. Brand Fair. Ovogodišnja Brend Konferencija ima svoju haiku rečenicu koja glasi Sve(t) u vezi sa brendom, a slogan celokupne manifestacije je Izuzetnost počinje ovde.

Velikani advertajzingaZvezda Brand Faira 2009. je Skot Bedberi koji je ušao u legendu mar-ketinga zahvaljujući kampanji Just do it, koju je osmislio i ralizovao za kompaniju Nike, što ga je uvelo u Hol slavnih Američke federacije zaadvertajzing. Lansiranjem kampanje Just do it izvršeno je repozicioniranje brenda Nike koji se pre toga nalazio daleko iza Reeboka i Adidasa. Ova kampanja doprinela je osvajanju novih tržišta i sve većeg broja potrošača i, naravno, prvu poziciju na listi najpoznatijih sportskih, ali i brendova uopšte. Nakon toga, prihvata nov izazov u maloj kompaniji Starbucks Coffee, a rezultat njegove strategije bio je rast i ekspanzija od nekoliko stotina do nekoliko hiljada prodavnica za tri godine. Reinvencijom kategorije kafe, uvođenjem novih proizvoda i redizajnom enterijera uticao je da za milione ljudi Starbucks postane nezaobilazna stanica između posla i kuće.Skot Bedberi pred beogradskom publikom održaće predavanje 11. fe-bruara u Centru Sava u okviru Brend konferencije koja je sastavni deo Brand Faira. Kao gosti predavači pojaviće se i dr Den Herman koji će 12. februara govoriti o strategiji i psihologiji kreiranja neodoljivih brendova u oblasti finansijskih proizvoda i usluga i ekskluzivno promovisati novi koncept Think Short, kao i predsednik Western Division-McDonalds Europe Branislav Knežević, koji će 13. februara govoriti na temu Veliki brendovi i svetska kriza. Na ovoj manifestaciji jedinstvenoj u Jugoistočnoj Evropi posetiocima će se predstaviti i mnogi izuzetni brendovi iz Srbije i regiona, ali neće izostati ni globalni brendovi. A ako želite da se i Vaš glas čuje, glasajte za najomiljeniji brend i najbolju novu ideju, proizvod ili uslugu na www.brandfair.org •

D

Page 17: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME_pola.indd 31 12/26/2008 10:19:49 AM

Novogodišnja papazjanija Oh da. Lara se dogovorila da sa svojim frendicama ide u Zagreb na Novu go-dinu, mislim da njima stiže kad i nama, sad kad su ih Slovenci vratili jedno pet godina unazad. Žur u Tkalčićevoj pa ako ne bude previše hladno na Trg onog finog gospodina sa sabljom koji se rodio na Petrovaradinu. Guba! Međutim, Lara vam se razbolela. Verovatno sam fasovala neki virus još dvadeset i nekog, na poslu, dok smo kitili jelku u ofisu pa su svi bili planinari sa svojim lampionima, i onda me je neko sigurno opičio sa kašljem ili kapljicama, a ja sam to previše olako shvatila

Zabava možeda počneBilo kako bilo, 30. popodne sam shvatila da ne mogu ni do lokalnog supermarketa, pa sam se pomirila da ću biti najsavesnija TV kritičarka ikada. Spavaću do 18 sati na dan dočeka, i onda sledeća tri dana neću spavati uopšte. Daljinski u jednoj a duvan čvarci, posni, u drugoj ruci. Pink se

naravno najbolje zabavljao. Međutim, HRT je umislio da cijela Hrvatska ima preko 60 godina pa su puštali zabo-ravljene asove pop ere od pre pola veka. Iz nekog razloga sam se najviše zadržala na Studiju B koji je prenosio koncert ispred Skupštine. Za sirotu Anu Stanić kao da je bilo jedva 100 promrzlih fanova dok se ona ubijala na sceni. Setila sam se pre dve godine Cece pred izbore, na Srpsku novu godinu, kada su bili Koštunica i Matija Bećković (i Velja i Dodig). Gospođa Ražnatović je tokom izvedbe nekoliko puta nezaobilazno prešla vertikalno s jednog na drugi kraj bine uz eventualnu stanku po sistemu „da čujem vas“. Štedela je Ceca i sebe i glas. Ona zna. Ana ne zna. Na minusu se bacakala, žrtvovala upalu jajnika, presvačila se, đipala dok je gledala kako publika od 100 postaje 200, a u jednom trenutku čak i 300. Onda su nastupile Vrelo. Nije mi preterano jasno da li su devojke vrele ili sa vrela, tj. da li su Vreeeeelo ili Vrelo sa kratkim

e? Nije mi se dopalo. Znam da je ceo svet izgubio glavu za njima. Ja nisam. Kašljala sam, gađala ih „barabicama“ i ferveksima i čekala Bregu. Joj. Preslušala sam sticajem čudnog spleta okolnosti Severinin album koji joj je Brega zgotovio. Onda sam slušala Bregu. I kao da je jedini trik koji sada ima, kratka truba po sistemu ratatatatata, pa ratata, pa stanka, pa ratatatatatatatatata. A svi u transu. Mislim, Brega je gospodar sveta, ali umesto da kao Pol Mekartni napravi operu ili rekvijem, on je napravio ratatatatatatata. Hoće li neko da kaže Bregi da se usredsredi na melodiju. Ovo više ničemu ne vodi. I na kraju onaj kratkoošišani dečko koji liči na Maraju Šerifović otpevao je svoj repertoar kako treba i kako je plaćen. To nešto nisam ni gledala. A onda sam zaspala.

Ne nahovanju!A onda, u rano jutro, Diznijevi klasici na RTS-u. Ali nahovani. Zašto me niko nije konsultovao da li klasika sme da

se nahuje? Zašto Madonine pesme nisu nahovale Ceca ili Slavica Ćukteraš? Zašto Pearl Jam nije nahovan od Đorđa fakn Davida? Zašto De Nira nije nahovao Vujke? Zato što se, dragi moji, u ovoj zemlji ne nahuje! Ne nahuj ga brale! Nahuj mi ga nane! Nahovo sam, nisam znao! Nahuj sam na ulici! Ako vam se sviđa, kupite DVD sa nahovanjem. Ili idite na neki kanal koji se čudno zove, Ekstra, Supiš, Dojaja, pa gledajte nahovano. Ali ova zemlja je rekla NE nahovanju još na Drugom zasedanju AVNOJ-a, kada su drugovi Kardelj i Pijade rekli da treba

stvari ostaviti kakve jesu jer tako radnici žele. Znači, nemoj Diznija da mi nahuješ da ne bi krenule šetnje, pre ili posle onih što se bore za Rašu Srbina pa šetaju po „Maršala Tita“. Bilo bi nas 100 puta više. Ako sam mogla u DKC-u da gledam original Diznija da mi tata i mama čitaju, onda mogu i sadašnja deca. Nema!I onda su me za Božić sačekali hladni radijatori. I onda umesto da gledam Binga Krozbija, ja sam gledala vesti da shvatim kome treba majkumajčinu, Rusima ili Ukrajincima. I tako su praznici prošli... a ja još nisam ozdravila. •

2 tekst : Lara Marinković

kulturna dešavanja tv kritika • 17

Page 18: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

„ AUSTRALIJA “ (Australia), Tuck

film meseca_

Režija : Baz LurmanUloge : Nikol Kidman, Hju Džekmen, Brendon Volters, Dejvid Venam, Džek Tompson, Brajan Braun

•••••

Koliko god ovaj film bio egzemplar staro-modne melodrame, uvek se pojavi poneki postmodernistički hokus pokus koji ne dopušta gledaocu konačno predanje ovom, inače, izva-rednom filmu. S jedne strane, ovaj film je raskošni nastavljač tradicije Prohujalo sa vihorom, Casa-blanca, Out of Africa, Pearl Harbour ili Dejvid Lin u svom raskošnijem izdanju. Kliše juri kliše, on je beskompromisan, zgodan, pametan, ona je vitka, lepa, bogata i moćna, spaja ih zajednički cilj. On je otpadnik dekadentnog društva, a to je i ona. Rat donosi novo značenje njihovim životima. Međutim, tu je fino protkani tipični Larmanov-ski kič, čitava mapa referentnosti i najomraženiji po-mo hit, lice Nikol Kidmen koje unazađuje svaku vrstu recepcije. Na svaku emotivnu epi-faniju, na svaki uzdah, trijumf ljubavi, odanosti, prijateljstva, tu su njena nova usta i njen porce-lanski ten koji savršeno funkcioniše u Zlatnom kompasu ali ovde izgleda strahotno. Karijera Hju Džekmena će posle ovog filma dosegnuti sve potrebne visove, dok će za Kidmen Austra-lija označiti konfuznu stagnaciju, jer je nestala u botoksima i kolagenima tako nedoličnim ovom

velikom filmu. Pre svega u percepciji prostora, a zatim i u geopoetičkom smislu, Australija je film o još jednom otetom kontinentu uz rasistički podtekst, u kome je britanska nacija žrtvovala autentičnu tradiciju za nepostojeću istoriju. Ovo je priča o malenom polutanu, aboridžinske majke i belca, koji je i pripovedač i velika posveta ovom kontinentu na kraju sveta. On je pokretač rad-nje, motivacija i tačka oslonca ideje. A ideja je jasna, to je film o kulturi zavojevača i o sta-rosedeocima Aboridžinima i njihovoj tajanstve-noj etici i egzistenciji. Hju Džekmen je klackalica, lik koji je upio i jednu i drugu kulturu, vestern heroj, nepokolebljiv kao Džon Vejn, zgodan kao Gregori Pek. Nažalost, Nikol Kidmen nije Grejs Keli niti Dženifer Džons. Kao što ni Larman nije ni Ford ni Lin, pa film leluja u limbu kempa i istinske emocije, a opšti utisak ostaje ambivalen-tan. Očekivano, scene japanskog napada na grad Darvin podsećaju na Pearl Harbour, dok emotivni naboj duguje večitom suočavanju Klerka Gejbla i Vivijen Li. Možda bi neki srpski reditelj snimio ubedljiviji film o Australiji. Niko nije prorok u svom selu. •

2 tekst : AleksAndAr s. JAnković18 • kulturna dešavanja Filmpresek_

„ Priče za laku noć “(Bedtime Stories),Taramount

•••••Zanimljivi i začudni narativ koji odrasle dovodi do izbezumljenja dok sa druge strane veoma dobro komunicira sa preadolescentnom dečurlijom. Dok će odrasli tražiti dlaku u jajetu u svakom klišeu (ujak u odnosu sa nemogućim klin-cima, kao Paja Patak sa sestrićima, kako to da sve što maleni kaže postaje istina? Da li je on šaman? Zašto Sendler igra strejt? Zašto se Kortni Koks operisala?) deca će uživati, pogotovu u finalu kada glavnog junaka ujede pčela za jezik u trenutku velike prezenta-cije. U svakom slučaju, u pitanju je kreativni pad Adama Sendlera u odnosu na Zohana, međutim kako je ovaj popularni komedijaš postao tatica, nije čudo što je snimio jedno-dimenzionalni i jednostavni božićni film za kompaniju Dizni o beskraju dečje mašte. Sendler je hauzmajstor u hotelu koji je nekad pripadao nje-govom ocu. Zaljubljuje se u gazdinu ćerku, ali dobija zadatak da se brine o sestrinoj klinčadiji koja ne sme da jede brzu hranu i gleda TV. U celokupnom zamešateljstvu, Sen-dler je uspeo da (očekivano) stavi sve svoje prijatelje u film, a posebnu priliku da pruži britanskom glumcu Raselu Brendu koji je nejlovao svoje scene. Takođe, obratiti pažnju na morsko prase koje je omaž glumcu Marti Fledmanu. „Priče za laku noć“ je film koji kao da je ometen u razvoju. • „ Četiri božića “(Four Chrsitmases), Tuck

•••••

Obećavajuća komedija o pošasti božićnih okupljanja disfunkcio-nalnih famili ja. Srbija vapi za ovakvim filmom, a za to vreme Vins Von i Ris Viderspun su naj-manje zanimljivi protagonisti ove

zanimljive priče o paru koji se gnuša konvencija. Briljiraju Robert Dival, Džon Favr, Meri Strinburgen, Džon Vojt i Sisi Spejsik. Fin udžbenik za odrastanje nepri lagođenih četrdesetogodišnjaka uz nekoliko neprijatnih slepstik pošalica. •

„ Dan kada je zemlja stala “(The Day When Earth Stood Still), Tuck

•••••

Kijanu Rivs nosi ovaj tanani sf na svojim plećima, jer je njegova sti-lizovana mirnoća nezadrživa sila koja određuje atmosferu filma. Dan kada je zemlja stala je prilično veran originalu, samo što je od hladnoratovskog upozorenja pot-punog uništenja apdejtovan na ekološki trenutak samospoznaje da smo već na ivici da uništimo planetu. Film je uglavnom na pra-vom putu, međutim, neki detalji mu ne dozvoljavaju da prodiše punim plućima pre nego što skrene na put bez povratka. •

„ Žene “(Women), Tuck

•••••

Najgori film ikada bez ijednog muškog lika koji baca ljagu na žensko pismo, kao i na ženski rod uopšte. Majkama je važnija kari-jera nego vaspitanje ćerke-jedinice. Žensko prijateljtsvo je najpovršnija stvar na svetu. Prevara je oprostiva. I najbolji deo, festival botoksa i plas-tike. Da nije tragično bilo bi tužno. Makar za Meg Rajan i Anet Bening. I za Džordža Kjukora čiji su original oskrnavili. Bruka nad brukama. •

28/01/09 CiTY MAGAZine

Page 19: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

Ponedeljak Dule NedeljkovićVBZ

Svakako jedno od prijatnijih iznenađenja ove književne sezone i roman koji se i bukvalno čita u jednom dahu i za jedno veče – delimično zbog nevelikog obima, ali i zbog sprinterskog ritma kojim Dule Nedeljković a.k.a „Dule Glavonja“ ređa epizode, flešbekove i tok misli jednog četrdesetogodišnjaka sa ozbiljnim problemima. Ambiciozno smešten u samo jedan dan (onaj manični iz naslova) roman Ponedeljak predstavlja ozbiljnu književnu vožnju kroz istorijat pop kulture jednog (Beo)grada prelomljenu kroz prizmu učesnika najboljeg i najkreativnijeg vremena koje je taj grad video. Nabijen događajima, filovan slengom, proštepan ličnim lucidnim zapažanjima i urbanim šiframa za prosvećene, Ponedeljak svakako nije roman za dobar deo ovdašnje čitalačke publike. Ali će zato onoj dostojanstve-noj manjini vratiti osmeh na lice, a možda će među knjizi nesklonim mladim naraštajima posejati neko „seme zla“. Dule, čekamo Afriku. •

Londonska polja Martin EjmisLaguna

Nemojte da vas pozamašan broj strana (gotovo 600) zaplaši i otera od briljantnog romana Martina Ejmisa, jer je bukvalno u pitanju jedan od (nažalost prikrivenih) važnih književnih događaja sezone. Savremena britanska književnost može se pohvaliti nekim od naj-boljih pisaca koji stvaraju u naše doba. Među njima je Ejmisovo mesto rame uz rame sa Džulijanom Barnsom u odnosu na koga se može pohvaliti čak i boljim smislom za humor i razbarušenijim stilom. Ipak, likovi koje Ejmis stvara su ono najvrednije u čitavom rasponu kvali-teta koji ga krase, oni su toliko neobični, a opet živi, realni i poznati, da je to apsolutno fascinantno. Jednom kada se zagnjurite u pomereni, pulsirajući, sočni i provokativni svet Londonskih polja i 600 strana će vam biti malo. Izuzetno. •

Predator Vladimir ArsenijevićSamizdat

Poput jednog Orsona Velsa obeležen (pre)ranim uspehom NIN-om ovenčanog romana U potpalublju, Arsenijević je poslednjih desetak godina vojevao bitku sa ovdašnjim književnim establišmentom koje ništa ne prašta teže nego uspeh i talenat i trudi se da ga na svaki način unizi, posrami i skrajne. Kada se na to doda autorova sklo-nost da zastupa, brani i promoviše određene alternativne grupacije kojima po desnom korpusu teško da ima mesta u Srbiji, nije ni čudo što je kreirano javno raspoloženje koje ga tretira kao nekakav eksces želeći da ga učini irelevantnim. Nakon Predatora to će im se vra-titi kao bumerang, jer je isti ne samo najzrelije Arsenijevićevo delo, već i nešto što zaista deluje kao eksces na ovdašnjoj zaparloženoj književnoj sceni. U pozitivnom smislu, naravno. Predator tokom čitanja konstantno iznenađuje i pomera moždane i stomačne bari-jere kod čitaoca terajući ga na neprijatan dijalog sa samim sobom, što je osobina samo velikih knjiga i pisaca. Multižanrovska zbirka međusobno povezanih priča koje se poput najfinije slagalice slažu u moćnu romanesknu celinu istovremeno je glasan krik protesta indi-vidualca protiv pravca u kome se svet kreće. Ovdašnja sumanuta društveno-politička iščašenost izrodila je mračnog mutanta koji se najkraće može opisati kao desničarski antiglobalista. Taj rudimentarni oblik života ovde doživljava poraz, jer Arsenijević osim maestralnog spisateljskog dara demonstrira i onaj fini oblik empatije i svesti o pa-tnjama drugih koji je svojstven samo onima bez predrasuda i sužene nacionalističke svesti. Opasno dobra knjiga za opasna vremena. •

Kulturna dešavanja dvd & Knjige • 19

knjige_

„ TAMNI VITEZ “(The Dark Knight)Tuck

•••••

Danas je već jasno da je Tamni vitez trijumf franšize, koji je trebalo snimiti još 1989. i potvrda mitologije 20. veka sa političkim implikacijama. Možda nismo dobili Heat u gumenom odelu, ali pred nama je film koji nije baš za prečesto

gledanje i koji implicira neke zanimljive filosofske dileme o anarhiji i poretku. Kristoferu Nolanu je pored delikatne režije, za rukom pošla i potpu-na predanost priči, pa su likovi koherentni i ne zavise od pojavljivanja u kadru. Aron Ekart je možda dao svoju najbolju ulogu, ali očekivano svi govore o pokojnom Hitu Ledžeru i ultimativnom negativcu - Džokeru. Kao i o Kristijanu Bejlu. U pitanju je staromodni Holivud uobličen modernim tehnološkim mogućnostima, ali ovo je film u kome karakteri kolo vode sa sopstvenim stranputicama i kolebanjima. Tamni vitez je ovogodišnji najveći hit u Americi i takmac za nekoliko Oskara. Bet-men je naličje Amerike, heroj-otpadnik koga nacija ne želi da prihvati kao glasnogovornika već kao patološku mitomaniju. Zato postoji lik Harvija Denta koji je jezičak na vagi dok sve ne ode dođavola kada Džoker nadvlada razum i red. Iako se dva i po sata čini predugo, u pitanju je ozbiljan film koji mora toliko da traje. Ono što je najveći fenomen jeste publika koja je prepoznala istinsko lice Betmena koje ne pripada Šumaheru, pa čak ni Bartonu, već upravo Nolanu. Najbolji film godine. Bez sumnje.

Dodaci: Čitav disk sa svim aspektima produkcije. Posebno obratiti pažnju na nekoliko segmenata Gotams-kih vesti koje dodaju suštastveni realizam čitavoj već dovoljno realističkoj priči. •

2 teKst : Ivan Bevc2 teKst : aleksandar s. JankovIć

Nick Cave & Bad Seeds:„Abbatoir Blues Tour“Mute/Dallas•••••Vrlo, vrlo zanimljiva (prethodna) turneja Nika Kejva sa ortacima. Dva DVD-a pokrivaju dobar deo prethodnog duplog albuma, ali ovde se mogu naći sušti rariteti koje Kejv nije izvodio gotovo nikad, npr. Sad Waters i Watching Alice. Izbor pesama je bes-prekoran, dok se Bad Seeds, pogotovu Voren Elis, dobro trude da unesu potrebni ironijski odmak u vidu distorzije. Pored dva koncerta, spotovi, i kratki film o turneji. Briljantno. •

Gorillaz: „Phase Two Slow Boat to Hades“EMI/Dallas•••••Ovaj DVD obuhvata spotove sa drugog albuma ove popu-larne animirane grupe i postmodernog fenomena. Plus snimci uživo, pogotovo fascinantan nastup na dodeli MTV nagrada 2006. Tu je čitav jedan CD sa multimedijalnim sadržajem, wallpapers, screen savers i svašta nešto. Ironično, hrabro, bun-tovno, originalno. •

IRON MANMillennium•••••Superherojsko iznenađenje godine i obaveza za sve koji su izabrali Neverovatnog Hulka kao bolju varijantu. Džon Favr ukusno ume da režira film sa tonom CGI-a i da pruži humanost i humor. Naravno, svega ovoga ne bi bilo da nije pre svega Roberta Daunija mlađeg i Gvinet Paltrou. Film koji jednostavno traži još nekoliko gledanja. Zabava sa mozgom i srcem, ali ne metalnim. •

dvd_

Page 20: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

20 • Kulturna dešavanja art 2 teKst : AnicA TucAkov, AleksAndrA sekulović

Alternative film/video 2008

festival_

Značajan jubilej Akademski filmski centar ove go-dine slavi 50 godina kontinuirane aktivnosti u produkciji i prezentaciji filma, a od 80-ih i videa. Autori kao Tomislav Gotovac, Živojin Pavlović, Kokan Rakonjac i drugi, u vreme zamaha kino-amaterizma u Jugoslaviji, u ovom klubu su snimili filmove koji su dalekosežno uticali na čitav pokret i razvoj avangard-nog filma. Retrospektiva produkcije AFC pruža uvid u specifičnu isto-riju razvoja alternativnog, avan-gardnog i eksperimentalnog filma. Resurs za ovaj program ujedno je i „zvezda“ festivala: Arhiv alterna-tivnog filma i videa je impresivna tekovina dugogodišnje borbe za

opstanak i institucionalno priz-nanje ove vredne kulturne baštine, od individualnog entuzijazma do zvaničnog smeštanja u prostor DK Studentski grad posle 2000. Jedan od najznačajnijih projekata je do-kumentacioni, arhivski i istraživački projekat Videodokument o video artu u Sloveniji u produkciji Centra za savremenu umetnost u Ljubljani. Ovaj pregled 30 godina video umetnosti u Sloveniji (1969-98.) sastoji se od kataloga sa doku-mentacijom, knjige eseja, veb sajta i arhiva. U aktivnoj je upotrebi u obrazovnom sistemu i istraživačkim procesima, i inicirao je stvaranje i razvoj arhiva u Ljubljani koji je nedavno postao član međunarodne asocijacije audio-vizuelnih arhiva

GAMA. Zagrebački festival 25fps, kojeg predstavlja Marina Kožul, članica žirija Alternative film/video 2008, takođe podvlači nameru da ostvari kontinuitet sa legendarnim festivalom GEFF iz 1960-ih i svojim aktuelnim glavnim programima, ali i svojim osvrtima, retrospektivama i specijalima potencira ovu značajnu liniju razvoja eksperimentalnog pris-tupa filmskoj i umetničkoj produkciji.Program obeležava i 40 godina od studentskih protesta 1968. DK Studentski grad, poput SKC-a, direktna je tekovina ovih protesta i spomenik prevođenja političkih zahteva studenata u kulturnu infrastrukturu. Posledice ovih pro-testa u kulturnom domenu bile su u fokusu manifestacije „+-40

godina: 1968-2008“ koja je u junu 2008. održana u DK Studentski grad. Izložba reprinta naslovnih strana studentskih časopisa Susret, Vidici i Student i izabrani kratki filmovi Ž. Žilnika, J. Jovanovića i M. Miloševića, uz dokumentarni film o manifestaciji u kome se mogu čuti sećanja i diskusija učesnika, doprinose festivalskom programu kao posebna celina. Saša Marković Ganeša i Mićun Ristić dodaju temi 1968. i muzičku retrospektivu.

Pogledi sa straneU savremenoj umetničkoj praksi pojam arhiva i njegova aktueli-zacija i interpretacija nisu novitet, i poslednjih godina intenzivno se ispituju razni aspekti direktnog i indi-rektnog prisustva i tretmana arhiva u produkciji. Umetnik i profesor na Čelsi Koledžu umetnosti i dizajna u Londonu Nil Kamings napravio je izbor iz svojih istraživanja i radova u programu Future Memory ko-jima istražuje tenzije i mogućnosti koje otkriva filmska memorija u digitalnom dobu. Filmski projekti Parade, Social Cinema, Screen Test i Enthusiasm istražuju arhiv kao bogati kreativni resurs. Odnos prema arhivskom materijalu u produkciji ilustruje i suočavanje rada Perestroika Songspiel - The Victory over the Coup, grupe Chto Delat iz Petrograda. Umetnik i kustos Stefanos Tsivopoulos, gost ciklusa Videografija regiona, bavio se te-levizijskim arhivskim materijalom iz novije grčke istorije. Televizijskom arhivskom građom bavi se i Aka-demski filmski centar u okviru ciklusa Medijska arheologija od 2006. Tim AFC 2008. pokreće ciklus predavanja i projekcija Medijska arheologija: Devedesete, koji u saradnji sa tele-vizijskim, privatnim i institucionalnim arhivima omogućava sistematizo-vanje i prezentaciju ove građe u dinamičnom diskusionom programu sa projekcijama (TV Monolog, TV Metafizika...). Jovan Bačkulja i Boško Prostran pripremili su i Hommage Sonji Savić, umetnici koja je svojim video radovima kritički tretirala me-dijski diskurs te turbulentne decenije. Medijska arheologija je i dobar primer korišćenja video portala (You Tube, Vimeo, itd.) kao resursa u istraživanju, ilustrujući disperziju arhivske prakse na individualni nivo i participatorni princip publike u interpretaciji i čitanju medijskog diskursa.

Aktivno sećanjePrisustvo filmske memorije ilustruje i Martijn Veldhoen, član žirija, koji otkriva veze i uticaje direktnim

suočavanjem svog rada sa filmskim delima koja imaju značajno mesto u individualnom iskustvu. Film koji tretira individualno sećanje na rat u kontekstu marginalizovane za-jednice: Posle rata autora Srđana Keče, nagrađen je na festivalu 2005, a ove godine autor se osvrće na sopstveni proces rada na tom filmu. Antonio G. Lauer, nekada poznat kao Tomislav Gotovac, doživotni počasni gost festivala, svojim delom najupečatljivije je ostvario složeni zadatak prikazivanja odnosa films-kog sećanja i stvaranja u filmu. Posle filma Salt Peanuts – Hot Klab of Frans koji nam je 2007. prikazao jedinstvo filmskog estetskog iskustva i filmskog stvaranja sa iskustvom života u kolažu studentskih filmova ovog autora, filmskih fragmenata iz istorije kinematografije i arhivske građe, ove godine „oslobađanje memorije“ Antonia G. Lauera u radu Darka Bavoljaka: Stupid Antonio Presents, ogoljeni je prikaz ovog procesa. Sećanje strukturiše naš odnos prema sadašnjosti i budućnosti. Sistemats-kim sagledavanjem arhivirane materijalne i uočavanjem prisustva imanentne fluidne memorije u filmu i videu, Alternative film/video u svojoj misiji otkrivanja aktuelnih značenja alternativnog možda na ovaj način dodaju još jedno tumačenje alternative u lokalnom i globalnom kontekstu. Aktivno sećanje! •

28/01/09 ciTY MAGAZine

Nije slučajno što je jedno od najaktuelnijih pitanja danas u kulturnoj politici pitanje memorije kulture. U vreme „digitalnog obrta“ na primeru politike i tehnologije arhiva u kulturi i učešća kulturnog nasleđa u savremenoj umetničkoj produkciji mogu se primetiti indikatori transformacije ustaljenih obrazaca u otvorenije i fluidnije strukture. Ali tema Sećanje/Memory ovogodišnjeg festivala Alternative film/video, u organizaciji Akademskog filmskog centra Doma kulture Studentski grad koristi više značenja sećanja, tako da su specijalni programi festivala ujedinjeni pod zajedničkim imeniteljem medija: filma i videa

najave_„ Mesec Miroa u Beogradu ““Magija Huana Miroa”

Galerija Progres

Institut Servates

15. januar - 7. februar

„ Motivi prekolumbijskog Perua “Muzej primenjene umetnosti

Vuka Karadžića 18

19. januara – 19. februara 2009.

Branislav Perić i Ilija Perić

„ Zapisi na kamenu “Galerija Haos

Dositejeva 3

15. januar 2009.

Page 21: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

2 tekst : ivan jovanović

više informacija o kulturnim dešavanjima potražite nawww.citymagazine.rs

Robert Muzli

„ SANJARI “

Režija: Miloš Lolić Uloge: Dubravka Kovjanić, Vanja Ejdus-Kostić, Goran Jevtić, Nikola Vujović, Feđa Stojanović, Cvijeta Mesić, Radovan VujovićJugoslovensko dramsko pozorište, Teatar „Bojan Stupica“

Za razliku od realistički komične i jednostavne predstave „Bog

masakra“, „Sanjari“ su dubo-k o m i s a o n a , s i m b o l i č k a i intelektualistička drama koja juks-tapozicionira ljudsku ispraznost i besmisao sa snovima o svom sops-tvenom postojanju. Iza ovih sigurno potpuno nerazumljivih redova čija vrednost je diskutabilna čak i u filo-zofskom smislu, krije se glavna ideja „Sanjara“ koji su ekspresionistički komad jake simboličke ravni kako na rediteljskom tako i na sceno-grafskom planu. Radnja se odvija u starom, dobrom ispovednom stilu u kome akteri prilaze mikrofonima i govore o

sebi i svom unutrašnjem stanju da bi se kako radnja teče pretvarala u konvencionalnu dramaturgiju u kojoj možemo naslutiti nasilan kraj četvoro intelektualaca s kraja tride-setih godina prošlog veka zaroblje-nih u sopstvenom duhovnom svetu. Interesantan dramaturški tok koji počinje iz pozicije potpuno halu-cinogenog sna, a završava se u bedno realističkoj pijanci, ispraćen je svetlosnim i scenografskim igra-ma koje bi trebalo da dočaraju stalnu borbu sna i jave, borbu koja je često izvorište postojanja jednog intelektualca. Rediteljski i glumački

postupak i muzička podloga „San-jara“ je vrlo slična Lolićevoj preds-tavi „Muška stvar“. Ova repetiti-vnost nekada smeta, ali razlika u temi i ideji predstave („Muška stvar“ je brutalna politička kritika prosečnosti) pravi bitnu razliku u predstavama. U zemlji gde se intelektualcima nazi-vaju i fudbalski treneri i tekstopisci zabavnih pesama i profesori filozo-fije, „Sanjari“ donose umetnički izraz za koji je potrebno aktivno umno angažovanje i razumevanje. „Sanja-ri“ su često nejasni, suviše kompliko-vani i višeslojni, raspričani do krajnjih granica besmisla, ali vrlo zanimljivi, inventivni, vizuelno intrigantni i u nekim trenucima na dobrom tragu da postanu filozofski traktat o karakteru intelektualca. Likovi su ekspresionističke skice karaktera i kao takvi vrlo dobro odrađuju svoje zadatke pokušavajući da prikažu mučne borbe likova sa samim sobom. Na kraju, intelektualci pos-taju slike jada u realnosti, pijanice i gubitnici, neprilagođeni brbljivci koji ne razumeju ni sami sebe, a kamoli druge. Ali pitanje je kako bi ljudska civilizacija postojala bez njih? Vrlo verovatno - nikako.

Preporuka!

premijere_

Beogradsko dramsko pozorište

Dejvid Lindzi Aber

„ Zečija jama “Režija: Filip Grinvald

Uloge: Đurđija Cvetić, Milica Zarić,

Ivan Tomić

Nova scena, premijera: 17.januar

Zvezdara Teatar

Ivo Andrić

„ Konzulska vremena “ (adaptacija romana „Travnička

hronika“)

Režija: Ljubiša Ristić

Uloge: Slobodan Beštić, Rada

Đuričin, Danica Ristovska

Velika scena, premijera: 31.

januar

Bitef Teatar

Georg Bihner i Ernst Toler

Slučaj Vojcek – HinkemanKoncept i režija: Ana Tomović

Igraju: Nemanja Oliverić, Milena

Predić, Damjan Kecojević i Miloš

Đorđević

Premijera: 29. januar

Jasmina Reza

„ BOG MASAKRA“

Režija: Alisa Stojanović Uloge: Svetozar Cvetković, Tihomir Stanić, Dušanka Stojanović, Jelena Đokić ATELJE 212, Velika scena

Gledanje komada Jasmine Reze je slično onim novogodišnjim reka-pitulacijama upravo proživljene godine: setimo se smešnih, setimo se tužnih, tragičnih i veselih tre-nutaka. Kao hroničar modernog života modernih Evropljana, Jas-mina Reza se pozicionirala kao vrlo vešta mešavina umetnički relevantnog pisca koj i ostva-ruje komercijalne uspehe i čiji se dramski tekstovi izvode širom sveta obično u all star glumačkim podelama. Istovremeno, ova dela kritičare ostavljaju u beskonačnom dijalogu sa temom: da li su ove predstave bulevarsko i populističko

pozorište ili dramski relevantan teatar koji se na jednostavan i zabavan način bavi problemima modernog sveta? „Bog masakra“ je upravo ovakav: jednostavan zaplet koji se dešava u realnom vremenu i realističkoj s i t uac i j i s ukoba dva para roditelja oko svađe njihove dece, a otkriva probleme otuđenosti, malograđanštine, lažnih bračnih emocija i liberalnog kapitalizma koji potire svaku vrstu etike i morala. Duhovito tragične replike Jasmine Reze su obično praznik za glumce, tako da Svetozar Cvetković i Jele-na Đokić ostavljaju vrlo upečatljiv utisak kao new age par otuđenih i beskrupuloznih ljudi čije emo-ci je su zakopane ispod tona malograđanskog sjaja, dok Tihomir Stanić i Dušanka Stojanović kao neurotični bračni par čiji se brak raspada pod bremenom nepomir-ljivih razlika neuspešne umetnice i neuspešnog trgovca, predstavi

daju tragikomičnu simpatičnost. Ova predstava relevantno govori o problemima modernog čoveka i vrlo direktno i jasno ih predočava publici sa minimalističkim ide-jnim značenjem, rediteljskim pos-tupkom i scenografskim zahvati-

ma, a sa maksimalnim glumačkim angažovanjem. Ako želite da uživo vidite kako vam je život, možda, odglumljena novogodišnja rekapi-tulacija, onda je ovo pravi izbor.

Obavezno pogledati!

28/01/09 CiTY MaGaZinE

kulturna dešavanja pozorište • 21

Page 22: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

Da je ovaj koncert održan samo nekoliko dana ranije tj. u januaru, proglasili bi mesec omiljenog konti-nenta. Klokanski mesec ili jednos-tavno, Mesec Australije. Australian Pink Floyd Show osnovan je kra-jem osamdesetih, da ne kažemo pre dvadeset i kusur godina kao tribute tom velikom bendu, na krilima procvata industrije nos-talgije. Kako su Pink Floyd defi-nitivni i poslednji koncert u staroj, najpoznatijoj (ali ne i originalnoj)

postavi odsvirali na Live 8 pre tri i po godine, APFS još više dobijaju na mistifikaciji. U pitanju je šest muzičara sa pratećim vokalima i impresivnim lajt šouom koji i te kako podseća na original. Bend ima impresivnu karijeru (Glastonberi, Rojal Albert Hol, razni festivali...) i vredi očekivati koncert koji će na trenutke zvučati bolje nego original. Takođe, postoji praksa da se tokom koncerta koji traju minimum dva i po sata, odsviraju albumi u celini

i celosti pa vredi očekivati možda trenutno aktuelne Final Cut ili Wall, ali publika neće ostati uskraćena za velike hitove poput Shine on You Crazy Diamond, Money, See Emily Play, Wish You Were Here ili On the Turning Away. Očekivano, APFS je dobio pohvale i od članova Flojda. Bend je svirao na rođendanu Dejva Gilmura pre 12 godina, a Rodžer Voters se prilično pohvalno izrazio o zvuku uz uobičajeno cepidlačenje o bas deonicama. •

Pioniri nove britanske hevi metal scene, ili drugog talasa hevi metala, Iron Maiden, osnovani su daleke 1976. u Londonu sa pevačem Polom D’ianom. Tokom sedamdesetih bend je često svirao, zaradio reputaciju satanista, ali i izgradio reputaciju beskompromisnog divljeg benda. Prvenac Iron Maiden izlazi 1980, dok album Killers godinu dana kasnije postavlja stvari na pravo mesto. D’iano biva izbačen iz benda zbog neprijatnih alkoholičarskih principa, pa u bend ulazi Brus Dikinson poznat po najdebljim butinama u poslu, i po tome što je vrsni mačevalac i pilot. Album Number of the Best ustoličuje ih kao najveći britanski izvozni pro-

dukt epohe, a fenomen britanskog metala postaje neočekivano veliki. Tokom osamdesetih bend brlja sa muzičkim aranžmanima ubacujući sintisajzere, ali reputacija nikada ne jenjava. Sredinom devedesetih usled prezasićenja materijala, Dikinsona na mestu pevača zamenjuje Blejz Bejli, a bend snima ne preterano uspešne albume. Pred sam kraj veka Dikinson se vraća u bend i deset godina kasnije evo ih ponovo pred beogradskom publikom. IM su u Srbiji uvek bili neverovatno popularani, pogotovu na izborima za Hit Nedelje radija Beograd 202 koje je vodio Vlada Janković Džet. Pored špekulacija da im je

novi bubnjar albanskog porekla i da je Dikinson u Sarajevu ogova-rao Srbe a kasnije ih hvalio, Iron Maiden dolaze trijumfalno da pokažu, metalski rečeno „kako Muja dere jarca“, pa je za shodno očekivati pesme iz cele karijere koja traje preko 30 godina. Ko preživi, pričaće. •

Australian Pink Floyd Show

metal_

Sepultura metal_

IronMaiden

rok_

2 tekst : AleksAndAr s. jAnković

Bend je nastao u Belo Horizonte, trećem gradu po veličini u Bra-zilu, i u samom početku su svirali primitivni ded metal. Međutim, poput Metalike, ubrzo su prevazišli žanr koji ih je sputavao postajući najveći metal bend u regionu Južne Amerike i jedan od najvoljenijih bendova na svetu. Četvrt veka je dug period, a posle ogromnog uspeha devedesetih, pevač i gi-tarista Maks Kavalera doživljava porodičnu tragediju sličnu Robertu Plantu tokom najveće slave Led Zeppelina. Kavalera odlazi, a

bend se posle nekoliko godina pauze konsoliduje i nalazi drugog pevača, Derika Grina iz Ohaja, koji već 10 godina peva u Sepulturi. Fundamentalistički nastrojeni fa-novi nikada nisu prihvatili novog pevača, međutim, Sepultura sa Derekom zvuči kao zreo bend koji voli da svira. Naravno, fanovi znaju da je Kavalera osnovao Soulfly koji je postao uspešniji i od same Sepulture, ali to je već neka druga priča. U svakom slučaju, fanovi će dobiti ono što zaslužuju ako se pojave u SKC-u 9. februara! •

Posle grandiozne premijere filma Australija Baza Larmana stiže nam velika muzička atrakcija iz Adelaide

Iron Maiden dolaze u Arenu da pokažu šta su naučili od poslednjeg gostovanja osamdesetih na Sajmu, a povod za turneju je nedavno izdata kompilacija Somewhere Back in Time

Momci iz Sepulture ovih dana slave 25 izuzetno zanimljivih godina i izdavanje novog albuma A-lex čiji je koncert u SKC-u direktna promocija

28/01/09 CiTY MAGAZine

22 • kulturna dešavanja koncerti

više informacija o koncertima potražite na www.citymagazine.rs

Page 23: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

album meseca_ZORAN PREDIN&GYPSY SWING BAND: „Inventura“ Dallas 2008.

•••••

U trenutku koji traje večno u spoznaji da više nikada nećemo čuti album koji će nam pružiti utehu i istinu dolazi omiljeni slovenački kantautor Zoran Predin. Iako je u ovom svetu Predin tek artefakt davne prošlosti, ovaj vitalni pedesetogodišnjak je najbolje čuvana tajna regiona, a tokom 30 godina snimio je devet albuma sa Lačnim Francom i čak 12 samostalnih. „Inventura“ je album otpevan na (srpsko) hrvatskom jeziku i predstavlja potpuni trijumf topline i emocije davno zaboravljenih u nekim drugim sferama muzičke industrije kada nismo živeli u ovako hladnom društvu. Mešajući mediteransko-alpski duh sa južnoameričkim pasažima, Predin dola-zi do opasne muzičke smeše u kojoj se sreću dirljiva obrada Bilećanke ili Radetzky Marša sa razoružavajućim originalima koji definitivno zvuče kao stari prijatelji koje dugo nismo videli. „Inventura“ stvara nedvosmisleni generacijski konsenzus i s lakoćom transcedentira epohe u duhu rokenrol proto-moderne. •

2 tekst : AleksAndAr s. JAnković

preporuke_GUNS’N’ROSES : „Chinese Democracy“Geffen/Multimedia 2008.

•••••Sedamnaest godina iščekivanja novih pesama Aksela Rouza dobran je vremenski period. Plus čitava dekada spekulacija može-biti-al-ne-mora-da-znači. Konačan skor je solidan prog rok album dometa Smashing Pumpkins u najambicioznijoj fazi. Rouz je očekivano previše polirao i preproducirao album tako da se ne može odoleti utisku preterano preterane želje za ponovnim dokazivanjem. Bez ovih mentalnih igrarija, G’n’R vam se možda i dopadnu, jer ionako stari fanovi više ili ne slušaju muziku ili su se prešaltali na Sergeja Ćetkovića. •

BOBAN PETROVIĆ : „Žur“ Mascom 2008.

•••••Legendarni disko album sa kraja sedamdesetih i početka osamdesetih ima istorijsku i fenomenološku vrednost. Boban Marković je starijim generacijama mitska ličnost, dok mlađima od 30 godina ne znači ništa. Ova smeša epohe kluba „54“ fino koketira sa milenijumskim disko rivajvlom i pruža šansu da se mladi naraštaji čudom načude kakva se muzika ovde stvarala pre tri decenije. Više nego zanimljivi su i bonusi, kao i dokumentarni video materijal u trajanju od 45 minuta. •

RAIN DELAY: „We Forget“ MrMetal records 2008.

•••••Pretenciozni, melodramatični numetal fjužn reskih gitarskih rifova, brutalnog na gra-nici grindcore pevanja, nežnih prekratkih akustičnih pasaža sa delikatnim ženskim vokalima, relativni je opis benda RD i albuma We Forget. Neko je rekao Evanesence, međutim bend bi više voleo da se govori o Faith No More ili Poison. Muzika benda se pojavljuje u filmu „Miloš Branković“. Samo za predane obožavaoce žanra. •

V.A: „Fusion Mutation“ Asino Ellettronico 2008.

•••••Zanimljivi pionirski projekat levo orijentisane elektronike prepune ambijentalnih pejzaža i brejk bitova koji ima za cilj promovisanje neafirmisanih stvaralaca slične muzike. Album je slobodan za download što se uklapa u svetski trend, međutim u pitanju je zaista turbulentna i pobunjenička muzika XXI veka. •

THE CLASH :„Live at Shea Stadium 1982“ Sony/Multimedia 2008.

•••••Epohalno i kapitalno izdanje koje je uhvatilo u tom trenutku najbolji rokenrol bend na svetu u naponu snage usred Njujorka kao predgrupa The Who. Svojom smešom militantnog bugija, fanka, panka, repa i rokenrola, Stramer i drugari su otprašili u lice konzervativnim Who fanovima ko je glavni u gradu. Obaveza za svakog ko voli zvuk gitare i stalo mu je do sebe i društva u kome živi. Ovaj album je udžbenik. •

DELČA&U ŠKRIPCU : „Jubilarnih 20 i nešto godina“ Mascom 2008.

•••••

Godinu dana posle trijumfalnog koncerta multimedijalnog i inter-disciplinarnog umetnika Milana Delčića izlazi zanimljivo lajv izdanje koje vraća neke davno zaboravl-jene pesme. Delčine dekade su osamdesete i donekle devede-

sete kada se bavio muzikom i pozorištem, a ova dekada je sve učinila da Delča kao pop kulturna pojava počne da bledi. Međutim, zahvaljujući Mascomu dobili smo pril iku da shvatimo zašto smo voleli i volimo Delču. Skoro 80 minuta muzike, publika u transu koja zna sve reči i velika istina da ovaj čovek peva kao pre četvrt veka. Hitovi Hajde lagano ili Dir-lada da su fino napravili atmosferu za konačan i nažalost samo-tada-i-nikad-više povratak U Škripcu. Pesme poput Siđi do reke, Izgleda kao da nismo sami ili Beograd spava, a pogotovu Nove godine i Koliko imaš godina, nenamet-ljivo vraćaju duh starog Beograda kada su Knez-Mihajlovom jezdili automobili. Paradoksalno, kao da nikada nismo bili bliži vremenima kada je bilo teško na drugačiji način, ali emotivnije i toplije, makar oko srca. •

28/01/09 CiTY MAGAZine

kulturna dešavanja MuZIka • 23

Page 24: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME_cetvrtina.indd 14 12/26/2008 2:18:10 PMCITY_REKLAME_cetvrtina.indd 14 12/26/2008 10:22:56 AM

24 • Kulturna dešavanja GuItar art Kulturna dešavanja GuItar art • 25

Decenija gitarskog festivalaGuitar Art festival je nastao 2000. godine i danas predstavlja manifestaciju koja okuplja klasične i gitariste svih profila, od đaka, preko studenata, do njihovih profesora i eminentnih gostiju, vodećih svetskih gitarista. Razmena znanja, prakse i iskustva i upoznavanje sa tokovima u savremenoj gitarističkoj pedagogiji i koncertnoj praksi, primarni je cilj ovog projekta

festival_

Aktivnosti osmodnevnog festivala obuhvataju majstorske radionice i predavanja, takmičenje, koncerti, promocije graditelja gitara, izložbe. Takmičarski deo se odvija u dva dana i dve etape. Prvi dan: Prva etapa (eliminacija), drugi dan: druga etapa (finale). Postoji šest kategorija, a najbolji učenici dobijaju vredne nagrade. Koncerti predstavljaju kulminaciju svakog radnog dana. Kroz najelitnije beogradske sale, različite gitarističke postavke svirajući najrazličitije stilski orijentisane programe, oduševljavale su učesnike festivala i najširu javnost.

Prateći događajiU planu Festivala je organizacija koncerata u Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu i Podgorici. Festival je tradicionalno prisutan i u Crnoj Gori, gde se održava Guitar Art Summer Festival na Kanli kuli u Herceg Novom, a već više od 10 godina, u saradnji sa operom i teatrom Madlenianum organizuje Ciklus klasične gitare u Madlenianumu.U pratećem programu izdvaja se Midnight Guitar Art Caffe Club, koji će

se održati svake večeri od ponoći do 4 sata ujutru od 7. do 14. februara u sali Pogon Doma Omladine. Koncepcija Caffe Cluba je u neformalnom okupljanju učesnika, izvođača, gostiju i publike. Ovoga puta planirana je DJ scena koja će predstaviti, pored zvaničnih učesnika festivala, i ostale goste iz javnog života, koji će puštati muziku koju privatno slušaju. Novitet je i pokretanje Guitar Food Art programa po najboljim beo-gradskim restoranima i ambasadama gde bi učesnici i partneri festivala svakodnevno uživati u tematski odabranim svetskim kuhinjama uz vođstvo renomiranih gastronoma.Ovogodišnji Guitar Visual Art biće održan od 2. do 15. februara u Domu Omladine i predstavljaće retrospektivu vizuelnog identiteta prethodnih festivala. U sklopu velike, biće postavljene i dve manje prateće izložbe posvećene Aliriju Diazu i Milanu Sabljiću. Velika izložba graditelja gitara će se održati 8. februara u Kulturnom centru Beograda.Guitar Art Laureati (30. januar – 1. februar, Zrenjanin) je mali festival posvećen mladim talentima, i pre svega, prvonagrađenim đacima i studentima sa proteklih Guitar Art takmičenja.Daily Coffee with… će predstavljati festivalsko mesto okupljanja. Svakoga dana od 12 do 13 sati biće predstavljeni svi izvođači festivala, uz neformalno druženje i kafu.

Značaj festivalaGuitar Art festival je postao jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Srbiji i regionu, a prepoznat je u svetskim okvirima kao jedan najvećih festivala gitare u Evropi. Saradnja sa prestižnim magazinima koji prate gitarsku i klasičnu muziku i partnerstvo sa kompanijom Savarez, potvrda su internacionalnosti projekta. Novitet je partnerski odnos sa globalnim TV emiterom Mezzo, koji će emitovati priloge, intervjue i promotivne spotove za predstojeći Guitar Art festival. Festival sarađuje sa Ministarstvom kulture, Gradskim sekretarijatom za kulturu, Opštinom Stari Grad, SMIP-om, kao i sa brojnim ambasadama. Institucije poput Kulturnog centra Beograda, Doma omladine, Sava centra, Zadužbine Ilije M. Kolarca, kao i sve muzičke škole i druge stručne ustanove, neizostavni su deo Guitar Art fest

Ennio Morricone & Roma SinfoniettaVodeći festivalski nastup biće veliki koncert Enia Morikonea u Beogradskoj areni gde će 14. februara nastupiti sa orkestrom „Roma Sinfonietta“ koji ima oko stotinu članova, a sa kojim će nastupiti i veliki hor pod dirigentskom palicom Darinke Matić Marović. Enia Morikonea mnogi smatraju najvećim kompozitorom današnjice, a

najviše je prepoznatljiv po muzici za više od 500 filmskih i televizijskih dela. Pored filmske muzike, Morikone je komponovao više od stotinu klasičnih kompozicija, a kao dirigent imao priliku da rukovodi najvećim svetskim orkestrima.Njegovi retki nastupi spadaju među vrhunske kulturne događaje. Na dan zaljubljenih, čuveni kompozitor predstaviće neke od najpoznatijih filmskih tema i deo svojih najznačajnijih kompozicija. Poseban deo koncerta biće posvećen Morikoneovim delima za klasičnu gitaru.

Sting & Edin KaramazovPopularni britanski muzičar Sting nastupiće 8. februara, a publiku u Sava centru očekuje eksluzivan šou na kom će nastupiti zajedno sa virtuoznim lautistom Edinom Karamazovim u okviru njihovog zajedničkog albuma i turneje „Songs from the Labyrinth“. Pomenuti album, koji predstavlja jedno od najuspešnijih izdanja klasične muzike, čine pesme proslavljenog elizabe-tanskog kompozitora Džona Daulenda, stvarane u 16. veku, pisane za lautu i glas. Ceo album je snimljen u Stingovoj kući i studiju u Toskani, koja datira iz 16. veka, baš kao i romantične pesme snimljene u njoj. Vicente Amigo & SextetČast da otvori festival 7. februara u Sava centru imaće španski flamenko virtuoz Vicente Amigo, gitarista koji se smatra autentičnim naslednikom Paka de Lusije, za koga tvrdi da mu je najveći uzor. Amigo je objavio pet studijskih albuma i učestvovao na velikom broju izdanja, a pored superiorne tehnike, izdvaja ga savremenost u muzičkom izrazu, pomoću koje uspešno prelazi žanrovske granice. Među brojnim drugim, Amigo je osvojio i „Grammy“ nagradu za najbolji flamenko album 2001, a

prestižni magazin „Guitar Player“ iste godine ga je proglasio za najboljeg svetskog flamenko gitaristu.

Tadić, Stefanovski i SpasovPosle šest godina od okupljanja za premijerni nastup na Guitar Art festivalu, ovaj čuveni trio će nakon serije zajedničkih uspeha ponovo nastupiti na Festivalu u Sava centru, 13. februara.Trio čine međunarodno priznati gita-

risti Miroslav Tadić i Vlatko Stefanovski, zajedno sa Teodosijem Spasovim koji svira kaval, tradicionalni bugarski duvački instrument. Izvorni etno motivi, visoko stilizovani u odmerenom savremenom izrazu, krunisani su na zajedničkom albumu „Treća majka“, koji je usledio posle višegodišnje serije eksluzivnih koncerata.

Četiri koncerta u KolarcuJubiralno izdanje Guitar Arta će prvi put predstaviti posebnu scenogra-fiju i originalan program uz novi vid komunikacije između umetnika i publike u velikoj sali Kolarčeve zadužbine. Tokom četiri dana nastupiće oko 30 najvećih imena klasične gitare iz 14 zemalja.Jedan od najvećih gitarista svih vremena, venecuelanski velikan Alirio Diaz i njegov sin Senjo, kao i virtuozni Edin Karamazov, te gotovo kontroverzno tehnički savršen Kazuhito Jamašita, nastupiće 9. februara sa trostrukim pobednikom Guitar Art festivala, osamnaestogodišnjim Vojinom Kocićem.Dan kasnije nastupiće brazilska pevačica i gitaristkinja Badi Asad, kineska romantičarka klasične gitare Ksufej Jang, češki duo koji čine gitarista Pavel Štajdl i najbolja češka violinistkinja Gabriela Demeterova, kao i ugledni francuski gitarista Roland Dijens.Treće večeri nastupiće i Dušan Bogdanović i drugi ugledni domaći umet-nici kao što su Vera Ogrizović, Vesna Petković, Srđan Tošić, Zoran Anić, Darko Karajić, Zoran Krajišnik, Miloš Janjić i Aleksandar Hadži-Đorđević.Na četvrtom koncertu 12. februara, nastupiće grčki gitarista Kostas Kociolis, italijanski virtuoz klasične gitare Anjelo Deziderio, argentiski majstor tango gitare Roberto Osel, zagrebački gitarista Zoran Dukić i švajcarski Eos Guitar kvartet. •

program_7. februar

SC

Vicente Amigo Sextet - svečano otvaranje festivala

8. februar

SC

Sting & Edin Karamazov

9. februar

KNU

Alirio & Senio Diaz, Edin Karamazov Quartet, Kazuhito Yamashita, Vojin Kocić

10. februar

KNU

Badi Assad, Xuefei Yang, Pavel Steidl i Gabriela Demeterova, Roland Dyens

11. februar

KNU

Dušan Bogdanović, Vera Ogrizović, Srđan Tošić, Aleksandar Hadži-Đorđević, Zoran Anić, Vesna Petković, Darko Karajić, Miloš Janjić, Zoran Krajišnik

12. februar

KNU

Costas Cotsiolis, Zoran Dukić, Aniello Desiderio, Roberto Aussel, EOS Guitar Quartet

13. februar

SC

Miroslav Tadić, Vlatko Stefanovskii Teodosije Spasov

14. februar

BGA

Ennio Morricone & Roma Sinfonietta sa solistima Carlo Marchione & Roberto Fabbri

« Više informacija možete pronaći na sajtu festivala:www.gaf.rs »

Ennio Morricone sa Roma Sinfonietta Vlatko StefanovskiEd

in Ka

ram

azov

i Stin

g

Page 25: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME_cetvrtina.indd 14 12/26/2008 2:18:10 PMCITY_REKLAME_cetvrtina.indd 14 12/26/2008 10:22:56 AM

24 • Kulturna dešavanja GuItar art Kulturna dešavanja GuItar art • 25

Decenija gitarskog festivalaGuitar Art festival je nastao 2000. godine i danas predstavlja manifestaciju koja okuplja klasične i gitariste svih profila, od đaka, preko studenata, do njihovih profesora i eminentnih gostiju, vodećih svetskih gitarista. Razmena znanja, prakse i iskustva i upoznavanje sa tokovima u savremenoj gitarističkoj pedagogiji i koncertnoj praksi, primarni je cilj ovog projekta

festival_

Aktivnosti osmodnevnog festivala obuhvataju majstorske radionice i predavanja, takmičenje, koncerti, promocije graditelja gitara, izložbe. Takmičarski deo se odvija u dva dana i dve etape. Prvi dan: Prva etapa (eliminacija), drugi dan: druga etapa (finale). Postoji šest kategorija, a najbolji učenici dobijaju vredne nagrade. Koncerti predstavljaju kulminaciju svakog radnog dana. Kroz najelitnije beogradske sale, različite gitarističke postavke svirajući najrazličitije stilski orijentisane programe, oduševljavale su učesnike festivala i najširu javnost.

Prateći događajiU planu Festivala je organizacija koncerata u Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu i Podgorici. Festival je tradicionalno prisutan i u Crnoj Gori, gde se održava Guitar Art Summer Festival na Kanli kuli u Herceg Novom, a već više od 10 godina, u saradnji sa operom i teatrom Madlenianum organizuje Ciklus klasične gitare u Madlenianumu.U pratećem programu izdvaja se Midnight Guitar Art Caffe Club, koji će

se održati svake večeri od ponoći do 4 sata ujutru od 7. do 14. februara u sali Pogon Doma Omladine. Koncepcija Caffe Cluba je u neformalnom okupljanju učesnika, izvođača, gostiju i publike. Ovoga puta planirana je DJ scena koja će predstaviti, pored zvaničnih učesnika festivala, i ostale goste iz javnog života, koji će puštati muziku koju privatno slušaju. Novitet je i pokretanje Guitar Food Art programa po najboljim beo-gradskim restoranima i ambasadama gde bi učesnici i partneri festivala svakodnevno uživati u tematski odabranim svetskim kuhinjama uz vođstvo renomiranih gastronoma.Ovogodišnji Guitar Visual Art biće održan od 2. do 15. februara u Domu Omladine i predstavljaće retrospektivu vizuelnog identiteta prethodnih festivala. U sklopu velike, biće postavljene i dve manje prateće izložbe posvećene Aliriju Diazu i Milanu Sabljiću. Velika izložba graditelja gitara će se održati 8. februara u Kulturnom centru Beograda.Guitar Art Laureati (30. januar – 1. februar, Zrenjanin) je mali festival posvećen mladim talentima, i pre svega, prvonagrađenim đacima i studentima sa proteklih Guitar Art takmičenja.Daily Coffee with… će predstavljati festivalsko mesto okupljanja. Svakoga dana od 12 do 13 sati biće predstavljeni svi izvođači festivala, uz neformalno druženje i kafu.

Značaj festivalaGuitar Art festival je postao jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Srbiji i regionu, a prepoznat je u svetskim okvirima kao jedan najvećih festivala gitare u Evropi. Saradnja sa prestižnim magazinima koji prate gitarsku i klasičnu muziku i partnerstvo sa kompanijom Savarez, potvrda su internacionalnosti projekta. Novitet je partnerski odnos sa globalnim TV emiterom Mezzo, koji će emitovati priloge, intervjue i promotivne spotove za predstojeći Guitar Art festival. Festival sarađuje sa Ministarstvom kulture, Gradskim sekretarijatom za kulturu, Opštinom Stari Grad, SMIP-om, kao i sa brojnim ambasadama. Institucije poput Kulturnog centra Beograda, Doma omladine, Sava centra, Zadužbine Ilije M. Kolarca, kao i sve muzičke škole i druge stručne ustanove, neizostavni su deo Guitar Art fest

Ennio Morricone & Roma SinfoniettaVodeći festivalski nastup biće veliki koncert Enia Morikonea u Beogradskoj areni gde će 14. februara nastupiti sa orkestrom „Roma Sinfonietta“ koji ima oko stotinu članova, a sa kojim će nastupiti i veliki hor pod dirigentskom palicom Darinke Matić Marović. Enia Morikonea mnogi smatraju najvećim kompozitorom današnjice, a

najviše je prepoznatljiv po muzici za više od 500 filmskih i televizijskih dela. Pored filmske muzike, Morikone je komponovao više od stotinu klasičnih kompozicija, a kao dirigent imao priliku da rukovodi najvećim svetskim orkestrima.Njegovi retki nastupi spadaju među vrhunske kulturne događaje. Na dan zaljubljenih, čuveni kompozitor predstaviće neke od najpoznatijih filmskih tema i deo svojih najznačajnijih kompozicija. Poseban deo koncerta biće posvećen Morikoneovim delima za klasičnu gitaru.

Sting & Edin KaramazovPopularni britanski muzičar Sting nastupiće 8. februara, a publiku u Sava centru očekuje eksluzivan šou na kom će nastupiti zajedno sa virtuoznim lautistom Edinom Karamazovim u okviru njihovog zajedničkog albuma i turneje „Songs from the Labyrinth“. Pomenuti album, koji predstavlja jedno od najuspešnijih izdanja klasične muzike, čine pesme proslavljenog elizabe-tanskog kompozitora Džona Daulenda, stvarane u 16. veku, pisane za lautu i glas. Ceo album je snimljen u Stingovoj kući i studiju u Toskani, koja datira iz 16. veka, baš kao i romantične pesme snimljene u njoj. Vicente Amigo & SextetČast da otvori festival 7. februara u Sava centru imaće španski flamenko virtuoz Vicente Amigo, gitarista koji se smatra autentičnim naslednikom Paka de Lusije, za koga tvrdi da mu je najveći uzor. Amigo je objavio pet studijskih albuma i učestvovao na velikom broju izdanja, a pored superiorne tehnike, izdvaja ga savremenost u muzičkom izrazu, pomoću koje uspešno prelazi žanrovske granice. Među brojnim drugim, Amigo je osvojio i „Grammy“ nagradu za najbolji flamenko album 2001, a

prestižni magazin „Guitar Player“ iste godine ga je proglasio za najboljeg svetskog flamenko gitaristu.

Tadić, Stefanovski i SpasovPosle šest godina od okupljanja za premijerni nastup na Guitar Art festivalu, ovaj čuveni trio će nakon serije zajedničkih uspeha ponovo nastupiti na Festivalu u Sava centru, 13. februara.Trio čine međunarodno priznati gita-

risti Miroslav Tadić i Vlatko Stefanovski, zajedno sa Teodosijem Spasovim koji svira kaval, tradicionalni bugarski duvački instrument. Izvorni etno motivi, visoko stilizovani u odmerenom savremenom izrazu, krunisani su na zajedničkom albumu „Treća majka“, koji je usledio posle višegodišnje serije eksluzivnih koncerata.

Četiri koncerta u KolarcuJubiralno izdanje Guitar Arta će prvi put predstaviti posebnu scenogra-fiju i originalan program uz novi vid komunikacije između umetnika i publike u velikoj sali Kolarčeve zadužbine. Tokom četiri dana nastupiće oko 30 najvećih imena klasične gitare iz 14 zemalja.Jedan od najvećih gitarista svih vremena, venecuelanski velikan Alirio Diaz i njegov sin Senjo, kao i virtuozni Edin Karamazov, te gotovo kontroverzno tehnički savršen Kazuhito Jamašita, nastupiće 9. februara sa trostrukim pobednikom Guitar Art festivala, osamnaestogodišnjim Vojinom Kocićem.Dan kasnije nastupiće brazilska pevačica i gitaristkinja Badi Asad, kineska romantičarka klasične gitare Ksufej Jang, češki duo koji čine gitarista Pavel Štajdl i najbolja češka violinistkinja Gabriela Demeterova, kao i ugledni francuski gitarista Roland Dijens.Treće večeri nastupiće i Dušan Bogdanović i drugi ugledni domaći umet-nici kao što su Vera Ogrizović, Vesna Petković, Srđan Tošić, Zoran Anić, Darko Karajić, Zoran Krajišnik, Miloš Janjić i Aleksandar Hadži-Đorđević.Na četvrtom koncertu 12. februara, nastupiće grčki gitarista Kostas Kociolis, italijanski virtuoz klasične gitare Anjelo Deziderio, argentiski majstor tango gitare Roberto Osel, zagrebački gitarista Zoran Dukić i švajcarski Eos Guitar kvartet. •

program_7. februar

SC

Vicente Amigo Sextet - svečano otvaranje festivala

8. februar

SC

Sting & Edin Karamazov

9. februar

KNU

Alirio & Senio Diaz, Edin Karamazov Quartet, Kazuhito Yamashita, Vojin Kocić

10. februar

KNU

Badi Assad, Xuefei Yang, Pavel Steidl i Gabriela Demeterova, Roland Dyens

11. februar

KNU

Dušan Bogdanović, Vera Ogrizović, Srđan Tošić, Aleksandar Hadži-Đorđević, Zoran Anić, Vesna Petković, Darko Karajić, Miloš Janjić, Zoran Krajišnik

12. februar

KNU

Costas Cotsiolis, Zoran Dukić, Aniello Desiderio, Roberto Aussel, EOS Guitar Quartet

13. februar

SC

Miroslav Tadić, Vlatko Stefanovskii Teodosije Spasov

14. februar

BGA

Ennio Morricone & Roma Sinfonietta sa solistima Carlo Marchione & Roberto Fabbri

« Više informacija možete pronaći na sajtu festivala:www.gaf.rs »

Ennio Morricone sa Roma Sinfonietta Vlatko Stefanovski

Edin

Kara

maz

ov i S

ting

Page 26: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

26 •

28/01/09 CITY MAGAZINE

više informacijao urbanim stilovimapotražite nawww.citymagazine.rs

puls grada enterijer

eng šui predstavlja drevnu kinesku veštinu planiranja i uređenja prostora sa ciljem da se u dom unese ravnoteža, harmonija i

blagostanje. U bukvalnom prevodu feng šui znači vetar i voda, koji simbolišu protok životne energije – Či. Prema rečima predsednice Feng šui asocijacije Srbije i autorke nekoliko knjiga sa ovom tematikom, Snežane Tufegdžić-Altea, starost same metode procenjuje se na više hiljada godina, a u drevnoj Kini je imala status nauke. Feng šui je dugo bila pažljivo čuvana tajna, čije su finese primenjivane isključivo za dobrobit cara. Međutim, u poslednjih desetak godina ova metoda je doprla na Zapad, gde je u bitnoj meri modifikovana i pojednostavljena, dok je autentični feng šui veliko, sistemsko znanje koje se uči najmanje nekoliko godina.

Sve ima svoje mestoUlazna vrata su bitno polazište kada je u pitanju uređenje prostora u skladu sa principima feng šuija. Snežana Tufegdžić-Altea naglašava da je upravo to mesto kroz koje enegrija ulazi u prostor. Zato je važno da vrata budu velika i da ispred njih ne postoji barijera. Takođe, poželjno je da budu čista i adekvatno osvetljena. Raspored nameštaja određuje kako će se energija kretati po prostoriji. Kada se kabast i taman nameštaj nalazi na samom ulazu u sobu, to blokira pristup energiji, pa se ta prostorija obično manje koristi. Kako delovi doma koji su najbliži ulazu dobijaju najviše energije, preporučljivo je da se tu nalazi dnevna soba. Ukoliko to nije moguće, naj-bolje je za dnevnu sobu odabrati najsvetliju i najveću prostoriju u kojoj će biti mesta za sve ukućane. Od toga će bitno zavisiti porodično jedinstvo i podrška. Kada dnevna soba ne postoji, ukućani su upućeni na same sebe, osim ako trpezarija ne preuzme funkciju dnevne sobe.Kuhinja se često smatra srcem doma. U njoj se sprema hrana neophodna za život i zdravlje ukućana, pa i njoj treba posvetiti odgovarajuću pažnju. Šporet simboliše središte porodičnog bogatstva. Treba da se nalazi na takvom mestu da onaj ko kuva može lako da ugleda svakog ko ulazi u prostoriju. Potrudite se da kuhinju održavate čistom i dobro osvetljenom.

Trpezarija utiče na porodičnu sreću i odnos njenih članova. Središnji deo vašeg doma bio bi savršeno mesto za nju, po mogućnosti što dalje od ulaznih vrata. Prostor bi trebalo da deluje prijatno i udobno, a ne bi bilo na odmet dodati ogledalo koje vizuelno udvostručuje količinu hrane, izazivajući osećaj obilja i blagostanja. Verovatno niste ni pomišljali da izgled vašeg kupatila može uticati na bilo šta u vašem životu. Međutim, po principima ove metode ni ovaj deo vašeg stana ili kuće ne sme biti zanemaren. Preporučljivo je da kupatilo bude neupadljivo i ne previše veliko. Odgovarajuće nijanse su braon ili žuta, topli zemljani tonovi, izbegavajte da kupatilo bude u potpunosti belo. Dodajte aromatične sveće i meke peškire kako bi bilo što ugodnije.

Prizovite ljubav Za spavanje, najbolje je odabrati prostoriju najudaljeniju od ulaza, jer je energija tu najmirnija i poboljšava san, savetuje Snežana Tufegdžić-Altea, jedini majstor klasičnog feng šuija na našim prostorima, i dodaje da je kre-vet najvažniji komad nameštaja u kući iz dva razloga: zato što na njemu provodimo najviše vremena i jer smo tokom spavanja nezaštićeni. Poželjno je da se nalazi u najudaljnijem delu sobe i da ne gleda direktno u vrata. Ukoliko oko kreveta postoji nešto slobodnog prostora to omogućava da se energija sakuplja i obnavlja, što je premisa svakog napretka. Iznad glave ne treba ništa da visi ili „preti“ spavaču, a nije poželjno ni da ogledalo odražava krevet, jer to loše utiče na san.U slučaju da vam ljubavni život ne cveta, pokušajte da sledite nekoliko jednostavnih feng šui pravila kako biste prizvali romantiku u svoj dom. Počnite sa detaljnim čišćenjem spavaće sobe. Obrišite prašinu, izbacite uvele biljke i rešite se stvari ispod kreveta. Ulepšajte prostor romantičnim nijansama ružičaste, crvene i bele. Ukoliko se muškom delu populacije to učini previše ženstvenim, poslužiće i tonovi braon, bež ili boja lavande. Takođe, potrudite se da većina predmeta u spavaćoj sobi bude u paru: dve sveće, dva noćna stočića, dva jastuka itd. •

Feng šui – umetnost stanovanja

2 teKst : IvANA KrsTIć

Ukoliko vam je život haotičan, na poslu nije baš sjajno, a ni u ljubavi ne blistate, možda vam je neophodna promena. Počnite od svog doma

F

Page 27: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

Svi marš na led!Kada vam pahulje padnu na kosu i kada vam se smrznu nosići, vreme je za zimske čarolije i romantiku na ledu.Omiljena zimska razbibriga u gradskim uslovima je klizanje. I to ne bez razloga...

Preporuka za sve romatične duše ovog grada koje vole zimu glasi: odvedite svoju voljenu osobu na jedno od beogradskih klizališta. Za-mislite samo kako zajedno uživate na ledu na jednom od otvorenih klizališta na Dunavskom keju ili Kalemegdanu. Grad je okićen, vazduh miriše na pečeno kestenje i imate utisak da ostatak sveta ne postoji. Dakle, za samo 200 dinara nudi vam se filmski doživljaj, kao da ste u Central Parku u Njujorku. Čak iako se prvi put oprobavate u ovom sportu i nemate svoj par klizaljki, nemojte da brinete, jer ih možete iznajmiti po ceni od 150 dinara, a svaki termin traje 90 minuta. „Zamak“ na Dunavskom keju kod hotela Jugoslavija ima specijalnu ponudu za studente, pa je četvrtkom uz indeks od 12 do 15 sati za njih klizanje besplatno. Otvoreno klizalište „Happy Ice“ na Vidikovcu u ulici Kneza Višeslava (kod McDonald’s-a) nudi „ledeni“ provod po ceni od 250 dinara za ulaznicu, dok je oprema dostupna za 150 dinara. Klizališta su do sredine marta otvorena svakog dana od 9 do 21 sat. Svi uzrasti su dobrodošli!Ada Ciganlija ove zime izgleda kao da je juli ili avgust. Razlog tome je otvoreno klizalište površine 800 kvardratnih metara. Do 1. marta građani će imati jedins-tvenu priliku da se oprobaju na ledu koji izgleda poput ogledala. Uz karakterističan ambijent koji poseduje Ada, svakoga dana od 10 do 20 sati možete uživati u savršenoj zimskoj idili. Najintere-santnija je činjenica da su termini i iznajmljivanje opreme besplatni. Kada poželite da se odmorite u okviru klizališta vam je omogućeno da se zagrejete čajem ili kafom po pristupačnim cenama.

Stara škola– nova školaInače, svi Beograđani, a naročito oni malo stariji, svakako znaju za halu Pionir. Najstarije klizalište u glavnom gradu i ove godine ima

široku ponudu. Škola klizanja za početnike održava se subotom i nedeljom u terminima od 10 do 11, i od 13 do 14 sati. Cena je 6.000 dinara, a za te pare dobijate 10 termina u toku kojih bi svako tre-balo da se osposobi za ovaj sport. Prema rečima Slavka Vuksanovića iz Ledene dvorane Pionir, posle toga izbor je individualan. Oni sa više talenta spremni su da se samostalno upuste u avanture na ledu, dok ima i onih koji više vremena provedu u školi. Starosno ograničenje ne postoji, dobrodošli su svi od četiri do 104 godine.Za one kojima je klizanje čisto uživanje i rasterećenje od radnih i školskih obaveza, Ledena dvo-rana nudi večernje termine od 20.30 do 22 sata svakog dana, izuzev ponedeljka. Omogućeno je i iznajmljivanje klizaljki po ceni od 200 dinara, dok ulaznica košta 300 dinara. Sve informacije se mogu dobiti na blagajni hale u ulici Čarlija Čaplina 39.Na Zvezdari u okviru SC Olimp otvoreno je klizalište koje radnim danima radi od 16 do 21.30 sati, a vikendom prve klizače prima već od 10 sati. Ulaznice se plaćaju 200 dinara, a oprema je dostupna po ceni od 150 dinara. Zaljubljenici u ovaj sport moći će da se odmore u otvorenom ili zatvorenom kafiću dok čekaju sledeći termin za svoje „vratolomije“. Istovremeno mogu proveriti i svoje zdravstveno stanje u ambulanti koja se nalazi u sklopu centra. Kako se ovo klizalište nalazi na otvorenom, radiće sve dok vre-menski uslovi to budu dozvoljavali.Dvorana Pingvin na Novom Beogradu u ulici Jurija Gagarina 78, ima tri termina za slobodno klizanje svakog radnog dana, u intervalima od 12.30 do 14.30, od 18.30 do 20.00 i od 21.30 do 23 sata. Vikendom su termini od 11 do 12.30, od 14.00 do 15.30, od 19.30 do 21 i 22.30 sati. Cena karata u prepodnevnim terminima je 200 dinara, u popodnevnim 250 dinara, dok je iznajmljivanje klizaljki u svim

terminima 200 dinara. Petkom i subotom poslednji večernji termin je nazvan „Party time“. Sve zain-teresovane pozivamo da dođu i uvere se da je naziv zaslužen.Škola klizanja za početnike otvo-rena je subotom i nedeljom od 8.45 do 9.45 sati. Prvi čas je besplatan, jer zapravo služi kao probni tre-ning, da se vidi da li je polaznik sposoban da pohađa ovu školu. U narednih 13 sati predviđeno je da se savladaju osnove kretanja na ledu. Cena škole je 5.000 dinara, tokom

koje vas uče i vaše napredovanje nadgledaju profesionalni treneri.

Zabavno i zdravoTreba napomenuti da, osim što je zabavno, klizanje je i veoma zdravo, jer angažuje celo telo. Kod dece ovaj sport omogućava pravilan razvoj, učenje motoričkih veština, spretnosti, okretnosti, brzine i koordinacije pokreta. Pored dobre zabave za odrasle, ono je i vid rekreacije koji budi i aktivira veliki broj mišića i sagoreva nepotrebne

kalorije.Naša preporuka je da izaberete sebi najbliže klizalište, okupite društvo i uputite se u avanturu. Možda mislite da niste dovoljno vešti za igrarije na ledu, ali veru-jte, nije presudno. Važno je da se smejete, da uživate uz muziku i da ste u pokretu. A ko zna? Jedan slučajan pad ispred neke vama simpatične osobe može doneti novo poznanstvo, a možda i više od toga... Samo oprezno – klizavo je! •

2 TEKST : Olgica ilić

PULS GRADA SLoboDno vREmE • 27

Page 28: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

Moderan dizajn, odnedavno zas-takljena bašta i neobično osvetljenje stvaraju sjajan ambijent za dnevni predah i za izuzetan gastro ugođaj. Okrenutost biznis okruženju ogleda se u dnevnoj ponudi u kojoj za samo 400 dinara dobijate supu, glavno jelo i desert. Probali smo finu pileću supu, odličan pasulj sa kobasicom i atraktivno prezentiranu pitu sa bundevom – odličan kompletan ručak. Istraživanje stalnog menija počnite miksom zelenih salata sa komadićima slanine, a ako ste za

pastu nastavite njokama od spanaća sa gorgonzolom i orasima ili sa bro-kolijem i piletinom. Ukoliko ste za meso, ćuretina sa vrganjima je sjajna, a servirana je uz grilovane kruške i španski sos. Losos na žaru u sosu od kozica takođe nas je oduševio, uz raznovrstan prilog od grilovanog povrća sa susamom. Cheese cake je odličan, a čokoladni sufle i vizuelno i gastronomski sjajan doživljaj.

Milutina Milankovića 134 d (011/202-60-44)

internacionalni restoran_Tribeca Uniqa

internacionalni restoran_„ 27 “

Pitanje doručka, ukoliko niste za varijantu „s nogu“, u Beogradu nije lako razrešiti. Nakon totalnog reno-viranja, a pod istim imenom, picerija Zodiac na Senjaku, pored originalne i široke ponude italijanskih specijali-teta, svakog dana predlaže i bogat švedski sto u varijanti produženog doručka. To znači da i za ranora-nioce i za one koji kasnije obrokom počinju dan, od 9 pa sve do 12.30h postoji izuzetna ponuda svežih spe-cijaliteta koji ravnopravno mogu konkurisati nekoj rimskoj tratoriji. Fokaća punjena ili samo začinjena, mocarela sa paradajzom, hladna

pasta sa maslinama i tunjevinom, miks svežih salata, tanjir sa mesnim specijalitetima ili pak tople varijante (omlet sa sirom, grilovano povrće, viršle) pružaju priliku za raskošan doručak ili raniji ručak. Već sam pogled na bogat i šaren sto dovešće vas u dilemu čime započeti dan, sve je sveže i tek pripremljeno, a ako volite lagane varijante tu su i musli, đus i jogurt. A sve to, u količinama i redosledu po želji, za samo 450 dinara.

Vase Pelagića 48 a(011/264 -76-74)

italijanski restoran_ZodiacBogat i raznovrstan italijanski doručak

ukratko_

Za ljubitelje karija Novitet u ponudi „Grand

Casina“ i restorana „Ginger“

jeste Curry Night koji se

priređuje svake srede od 19 do

02 časa. Jedinstvena prilika da

gastronomski (pro)putujete

dalekim predelima, od Kine,

preko Indonezije do Indije.

Uzbudljiva avantura u kojoj

se očekuje da imate radoznala

nepca, a u indijskim verzijama

i prilično izdržljiva, te radoznao

gurmanski duh spreman da

istraži nove kombinacije. Kari u

12 varijanti fino nijansira ukuse

sjedinjujući meso i povrće. Kao

prilog, servira se pirinač ili sočivo,

dok su naanovi, tanki hrskavi

hlebovi nezaobilazni. Indijski

segment izdvojen je za one

spremne za pikantnije arome. Za

kraj, kao savršeno osveženje slede

cheese cake sa bosiljkom i krem

brule sa mangom.

Cena: 999 dinara po osobi.

Više o gastronomiji potražite nawww.citymagazine.rs

Odlično mesto ne samo za biznis ručak

Poseban gastronomski doživljaju jedinstvenom ambijentu

28 • puls grada gastro

Na kraju tihe senjačke ulice otvo-ren je restoran koji u svakom po-gledu pruža jedinstven hedonistički ugođaj. Veliki prostor, razuđen na nekoliko celina, istovremeno pruža i vrlo intiman osećaj i mogućnost da ugostite veće društvo. Tome dopri-nose velike staklene površine kroz koje možete posmatrati pahulje ili senovitu zelenu baštu. Ljubazno osoblje provešće vas kroz maštoviti meni u kome svako od jela prati i šarmantno pojašnjenje, ali i prema vašim željama modifikovati preds-tavljenu ponudu, jer u dogovoru sa kuvarom možete poručiti jelo u skladu sa svojim afinitetima. Kroz vinsku priču vodi vas somelijer, koji je naše degustiranje ribljih specijaliteta obogatio odličnim vinom Chablis iz Francuske. „Riblji meni“ samo je deo bogate ponude u kojoj su i divljač (od paštete od fazana do pršute od jelena) i nacionalna jela (predjelo od zlatiborske goveđe pršute najbolji je starter dok su teletina ili punjeni ramstek logičan izbor glavnih jela). Sva predjela ser-viraju se na drvenim ovalima, a mi smo uživanje započeli mariniranim filetima tune u biberu, morskim

plodovima i škampima posluženim u prelivu ukrašenom zrnima be-log grožđa. Istovremeno lagano i raskošno, savršena inspiracija za riblje specijalitete: grilovana tuna sa zrnima bibera, list u rolovanoj formi, dok se mekani file sabljarke našao u zanosnom prelivu od tartufa. U skladu sa trendovima moderne kuhinje, svako od jela pripremljeno je tako da su bazični ukusi ribe očuvani i oplemenjeni začinima i prelivima, a zaokruženi izdašnim miksom grilovanog povrća. Karta poslastica pokriva razuđen spektar uticaja od vojvođanskih knedli sa šljivama, preko kolača od raznih vrsta voća, do panakote sa preli-vom od šumskih plodova.Jednostavno, među najmanje 27 razloga da posetite ovo mesto, vizuelni i gastronomski doživljaj serviranog su među prvima, a ostale ćete pronaći sami u ambi-jentu podređenom prefinjenom uživanju i zadovoljstvu, bez obzira na povod.

Istarska 27(011 /265-18-31)www.restoran27.com

2 tekst : Peđa Kresojević

28/01/09 CiTY MaGaZiNe

Page 29: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME_pola.indd 31 12/28/2008 10:09:16 AM

Nova godina stari kluboviKada govorimo o beogradskom klabingu,može se reći da je 2009. lepo počela

PULS GRADA cLUbbinG • 29

Prvenstveno treba pomenuti da je otvoren novi klub, Batler, koji se nalazi preko puta kluba Francuska sobarica u Francuskoj 12. Iako „ses-trinski“ lokali, programske šeme će im biti različite. S obzirom na to da je tek otvoren, Batler nema definitivno ustanovljen program, ali za razliku od Sobarice neće raditi svaki dan već samo petkom i subotom. Za sada se zna da će osim nastupa DJ-eva, biti organizovani i živi nastupi različitih bendova. Što se ostalih klubova tiče, za kraj januara i početak februara u Beo-gradu neće biti dosadno. U klubu Tube u četvrtak 29. januara za miks pultom naći će se Princ Thomas i Brka, u petak 30. januara klabere zabavljaju Puki i Petko, a 31. januara nastupaju DJ Pepe i N.I.K.O. Amnesia Ibiza - live at drums.

Klub Mamolo je ove sezone re-noviran, a programska šema iz-gleda ovako. Četvrtak je posvećen elektronskoj muzici u organizaciji Bo-kija iz Kinetic Vibea, petkom provod organizuju DJ B & DJ Sonero uz r’n’b, hop, reggaeton i dancehall. Subota je rezervisana za house, progressive house, progressive trance i electro zvuk. U petak 6. februara u Mamolu gostuje jedan od najpoznatijih house producenata Terry Lee Brown Jr. iz Plastic Cityja i za taj događaj karta u pretprodaji će koštati 700 dinara. Sve ostale važne informacije možete dobiti ako pozovete broj telefona 063/725-95-45.U subotu 31. januara u klubu Xla-goom gostuje britanski DJ Dino Psa-ras, jedan od najpoznatijih psihodelic trance DJ-ova. U istom klubu za Dan zaljubljenih dobar provod će

biti garantovan, jer će za muziku biti zadužen popularni Frank Bec-kers. Ako ste na bilo koji način deo klupske scene poslednjih 10 godina, onda vam ovo ime ne bi trebalo posebno predstavljati. Projekat na kome trenutno radi, D-Nox & Beckers, jedan je od najcenjenijih i najvećih progressive house projekata u Nemačkoj u ovom momentu. Pored rada u produkciji, Beckers iza sebe ima i deset uspešnih go-dina profesionalnog rada u DJ-ingu. Puštao je muziku širom planete, u Njujorku, Tokiju, Melburnu, Riju, Helsinkiju, Lisabonu , Stokholmu, Kopenhagenu, Beogradu i mnogim drugim gradovima, uključujući i više nastupa u klubu Planet Bigz.Klub Hector obeležava kraj rada poslednjim danom januara. Za kraj zimske sezone u Hectoru će biti

nekoliko zanimljivih dešavanja. U sredu 28. januara techno, minimal, techouse zvuke biraće Tijana T. U četvrtak 29. januara nastupiće Marko Nastić i Ewox. Dan kas-nije, u petak, biće održan koncert Zemlja gruva, a za miks pultom će nakon koncerta biti DJ Bojana. Na zatvaranju kluba u subotu, 31. januara, nasupiće Krajblo Tshi Sound System. •

najave_Bitef Art cafeSkver Mire Trailović 1

30. januar - LOCO JetFunk

Groove LIVE

31. januar - Perpetuum mobile

DiscoHouse/MTV/pop LIVE

2 TEKST: Tanja Gluvaković

Page 30: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME.indd 35CITY_REKLAME.indd 35 12/27/2008 1:37:53 PM12/27/2008 1:37:53 PM

Page 31: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

BEOGRADAUTO SALONToyota - Zrenjaninski put 26 Hyundai - Milutina Milankovića 7 v

BAG SHOPDa Lena - Tadeuša Košćuškog 18

BARRakia BarDobračina 5Kralja Milutina 4

BENZINSKA PUMPAPetrolLazarevački drum 157Autoput NS-BG, Stara Pazova

JugopetrolDejton - Bul. M. Pupina bb Zmaj I - Autoput Bgd-Zagreb, izlaz Beograd Zmaj II - Autoput Bgd-Zagreb, ulaz Beograd Čarli Čaplina - 29. novembra bb Autokomanda - Bulevar JA bb Mije Kovačevića - Mije Kovačevića 7b Autoput (BIP) - Franše d'Eperea Beograd SEVER - Bulevar k. Aleksandra 457

BIBLIOTEKAGradska biblioteka - Kneza Mihaila 56Narodna biblioteka Srbije - Skerlićeva 1

BILET cENTARMadlenianum - Kneza Mihaila 42 BIOSKOPRoda - Požeška 83 aŠumadija Palas - Turgenjeva 5Tuckwood - Kneza Miloša 7Dvorana Kulturnog centra - Kolarčeva 6

BOwLING cENTARcolosseum - Dobanovačka 56, Zemun

cENTAR ZA MASAžUJai Thai - Vase Pelagića 48

DEČJI TRžNI cENTARTc Imago - Trg Nikole Pašića 5

DESIGNERS SHOPKokliko - Uzun Mirkova 5

fAKULTETfakultet političkih nauka - Jove Ilića 2fDU - Bulevar umetnosti 20fON - Jove Ilića 154fakultet primenjenih umetnosti - Kosančićev venac 29

fITNES cENTARAthletic`s GymB. Brdo, Požeška 67 aVidikovac, Vidikovački venac 14 JVoždovac, Vojvode Stepe 184

fRIZERSKI SALONSalon S - Mišarska 4 aBarbiero - Bulevar kralja Aleksandra 195BS - Ustanička 189

GALERIJAOtklon - Dečanska 21Haos - Cara Lazara 12

GARDEN cENTARGarden centar - Vidikovački venac 102 aGarden centar Zemun - Cara Dušana 266

HOTELcountry club Babe - BabeMajestic - Obilićev venac 28

Prestige - Bulevar Vojvode Mišića 24Balkan - Prizrenska 2Kontinental - Milentija Popovića 7b

INfORMATIVNI cENTARTOB info centarTC Staklenac (Trg Republike)Kolarčeva (podzemni prolaz)

KAfEOko - Ruzveltova 23Kandahar - Strahinjića Bana 48capri - Pasterova 14 bPastis - Strahinjića Bana 52 bIdentico - Trg Republike 3-5 Liquido - Njegoševa 8Kontrabar - Strahinjića Bana 59Padrino - Nevesinjska 17Pasaž - Prvomajska 35Dali - Hilandarska 20Point - Glavna 33, Zemuncodex - Gospodska 15, Zemun KAfE KLUBRepublika - Simina 22

KAfE POSLASTIČARNIcAMamma`s Biscuit House - Strahinjića Bana 72 a

KAfE RESTORANRuski car - Obilićev venac 29Biblioteka - Terazije 27Pascucci - Terazije 8

KAfE SPLAVSkalar - Savski kej bbRio - Kej oslobođenja bb

KAfETERIJAcafe & factoryNevesinjska 21Svetog Save 43

coffee DreamKralja Petra 23Tc Sremska, M. Birjuzova 2-4Mekenzijeva 89TC Makedonska

Speak easyBioskop Jadran, Trg Republike 3Svetogorska 49Resavska 34

Grand PleasureKneza Mihaila 25Vasina 3Airport City, Omladinskih brigada 88

Amici per la PelleKosovska 1

cOSTA coffeeNjegoševa 45Bulevar kralja Aleksandra 80 Bulevar kralja Aleksandra 208 Terazije 7-9 Kosovska 33 Goce Delčeva 34 Mileševska 2Vladimira Popovića 38 Kralja Milana KLUBAndergraund - Pariska 1 A Belle Epoque - Džordža Vašingtona 2 KLUB RESTORANMajic - Džordža Vašingtona 83 a

KNJIžARALaguna Klub čitalaca - Resavska 33 Stubovi kulture - Trg Republike 5 PlatoKneza Mihaila 48 Filozofski fakultet, Vasina 19Planet - Zeleni venac

Madlenianum - Glavna 34Mladinska knjiga - TC Mercator, Novi SadNarodna knjiga - Požeška 128 A

KNJIžARA KAfE

Službeni glasnik - Kneza Miloša 16

KOKTEL BAR

BaliPrve pruge 39 b, ZemunPrvomajska 2, ZemunBar central - Kralja Petra 59

KOKTEL BAR/RESTORAN

cruise - Jurija Gagarina 75

KONcEPT SHOP & RESTORAN

Supermarket - Višnjićeva 10

KOPI cENTAR

copy & Print - Despota Stefana 22

MULTIBRAND STORE

InsideOut - Nikole Spasića 4 a

MUSIc STORE

Plato Music - Čika Ljubina 18-20

OUTLET

BN Bos - Batajnički drum 1

PET SHOPPet centar - Milutina Milankovića 1

POSLOVNA ZGRADA

Eunet direkcija - Dubrovačka 35Beograđanka bussines - Masarikova 5Pc Ušće - Bul. M. Pupina 6Plaza - Bul. Z. Đinđića 8 aHill - Trgovačka 2Inex - 27. marta 69GRAwE - Bulevar Mihaila Pupina 115 dNELT kompanija - Dobanovci Jugoagent - Bulevar Mihaila Pupina 165 AIDEA - Milutina Milankovića 19DHL - Jurija Gagarina 36 vMeridian banka - Kolarčeva 7

POSLOVNI I MEDIJA cENTAR

Sava centar - Milentija Popovića 5

POZORIŠTEJDP - Kralja Milana 50Atelje 212 - Svetogorska 21Pozorište na Terazijama - Terazije 29Beogradsko Dramsko Pozorište - Mileševska 64 aMadlenianum - Glavna 32Zvezdara Teatar - Milana Rakića 38

PRIJEMNI cENTARDHL - Čika Ljubina 9

PRODAJNO MESTOEunet - Zmaj Jovina 3Sezampro - Kralja Petra 20

PRODAVNIcABata city StoreBul. K. Aleksandra 94Kneza Mihaila 33Replay Store - Kneza Mihaila 33Miss Sixty - Kneza Mihaila 33camper - Kneza Mihaila 26SpringfieldKneza Mihaila 14-16Bul. K. Aleksandra 28-32cortefeil - Kneza Mihaila 14-16fashion and friends - Bul. K. Aleksandra 28-32Okaidi - Bul. K. Aleksandra 28-32

Alberto Guardiani - Terazije 31Bata Slavija - Kralja Milana 33Outlet IDEA - Omladinskih brigada 100Buzz - Kneza Mihaila 18Nicola's - Cara Lazara 5-7

PRODAVNIcA IGRAČAKA

Dida - Nušićeva 10

PRODAVNIcA SUVENIRA

Beoizlog - Trg Republike 5

PRODAVNIcA TEHNIKE

Tehnomarket - Nehruova 68 bTehnomarket Banovo Brdo - Požeška 156TechnoMax - Bulevar Arsenija Čarnojevića 69 aElectroniki megastores - Bul. Arsenija Čarnojevića 69 DElectroniki megastores - Žorža Klemansoa 19

RESTORAN

Absinthe - Kralja Milutina 33Green city - Airport City, Omladinskih brigada 88Pizza Hut - Makedonska 44Šumatovac - Makedonska 33Botako - Nevesinjska 6La Piazza - Mileševska 54Madera - Bul. K. Aleksandra 43Resava - Resavska 24Tribeca Uniqua - Milutina Milankovića 134 dchameleon - Grand Casino, Bul. Nikole Tesle 3Tribeca - Kralja Petra 20Dorian Grey - Kralja Petra 87Duomo - Strahinjića Bana 66 aBackstage - Svetogorska 19Diners club Principal - Ušće bbGuli - Skadarska 13Le Moliere - Zmaj Jovina 11Makao I - Starine Novaka 7 aMakao II - Neznanog junaka 4Makao III - Šafarikova 11Makao IV - Prve pruge 8, ZemunKovač - Bul. oslobođenja 221Bella Napoli - Zmaj Jovina 35, ZemunBella Italia - Bul. Arsenija Čarnojevića 95Đorđe - Moravska 10Igua Na Ćošku - Beogradska 37Košava - Kralja Petra 36Ikki Sushi Bar - Gospodar Jovanova 46Pin Up - Strahinjića Bana 44Bali - Partizanske avijacije 12Zodiac - Vase Pelagića 48 aOrient Express - Prizrenska 2žabar - Kej oslobođenja bb

RESTORAN PIcERIJA

Ze & Z - Trg Pobede 18, Zemun

SALON NAMEŠTAJA

Intelios - Mileševska 40 a

SANDwIcH & DELI SHOP

Bagels park - Nušićeva 14

SHOPPING MALL

Delta city - Jurija Gagarina 16

SPA cENTAR

Nefertiti - Bul. Arsenija Čarnojevića 217

ŠKOLA JEZIKA

Berlitz - Avalska 9

TRžNI cENTAR

Mercator - Bulevar umetnosti 4city Passage - Obilićev venac 18-20Tc Millenium - Kneza Mihaila 20Zira - Ruzveltova 33Immocentar - Blok 63, Gandijeva 64city Hall - Požeška 81IDEA - Partizanske avijacije 28fitex - Bulevar Arsenija Čarnojevića 69 dTc futura Slavija - Nemanjina 40Tc Banjica - Paunova 24

TURISTIČKA AGENcIJA

Adventure tours - Builevar despota Stefana 25

U POKRETU

city Bus

VELNES

city wellnes - Kraljice Natalije 38-40

VINOTEKA

wine bar - Dositejeva 13

VITAMIN BAR

Elixir - Kralja Petra 42

NOVI SADBENZINSKA PUMPA

Petrol - Petrovaradin

KAfE

flying Dutchmen - Bulevar oslobođenja 52 Pub - Novi SadfridaIse Bajića 8Laze Telečkog 7Martha`s Pub - Laze Telečkog 3Juice bar Mille fiori - Zmaj Jovina 2 Divan Dućan - Laze Telečkog 6 Radio Kafe - Miletićeva 45 Šansona - Zmaj Jovina 17 Opera - Ise Bajića bb Kafe Irish Pub - Zmaj Jovina 28

POSLASTIČARNIcA

Maša - Zmaj Jovina 4

RESTORAN

Kuća mala - Laze Telečkog 4 Restoran Mediteraneo - Ise Bajića 8 KNJIžARA

Ljubitelji knjige - Zmaj Jovina 4

fRIZERSKI - KOZMETIČKI SALON

Čarolija - Laze Telečkog 11Estetik M - Ćirpanova 12 Estetik M - Stražilovska 10 Sagitarius - Pap Pavla 24

POSLOVNI cENTAR

Dalton - Bulevar oslobođenja 95

HOTEL

Mediteraneo - Ilije Ognjanovića 10 TRžNI cENTAR

Bazaar - Bulevar Mihaila Pupina 1 DISTRIBUcIJA NA DOGAĐAJIMA

07 - 14. februarGUITAR ART

12 - 14. februarBRAND fAIR 20. februar - 01. martfEST

cITY MAGAZINE SVUDA OKO VASAko želite da se cM deli i u vašem prostoru pozovite nas!

VIŠE INfORMAcIJA O DISTRIBUcIJI MAGAZINA MOžETE PRONAĆI NA www.citymagazine.rs

menadžer distribucijePEĐA KRESOJEVIĆ

[email protected]. 060 33 100 35

Page 32: Dragi čitaoci, - citymagazine.rscitymagazine.rs/wp-content/uploads/2013/10/City_Magazine_004.pdf · 19 • DVD&KNJIGE Preporuka za ... - - Art direktor : Branko Bobić • Saradnici

CITY_REKLAME.indd 35CITY_REKLAME.indd 35 12/26/2008 5:02:37 PM12/26/2008 5:02:37 PM