DRUŠTVENAPROMJENA

KROZ OBJEKTIVMIROVNIHSTUDIJA

Europska unija

AUTORICE I AUTORI

UREDILA

LEKTURA I KOREKTURA

DIZAJN

IMPR

ESSUM

Europska unija

4

35

43

57

6775

4

Publikacija je zamišljena kao doprinos razumijevanju i poticanju društvene promjene

i ekonomskoj razini.

Tekstovi u publikaciji ne predstavljaju cjelokupnost programa Mirovnih studija koji je i u teoriji i u praksi puno širi i slojevitiji - odabrani su kao veza teorijskog pogleda na struk-

Mirovnih studija.

-

-

-

post-ratnog društva i „mlade demokracije“ razvijali su se i „naši“ Mirovni studiji koje u

vidjeti iz njihovih odabranih iskaza na kraju publikacije.

--

-

---

UV

OD

- KRO

Z PU

BLIKA

CIJU

5

-

nenasilje neki su od pojmova i praksi kojih se doti--

-

-aktualiziramo snagu nenasilne društvene promjene u vremenu koji je pred nama.

-

jednog od prvih nastojanja izgradnje mira provede-nog u podijeljenom gradu Pakracu. U tekstu Izgrad-

-

-nje ratnih veterana u rad na izgradnji mira i partici-pativan rad na Platformi za izgradnju mira. Izgradnju

-vanje nenasilne društvene infrastrukture kako bi se mogli najbolje iskoristiti unutrašnji i vanjski resursi

korak naprijed u participativnoj izgradnji mirovnih

zajednicama.

-

-

napuštenom projektu i nedostatku institucionalne podrške ljudima ostavljenim da prebrzo nakon ratne

-

-

-

-

i doprinos jednoj od najuspješnijih mirovnih misija

-

---

- prati ekonom-

sku dezintegraciju iz perspektive radništva u periodu -

6

-

-

-

kolegija Postkolonijalizam i migracije i Kulturni pluralizam u vrijeme izbjeglištva uvode nas -

-

-

-

-

od nepoznatog.

-

-

7

--

--

-

-kriminacijske politike.

-citiranju za rad na društvenoj promjeni u suradnji s drugima.

-

8

1

2

--

-

-tem3

-

mir je rezultat radikalne transfor-

prevencije rata koja

1. 2. društvena pravda - suprotno stajalištu -

postizanje mira; mir je ukorijenjen u pravednosti 3. razumijevanje i transformacija sukoba -

vještina analize i transformacije sukoba

1

2 Utemeljitelj akademske discipline Mirovnh studija3

MIRO

VN

I STUD

IJI

9

4. nenasilje

se postigne pravednost5. globalno društvo

---

nodavstvo.

--

utopijskih zajednica.

--

u odnosu --

gradnju pozitivnog mira - poput komunikacijskih vje-

Mirovni studiji zagovaraju progresivnu društvenu promje-nu, kolektivnu nenasilnu borbu protiv rata, opresije i nepravde. Nisu neutralni, svrstavaju se na stranu

.

Kao interdisciplinarno akademsko polje koje pro-

--

studiji adresiraju i pitanja strukturnog i kulturnog

-

koje perpetuiraju direktno i strukturno nasilje.

--

-nog društva ili organizacijama i inicijativama koje se

-

-jama civilnog društva.

-dinstvo teorije i prakse

-cije. Polje mirovnih studija eksplicitno je vrijednosno orijentirano prema društvenoj promjeni.

Kritika mirovnih studija artikulira se kao naivnost u --

-ma.

10

-

-

-

-mativni i usmjereni na suradnju.

-

-

11

-ni obrazovni programi puno lakše koriste princip

dihotomija“ neformalnih programa ili „obrazovnih --

tucionalni i izvaninstitucionalni akteri ravnopravno -

--

malnog obrazovanja i alternativni pedagoški progra-

razvoj obrazovanja osigurana od strane sustava.

-

na društvenu pravednost.

-

-

-

-… -

-

-

-6

-dostatku uvjeta ravnopravnog sudjelovanja i utjeca-

-malni obrazovni programi srodni Mirovnim studijima i dalje provoditi od strane izvaninstitucionalnih ak-

-

-

promjene u obrazovanju nadilaze domete ovog rada --

-cijski nametnute racionalizacije obrazovanje gledaju

-

-

-

12

MIROVNI STUDIJI CMS-a

--

darde7 i druge pojave koje su naizgled unaprijed zadane i podrazumijevamo ih

logike argumenata -

-

znanja i razmjene iskustva-

-blikaciji.

--

tvenoj obnovi u ratnom i poslijeratnom periodu8

-zvija i artikulira.

7

8

13

Prvi edukacijski programi na kojima se temelje Mi-9 -

-dija i direktnog rada na izgradnji mira u podijeljenim

-

politikama nastoji doprinijeti smanjenju strukturnog

9

je bila zamišljena kao Trening za voditelje projekata

-

-

produktivno polje koje otvara put promjeni. Mirovni

-stanu aktivni nositelji društvene promjene u kolekti-vima i zajednicama kojima pripadaju.

-

14

--

15

-

I: Uvod u mirovne studije1.

2.

3.

II: Ljudska prava

III: Izgradnja mira7. 8. 9.

IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije10.

11.

16

V: Društvena solidarnost12. 13.

1. 2. Reproduktivna prava3. Prekarni rad

VII: Javna predavanja i seminari

17

--

-

--

je povezan sa suvremenim pitanjima društvene ne-

sudionica.

--

-nost i aktivan rad voditelja jedan su od glavnih izvo-

-

--

1. kroz završne radove grupe sudionika10 -

10

-

18

2. -

mentorske grupe 2011.11 Film je otvorio prostor

pitanjima nevidljivih i migrantskih radnika.3.

u 2013. i 12 -

.

-

4. -

studijima 2013.13 kroz pripremi kuharice

11

12

13

studiji 2010-11.

19

-

5.

-

-

-

izdvajamo na kraju publikacije. I dok studiju utjecaja na

detektiraju utjecaj programa - ujedinjenih napora vodi-telja i sudionika - i da ga oni sami nerijetko prepoznaju

20

-

--

.

nenasilja koji djeluju nakon njih i zato što uvezuju duhovnost nenasilja i javno dje-17 jer je prvi sustavno obradio

-

-18 koji

-

17

nenasilja predstavio u svom djelu 18

Pokreta za nenasilnu alternativu te predstavnik

TEOR

JSKI KO

NC

EPTI O

NEN

ASILJU

15

21

---

ju se i konkretiziraju kriterije za nenasilno djelovanje

--

autora mnogo detaljnije opisuje kriterije nenasilja

djelovanja.

-

odnosu na nepravdu više nego li samo nasilje glavni -

- 19. je stav pre-

19 U pojmu a- kao

pozitivnu vrijednost koja je suprotna osnovnom pojmu.

-

podudaranje puta i cilja jedan od glavnih kriterija 20

-

si mišljenje da „nenasilje pretpostavlja sposobnost pojedinca da uzvrati udarac. Ali ono je svjesno i pro-

--

je pojam proizveden tijekom nenasilnog

-jev protest se u to vrijeme nazivao „pasivni otpor“.

-

novinama Indian Opinionnaziv za nenasilan pokret otpora. Izabran je pojam

prijevod pojma je -

-

20

mogu izrasti samo iz borbe koja se provodi pravednim

nasilja.

22

djeluje iz stava . -

ne

patnje. 21 kao sastavni dio nenasilja. U

- je snaga kojom

-

21

23

-gana22 23

vlastitog trpljenja do rizika vlastite smrti. To prihva--

tvom. Pretpostavka takvog junaštva je savladavanje vlastitog straha od smrti. Tek kada savlada strah zbog

u potpunosti djelovati u duhu . tre--

-

istina,

-

-

22

principijelnog nenasilja iz religijske pozadine.23

za podršku siromašnima i marginaliziranima

„nenasilje i istina -

sredstvo ekonomske prisile nego je

-

--

---

nenasilje kao „odbacivanje nasilja s jedne i metodu -

24

-

-

-

-. Muller

--

nenasilje nije egzaktan pojam, nego ga opisuju kao nenasilno djelovanje koje ima razne oblike nena-silne akcije. -

25

i intervencija u kojima aktivisti upravljaju sukobom -

nasilja -to djelovanje koje naziva

-

-šava -

U pozadini

sukoba kao borbe u kojoj treba pobijediti protivnika.

--

ovdje je protivnik manje u središtu pozornosti jer je Ta-

nije u fokusu pozornosti pitanje o odnosu puta i cilja. Predstavnici principijelnog razumijevanja nenasilja

-

smatraju da je snaga nenasilne borbe upravo u dru---

--

-lja jer praksa najpoznatijih zagovornika principijelno

-

Kao snagu nenasilja, spomenute autorice prepoznaju -

borbi -

kao „nenasilna

--

26

-27 -

. --

-

-

-

-

28 -

27

28

pisao

27

kreta upravo uskrata posluha nepravednom sustavu.

--

auov uvid o transformativnoj snazi neposluha ugra-

-je u kojoj je

-

-

--

. -

-tra da

--

delikvencija posljedica disidentsko

-kon što je pravedno, nego pravednost treba odrediti

-

visokog moralnog stava i jer je neposluh primjeren kontekstu nasilja. Nasilje nije zadano prirodom ljud-

-silje kao kulturno uvjetovano i preferirano ponaša-

nasljednici tradicija koje su sve do jedne oslobodile

-

sredstvo borbe su povezani jer „dok -

-vednosti

--

lje u djelu

-

28

1.

nenasilnom akcijom pa i kada nije u djelovanju primijenjeno direktno nasilje jer „oprav-

2.

---

29

3.

strategiju koja odgovara novim situacijama.

.

-

-

29

29

30 U povijesti ne--

31

32 koji kao -

33

30

31

32

33

30

. Premda se mogu razli-

-

Jedna od -

nosti -

-

-

31

u kojoj kako ---

---

-

ozbiljno uzima društveni kontekst i konfrontira ga s biblijskim tekstom i to sa stajališta „siromašnih“. U

-ologiju mistike otpora. U svom glavom djelu

---

ukoliko imamo u vidu da je militarizam strukturalno nasilje kojem je u svom mirovnom aktivizmu najja-

-

djelovanje.

--

isticanje da se društva, nikako ne smijemo naviknuti, te je nena-

smijemo navikavati na nasilje prepoznajemo utjecaj

--

37 Presudan utjecaj --

-

37

djelovanja.

32

-siljem koje povezuje za nju dosad nespojive krajnjosti kao što je nenasilje i ilegalno djelovanje koje krši zakon.

Dana Berrigana -

se akcije poput paljenja vojnih isprava38

-

39

--

38

39 U

33

-

Popis izvora i literature:

34

35

-

Volonterski projekt Pakrac-

Mirovni studiji

-

--

-

PREM

A PRO

MJEN

I: N

APR

IJED – N

AZA

D

36

-

Mirna reintegracija

-

-

-

37

Mirovni timovi44

-

-

Ne. -vjerenju, neprepoznavanju, sumnji, uspostavi kon-

--

-

--

-

-

-

Mirovni su timovi bili velik projekt iako za njih skoro

lokalnih zajednica i tada znalo. Kultura nenasilja je

-

kultura nenasilja naprosto ne postoji u vidokrugu -

je dokazao da su stradalim zajednicama potrebni - mirovni procesi

-

-

-ser mirovnjaštva.

45 sinonim je za mirovnu eduka-

--

-

ga.html

38

-

-

--

- jedino nacionalno sa-

--

Ibid.

39

---

je godina mnogo toga i na udaru i pod prijetnjom.

Platforma za Izgradnju

--

konzultacije u cijelom svijetu potaknuo je kreativan

-tar koordinirali su niz susreta u postjugoslavenskim

-

-

-

40

potrebnu za cjelovitu izgradnju mira. Uspjeh cijelog procesa osokolio je grupu najaktivnijih te

-vi razvoj, odgovornost i transparentnost, izgradnju povjerenja i pomirenje, inkluziju i jedna-kost, te nastoji ukazati na potrebu da se od koncepta nacionalne sigurnosti pomaknemo ka

-

-to o eventualnom utjecaju na institucije vlasti.

41

-drazumijevamo “društvene infrastrukture kako bi se mogli najbolje iskoristiti unutrašnji i vanjski resursi za uspostavu stabilnog mira.” Na Mirovnim se studijima vodimo

-tvo iz stanja primirja u stanje stabilnog mira.

---

Krajnji cilj Izgradnje mira je pomirenje, stanje druš-tva u kojem više ne postoji opasnost od nasilnog su-

-

-

poveznici i simbolici.

mira. Mirovna politika nam treba - ugledana na partici-

42

gradnja-dijaloga.html

-posluhu.pdf

-

-zeljenog-djeteta-20170113

dostupno na

43

53

--

-

se posvetiti mirnoj reintegraciji okupiranih prostora. Mirna reintegracija Podunavlja -

. Pretpostavke za mirnu reintegraciju postavljene su

godine intenzivnog rada velikog broja ljudi u Nacionalnom odboru za uspostavu po-

-

-

-

jedni kraj drugih bez adekvatne institucionalne ili izvaninstitucionalne podrške. To je

44

tek pojedincima i krhkim organizacijama civilnog društva. Upravo zbog toga osamnaest go-

-

neki od najvidljivijih primjera konstantnih tenzija povezanih s nedavnom ratnom prošlosti

-

-

-

-

-

u knjizi

45

reintegracija uspješnija od vojnoredarstvene akcije

-ce završetka procesa mirne reintegracije hrvatskoga

-

dokazao da je bolje deset godina pregovarati nego -

-

-

prilikom televizijskog prijenosa vojnog mimohoda -

-šljenja kojom se proces mirne reintegracije na neki

-noj operaciji. U teorijskom smislu to bi se moglo

-

-jedini akteri i autori govore i o tome kako nije bilo lako donijeti odluku o mirnoj reintegraciji u trenutku

pobjede.

-

okupiranih teritorija bilo vrlo naklonjeno vojnom rješavanju pitanja preostalog okupiranog teritorija.

-povjerenje u mirovne napore Ujedinjenih nacija koje

-

--

cionalnog odbora za uspostavu povjerenja. “Najava

-

-

-

uslijedila nakon što je srpska strana odbacila mirovni

46

Iz navedenog je vidljivo da odluka o mirnoj reintegraciji

-

-

-vo svake godine doprinosi podjelama u hrvatskom društvu koje rezultiraju dvjema paralelnim

-

--

-

-

47

rio na razvojne projekte u Afganistanu bio gotovo

-

-ske u pravilu zanemaruju mirnu reintegraciju. Tek

-

-

-

-

--

-

--

-citno u tematske prioritete stavlja prijenos iskustava

-

-nove strategije

više prepoznalo kao svojevrsna strateška prednost -

--

-

aktivnostima izgradnje mira i promocije nenasilja.

-

poruke te politike.

--

-spješnijih mirovnih procesa u povijesti Ujedinjenih

-

-

48

oko ratnih sukoba iz novije ili dalje povijesti.

-

-

-

49

Izvori:

jedan-dan-ratovati.html

.

50

-

-

-binama onih koji su u datom historijskom trenutku bili ugnjetavani.

--

-

-

informacija.

51

-

nacionalni sukobi prelaze u nasilnu fazu.

-rani arhivski rad na Tjedniku jugoslavenskog kombi-

selektivnijem konzultiranju drugih arhivskih mate-

polustrukturiranim dubinskim intervjuima s radnici-ma tvornice.

-

-

-ne društvene transformacije koju danas poznajemo

tjednika nije iskazivano.

-

-

52

-

-

stoga se pokazuje posve neutemeljenim.

-

---

koji smo upozorili i tekstom „Rad u interpretacijama jugoslavenskih sukoba“ --

--

53

vanja cjelokupne logike organizacije kombinata. Kod

da kombinat predstavlja jedan od temeljnih motora

tako i brojem zaposlenih ili izdavanjima u zajednicu.

-ce manje prilagodljivim novim uvjetima.

kojem su jugoslavenske republike nakon procesa -

--

dokumentu kojim se jugoslavenska ekonomija treba --

--

-

-

-tika otplate kredita primorava ih da svu proizvodnju

-

--

-

proizvodnjom u valu masovnih štrajkovima. Naglasi-mo samo kako je 1989. godine u štrajkovima diljem

-

to kako bi dali doprinos boljem razumijevanju povi-

razumijevanju društvenih sukoba u posljednjim go-

-

-

54

radnici nisu bili spremni na ustupke potrebne kako bi se krenulo u razdoblje „post-socijaliz-

-

-du ukidanjem samoupravnih institucija i podjelom kombinata na 17 zasebnih tvornica. Nova

--

-

-

55

-

--

napomenuti kako je smjer ekonomskih promjena bio

-

-

--

--

-

56

--

-

57

-

-

-

-

-

- - -

-

Julija Kranjec

58

-

-

zdravlje izbjeglica; -

- -

-

- -

ju priliku za rad zbog niza razloga poput nepoznavanja jezika i neposjedovanja potrebnih

-, na

te

-

-

--

59

--

-

60

IZ

Duraidtzv. -

-

na povratak u Irak. U isto je vrijeme u Prihvatilištu boravio i Araz -

-

Sara

-

-

-

61

-

-

Sadoua

društva… Pa i samoga sebe.

Upravo kao i kod dviju sestara Mone i Rube koje po-

-

-

-

--

-

sigurnije nego tamo otkuda su došli. Tamo negdje -

--

--

svakodnevno nas upozoravaju na teške ljudske sud---

sudbine i ne ostavlja prostor nadi i izgradnji bolje i -

--

Samir

---

62

.

koji je nakon vlastita ranjavanja i ubojstava njego-

-

---

je preslaba za putovanje baš kao i mnogi koji su preslabi krenuli na put preko planina i zauvijek

nazvao policiju i prijavio . Policija ih je odvela u vojni kamp na ispitivanje i zatim

-

-

detencijskog centra. Poklici o slobodi i buka privukli su medije i tursku javnost. Upravitelj ovog

63

-

-vršili su opet u detencijskom centru u kojemu je bilo

-

trideset drugih od kojih su neke bile mlade djevojke

-

---

lunu i granici s Makedonijom gdje su odvedeni u zgradu koja je smrdila po fekalijama i drogama. Na-

--

vedeni u veliku prostoriju u kojoj je bilo šezdeset i

-

izbjeglicama i --

granice i rekla mu da napusti zemlju i više se nikada

-

-

---

--

-

--

ba napustiti zemlju u roku od deset dana. Nekoliko je --

naišao na oko osam stotina i pedeset skrivenih izbje--

-ju. Njih dvojica su odvedena u vojni kamp gdje su im

je saznao da je isti - zatvor za osobe koje su prijetnja -

u Makedoniji proveo je šest mjeseci zajedno s drugi-

-

64

--

--

-

i strahovima prema izbjeglicama u švedskom društvu. -

.

-

--

-

65

od njihovih. I to uglavnom bez prethodnih objaš-

-

ostavili svoj dom. Koji sada više vjerojatno nije tamo.

-

-

-

biti neprijatelj. Ako se u potpunosti tome prepusti-

* -

-

-

-ci-su-usli-kroz-prozor-i-deportirali-nas-u-hrvatsku

-

-

-

---

66

-

-

67

POVORKA PONOSA-

-

-

-

organiziraju javni forum na temu „homoseksualnosti“ kao društvenog fenomena. Na

nikakvom mobilizacijom po tom pitanju. Prema interpretaciji lezbijske aktivistkinje

-

-

-

68

-

--

-

stav stranki.

-

--

69

---

---

-

Na samom prosvjedu sudjelovalo je oko 300 osoba

-

-

-de koji svake godine otvara javni poziv za priklju-

kao organizacija osnovan je 2008. kako bi se mogla

-

-na prava poput prava na javno okupljanje i pravo na

--

na je raspravama oko toga koji je smisao Povorke i -

---

-

-ne

-

pojavljivanje osoba iz zajednice u raznim medijskim

70

--

-

-

-

-

--

-be zakonodavnog okvira onom europskom. U ovoj fazi homofobija ulazi u

-

-

--

-

71

-

-renje aktivnog društva solidarnosti i ravnopravnosti slobodnog od rodnih i spolnih normi i kategorija te bilo koje druge vrste opresije. Udruga djeluje kroz

-

Prvi program djeluje kroz monitoring implementa-

--

postaju dio radne grupe za izradu nove koja

-mentare na nacrt

-

kao relevantna partnerica u izradi javnih politika ve-

72

-

-

te zajedno sa srodnim udrugama radi na daljnjem poboljšanju administrativnih pro-cedura kroz koje prolaze osobe u tranziciji.

--

73

se nadoknadio ozbiljnog nedostatka temeljne litera-

-

-starstvu unutarnjih poslova - Policijskoj akademiji i

-

-

-

sa zajednicom i podizanje vidljivosti kroz Povorku ponosa.

-

te se smanjuju društvena homofobija i transfobija.

dodatne pozitivne prakse usmjerene osiguravanju

-

-

74

-

-

i rodnih normi i pojmova.

-

Arhiv Povorki ponosa -

Publikacije Knjige

75

-

-

--

-

- -

-

-

--

STUD

IJA

76

-

-

-

--

-

-

-

asistentica u nastavi djeci s posebnim potrebama

77

-

-

-

--

-

78

-

-

-

-

-

79

-

--

-

-

-

-

-

-

-

-

-

---

-

--

-

--

80

--

---

--

--

-

--

81

-

-

-

-

--

--

-

studentica sociologije

82

--

-

-

--

---

83

--

-

-

-

-dent socilogije

--

-

-

--

-

-

84

-

-

-

-

-

--

-

85

-

--

--

-

-

-

-

-

-

studentica

Magistra socijalne politike; Izvoditeljica aktivnosti u udruzi

86

-

-

-

-

-

-

-

AU

TOR

I/CE

87

--

-

Julija Kranjec --

ostalih petljam se i u ostale edukacijske programe i programe javnih politika izgradnje mira. Posljednjih par

-

-

--

-

88

--

-

---

-razovanja.

DRUŠTVENA PROMJENA KROZOBJEKTIV MIROVNIH STUDIJA

Europska unija