Dragi prijatelju, teorija je sva siva,

zlatno je drvo života zeleno»

/Goethe/

USPJEŠNOM KOMUNIKACIJOM U BORBI PROTIV NASILJA

POTICANJE KREATIVNOSTI I RAZVIJANJE KREATIVNOG MIŠLJENJA

GIMNAZIJA KARLOVACIzborna nastava psihologije

Istraživanje provele:učenice 4.a , 4.b i 4.c

Smatraš li da posjeduješ dovoljno znanja o spolnosti i seksualnosti?

• 82, 8 % učenika smatra da posjeduje dovoljno znanja o spolnosti i seksualnosti

• 3,85 – prosječna ocjena znanja o spolnosti i seksualnosti na skali od 1-5

Imaš li s kim razgovarati o

seksualnom životu?

• 96.25% (308

ispitanika) imaju s

kime razgovarati o

seksualnom životu

s kim?

1. razred

5

62

15

7NE

S PRIJATELJIMA

S RODITELJIMA

S BRAĆOM ILI

SESTRAMA

s kim?

2. razred

1

64

24

13NE

S PRIJATELJIMA

S RODITELJIMA

S BRAĆOM ILI

SESTRAMA

s kim?

3. razred

4

65

16

12NE

S PRIJATELJIMA

S RODITELJIMA

S BRAĆOM ILI

SESTRAMA

s kim?

4. razred

2

73

17

9NE

S PRIJATELJIMA

S RODITELJIMA

S BRAĆOM ILI

SESTRAMA

Jesi li imao/imala spolni odnos?

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

PRVI DRUGI TREĆI ČETVRTI PROSJEK

EKONOMSKA

TRG.UGOST.

GIMNAZIJA

SVI

Kada si stupio/stupila u prvi spolni odnos?

27%

37%

22%

12%

2%

11%

25%

41%

20%

2%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

<15 15 16 17 18<

M Ž

RAZVOJ KREATIVNIH SPOSOBNOSTI TIJEKOM

OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA

Autori testa:

Sanja BarićDarija HerakIvana Vojnović

OVISNOST O MOBITELU

Da li prilikom izlazaka konzumiraš alkohol?

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

ne

ponekad

često

uvijek

Koji se oblici destruktivnog ponašanja najčešće pojavljuju?

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

tučnjave

razbijanje po kaficima

uništavanje

verbalni okršaji

ostalo

Smeta li te izgled grada nedjeljom ujutro nakon “vikend iživljavanja”?

Smeta li te izgled grada nedjeljom ujutro nakon “vikend iživljavanja”?

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

da

ne

svejedno mi je

Što misliš koji su uzroci da se mladi ponašaju destruktivno?

36

15

26

26

14

58

zbog pritiska društva(nagovore ih)

zbog nedostatkasamopouzdanja

zbog osobnih frustracija

zbog dosade

zbog uzbuđenja (adrenalin)

da bi se pokazali važnima

Što bi trebalo učiniti da se ublaži nezadovoljstvo mladih i smanji

učestalost destruktivnog ponašanja?

klubovi mladih

koncerti

disco klubovi

cinestar

ulazak u kafićemlađih od 18 g.

tečajevi

KLUB MLADIH

< 18< 1818 18

27

OVISNOST O KLAĐENJU (KOCKANJU))

Kockaš li se? Kladiš li se?

28

Škole Kocka % Muški % Ženski %

8.razredi 33 85 15

Prirodoslovana 35 64 36

Ekonomska 36 65 35

TUŠ 35 76 24

MIOŠ 49 87 13

Šumarska 60 97 3

Medicinska 26 58 42

Gimnazija Karlovac 25 52 48

Tehnička 63 100 0

Gimnazija Ogulin 23 70 30

Obrtničko-tehnička Ogulin 45 84 16

Srednja škola Slunj 43 60 40

Srednja škola Duga Resa 22 40 60

Ne kocka 855 ispitanika ili 62%Kocka 517 ispitanika ili 38%

Koliko često se kladite?

Od 517 ispitanika koji su izjavili da kockaju točine:

Ponekad 360 ispitanika ili 70%Često 102 ispitanika ili 19%Svaki dan 55 ispitanika ili 11%

29

Koji oblik kockanja najčešće koristiš?

• Prema očekivanjima najpopularniji oblik kockanja su kladionice:

• Kladionice 318 ispitanika ili 62%

• Poker 122 ispitanika ili 24%

• Samo u krugu prijatelja (privatno) 70 ispitanika ili 14%

• Internet kockanje 64 ispitanika ili 12%

• Casino 32 ispitanika ili 6%

• 18% ispitanika koristi više oblika kockanja podjednako često

30

PREDRASUDE KOD MLADIH

Postoji li društvo bez predrasuda? Teško, najvjerojatnije je odgovor NE Stavovi, pa tako i predrasude, dio su

čovjekove prirode, dio su socijalizacije svakog ljudskog bića, našeg oblikovanja kao društvenog bića

Djeca većinu svojih predrasuda preuzimaju od svojih roditelja i ulaze u adolescentno razdoblje s već lijepom zalihom istih

Adolescentna težnja za prihvaćanjem i strah od odbacivanja od strane vršnjaka dovodi do “razmjene” predrasuda pri formiranju zajedničkog svjetonazora

Najčešće ih nismo svjesni, ili ih ne želimo priznati, niti sebi samima, a kamoli drugima

Predrasude su tako duboko usađene u svakom pojedincu da postaju navika, njegova priroda i kao automatizam odlaze u nesvjesno

Jesu li naši srednjoškolci svjesni svojih predrasuda Misle li da tu osobinu ličnosti samo drugi posjeduju

(njihovi roditelji, profesori, vršnjaci) Prema kojim društvenim skupinama najčešće imaju

predrasude Postoje li razlike između mlađih i starijih

adolescenata, između mladića i djevojaka, između načina i vrste školovanja (pojedinih škola) . . . . . .

Jačinu predrasuda izražavamo kao stupanj distanciranja (neprihvaćanja) pojedinih društvenih skupina

Bogardusova skala socijalne distance Ispituje koji stupanj bliskosti neka osoba

prihvaća s pripadnicima pojedinih društvenih skupina

1. prihvaćam ga kao partnera u romantičnoj vezi2. prihvaćam ga kao osobnog prijatelja3. prihvaćam ga kao susjeda u zgradi4. prihvaćam ga kao kolegu u razredu5. prihvaćam ga kao građanina moje zemlje6. prihvaćam ga samo kao posjetitelja moje zemlje7. prihvaćam da treba biti izopćen iz moje zemlje

Skala socijalne distance

Socijalna skupina 1 2 3 4 5 6 7

AMERIKANCI

RUSI

KINEZI

ŽIDOVI

CRNCI

MUSLIMANI

SRBI

ROMI

SLOVENCI

HOMOSEKSUALCI

LEZBIJKE

OVISNICI O DROGAMA

DARKERI

SKINSI

PANKERI

OBOŽAVATELJI CAJKI

Prema: 1. osobama različite seksualne orijentacije 2. osobama različite nacionalnosti 3. pripadnicima različitih subkultura 4. ovisnicima o drogi, alkoholu, . . .

Prema: 1. osobama s posebnim potrebama 2. ženama/muškarcima (seksizam) 3. osobama slabijeg imovinskog statusa 4. osobama zaraženim spolnim bolestima

(sifilis, AIDS, . . .)

Izračunali smo:

prosječni stupanj distanciranosti za svaku od 16

predloženih društvenih skupina prosječni stupanj distanciranosti za svakog

ispitanika (koeficijent koji ukazuje na postojanje predrasuda)

prosječni stupanj distanciranosti za svaki ispitani razred

prosječni stupanj distanciranosti za svaku školu prosječni stupanj distanciranosti za cijeli uzorak prosječni stupanj distanciranosti posebno za muške

i posebno za ženske ispitanike

Društvena skupina: koeficijent:

1. Ovisnici o drogama, alkoholu . . 5,102. Romi 4,623. Homoseksualci 4,454. Skinsi 4,365. Darkeri 4,006. Pankeri 3,997. Lezbijke 3,968. Srbi 3,87

1. Amerikanci 1,94 2. Crnci 2,62 3. Obožavatelji cajki 2,62 4. Rusi 2,87 5. Slovenci 3,26 6. Kinezi 3,46 7. Židovi 3,67 8. Muslimani 3,72

43% ispitanika koji su odgovorili da nemaju predrasude,pokazuju visok stupanj socijalne distanciranosti, tj visok stupanj predrasuda prema pojedinim društvenim skupinama

( njihov osobni koeficijenta distanciranosti veći je od prosjeka ispitane skupine adolescenata)

Uspjeli smo pronaći odgovore na pitanja koja smo si

postavili upustivši se u ovo istraživanje:

Mladi posjeduju predrasude i kao što smo pretpostavili

često ih nisu svjesni

Veću sklonost predrasudama pripisuju svojim

vršnjacima nego odraslima (roditeljima i profesorima)

Među školama u kojima smo proveli svoje istraživanje

postoje minimalne razlike s obzirom na učestalost i

jačinu predrasuda

Ne postoje razlike u učestalosti i jačini predrasuda

između mlađih i starijih adolescenata

Mladići pokazuju nešto veći stupanj distanciranosti

prema pojedinim socijalnim skupinama od djevojaka

I S T R A Ž I V A N J E K A R L O V A Č K I H G I M N A Z I J A L A C A

F A K U L T A T I V N A N A S T A V A P S I H O L O G I J E

IDOLI MLADIH

TKO SU IDOLI?

• Oponašajući ih formiramo svoju osobnost, s

mnogima se identificiramo i tako neki od njih

postaju naši idoli

• O njima želimo sve znati kako bismo im bili što

sličniji, ponekad se uključujemo u grupe

obožavatelja ili tzv. „fan-grupe”

• Bili nam blizu ili ne , susrećemo li ih ili ne, oni postaju

važan dio našeg života

• To su obični ljudi oko nas, to su naši najbliži, to su

poznate osobe iz svijeta filma, glazbe, sporta,

znanosti, . . . . i obožavamo ih

ZANIMALO NAS JE ....

• Imaju li mladi idole

• Iz kojih područja ih odabiru

• Razlikuju li se po odabiru idola djeca, mlađi i stariji

adolescenti

• Razlikuju li se po odabiru idola djevojčice/djevojke i

dječaci/mladići

• Mijenjaju li često svoje idole

• Imitiraju li ih i u čemu najviše

HIPOTEZE

• Djeca i mladi svih uzrasta imaju idole

• Postoje razlike u odabiru idola među spolovima

• Postoje razlike u odabiru idola s obzirom na dob

• Djeca češće mijenjaju idole nego adolescenti

2. Imaš li ti idola?

5%

5%

TKO SU TVOJI IDOLI?

53%

22%

15%

4%6%

IMITIRAŠ LI SVOG IDOLA?

NAJČEŠĆE NAVEDENI IDOLI:

• Živući iz naše zemlje:

• Ivano Balić, Ivan Ćupić,

Darijo Srna, Zoran Primorac,

• Nina Badrić, Severina, Jelena

Rozga, Ivana Kindl, Vesna

Pisarović, Mladen Grdović,

Marko Perković Thomson,

Luka Sulić i Stjepan Hauser

• Doris Pinčić

• Ivo Sanader, Željko Kerum,

Zdravko Mamić

Živući iz stranih zemalja:

Lionel Messi, Ronaldo, Torres, Ricardo Kaka, David Villa, Michael Jordan, Diego Maradona, Rooney

David Guetta, Valentino Rossi, Logan Miller, Arnold Schwarzineger, Brad pitt i Angelina Jollie

Beyonce, Britney Spears, Lady Gaga, Adele, Rihana, Shakira, Justin Bieber, Avril Lavigne, Matt Berninger, James Hetfield, Clint Eastwood, Enrique Iglesias, DJ Tiesto, Chad Groy, Michael Groves

Đorđe Balašević, Željko Joksimović

Grupa ZZ Top, Red Hot Chilly Peppers, Bono Vox (U2)

PREMINULE OSOBE:

• Nikola Tesla,

• Tito, Napoleon, Staljin, Vlado

Gotovac

• židovski kralj David, Isus Krist

• Ivan Pavao II.

• Albert Einstein

• Dražen Petrović

• Toše Prosevski

• Alfred Hitckock

• Jimy Hendricks, John Lennon

ZAKLJUČCI

• 1. Naša početna hipoteza da mladi imaju idole

pokazala se točnom (83%)

• 2. Razlike među spolovima postoje u slijedećem:

- dječaci u nešto većem postotku imaju idole

- djevojčice/djevojke se više dive poštenim ljudima i

humanitarcima, a dječaci hrabrim ljudima

i popularnim, poznatim ličnostima

- dječaci/mladići više odabiru osobe kojima se dive

u svijetu sporta i znanosti, a djevojčice/djevojke

u obitelji i svijetu glazbe

- dječaci/mladići najviše za idole biraju osobe

muškog spola, a djevojke podjednako muškog i

ženskog spola – osobe ženskog spola rijeđe se

biraju za idole, pogotovo od strane dječaka

- pri izboru idola djevojke to češće nego dječaci

čine prema vlastitim uvjerenjima, dok su dječaci

nešto više nego djevojke skloniji birati idole pod

utjecajem medija i vršnjaka

- djevojke su više sklone češće mijenjati svoje idole,

dok su kod dječaka u većem postotku isti idoli

prisutni više godina

- dječaci nešto više pokazuju sklonost imitiranju

svog idola (posebno baveći se područjem kojim

se njihov idol bavi), dok djevojke više žele

posjedovati osobine svog idola

• 3. postoje određene razlike s obzirom na dob ispitanika:

• s porastom dobi pada postotak ispitanika koji se dive popularnim, poznatim osobama i lijepim ljudima, a raste postotak onih koji se dive uspješnim i pametnim ljudima

• S uzrastom opada tendencija da se osobe kojima se dive pronalaze u svijetu glazbe, filma i mode,a raste postotak onih koji se dive ljudima iz područja znanosti

• S uzrastom opada utjecaj medija i vršnjaka na izbor idola, a raste samouvjerenost

• Adolescenti češće nego djeca biraju idole među preminulim osobama i bolje pozanju osobine svog idola

• U nekim se aspektima generacija „osmaša” razlikuje od ostalih

• 4. Potvrdila se i naša posljednja hipoteza da djeca češće mijenjaju svoje idole od adolescenata

PORUKA ZA KRAJ!!!!!!!!

• Potrebno je više govoriti o dobrim djelima poštenih i

hrabrih ljudi koji su premalo medijski eksponirani, o

čijim se djelima premalo zna, koji, usprkos

prekrasnim stvarima koje čine, ostaju anonimci.

• Djeca i mladi dive se upravo takvim ljudima ali

nemaju prilike o njima doznati više

• Pružimo im mogućnost da se njihova imena, u

nekim novim istraživanjima, nađu kao najčešće

spominjani idoli

Fakultativna nastava „Psihologija kreativnosti”

Gimnazija Karlovac

druženje i prihvaćenost, prisnost i bliskost, te potreba za postignućem osnovne su psihosocijalne potrebe svih ljudi, a njihovu važnost najviše ćemo uočiti upravo u adolescentnom razdoblju

idealističko razmišljanje mladih i adolescentni egocentrizam potenciraju ove potrebe kao neizmjerno važne za pojedinca, pa tako pitanje prihvaćenosti od strane svojih vršnjaka postaje egzistencionalno primarno

67

Izuzetno je važno biti dio neke grupe vršnjaka, uklopiti se u neku „ekipu”, imati one s kojima možemo činiti sve što nam padne na pamet; tulumariti, izlaziti van vikendom, otići na kavu, razmijeniti mišljenja, podijeliti dobre, smiješne, lijepe, ali i one ružnije, bolne stvari

Postoji li neki univerzalni recept kako se uklopiti u neku ekipu i da li to znači da se moramo odreči barem dijela svoje osobnosti?

68

Što smo željeli ispitati? Smatraju li se mladi prihvaćenima Što su spremni učiniti da bi bili prihvaćeni Koji su čimbenici važni da bi adolescent bio

prihvaćen od strane vršnjaka Odriču li se „dijela svoje osobnosti” samo

kako bi bili prihvaćeni Ponašaju li se u društvu svojih vršnjaka u

skladu s onim što se od njih očekuje ili ostaju „svoji” bez obzira na mišljenje vršnjaka

69

1. većina mladih je dobro prihvaćena 2. većina mladih spremna je mijenjati sebe zbog

drugih 3. kod većine mladih javlja se „lažni osjećaj visokog

samopouzdanja” 4. za prihvaćenost u društvu vršnjaka važno je više

čimbenika (vanjski izgled, vrsta glazbe, zajednički stavovi , popularnost i uspješnost u nekom području,...) )

5. mladi se ponašaju u skladu s očekivanjima društva iako toga često nisu svjesni

6. za „biti prihvaćen” važno je ne razlikovati se od drugih

70

71

72

42%

73

42%

74

Vrsta glazbe koju slušaš

Vanjski izgled (stil oblaćenja, frizura,....)

Školski uspjeh i inteligencija

Stavovi i mišljenja o aktualnim pitanjima

Popularnost, uspješnost (npr. u sportu, glazbi,...)

M 5,54 M 5,73 M 5,03 M 5,70 M 6,34

Ž 5,64 Ž 5,90 Ž 5,28 Ž 6,48 Ž 6,37

5,59 5,83 5,17 6,14 6,35

75

1.prvu hipotezu, da se mladi uglavnom osjećaju dobro prihvaćeni, potvrdili smo

2.drugu hipotezu odbacujemo jer naši ispitanici u velikom postotku tvrde da se nisu spremni mijenjati zbog drugih – naš komentar je da se ipak radi o „lažnom osjećaju samopouzdanja” te da se većina mladih prilagođava društvu mijenjajući svoj izgled, ponašanje i stavove

76

3. razlike između ženskih i muških ispitanika uglavnom su male i zanemarive

4. postoje određene razlike između mlađih i starijih ispitanika koje možemo pripisati s jedne strane spontanoj iskrenosti mlađih, a s druge strane , nesigurnosti u formiranju stavova

5. inteligencija i školski uspjeh igraju najmanje važnu ulogu za prihvaćanje u društvu (zašto pametni i dobri učenici nisu atraktivni za mlade, a lijepi i oni popularni po uspjesima u sportu, glazbi jesu ????)

6. bolje su prihvaćeni oni koji se ne razlikuju od većine

77

HVALA NA POZORNOSTI!78

Družite se i poštujte sebe i druge!